Proizvodnjom Povrća Na Otvorenom

1U V O D 11. PAPRIKA . 1

1.1. Zahtjevi paprike prema vanjskim uslovima . 11.2. Tlo i plodored . 11.3. Sortiment paprike . 21.4. Obrada zemljita i ubrenje . 21.5. Proizvodnja paprike . 4

1.5.1. Proizvodnja rasada . 41.5.2. Sadnja paprike . 61.5.3. Uzgoj na crnoj foliji . 6

1.6. Njega paprike . 71.7. Fizioloki poremeaji ploda . 71.8. Berba paprike . 7

2. PARADAJZ . 82.1. Zahtjevi paradajza prema vanjskim uslovima . 82.2. Tlo i plodored . 82.3. Sortiment paradajza . 82.4. Obrada zemljita i ubrenje . 92.5. Proizvodnja paradajza . 10

2.5.1 Proizvodnja rasada . 102.5.2. Proizvodnja paradajza za svjeu potronju . 112.5.3. Proizvodnja paradajza za preradu . 12

2.6. Njega paradajza . 122.7. Fizioloki poremeaji na plodovima . 122.8. Berba paradajza . 13

3. KRASTAVAC . 133.1. Zahtjevi krastavca prema vanjskim uslovima . 133.2. Tlo i plodored . 143.3. Sorte krastavca . 143.4. Obrada zemljita i ubrenje . 153.5 Proizvodnja krastavca . 16

3.5.1. Uzgoj krastavca na golom tlu . 163.5.2 Uzgoj krastavca na crnoj polietilenskoj foliji . 163.5.3. Uzgoj krastavca na armaturi (paliru) . 17

3.6. Njega krastavca . 173.7. Berba i prinos krastavca . 18

4. CRNI LUK . 184.1. Zahtjevi crnog luka prema vanjskim uslovima . 184.2. Tlo i plodored . 194.3. Sorte luka . 194.4. Obrada tla i ubrenje . 194.5. Proizvodnja crnog luka . 20

4.5.1. Proizvodnja luka iz arpadika . 204.5.2. Proizvodnja luka iz sjemena . 204.5.3. Proizvodnja iz rasada . 21

4.6. Njega crnog luka . 214.7. Berba luka . 21

5. SALATA . 215.1. Zahtjevi salate prema vanjskim uslovima . 225.2. Tlo i plodored . 225.3. Sorte salate . 225.4. Obrada tla i ubrenje . 225.5. Proizvodnja salate . 235.6. Njega usjeva . 235.7. Berba salate . 23

6. PINAT . 236.1. Zahtjevi pinata prema vanjskim uslovima . 246.2. Tlo i plodored . 246.3. Sortiment pinata . 246.4. Obrada zemljita i ubrenje . 246.5 Proizvodnja pinata . 246.6. Njega pinata . 256.7. Berba pinata . 25

2U V O D

Proizvodnjom povra na otvorenom postiu se visoki prinosi i dobar kvalitet proizvoda, kako namijenjenih zasvjeu potronju tako i za potrebu preraivake industrije. To je omogueno primjenom odgovarajuetehnologije i korienjem sorata i hibrida visoke bioloke vrijednosti.Naalost, prinosi povra koji se postiu u BiH su niski, za neke vrste i deset puta nii nego u svijetu iako naazemlja ima povoljne uslove za uzgoj povra. Uzroci ovakvog stanja su viestruki: nedovoljno navodnjavanje,zastario sortiment, nesreeno trite a proizvodnja usitnjena.Budunost poveanja proizvodnje povra na otvorenom je u poveanju prinosa po jedinici povrine,otklanjanju navedenih nedostataka u proizvodnji povra, to je i cilj ovog projekta.U brouri su obraena kulture koje se najee uzgajaju na otvorenom u naoj zemlji.

1. PAPRIKA

Paprika je jedna od najznaajnijih povrtlarskih kultura zbog visoke hranjive i bioloke vrijednosti. Kultura jekoja ima visok sadraj mineralnih materija, vitamina C (gotovo dvostruko vei sadraj kod uzgoja naotvorenom u odnosu na zatieni prostor i kod sorti sa zelenim u odnosu na ute plodove), A (zrela paprika jebogatija od mrkve) i B, bojenih materija i eterinih ulja. Ljute sorte sadre alkaloid kapsaicin.U svijetu se uzgaja na oko 1,5 miliona ha, sa proizvodnjom od 18 miliona tona plodova. U Evropiproizvodnja paprike je najrairenija u panjolskoj, Srbiji, Italiji, Bugarskoj i Maarskoj.U FBiH uzgaja se na 1446 ha (prema Federalnom statistikom zavodu 2005) sa ukupnom proizvodnjom13.610 t. i prosjenim prinosom 9,4 t/ha. Od toga se najvei dio koristi u svjeem stanju ili za spremanjezimnica u domainstvu.U poreenju sa prinosima koji se postiu u svijetu i Evropi, ostvareni prinosi kod nas su niski to jeposljedica nedovoljnog poznavanja biolokih i agrotehnikih zahtjeva paprike i primjene neodgovarajueagrotehnike (Tuzlanski kanton 4,1 t/ha)Uz domau proizvodnju koja zadovoljava mali dio potreba u BiH se uvozi svjea i konzervisana paprika izMakedonije, Srbije, Turske, panjolske i Maarske.

1.1. Zahtjevi paprike prema vanjskim uslovimaPaprika je kultura visokih zahtjeva prema temperaturi. Minimalna temperatura nicanja je 11C sa malimprocentom nicanja. Optimalna temperatura nicanja je 25-30C. Najpovoljnije dnevne temperature za rast su25C i none 16C. Rast se zaustavlja na 15C, a nie temperature od 10C uslovljavaju uenje listova. Na0C biljke stradaju. Temperature zraka vee od 30C smanjuju sposobnost oplodnje cvjetova i uzrokujuotpadanje i zametnutih plodova.Visoki zahtjevi prema vlanosti tla uslovljeni su slabo razvijenim korijenom u odnosu na nadzemnu masu ivisokim transpiracionim koeficijentom. Najvee potrebe za vodom su u vrijeme najintenzivnijeg rasta, topada u vrijeme najtoplijih mjeseci kada je najmanje padavina. Stoga je za postizanje visokih prinosaneophodno navodnjavanje. Nasuprot, visoka vlanost zraka izaziva opadanje cvjetova i plodova.Zahtjevi paprike za svjetlou su visoki u toku cijele vegetacije. U nedostatku osvjetljenja biljke se izduujuuz opadanje cvjetova i zametnutih plodova. Bolje osvjetljenje se postie uzgojem paprike na bijeloj foliji.

1.2. Tlo i plodoredZa uzgoj paprike treba odabrati duboka i lagana tla koja dobro zadravaju vodu a bogata su organskommaterijom (najmanje 3% humusa). Reakcija tla treba da je slabo kisela do neutralna pH vrijednosti 6-7, dokna tlu reakcije ispod 5,5 treba uraditi kalcifikacijuPaprika u plodoredu dolazi na prvo mjesto dobro reaguje na ubrenje stajnjakom.Pri gajenju u monokulturi, poslije druge i tree godine, paprika znatno smanjuje prinos a poveava sezaraenost bolestima, naroito virusima. Na istom mjestu ne treba da se gaji 4-5 godina. Najbolji predusjevi

3za papriku su viegodinje trave, leguminoze i itarice. Paprika je dobar predusjev za korjenasto povre.Biljni ostaci biljke ostavljaju dosta hraniva u pristupanom obliku.

1.3. Sortiment paprikeSortiment paprike je raznovrstan te imamo veliki broj sorata i hibrida razliite namjene. Sve sorte premaobliku i veliini ploda dijelimo u sljedee grupe:

o Paradajz paprike, plodovi okruglasto spljotenog oblika, namijenjeni uglavnom za kiseljenje, kao tosu: Bijeli kalvil, Zeleni rotund.

o Babure, najvie gajene u naim uslovima sa prizmatinim plodovima namijenjene za potronju usvjeem stanju i preradu. To su: orokari, Kalifornijsko udo.

o Duge paprike, kupasti plodovi sa zailjenim vrhom, uglavnom namijenjene za preradu. To su:Kurtovska kapija, Stella.

o Feferoni, sitnoplodne paprika sa izduenim plodovima slatkog ili ljutog ukusa namijenjena zapreradu i kiseljenje.

U novije vrijeme sve se vie koriste hibridi razliitih svojstava i namjena (iskljuivo za svjeu potronju).Karakteriu se kvalitetnim krupnim plodovima mase 90-150g sa velikim kapacitetom rodnosti. To su:

o Bianca F1 (Rani hibrid, bujne stabljike i dobro obrastao liem. Visei plodovi teine 120-130g,duine 10cm i promjera 8-9cm. U tehnolokoj plodovi uti, a u fiziolokoj zriobi crveni. Selekcijanizozemske firme Enza Zaden).

o Blondy F1 (Srednje rani hibrid, viseih plodova. Teina plodova je 100-120g, a duina i promjer 8-10cm. U tehnolokoj zriobi plodovi su blijedouti, a u fiziolokoj uti. Selekcija je nizozemske firmeS&G).

o Istra F1 ( Vrlo rani hibrid, bujne stabljike i dobro obrastao liem. Visei plodovi, duine 10-12 cm ipromjera 8-10cm. U tehnolokoj zriobi plodovi su zelenkastouti, a u fiziolokoj svijetlocrveni.Selekcija amerike firme Harris Moran).

Naalost pomenuti hibridi ne nalaze se na sortnoj listi FbiH, te se preduzimaju mjere da se sortna lista dopunii omogui iru primjenu istih.Ciljevi selekcije:

debeo perikarp krupnoplodih sorata kraa vegetacija tanji perikarp za zainsku papriku, izraena crvena stabilna boja ploda (da su u fiziolokoj zriobi plodovi to vie suhi na biljci) otpornost na viruse i bolesti

1.4. Obrada zemljita i ubrenjeUspjeh u proizvodnji paprike uveliko zavisi, pored ostalog, od kvalitetne obrade. Obrada treba osiguratipovoljnu strukturu u zoni ukorjenjavanja, kako bi se postigli vodno-vazduni uslovi koji e omoguitiobezbjeenje biljke vodom i hranjivom, brzo zagrijavanje i nesmetano cijeenje vode u dublje slojeve.Obrada se sastoji od:

Osnovne obrade obavlja se od septembra do novembra, a sastoji se od dubokog oranja 30-35cm uzzaoravanje stajnjaka.

Obrada pred sadnju treba da obezbjedi mrviastu strukturu, koja e omoguiti bre primanje biljaka(ujednaeno i bre nicanje kod proizvodnje direktnom sjetvom).Po prestanku mrazeva, saprosuivanjem, brazde se zatvaraju drljaom, a desetak dana pred sadnju tanjiraom ili rotirajuimoruima kada se unose i osnovne koliine mineralnih ubriva i herbicidi. Neposredno pred sadnju tlose pripremi sjetvospremaem.

Obrada u toku vegetacije njega usjeva, 15-20 dana od presaivanja poto se biljke ukorijene,obavlja se meuredna kultivacija i prihranjivanje uz ponavljanje u vrijeme zametanja prvih plodova.

Za postizanje visokih i sigurnih prinosa u proizvodnji paprike neophodno je izbalansirana ishranapristupanim hranivima. Paprika pokazuje izuzetno dobre rezultate na ubrenje organskim ubrivom, te bi totrebalo uvesti kao obaveznu mjeru u proizvodnji. Svjei stajnjak se dodaje u jesen 40-50 t/ha ili u proljee 20-

430 t/ha zgorjelog stajnjaka. Uz ubrenej stajnjakom, u proizvodnji je neophodno i ubrenje mineralnimubrivima. Koliine i vrste mineralnih ubriva, treba bazirati na rezultatima analize tla, a zavise od:

o tipa tlao prirodne plodnostio predkultureo tehnologije uzgojao sorte io planiranog prinosa

Ograniavajui faktor kod izbora vrste i koliine mineralnih ubriva, i pored uraene analize tla, jenedostatak pojedinanih hraniva jer ona na trite dolaze u gotovim kombinacijama ali i zbog toga to jepaprika osjetljiva na hlor, a veina kompleksnih ubriva na tritu ga sadre. ubrenje pred sadnju ubrivimakoja sadre hlor uzrokuju deformaciju i uvijanje listova a esto i hlorozu koja uzrokuje suenje biljaka.Kompleksna mineralna ubriva koja se mogu nabaviti, a ne sadre hlor su: NPK 7:14:21; NPK 5:20:30;HydroComplex 12:11:18.10 t ploda paprike iznosi iz zemljita 60 kg N; 20 kg P2O5; 50-80 kg K2O; 56 kg CaO; 11 kg MgO. Zavisnood plodnosti zemljita preporuuje se da se ubri sa 120-140 kg/ha N; 80-100 kg/ha P2O5, 100-120 kg/haK2O.Na osrednje plodnom tlu sa osnovnom obradom bi trebalo unijeti 500 kg/ha NPK 5:20:30, pred sadnju 250kg/ha NPK 5:20:30 uz dodatak 200 kg UREE 46%. Tokom vegetacije treba 2-3 puta prihraniti (27% KAN ilikalcijev nitrat) i to nakon ukorjenjavanja, kada su plodovi veliine oraha i nakon prve berbe. Prihrana saubrivima u kojima je azot u amonijanom obliku moe onemoguiti usvajanje Ca, to uzrokuje pojavu vrnetrulei ploda.Uz gore navedena ubriva mogu se koristiti i ubrenje preko lista, koje je mogue primjenjivati sa sredstvimaza zatitu bilja. Ovo ubrenje moe samo djelimino osigurati potrebe biljaka u hranivima i koriste se samokao korekcija nedovoljnog usvajanja pojedinih hraniva preko korijena, ublaavaju nedostatak nekihmikroelemenata i djelimino sprjeavaju pojavu vrne trulei plodova, naroito u sunim uvjetima kada jeusvajanje preko korijena ogranieno. Pri proizvodnji paprike na otvorenom moe se koristiti preporuenaKemirina tehnologija sa ubrenjem na srednje snabdjevenim zemljitima.Tab.1. Prihranjivanje hranljivim rastvorom.

Razvojnistadijum

Jednostavna tehnologija kg/ha Intenzivna tehnologija kg/ha

Sadnja FERTICARE 15:30:15 zaliti 0,2%50

FERTICARE 15:30:50 zaliti 0,2%50

Nakonukorjenjavanja

FERTICARE 14:11:25 50 FERTICARE 15:30:15 100

Cvjetanje prvihcvjetova

FERTICARE 14:11:25Kalcijum nitrat

60100


60100

Razvoj plodova(sedmino)

FERTICARE 24:8:16ili

FERTICARE 14:11:25

Amonijum nitrat

100

90

15


iliFERTICARE 14:11:25

Amonijum nitrat

706090

15Tokom berbe(svakih7-10dana)do poetkaseptembra

FERTICARE 24:8:16Kalijum nitrat

iliKalijum nitratAmonijum nitrat

5030

5030

FERTICARE 14:11:25Amonium nitrat

iliFERTICARE 14:11:25Amonijum nitrat

10015

8020

Prije promjeneboje kodbojenih tipova ido kraja berbe

FERTICARE 10:5:26 100 FERTICARE 10:5:26 2X80

*Na zemljitima snabdjevenim Ca, smanjiti upotrebu Ca-nitrata.100g Ca-nitrata zamjenjuje 50g amonijum nitrata. Pri manjku Ca koristiti stalno Ca-nitrat

5Tab.2. Folijarno prihranjivanje svakih 7-10 dana.Vrijeme primjene Cilj ubrivo

koncentracijaNakon sadnje Preventiva nedostatka

mikroelemenata,bolja kondicija biljaka

Ferticare I 14:11:250,3-0,5%

Zametanjeplodova

Prevencija nedostatka Ca, dobrakondicija biljaka

Ferticare I+Kalcijum nitrat*14:11:250,5-0,7%

Intenzivni porastdo berbe

Stimulacija rasta,prevencija nedostatka N

Ferticare II 24:8:160,5-0,7%

*Ca-nitrat primjenjivati nakon oplodnje 3-5 puta radi prevencije pojave suhe trulei vrha ploda

Ako se propusti ubrenje stajnjakom u jesen, preporuenu koliinu ubriva treba uveati za jednu petinu.

1.5. Proizvodnja paprike1.5.1. Proizvodnja rasada

Paprika se uglavnom uzgaja iz rasada, mada se moe uspjeno proizvesti i direktno iz sjemena, pogotovofeferoni i zainska paprika. Prema vremenu proizvodnje proizvodnja paprike iz rasada moe biti:

o ranao srednje ranao srednje kasna io kasna

Priprema tla za sadnju Uzgoj rasada paprike u Sadnica paprikeniskim tunelima iz kontejnerske proizvodnje

U naim kontinentalnim uslovima najvie se proizvodi kao srednje rani i kasni usjev. Rasad paprike proizvodise u razliitim vidovima zatienog prostora: plastinim tunelima, staklenicima ili zatienim lijehama.Najkvalitetniji rasad paprike proizvodi se u kontejnerima.Za proizvodnju rasada posebnu panju treba posvetiti pripremi hranidbenog supstrata koji treba da imapovoljne fizike, hemijske i mikrobioloke osobine a preduslov je za dobijanje kvalitetnog rasada. Prije sjetvehranidbeni supstrat treba sterilisati hemijskim ili termikim putem.Kod hemijske sterilizacije, niske tunele u kojima se najee proizvodi rasad za sadnju na otvoreno, trebalo bipostaviti ve u jesen na ve pripremljeno tlo. Tuneli se otkrivaju u februaru da bi se sredstva za sterilizacijuunijela u tlo. U tu svrhu najee se koristi Basamid granulat. Tlo se prvo navlai pa se ravnomjerno

6rasporedi 40-60 g/m2 sredstva. Tlo se pokrije i na temperaturi iznad 8C stvara se plin koji unitava patogenemikroorganizme i sjeme korova. Ako su temperature bile iznad 8C, tunel se za 10 dana otkrije, zalije iprekopa. Do sjetve treba da proe jo najmanje mjesec dana da bi sav plin ispario. Da bi bili sigurni da nijeostalo plina u zemljitu uzme se uzorak tretiranog i netretiranog tla i posije se isti broj sjemenki salate. Ako jenicanje isto sjetva se moe obaviti.Ako se tlo nije tretiralo na vrijeme u proljee, mada sa manjim uinkom, moe tretirati rasturanjem 70-90g/m2 fungicida Radocineba WP ili pravljenjem njegove 0,3% suspenzije.Termika sterilizacija ima dosta prednosti: nema upotrebe hemijskih sredstava, a sjetva je mogua odmahnakon tretiranja. Podrazumijeva tretiranje tla parom koju razvija ureaj za sterilizaciju na visokimtemperaturama i pod pritiskom. Sredstva koja se izdvajaju za kupovinu ureaja moe uloiti, a ureaj koristitivie proizvoaa. Ovo je pogotovo potrebno kod proizvoaa koji kombiniraju proizvodnju povra naotvorenom i u zatienom prostoru gdje je sterilizacija zemljita neophodna.Koda se tlo priprema za sjetvu treba poubriti sa 50g/m2 NPK 5:20:30.Sjeme se sije na povrinu supstrata ili u kontejnere oko 8 sedmica prije planiranog roka sadnje. Kod nas je to10-25 mart za srednje kasnu i 25 mart-5 april za kasnu proizvodnju. Sije se 6-8 g sjemena sa oko 1000sjemenki. Razmak redova je 5 cm, a u redu 2 cm. Nakon sjetve sjeme se lagano pritisne da doda u kontakt sazemljom i zagrne po mogunosti gotovim supstratom na dubinu 1,5-2 cm i zalije. Od 1000 posijanihsjemenki na m2 proizvede se 600-700 dobro razvijenih sadnica. Ako se eli zasaditi povrina od 1 haproizvoa treba obezbijediti 1 kg sjemena i klijalini prostor povrine oko 100 m2.Ako se rasad proizvodi u plastenicima i staklenicima sa grijanjem vrijeme proizvodnje rasada se skrauje, abez grijanja mogu se staviti jo dodatno niski tuneli radi poveanja temperatura. Optimalne temperature zanicanje i rast rasada je 25-30C i dobro osvjetljenje. Posebnu panju treba posvetiti provjetravanju izalijevanju. Na taj nain e se smanjiti mogunost pojave bolesti. Ako se i pored sterilizacije tla pojavesimptomi polijeganja rasada, rasad treba zaliti 0,2% rastvorom fungicida Previcura 607 SL, Dithan M-45,Radocineb WP (2-3 l/m2). Osim zatite od bolesti i tetoina redovna mjera njege je i prihranjivanje. Rasadpaprike dobro reaguje na folijarno prihranjivanje (2% Vuksal). Desetak dana pred presaivanje rasad sepriprema na nepovoljne uslove spoljne sredine tako to se preko dana otkriva ali i u toku noi ako nemaopasnosti od mraza, a zalivanje se smanjuje. Kvalitetan rasad ima 5-6 listova i visinu 12-16 cm sa dobrorazvijenim korijenom. Korijen paprike je osjetljiv i tee se regenerie stoga kontejnerski nain proizvodnjeima niz prednosti. Rasad uzgojen u kontejnerima je ujednaen, a potronja sjemena manja. Gotovi supstrat zapunjenje je povoljnih vodno vazdunih osobina sa dodatim hranjivima a ujedno i sterilisan. Kontejneri zaproizvodnju mogu biti od stiropora i plastini.

Sjetva sjemena u kontejnere Iznikao rasad u kontejnerimaPrednosti stiropornih kontejnera su:

- stiropor je dobar izolator te obezbjeuje ujednaenu temperaturu supstrata,- dno otvora je 8-10 mm iznad podloge te je prorastanje korjenia smanjeno,- kod postavljanja na podlogu obino su oslonjeni na prevrnute saksije, ime je omogueno

jednostavnije grijanje polietilenskim cijevima.Nedostaci su:

- trebaju vie skladinog prostora u mrtvoj sezoni,- treba voditi rauna o preventivi kako bi se izbjegla oteenja od glodara,- zbog trokova prevoza, cijena im je via.

6

rasporedi 40-60 g/m2 sredstva. Tlo se pokrije i na temperaturi iznad 8C stvara se plin koji unitava patogenemikroorganizme i sjeme korova. Ako su temperature bile iznad 8C, tunel se za 10 dana otkrije, zalije iprekopa. Do sjetve treba da proe jo najmanje mjesec dana da bi sav plin ispario. Da bi bili sigurni da nijeostalo plina u zemljitu uzme se uzorak tretiranog i netretiranog tla i posije se isti broj sjemenki salate. Ako jenicanje isto sjetva se moe obaviti.Ako se tlo nije tretiralo na vrijeme u proljee, mada sa manjim uinkom, moe tretirati rasturanjem 70-90g/m2 fungicida Radocineba WP ili pravljenjem njegove 0,3% suspenzije.Termika sterilizacija ima dosta prednosti: nema upotrebe hemijskih sredstava, a sjetva je mogua odmahnakon tretiranja. Podrazumijeva tretiranje tla parom koju razvija ureaj za sterilizaciju na visokimtemperaturama i pod pritiskom. Sredstva koja se izdvajaju za kupovinu ureaja moe uloiti, a ureaj koristitivie proizvoaa. Ovo je pogotovo potrebno kod proizvoaa koji kombiniraju proizvodnju povra naotvorenom i u zatienom prostoru gdje je sterilizacija zemljita neophodna.Koda se tlo priprema za sjetvu treba poubriti sa 50g/m2 NPK 5:20:30.Sjeme se sije na povrinu supstrata ili u kontejnere oko 8 sedmica prije planiranog roka sadnje. Kod nas je to10-25 mart za srednje kasnu i 25 mart-5 april za kasnu proizvodnju. Sije se 6-8 g sjemena sa oko 1000sjemenki. Razmak redova je 5 cm, a u redu 2 cm. Nakon sjetve sjeme se lagano pritisne da doda u kontakt sazemljom i zagrne po mogunosti gotovim supstratom na dubinu 1,5-2 cm i zalije. Od 1000 posijanihsjemenki na m2 proizvede se 600-700 dobro razvijenih sadnica. Ako se eli zasaditi povrina od 1 haproizvoa treba obezbijediti 1 kg sjemena i klijalini prostor povrine oko 100 m2.Ako se rasad proizvodi u plastenicima i staklenicima sa grijanjem vrijeme proizvodnje rasada se skrauje, abez grijanja mogu se staviti jo dodatno niski tuneli radi poveanja temperatura. Optimalne temperature zanicanje i rast rasada je 25-30C i dobro osvjetljenje. Posebnu panju treba posvetiti provjetravanju izalijevanju. Na taj nain e se smanjiti mogunost pojave bolesti. Ako se i pored sterilizacije tla pojavesimptomi polijeganja rasada, rasad treba zaliti 0,2% rastvorom fungicida Previcura 607 SL, Dithan M-45,Radocineb WP (2-3 l/m2). Osim zatite od bolesti i tetoina redovna mjera njege je i prihranjivanje. Rasadpaprike dobro reaguje na folijarno prihranjivanje (2% Vuksal). Desetak dana pred presaivanje rasad sepriprema na nepovoljne uslove spoljne sredine tako to se preko dana otkriva ali i u toku noi ako nemaopasnosti od mraza, a zalivanje se smanjuje. Kvalitetan rasad ima 5-6 listova i visinu 12-16 cm sa dobrorazvijenim korijenom. Korijen paprike je osjetljiv i tee se regenerie stoga kontejnerski nain proizvodnjeima niz prednosti. Rasad uzgojen u kontejnerima je ujednaen, a potronja sjemena manja. Gotovi supstrat zapunjenje je povoljnih vodno vazdunih osobina sa dodatim hranjivima a ujedno i sterilisan. Kontejneri zaproizvodnju mogu biti od stiropora i plastini.





6

rasporedi 40-60 g/m2 sredstva. Tlo se pokrije i na temperaturi iznad 8C stvara se plin koji unitava patogenemikroorganizme i sjeme korova. Ako su temperature bile iznad 8C, tunel se za 10 dana otkrije, zalije iprekopa. Do sjetve treba da proe jo najmanje mjesec dana da bi sav plin ispario. Da bi bili sigurni da nijeostalo plina u zemljitu uzme se uzorak tretiranog i netretiranog tla i posije se isti broj sjemenki salate. Ako jenicanje isto sjetva se moe obaviti.Ako se tlo nije tretiralo na vrijeme u proljee, mada sa manjim uinkom, moe tretirati rasturanjem 70-90g/m2 fungicida Radocineba WP ili pravljenjem njegove 0,3% suspenzije.Termika sterilizacija ima dosta prednosti: nema upotrebe hemijskih sredstava, a sjetva je mogua odmahnakon tretiranja. Podrazumijeva tretiranje tla parom koju razvija ureaj za sterilizaciju na visokimtemperaturama i pod pritiskom. Sredstva koja se izdvajaju za kupovinu ureaja moe uloiti, a ureaj koristitivie proizvoaa. Ovo je pogotovo potrebno kod proizvoaa koji kombiniraju proizvodnju povra naotvorenom i u zatienom prostoru gdje je sterilizacija zemljita neophodna.Koda se tlo priprema za sjetvu treba poubriti sa 50g/m2 NPK 5:20:30.Sjeme se sije na povrinu supstrata ili u kontejnere oko 8 sedmica prije planiranog roka sadnje. Kod nas je to10-25 mart za srednje kasnu i 25 mart-5 april za kasnu proizvodnju. Sije se 6-8 g sjemena sa oko 1000sjemenki. Razmak redova je 5 cm, a u redu 2 cm. Nakon sjetve sjeme se lagano pritisne da doda u kontakt sazemljom i zagrne po mogunosti gotovim supstratom na dubinu 1,5-2 cm i zalije. Od 1000 posijanihsjemenki na m2 proizvede se 600-700 dobro razvijenih sadnica. Ako se eli zasaditi povrina od 1 haproizvoa treba obezbijediti 1 kg sjemena i klijalini prostor povrine oko 100 m2.Ako se rasad proizvodi u plastenicima i staklenicima sa grijanjem vrijeme proizvodnje rasada se skrauje, abez grijanja mogu se staviti jo dodatno niski tuneli radi poveanja temperatura. Optimalne temperature zanicanje i rast rasada je 25-30C i dobro osvjetljenje. Posebnu panju treba posvetiti provjetravanju izalijevanju. Na taj nain e se smanjiti mogunost pojave bolesti. Ako se i pored sterilizacije tla pojavesimptomi polijeganja rasada, rasad treba zaliti 0,2% rastvorom fungicida Previcura 607 SL, Dithan M-45,Radocineb WP (2-3 l/m2). Osim zatite od bolesti i tetoina redovna mjera njege je i prihranjivanje. Rasadpaprike dobro reaguje na folijarno prihranjivanje (2% Vuksal). Desetak dana pred presaivanje rasad sepriprema na nepovoljne uslove spoljne sredine tako to se preko dana otkriva ali i u toku noi ako nemaopasnosti od mraza, a zalivanje se smanjuje. Kvalitetan rasad ima 5-6 listova i visinu 12-16 cm sa dobrorazvijenim korijenom. Korijen paprike je osjetljiv i tee se regenerie stoga kontejnerski nain proizvodnjeima niz prednosti. Rasad uzgojen u kontejnerima je ujednaen, a potronja sjemena manja. Gotovi supstrat zapunjenje je povoljnih vodno vazdunih osobina sa dodatim hranjivima a ujedno i sterilisan. Kontejneri zaproizvodnju mogu biti od stiropora i plastini.





7Prednosti plastinih kontejnera su:- imaju otvore neto vee zapremine,- zahtjevaju malo prostora za skladitenje,- jeftiniji su od stiropornih.

Nedostaci su:- tea manipulacija pri njezi,- vaenje rasada oteano,- postavljanje na podlogu djelimino oteano,- teko ih je koristiti kod automatskih sadilica.

Kontejneri se pune supstratom runo ili mainski. Vano kod punjenja je da se kontejner jednolino popunisupstratom. Za olakanje punjenja moe se napraviti na dasci povrine kontejnera izboine jednake veliinekao otvor kontejnera za lagano sabijanje a dobro bi bilo dodati na to tanju izboinu (kao olovka) zaoznaavanje mjesta sjetve. Mainska sjetva je sijaicama na principu podpritiska.Po sjetvi, kontejneri se dopune sa oko 1,5 cm vermikulita koji omoguava bolju termiku izolaciju a imadobre higroskopne osobine. Kontejneri se postavljaju iznad zemlje, to omoguuje vee temperature. Ako serasad pikira, bre prispijeva za sadnju a plodovi se bre formiraju, krupniji su pa je i prinos vei.Poto sjeme paprike sporo nie, nakon sjetve kontejneri se stavljaju (3 dana) u komore za naklijavanje gdje jetemperatura 30C, a mikrorasprskivai prave maglu. Poslije nicanja temperatura treba da je 25-27C dokbiljke ne niknu. Nakon nicanja temperaturu treba odravati na 20-22C danju i 18-19C nou uzprozraivanje i stalno odravanje vlanosti. Zalivanje terba da je oroavanjem, automatsko ili ako je runokantom sa ruom koja pravi sitne kapljice. Voda treba da je iz vlastitih bunara ili kinica jer je voda izvodovoda hladnija i sadri hlor na to je paprika osjetljiva. Prilikom zalijevanja rasad se moe i prihranjivatinekim od folijarnih ubriva. Prije presivanja rasad se moe preventivno tretirati nekim kontaktnimfungicidom (Dithane M-45, na bazi bakra-Champion WP). Desetak dana prije presaivanja rasad trebaizlagati direktnom suncu a supstrat kod presaivanja treba da je umjerene vlanosti.

1.5.2. Sadnja paprikePaprika se rasauje kada proe opasnost od niskih temperatura. Optiimalno vrijeme je 10-20 maj. Na manjimpovrinama sadnja je runa, a na veim mainska.Razmak sadnje zavisi od bujnosti sorte. Sadi se na 50-60 cm izmeu redova, za slabo bujne sorte 15-20 cm uredu, a za bujne 20-25 cm u redu. Presauje se neto dublje od dubine rasta u rasadu. Sadnju prati zalijevanje,biljke koje se nisu primile treba ponovo zasaditi.

1.5.3. Uzgoj na crnoj folijiZa proizvodnju paprike najvie se koristi crna polietilenska folija. Prednosti u odnosu na golo tlo je breprispijevanje, vei i kvalitetniji prinos. Ispod folije temperature su vee pa je i prispijevanje plodova za okodvije sedmice ranije, a takoe je onemoguen razvoj korova. Folija se postavlja na umjereno vlano tlopomou prikljuaka na traktoru koji prave blago izdignute gredice i zateu foliju. Folija je irine 110 cm, akada se nagrne zemlja sa strana prostor od 80 cm irine ostaje za sadnju dva reda biljaka. Ispod folijepostavlaj se sistem za navodnjavanje kap po kap, arazmak izmeu folija je 60 cm.

Mainsko postavljanje folije Uzgoj paprike na foliji

81.6. Njega paprikePravilnom njegom obezbjeuju se optimalni uslovi rasta i razvoja paprike. To su:

Povrinska obrada Navodnjavanje Zatita od bolesti i tetoina Prihranjivanje

Povrinski sloj zemljita-kultiviranje obavlja se 3-4 puta dok biljke ne zatvore redove uz dva runaokopavanja..Navodnjavanje je vana mjera njege koja je usloveza postizanje visokih i kvalitetnih plodova.Najvee potrebe za navodnjavanjem su u vrijemepunog cvjetanja i plodonoenja (jul, august).Prosjena dnevna potronja vode 5 mm. Treba 8-10 zalijevanaj sa 30-40 l/m2.Prihranjivanje-kako je naprijed iznijeto.Zatita od bolesti i tetoina-protiv zemljinihtetoina Volation 6 l/ha ili Galation 20 kg/ha.Protiv napada lisnih uiju, primjenjuje se neki odsistematinih insekticida. Pepelnica, Plamenjaa,Botritis- preparati na bazi bakra. Virusi-potrebnotretiranje sjemena, plodored. Navodnjavanje u brazde i kinim topovima

1.7. Fizioloki poremeaji plodaVano ih je prepoznati. Nastaju djelovanjem spoljanjih uslova. To je: vrna trule, opekotine i pucanjeplodova.Vrna trule nastaje na vrhu mladog ploda u obliku manjih vodenastih zona koje se poveavaju i tamne uobliku ulegnua. Nastaje kao poremeaj u usvajanju Ca. Nastaje veinom na kiselim tlima gdje jeonemogueno usvajanje Ca, nakon duih sua ili kao posljedica nepravilne ishrane. Moe se sprijeiti jedinootklanjanjem navedenih nedostataka. Primjene folijarnih ubriva sa Ca nije uinkovita.Opekotine nastaju kao posljedica intenzivnog osvjetljenja. Dolazi do odumiranja tkiva na povrini sepoajavljuju svijetle pjege koje kasnije plod omeka i nabora se. Oteenja se mogu smanjiti izboromadekvatnih sorti viseeg ploda, optimalnim sklopom, uzgojem u dvoredima na uzdignutimgredicama,pravovremenim navodnjavanjem i paljivom berbom bez otkidanja grana.Pucanje plodova je pojava koja se javlja kada nakon due sue dolazi do obilnih oborina. Plodovi nagloupijaju previe vode te dolazi do uzdunog pucanja a usljed toga i do truljenja. Moe se izbjei redovnimnavodnjavanjem.

Sunane opekotine ploda Vrna trule ploda paprike Pucanje plodova paprike

1.8. Berba paprikeU zavisnosti od namjene proizvodnje, paprika se bere u tehnolokoj ili fiziolokoj zriobi. Berba je uglavnomruna. Berba je najee viefazna i treba da je po suhom i sunanom vremenu radi kvarenja plodova. Za

8prodaju u svjeem stanju potrebno je plodove sortirati. Zbog visokog sadraja vode teko ih je uvati. Dodvije sedmice moe se uvati na temperaturi 7-8C i relativnoj vlanosti 90-95%. Prinos paprike naotvorenom polju je 20-40 t/ha.

2. PARADAJZ

Paradajz je rasprostranjena povrtlarska kultura iji plodovi imaju znaajno mjesto u proizvodnji za svjeupotronju, kao i sirovina za preraivaku industriju. U ishrani je znaajan zbog male energetske vrijednosti ,visokog sadraja mineralnih materija (K, Ca, P, Fe) vitamina (C, iz grupe B) i bojenih materija (likopen).U svijetu se uzgaja na oko 3 miliona ha, sa proizvodnjom od 100 miliona tona plodova i prosjenim prinosom28,3 t/ha. U Evropi se proizvodi na 670.000 ha sa prosjenim prinosom 28,9 t/ha a najvea proizvodnja je uItaliji, paniji, Grkoj. Najvee prinose ostvaruju SAD 62 t/ha. Proizvodnja na otvorenom mogua je na 50sjeverne geografske irine.U FBiH uzgaja se na 1025 ha (prema Federalnom statistikom zavodu 2005) sa prosjenim prinosom 7,9 t/ha.Od toga se najvei dio koristi u svjeem stanju ili za spremanje zimnica u domainstvu.U poreenju sa prinosima koji se postiu u svijetu i Evropi, ostvareni prinosi kod nas su niski to jeposljedica usitnjene proizvodnje, neodgovarajue agrotehnike, koritenja sorti niskog biolokog potencijala idr. (Tuzlanski kanton ima prinos od 5,3 t/ha i najvee povrine u FbiH pod ovom kulturom)

2.1. Zahtjevi paradajza prema vanjskim uslovimaParadajz je toploljubiva biljka i ima velike zahtjeve za toplotom. Sjeme klija na 10-13C, a optimalnetemperature za klijanje sjemena je 20-25C kada proklija za 3-5 dana. Optimalne dnevne temperature za rastsu 20-25C i none 15-18C. Pri temperaturi od 0C biljka strada, a dobro kaljene biljke mogu podnijeti i -2C ako ta temperatura ne traje dugo. Rast se zaustavlja na 35C, a temperature zraka vee od 30C uzrokujuopadanje cvjetova a ako plodovi nisu dobro zatieni liem izaziva njihovo oteenje.Paradajz je relativno otporan na nedostatak vode pa se na dubokim rahlim srednje tekim zemljitima uzpravilnu obradu tokom vegetacije moe gajiti i bez navodnjavanja ali se postiu nii prinosi. Kritini period urazvoju biljke je cvjetanje kada nedovoljno vlage moe izazvati otpadanje cvjetova. Vlanost zemljita bitrebalo odravati na 70-80% PVK i niu relativnu vlanost vazduha od 50-60%. Pri visokoj vlanosti biljkesu njene , osjetljive na bolesti a takoe se pojavljuje vrna trule i pucanje plodova uz smanjenu oplodnju.Zahtjevi paradajza svjetlou su visoki u toku cijele vegetacije a posebno u periodu obrazovanja i sazrijevanjaplodova. Nedostatak svjetlosti dovodi do poremeaja u razvoju biljke a oplodnja je smanjena

2.2. Tlo i plodoredParadajz ostvaruje najbolje prinose na uzgojem na srednje tekim odnosno srednje lakim zemljitima . Dostaje tolerantan na kiselost tla i moe da se gaji u irokom rasponu pH 5,5-8. Iako paradajz dosta dobro podnosiuzgoj u monokulturi, zbog irenja oboljenja ne preporuuje se uzastopno gajenje na istoj povrini kao niposlije vrsta iz iste porodice (paprika, krompir). Na istu povrinu ne bi trebao da se uzgaja 3-4 godine. Dobripredusjevi za paradajz su leguminoze za paradajz su leguminoze, crni luk, kupus, mrkva. Paradajz se direktnoubri sa organskim ubrivima.

2.3. Sortiment paradajzaPostoji veliki broj sorata i hibrida paradajza, preko 2000. One se meusobno razlikuju po tipu rasta biljaka,po namjeni uzgoja, po obliku i boji plodova, ranostasnosti i nizu drugih morfolokih i biolokih osobina. Naveim povrinama koriste se uglavnom hibridi koji u odnosu na sorte daju vei prinos, kvalitetnije plodove iimaju veu otpornost na bolesti i tetoine. Za proizvodnju u svjeem stanju mogu se koristiti sorte i hibridiniske determinantne stabljike koji se uzgajaju bez potpore i indeterminantni visoki hibridi koji se obaveznouzgajaju uz potporu. Determinantne niske hibride najbolje je uzgajati na crnoj polietilenskoj foliji radiprljanja i razvoja bolesti i tetoina. Ulaganja kod uzgoja indeterminantnih hibrida su vea, ali je i prinosvei, period plodonoenja je dui plodovi su krupniji i istiji. Za preradu se obavezno uzgajaju hibridi niske

9determinantne stabljike bez zelenog prstena na plodu sa veim sadrajem suhe materije. Prema duinivegetacije (poetku zrelosti) mogu biti:

- rane (plod dozrijeva za 95-115 dana),- srednje rane (plod dozrijeva za 115-130 dana),- kasne (plod dozrijeva za 130-170 dana).

Hibridi koji se preporuuju za uzgoj na otvorenom su:o Baghera F1 (Rani hibrid, bujne stabljike i dobro obrastao liem, niske determinantne stabljike.

Krupnih okruglih plodova teine 200-220. Bez zelenog je pojasa na plodu, dobre vrstoe, otporni napucanje i vrnu trule. Selekcija francuske firme Clause).

o Hector F1 (Srednje rani hibrid, niske determinantne stabljike. Krupnih okruglih plodova teine 200-220. Bez zelenog je pojasa na plodu, dobre vrstoe, otporni na pucanje i vrnu trule. Selekcijaamerike firme Harris Moran).

o Arletta F1 (Rani hibrid, visoke indeterminantne stabljike. Okruglih plodova teine 180-200g. Nemajuzelenog pojas na plodu, blago rebrasti, dobre vrstoe, otporni na pucanje. Selekcija nizozemskefirme Enza Zaden).

o Lustro F1 (Srednje rani hibrid, visoke indeterminantne stabljike. Krupnih okruglasto pljosnatihplodova teine 160-180 g. Sa zelenim pojasom na plodu, dobre vrstoe, otporni na pucanje i vrnutrule. Selekcija su francuske firme Clause).

o Sinatra F1 (Srednje kasni hibrid, visoke indeterminantne stabljike. Krupnih okruglih plodova teineoko 200 g. Bez zeleno pojasa na plodu, dobre vrstoe, otporni na pucanje i vrnu trule. Selekcijasu nizozemske firme S&G).

Prema namjeni sorte i hibridi: Rudgers, Mi 13, Karmelo, San Marcano, Balkan, Marmande,- determinantne (za svjeu potronju): Balca F1, Joker F1, Callisto F1,- determinantni (za preradu): Brigade F1, Red river, Red hunter F1,- indeterminantne: Monika F1, Arlleta F1, Belle F1, Carmello F1, Lustro F1, Monroe F1.

Ciljevi selekcije: zavise od namjene (svjea potronja sa otvorenog ili iz zatienog prostora, sortenamijenjene za preradu)

- za svjeu potronju i plodovi treba da dobro podnose transport i da se dobro dre na prodajnommjestu, sa dobrim odnosom eera i kiselina,

- sorte namijenjene za zatien prostor treba da imaju dobro zametanje plodova i pri nepovoljnimuslovima temperature, svjetlosti i dr.,

- sorte namijenjene preradi treba da imaju to vei sadraj suhe materije, dobru viskoznost i intenzivnocrvenu boju,

- za mehanizovanu berbu sorte trebaju imati ujednaeno dozrijevanje plodova,- za sve namjene sorte trebaju imati otpornost na bolesti i nematode.

2.4. Obrada zemljita i ubrenjeUspjeh u proizvodnji paradajza uveliko zavisi, pored ostalog, od kvalitetne obrade. Obrada treba osiguratipovoljnu strukturu u zoni ukorjenjavanja, kako bi se postigli vodno-vazduni uslovi koji e omoguiti dobarrast i razvoj.Obrada se sastoji od:

Osnovne obrade obavlja se u jesen, a sastoji se od dubokog oranja na dubini 35cm uz zaoravanjestajnjaka u koliini 40 t/ha.

Obrada pred sadnju treba da obezbjedi mrviastu strukturu, koja e omoguiti bre primanje biljaka(ujednaeno i bre nicanje kod proizvodnje direktnom sjetvom). Po prestanku mrazeva, saprosuivanjem, brazde se zatvaraju drljaom, a desetak dana pred sadnju tanjiraom ili rotirajuimoruima kada se unose i osnovne koliine mineralnih ubriva i herbicidi. Neposredno pred sadnju tlose pripremi sjetvospremaem. Ako se biljke gaje u lijehama, obradom pred sadnju/sjetvu trebaju seformirati.

Obrada u toku vegetacije njega usjeva, poto se biljke ukorijene, nakon zametanja prvih plodova i upoetku zrenja plodova, obavlja se meuredna kultivacija i prihranjivanje.

10

Sa 10 t prinosa plodova paradajz usjava 30 kg N, 10 kg P2O5, 40 kg K2O, 7 kg Mg. Za postizanje visokih isigurnih prinosa u proizvodnji paradajza neophodno je izbalansirana ishrana pristupanim hranivima.Paradajz pokazuje izuzetno dobre rezultate na ubrenje organskim ubrivom, te bi kod osnovne obradetrebalo unijeti 25-40 t/ha stajnjaka. Na kiselom tlu, kod pH manje od 5,6 dobro je uraditi kalcifikaciju sa 1-3t/ha krenjaka 2 mjeseca prije sadnje. Uz ubrenej stajnjakom, u proizvodnji je neophodno i ubrenjemineralnim ubrivima. Koliine i vrste mineralnih ubriva, treba bazirati na rezultatima analize tla, a zaviseod snabdjevenosti zemljita hranivima.Pred obradu u jesen treba dodati 500 kg/ha NPK 5:20:30, a pred sadnju jo 250 kg/ha NPK istog sastava uzdodatak 200 kg/ha UREE 46%. Ako se iz bilo kog razloga ne dodaju mineralna ubriva u jesen, na tluosrednje plodnosti sa oruima za predsjetvenu pripremu treba dodati 800 kg/ha NPK 5:20:30 i 150 kg/haUREE. Nakon ukorjenjavanja pred sam intenzivni porast u vrijeme kada se obrazuju prvi plodovi usjev seprihranjuje 100-150 kg/ha KAN-a 27% i ista koliina za sljedee prihranjivanje u vrijeme sazrijevanja prvihplodova, uz folijarno prihranjivanje svakih 10-14 dana.ubrenje preko lista moe samo djelimino osigurati potrebe biljaka u hranivima i koriste se samo kaokorekcija nedovoljnog usvajanja pojedinih hraniva preko korijena, ublaavaju nedostatak nekihmikroelemenata. Pri proizvodnji paradajza na otvorenom moe se koristiti preporuena Kemirina tehnologijasa ubrenjem na srednje snabdjevenim zemljitima.

Tab. 3. Ishrana preporuenom Kemirinom tehnologijom:Vrijeme primjene Vrsta ubriva Koliina ubrivaPri osnovnoj obradi u jesen Cropcare 3 200 kg/haPrije cvjetanja Cropcare 3

Kalcijumnitrat100 kg/ha200 kg/ha

Faza zelenih plodova Cropcare 5 300 kg/haPrihranjivanje (preko lista)

I poslije zatvaranja redova Ferticare I 0,5% (500 g/100 l vode)II u vrijeme rasta plodova Ferticare III 0,7% (700 g/100 l vode)

2.5. Proizvodnja paradajza

2.5.1. Proizvodnja rasadaRasad paradajza proizvodi se u razliitim tipovima zatienog prostora. Sjeme se sije u kontejnere, saksije ilina pripremljene lijehe na povrini zatienog prostora. Za ranu proizvodnju sjetva je u januaru i februarugusto (oko 2000 sjemenki po m2), a u fazi kotiledona ili prvih pravih listova rasad se presauje (pikira) navei prostor u saksije ili kontejnere.Za kasniju proizvodnju najee se rasad sije u kontejnere ili saksije veeg promjera bez pikiranja, a veliinasaksija zavisi od planirane veliine rasada.

Sjetva paradajza u kontejnere Mainsko pikiranje sadnica paradajza

11

Sadnica iz kontejnerske Uzgoj paradajza na ianoj armaturi Paradajz namijenjen duemproizvodnje transportuO kontejnerima koji se koriste za proizvodnju rasada navedeno je kod uzgoja rasada paprike.Njega rasada sastoji se u odravanju potrebne temperature u toku dana i noi to blie optimalnim.

Tab. 3. Temperature koje treba odravati kod rasada su:Vrijeme temperaturnog reima Temperatura zemljita C

Dan NoPoslije sjetve 22-25 22-25Prvih 12-15 dana 15-17 12Poslije 15 dana 14-16 10

Zalijevanje je 3-5 puta sa 20 l/m2. Rasad treba provjetravati i odravati relativnu vlanost zraka na 50-60%.Prihranjivanje je sa rastvorom NPK ubriva (2-5 g/10 litara vode) i to u fazi 4-6 listova. U vrijeme kaljenja,rasad se tretira sa rastvorom kalijevasulfata ili kalijeva nitrata 0,1-0,5%. Neposredno pred iznoenje rasadasmanjuje se zalijevanje uz intenzivno provjetravanje da se rasad pripremi za uslove otvorenog polja.Zatita rasada je obavezna mjera njege. Preventivno rasad se tretira fungicidima (ridomil 0,1%) svakih 10-14dana, ako su povoljni uslovi za razvoj bolesti.U vrijeme sadnje kvalitetan rasad treba da je visok 15-ak cm i ima 5-6 pravih listova, dobro razvijen korijensa dosta bonog korijenja, a za ranu proizvodnju ve vidno zametnute cvasti.Tab. 4. Neke osobine rasada:Vrijeme proizvodnje Starost dana Broj listova Visina biljke (cm)Rani 60-65 7-9 25-30Srednje rani 40-45 5-6 20-25

2.5.2. Proizvodnja paradajza za svjeu potronjuProizvodnja paradajza na otvorenom uslovljene je klimatskim uslovima i mogua je samo u periodu kadanema mraza. Mada se moe proizvesti i direktnom sjetvom u uslovima potrebne mehanizacije od sjetve doberbe, sigurnija je proizvodnja iz rasada, a kod nas je ujedno i tradicionalna. Proizvodnjom iz rasada ujednose skrauje vegetacija na otvorenom , omoguuje dui period plodonoenja, a time i ostvarenje veih prinosa.Pri proizvodnji iz rasada utroi se i manje sjemena, to je jako bitno pogotovo kada je u pitanju skupo sjemehibrida. Po vremenu prispijea proizvodnja paradajza moe biti rana i srednje kasna. Sadnja ukontinentalnom dijelu je u drugoj polovini maja.Paradajz se lako ukorjenjava, a stablo ima sposobnost obrazovanja adventivnog korijenja, pa se treba saditidublje nego to je biljka rasla u rasadu. Sadnja je runa, rasad golog korijena i proizvodnja u saksijama moese saditi i sadilicom.Razmak sadnje zavisi od sorte i namjene proizvodnje. Visoke i poluvisoke sorte sade se na razmak 80-100cm izmeu redova i 30-40 cm u redu manje bujne i 50-70 cm bujnije sorte. Razmak kod niskih sorata je150x50.

12

Paradajz se moe saditi i u gredice pokrivene crnom polietilenskom folijom uz primjenu sistema zanavodnjavanje kap po kap ispod folije. Tako se sprjeava rast korova i titi tlo od prekomjernog isuivanja,plodovi prije sazrijevaju, istiji su i boljeg kvaliteta.Nakon sadnje biljke se zaliju, a za visoke i poluvisoke sorte postavlja se potpora, kolci ili iana armatura,ukopavanjem stubova na svaka 3-4 m, tako da su 1,5 m iznad tla. Na vrhu stubova zategne se ica za koju sevee kanap iznad svake biljke i lagano uz donji dio stabljike.

2.5.3. Proizvodnja paradajza za preraduNiske determinantne sorte namijenjene preradi uzgajaju se direktnom sjetvom (rjrr, nesigurnija ali jeftinijaproizvodnja) ili iz rasada (sigurnija proizvodnja, bolji kvalitet i prinos). Rasad sa razvijenih 4-5 listovapresauje se runo ili mehanizovana 140-150x30-35 cm. Direktna sjetva zahtijeva jako dobro pripremljenotlo sa pneumatskom sijaicom na razmak 150x20-25 cm. Sije se kada se tlo zagrije na 10-12C to je krajemaprila. Za rane sorte sklop bi trebao da bude oko 40000 biljaka ili 0,5 kg sjemena/ha, a za kasnije (bujnije)30000, odnosno 0,4 kg/ha.

2.6. Njega paradajzaParadajz ima bujan vegetacioni rast i razvija masu bonih grana (zaperaka) u pazuhu listova. Kod visokih ipoluvisokih sorata zaperci se pinciraju (odstranjuju) im narastu oko 5 cm, tako da se biljka uzgaja na jednostablo. Kasnije sorte mogu se gajiti i na dva stabla, tako da se ostavi jedan zaperak ispod prve cvjetnegranice. Ovaj zaperak se vodi uz potporu kao i glavno stablo i na sebi e razvijati cvjetove i plodove popravilu kao i na glavnom stablu. Nepravovremeno/zakanjelo odstranjivanje zaperaka dovodi do veebujnosti to uzrokuje obrazovanje manjeg broja plodova, a plodovi su sitniji, a kod zakanjenja biljka senepotrebno iscrpljuje.Kod ranih sorata koje se gue sade, nakon to obrazuju 4-5 etaa cvjetnih granica, moe se zalomiti vrhstabla ime se postie da gornji plodovi u grozdovima postignu istu krupnou kao u donjim i ranijesazrijevanje.Donji listovi na biljci najee su zaraeni uzronicima bolesti i nemaju funkciju asimilacije pa bi ih trebaloodstranjivati. Niske sorte, posebno one namijenjene preradi ne pinciraju se.Vana mjera njege je navodnjavanje. Zavisno od uslova navodnjava se svakih 5-10 dana, a pri koritenjusistema kap po kap svakih 2-5 dana.Zatita od bolesti i tetoina je obavezna mjera jer paradajz napada vie bolesti i tetoina. Vana preventivnamjera zatite je uzgoj u plodoredu, koritenje zdravog rasada i dezinficiranog sjemena. Redovno treba pratitipojavu bolesti: plamenjaa, crna pjegavost, pjegavost lista itd. i tititi usjev bakarnim i drugim preparatimapri emu voditi rauna o karenci.

2.7. Fizioloki poremeaji na plodovimaUzrokovani su spoljanjim uticajem, a to su:Sunane opekotine nastaju uslijed visokih temperatura i slabe zasjenjenosti plodova listom. Oituju se unestanku pigmenta na mjestu opekotine. Mogu se sprijeiti uzgojem hibrida sa bogatom lisnom masom.Vrna trule nastaje na vrhu ploda u vidu vodenkastih zona koje tamne. Uz napad gljivica, zahvaena zonase osui. Nastaje kao posljedica poremeaja u snabdijevanju Ca. Nastaje na kiselim zemljitima, uslijed sue,neodgovarajueg navodnjavanja i neizbalansirane ishrane (pogotovo prevelike primjene N). Prevladavanjemuzroka pojave ova pojava se jedino moe otkloniti, ak i dodavanje Ca folijarno nee je otkloniti.Pucanje plodova nastaje kada poslije due sue padne kia, a na mjestu puknua ploda kasnije senaseljavaju i gljivice to uzrokuje truljenje ploda. Moe se sprijeiti kontinuiranim navodnjavanjem.

13

Sunane opekotine na plodovima Vrna trule plodova Pucanje plodova

2.8. Berba paradajzaZa trite i svjeu potronju berba je runa i viekratna. Zavisno od udaljenosti trita, plodovi se beru kadase pojavi ruiasta boja ili zreli sa dijelom aice ili bez nje.Paradajz se slae u ambalau, jedan a najvie dva reda. Plodovi paradajza mogu naknadno dozrijevati.uvanje plodova u skladitima je za ruiaste plodove do 12 dana na temperaturi 12-15C i zrele crveneplodove na temperaturi 18-20 C. Selekcionisani su hibridi kod kojih plodovi mogu ostati na biljci i 3nedjelje a da ne prezriju.

3. KRASTAVAC

Krastavac je jednogodinja biljka koja se ubraja meu najznaajnije povrtlarske kulture. Ne odlikuju sevisokom hranjivom vrijednou (97% vode, a samo 3% hranjivih materija) kao ostalo povre, ali je znaajanizvor vitamina i mineralnih materija. Imaju nisku energetsku vrijednost i visoko laksativno dejstvo te pomaeu lijeenju bubrega i eluca.U svijetu se uzgaja na oko 2 miliona ha, sa proizvodnjom od 30 miliona tona plodova. U Evropi proizvodnjakrastavca je najrairenija u Poljskoj.U FBiH uzgaja se na oko 1149 ha (sinteza statistikih podataka FBiH 1999) sa prosjenim prinosom 10,3t/ha. Od toga se najvei dio koristi za industrijsku preradu, a znatno manji za potronju u svjeem stanju.U poreenju sa prinosima koji se postiu u svijetu i Evropi (oko 50 t/ha), ostvareni prinosi kod nas su niskito je posljedica niske tehnologije u proizvodnji krastavca.

3.1. Zahtjevi krastavca prema vanjskim uslovimaKrastavac je povrtlarska vrsta visokih zahtjeva prema klimatskim i zemljinim uslovima.Visokih je zahtjeva prema temperaturi vazduha i zemljita. Minimalna temperatura nicanja je 12C sa malimprocentom nicanja. Optimalna temperatura nicanja je 25-30C. Najpovoljnije dnevne temperature za rast su24C i none 18C. Rast se gotovo zaustavlja na 15C, a na temperaturi od 12C prestaje cvjetanje, na 10Codbacuje formirane cvjetove, a na 6C prestaje sa rastom. Temperature vee od 32C smanjuju formiranjeplodova, poveavaju njegovu gorinu uz intenziviranje pojave mukih cvjetova to smanjuje prinos.Visoki zahtjevi prema vlanosti tla uslovljeni su slabo razvijenim korijenom u odnosu na nadzemnu masu ivisokim transpiracionim koeficijentom. Najvee potrebe za vodom su u vrijeme plodonoenja. Nedostatakvode u tom periodu izaziva opadanje enskih cvjetova. Stoga je za postizanje visokih i sigurnih prinosaneophodno navodnjavanje. Krastavac Takoe ima visoke zahtjeve prema vlanosti zraka (u suprotnomnastaju gorki plodovi), to se moe zadovoljiti putem redovnog navodnjavanja.

14

Zahtjevi krastavca za svjetlou su manji nego za drugim klimatskim faktorima. Pri duem danu formira sevei broj mukih, a pri kraem vei broj enskih cvjetova. Uzgojem kao naknadnog ili postrnog usjeva uzpozitivan uticaj iskoritenja zemljita (2x u toku godine), krai dan takoe povoljno utie na broj formiranihenskih cvjetova.Biljka krastavca je jako osjetljiva na jae vjetrove. Parcele koje su izloene jaim vjetrovima treba izbjegavatiza uzgoj ili zatitu napraviti sjetvom nekoliko redova kukuruza.Kod uzgoja krastavca na veim povrinama radi boljeg opraivanja postavljaju se konice sa pelama.

3.2. Tlo i plodoredKrastavac se moe uspjeno gajiti na razliitim tipovima tla, pod uslovom da su drenirana. Najbolja suduboka i plodna tla bogata organskom materijom (2-3% humusa). Reakcija tla treba da je slabo kisela doneutralna pH vrijednosti 6-7, dok na zemljitu reakcije ispod 5,6 treba uraditi kalcifikaciju (uraditi zapredkulturu). Dobro uspijeva na laganim i pjeskovitim zemljitima uz obavezno navodnjavanje.Krastavac u plodoredu dolazi na prvo mjesto dobro reaguje na ubrenje stajnjakom, ali se rijetko direktnoubri sa stajnjakom zbog kratke vegetacije. Pri gajenju u monokulturi to je esto kod uzgoja krastavca naarmaturi), znatno se poveava pojava bolesti i dolazi do propadanja usjeva. Na istom mjestu ne treba da se

Opraivanje pomou pela Prekrivanje krastavca agritekstilom Kontejnerski rasad krastavca

gaji najmanje 4 godine. Najbolji predusjevi za krastavac su leguminoze i ratarke kulture. Krastavac jeosjetljiv na ostatak herbicida u tlu primijenjen u predkulturi. est je uzrok propadanja usjeva krastavcanjegova sjetva poslije kukuruza tretiranog triazinskim preparatima.

3.3. Sorte krastavcaSorte krastavca su jednodome biljke. U nepovoljnim uslovima sorte imaju osobinu da obrazuju vei brojmukih cvjetova to se nepovoljno odraava na prinos. Zbog toga se kod proizvodnje na veim povrinamauzgajaju hibridi krastavca sa preteno ili potpuno enskim cvjetovima gynoecijskog (iskljuivo biljke saenskim cvjetovima koji moraju biti oploeni sa mukim te je neophodno u usjevu imati 10-15% biljaka samukim cvjetovima) ili partenokarpnog tipa (biljke samo sa enskim cvjetovima sa otpornou na bolesti,viruse i bez gorine ploda.Izbor sorte i hibrida zavisi od namjene i naina proizvodnje. Po namjeni sorte i hibridi se dijele na salatnetipove (plod preko 14 cm duine) i kornione (plod do 14 cm duine).Sorte salatnog krastavca su: Delikates, Sunani potok, Eva, Slavija, Sprinter.Sorte krastavca za industrijsku preradu su srednje razvijenog stabla i tamnozelenih plodova. Neophodno ih jebrati 3-4 puta sedmino, kako bi se postigao dobar prinos i kvalitet plodova. To su: Pariski kornion.Hibridi krastavca mogu biti:

o Salatni hibridi dugog ploda. Najee su partenokarpni, jake stabljike i ranog prispijea. Duinaploda je 23-40 cm, glatke povrine, zelene do tamno zelene boje. Mada su selekcijom namijenjeni zaproizvodnju u zatienom prostoru, mogu se koristiti i za otvoreno polje uzgojem u paliru. To su:Dalibor F1, Primera F1, Atlanta F1.

15

o Salatni hibridi kratkog ploda. Partenokarpni ili hibridi sa preteno enskim cvjetovima. Za zatieniprostor i otvoreno polje. Srednje razvijene stabljike i srednje ranog su dozrijevanja. To su: Darina F1,Raider F1, Astrea F1, Renesansa F1.

o Hibridi krastavca za industrijsku preradu. Vie su zastupljeni od salatnog krastavca. Najbolji rezultatise postiu kod uzgoja u paliru. Cjenjeniji su hibridi sa bradaviastom povrinom od hibrida glatkepovrine. To su: Levina F1, Natasja F1, Royal F1, Profi F1, Marinda F1.

Ciljevi selekcije za salatne krastavce:- velika rodnost i dui period berbe,- manja osjetljivost na temperaturne uslove,- mali udio placente i sjemena,- otpornost na bolesti.

Ciljevu selekcije krastavaca za preradu:- velika rodnost i ujednaeno dospijevanje plodova,- otpornost na bolesti,- pri postupku prerade plodovi treba da zadre vrstou.

3.4. Obrada zemljita i ubrenjeUspjeh u proizvodnji krastavca u mnogome zavisi od kvalitetne obrade. Vrijeme obrade zavisi od vremenaproizvodnje. Za proljetnu sjetvu obrada se sastoji od:

Osnovne obrade obavlja se u jesen, a sastoji se od dubokog oranja 30-35cm. Ako je zemljitezakorovljeno viegodinjim korovima, nakon etve predusjeva, trebalo bi zemljite ostaviti 3-4sedmice nepoorano da se razviju korovi a onda ih tretirati herbicidima Herbokor, Herkules 480 SL ukoliini 6-8 l/ha.

Obrada pred sjetvu treba da obezbjedi mrviastu strukturu, koja e omoguiti ujednaeno i brenicanje. Po prestanku mrazeva, sa prosuivanjem, brazde se zatvaraju tanjiraom, a pred sjetvu nekimrotirajuim oruima fina priprema kada se unose i osnovne koliine mineralnih ubriva kodpripreme gredica.

Obrada u toku vegetacije njega usjeva, obavlja se do zatvaranja meurednog prostora uzprihranjivanje.

Za sjetvu krastavca kao naknadnog usjeva, obrada se sastoji od oranja i predsjetvene pripreme u istom danu,odmah nakon skidanja predkulture.Kod obrade je vano da se obavi u to manjem broju prohoda da bi se zemljite to manje sabijalo.Za postizanje visokih i sigurnih prinosa u proizvodnji krastavca neophodno je izbalansirana ishrana lakopristupanim slabije koncentrovanim hranivima. Krastavac pokazuje izuzetno dobre rezultate na ubrenjeorganskim ubrivom, mada se rijetko primjenjuje, ali bi to trebalo uvesti kao obaveznu mjeru u proizvodnjina zemljitima sa manje od 2% humusa. Svjei stajnjak se dodaje u jesen 40-60 t/ha ili za krastavac-naknadniusjev 20-30 t/ha zgorjelog stajnjaka. Uz ubrenej stajnjakom, u proizvodnji je neophodno i ubrenjemineralnim ubrivima. Koliine i vrste mineralnih ubriva, treba bazirati na rezultatima analize tla, a zaviseod:

o tipa tlao prirodne plodnostio predkultureo tehnologije uzgoja io oekivanog prinos

Mineralna ubriva primjenjuju se kod predsjetvene pripreme tla. Na srednje plodnim zemljitima koja sadre2,5-4% humusa, zatim 10-20 mg/100 g tla P i K, ubriti bi trebalo sa 600 kg/ha NPK 5:20:30 i 150 kg/haUREE. Krastavac ima kratku vegetaciju pa se rijetko prihranjuje mineralnim ubrivima. Prihrana folijarnimubrivima je preporuljiva, zajedno sa primijenjenim zatitnim sredstvima. Od folijarnih ubriva moe seprimijeniti Fertina P u koncentraciji 1-3%, Fertigal ili 0,5-2% otopina UREE.Krastavac se takoe moe ubriti rastvorom granuliranih Kemira mineralnih ubriva. Za prinos od 35 t/ha ujesen treba unijeti 30 t/ha stajnjaka.

16

Tab. 5. Vrijeme i koliine ubriva Kemira u prihrani:Vrijeme prihranjivanja CROPCARE 3 CROPCARE 5 KALCIJUMNITRATJesenje osnovno ubrenje 300 kg/haPrije cvjetanja 200 kg/ha 100 kg/haIntenzivni razvoj 200 kg/ha 100 kg/ha

Tab. 6. Folijarna prihrana krastavca:Vrijeme prihranjivanja Vrsta ubriva Broj prihranjivanjaU vrijeme intenzivnog rasta Ferticare I 0,5% 2-3XU vrijeme zrenja plodova Ferticare II 0,5% Prilikom svakog prskanja

zatitnim sredstvima

3.5. Proizvodnja krastavcaTehnologija koja se moe primijeniti na otvorenom polju moe biti:

uzgoj na golom tlu uzgoj na polietilenskim folijama i uzgoj na armaturi

Po vremenu sjetve proizvodnja moe biti: rana srednje rana kasna.

Rana i srednje rana se primjenjuje u proizvodnji salatnog krastavca, a za proizvodnju korniona srednje rana ikasna sjetva.Rana proizvodnja moe biti direktnom sjetvom ili iz rasada. Rasad se proizvodi u hranjivim kockama, difisaksijama ili kontejnerima. Sjetva ili sadnja se obavlja kada je temperatura zemljita iznad 15C. Rasad sepresauje kada ima razvijena 2 prava lista, pazei da se ne oteti korijen. Razmak sjetve/sadnje je 100-150X30 cm. Za sjetvu je potrebno oko 1,5 kg sjemena, a za sadnju oko 30.000 sadnica. U naim uslovimarana direktna sjetva moe biti 10.4., a za proizvodnju iz rasada sjetva je 10.3. a sadnja 1.5.Srednje rana moe biti direktnom sjetvom ili iz rasada. Kod direktne sjetve sjeme se sije u kuice, a nakonnicanja ostavljaju se po 3 biljke u kuici ili se sade ako je proizvodnja iz rasada. Srednje rana sjetva je od20.4. kako za salatni tako i za kornione.Kasna je krajem juna ili poetkom jula poslije skidanja prethodnog usjeva. Obino je namijenjena zaindustrijsku preradu (kornioni). Zbog sukcesivne berbe na veim povrinama sjetva takoe moe bitisukcesivna. Kod izbora sorte, ona treba imati krau vegetaciju.

3.5.1. Uzgoj krastavca na golom tlu je u gredice irine 1 m i razmakom izmeu njih 0,5m. Sije se 1 red na gredici sa razmakom 10 cm po 1 sjemenka ili 30 cm po 3 sjemenke, sa potronjom 1,8kg/ha sjemena. Ova proizvodnja je sa manjim ulaganjima, ali je prinos manji, loiji kvalitet plodova a biljkesu sklonije obolijevanju.

3.5.2. Uzgoj krastavca na crnoj polietilenskoj foliji ima niz prednosti: konzervacijuvlage, bre zagrijavanje zemljita, onemoguen razvoj korova, manji je razvoj bolesti i bolji kvalitet plodova.irina folija je 110 cm, a polaganje runo ili mainsko sa istovremenim postavljanjem cijevi zanavodnjavanje ispod folije. Folije se nagru sa zemljom po 15 cm tako da ostane irina 80 cm. Razmakizmeu folija je najee 70 cm. Na manjim povrinama metalnom cijevi bui se rupa na razmak 30 cm i sijuse 3-4 sjemenke. Na veim povrinama pneumatskim jednorednim sijaicama bue se rupe i obavlja sjetva ujednom prohodu. Potronja sjemena je 1,5-1,8 kg/ha. Ako se jave temperature ispod 15C biljke se moguprekriti Agritekstilom. Kako proputa svjetlost a zadrava temperaturu (1-2C via) njegovom primjenommoe se ranije sijati/saditi za 10 dana, a berba je ranija i za 15 dana. Primjene agritekstila po sjetvi/sadnjismanjit e pojavu i irenje bolesti i tetoina. Agritekstil treba skidati pred cvatnju usjeva. Agritekstil se

17

primjenjuje tako to im se rub nagrne zemljom, nesmije biti zategnut da ne oteti usjev, a paljivomprimjenom moe se koristiti 3 sezone. Uz poveanje prinosa i kvaliteta koji omoguuje, primjena agritekstilajako je isplativa. Primjena folija poveava prinos za 30% u odnosu na golo tlo, a sa primjenom navodnjavanja100%.

3.5.3. Uzgoj krastavca na armaturi (paliru) je najintenzivniji nain proizvodnje naotvorenom pri kojem se ostvaruju najvei prinosi. Prednosti su manja pojava bolesti, isti plodovi a berba jelaka. Razlikuju se dva naina palirnog uzgoja:

Holandski. Prema kojem konstrukcija treba da je 1,8-2 m visine sa samo jednom, gornjom icom navrhu o kojoj se vee kanap za voenje. Boni izdanci do 30 cm visine se uklone, a kada biljkedostignu vrh konstrukcije veu se i vode 30-40 cm vodoravno, a onda slobodno padnu.

Ameriki. Karakterie postavljanje stubova na svakih 4m . Gornja ica je na visini 1,5-1,8 m, a donja15-20 cm. Vertikalna ica privruje se na svakih 20-25 cm za gornju i donju icu. Vrijee seusmjeravaju nagore du ice. Kada dosegnu gornju icu vezuju se i usmjeravaju nadole po ianojkonstrukciji. Da bi se postigla ravnotea u biomasi i plodovima, a time dobio vei prinos prve tribone grane se uklanjaju, a slijedee 3 se ostavljaju na 3-4 lista.

U posljednje vrijeme za potporu biljkama koristi se mrea. Iznad palira postavlja se mrea za zasjenjivanjeradi zatite od visokih temperatura.

Uzgoj na golom tlu Uzgoj na foliji Uzgoj u paliru, armaturi

Sjetva je sa 2 sjemenke u kuicu i razmak 20-25 cm, a nakon nicanja ostavlja se jaa biljka paljivimprerezivanjem uz povrinu tla. Uz redove poeljno je postaviti cijevi za navodnjavanje, a moe se primijeniticrna polietilenska folija. Osim za kornione ovakva tehnologija moe se primijeniti i za ranu proizvodnjusalatnog krastavca.

3.6. Njega krastavcaPravilnom njegom obezbjeuju se optimalni uslovi rasta i razvoja krastavca, a time osigurava siguran prinos.To su:

Povrinska obrada Navodnjavanje Zatita od bolesti i tetoina Prihranjivanje

Povrinska obrada, kako je navedeno pri razliitim tehnologijama proizvodnje.Navodnjavanje je vana mjera njege koja je uslove za postizanje visokih i kvalitetnih plodova. Koliina vodezavisi od stanja vlanosti, vrste tla i gustoe sklopa, a kree se 250-300 mm pravilno rasporeenih tokom

18

plodonoenja. Sedmino bi u vrijeme plodonoenja trebalo navodnjavati sa 25-50 mm vode. Najboljenavodnjavanje je sistemom kap po kap.Prihranjivanje-kako je naprijed iznijeto.Za borbu protiv korova moe se koristiti Treflan EC (1 l/ha), a kada su korovi rezvijeni Reglone forte (1,5-2l/ha). Trule vrata korijena im se primjete prvi simptomi Previcur 607 ili 0,2% otopina fungicida Zineb S-80. Protiv plamenjae preventivno u fazi prvih listova Dithane M 45 0,2%, u faz 2 lista Previcur 607 0,15% ufazi razvoja vrijea Ridomil plus 48 0,25%. U vrijeme berbe Aliette 0,25%. Pepelnica-Afugan 0,1%. Protivfuzarijskog uvenua plodored, zdravo i tretirano sjeme. Kod uzgoja pod foliju treba unijeti zemljiniinsekticid Dursban G-7.5 50-60 kg/ha. Protiv lisnih uiju Primor WP 0,04%. Protiv crvenog pauka moe seprimijeniti Appolo 50 EC 0,05%.

3.7. Berba i prinos krastavcaNajvei prinosi krastavca postiu se kod rune este berbe. Salatni krastavac se bere svaki ili svako drugi dan.Uestalijom berbom industrijskog krastavca postie se intenzivniji prirast, bolji kvalitet i vei prinos (beru seplodovi iznad 3 cm duine).Salatne sorte/hibridi se klasiraju u 3 klase:

Prva klasa-plodovi duine 14-24 cm i teine 200-300 g Druga klasa-plodovi duine 24-34 cm i teine 300-500 g Trea klasa ostali nestandardni plodovi..

Plodovi namijenjeni industrijskoj preradi, klasiraju se na: Prva klasa-plodovi duine 3-6 cm i teine 10-20 g Druga klasa-plodovi duine 6-9 cm i teine do 40 g Trea klasa-plodovi duine 9-12 cm i teine 40-100 g Prva klasa-vanklasni plodovi duine vee od 12 cm.

Uobiajeno je 15% plodova prve klase, 45% plodova druge klase, 30% plodovi tree klase i 10% preraslivanstandardni plodovi. Prosjeni prinosi korniona su 30-35 t/ha.

4. CRNI LUK

U mnogim zemljama crni luk predstavlja vodeu povrtlarsku kulturu, a kod nas je strateka kultura. Veoma jestara povrtlarska kultura koja se uzgaja zbog lukovice, a u toku rasta mogu se koristiti mlade biljke i listovi.Lukovice imaju sposobnost da se uvaju u toku zime. Luk ima visoku bioloku vrijednost zbog specifinoghemijskog sastava gdje preovladavaju eeri, bjelanevine, vitamin C i eterina ulja. Luku ima i ljekovitasvojstva zbog izraenog fitoncidnog djelovanja.U svijetu se uzgaja na oko 2,6 miliona hektara, sa proizvodnjom 46 miliona tona. U Evropi proizvodnja lukaje najrairenija u Rumuniji i Poljskoj.U FBiH gaji se na 3164 ha sa proizvodnjom od 23.650 t, prosjenim prinosom 7,5 t/ha. U Tuzlanskomkantonu proizvodi se na 955 ha sa prinosom 5,9 t/ha (podaci Federalnog zavoda za statistiku 2005).U poreenju sa zemljama Evropske unije, prinosi koji se postiu u naoj zemlji su niski (Holandija 39,1 t/ha,panija 41,0 t/ha, Italija 28,2 t/ha). Razlog dobijanja ovako niskih prinosa, i ako imamo povoljne uslove zagajenje crnog luka su to se crni luk proizvodi iz arpadika bez primjene navodnjavanja.

4.1. Zahtjevi crnog luka prema vanjskim uslovimaCrni luk ima umjerene zahtjeve prema uslovima uspjevanja, to podrazumjeva umjerene temperatue uproljee sa dosta padavina, to obezbjeuje dobar rast, a suho i toplo vrijeme u periodu zriobe lukovice.Ovakvi uslovi odgovaraju vremenskim prilikama u naem kontinentalnom dijelu zemlje. Radi zahtjeva zaumjerenim temperaturama u periodu rasta, crni luk treba saditi to ranije u proljee.Vlaga u zemljitu je neophodna u prvim fazama rasta radi slabo razvijenog korijena kod crnog luka. Ako utom periodu vlada sua treba obezbijediti navodnjavanje. U vrijeme tehnolokog sazrijevanja lukovice vlaga

19

utie na pojavu bolesti i tetoina te smanjuje kvalitet lukovice. Parcela gdje se uzgaja luk treba da bude naosvjetljenom mjestu.

4.2. Tlo i plodoredKada je u pitanju zemljite najbolja su duboka, plodna i strukturna zemljita, bogata humusom, slabo kiseledo neutralne reakcije pH vrijednosti 6-7. Teka zemljita nisu podobna za razvoj lukovice, a ako se uzgaja nalakim tlima treba obezbijediti navodnjvanje.Crni luk je na drugom mjestu u plodoredu, tj. gaje se poslije vrsta koje se ubre organskim ubrivom.Osjetljiv je na gajenje u monokulturi (uzastopne proizvodnje na istom mjestu) te ga nebi trebalo gajiti pomogunosti 5 godina, a najmanje 3. To posebno doprinosi ouvanju od napada tetnih patogena . Dobrepredkulture za luk su: paradajz, paprika, kupusnjae.

4.3. Sorte lukaPostoji veliki broj sorata i hibrida crnog luka za razliite vidove potronje i vrijeme i nain proizvodnje. Usvijetu a i kod nas uzgaja se veliki broj lokalnih ekotipova (Hercegovaki, Trebinjski).Kod izbora sorte vaan preduslov je poznavati da li je sorta dugog ili kratkog dana. Ako se sorte dugog dana(potrebno 16 sati osvjetljenja) lukovica se nee formirati. Ako se sorte kratkog dana siju u uslovima dugogdana dobie se sitnije lukovice slabog kvaliteta.Sorte luka razlikuju se po obliku (pljosnat, okrugao, izduen), veliini lukovice, prema boji vanjskih ovojnihsuhih ljuski (ute, smee, crvene ili ljubiaste). Sorte mogu biti i za razliite namjene (suenje, mariniranje,skladitenje) i naine proizvodnje (iz arpadika, direktnom sjetvom i iz rasada). Za svako podrujeproizvodnje treba ispitati sorte da bi dobili odgovor da li odgovaraju za to podruje i nain proizvodnje u ciljupostizanja visokih prinosa i kvaliteta lukovice.Najveu vrijednost za svjeu upotrebu i preradu imaju sorte i hibridi slamnatoute ovojne ljuske, okruglogoblika. Hibridi imaju prednosti u odnosu na sorte zbog veeg prinosa, otporni su na bolesti, lukovice suujednaenije i bolje se uvaju. Meutim, hibridi se iskljuivo proizvode iz sjemena to nije tradicijaproizvodnje kod nas, a to treba promijeniti. To su: Daytona F1, Tamara F1, Hygro F1, Hyduro F1.U tu svrhu selekcija postavlja odreene ciljeve:

Ujednaenost dozrijevanja i oblika lukovice Duina perioda mirovanja za lukovicu namijenjenu skladitenju Krupnije lukovice sonih mesnatih ljuski za salatni luk Bijele suhe ovojne ljuske za luk namijenjen kiseljenju Otpornost na nepovoljne uslove tokom uzgoja Otpornost na bolesti i tetoine.

4.4. Obrada tla i ubrenjeCrni luk se sadi to ranije u proljee, stoga je obradu potrebno izvriti to ranijeObrada se sastoji od:

Osnovne obrade obavlja se odmah nakon skidanja predkulture, a sastoji se od oranja na dubini 25-30cm. Kako uspjeh proizvodnje zavisi od to ranije sadnje, potrebno je u jesen i potanjirati tlo jer ese u proljee bre prosuiti.

Obrada pred sadnju to ranije u proljee, im se povrinski sloj prosui drljanjem. Ima zadatakizravnati povrinu i obezbjedi mrviastu strukturu. Pred sjetvu tlo se obrauj sjetvospremaem.

Obrada u toku vegetacije njega usjeva, sa formirana 3 lista i pred formiranje lukovice.Crni luk ima poveane zahtjeve prema hranivima. Hraniva treba da su u lako pristupanom obliku i da senalaze u povrinskom sloju tla (zona razvoja korjenovog sistema 30 cm). Osnova za odreivanje potrebnihkoliina mineralnih ubriva je plodnost zemljita i planirani prinos. Crni luk je kaliofilna biljka. 10 t prinosaiznosi iz zemljita 40 kg N, 15 kg P2O5 i 50kg K2O.

20

Tab. 7. Na srednje obezbjeenim zemljitima hranivima, treba ubriti u fazama i sa slijedeim koliinama:Vrijeme ubrenja Vrsta ubriva Koliina ubriva

kg/haPri osnovnoj obradi NPK 5:20:30 700Pred sadnju UREE 46% 450I prihranjivanje(u fazi 3 lista) KAN 27% 150II prihranjivanje(poetak obrazovanja lukovice-60-90dan vegetacije)

NPK 15:15:15 200

Vee koliine azota poveavaju prinos, ali produuju vegetaciju i smanjuju kvalitet lukovice.

4.5. Proizvodnja crnog lukaCrni luk se tradicionalno proizvodi iz arpadika, ali je proizvodnja direktno iz sjemena i rasada rentabilnija.Proizvodnja iz arpadika je osnovni nain proizvodnje kod nas i to sorti ljutih i poluljutih lukovica.

4.5.1. Proizvodnja luka iz arpadikaIako se pri proizvodnji iz arpadika ostvaruju nii prinosi to je osnovni nain proizvodnje luka kod nas.Prednosti su:

- bri rast u nepovoljnim klimatskim uslovima- kraa vegetacija- uspjenije se gaji na ovaj nain kada je zemljite manje plodno.

Za sadnju se koristi arpadik promjera 0,8-1,5 cm. Koritenjem krupnijeg arpadika, dolazi do grananjalukovice, to utie na smanjenje kvaliteta i prinosa lukovice.Sadi se u redove na razmak 25-30 cm i 5-10 cm u redu ili trake. Razmak traka je 50-60cm, razmak redova 20-25 cm, a u redu 5 cm.Sitniji arpadik se sadi gue, a krupniji rjee. Za jedan ha treba oko 350-800 kg arpadika. Vrijeme sadnje jemart-april. Bolja je ranija sadnja to odgovara biolokim osobinama luka. Mogua je jesenja sadnja, ali sejavlja odreeni procent biljaka koje procvjetaju, naroito sadnjom krupnijeg arpadika (1,5-2 cm). Takvelukovice nisu pogodne za due uvanje. Jesenja sadnja se praktikuje za proizvodnju mladog luka i lukovicakoje nisu namijenjene duem uvanju. Na manjim povrinama sadnja je runa, a na veim mainska.

4.5.2. Proizvodnja luka iz sjemenaPrednosti u odnosu na proizvodnju iz arpadika su:

- vei prinos,- itav proces je mogue mehanizovati.

Ovaj nain proizvodnje zahtjeva plodna, strukturna zemljita uz primjenu navodnjavanja naroito u poetnimfazama. Sjetvu treba obaviti to ranije u proljee (prva polovina marta), u dvo ili etverorede trake. Sklopbiljaka na 1 m2 treba da je oko 30, a meuredni razmak 25 cm. Dubina sjetve je 1,5-2 cm. Za 1 ha potrebno je6-7 kg kvalitetnog sjemena.

Crni luk iz direktne sjetve Mehanizovano vaenje luka

21

4.5.3. Proizvodnja iz rasadaSorte za svjeu potronju mogu se proizvoditi iz rasada. Sjeme se sije u kontejnere u augustu,a presauju sesa 3 lista obino krajem oktobra. Razmak redova je 30 cm, a u redu 8-10 cm. Negativna pojava jeprocvjetavanje ako se rasad rano presadi a zime su blage.

4.6. Njega crnog lukaPravilnom njegom obezbjeuje se dobar prinos i kvalitet lukovice. Sastoji se od:

- unitavanja korova- navodnjavanje- meuredna obrada- zatita od bolesti i tetoina.

U poetku luk sporo raste te zakorovljenost utie na slabiji porast i razvoj, a u kasnijim fazama rasta nasmanjenje prinosai kvaliteta lukovice, te je suzbijanje korova vana mjera.Tab. 8. Hemijski preparati za suzbijanje korova:

Vrijeme primjene Vrsta preparata KoliinaPred sadnju Treflan EC 1,5 l/haPoslije sadnje a prije nicanja Stomp 330EC 4-6 l/haFaza 3-4 lista Prometrin 2 kg/ha

Luk ima plitak korijen te je mogunost koritenja vode ogranieno na 25 cm dubine. Navodnjavanjem seobezbjeuje ravnomjeran rast sa veim i sigurnijim prinosima. Najvee potrebe za vodom su u fazi razvojalistova i poetnog formiranja lukovice. Bolji efekat se postie eim navodnjavanjem sa manjim koliinamavode od rjeeg a obilnijeg. Sa navodnjavanjem treba prestati 3 nedjelje prije vaenja lukovica.Luk napadaju brojne bolesti i tetoine. Najea bolest luka je plamenjaa. Raspoznaje se po svijetlimpjegama i sivo-ljubiastoj prevlaci na listovima. Lie se sui, lukovice trule. Bolest se suzbija prskanjemsistematinim fungicidima (ridomil 0,2%; antracol WP 70 0,2%). Siva trule se pojavljuje prije vaenja i uskladitu. Lukovice omekaju u predjelu vrata i trule. Suzbija se dezinfekcijom arpadika. Od tetoinanajee se javlja lukova muha. U nekim podrujima redovno se javlja, a posebno u uslovima prohladnog ivlanog proljea. Napadnut mladi luk propada i vene , a lukovice nisu za upotrebu. Suzbija se preventivno iliodmah nakon nicanja granuliranim insekticidima (Basudin 20 kg/ha; Dursban 15 kg/ha).Za prevenciju svih bolesti i tetoina nikako netreba zaboraviti njegov uzgoj u plodoredu.

4.7. Berba lukaLuk se vadi kada 60% stabljika polegne. U naim uslovima to je kraj jula i poetak augusta. Kanjenje uvaenju smanjuje kvalitet, a oteava uvanje lukovica. Vaenje lukovica je runo ili mainski. Po vaenjulukovice se prosuuju na njivi 5-10 dana, a zatim isti odsijecanjem suhog lista uz ostavljanje vrata lukoviceduine 2 cm. Prosuene i oiene lukovice uvaju se u rasutom stanju ili ambalai. Temperatura u skladitutreba da je 0,5 do -1C i relativna vlanost vazduha 75%. Prinosi direktnom sjetvom su i duplo vei odproizvodnje iz arpadika.

5. SALATA

Salata spada u lisnato povre. Odlikuje se malom energetskom vrijednou, visokim sadrajem mineralnihmaterija( fosfor, kalijum, magneziju, eljezo ), vitaminima ( C vitamin, karoten ) i bojenim materijama (hlorofil,antocijan ) .Pri ubrenju sa veim koliinama azotnih ubriva ( preko 120 kg/ ha) uz nedovoljno osvjetljenje( ozimasalata ) u listovima se nakupljaju za ovjeka tetne materije nitrati.Uglavnom se gaji glaviasta ( tip maslenke i kristalke ) i lisnata salata.

22

Salata se gaji na manjim povrinama te statistika posebno ne registruje povine pod salatom i postignuteprinose.Poto se koristi u svjeem stanju, a ne moe se due uvati, proizvodi se u blizini veih potroakih centara.

5.1. Zahtjevi salate prema vanjskim uslovimaTemperature Prema temperaturama salata ima umjerene zahtjeve. Uz izbor odgovarajue sorte moe se gajitiveim dijelom godine, kao ozima ( dospijeva u martu i aprilu ), proljetna ( dospijeva u maju i junu) i jesenja (dospijeva u septembru i oktobru ).Sjeme salate klija na 2-5 C a optimalna temperatura klijanja je15-20 stepeni C. Dobro ukorijenjene biljkemogu podnijeti zimu u naim klimatskim uslovima.Svjetlost Salata ima izraene zahtjeve prema intenzitetu svjetlosti. Posebno je vano da ima dosta svjetlosti uproizvodnji rasada a bez dovoljno svjetlosti odrasle biljke obrazuju rastresitu glavicu i poveava se sadrajnitrata.Pri dugom danu visokim temperaturama i slabijim ishrani sa azotom pospjeuje se prorastanje cvjetanjesalate, mada uveliko ova pojava zavisi i od sorte.

5.2. Tlo i plodoredSalata najbolje uspijeva na strukturnim srednje tekim zemljitima slabo kisele do neutralne reakcije pH 6-7.Salata je osjetljiva na visoku koncentraciju soli u zemljitu, naroito hlora.Plodored Iako salata dobro reaguje na ubrenje sa organskim ubrivima u plodoredu dolazi na drugo mjesto,poslije kultura koje se direktno ubre sa stajnjakom, zbog kratke vegetacije. U intenzivnom plodoredu gaji sekao prethodna,naknadna i meukultura.

5.3. Sorte salatePostoji veliki broj sorata salate za razliite namjene i vrijeme proizvodnje.Najvie se gaji glaviasta i lisnata salata. Glaviasta salata ima dva tipa, tip maslenke (majska kraljica,atrakcija) sa njenim slabo naboranim listovima i tip kristalke (ljubljanska ledenka, kristalka) sa veomrozetom naboranih listova sa nazubljenim rubom i izraenim glavnim nervom. Tip Batavije je na prelazuizmeu maslenki i kristalki.Lisnata salata obrazuje rozetu listova zelene, crvene do smee boje. Za sve sorte vana je otpornost naprorastanje a za sve otpornost na bolesti.U proizvodnji se nalazi pored klasinih sorata i veliki broj hibrida: Expresse, Tatiana, Soprane, Santis.

5.4. Obrada tla i ubrenjeZa proljetnu proizvodnju zemljite se obradi u jesen na 25-30 cm. Pred sjetvu ili sadnju povrinska obrada seuskladi sa vremenom proizvodnje.Salata ima kratku vegetaciju i intenzivan rast te zahtijeva dosta hraniva, naroito u poetku razvoja listovarozete. Sa 10 tona prinosa iznese iz zemljita oko 30 kg azota, 13kg fosfora i 70 kg kalijuma.Na srednje plodnom zemljitu moe se preporuiti da se pred sadnju doda 700 kg/ha NPK 7:14:21 i 150 kg/ha KAN-a 2 %, uz jedno prihranjivanje, u vrijeme obrazovanja glavice sa 150 kg/ha KAN-om 27 %.Tab. 9. Kemira preporuuje ubrenje kod salate:Vrijeme primjene ubriva Vrsta ubriva Koliina ubrivaOsnovno ubrenje Cropcare 4 100-300 kg/haPrihranjivanje u vrijemeintenzivnog rasta lista

Ferticare IKalcijumnitrat

0,1%0,03%

Prihranjivanje u vrijemeobrazovanja glavice

Ferticare IIKalijumnitrat

0,1%0,003%

Prihranjivanje se moe obaviti i sa granulatima i to :Cropocare 4 70 100 kg/ha uz dodatak Kalcijunitrata 30 50 kg/ha

23

5.5. Proizvodnja salateSalata se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom sjemena s tim da je proizvodnja iz rasada uobiajenijinain. Vrijeme proizvodnje moe biti u proljee, jesen i zimu. Proljetni usjev moe dospjeti ranijepokrivanjem biljaka agrotekstilom, kada se skrauje vegetacija za 10 15 dana i dobiju glavice boljegkvaliteta. Za ranu proizvodnju rasad se proizvodi u zatienom prostoru (februar i mart) sjetvom u hranljivekocke saksije kontejnere ili na povrinu zemljita. Sije se 2 3 g /m 2 sjemena za nepikirani rasad ili 5 6 g /m2 za pikirani rasad. Za 1 ha treba 0,5 0,7 kg sjemena. Rasad se njeguje uobiajenim mjerama i dospijeva

Presaivanje salate na crnu foliju Presaivanje salate na gredice Mehanizovana berba salate

za sadnju za 25 35 dana. Proljetna salata dospijeva za berbu u maju i junu. Rasad jesenje salate proizvodi sena otvorenim lijehama. Sjetva je u julu, sadnja u septembru i berba do kraja novembra. Rasad ozime salatesije se na lijehe na otvorenom u augustu sadi u oktobru i bere u proljee ( mart i april ).Razmak sadnje je 20 30 cm izmeu redova i 10 20 cm izmeu biljaka.

5.6. Njega usjevaPri proizvodnji direktnom sjetvom sjemena usjev se prorjeuje na predvieno rastojanje. Kultiviranje iliokopavanje obavi se 1 2 pupa dok biljke ne zatvore redove. U periodu obrazovanja listova i glavie usjevse navodnjava 2 3 puta sa 20 30 mm vode.Od bolesti najee se javlja plamenjaa i siva trule a za suzbijanje se koriste odgovarajui preparati kraekarence jer salata ima kratku vegetaciju. Takoe se gaje sorte otporne na bolesti.

5.7. Berba salateSalata se bere u tehnolokoj zrelosti odsijecanjem glavice ili rozete listova .Ubranim biljkama odstrane seoteeni listovi a pripremljene biljke se pakuju u kutije 8 10 kg sa glavicama ili rozetom okrenutom nadole.Salata se moe uvati 3 5 dana na temperaturi 5 C.

6. PINAT

24

pinat je jednogodinja biljka kratke vegetacije. Tehnoloku zrelost postie za 35-60 dana. Gaje se radizelenih listova koji se koriste u domainstvu i preraivakoj industriji, a koji imaju visoku hranljivuvrijednost. Listovi sadre znaajne koliine mineralnih materija: kalijuma, eljeza, kalcijuma i vitamine izgrupe B, karoten i vitamin C.pinat je i nitrofilna biljka tj. Nakuplja vee koliine nitrata, koji su veoma tetni za ljudski organizam,naroito pri obilnom ubrenju azotom.Uzgaja se u svijetu na povrini od 600.000 ha, sa proizvodnjom oko 8 miliona tona. Najvee povrine su uKini. U Evropi se najvie gaji u Italiji (7500 ha), Francuskoj (5000 ha), Njemakoj i Holandiji.U naoj zemlji statistika ne vodi posebne podatke o povrinama i prinosima pinata. Uglavnom je to uzgoj naokunici, veim dijelom za potronju u svjeem stanju, a samo mali dio preradu zamrzavanjem.

6.1. Zahtjevi pinata prema vanjskim uslovimapinat je biljka umjerenog klimata. Sjeme nie na 3-4C, a optimalna temperatura nicanja je 20C. Za razvojvegetativnih organa optimalna temperatura je 13-16C. Rast prestaje na 1C i 30C. U fazi prvih listovabiljka moe podnijeti -6 do -8C, a dobro ukorijenjene biljke pod snjenim pokrivaem i -20C. Temperaturevie od 25C utiu na prorastanje (obrazovanje cvjetnog stabla).pinat ima velike zahtjeve za vodom, jer ima veliku nadzemnu masu, koja se obrazuje u kratkom periodu.Nedostatak vlage utie na starenje biljke i bre prorastanje. Optimalna vlanost zemljita je 60-70 PVK, avazduha 80-85%. Navodnjavanje u periodu intenzivnog rasta znaajno poveava prinos i kvalitet listova.pinat nema velike zahtjeve prema svjetlosti. Biljka je dugog dana te u uslovima dugog dana proraste. Ovupojavu pospjeuje nedostatak vlage i visoke temperature. Obilno ubrenje azotom i navodnjavanje moguusporiti prorastanje, a brzina prorastanja zavisi i od sorte. Selekcionisane su sorte koje su neutralne na duinudana.

6.2. Tlo i plodoredDobro uspijeva na srednje tekim, strukturnim zemljitima, bogatim organskom materijom. Ne podnosi kiselureakciju zemljita, povoljan je pH 6,5-7. Zemljita pH reakcije ispod 6 treba izbjegavati ili ih je potrebnokalcificirati.pinat dolazi na drugo mjesto u plodoredu, poslije kultura koje se obilno ubre stajnjakom, poto zbog kratkevegetacije ne moe iskoristiti hraniva iz stajnjaka. U intenzivnom plodoredu najee je predkultura,naknadna ili meukultura.

6.3. Sortiment pinataPostoje brojne sorte pinata za razliite namjene i veliki broj novostvorenih hibrida neutralnih na duinudana, sa dugim vegetativnim rastom te je omoguena proizvodnja i u toku ljeta.Stare sorte Matador i Viroflay su selekcijom poboljana svojstva. Hibridi: Marisca F1, Mazurka F1, SpinnakerF1.Ciljevi selekcije:

- mesnati mjehurasti listovi krae drke za svjeu potronju,- uspravna rozeta, glatki listovi due drke za preradu,- otpornost na cvjetanje,- otpornost na bolesti,- manje nakupljanje nitrata.

6.4. Obrada zemljita i ubrenjeKada se pinat proizvodi kao zemljite se u jesen ore na dubinu 30 cm i dobro je da se brazda zatvori prijezime, a u proljee to ranije predsjetvena priprema. Za pinat kao naknadni i postrni usjev, zemljite seobrauje poslije skidanja prethodne kulture.pinat dobro reaguje na ubrenje stajnjakom, ali se stajnjak ne d0daje zbog kratke vegetacije. Sa 10 t prinosa,pinat iznosi iz zemljita 50 kg azota, 20 kg fosfora, 40 kg kalija i 20 kg kalcija. pinat se obilno ubri samineralnim ubrivima. Pri jesenjem uzgoju ubri se veim sadrajem fosfora i kalija a manje azota (NPK

25

7:14:21 ili 8:16:24) oko 600-800 kg/ha, a predsjetveno se dodaje azotno ubrivo, 150 kg/ha UREE 46% iliprihraniti sa 150 kg/ha KAN-a 27%, ali ne prekasno zbog nakupljanja nitrata.

6.5. Proizvodnja pinataVrijeme sjetve zavisi od planiranog vremena berbe (proljee, ljeto, jesen, zima) i klimatskih prilika podruja.Poto pinat nie na relativno niskim temperaturama, sjetva u proljee moe poeti im vremenske prilikedozvole da se zemljite pripremi. U kontinentalnim uslovima to je kraj marta. Za ovu proizvodnju koriste serane sorte. Kada prodaja nije obezbijeena, sjetva moe biti i sukcesivna, novi usjev se sije sukcesivno svakih10 dana do sredine maja. to je sjetva kasnija, neophodno je sijati sorte neutralne na duinu dana, odnosnoone koji sporo prorastaju (obrazuju cvjetno stablo).Za ljetnu berbu koriste se kasne sorte koje sporo prorastaju.Za jesenju potronju pinat se sije u augustu, a dospijeva za berbu za 50-60 dana.Ozimi pinat sije se u septembru i oktobru, a bere u proljee naredne godine (mart-april). Prezimi u fazi 2-4lista, a u proljee nastavlja rast.pinat se proizvodi direktnom sjetvom sjemena ili runo ili pneumatskom sijaicom na razmak redova 15-30cm i razmak u redu 3-5 cm. Dubina sjetve je oko 2 cm. Moe se sijati i u etveroredne trake sa razmakom 50-60 cm izmeu traka, a sjetva moe biti na ravnoj povrini ili na lijehe. Za 1 ha treba 25-30 kg sjemena.

6.6. Njega pinatapinat ima kratku vegetaciju pa je vana mjera zatita od korova, to se postie mehaniki ili primjenomherbicida (Betanal AM-11 u koliini 6 l/ha).Navodnjavanje je vana mjera jer pinat zahtjeva dosta vode, pogotovo kod intenzivnog uzgoja. Ozimi pinatima na raspolaganju dosta vode u zemljitu pa navodnjavanje nije neophodno. Proljetni pinat navodnjava seu drugoj polovini vegetacije kada su temperature visoke pa se navodnjavanjem postie vei prinos i kvalitetlista, a ujedno se odlae prijevremeno procvjetavanje. Jesenji pinat navodnjava se u vrijeme sjetve zbogtoplog i sunog vremena (august) i neposredno po nicanju.Najvee tete kod pinata izaziva plamenjaa, pogotovo u vlanom klimatu. Zbog kratke vegetacije, sredstvakoja se koriste za suzbijanje moraju imati kratku karencu (Ridomil MZ 72 2,5-3 kg/ha) i uzgoj otpornihsorata. pinat napadaju i lisne ui te se koriste odgovarajui insekticidi, koji ujedno sprjeavaju napad virusa.

6.7. Berba pinatapinat se bere kada razvije 5-8 pravih listova, prije pojave cvjetne stabljike. Za svjeu potronju, berba jeruna, a za preradu kosidba. Prinos proljetnog pinata je 10-20 t/ha, a jesenjeg 15-30 t/ha.

Documents

Proizvodnjom Povrća Na Otvorenom