Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti Vukelieva 4

Diplomski rad

Tema: Prilog modeliranju transportnih procesa UML-om

Mentor: Veselko Protega, dipl. ing.

Kandidat: Vatroslav Srzi

Zagreb, 2002.

Sadraj1. 2. Uvod.......................................................................................................................... 1 Opis transportnih procesa ......................................................................................... 4 2.1. 2.2. 2.3. 3. 3.1. Priprema procesa prijevoza............................................................................... 7 Procesi prijevoza............................................................................................. 10 Zavravanje transportnog procesa .................................................................. 10 Prijevozni zadatak........................................................................................... 12 Prijevozna mrea te izvorite i odredite tereta ...................................... 12 Vremenski interval odvijanja prijevoznog zadatka ................................ 13 Uvjeti realizacije prijevoznog zadatka.................................................... 13

Opis prijevoznih procesa ........................................................................................ 12 3.1.1. 3.1.2. 3.1.3. 3.2.

Definiranje prijevoznog procesa i njegovih faza ............................................ 14 Osnovne postavke UML dijagramima............................................................ 16 UML model..................................................................................................... 16 Osnovne klase modela .................................................................................... 17 Modeli klasa za praenje prijevoznog uinka................................................. 28 Modeli klasa specifinih za prijevoz paleta.................................................... 35

4.

Model transportnog procesa.................................................................................... 16 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5.

5.

Modeli transportnih procesa u poduzeu "AD Plastik" koji podmiruju prijevozne potreba nastale u proizvodnji pet proizvoda ........................................................... 39 5.1. Osnovni modeli promatranog sustava............................................................. 40 Prijevozna mrea poduzea "AD Plastik"............................................... 40 Prijevozna potranja ............................................................................... 43 Priprema nad elementima prijevoza ....................................................... 44 Analiza obiljeja elemenata tehnologije prijevoza ......................... 44 Supstrat ........................................................................................ 45 Prijevozna sredstva ...................................................................... 50 Manipulacijska sredstva............................................................... 55 Izrada plana prijevoznog procesa ................................................... 58 Izbor prijevozne tehnologije ........................................................ 59 Izbor prijevoznog sredstva........................................................... 63 Izrada plana ukrcaja ..................................................................... 64 ii 5.1.1. 5.1.2. 5.2. 5.2.1.

Priprema prijevoznih procesa ......................................................................... 44 5.2.1.1. 5.2.1.1.1. 5.2.1.1.2. 5.2.1.1.3. 5.2.1.2. 5.2.1.2.1. 5.2.1.2.2. 5.2.1.2.3.

5.2.1.2.4. 5.2.1.2.5. 5.2.1.2.6. 5.2.1.2.7. 5.2.1.3. 5.3. 5.3.1. 5.3.2. 5.3.3. 5.4. 6. 7. 5.4.1.

Izrada plana iskrcaja .................................................................... 69 Izbor prijevoznog puta ................................................................. 70 Odreivanje vremena prijevoza ................................................... 71 Planovi prijevoznih procesa......................................................... 71 Priprema procesa transporta............................................................ 73

Prijevozni procesi ........................................................................................... 74 Faza 1...................................................................................................... 74 Faza 2...................................................................................................... 75 Faza 3...................................................................................................... 76 Vrednovanje procesa s tehnolokog gledita .......................................... 76

Zavravanje transportnih procesa ................................................................... 76

Zakljuak ................................................................................................................ 79 Literatura................................................................................................................. 82 Use Case strukture ....................................................................................................... 84 Activity strukture ......................................................................................................... 86 Strukture Static Structure dijagrama ............................................................................ 88 Class dijagrami ........................................................................................................ 88 Object dijagrami...................................................................................................... 93

Prilog............................................................................................................................... 84

Popis tablicaTablica 1: Predviena proizvodnja vozila VAZ 2110 u narednom razdoblju ................ 44 Tablica 2: Pregled proizvoda .......................................................................................... 46 Tablica 3: Mjesene prijevozne potrebe (po godinama) gotovih proizvoda .................. 47 Tablica 4: Pregled sirovina ............................................................................................. 47 Tablica 5: Mjesene prijevozne potrebe (po godinama) sirovina................................... 48 Tablica 6: Mjesene prijevozne potrebe (po godinama) za ambalanim materijalom ... 49 Tablica 7: Mjesene prijevozne potrebe (po godinama) za transportnim ureajima...... 50 Tablica 8: Podaci o teretnim motornim prijevoznim sredstvima u poduzeu ................ 51 Tablica 9: Podaci o prikljunim teretnim prijevoznim sredstvima u poduzeu ............. 51 Tablica 10: Tehnoloka podjela vozila ........................................................................... 52 Tablica 11: Eksploatacijski parametri viliara u upotrebi u predmetnom poduzeu...... 56 Tablica 12: Nain prijevoza ambalanog materijala....................................................... 63 Tablica 13: Naini krcanja tereta u Schmitz Cargobull SCS Mega poluprikolicu ......... 65 iii

Tablica 14: Naini krcanja tereta u Iveco Daily C vozilo............................................... 69 Tablica 15: Pokazatelji rada prijevoznih sredstava......................................................... 77 Tablica 16: Kriteriji analize ............................................................................................ 77 Tablica 17: Pojanjenja uobiajenih Use Case struktura................................................. 85 Tablica 18: Pojanjenje uobiajenih Activity struktura ................................................... 86 Tablica 19: Pojanjenje uobiajenih Class struktura ....................................................... 90 Tablica 20: Pojanjenje uobiajenih Object struktura .................................................... 93

Popis slikaSlika 1: Tehnologija cestovnog teretnog prometa ............................................................ 4 Slika 2: Transportni proces s naglaskom na otpremnike aktivnosti................................ 5 Slika 3: Priprema nad elementima prijevoza, (use case dijagram) ........................................ 9 Slika 4: Priprema procesa transporta, (use case dijagram) .................................................... 9 Slika 5: Zavravanje transportnog procesa, (use case dijagram) ......................................... 11 Slika 6: Faza 1 prijevoznog procesa, (use case dijagram) .................................................... 14 Slika 7: Faza 2 prijevoznog procesa, (use case dijagram) .................................................... 15 Slika 8: Faza 3 prijevoznog procesa, (use case dijagram) .................................................... 15 Slika 9: Sustav modela u cestovnom teretnom transportu, ("static structure" dijagram)........ 17 Slika 10: Neke klase mahom specifine za promet, (static structure dijagram)..................... 18 Slika 11: Neke uobiajene klase, (static structure dijagram).................................................. 19 Slika 12: Sustav prijevozne mree, (static structure dijagram) .............................................. 19 Slika 13: Prijevozna sredstva, (static structure dijagram) ...................................................... 20 Slika 14: Manipulacijsko sredstvo, (static structure dijagram) .............................................. 24 Slika 15: Prijevozna aktivnost, (static structure dijagram) ..................................................... 25 Slika 16: Resursi u prijevozu, (static structure dijagram) ....................................................... 26 Slika 17: Prijevozna potranja, (static structure dijagram) ..................................................... 26 Slika 18: Prijevozni zadatak, (static structure dijagram)....................................................... 27 Slika 19: Prijevozni proces sa svojim najvanijim relacijama, (static structure dijagram)... 27 Slika 20: Analiza vremena djelovanja resursa prijevoza, (static structure dijagram) ............. 30 Slika 21: Analiza vremena djelovanja prijevoznih sredstava, (static structure dijagram) ...... 31 Slika 22: Analiza prijeenog puta prijevoznog sredstva, (static structure dijagram) ............. 31 Slika 23: Analiza brzina kretanja prijevoznog sredstva, (static structure dijagram) .............. 33 Slika 24: Analiza iskoritenja nazivne nosivosti, (static structure dijagram) ......................... 34 Slika 25: Analiza prijevoznog uinka, (static structure dijagram) .......................................... 35 iv

Slika 26: Paket i paleta, (static structure dijagram).............................................................. 37 Slika 27: Spremnika paleta, (static structure dijagram) ........................................................ 38 Slika 28: vorovi na prijevoznoj mrei, ("object" dijagram) ............................................... 40 Slika 29: Teine na teinskim granama u prijevoznoj mrei "AD Plastik" , (class dijagram) ................................................................................................................................ 41 Slika 30: Tipska struktura objekta klase "Teinska grana" i njegovih asocijacija, (objectdijagram) .................................................................................................................... 41

Slika 31: vorovi i grane prijevozne mree "AD Plastik" , (object dijagram) .................... 42 Slika 32: Grane i njihove teine, (object dijagram).............................................................. 43 Slika 33: Relativni udio potranje za gotovim proizvodima pojedinih odredita........... 44 Slika 34: Supstrati prijevoza u poduzeu, (static structure dijagram)..................................... 45 Slika 35: Primjer UML prikaza prijevozne potranje za neko razdoblje, (object dijagram) 46 Slika 36: Proizvodi (jedinini) kao supstrat, (object dijagram)............................................ 46 Slika 37: Sirovine (jedinini) kao supstrat, (object dijagram).............................................. 48 Slika 38: Jedinice ambalae kao supstrat, (object dijagram)................................................ 49 Slika 39: Jedinice tereta u prijevozu transportnih ureaja kao supstrata, (object dijagram) 50 Slika 40: Prijevozno sredstvo u poduzeu "AD Plastik" ("PS_AdPlastik"), (static structuredijagram) .................................................................................................................... 52

Slika 41: Tegljai u poduzeu "AD Plastik" (object dijagram) .......................................... 53 Slika 42: Laka teretna vozila u poduzeu "AD Plastik" (object dijagram) ......................... 53 Slika 43: Tovarni prostor teretnog vozila u poduzeu "AD Plastik" (static structure dijagram) ................................................................................................................................ 54 Slika 44: Tovarni prostor prikljunog vozila u poduzeu "AD Plastik" (static structuredijagram) .................................................................................................................... 54

Slika 45: Klase prikolice i poluprikolice te eksploatacijskog obiljeja - osobine tovarnog prostora (static structure dijagram) ................................................................................. 55 Slika 46: Prikljuna vozila u poduzeu "AD Plastik" (object dijagram) ............................. 55 Slika 47: Dijagram kapaciteta viliara EFG-DH 15 ....................................................... 56 Slika 48: Dijagram kapaciteta viliara EFG-Vac 20 ...................................................... 56 Slika 49: Klasa viliar u poduzeu "AD Plastik" (static structure dijagram) ......................... 57 Slika 50: Viliari u poduzeu "AD Plastik" (object dijagram)............................................. 58 Slika 51: Paket, paleta i tip palete kao klase u poduzeu "AD Plastik", (static structuredijagram) .................................................................................................................... 59

Slika 52: Pakiranja gotovih proizvoda (object dijagram)..................................................... 59 v

Slika 53: Palete s gotovim proizvodima (object dijagram) .................................................. 60 Slika 54: Palete sa sirovinama: PP stamylan, PP SPC 030T0B0, sarlink 3160, sarlink, vestolen (object dijagram) ............................................................................................ 61 Slika 55: Palete sa sirovinama: butyl kauuk, masterbatch, flock tape (object dijagram) ... 62 Slika 56: Palete transportnih ureaja i ambalae: palete 1200x1000 i 1200x800, stiropor (object dijagram) .......................................................................................................... 62 Slika 57: Spremnik paleta u poduzeu "Ad Plastik" (static structure dijagram) .................... 64 Slika 58: Primjer UML prezentacije jedne razine tereta u poluprikolici (object dijagram) . 65 Slika 59: Itinerari u prijevoznim procesima poduzea "Ad Plastik" (object dijagram) ....... 70 Slika 60: Prijevozni proces u poduzeu "Ad Plastik" (static structure dijagram) .................. 71 Slika 61: Prijevozni procesi u poduzeu "Ad Plastik", prvi dio (object dijagram) .............. 72 Slika 62: Prijevozni procesi u poduzeu "Ad Plastik", drugi dio (object dijagram) ............ 73 Slika 63: Tijek dogovora oko vremena i mjesta ukrcaja te obavjetavanje vozaa i ukrcatelja ("activity" dijagram)...................................................................................... 74 Slika 64: Tijek vonje od mjesta ukrcaja do mjesta iskrcaja (activity dijagram).................. 75 Slika 65: Opi postupak iskrcaja tereta viliarom (activity dijagram) .................................. 76 Slika 66: Primjer Use Case struktura............................................................................... 84 Slika 67: Primjer Activity struktura................................................................................. 86 Slika 68: Primjer Class Diagram struktura (slika 1) ........................................................ 88 Slika 69: Primjer Class Diagram struktura (slika 2) ........................................................ 88 Slika 70: Primjer Class Diagram struktura (slika 3) ........................................................ 88 Slika 71: Primjer Class Diagram struktura (slika 4) ........................................................ 88 Slika 72: Primjer Class Diagram struktura (slika 5) ........................................................ 89 Slika 73: Primjer Class Diagram struktura (slika 6) ........................................................ 89 Slika 74Primjer Class Diagram struktura (slika 7) .......................................................... 89 Slika 75: Primjer Object struktura .................................................................................. 93

vi

1. UvodOvaj rad predstavlja pokuaj formalnog opisivanja transportnih procesa uz pomo Unified modeling language-a (UML). UML predstavlja jedinstveni jezik za definiranje modela. Pod jedinstvenou se misli na mogunost definiranja modela bez obzira o kakvom je modelu rije softveru (za to je inicijalno ovaj jezik i osmiljen), tvornikom procesu, sustavu upravljanja poduzeem, nekom tehnikom ureaju i sl. UML je slikovni jezik to uvelike olakava razumijevanje njime iskazanih apstrakcija. Konkretni ciljevi ovog rada su: 1. izraditi opi UML model transportnog procesa i njegovih elemenata; U tu svrhu treba: a. definirati transportni i prijevozni proces jezikom tehnologa b. prethodne definicije iskazati UML strukturama c. definirati osnovne elemente transportnih i prijevoznih procesa i njihove meusobne odnose te ih predstaviti UML-om 2. primijeniti opi model na konkretnom primjeru i na taj nain ocijeniti njegovu uinkovitost; Kako je primjena UML-a u opisivanju transportnih procesa relativno novijeg datuma itatelju na raspolaganju stoji krai prilog na kraju ovoga rada sa kratkim tumaenjem UML elemenata koritenih u ovom radu. Kao uporita u pisanju rada istiu se dva razmiljanja predstavljena u dvije knjige. Prvo razmiljanje je izneseno u knjizi "Suvremeni transportni sustavi", autora Ratka Zelenike i Livio Jakomina. Konkretno je rije o jednom dijagramskom prikazu iz navedene knjige koji rastavlja tehnologiju cestovnog teretnog prometa na tri podtehnologije, koje se nakon toga predstavljaju kao grupe aktivnosti i aktivnosti koje se provode i koje treba analizirati unutar tih podtehnologija. Taj dijagram e biti iznesen na samom poetku toke Opis transportnih procesa. Drugo razmiljanje koje je izvrilo jo znaajniji utjecaj na ovaj rad je izneseno u knjizi "Tehnologija cestovnog prijevoza" prof. dr. sci. Ivana upanovia. Taj pristup je za ovaj rad prihvatljiviji od prethodnog iz slijedeih razloga: 1. jasno je definiran pojam tehnologije prometa, 2. nedvosmisleno su definirani elementi tehnologije prijevoza, 3. transport i prijevoz se razmatraju kao procesi i upravo na to se postavlja teite,

1

4. transportni proces je opisan kao iri pojam od prijevoznog procesa i to s naglaskom na pediterske aktivnosti, 5. kriteriji analize vremena, brzine, puta, nosivosti i uinka djelovanja prijevoznih sredstava su egzaktno definirani. U toku ovoga rada e se ove toke i razmiljanja prepoznati, a toka 4. e biti predstavljena dijagramom iz navedene knjige u poglavlju Opis transportnih procesa. Takoer je potrebno raistiti neke od termina koji e se koristiti u ovom radu. Budui su to temelji ovoga rad iznijet emo ih ovdje, a moemo ih smatrati osnovnim pretpostavkama o prometnoj proizvodnji, transportu i prijevozu te njihovim meusobnim odnosima. Prometna proizvodnja (ili proizvodnja u prometu) je proizvodnja/obavljanje usluge premjetanja ljudi i/ili dobara. U ovom radu se analizira iskljuivo promet dobara, odnosno teretni promet. Potreba za premjetanjem dobara je posljedica prostornog razmjetaja mjesta proizvodnje i mjesta potronje dobara koji, svojim veim ili manjim neskladom, uvjetuje odreene transportne aktivnosti u smislu premjetanja tih dobara od mjesta njihove proizvodnje do mjesta njihove potronje. No kako se prijevozne aktivnosti ne odvijaju izolirano od ostatka ljudskih aktivnosti, potreba i drutvenog ureenja, postoje i odreeni okviri unutar kojih se prijevozne aktivnosti odvijaju. Neposredni okvir prijevoza je transport. Transport poznaje svoje aktivnosti koje mogu i ne moraju biti direktno vezane za prijevoz. No da bi se moglo govoriti o transportu potrebno je najprije, barem u osnovnim crtama, definirati prijevoz. Prijevoz je aktivnost, ujedno i skup aktivnosti, koja je vezana za aktivnosti ukrcaja, iskrcaja i vonji. Iz ovakve definicije je vidljivo da je to, da se tako izrazimo, fizikalni minimum aktivnosti potrebnih za premjetanje nekog materijalnog dobra. Transport pak podrazumijeva i sve one aktivnosti oko tog minimuma koje su potrebne da bi se prijevoz uspjeno izvrio u realnim okolnostima. Te aktivnosti su vrlo esto pediterske aktivnosti kao na primjer: ishoenje i priprema dokumentacije (vozila, robe i dr.), osiguranje od nesretnog sluaja, slanje i primanje obavijesti od primatelja, poiljatelja i prijevoznika (te njihova koordinacija), carinjenje i dr. U dosadanjem izlaganju se preuivala jedna injenica koja se naizgled ini trivijalnom ali ona to nije, a to je neminovnost da se i prijevoz i transport odvijaju u vremenu. Upravo ta injenica transport i prijevoz ine procesima. Najira definicija procesa je da je to tijek, postupak kojim neto postaje ili biva. U naem sluaju procesom e se smatrati skup aktivnosti koje se izvravaju po nekom redoslijedu. Taj redoslijed nije 2

uvijek jednostavni niz aktivnosti koje se realiziraju jedna za drugom, ve je mogue (i najee to jeste sluaj) da je redoslijed izvravanja aktivnosti uvjetovan nekim uvjetom. Najee je taj uvjet u direktnoj svezi sa izlaznim statusom prethodne aktivnosti ali to nije nuno. U skladu sa prethodnom definicijom procesa potrebno je redefinirati prijevozni i transportni proces. Prijevozni proces je proces (tijek, postupak) kojim prijevozni zadatak biva izvren. Prijevoznim zadatkom se smatra zadatak opisan uvjetima pod kojima se u nekom vremenskom intervalu treba obaviti prijevoz tereta iz mjesta A u mjesto B. Egzaktna definicija e biti dana u narednim poglavljima. Transportni proces je proces (postupak) zadovoljenja prijevozne potranje. Prijevozna potranja je elja ili zahtjev odreenog subjekta za odreenom koliinom proizvoda, koju u zadanom vremenskom roku treba isporuiti na odreeno mjesto. Do kraja egzaktna definicija transportnog procesa nee biti dana u narednim poglavljima iz jednostavnog razloga to je transport, i ono to on podrazumijeva, vrlo irok pojam. No, poblie definirati i analizirati transportne procese jeste jedan od ciljeva rada. Primijetimo da prijevozna potranja zahtjeva premjetanje/isporuivanje tereta dok prijevozni zadatak uvjetuje prijevoz tereta. Ta naizgled zanemariva razlika je ono to transportni proces ini irim pojmom od prijevoznog procesa. Naime ve je ranije reeno da je prijevoz kombinacija aktivnosti ukrcaja, iskrcaja i vonji dok je premjetanje irok pojam koji postavlja vie pitanja nego li daje odgovora ("Tko premjeta?", "Na koji nain se premjeta?", ). Kad ve govorimo o procesima kao skupu aktivnosti sa redoslijedom izvravanja potrebno je naglasiti da ti procesi mogu i ne moraju biti u meusobnoj ovisnosti. Najee e oni biti u ovisnosti i to preko svojih izlaznih statusa (vrijednosti). No mogue su i sloenije ovisnosti kao to bi bila, na primjer, zajednika aktivnost (u kojoj se susreu dva ili vie procesa). Jednako je vano istaknuti i da procesi mogu zapoinjati nove procese koji se tada nazivaju podprocesima, a njihov ivotni vijek je odreen ili vlastitim zavretkom ili tzv. ubijanjem procesa od strane nadreenog procesa. Tako je na primjer svaki prijevozni proces podproces tono jednog transportnog procesa (koji mu je tada nadproces), te moe zavriti ispunjenjem prijevoznog zadataka (to bi bilo normalno zavravanje procesa) ili prijevozni proces moe biti obustavljen (ubijen) od strane nadreenog mu transportnog procesa.

3

2. Opis transportnih procesaTehnologija cestovnog teretnog prometa kako je shvaaju autori Ratko Zelenika i Livio Jakomin je prikazana u njihovoj knjizi "Suvremeni transportni sustavi" i mi je ovdje iznosimo radi potpunijeg uvida u sve to taj termin oznaava.TEHNOLOGIJA CESTOVNOG TERETNOG PROMETA

TEHNOLOGIJA PRIPREME PRIJEVOZA

TEHNOLOGIJA PROVEDBE PRIJEVOZA

TEHNOLOGIJA ZAVRAVANJA PRIJEVOZAPovratak vozila u servisnu ili remontnu radionicu Kontrola sposobnosti vozila i posade Priprema vozila i posade za novi prijevoz Obraun i kontrola obrauna manipulacijsko-prijevoznih i drugih trokova Uzorkovanje robe Ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe Predaja tereta iz skladita primateljima ili organizacija daljnje otpreme Rjeavanje reklamacije u svezi sa zakljuenim ugovorima o teretu, o vozilu, o posadi i ostalim poslovima Analiza prijevoznog pothvata s tehnikog, tehnolokog, organizacijskog, ekonomskog i pravnog stajalita

1. PRIPREMA SREDSTAVA ZA RADANALIZA:Tehnikih obiljeja vozila Cestovne infrastrukture Cestovne suprastrukture Eksploatacije i odravanja vozila, cestovne infrastrukture i suprastrukture Ostale pripreme sredstava rada

2. PRIPREMA PROCESA PRIJEVOZAPRIPREMA: Voznog reda ili plana prijevoza Tereta za prijevoz Vozila za prijevoz Mehanizacije za ukrcaj tereta Plana provedbe operacija utovara tereta Posade vozila Isprava za manipuliranje i prijevoz tereta Ostale pripreme procesa prijevoza

PRVA FAZADolazak i postavljanje vozila na utovarno mjesto (terminal) Primopredaja tereta Utovar, slaganje i zatita tereta u vagonu Kontrola utovara i slaganja tereta Kontrola sposobnosti vozila i posade Ispostavljanje i pribavljanje prijevoznih i drugih isprava u svezi s teretom, vozilom i posadom

DRUGA FAZAPrijevoz tereta od utovarnog do istovarnog mjesta (terminala) Poslovi u svezi s vozilom, teretom i posadom u tijeku prijevoza Izrada plana istovara ili pretovara tereta

TREA FAZADolazak i postavljanje vozila na istovarno mjesto (terminal) Istovar i kontrola istovara tereta pediterski poslovi u svezi s iskrcajem ili prekrcajem i predajom tereta primateljima ili na daljnju otpremu Ispostavljanje i pribavljanje isprava u svezi s teretom, vozilom i posadom

3. PRIPREMA ORGANIZACIJE PRIJEVOZAIzbor prijevoznog puta Izbor prijevoznog sredstva Izbor prijevozne tehnologije Odreivanje vremene prijevoza Analiza initelja od utjecaja na instradacuju Doziv robe Priprema isprava za organizaciju prijevoza Ostale pripreme za organizaciju prijevoza

4. PRIPREMA PROVEDBE PRIJEVOZAZakljuivanje ugovora o pakiranju i signiranju tereta o vaganju i sortiranju tereta o prijevozu tereta o uskladitenju tereta o ukrcaju ili prekrcaju tereta o transportnom osiguranju Uzorkovanje robe Ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe Obavljanje poslova u svezi sa carinjenjem robe Ostale pripreme provedbe robe

Slika 1: Tehnologija cestovnog teretnog prometa1 Kada je pak rije o promatranju transporta kao procesa koji se dakle sastoji od niza aktivnosti dijagram prof. dr. sci. Ivana upanovia iznesen u knjizi "Tehnologija cestovnog prijevoza" je jasniji.1

[9] str. 57.

4

TRANSPORTNI PROCES

PRIJEVOZNI PROCES PEDITERSKE AKTIVNOSTI KOJE PRETHODE I PRATE FAZU UKRCAJA - prethodne pripreme (provjere) kojima se utvruju osnovni uvjeti pripremljenosti za prijevoz - aktivnosti oko dokumentacije - provjera mase supstrata - izbor prijevoznog sredstva sa zahtjevom za njegov dolazak - osiguranje supstrata - obavijest primatelja supstrata - aktivnosti oko selektiranja (svrstavanja), smjetaja I formiranja optimalne jedinice daljeg kretanja - carinjenje PEDITERSKE AKTIVNOSTI KOJE PRATE I SLIJEDE FAZU ISKRCAJA - provjera ispravnosti prispjelog supstrata - sreivanje dokumentacije vezane uz isporuku na mjestu iskrcaja - cilja prijevoza - skrb oko smjetaja (skladitenja) - aktivnosti carinjenja - isporuka primatelju supstrata (usluge)

Slika 2: Transportni proces s naglaskom na otpremnike aktivnosti2 Ve je reeno da je transport okvir odvijanja prijevoza. Ovdje emo, usvajajui prethodno definirane termine o procesima, transportni proces definirati i kao nadproces prijevoznog procesa. U tom smislu vrijede slijedei odnosi izmeu transportnih i prijevoznih procesa: 1. prijevozni proces je uvijek u vlasnitvu jednog i samo jednog transportnog procesa; 2. svaki uspjeno zavreni transportni proces3 je vlasnik jednog ili vie prijevoznih procesa koji su uspjeno okonani4; 3. transportni proces koji ne posjeduje niti jedan prijevozni proces ili nije doao do trenutka inicijalizacije takvog procesa (jo je uvijek u postupku planiranja) ili je rije o neuspjenom transportnom procesu5; 4. svaka izvanredna okolnost nastala unutar prijevoznog procesa koju prijevozni proces ne moe rijeiti sam izaziva zaustavljanje prijevoznog procesa te prenoenje informacija o izvanrednim okolnostima nadreenom mu

[5] 196. str. Uspjeno zavrenim transportnim procesom se smatra transportni proces koji je po svom zavretku zadovoljio prijevoznu potranju radi koje je i iniciran roba isporuena prema traenim uvjetima. 4 Uspjeno okonani prijevozni proces je onaj koji je svojim djelovanjem uspjeno izvrio prijevozni zadatak teret iskrcan u mjestu B. 5 Dakle, rije je o transportnom procesu koji nije uspio zadovoljiti prijevoznu potranju.3

2

5

transportnom procesu. Daljnji tijek dogaaja je u potpunoj nadlenosti transportnog procesa; 5. obustavljanje (ruenje, gaenje, ubijanje) transportnog procesa obustavlja i sve njegove prijevozne procese6. Transportni proces unutar sebe ima tri funkcionalnosti (skup aktivnosti objedinjene prema kriteriju uloge u sustavu): 1. priprema procesa prijevoza, 2. procesi prijevoza i 3. zavravanje transportnog procesa. Sve tri funkcionalnosti su konkurentni i sinkronizirani procesi (osim toke dva koja je skup prijevoznih procesa, dakle jedan ili vie procesa). Dok razlog njihove sinkronizacije i nije potrebno dodatno pojanjavati njihovu konkurentnost jeste. Veina aktivnosti u procesu pripreme prijevoza e se obaviti prije samog prijevoznog procesa, kako to sam naziv i sugerira, ali za neke od aktivnosti je opravdano da se obavljaju i nakon zapoetog prijevoznog procesa. Slino vremensko prepletanje postoji i kod funkcionalnosti zavravanja transportnog procesa i prijevoznih procesa jer neke aktivnosti mogu zapoeti (i trebaju zapoeti) prije zavretka prijevoznih procesa. Sve e to biti razvidno nakon to se sve tri navedene funkcionalnosti razbiju na itav niz aktivnosti od kojih se sastoje. Radi jednostavnosti e se u ovom poglavlju uglavnom analizirati zamiljeni transportni proces sa jednim prijevoznim procesom i jednom pripremom. No prema prethodnim definicijama transportni proces moe imati vie prijevoznih procesa, a u tom sluaju je potrebno izraditi i mehanizme, odnosno metodologiju objedinjavanja pripreme i praenja provedbe vie prijevoznih procesa, kao i objedinjavanja aktivnosti zavravanja takvog transportnog procesa. Takoer treba imati na umu da e se javljati potreba o veoj ili manjoj sinkronizaciji tih prijevoznih procesa meusobno (budui su sa nadreenim im transportnim procesom ionako u sinkronizaciji).

To proizlazi iz same injenice da je transportni proces nadproces prijevoznim procesima. tovie transportni proces svojim zavravanjem ili nasilnim prekidanjem izaziva zavravanje odnosno nasilno prekidanje svih svojih podprocesa (bili oni prijevozni ili ne).

6

6

2.1.

Priprema procesa prijevoza

Premda sam naziv priprema procesa prijevoza upuuje na prijevozni proces a ne na transportni, neosporna je injenica da je priprema prijevoznog procesa element transportnog procesa. Priprema procesa prijevoza u ovom radu dijeli na dva segmenta: 1. priprema nad elementima prijevoza, i 2. izvoenje poetnih transportnih aktivnosti. U toki 1. je namjerno reeno "nad elementima prijevoza" umjesto, moda uobiajenog, "elemenata prijevoza". To stoga to bi potonja izjava bila ograniena na pripremu samih elemenata ali ne i na pripremu postupaka koji e se nad njima i s njima provesti. Npr. osim pripreme prijevoznog sredstva i manipulacijskog sredstva za ukrcaj potrebno je pripremiti i plan ukrcaja, kao to je potrebno pripremiti i plan vonje a ne samo vozilo. Pojedine aktivnosti pripreme procesa prijevoza razvrstane po navedenim segmentima su: 1. priprema nad elementima prijevoza a) analiza obiljeja elemenata tehnologije prijevoza Ovdje se podrazumijevaju analiza obiljeja supstrata, transportnih ureaja, manipulacijskih sredstva, prijevoznih sredstava i cestovne infrastrukture. Pod analizom se misli na ispitivanje pojedinosti u obiljejima kako pojedinih elemenata tako i veza meu njima (npr. stupanj kompatibilnosti palete 8001200 sa nekom prikolicom s obzirom na iskoritenje nosive povrine). Pod obiljejima se pak u prvom redu podrazumijevaju tehnika i eksploatacijska obiljeja, dok se tehnoloka obiljeja (kao npr. koeficijent angairanosti) u prvom redu veu za prijevozne i transportne procese te za vremenske intervale za koje se analizira uinak poduzea odnosno voznog parka. b) izrada plana prijevoznog procesa Ovdje se obavlja odreivanje vremena prijevoza, izbor prijevozne tehnologije, izbor prijevoznog sredstva, izbor prijevoznog puta te izrada planova iskrcaja i ukrcaja. c) priprema elemenata prijevoza i operativnog osoblja U ovoj skupini aktivnosti se provodi priprema supstrata, prijevoznih i manipulacijskih sredstava te se izrauje operativni raspored rada osoblja i

7

sredstava. Planski raspored, koji najee pokriva jedan ili vie mjeseci, je odgovornost uprave i u ovom pristupu se smatra ve definiranim, te relativno nepreciznim (u njemu navode podaci o osoblju i njihovom radnom vremenu ali ne i zaduenja u konkretnim prijevoznim procesima). d) komunikacija sa aktivnostima u pripremi procesa transporta Za uspjeno obavljanje aktivnosti pripreme transportnog procesa nuna je i sinkronizacija sa nekim od elemenata pripreme nad elementima prijevoznog procesa. Tako je npr. potrebna sinkronizacija izmeu plana prijevoznog procesa i ishoenja dokumentacije potrebne za realizaciju tog plana. Dakle jedna od aktivnosti je i sinkronizacija sa poetnim transportnim aktivnostima, a ta sinkronizacija se realizira komunikacijom. 2. izvoenje poetnih transportnih aktivnosti a) zakljuivanje ugovora b) uzorkovanje robe te kontrola kvalitete i kvantitete c) poslovi carinjenja d) doziv robe e) priprema isprava za manipuliranje i prijevoz Grupe aktivnosti i akteri koji sudjeluju u njima (bilo da ih provode ili se nad njima provode te aktivnosti) se mogu prikazati "use case"7 dijagramima. Detalji, poput redoslijeda izvravanje aktivnosti ili npr. smjera komunikacije, u tim dijagramima nisu razvidni ali ovdje nisu niti potrebni. Ti detalji e biti naknadno prikazani u za to prilagoenim dijagramima.

7

Use case je termin iz UML-a (Unified modeling language) te e se i ubudue u radu, kao i svi ostali termini iz UML-a, pisati Garamond fontom ali od sada bez navodnika (navodnici e se pisati samo u sluaju prvog pojavljivanja termina). Vie o use case-u kao pojmu je napisano u prilogu (itatelj bi se uvijek trebao konzultirati sa prilogom kada naie na UML termin (stoga i jesu posebno istaknuti)).

8

Priprema nad elementima prijevozaAnaliza obiljeja elemenata tehnologije prijevoza include Izrada plana ukrcaja Izrada plana iskrcaja

include include Izbor prijevoznog puta

Izrada plana prijevoznog procesa

include include Izbor prijevozne tehnologije

include

Prometni tehnolog Odreivanje vremena prijevoza Priprema elemenata prijevoza i operativnog osoblja include

Izbor prijevoznog sredstva

include Priprema supstrata include

include

Priprema prijevoznih sredstava Izrada operativnog rasporeda uses

Priprema manipulacijskih sredstava

Planski raspored Uprava

Slika 3: Priprema nad elementima prijevoza, (use case dijagram)Priprema procesa transportaZakljuivanje ugovora o prijevozu Zakljuivanje ugovora o vaganju i sortiranju extends Zakljuivanje ugovora o pakiranju i signiranju extends

Zakljuivanje ugovora o skladitenju

extends extends Zakljuivanje ugovora o ukrcaju

extends Zakljuivanje ugovora _____________________ 1. pakiranje i signiranje 2. vaganje i sortiranje 3. prijevoz 4. skladitenje 5. ukrcaj 6. transportno osiguranje

extends Zakljuivanje ugovora o transportnom osiguranju

Administracija

Doziv robe

Uzorkovanje robe Poslovi carinjenja

Kontrola kvalitete i kvantitete

Prometni tehnolog

Kontrola

Slika 4: Priprema procesa transporta, (use case dijagram) 9

2.2.

Procesi prijevoza

Svaki proces prijevoza se sastoji od tri faze nazvane prema redoslijedu njihova izvravanja. Te faze su: 1. faza 1 Ova faza sadri pripremno-ukrcajne radnje, a to su: 2. faza 2 Faza se sastoji od tzv. istog prijevoza, dakle od vonje od ukrcajnog mjesta do iskrcajnog mjesta. U tijeku vonje se mogu pojaviti i drugi poslovi i dogaaji kao to su npr. obavjetavanje o stanju i poloaju prijevoznog sredstva centrali ili postavljanje lanaca na kotaima. 3. faza 3 Sadrava zavrno-iskrcajne radnje u koje pripadaju: dolazak i postavljanje prijevoznog sredstva na iskrcajno mjesto, iskrcaj i kontrola iskrcaja tereta, ispostavljanje i prikupljanje isprava u svezi sa teretom, posadom i prijevoznim sredstvom te pediterski poslovi. Detaljnije izlaganje o prijevoznom procesu i prijevoznim procesima e biti pod tokom Opis prijevoznih procesa. dolazak i postavljanje prijevoznog sredstva na ukrcajno mjesto, primopredaja tereta, ukrcaj, slaganje i zatita tereta te ispostavljanje i prikupljanje prijevoznih i drugih isprava u svezi sa teretom, prijevoznim sredstvom i posadom.

2.3.

Zavravanje transportnog procesa

Zavravanje transportnog procesa je vrlo obuhvatan segment transportnog procesa. To je i razumljivo imaju li se na umu svi akteri transportnog procesa (vozai, tehnolozi prometa, administrativni slubenici, pediteri, ) i svi njihovi interesi i zaduenja koja su, s manjom ili veom uspjenou, obavili. Sve to je u zavravanju transportnog procesa potrebno dokumentirati, vrednovati (kvantificirati i kvalificirati) te zbrinuti se o svim sredstvima koja su sudjelovala u transportnom procesu (manipulacijska sredstva, transportna sredstva, transportni ureaji i dr.).

10

Dakle po zavretku transportnog procesa potrebno je: vratiti prijevozno sredstvo u servisnu ili remontnu radionicu te izvriti kontrolu ispravnosti prijevoznog sredstva i zdravlja vozaa; izvriti ugovornu kontrolu kvalitete i kvantitete robe; obaviti primopredaju tereta iz skladita primatelju ili organizaciji daljnje otpreme; rijeiti eventualne reklamacije u svezi sa zakljuenim ugovorima o teretu, prijevoznom sredstvu, posadi i ostalim poslovima; izvriti vrednovanje obavljenog transportnog procesa sa tehnikog, tehnolokog, organizacijskog i ekonomskog gledita. Grupe aktivnosti i akteri u njima se mogu prikazati use case dijagramom, a detalji e biti naknadno obraeni za to primjerenijim vrstama dijagrama.Zavravanje transportnog procesaPovratak prijevoznog sredstva u servisnu ili remontnu radionicu Predaja tereta iz skladita primatelju ili organizaciji daljnje otpreme Skladitar include Rjeavanje reklamacija u svezi sa zakljuenim ugovorima o teretu, prijevoznom sredstvu, posadi i ostalim poslovima

Voza

Kontrola ispravnosti prijevoznog sredstva

Voditelj servisa Obraun i kontrola trokova

Vrednovanje procesa s tehnikog gledita

Vrednovanje procesa s tehnolokog gledita

Administracija

extends Uzorkovanje robe

extends

uses

Ekonomska sluba Ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe

Vrednovanje transportnog procesa ________________________________ 1. tehniko gledite 2. tehnoloko gledite 3. organizacijsko gledite 4. ekonomsko gledite Tehnolog prometa extends extends

Vrednovanje procesa s ekonomskog gledita

Vrednovanje procesa s organizacijskog gledita

Kontrola kvalitete

Uprava

Slika 5: Zavravanje transportnog procesa, (use case dijagram)

11

3. Opis prijevoznih procesaVe je napomenuto da je prijevozni proces sutina cijelog transporta, a to nam daje za pravo da se definicijom prijevoznog procesa pozabavimo detaljnije nego sa transportnim procesom. Ve je reeno da se prijevoznim procesom smatra skup aktivnosti ijim izvoenjem prijevozni zadatak biva zadovoljen. Da bi ta definicija bila praktino primjenjiva potrebno je najprije definirat prijevozni zadatak.

3.1.

Prijevozni zadatak

Prijevozni zadatak je zadatak opisan uvjetima pod kojima se u nekom vremenskom intervalu treba obaviti prijevoz tereta iz mjesta A u mjesto B.

3.1.1.

Prijevozna mrea te izvorite i odredite tereta

Dakle prvo to je potrebno definirati u prijevoznom zadatku jesu mjesta A i B. Toku A nazivamo izvoritem tereta, a toku B odreditem tereta. No prihvatimo li tvrdnju da svi oblici prijevoza zahtijevaju ukrcaj u neko prijevozno sredstvo te kasniji iskrcaj kao injenicu, tada toke A i B moemo nazivati i ukrcajnom odnosno iskrcajnom tokom. No mi emo u ovom poglavlju koristiti termine izvorite i odredite i to stoga to termine ukrcaj i iskrcaj smatramo terminima prijevoznog procesa a ne prijevoznog zadatka. Sada bi definicije tih toaka bile da su to vorovi na prijevoznoj mrei gdje izvorite predstavlja vor odakle teret treba prevesti, a odredite vor gdje teret treba dovesti. U gornjoj definiciji smo upotrijebili izraz prijevozna mrea umjesto uobiajenog izraza prometna mrea jer i smatramo da su to dvije razliite mree. Prometna mrea je mrea sastavljena od vorova i teinskih grana ija teina simbolizira prostorne udaljenosti izmeu vorova koje grana povezuje. Na prometnoj mrei se nalazi i jo itav niz podataka o prometnicama i prateoj infrastrukturi (rang prometnice, benzinske postaje, ugostiteljski objekti itd.). Sve su to podaci koji su namijenjeni irokom krugu korisnika prometne mree. Prijevozna mrea je pak mrea izraena od strane jednog poduzea ili grupe poduzea na kojoj se nalaze samo oni podaci relevantni za prijevozne procese kakve oni obavljaju. Dakle prijevozna mrea posjeduje podskup vorova i grana prometne mree ali mu moe i dodati neke vorove koje prometna mrea ne posjeduje. Takvi dodani vorovi se mogu nalaziti samo na nekoj grani prometne mree, ime se 12

ona dijeli na dva dijela. Taj vor prijevozniku moe biti bitan jer se tamo obavlja neka prijevozna aktivnost koja nema nikakve veze sa ostalim korisnicima prometne mree (npr. izmjena vozaa). Nadalje teina teinske grane na prijevoznoj mrei moe (i treba) biti viedimenzionalna, kako bi se pruili podaci o prostornoj udaljenosti ali i o vremenu putovanja, brzini kretanja, oekivanim zastojima i dr. i to sve pod odreenim okolnostima (prijevozno sredstvo, statiki koeficijent optereenja, doba godine, doba dana ). Model takve prijevozne mree biti e predstavljen unutar poglavlja Model transportnog procesa.

3.1.2.

Vremenski interval odvijanja prijevoznog zadatka

Vremenski interval unutar kojega treba realizirati prijevozni proces je uvjetovan (zadan) od strane transportnog procesa, kojemu je okvirni vremenski raspon zadan od strane naruitelja transportne usluge (neki gospodarski subjekt, pa bila to i privredna organizacija kojoj i sam pripada interprodukcijski prijevoz). U strunoj literaturi i praksi je est termin vremenski prozor (engl. time window) koji bi odgovarao naem nazivu vremenski interval odvijanja. Vremenski interval je odreen sa od i do vrijednostima izraenim u univerzalnom vremenu (UT, engl. universal time) za vremensku zonu i korekciju na slubeno vrijeme drave u kojoj je vor na koji se odnosi nalazi. "Od" vrijednost vremenskog intervala je znaenja: "s poetkom od tog vremena (trenutka) mogue je planirati poetak prijevoza"; a "do" vrijednost vremenskog intervala je znaenja: "do tog i ukljuivo s tim vremenom prijevoz mora biti obavljen". Iz takvih definicija je razvidno da se "od" vrijednost pripisuje izvoritu tereta, a "do" vrijednost ponoru tereta. To, normalno, ne znai da proces prijevoza treba trajati cjelokupno vrijeme koje mu je dano na raspolaganje, ve da je to vremenski okvir (prozor) unutar kojega se prijevoz mora izvriti.

3.1.3.

Uvjeti realizacije prijevoznog zadatka

Uvjeti pod kojima se prijevozni zadatak mora izvriti trei su element definicije prijevoznog zadatka. Taj element je teko univerzalno a ujedno egzaktno definirati pa stoga to i ne radimo. Uvjete prijevoznog zadatka definiramo kao opis rijeima namijenjen tehnologu prometa da ga proita, razumije i potuje.

13

3.2.

Definiranje prijevoznog procesa i njegovih faza

Prijevozni proces je skup aktivnosti izvoenih prema redoslijedu, po ijem izvrenju prijevozni zadatak (zadaci) biva obavljen. Dakle svaki prijevozni proces ima vezu na jedan ili vie prijevoznih zadataka radi ijeg obavljanja prijevozni proces i postoji. Budui je minimum prijevoznih aktivnosti po jedan ukrcaj, iskrcaj i vonja pod teretom, svaki prijevozni proces je sastavljen od minimalno tri pa navie prijevoznih aktivnosti. Prijevozne aktivnosti su naime vonja i manipulacijska aktivnost (radnja), a potonja se opet dijeli na ukrcaj i iskrcaj (odnosno ukrcajne i iskrcajne aktivnosti). Takoer je osnovni uvjet za obavljanje prijevoznog procesa da u tom procesu sudjeluje barem jedno prijevozno sredstvo. Budui se prijevoz odvija na prijevoznoj mrei potrebno je definirati i put na toj mrei prijevozni put, a on moe biti zadan itinerarom ili obrtom (to je posebna vrsta itinerara koji je zatvorena petlja). Posljednji uvjet za uspjenu realizaciju prijevoznog procesa u realnim okolnostima je postojanje operacija preuzimanja i predaje robe to su, strogo gledano, operacije transportnog procesa. Dakle ako rezimiramo reeno u ovom poglavlju i u poglavlju Procesi prijevoza gdje se promatraju procesi prijevoza kroz tri kronoloki ustanovljene faze, moemo se izraziti za to pogodnim use case dijagramima. Iz tih dijagrama su razvidni i akteri u spomenutim aktivnostima.Faza 1

Dolazak i postavljanje prijevoznog sredstva na ukrcajno mjesto Primopredaja tereta

Voza

Voditelj ukrcaja

uses

Odreivanje mjesta i vremena ukrcaja, te obavjetavanje izvritelja aktivnosti

Ukrcaj, slaganje i zatita tereta

Ispostavljanje i prikupljanje prijevoznih i drugih isprava u svezi s teretom, prijevoznim sredstvom i posadom

Skladitar

Ukrcatelj

Tehnolog prometa Administracija

Slika 6: Faza 1 prijevoznog procesa, (use case dijagram) 14

Faza 2Vonja od mjesta ukrcaja do mjesta iskrcaja

uses Poslovi u svezi s prijevoznim sredstvom, teretom i posadom u tijeku vonje

Voza

Administracija

Prometni tehnolog

Slika 7: Faza 2 prijevoznog procesa, (use case dijagram)Faza 3Voza Dolazak i postavljanje prijevoznog sredstva na iskrcajno mjesto Prometni tehnolog

Iskrcaj i kontrola iskrcaja Voditelj iskrcaja

Ispostavljanje i pribavljanje isprava u svezi s teretom, posadom i prijevoznim sredstvom

Administracija pediterski poslovi

Iskrcatelj

pediter

Slika 8: Faza 3 prijevoznog procesa, (use case dijagram)

15

4. Model transportnog procesa4.1. Osnovne postavke UML dijagramima

Nastojali smo se pridravati svih pravila dizajna koje zahtjeva i preporuuje Unified Modeling Language specifikacija, verzija 1.3 alfa. Vjerojatno e se s vremenom uoiti odreene greke te e one biti ispravljene u nekim buduim radovima. No jedna greka je sustavna i namjerna, pa je onda i ne moemo nazvati grekom ve odstupanjem od specifikacije. To je uporaba hrvatskih dijakritikih znakova (, , , i ) te razmaknice u imenima "classifier"-a u UML modelima, premda su dozvoljeni znakovi samo ASCII znakovi i premda se umjesto razmaknice preporuuje primjena ili tzv. konvencije devine grbe ili upotreba "_" znaka (bez navodnika). Razlog naeg odstupanja od specifikacije je taj to nemamo nikakve namjere da postojei model, ovakav kakav je sada, slui kao podloga izradi softvera (emu UML inae slui i radi ega su postojee konvencije i standardi i nastali). Namjena mu je prije svega ukazati na elemente transportnih procesa i njihove relacije, dakle opisati sustav, na nain da je prije svega razumljiv prometnim tehnolozima. Negativna posljedica nae odluke je nemogunost koritenja formalnih jezika u opisivanju uvjeta ("constraint") dobro definiranog modela to se prema preporukama definira Object Constraint Language-om. No to i nije neka negativnost uzme li se u obzir namjena rada. U budunosti bi se taj problem trebao uzeti u obzir i eliminirati potujui spomenute standarde.

4.2.

UML model

Da bi se transportni procesi uope mogli modelirati pomou UML-a potrebno je u odreenoj mjeri definirati opi model transportnog procesa. Svaki transportni proces bi prema tome trebalo zapoeti modelirati na osnovu tog, opeg, modela. Sto ga emo posao izrade modela konkretnog transportnog procesa podijeliti u dva dijela opi modeli u cestovnom teretnom transportu te modeli konkretnog transportnog procesa. Grupa opih modela u cestovnom teretnom transportu e sadravati osnovne klase bez ijih definicija se ne moe uope zapoeti modeliranje u cestovnom transportu, klase za praenje uinka prijevoznih sredstava te modeli prijevoznih procesa s primjenom paleta. U tu grupu bi trebalo svrstati i sve druge

16

modele prijevoznih procesa sa primjenom specifinih tehnologija, no u ovom radu se to nee napraviti.topLevelPackage Cestovni teretni promet::transport

Opi modeli

Transportni procesi

subsystem Transportni procesi::Podsustav pripreme procesa prijevoza

subsystem Transportni procesi::Podsustav prijevoznih procesa

Opi modeli::Osnovne klase modela

subsystem Transportni procesi::Podsustav zavravanja transporta

model Podsustav prijevoznih procesa::Faza 1

Osnovne klase modela::Operativno osoblje

model Podsustav pripreme procesa prijevoza::Priprema nad elementima prijevoza

model Podsustav prijevoznih procesa::Faza 2

Opi modeli::Klase za praenje prijevoznog uinka

model Podsustav pripreme procesa prijevoza::Priprema procesa transporta

model Podsustav prijevoznih procesa::Faza 3

Opi modeli::Modeli prijevoznih procesa s primjenom paleta

Slika 9: Sustav modela u cestovnom teretnom transportu, ("static structure" dijagram) U narednim poglavljima e se UML dijagramima predoiti sadraj pojedinih paketa. Nee svi paketi biti obraeni kao to nee niti svi obraeni paketi biti jednako detaljno analizirani. Ponajvie e se definirati oni elementi onih paketa koji su nuni za prikaz transportnih procesa u poduzeu "AD Plastik" Makarska.

4.3.

Osnovne klase modela

"Osnovne klase modela"8 je paket modela koji pripada opim modelima u cestovnom teretnom transportu. U tom paketu se nalazi veliki broj klasa koje su osnova modeliranja u cestovnom prometu, a slue kao neposredna osnova modela u drugim paketima paketa opih modela9. Logino je da su u tom paketu prisutne i klase koje direktne veze sa

Svi elementi koji se pojavljuju na nekom od dijagrama u ovom radu (dakle nisu opi termini UML-a ve specifini elementi dizajna) biti e napisani unutar navodnih znakova (uvijek), fontom Garamond te u kurzivu. 9 Hijerarhija paketa je prikazana na slici 9.

8

17

prometom niti nemaju. Primjer takvih klasa bi bile klase za vrijeme, masu i druge fizikalne fenomene, ali i apstrakcije poput vektora, toke, mape i sl. Mi emo najprije prikazati dijagram sa klasama i njihovi meusobni odnosima a koje u prvom redu slue za opisivanje aktivnosti u transportu/prijevozu ali i ire.#naredne * Naredne aktivnosti su aktivnosti koje ekaju na zavretak ove aktivnosti kako bi mogle i one biti zapoete. Svaka aktivnost ima zaduenje da o svom zavretku obavijesti sve aktivnosti koje je ekaju.

#prethodne *

interface aktivnost +status() : statusAktivnosti

Prethodne aktivnosti su aktivnosti nakon kojih ova neposredno slijedi. Ako ih je 0 onda ova aktivnost ne mora ekati nita ve odmah moe krenuti sa izvravanjem. Ako ih je 1 tada ova aktivnost po svom redoslijedu kree odmah nakon te aktivnosti. Ako ih je vie od 1 znai da se vie aktivnosti odvija konkurentno (istovremeno) te e se ova aktivnost moi izvravati tek nakon to su sve aktivnosti zavrile.

enumeration statusAktivnosti +aktivna +neaktivna +u_cekanju +zavrsila

Razlika izmeu statusa "u ekanju" i "neaktivna" je u tome to neaktivna aktivnost najvjerojatnije eka na neki drugi dogaaj pored ekanja da se izvre prethodne aktivnosti (npr. neko apsolutno vrijeme).

interface resurs +identifikacijski_kod() : Text +status_pricuve() : statusPricuve +status_rada() : statusRada +status_ispravnosti() : statusIspravnosti

Radi kontrole i upravljanja proizvodnim i prijevoznim procesima te sredstvima i ljudima koji u njima sudjeluju nuno je imati mogunost jedinstvenog identificiranja resursa (ljudi i sredstva). Odabran je Text kao nain identificiranja i to stoga to nam osim jedinstvene identifikacija (koju nam omoguava i u tom smislu praktinija cjelobrojna vrijednost) daje mogunost i opisa resursa u smislu organizacijske jedinice kojoj pripada, vrsti kojoj pripada i dr.

interface vozilo +kreni() +stani() +vozi_do(in odrediste) +u_pokretu() : bool +tahometar() : Parametar eksploatacije

enumeration statusPricuve +nije_u_pricuvi +pricuva_planirana +pricuva_prisilna +nepoznato +je_li_u_pricuvi() : bool

enumeration statusRada +nije_na_radu +na_radu_je +obavlja_rad +nepoznato +je li ispravno() : bool

Prisilna priuva je priuva zbog nedostatka posla za razliku od planirane priuve koja postoji kao rezerva resursa u sluaju da doe do kvarova ili naglog poveanja obima posla.

Razlika izmeu statusa "na radu je" i "obavlja rad" je u tome to prvo znai da je resurs u planiranom radu, a drugo podrazumijeva prvo ali i informira da je resurs upravo u pogonu. Na primjer: Viliar je trenutno zaduen za prekrcaj i upravo ga obavlja (pod teretom je i kree se prema odlagalitu), statusRada treba biti "obavlja rad". Ali ako viliar privremeno zastane u prekrcaju i ode na uzimanje goriva onda statusRada treba biti "na radu je". Na taj nain ga u nekom planiranju ili dodjeljivanju novih dunosti ne uzimamo u obzir (jer je u oba sluaja zauzet) ali moemo odreivati i ukupna vremena u kojima je bio zauzet ali neproduktivan.

RobnaGrupa interface supstrat +tip_supstrata() : tipSupstrata +tip_supstrata(in : tipSupstrata) +robna_grupa() : RobnaGrupa +robna_grupa(in : RobnaGrupa) +specificnosti() : Text +specificnosti(in : Text) interface manipulator +uzmi() +prenesi() +ostavi() enumeration tipSupstrata +generalni +tekuci +rasuti +klasifikacijski kod() Klasifikacijski kod je u skladu sa klasifikacijom dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

interface kolicina +jedinica_mjere() : +kolicina() :

interface manipulator +uzmi() +prenesi() +ostavi()

Vrijeme UT enumeration vremenskaZona +postavljeno() : bool 1 +zona *

datatype NULL

Text

Slika 10: Neke klase mahom specifine za promet, (static structure dijagram) U slijedeem dijagramu su prikazane neke od takozvanih klasa spremnika koje su uobiajene u programskim jezicima, odnosno raunalnim simulacijama. To su klase "Stack", "Map" i "Vector". One su zamiljene po uzoru na C++ STL istoimene klase (ali malog poetnog slova) no njihovi, najee i istoimeni, ekvivalenti postoje i u drugim objektnim ali i neobjektnim jezicima. Klasa "Interval" i klasa "Klasa" su pak konstruirane naknadno iz iste praktine potrebe za njima.

18

T Interval Zatvoreni ili otvoreni interval s mogunou testiranja objekta na to da li se nalazi u intervalu.

T Stack T Klasa +top() : T +pop() +take() : T +push(in : T) T Vector -vrijednost : T +vrijednost() : T +vrijednost(in : T)

+od() : T +od(in : T) +do() : T +do(in : T) +zatvoren() : bool +zatvoren(in : T) +je li u intervalu(in : T) : bool Key, T, Compare, Allocator Map

Kao i C++ STL klasa stack s razlikom da je ovdje dodana i funkcija take koja vraa prvog lana na stacku i mie ga sa stacka.

Identino C++ STL klasi map

Kao i C++ STL class vector

Slika 11: Neke uobiajene klase, (static structure dijagram)* +toke

Koordinata

-duljina -irina

Ishodite

1

2

+odDo

-id : long -mnemonik : Text +id() : long +id(in : long) +objekt() : NULL bind(NULL)

1

1

Koordinatni sustav

Koordinatna toka* Graf *

T Tokavor+odDo 2 *{ordered}Mrea* *

#mnemonik : Text

+usmjerenost() : bool*

-id : long -mnemonik : Text

Objekt je klase T i predstavlja ono to se nalazi u toj toki (moe biti i NULL).Teina1..* bind()

Klasa

Grana*

-id : long -mnemonik : Text -usmjerenost : bool

1

* **{oredered}

Teinska grana{ordered}

*

Put

-id : int -mnemonik : Text +od() : vor +do() : vor

Put na mrei

+ukupna duljina() : Duljina

*

Itinerar

Slika 12: Sustav prijevozne mree, (static structure dijagram) Na prethodnom dijagramu je prikazan sustav prijevozne mree. Taj sustav je osnova planiranja prijevoznih procesa, a naroito je potreban s aspekta optimiziranja prijevoznog procesa sa stanovita prijevoznog puta. Itinererom na tom dijagramu se smatra svaki put na mrei gdje teina teinskih grana nosi informaciju o udaljenosti. Slijedea slika je dijagram koji prikazuje hijerarhiju vrsta prijevoznih sredstava. Takoer su prikazane veze na klasu "Eksploatacijska obiljeja" koja mogu biti opisna i parametarska. "Opisno obiljeje eksploatacije" je klasa sa samo jednim atributom (radi 19

jednostavnosti prikaza atribut je sakriven), a taj atribut je tipa "Text" i predstavlja opis obiljeja rijeima kako bi ih prometni tehnolog proitao i tumaio. Parametrima eksploatacije se razumijevaju egzaktno definirane veliine. I jedne i druge emo navesti i jasnije definirati nakon slike.resurs

Opisno obiljeje eksploatacije*

Parametar eksploatacije*

Dokumentacija1 1

Prijevozno sredstvo1..*vozilo

Eksploatacijska obiljeja1

PS Osobno

PS Bez pogona

PS Putniko javno

PS Teretno s pogonom

PS Specijalno

PS Prikljuno0..1

PS Teretno vozilo

PS Teglja

PS Poluprikolica0..1

PS TV Lako

PS Prikolica0..1

0..1

0..1

PS TV Srednje

Natovareni teglja je teko teretno vozilo.

friend

PS TV Teko

Nosivost

Koeficijent iskoritenja gabaritne povrine

Koeficijent kompaktnosti

Specifina povrinska nosivost

Specifina volumenska nosivost

Koeficijent iskoritenja volumenske nosivosti

Specifina snaga

Maksimalna masa na obije osovine

Koeficijent iskoritenja mase

Masa sa nazivnim optereenjem

Snaga pogona

Slika 13: Prijevozna sredstva, (static structure dijagram) U opisna obiljeja eksploatacije vozila cestovnog prometa spadaju ono to prof. dr. sci. Silvestar Pere10 naziva eksploatacijsko-tehnikim obiljejima. Mi ih definiramo kao opisnima iz dva razloga. Svako od ovih obiljeja se izraava itavim nizom egzaktno definiranih parametara i za prometnog tehnologa je upitan znaaj veine njih. Naime u realnoj situaciji prometni tehnolog nee analizirati sve parametre koji opisuju npr. dinaminost, on to na kraju krajeve i ne mora znati (to obiljeje znanstveno spada u tehniku mehaniku). U konkretnoj situaciji dvoje prometnih tehnologa e vjerojatnije razmijeniti informaciju tipa: "Vozilo ima dobra dinamika svojstva za teret sloen nisko10

[10] uvodna predavanja.

20

i sa teitem tereta malo prema naprijed od sredine tovarnog prostora. Stabilnost u krivinama znaajno se naruava u brzinama preko 60 [km/h] sa praznom prikolicom.". Slijede definicije opisnih obiljeja eksploatacije: 1. opisna obiljeja eksploatacije vezana uz kretanje vozila: a. dinaminost To je sposobnost vozila da vri prijevoz robe i/ili putnika maksimalno moguom srednjom brzinom u zadanim putnim uvjetima. b. ekonominost To je sposobnost vozila da to racionalnije iskoristi energiju goriva pri kretanju, kao i potronju drugih pogonskih sredstava. c. upravljivost To je sposobnost vozila da prema elji vozaa mijenja smjer gibanja promjenom poloaja upravljivih kotaa. d. stabilnost To je sposobnost vozila da se suprotstavlja zanoenju, proklizavanju i prevrtanju. e. prohodnost To je sposobnost vozila kretanju u tekim putnim uvjetima ili van puta. f. udobnost To je svojstvo vozila da se kree po neravnim putovima to veom brzinom uz podnoljive vibracije karoserije, a bez tetnih posljedica po putnike i robu. 2. eksploatacijsko-tehnika obiljeja vezana uz pouzdanost vozila: a. pouzdanost To je osobina vozila da vri transportni rad zadravajui svoje eksploatacijske pokazatelje na zadanom nivou u toku odreenog vremena (ili/i prevaljene kilometrae, sati rada, izvrenog opsega rada ) u danim uvjetima eksploatacije. b. trajnost To je sposobnost vozila da sauva radnu sposobnost u toku odreenog vremena i uvjeta eksploatacije uz neophodne prekide radi tehnikog odravanja ili izmjene istroenih dijelova odnosno agregata. c. bezotkaznost (eksploatacijska pouzdanost)

21

To je svojstvo vozila da odri svoju radnu sposobnost u toku odreenog vremena obavljajui transportni rad, a bez prisilnih prekida koji bi bili izazvani otkazom ili bitnim smanjenjem radne sposobnosti. d. prilagoenost odravanju i obnavljanju radne sposobnosti (eksploatacijska tehnologinost) To je osobina vozila da se radovi tehnikog odravanja i popravaka mogu obaviti uz to manji utroak vremena, rada i materijala. e. ouvanje radne sposobnosti To je sposobnost da u toku stajanja, skladitenja ili transporta sauva radnu sposobnost. 3. ostala eksploatacijsko-tehnika obiljeja: a. nosivost To je svojstvo odreeno koliinom robe ili brojem putnika koji mogu biti odjednom prevezeni. b. komfornost To je svojstvo koje odreuje nivo kvalitete prijevoza po pogodnostima koje prua putnicima ili robi. c. prilagoenost ukrcajno-iskrcjnim procesima To je svojstvo koje opisuje mogunosti ukrcaja i iskrcaj uz najmanji utroak vremena i rada te uz optimalne uvijete za putnike i robu. U osnovne parametre eksploatacije teretnih vozila pripadaju11: 1. specifina snaga vozila

Ns =

N e kW [ t] Qb

N e neto snaga motora [kW] Qb bruto masa vozila [t]2. koeficijent kompaktnosti

k =qn nazivna nosivost [t]

qn t [ 2] LB m

L duljina vanjskog ruba teretnog sanduka [m] B irina vanjskog ruba teretnog vozila [m]11

[5] 176. str.

22

3. koeficijent iskoritenja mase vozila

M =

M Gv qn

M Gv masa vozila bez optereenja, spremnog za vonju [t]4. koeficijent iskoritenja gabaritne povrine vozila

p =

l b LB

l duljina prostora namijenjena smjetanju predmeta prijevoza b irina prostora namijenjena smjetanju predmeta prijevoza

5. nosivost teretnog vozila Nazivna nosivost teretnog vozila je maksimalna koliina tereta u [t] koju vozilo moe prevoziti s obzirom na svoje tehnike znaajke. 6. specifina povrinska nosivost vozila

Mq =7. specifina volumenska nosivost

qn t [ 2] l b m

M Qv =

qn t [ 3] l b h m V v qn

8. koeficijent iskoritenja volumenske nosivosti

v =

V volumen prostora namijenjenog teretu [m3]

v koeficijent iskoritenja volumena tovarnog prostora za odreenuvrstu robe

zapreminska masa tereta [t/m3]9. masa bez pogonskih dodataka To je masa samog motornog vozila, bez goriva, maziva, vode 10. masa sa pogonskim dodacima To je vlastita masa motornog vozila zajedno sa pogonskim dodacima (gorivi, ulje, voda ) 11. masa pod nazivnim optereenjem To je masa motornog vozila spremnog za vonju (dakle sa pogonskim dodacima) i pod nazivnim optereenjem.

23

12. maksimalna masa na obije osovine To je maksimalno osovinsko optereenje (za obije osovine zajedno) izraeno u jedinici mase ([t] ili [kg]). Od svih navedenih obiljeja (opisnih i parametara) svako realno prijevozno sredstvo e imati samo neka, odnosno neka obiljeja nee biti relevantna, neka nee biti definirana, a neka e biti i nepoznata. Radi toga je na dijagramu i prikazano da svako prijevozno sredstvo ima nula ili vie opisnih obiljeja eksploatacije i nula ili vie parametara eksploatacije. Takoer jedno od osnovnih sredstva u prijevoznim i transportnim procesima je manipulacijsko sredstvo. Manipulacijska sredstva su mnogobrojna i raznovrsna, a osnovni kriteriji za tehnoloku podjelu su vrsta supstrata za koju su namijenjeni, mjesto uporabe, nain kretanja i nain djelovanja. Od ostalih kriterija podjele najznaajniji je vrsta pogona. Mi emo uzeti obiljeje supstrata kao osnovu za konstrukciju klase "Manipulacijsko sredstvo" i to kao "template" klase. Stoga je prvi parametar predloka12 tzv.

traits13 parametar i slui za specijalizaciju klase. Samom definicijom klase uvjetovanoje da traits parametar bude klasa koja je implementirala "interface" "supstrat" ("S_traits") pa se preporuuje da klijenti paketa najprije definiraju supstrat u poduzeu (npr. paleta, vrea, kutija ili ak preciznije kao: paleta brana, vrea cementa, kutija teka i velika) te specijaliziraju klasu "Manipulacijsko sredstvo" u skladu sa specifinostima u manipulaciji takvog supstrata.Prijevozno sredstvo

+kreni() +stani() +vozi_do(in odrediste) +u_pokretu() : bool +tahometar() : Parametar eksploatacije +identifikacijski_kod() : Text +status_pricuve() : statusPricuve +status_rada() : statusRada +status_ispravnosti() : statusIspravnosti

S_traits, M:mjestoUporabeManipulSredstva, K:nacinKretanjaManipulSredstva, D:nacinDjelovManipulSredstvamanipulator

Manipulacijsko sredstvo

+uzmi() +prenesi() +ostavi()

{S_traits implementira interface "supstrat" te slui kao traits parametar (na osnovi njega se vri specijalizacija template klase za pojedine vrste supstrata)}

Slika 14: Manipulacijsko sredstvo, (static structure dijagram)

12 13

Predloak je hrvatska rije za template. Vidi prilog za detaljnije objanjenje. Rije je tehnici programiranja kojom se specijaliziraju predloci. Termin nije propisan UML standardom ali je uobiajen u programiranju te ga se navodi u kurzivu jer ipak pripada strunoj terminologiji. itatelj se upuuje na itanje bilo koje literature koja se bavi predlocima u, npr., C++-u.

24

Kako bi i u svezi manipulacijskih sredstava bili u stanju voditi evidenciju o obiljejima eksploatacije i parametrima eksploatacije nainit emo ih kao jednu od realizacija klase "Prijevozno sredstvo", tomu nema nikakve zapreke ni u teoriji a znaajno pojednostavljujemo ukupni dizajn sustava. I prijevozna i manipulacijska sredstva su, kako im i ime kae, sredstva obavljanja nekog rada odnosno izvravanje nekih aktivnosti. U prijevozu tereta se javlja itav niz aktivnosti ijom uspjenom realizacijom i sam prijevozni proces biva uspjeno izvren. Ako aktivnosti u prijevozu nazovemo prijevoznim aktivnostima, a nakon toga aktivnosti od kojih se svaki prijevozni proces sastoji podijelimo u dvije grupe, vonju i manipulaciju, dobijemo jasnu hijerarhiju aktivnosti u prijevozu. Uzmemo li u obzir da i prijevozno i manipulacijsko sredstvo trai operatere za obavljanje zadatka moramo na neki nain iskazati i tu relaciju. Na taj nain je dizajniran i slijedei dijagram predstavljen na narednoj slici.Svako prijevozno i manipulacijsko sredstvo zahtjeva odreeni broj radnika-operatera. No relacija nije jednostavna. Primjerice smjena radnika se moe dogoditi i u toku nekog manipulacijskog ili prijevoznog procesa. Dakle relacija izmeu sredstva i radnika nije konstantna tijekom ovih procesa. tovie ni proces manipulacije ni proces vonje nisu atomske operacije, pa i to dodatno oteava definiranje ovisnosti. Stoga je ovdje upravljanje ljudskim resursima preputeno komponentama paketa "Operativno osoblje", a procesi manipulacije i vonje su klijenti tog sustava. uses 1 Prijevozna aktivnost Operativno osoblje +status() : statusAktivnosti uses

Planirano i realizirano vrijeme.

Vremenski interval 2

aktivnost

Vonja 1

Manipulacija

1..* Ukrcaj Prijevozno sredstvo * * * * Iskrcaj

Radi jednostavnosti nekih prikaza i analiza dozvoljeno je da se za jednu vonju vee vie vozila - to bi bio sluaj vonje u koloni kada nema potrebe razmatrati svako prijevozno sredstvo u koloni zasebno.

Manipulacijsko sredstvo

Slika 15: Prijevozna aktivnost, (static structure dijagram) Za uspjeno praenje uinaka prijevoznih i transportnih procesa ali i pojedinih resursa koji su u realizaciji navedenih procesa sudjelovala, potrebno je jasno definirati te resurse proizvodnje prometne usluge. Upravo je sada vano naglasiti da je sr realizacije prometne usluge u samom prijevoznom procesu. Iz tog razloga emo mi 25

ovdje i definirati resurse prijevoza, a ne resurse transporta. Prethodno smo imali definiran interface "resurs" ije postojanje nam omoguava da nad resursima provodimo jedinstvenu identifikaciju i praenje njihova stanja rada i stanja priuve. Normalno da e nam i klasa "Resurs proizvodnje" implementirati taj interface.{"identifikacijski kod()" je Text koji predstavlja sumu identifikacijskih kodova svih resursa proizvodnje na asocijaciji "resursi", meusobno razgranienih sa znakom "|" (bez navodnika). Operacije "status priuve()" i "status rada()" e vraati "nepoznato" u svim sluajevima u kojima na vrijedi da je za razliite resurse proizvodnje na asocijacijskom kraju "resursi" uvijek isti status(i). Inae je vraena vrijednost iz tih operacija jednaka statusu koji je zajedniki svima.} Radnik u prijevozu

Resursi prijevoza

Sredstvo u prijevozu resurs #resursi * Resurs prijevoza +identifikacijski_kod() : Text +status_pricuve() : statusPricuve +status_rada() : statusRada +status_ispravnosti() : statusIspravnosti

Prijevozno sredstvo

Slika 16: Resursi u prijevozu, (static structure dijagram) Sada nam je prije definicije prijevoznog procesa i njegova odnosa sa nadreenim mu transportnim procesom potrebno napraviti jo dvije definicije, kroz dva dijagrama. To su definicija prijevozne potranje i prijevoznog zadatka, oboje rijeima definirano u uvodu. Ovdje e i jedna i druga klasa biti predstavljene u skladu sa tim definicijama i u kontekstu transportnog procesa.Transportni proces 1 Naruitelj transporta 1

1..*

#potranje

1..*

Prijevozna potranja 1

Vremenski interval +od() : Vrijeme UT +od(in : Vrijeme UT) +do() : Vrijeme UT +do(in : Vrijeme UT) +zatvoren() : bool +zatvoren(in : Vrijeme UT) +je li u intervalu(in : Vrijeme UT) : bool bind(Vrijeme UT) Supstrat supstrat

1

{ordered}

2 vor

#odDo 1 #teret

Interval

kolicina

Slika 17: Prijevozna potranja, (static structure dijagram) Napomenimo da je prijevozna potranja uzrok nastanka transportnog procesa te da stoga svaki transportni proces mora zadovoljiti jednu ili vie transportnih potranji, te je 26

odgovornost transportnog procesa da konstruira prijevozni zadatak (stoga je oznaen kao "friend") kojeg mora ispuniti prijevozni proces. Transportni proces moe definirati po volji mnogo prijevoznih zadataka u cilju zadovoljenja prijevozne potranje ali na svaki prijevozni zadatak doe tono jedan prijevozni proces. Prijevozni proces se pak moe konstruirati tako da zadovoljava vie od jednog prijevoznog zadatka.friend 1 Supstrat #teret 1 1 Prijevozni zadatak -uvjeti : Text friend Vremenski interval +od() : Vrijeme UT +od(in : Vrijeme UT) +do() : Vrijeme UT +do(in : Vrijeme UT) +zatvoren() : bool +zatvoren(in : Vrijeme UT) +je li u intervalu(in : Vrijeme UT) : bool 1..* friend Transportni proces 1 Prijevozni proces *

1 2 vor #odDo

1 1

1 #teret Supstrat 1

+tip_supstrata() : tipSupstrata +tip_supstrata(in : tipSupstrata) +robna_grupa() : RobnaGrupa +robna_grupa(in : RobnaGrupa) +specificnosti() : Text +specificnosti(in : Text) +jedinica_mjere() : +kolicina() :

Slika 18: Prijevozni zadatak, (static structure dijagram) No prijevozni proces ima mnogo sloenije relacije sa drugim klasama nego li je to iz prethodnog dijagrama vidljivo. Stoga je potrebno dizajnirati poseban dijagram sa prijevoznim procesom kao sreditem analize.1..* Preuzimanje robe 1 1

Transportni proces 1 1

Put na mrei +ukupna duljina() : Duljina

Predaja robe 1..*

call

friend * * Prijevozna aktivnost Prijevozni proces #opis procesa : Text 3..* 1 friend 1 1..* 1..* Prijevozno sredstvo 1 2 Vremenski interval 1 vor #odDo Stanje prijevoznog sredstva +brzina() : Brzina +optereenje() : Masa +u pokretu() : bool 1 +status() : statusAktivnosti

call

Prijevozni zadatak -uvjeti : Text 1 1

Slika 19: Prijevozni proces sa svojim najvanijim relacijama, (static structuredijagram)

27

4.4.

Modeli klasa za praenje prijevoznog uinka

Praenje prijevoznog uinka i tehniko-eksploatacijskog stanja prijevoznih i manipulacijskih sredstava je jedna od osnovnih uloga prometnog tehnologa u poduzeu (prijevoznom ili proizvodnom). Kako u prijevoznim procesima sudjeluju i ljudski potencijali (operativno osoblje) namee se potreba i za praenjem njihovog rada, odnosno radnih uinaka. U prvom redu je to praenje radnih dana zaposlenika, dana njihove priuve (neproduktivni radni dan) te dane kada nisu niti bili na radu. U svojoj osnovi praenje tih podataka za osoblje i za sredstva se ne razlikuje. Stoga emo mi takvo praenje definirati za sve objekte tipa "Resurs prijevoza" to su i radnici u prijevozu i sredstva u prijevozu. Definicije, oznake i matematiki modeli koji e biti izneseni u ovom poglavlju su ili prijepis ili implementacija (to se odnosi na definicije prezentirane UML dijagramima) definicija i modela iznesenih u knjizi prof. dr. sci. Ivana upanovia "Tehnologija cestovnog prijevoza". Prema navedenom autoru prijevozna sredstva u nekom danu mogu biti: 1. na radu, 2. u priuvi (planiranoj ili ne planiranoj); a s obzirom na tehniko stanje mogu biti: 1. tehniki neispravna i 2. tehniki ispravna. Kao to je ve reeno mi to proirujemo na sve resurse prijevoza, s razlikom da su ljudi radno sposobni i radno nesposobni a ne tehniki ispravni odnosno neispravni. No ta razlika u terminima nije od vanosti u modelima poput ovoga, odnosno nije od vanosti za tehnologiju prijevoza. Na svim dijagramima je vidljiva asocijativna klasa "Interval promatranja" koja je specijalizirana klasa tipa "Interval", a predstavlja mehanizam objedinjavanja prijevoznih procesa po vremenu unutar kojeg su se odvijali. Na taj nain se mogu analizirati pokazatelji za odreene vremenske periode to omoguava provjere uinkovitosti pojedinih tehnologija i/ili naina organiziranja prijevoza koji su se primjenjivali u nekom vremenskom periodu. Pored pokazatelja vremena djelovanja resursa koji su izneseni na slici 20 pojedine vrste resursa imaju i svoje specifine pokazatelje. Za na rad bitni su jo samo pokazatelji

28

koji su specifini za prijevozno sredstvo (prisjetimo se da je za ovaj rad i manipulacijsko sredstvo prijevozno sredstvo). U dijagramima nakon dijagrama 20 e biti deklarirane klase za praenje prijevoznog uinka i kriterija analize rada specifinih za prijevozna sredstva. Biti e prikazane i sve asocijacije sa klasama koje su potrebne za izraun koeficijenata, koji su pak predstavljeni kao operacije. Sam postupak izrauna koeficijenata i njihovo znaenje te uvrijeene simbole u prometnoj praksi (prema ve navedenoj knjizi prof. dr. sci. Ivana upanovia) e biti dani nakon svakog od dijagrama u tekstualnom obliku (OCL je neprimjenjiv iz ve navedenih razloga). Takoer je vano za napomenuti da e se koeficijenti definirati za jedno prijevozno sredstvo u nekom razdoblju. Prometni tehnolog pak ima zaduenje da radi analize po skupinama prijevoznih sredstava (dijelovi voznog parka ili cijeli vozni park) koje mogu biti homogene14 i nehomogene15. Tada se matematiki modeli dodatno kompliciraju bilo da je rije o izraunu aritmetike sredine obiljeja u skupu, ponderirane aritmetike sredine ili pak sumi obiljeja prijevoznih sredstava u skupu. U svakom sluaju ovdje navedene definicije su dostatne za shvaanje smisla koeficijenta/operacije, a za tone modele u pojedinim situacijama potrebno je konzultirati literaturu16. Razumijevanjem smisla pojedinog koeficijenta i njihovim voenjem za pojedina vozila mogue je objedinjavati vozila u homogene skupine te vriti izraune za skupine. Kasnije je mogue objedinjavati homogene skupine u nehomogenu skupinu te ponderiranjem s obzirom na broj vozila, prijeene kilometre ili neto tree izraunavati koeficijente za nehomogene skupine prijevoznih sredstva. Iz tog razloga su sve operacije u kojima se vri izraun koeficijenata definirane kao "polymorphic".

Homogena skupina prijevoznih sredstava je skup prijevoznih sredstva iste marke (proizvoaa) i tipa (oznake). 15 Nehomogena skupina prijevoznih sredstava je skup dviju ili vie homogenih skupina prijevoznih sredstava. 16 [5] 206. 242. str.

14

29

1

Osnovne klase modela::Resurs prijevoza +identifikacijski_kod() : Text +status_pricuve() : statusPricuve +status_rada() : statusRada +status_ispravnosti() : statusIspravnosti

Dani eksploatacije +dani knjigovodstveni() : int +dani ispravnosti() : int +dani neispravnosti() : int +dani radni() : int +dani planske priuve() : int +dani prisilne priuve() : int +koeficijent ispravnosti() : float +koeficijent angairanosti() : float +koeficijent angairanosti ispr. resursa() : float

1

1

* Osnovne klase modela::Prijevozni proces Interval promatranja

Osnovne klase modela::Interval

+od() : Vrijeme UT +od(in : Vrijeme UT) +do() : Vrijeme UT bind(Vrijeme UT) +do(in : Vrijeme UT) +zatvoren() : bool +zatvoren(in : Vrijeme UT) +je li u intervalu(in : Vrijeme UT) : bool

Slika 20: Analiza vremena djelovanja resursa prijevoza, (static structure dijagram) Uz sliku 20 potrebno je dati tumaenje triju operacija classifier-a "Dani eksploatacije":

1. "koeficijent ispravnosti()"Operacija "koeficijent ispravnosti()" po svom izvrenju vraa vrijednost, u prijevoznoj praksi uvrijeeno nazvan, koeficijenta tehnike ispravnosti. Uz slijedee oznake:Ds Dk

dani u kojima je resurs bio tehniki ispravan, inventarski (knjigovodstveni) broj dana;

vrijedi:

is =

Ds koeficijent (tehnike) ispravnosti. Dk

2. "koeficijent angairanosti()"Uz prethodne oznake te oznaku:Dr broj dana u promatranom razdoblju kada je resurs bio na radu;

imamo definiciju koeficijenta angairanosti:

a =

Dr . Dk

3. "koeficijent angairanosti ispr. resursa()"Koeficijent angairanosti tehniki ispravnog resursa je definiran kao:

a' =

Dr . Ds

30

Osnovne klase modela::Stanje prijevoznog sredstva +brzina() : Brzina +optereenje() : Masa +u pokretu() : bool

1 1 Sati eksploatacije +sati na zadravanju() : float +sati na radu() : float +sati na ukrcaju() : float +sati na iskrcaju() : float +sati u vonji() : float +sati u planskoj priuvi() : float +sati u vonji pod teretom() : float +sati u vonji bez tereta() : float +sati dolaska na rad() : float +sati povratka sa rada() : float +sati u prisilnoj priuvi() : float +koeficijent dnevne angairanosti() : float +koeficijent sati vonje() : float 1 1

Osnovne klase modela::Prijevozno sredstvo 1..* 1 * Osnovne klase modela::Prijevozni proces friend

* Interval promatranja Interval promatranja Osnovne klase modela::Sredstvo u prijevozu

Osnovne klase modela::Resurs prijevoza {Ovo moraju bit dva ista intervala.} 1 1 Dani eksploatacije 1

Slika 21: Analiza vremena djelovanja prijevoznih sredstava, (static structure dijagram) Uz sliku 21 dati emo tumaenje dviju operacija classifier-a "Sati eksploatacije":

1. "koeficijent dnevne angairanosti()"Koeficijent dnevne angairanosti je za jedan dan definiran kao:

ad =gdje je:

Hr ; 24

H r broj sati rada u tom danu.

2. "koeficijent sati vonje()"Koeficijent sati vonje (vremena kretanja) je definiran kao:

v =gdje je:

Hv ; Hr

H v broj sati provedenih u vonji (kretanju).Prijeeni putovi 1 +ukupno prijeeni put() : Duljina +put od smje. prostora do mj. prvog ukrcaja() : Duljina +put od mj. zavretka prijevoza do smje. mjesta() : Duljina +nulti prijeeni put() : Duljina +put pod optereenjem() : Duljina +put bez optereenja() : Duljina +ukupni broj vonji() : int +koeficijent iskoritenja prijeenog puta() : float +koeficijent nultog prijeenog puta() : float +srednja duljina puta pod teretom() : float +srednji put jedne tone tereta() : float +srednja dnevna prijeena udaljenost() : float 1 Osnovne klase modela::Prijevozno sredstvo 1..* 1 * Osnovne klase modela::Prijevozni proces * Interval promatranja 1 Interval promatranja *

{Ovo moraju bit dva ista intervala.}

Osnovne klase modela::Supstrat +tip_supstrata() : tipSupstrata +tip_supstrata(in : tipSupstrata) +robna_grupa() : RobnaGrupa +robna_grupa(in : RobnaGrupa) +specificnosti() : Text +specificnosti(in : Text) +jedinica_mjere() : +kolicina() :

1

1 1 #teret

Dani eksploatacije 1..* Osnovne klase modela::Put na mrei +ukupna duljina() : Duljina 1

Osnovne klase modela::Prijevozni zadatak

Slika 22: Analiza prijeenog puta prijevoznog sredstva, (static structure dijagram) 31

Uz sliku 22 je potrebno definirati pet operacija (classifier "Prijeeni putovi").

1. "koeficijent iskoritenja prijeenog puta()"Definicija koeficijenta iskoritenja prijeenog puta glasi:

=gdje je:

Lt ; L

Lt ukupno prijeeni put pod teretom u nekom razdoblju, L ukupno prijeeni put u tom istom razdoblju.

2. "koeficijent nultog prijeenog puta()"Uz oznaku

L0 nulti prijeeni putvrijedi

0 =

L0 koeficijent nultog prijeenog puta. L

3. "srednja duljina puta pod teretom()"Uvrijeena oznaka za srednju duljinu puta pod teretom (ili srednja udaljenost vonje s teretom) je Lst , a definicija je:

Lst =gdje je

Lt n

n ukupan broj vonji s teretom u kojem je ostvaren ukupan put pod

teretom ( Lt ).

4. "srednji put jedne tone tereta()"Za homogenu skupinu (to je i jedno prijevozno sredstvo) vrijedi

Lst1 =gdje je:

U Q

U prijevozni uinak [tkm]

Q koliina prevezenog tereta [t]

32

5. "srednja dnevna prijeena udaljenost()"Uz postojee oznake srednja dnevna prijeena udaljenost u nekom promatranom razdoblju je definirana kao

Lsd =

L . Dr1 1 1 Osnovne klase modela::Prijevozno sredstvo 1..* * 1 1

Brzine prijevoznog sredstva +prometna brzina() : float +prijevozna brzina() : float +obrtna brzina() : float +eksploatacijska brzina() : float

Osnovne klase modela::Prijevozni proces *

Interval promatranja

Interval promatranja

*

*

{Ovo moraju bit tri ista intervala.}

Interval promatranja 1

1 1 Prijeeni putovi Osnovne klase modela::Obrtni put

1

1 Sati eksploatacije

Osnovne klase modela::Put na mrei

Slika 23: Analiza brzina kretanja prijevoznog sredstva, (static structure dijagram)

Kao to je iz klase "Brzine prijevoznog sredstva" (prethodna slika) vidljivo u tehnologiji prometa se razlikuju etiri brzine. Sve etiri su ovdje predstavljene operacijama a tumaenje je:

1. "prometna brzina()"Definicija:

Vp =

L . Hv

2. "prijevozna brzina()"Definicija:V pr = L ; H pr

gdje je:

H pr sati provedeni u prijevozu (vonja i zadravanje bez ukrcaja iiskrcaja).

3. "obrtna brzina()"Definicija:

Vo =gdje je:

Lo ; To

33

Lo duljina puta obrta, To vrijeme trajanja obrta.

4. "eksploatacijska brzina()"Definicija:

Ve =

L . HrOsnovne klase modela::Parametar eksploatacije * Osnovne klase modela::Nosivost

1 1 #teret Osnovne klase modela::Prijevozni zadatak 1 Osnovne klase modela::Supstrat 1 1..*

Osnovne klase modela::Eksploatacijska obiljeja 1..* 1

Osnovne klase modela::Prijevozno sredstvo 1 1..* 1 1

Iskoritenje nosivosti +koeficijent statikog optereenja() : float +prosjena koliina supstrata() : float +koeficijent dinamikog iskor. nosivosti() : float

1

* Osnovne klase modela::Prijevozni proces

Interval promatranja Interval promatranja 1 1

* friend 1 Osnovne klase modela::Stanje prijevoznog sredstva

{Ovo moraju bit dva ista intervala.} Prijeeni putovi

Slika 24: Analiza iskoritenja nazivne nosivosti, (static structure dijagram)

Na slici 24 je prikazan sustav praenja iskoritenja nosivosti, a u skladu s njim potrebno je objasniti tri operacije definirane unutar classifier-a "Iskoritenje nosivosti". To su operacije:

1. "koeficijent statikog optereenja()"Za jedno sredstvo u nekom razdoblju ovaj koeficijent je definiran kao:

s =

Q , qn n

dakle prevezena koliina tereta u razdoblju podijeljena sa maksimalno moguom prevezenom koliinom tereta u tom broju vonji (nazivno optereenje pomnoeno sa brojem vonji u promatranom razdoblju).

2. "prosjena koliina supstrata()"Za jedno vozilo u nekom razdoblju prosjena koliina supstrata je dana jednadbom:

p = qn s .

34

3. "koeficijent dinamikog iskor. nosivosti()"Za jedno prijevozno sredstvo u nekom vremenu vrijedi:

d =

U . Lt qn

Dakle rije je o koliniku ostvarenog prijevoznog uinka i maksimalno mogueg uinka za isti put pod optereenjem ali uzimajui u obzir nazivno optereenje.1 Osnovne klase modela::Prijevozno sredstvo 1 Prijevozni uinci 1 +radni uinak u tonama() : float +radnu uinak u tkm() : float +knjigovodstveni uinak u tonama() : float +knjigovodstveni uinak u tkm() : float Interval promatranja Interval promatranja {Ovo moraju bit etiri ista intervala.} Interval promatranja 1 Interval promatranja Prijeeni putovi Dani eksploatacije Sati eksploatacije 1 1 1 1 * Osnovne klase modela::Prijevozni proces 1 1..* 1

*

*

*

Slika 25: Analiza prijevoznog uinka, (static structure dijagram)

Definicije operacija u classifier-u "Prijevozni uinci" sa slike 25 su:

1. "radni uinak u tonama()"WrU = U Hr Q Hr U 24 Dk Q 24 Dk

2. "radni uinak u tkm()"WrQ =

3. "knjigovodstveni uinak u tonama()"WkU =

4. "knjigovodstveni uinak u tkm()"WkQ =

4.5.

Modeli klasa specifinih za prijevoz paleta

Primjenom paleta kao transportnog ureaja znaajno se pojednostavnjuje nain promatranja kako supstrata (tereta) tako i prijevoznih procesa s primjenom paleta.

35

Paleta je transportni ureaj naprava izraena od razliitih materijala, a osnovna joj je zadaa da omogui oblikovanje optimalne jedinice manipuliranja17. No takva definicija ne govori nita o fizikim znaajkama palete stoga emo je upotpuniti sa jo jednom: "Paleta je nosivo postolje, podloak, na koji se slau manje jedinice radi stvaranja vee jedinice za laku otpremu, uskladitenje i manipulaciju uz koritenje mehanikih sredstva"18. Dakle paleta je (grubo reeno) podloak za slaganje tereta. Proces primjene paleta u prijevozu se pak naziva paletizacija19. U ovom radu paletu definiramo kao pravokutni paralelopiped sa tehnikim rjeenjima koji omoguuju jednostavno manipuliranje sa ureajima namijenjenim za to (npr. viliar kao najbrojniji predstavnik). Teret na tom pravokutnom paralelopipedu je takoer pravokutni paralelopiped odreene mase i poloaja teita, a sastavljen je od niza paketa. Paket je jedinica tereta koja jeste ili se moe aproksimirati pravokutnim paralelopipedom odreene mase koja je ravnomjerno rasporeena po volumenu paketa. Dakle primjena paketa i primjena palete je u ovom radu nerazdvojna. I paket i paleta se ujedno smatraju supstratom, a ne samo nekim ureajem koji sadri supstrat. Na taj nain se analiza prijevoza paletiziranog tereta ne razlikuje u niemu bitnom od analize nepaletiziranog tereta. Prednosti paletiziranog tereta se oituju u iznosu vremena ukrcaja i iskrcaja (dakle manipulacija) i jednostavnosti slaganja u skladitu i u drugim veliinama, ali svi bitni elementi analize prijevoznih procesa su prisutni kao i kod nepaletiziranog tereta. Slijedea slika prikazuje izreene zamisli UML static structure dijagramom.

17 18

[5] 79. str. B. najder i dr.: Poslovna logistika. Informator Zagreb, 1983., str 145. Ovdje preneseno iz [5] 79. str. 19 [5] 80. str.

36

+bridoviOsnovne klase modela::Paralelopiped

Osnovne klase modela::Vektor3d 1 3

+sredite() : Vektor3d

1{teite() = sredite()}

-masarequirement Masa je jednoliko rasporeena po volumenu paketa.

-masa1Osnovne klase modela::Masa

1{bridovi su meusobno okomiti}Paket

Osnovne klase modela::Supstrat+teite() : Vektor3d

1

Paleta+teite() : Vektor3d +specifinost slaganja() : Text +tip palete() : tipPalete

+tip_supstrata() : tipSupstrata +tip_supstrata(in : tipSupstrata) +robna_grupa() : RobnaGrupa +robna_grupa(in : RobnaGrupa) Osnovne klase modela::Transportni ureaj +specificnosti() : Text +specificnosti(in : Text) +jedinica_mjere() : +kolicina() :

1 1 #teret

1

#supstrat 1

Paletni supstrat+top() : Paket +pop() +take() : Paket +push(in : Paket)

bind(Paket)Osnovne klase modela::Stack

Tehnoloke osobine TU 1+vlastita masa() : Masa +nosivost() : Masa +opis() : Text

Paletni teret+teite() : Vektor3d +masa() : Masa

Slika 26: Paket i paleta, (static structure dijagram)

Na prethodnoj slici postoji jedan relativno sporan detalj. To su klase "Paletni supstrat" i"Paletni teret". Budui se u prijevozu tereta supstratom smatra teret pos