1. Kolokvij

-nacrtati gabarit plovnog kanala

nacrtati gabarit plovne rijeke

ciljevi prostornog uređenja prostorna održivost u odnosu na racionalno koristenje i ocuvanje kapaciteta prostora

na kopnu, moru i u podmorju u svrhu ucinkovite zaštite prostora povezivanje teritorija Države s europskim prostornim sustavima Negovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti Zaštita kulturnih dobara i vrijednosti Kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja Odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet.

dokumenti za prostorno uređenje Državni prostorni plan Regionalni prostorni plan (županijski) Prostorni plan područja posebnih obilježja Prostorni planovi urbane regije (opcine i grada)

-glavni dijelovi pruge pružne gradevine gornji ustroj pruge signalno-sigurnosni uredaji telekomunikacijski uredaji elektroenergetski uredaji ostala postrojenja i uredaji zemljište pružnog pojasa zracni prostor iznad gornjeg ruba tracnice (12 m iznad gornjeg ruba tracnice, odnosno

14 m kod dalekovoda napona više od 220 kV).

prednosti vodnog prometa- mogućnost prijevoza velikih količina masovnih tereta i velikog broja putnika- jeftiniji prijevoz robe za 25 do 30% od željezničkog i cestovnog prometa- obzirom na nosivost iskoristivost plovnih sredstava mnogo veća od željezničkihvagona ili kamiona- mala vučna snaga jer se pri kretanju plovila pojavljuju relativno mali otpori- mali udjel radne snage, jer potiskivanim i tegljenim sastavima od nekoliko tisućatona mase tereta upravlja samo nekoliko (3-5) članova posade

što sadrži generalni urabnistički plan nacin i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uredenje i zaštitu prostora, mjere za unapredenje i zaštitu okoliša, podrucja s posebnim prostornim i drugim

obilježjima te druge elemente od važnosti za podrucje za koje se donosi

plan za lokalnu razinu1. Urbanisticki plan uređenja2. Prostorni plan uređenja velikog grada, opcine3. Detaljni plan uređenja

-nedostaci vodnog prometa Mala brzina kretanja vozila ( 4-8 km/h-uzvodno, 12-15 km/h- nizvodno) Nejednakost rasprostrenja mreže Veliki utjecaj prirodnih i klimatskih uvjeta na funkciju plovne mreže Topografske smetnje (nedostupna brdovita područja) Visoke investicije pri uređenju plovnog puta

-poprečni presijek autoceste za npr. 90km/h (moraš se kotirati i nacrtati i napisati šta

90 km/h---širina prometnog traka 3,50 m Rubni trak 0,35 m Širina bankine 1,50 m Zaustavni trak 2,50 mKoje su prednosti željeznice u odnosu na ostale grane prometa?

Prometni problemi: zakrčenost cestovnog prometa (autoceste, ulice u gradovima,...) zakrčenost zračnih koridora

Posljedice: dulja vremena putovanja neekonomičnost prijevoza nepovoljan učinak na okolinu i kvalitetu života

Prednosti željeznice najefikasnije i najredovitije sredstvo masovnog prijevoza jedina u stanju odgovoriti specijalnim zahtjevima masovnog prijevoza nezamjenjiva uloga u brzom prijevozu i povezivanju velikih gradova s predgranima

Zauzeće prostora Dvosmjerni željeznički kolosijek – širina oko 14 m Autocesta – 4 trake – širina 29 – 37 m

Što sadrži prometna osnova grada?

Gradsku cestovnu mrezu (javnog i osobnog prometa) Mrežu nezavisnog prometa (javnog, pješačkog i biciklističkog) Promet u mirovanju Terminali gradskog, prigradskog i međunarodnog prometa

Navedi dokumente regionalne razine?

Prostorni plan županije Prostorni plan grada Zagreba Prostorni plam područja posebnih obilježja

Što čini donji ustroj ceste i koja je njegova uloga?

Uloga mu je preuzimanje prometnog opterećenja i čitave konstrukcije gornjeg ustroja . sastoji se od : - zemljanog trupa -građevine (objekti)) –mostovi, propusti, vijadukti, potporni, obložni zidovi itd...

Ovisno o čemu se određuje kolosiječni razmak?

slobodnom profilu polumjeru vodoravnog luka nadvišenju vanjskoga kolosijeka dopuštenoj brzini prolaska vlaka potrebnom prostoru za postavljanje ili ugranivanje postrojenja, urenaja, signala,

perona i drugih predmeta izmenu kolosijeka potrebama procesa rada

Nacrtajte poprečni presjek jednokolosiječne pruge,označite sve dijelove i njihove dimenzije!

-prag, kolosječni pričvrsni pribor, tračnica, zastor, tamponski sloj.

Objasnite što je plovna traka!

Plovna traka dio vodene površine plovnog puta po kojem se stalno obavlja plovidba plovila tj. dio plovnog lica koji plovilo, obzirom na svoju širinu, zanošenje u zavoju, ili vijuganje u pravcu, može u plovidbi doseći.

Nacrtajte podjelu kanala s obzirom na ulogu u mreži!

strategija prostornog uredenja

određuje: dugoročne ciljeve prostornog razvoja planiranje u skladu s gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem.

definira: prostorni razmještaj stanovništva i aktivnosti osnovne mreže naselja mrežu prometnih i infrastrukturnih sustava očuvanje prirodnih vrijednosti i zaštite životne sredine

Programom prostornog urenenja državeutvrđuje mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske.

nacrtati poprecni presijek ceste u zasijeku kod brzine 80km/h

80 km/h- širina prometnog traka 3, 25 m -rubni trak 0, 30 m -širina bankine 1,20 m

bankina - sto je i cemu sluzi

-je rubni element krune ceste i izvodi se u širini 150, 120 i 100 cm ovisno o tipu i

kategoriji ceste

-bankina se koristi i za postavljanje zaštitnih ograda i vertikalne prometne signalizacije.

Prometni i slobodni profili,crtez i dimenzije

Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje cestovnog prometa -Širina prometnog profila (za vozila) obuhvaća prometne trakove i rubne trakove. -Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m

Slobodni profil je prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu- Visina slobodnog profila je 4,50 m.

Od cega mogu bit izgradeni cestovni zastori

Habajućeg površinskog slojaVeznog sloja

Kolosijecni razmak sto je i pomocu crteza objasnit kako se mjeri

prvi konjski tramvaj kad i gdje u svijetu i u hrvatskoj

Konjski tramvaj Prvo vozilo na tračnicama u javnom gradskom prometu Tramvaj je prevozio i do 60 putnika 1832. godine uveden u New Yorku 1853. godine uveden u Parizu

Konjski tramvaj u Hrvatskoj Prvi konjski tramvaj u Hrvatskoj je uveden 1884. godine u Osijeku Zagreb uvodi 5. rujna 1891. godine konjski tramvaj Širina kolosijeka iznosila je 0,76 m, a duljina trase 10 km Brzina vožnje je bila 7,5 km/h Spremište sa konjskom stajom bilo je na današnjoj lokaciji Tehničkog muzeja

- kada je i gdje u svijetu uveden prvi metro

London, 1863. godine

2. Kolokvij

A grupa

1. Klasifikacija gradske cestovne mrežePRIMARNA GRADSKA MREŽA: -gradska autocesta -gradska magistrala -gradske prometnice -sabirne uliceSEKUNDARNA (lokalna): - pristupne ulice

-prostori prometa u mirovanju

2. Podjela gradske cestovne mreže: - ortogonalni - radijalni - prstenasti -tangencijalni.

3. Koji su standardni načini parkiranja vozila i nacrtati ih (s dimenzijama):- uzdužno- okomito - koso

UZDUŽNO PARKIRANJE

OKOMITO PARKIRANJE

KOSO PARKIRANJE

4. Nacrtati radijalni model i napisati prednosti i nedostatke

Prednosti: -dobro zadovoljeni osnovni prometni tokovi prema središtu grada

- dobre mogućnosti za razvojpovršinskih vidova javnog prometa

Nedostatci:-sav promet prolazi kroz središte grada

- veliko opterečenje središnjeg dijela grada

5 Prednosti i nedostaci biciklističkog prometaPrednosti: dobar i jeftin prijevoz, najpogodnije do 8 km udaljenostiNedostaci: ovisnost o klimatskim uvjetima i otezano vođenje na neravnom terenu.

6.Poprečni presjek biciklističke staze (označiti dimenzije i dijelove)

7. Tramvajski promet-prometovanje po ulici (iako često s izrazitom prednošću)-mali polumjeri ( često 15 – 18 m)-kompleksna mreža trasa i linija-razmak stajališta 350 do 550 m ( prosječna razdaljina stajališta na ZET-ovom tram. sustavu je 468 m)-vozi se prosječnom brzinom od 20 km/h.

8. Nešto o tramvajskim kolosjecima- sposobnost preuzimanja opterećenja od cestovnih vozila - korištenju elemenata za više ciklusa zatvaranja konstrukcije- maksimalno smanjivanje utjecaja vibracija i buke na gradske građevine u okolišu

tramvajskog kolosjeka- sposp+obnosti izvođenja radova u što kraćem vremenskom razdoblju.

B grupa

1. Navedite osnovne elemente poprečnog profila kolnika gradske cestovne mreže.

- Kolničke trake- Trake za zaustavljanje- Trake za parkiranje- Trake za obilježavanje kolnika ( rubni i razdjelni trak)- Trake javnog gradskog prijevoza (autobusne trake, autobusna stajališta)

2. Navedite prostorne modele primarne gradske mreže, te nacrtajte i opišite jedan model

- Ortogonalni - Radijalni - Prstenasti - Tangencijalni

ORTOGONALNI MODEl:Prednosti: - ujednaćena gustoća mreže na čitavom području grada

- jednostavno upravljanje prometnim tokovima

- Nedostaci: - nema orjentacije prometnih tokova prema središtu grada

- sukob s prostornim i prirodnim ograničenjima

- otežani dijagonalni tokovi- nejasna hijerarhija mreze

3. Od kojih se prometnih mreža sastoji prometni sustav grada?

- javnog gradskog prometa ( cestovnog i tračnićkog)- cestovnog (putničkog i teretnog)- pješačkog i biciklistickog- prometa u mirovanju

4. Kojim se tehničkim uvjetima mora udovoljiti prilikom građenja parkirališta?

- planiranje prilaza parkiralištu- određivanje udaljenosti parkirališta od križanja prometnica - položaj parkirališta od stajališta javnog prijevoza i pješačkih puteva- načini parkiranja vozila- dimenzioniranje parkirališnih mjesta- orjentacija prometa na parkiralištu - pješački tokovi i osiguranje pješaka.

5.Navedite tehničke elemente biciklističkih staza.

- širina biciklističke staze za jednosmjerni promet iznosi 1.20 – 1.50m, a za dvosmjerni promet 2.50 m

- nagibi biciklističkih staza su najčešće između 3 i 5 %

-duljina bic. Staze uzdužnog nagiba od 4% ne bi trebala biti veća od 250 m, a duljna bic. Staze uzduđnog nagiba od 8 % najviše 30 m.

6.Navedite podjelu prometnih sustava na tračnicama.

- Lako tračnićki sustavi: -tramvaj

-lako tračnički sustav

- Sustav željeznice: - gradska željeznica

- metro

- Nekonvencionalni sustavi

7. Koje su značajke lake željeznice?

- sustav koji je po karakteristikama između željezničke i tramvajske pruge

- prosječna brzina od 25 do 35 km/h

- može funkcionirati u koridorima koje dijeli s cestovnim prometom

- razmak stajališta je 550 – 750 m

- profil kotača kompatibilan je s užlijebljenom tračnicom

- maksimalna širina vozila je kompatibilna sa širinom prometne trake (vozila širine 2, 65m)

- sposobnost savladavanja malih polumjera zavoja ( od 15-20 m)

- sposobnost savladavanja relativno većih nagiba (od 4 do 5%, izuzetno 8-10%)

- visina poda kod vrata 300 mm

- kapacitet prometovanja na sat je oko 10000-12000 putnika na sat po smjeru

8.Koje su prednosti središnjih perona u odnosu na bočne perone na metro stajalištima?

-manja ukupna širina perona

-može se koristiti cjelokupni objekt i oprema (uštede u troškovima za pokretne stepenice, informacijske table itd)

-lakši nadzor od strane jedne osobe ili jedne skupine TV kamera

-putnici mogu promjeniti smjer putovanja u slučaju da pogriješe bez posebnog prelaženja u drugi smjer.

C grupa

1. Napišite na koje se sve načine provodi prostorno razdvajanje cestovnog prometa.-izvođenjem posebnih prostora (traka) za automobilski promet, a posebnih izdvojenih prostora za pješački i biciklistički promet-izvođenjem posebnih pješačkih zona-izvođenjem pješačko-biciklističkihzona i zona javnog gradskog prometa (sa potpunom zabranom ostalog automobilskog prometa)

2. Navedite prostorne modele primarne gradske mreže, te nacrtajte i opišite jedan model.

- Ortogonalni - Radijalni - Prstenasti - Tangencijalni

Prstenasti model:PREDNOSTI:

- središte oslobođeno od tranzitnog prometa

NEDOSTACI:- nije sukladno ključnim

prometnim tokovima grada- ograničava širenje grada- ne primjenjuje se samostalno

3. Od kojih se prometnih mreža sastoji prometni sustav grada?PRIMARNA GRADSKA MREŽA: -gradska autocesta

-gradska magistrala -gradske prometnice

-sabirne uliceSEKUNDARNA (LOKALNA) : -pristupne ulice

- prostori prometa u mirovanju

4. Navedite dimenzije i nacrtajte standardne načine parkiranja.

5. Nacrtajte poprečni presjek biciklističke staze, te označite dijelove i dimenzije.

6. Navedite razlike lake željeznice u odnosu na tramvaj.

- Kolosjeci lake gradske željeznice izdvajaju se od ostalog prometa gdeje god je to moguće

- Međustanični razmak je veći nego kod tramvajskog sustava- Stajališta su standardizirana i znatno bolje opremljena - Vozila su u pravilu dulja i prostranija sa zglobnim povezivanjem - Naplata voženj i izdavanje karata ne obavlja se u vozilu kako bi se ubrzao protok

putnika

7. Navedite osnovne tipove gradnje metroa

- Nadzemni u razini terena- Nadzemni izdignuti iznad terena- Nadzemni u otvorenom iskopu- Podzemni u plitkoj tunelskoj izvedbi- Podzemni u dubokoj tunelskoj izvedbi

8. Navedite sve nekonvencionalne tračničke sustave te kratko opišite značajke pojedinih sustava.

Metro sustavi s gumenim kotačima: - gumeni kotači pružaju oslonac i potiskivanje- Ne mogu osigurat vođenje po običnim tračnicama ili preko skretnica i raskrižja- Zbog toga potrebno koristiti dodatne horizontalne kotače vodilice i posebne

skretničke mehanizme

Automatski vođeni sustavi javnog prijevoza:- koriste kratka ( 8- 13m) i uska ečektrična vozila na gumenim kotačima koja se

okreću po trakama za vođenje s betonskom ili čećičnom površinom- opslužuju tokove od oko 5000 – 15000 putnika na sat po smjeru - trake za vođenje su uske i relativno nenametljive - niske razine buke i vibracije - mogu savladavati velike nagibe (5-8%) i zavoje radijusa oko 40-50m- većina se ovih sustava (posebno VAL) povezuje s vlakovima koji su bez vozača

(obično sasvim bez osoblja)

- prometuju u malim intervalima ( do 60 vlakova na sat u slučaju VAL)- omogućuje ekonomićno i jako učestalo prometovanje kratkih vlakova

Monotračnićki sustavi

1. s podupiranjem ( ili „ obujmljivanjem“) u kojem se vozila kreću po tračnicama na traverzi

2. viseći u kojem vozila vise s tračnice na traverzi- obično potpuno uzdignuti - u svjetu ima 10 monotračnićkih sustava koji se koriste u javnom gradskom

prijevozu (osim onih u zabavnim parkovima ili zračnim lukama)

grupa D

1. Tehnički kriteriji koje moraju zadovoljiti parkirališta.

- planiranje prilaza parkiralištu- određivanje udaljenosti parkirališta od križanja prometnica- položaj parkirališta od stajališta javnog prijevoza i pješačkih puteva- načini parkiranja vozila- dimenzioniranje parkirališnih mjesta- organizacija prometa na parkiralištu - pješački tokovi i osiguranje pješaka

2. Prstenasti model

Prednosti: središte oslobođeno od tranzitnog prometa

Nedostaci: - nije sukladno ključnim prometnim tokovima grada

- ograničava širenje grada- ne primjenjuje se samostalno

3. Objasni tramvaj- prometovanje po ulici ( iako često s izrazitom prednošću)- mali polumjeri (često 15-18m)

- kompleksna mreža trasa i linija- razmak stajališta 350 do 550 m ( prosjecna u zetu je 468m)- vozi se prosječnom brzinom od 20 km/h

4. Cjelokupna podjela gradskih sustava (izdvojena i zajednička površina)

Zajednička: - pješački promet

- biciklistički promet- automobilistički (osobni i taksi) i motoristički promet- javni gradski promet (autobusni, trolejbusni)

Izdvojena:

– brzi tramvajski promet– metro – prigradska željeznica– međugradska željeznica– terminali (cestovnog, željezničkog, zračnog, vodnog prometa)

5. Svladavanje visinskih razlika u garaži

- rampama- dizalima

6. Gradska željeznica

- pruge odvojene od ostalih sustava prometa- udaljenost đu postaja: u urbanim područjima 1,500 m , a izvan 2500-3500m- elementi pruga trebaju biti projektirani na 120 km/h- promet bi se trebao odvijati tokom cijelog dana - polasci vlakova trebali bi biti taktni ovisno o potrebama u toku dana

7. Prednosti središnjih perona

- manja ukupna širina perona- uštede u troškovima - lakši nadzor od strane jedne osobe ili jedne skupine Tv kamera- putnici mogu promijeniti smjer putovanja u slučaju da pogriješe, bez posebnog

prelaženja u drugi smjer

8. Osnovni dijelovi kolnika na gradskim površinama

- kolničke trake

- trake za zaustavljanje- trake za parkiranje - trake za obilježavanje kolnika (rubni i razdjelni trak)- trake javnog gradskog prijevoza (autobusne trake, autobusna stajališta)

3.kolokvij

A1.KABELSKI ZDENCI-su podzemne prostorije visestruke namjene.postavljaju se na mjestima nastavljanja ili krizanja kabela,mjestima promjena pravaca ili krizanja kabelske kanalizacije,ispred kabelskih razdjelnika ili tel.centrala,ispred građevina u koje se uvodi telekom.kanalizcaija 3.USTROJNI SKUP-čine polazno dolazna čvorišta tzv poštanski uredi, i prolazna čvorišta ciji je cilj usmjeravanje pošiljaka,a nazivamo ih poštanskim sredstvima. 4.POŠTANSKI UREDI-su terminalna cvorista ciji je cilj primiti postanske posiljke od primatelja koji se zateknu na njenom teritoriju te ih pripremiti za otpremu prema postanskom sredistu zbog razrade.i obrnuto,posiljke koje prispiju iz pošt.sredista,pripremiti za urucenje i uruciti primateljima koji se nalaze na njegovom teritoriju.(pošt.ured s dostavnim podrucjem,bez dostavnog podrucja,sezonski pošt ured.,posebni djelovi pošt.ureda) 6.ZEMALJSKA STRANA AERODROMA-zgrade za prihvat i otpremu putnika i prtljage, objekte za prihvat i otpremu tereta odnosno stvari i pošte, pristupne prometnice i parkiralista, objekte kontrole letenja,objekte zracnih prijevoznika, objekte za odrzavanje aerodromskih povrsina,instalacija,opreme,skladista aviogoriva 7.REFERENTNI KOD AERODROMA-omogucuje uvid u bitne karak.USS-e,a sastoji se od;kodnog broja(temelji se na refer.duljini uss-e potrebne zaoperaciju određenog zrakoplova) te kodnog slova(koji za temelj uzima raspon krila zrakoplova i razmak glavnih kotaca zrakoplova,odnosno razmak između vanjskih rubova gl.podvozja)

B1 IZGRADNJA.OBJEKATA POŠTE-moraju se graditi održavati i upotrebljavati prema;hrvatskim normama,preporukama svjetske poštanske udruge i preporukama europske konferencije pošte i telekom.objekti i oprema trebaju se graditi na način da poštanske usluge budu dostupne i lakšim invalidima.općim aktom određuju se min građevinski tehnički i drugi uvjeti za izgradnju poštanskih objekata.min građevinskim i teh.uvjetima trebaju se osigurati uvjeti za kvalitetno i propisno obavljanje poštanskih usluga. 2 KANALIZACIJATELEKOMUNIKACIJA-predstavlja mrežu podzemnih cijevi od odg.materijala i sluzi za;brzu i jednostavnu zamjenu postojećih kabela bez oštečenja vanjskih površina pločnika i kolnika i bez ometanja prometa,postavljanje novih telekom.kabela, zaštitu TK kabela od meh.oštečenja 3. KABELSKI ZDENCI (UVJETI)-uvjetovani su brojem i veličinom kabela,brojem i presjekom cijevi kanalizacije,spojnicama,položajem zdenaca u mrezi i vrstom kanal.za koj se radi zdenac i mjesnim prilikama. 4. ZRAČNA STRANA LUKE- sadrži površine namijenjene za slijetanje i uzletanje zrakoplova,površine namijenjene za vožnju zrakoplova na zemlji,staze za zaustavljanje i sigurnosne površine,površine za stajanje zrakoplova. 5.PODJELA POŠTE-skupine( poštanska sredstva,poštanski objekti,zemljopisna pokrivenost podrucja na kojma ce se obavljati usluga) specificnosti(za povezivanje cvorista pošt.mreze koriste se cestovna zracna vodna mreza,a ogleda se u cjelokupnoj pokrivenosti nekog promatranog područja poštanskim uslugama(mjesta regije).podjela po razini(područja dostavnih rajona,poštanskih ureda,poštanskih središta,nacionalnih prometnih mreza i svjetskog poštanskog teritorija 6.MANEVARSKA POVRŠINA- povrsina na kojoj se odvijaju operacije zrakoplova.a cine je;uzletno sletne staze,vozne staze,stajanke 7.PODJELA LUKA PREMA OPREMLJENOSTI USS-A-uss za neinstrumentalno sletanje, uss za neinstrumentalno sletanje a)uss za neprecizan prilaz b)uss za precizanj prilaz(cat1,cat2,cat3-a,b,c

C1.POŠTANSKA MREŽA-sastoji se od poštanskih sredstava(oprema koja osigurava proces),poštanskih objekata(uredi i poštanska sredista),zemljopisne pokrivenosti podrucja na kojima ce se obavljati postansake usluge, SPECIFICNOSTI-za povezivanje cvorista post.mreze koriste se druge prometne mreze(vodna,cestovna).ogleda se u cjelokupnoj pokrivenosti nekog promatranog podrucja postanskim uslugama(mjesta ili regije) 2.TIPIZIRANI OBJEKTI-postanski ured s dostavnim podrucjima,do 3 radna mjesta.pošt.ured s dostavnim područjem s vise od 3 radna mjesta.poštanski ured bez dostavnog podrucja,do 3 radna mj.poštanski ured bez dostavnog podrucja s vise od 3 radna mjesta.sezonski poštanski ured,poštansko srediste razrade,poštansko središte pripreme,poš. sred. Za međunar.promet 3.KABELSKI ZDENCI (UVJETI)-uvjetovani su brojem i veličinom kabela,brojem i presjekom cijevi kanalizacije,spojnicama,položajem zdenaca u mrezi i vrstom kanal.za koj se radi zdenac i mjesnim prilikama. 4.PVC-rabe se za izvedbu kabelske kanal.a mogu se rabiti i za zastitu kabela.izradjuju se od termoplasticnih masa kruznog su presjeka i bešavne su.izrađuju se s utičnim naglavkom i uticnim naglavkom u koji se postavlja brtveni prsten 6.POVRŠINE OGRANIČENJA PREPREKA-povrsine koje okruzuju zracnu luku i njih ne smiju odnosno ne bi smjele probijati nikakve prepreke koje bi ometale sletanje ili uzletanje zrakoplova.ovise o duljini uss-e i njenoj opremljenosti uređajima za slijetanje i polijetanje 7.NEDOSTACI CENTRALIZIRANOG SUSTAVA-stvara vece prometno zagusenje ispred putnicke zgrade,stvara vece guzve prilikom registracije putnika, vece udaljenosti za hodanje koje putnici moraju preci od parkiralista do podrucja na kojima se vrsi obrada prihvata i otpreme, onemogucuje prosirenje putnicke zgrade

D1.POKAZATELJI RAZVIJENOSTI POŠTANSKE MREZE-prosjecan br.stan.po jednom poštanskom uredu,prosječan br.stan.na jedan šalter,veličinu teritorija(u km2)koji pokriva jedan poštanski ured ibroj dostavnih rajona 2.OPĆI UVJETI ZA GRADNJU POŠT. OBJEKATA-pristupačnost, istaknutost, prostornost,komunikativnost,namjenska uporabljivost. 3.TIPSKI MONTAŽNI ZDENCI-sastoje se od; donji elem. S podnom pločom i 4 zida s otvorima, gornji elem.s 4 puna zida i ulaznim otvorom u zdenac, ploča za uvod cijevi kanalizacije i poklopac koji se ugrađuje na ulazni otvor zdenca 4.KARAK. FLEKSIBILNIH CIJEVI-cijevi su rebraste a izrađuju se u promjerima od 40 do 110mm i duljinama 6 i 50m.dvostrukih su stijenki što pojalava čvrstoću na tlak i osigurava dobru izolaciju od utjecaja vlage. Unutarnja povrsina stijenki je glatka sto omogucuje dobru kliznost pri povlacenju kabela.koriste se pri izvedbi male kabelske kanalizacije(spojeva izmedju zdenaca i izvodnih ormarića po kućama) 6.PREDNOSTI CENTRALIZIRANOG SUSTAVA-sve osoblje različitih segmenata zracne luke se nalazi na jednom mjestu što znakovito smanjuje troškove, jednostavnija je kontrola putnika sa sigurnosnog aspekta te njihovo

kretanje,jednostavniji cestovni pristup zračnoj luci te lakše snalaženje putnika u prostoru putničke luke. 7. REFERENTNI KOD AERODROMA-omogucuje uvid u bitne karak.USS-e,a sastoji se od;kodnog broja(temelji se na refer.duljini uss-e potrebne zaoperaciju određenog zrakoplova) te kodnog slova(koji za temelj uzima raspon krila zrakoplova i razmak glavnih kotaca zrakoplova,odnosno razmak između vanjskih rubova gl.podvozja) 8.ZRAČNA STRANA LUKE- sadrži površine namijenjene za slijetanje i uzletanje zrakoplova,površine namijenjene za vožnju zrakoplova na zemlji,staze za zaustavljanje i sigurnosne površine,površine za stajanje zrakoplova.