Frazemi_s_nogom

7/24/2019 Frazemi_s_nogom

1/10

Sanja Domazet:Kontrastivna analiza hrvatskih i njemakih frazema koji u sebi sadre

173

UDK 811.163.42'373.7:811.112.2Struni rad

Primljen 28. rujna 2011., prihvaen za tisak 15. studenog 2011.

Sanja Domazet

KONTRASTIVNA ANALIZA HRVATSKIH INJEMAKIH FRAZEMA KOJI U SEBI SADRE

SASTAVNICU noga/Bein

Cilj ovoga rada odrediti je slinosti i razlike hrvatskih i njemakih fra-zema s leksikom sastavnicom noga/Bein na temelju korpusa od deset pri-mjera.Prije same usporedbe i analize frazema, krenut emo od osnovnih poj-mova koje obuhvaa ova tema, a to su frazeologija i frazem. Pojam frazeo-logije vrlo je rairen pa su ga razliiti autori i razliito definirali. Frazeolo-gija je dio jezikoslovlja, odnosno jezikoslovna disciplina, koja se bavi fraze-mima ili frazeologizmima.

Frazeologija se svakoga jezika dijeli na nacionalnu i me

unarodnu.Nacionalna je niknula u tom jeziku, a meunarodna je zajednika

mnogim jezicima. Kombinacija jedne i druge svjedoi o narodu koji

se njome slui i prua o njemu vjernu i kompleksnu sliku. Stoga je

frazeologiju jednoga jezika, osobito njezin nacionalni dio, vrlo teko,

pokatkad i nemogue, uspjeno prevoditi na druge jezike. (Menac,Fink-Arsovski, Radomir, 2003:7)

Frazemi su stalne sveze rijei u kojima je jedna ili vie sastavnica iz-gubila svoje osnovno ili denotativno znaenje, tako da znaenje frazema ne

odgovara zbroju znaenja njegovih sastavnica. Moemo ih definirati i kaovrste, odnosno ustaljene ili okamenjene skupove rijei, koji se upotreblja-

vaju kada govornik ne eli izravno rei to misli. To naravno nije jedina, nitije opeprihvaena definicija. Naime, ne postoji slaganje oko tone definicijefrazema, odnosno koji bi se sklopovi svrstavali u kategoriju frazema. Kada jerijeo frazeologiji, Gries predlae est parametara, koje ona mora sadravati,a to su:

priroda elemenata koji su ukljueni u frazem, broj elemenata koji i-

ne frazem, uestalost pojavljivanja, doputena udaljenost izmeu nje-

govih elemenata, stupanj leksi

ke i sintakti

ke fleksibilnosti eleme-nata koji su ukljueni, uloga semantikog jedinstva(Gries, 2008:4).


2/10

hrvatistika studentski jezikoslovni asopis

174

Dakle, oko same definicije frazema mnogo je toga ostalo nejasno jesuli frazemi semantiki nekompozicionirani, kako tvrdi frazeoloka tradicija,ili tu pripadaju i ustaljene sveze rijei, koje su potpuno kompozicionirane

kao na primjer u engleskom strong coffee(Granger, Meunier, 2008: 30), ilipak rutinske pragmatiki specijalizirane formule (poput Dobro jutro i sli-no). Rad se oslanja na jednu od konzervativnijih definicija frazema, koja is-tie njegovo nekompozicionalno znaenje i slikovitost, a meu vanim od-rednicama frazema jesu i njihova ekspresivnost, slikovitost i konotativnost(Menac, Fink-Arsovski, Radomir, 2003:7).

Ovaj je rad rezultat kontrastivne analize njemakih i hrvatskih frazemakoji u sebi sadre leksem noga/Bein. Kontrastivna analiza bavi seprouava-njem jednog jezika kroz prizmu nekog drugog jezika (Ivir, 1978:10), odnosno

prouavanjem odnosa meu jezinim jedinicama parova jezika. Ona proma-

tra kategorije jednog jezika u odnosu prema odgovarajuim kategorijamadrugoga jezika. Izmeu pojedinih struktura jezika kao sustava mogue jeuspostaviti razliite odnose ekvivalencije1pa tako usporeujui jezike moe-mo identificirati identine i razliite strukture. Izabrano je najprije deset nje-makih frazema sa sastavnicom noga, a nakon toga pronaeni su jedan ilivie hrvatskih prijevodnih ekvivalenata te su oni usporeeni s njemakim.

Prijevodna ekvivalencija uspostavlja se na razini komunikacijskih situacija iostvaruje na razini obavijesti u komunikaciji(Ivir, 1978: 13). Potvrda poje-dinih primjera traena je na internetu budui da su frazeoloke zbirke pune

primjera koji se danas ne koriste. Veinu rada ine frazemi koji imaju oblikreenice, odnosno oni koji mogu samostalno stajati u reenici. Frazemi suanalizirani na morfolokom, leksikom i semantikom planu, a prema krite-riju ekvivalencije dijele se na etiri skupine:

1. Oni koji se u potpunosti podudaraju u oba jezika i na planu sadrajai na planu izraza

2. Oni koji se djelomino podudaraju, s tim da u oba jezika i daljepostoji leksem noga

3. Oni koji su izrazom razliiti, ali se sadrajno i dalje podudaraju, stim da u hrvatskome ekvivalentu nema leksema noga

4.

Oni koji uope nemaju ekvivalenta u hrvatskome jeziku

Kontrastivna analiza

Primjer 1.:

njemaki frazem 1. hrv. ekvivalent 2. hrv.ekvivalent

auf eigenen Beinen (Fen) stehen stajati na vlastitim nogama biti samostalan

prijedl.+D mn. pridj. i imenice +gl. gl.+prijedl.+L mn. pridj. i imen. gl.+ pridj.

1Odnosi jednakosti (slinosti) pojedinih elemenata.


3/10


175

Njemaki frazem auf eigenen Beinen (Fen) stehen u potpunosti sepodudara s prvim ekvivalentom u hrvatskom jeziku stajati na vlastitim no-gamai na planu izraza i na planu sadraja. Dakle, ovdje je rijeo prvoj sku-

pini ekvivalencije. Frazemi se podudaraju na svim razinama. Znaenje fraze-ma je osamostaliti se ili biti financijski neovisan. Oba sadre glagol te pri-

jedloni izraz, koji ine pridjev i imenica u dativu mnoine, odnosno pridjevi imenica u lokativu mnoine. Dativ i lokativ ovdje su izjednaeni padei

budui da njemaki jezik ne razlikuje lokativ kao pade. Rije je o fraze-mima koji imaju oblik reenice i koji se kao i u njemakome tako i u hrvat-skom jeziku upotrebljavaju u svakodnevnom govoru, to potvruju primjeri:Thomas studiert noch, aber Martin steht schon seit Jahren auf eigenen

Fen./Vrijeme je da se prestanu oslanjati na mamu i tatu i naue stajati navlastitim nogama.2Za razliku od prvog ekvivalenta, drugi hrvatski ekviva-

lentbiti samostalansamo je opis njemakog frazema i prema tome pripadaetvrtoj skupini ekvivalencije.

Primjer 2.:

njemaki frazem hrv. ekvivalent

mit dem linken Bein (zuerst) aufstehen ustati na lijevu nogu

prijedl.+D jd. pridj. i imenice+(pril.)+gl. gl.+prijedl.+A jd. pridj. i imenice

Njemaki frazem mit dem linken Bein (zuerst) aufstehen i hrvatskiekvivalent ustati na lijevu nogudjelomino se podudaraju, s tim da u obajezika i dalje imamo leksem noga. Pripadaju drugoj skupini ekvivalencije,to znai da je jedina razlika na morfosintaktikoj razini jer se u njemakomfrazemu prijedloni izraz mit dem linken Beinnalazi u dativu, dok u hrvat-skome jeziku izraz na lijevu nogustoji u akuzativu. Razlog je tome glagol-ska rekcija, odnosno upravljenost pojedinog glagola na odreeni pade ili

prijedloni skup(Teak, 1990:166). U njemakom frazemu nailazimo na pri-jedlog mitkoji otvara mjesto dativu, a u hrvatskom jeziku prijedlog nakojidolazi uz lokativ. Ovdje je zastupljena druga skupina ekvivalencije. Znae-

nje frazema je biti mrzovoljan, odnosno loe volje. U oba se jezika upotreb-ljavaju u svakodnevnome govoru i imaju oblik reenice, odnosno mogu sta-

jati samostalno u reenici. Postoje i frazemske istoznanice ili sinonimi, a toznai da dva ili vie frazema imaju isto znaenje pa tako postoji u njema-kom jeziku frazemski sinonim mit dem falschen Bein zuerst aufstehen, a uhrvatskome jeziku ustati na krivu nogu. Primjeri koji to dokazuju jesu: Wasbist du den so brummig? Bist du mit dem linken Bein zuerst aufgestan-

den?/A onda se jednog jutra ustao na krivu nogui rekao kako vie ne eli

2http://www.index.hr/mtv/clanak/14926/i-used-to-be-fat-vikend.aspx


4/10


176

biti premijer.3/Dolazak na svadbu navodno mu je zabranila Tonyjeva prva

supruga, Antonela Butigan, koja se po rijeima Ivane Nobilo "tog dana vje-

rojatno ustala na krivu nogu".4

Primjer 3.:


die Beine unter den Arm nehmen odjuriti poput vjetra

A mn. imenice+prijedl.+A jd. imenice+gl. gl.+prijedl.+G jd. imenice

Njemaki frazem die Beine unter den Arm nehmen i hrvatski frazemodjuriti poput vjetra razlikuju se izrazom, ali se sadrajno i dalje podudaraju,

s tim da u hrvatskom ekvivalentu nema leksema noga. Rijeje o treoj sku-pini ekvivalencije, a znaenje frazema je uriti se. U njemakom frazemustoji imenica die Beine kao i prijedloni izraz unter den Arm u akuzativu,dok u hrvatskom frazemu umjesto imenice u akuzativu dolazi imenica u ge-nitivu. Razlika je takoer i u broju. Govorimo o razlikama na morfolokoj tena leksikoj razini. Na mjestu leksemanoga te prijedloga unter, u hrvatskomse ekvivalentu javlja leksem vjetar te prijedlogpoput. Primjeri u kojima mo-emo pronai ove frazeme jesu: Wenn wir die Beine unter den Armnehmen, schaffen wir vielleicht noch den Zug./5 tipova ena od kojih mu-

karci bjee glavom bez obzira.5/Odjuriojepoput vjetra.

U njemakom se jeziku i ovdje mogu pronai frazemske istoznanice, ato su die Beine unter die Arme nehmeni die Beine in die Hand nehmen, a hr-vatski ekvivalent glasi bjeati glavom bez obzira.

Primjer 4.:

njemaki frazem 1. hrv. Ekvivalent 2. hrv. ekvivalent

die Beine unter den Tisch strecken ivjeti na tui raun ivjeti na tuoj grbi

A mn. imen.+prijedl.+A jd. imen.+gl. gl.+prijedl.+A jd. pridj. iimen.

gl.+prijedl.+L jd. pridj.iimen.

Njemaki frazem die Beine unter den Tisch strecken i hrvatski frazemiivjeti na tui raun ili ivjeti na tuoj grbi izrazom se razlikuju, ali sesadrajno i dalje podudaraju, s tim da u hrvatskim ekvivalentima nema sa-stavnice noga. Dakle, oni pripadaju treoj skupini ekvivalencije. Najprije je

3 http://www.blagonic.com/hrvatski/na-margini/off-the-record-bandic-i-sanader/4 http://www.index.hr/xmag/clanak/tonyjeva-bivsa-supruga-zabranila-sinu-dolazak-na-vjencanje/358975.aspx5

http://www.nacional.hr/clanak/61812/5-tipova-zena-od-kojih-muskarci-bjeze-glavom-bez-obzira


5/10


177

vidljiva razlika na morfolokoj razini. Naime, njemaki frazem sadri prije-dloni izraz u akuzativu unter den Tischdok u hrvatskim ekvivalentima pri-

jedloni izrazi dolaze ili u akuzativu na tui raun ili u lokativu na tuoj

grbi. Dok je njemaki frazem gra

en od glagolastrecken(pruati, protezati,protegnuti) te leksema die Beine (noge) i der Tisch (stol), hrvatski frazemi

sadre glagole ivjeti i lekseme raun i grba. Primjeri tih frazema jesu: Erstrecktnoch immer die Beine unterseines Vaters Tisch. / Neobrazovan na-

rod bez radnih navika, navikliivjeti na tui raun.6/ Ne volimo traiti po-

moiivjeti na tuoj grbai.7Ti se frazemi koriste u svakodnevnom govoru,a znae biti financijski ovisan o nekome. Frazemski antonim8tog frazema jeauf eigenen Beinen (Fen) stehen, odnosnostajati na vlastitim nogama.

Primjer 5.:


jmdm einen Knppel zwischen die Beine werfen napakostiti nekome

D jd. zamj.+A jd. imen.+prijedl.+A mn. imen.+gl. gl.+D jd. zamj.

Njemaki frazemjmdm einen Knppel zwischen die Beine werfen nemapravog ekvivalenta u hrvatskome jeziku. Dakle, rije o etvrtoj skupiniekvivalencije. Hrvatski je ekvivalent napakostiti nekome samo opis njema-kog frazema jer u hrvatskome jeziku nema pravog ekvivalenta, koji bi

odgovaro njemakome. Njema

ki frazem

ine dvije imenice u akuzativu, ne-odreena zamjenica u dativu, prijedlog te glagol, dok hrvatski ekvivalent

nudi samo najbolje objanjenje ili opis njemakog frazema, i to glagolomnapakostiti. Primjer u njemakom jeziku su:Es gibt Menschen, die anderen

gern aus Neid einen Knppel zwischen die Beine werfen. / Casini willBerlusconi derzeit keine Knppel zwischen die Beine werfen.9,a u hrvat-skom jezikuAmajlije i talismani imaju zadatak "uvati" onoga tko ih nosi ili

pak da su podmetnuti i trebaju napakostiti nekome.10

6http://www.cakoveconline.com/cool-vijesti-vise.asp?id=19137 http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/52741/Default.aspx8Frazemski antonim znai da se dva frazema odnose na suprotna svojstva, odnosnoda stoje u opreci.9http://www.tagesspiegel.de/meinung/nicht-knueppel-zwischen-die-beine-

werfen/3681134.html10http://www.katolici.org/nauk.php?action=c_vidi&id=594


6/10


178

Primjer 6.:

njemaki frazem 1. hrv. ekvivalent 2. hrv ekvivalent

lange Beine machen dati nogu komu nekoga potjerati /pourivati

A mn. pridj. i imen.+gl. gl.+A jd. imen.+D jd. zamj. A jd. zamj.+gl./gl.

Njemaki frazem lange Beine machen i ekvivalent u hrvatskom jezikudati nogu komu pripadaju drugoj skupini ekvivalencije, to znai da sedjelomino podudaraju, s tim da u oba jezika i dalje postoji leksem noga.Frazem dati nogu komu znai dati otkaz komu, otpustiti koga, prekinuti

poslovni odnos s kim, a primjer koji to dokazuje je Nema tog boga koji mimoe dati noguiz Instituta, mene titi, stari moj abac, Ustav, zna, Ustav!

Kako pie Tomislav Sabljak u Pas ispod koe (Menac, Fink-Arsovski, Ra-domir, 2003:190). Djelomino podudaranje znai da postoji djelomina raz-lika na morfolokoj razini. U njemakom frazemu leksem nogastoji u aku-zativu mnoine, dok se u hrvatskom nalazi u akuzativu jednine. Njemakifrazem moemo opisati kao nekoga potjerati/pourivatipa time ne dolazi do

podudaranja niti na jednoj razini. Primjeri kojima moemo potkrijepiti zna-enje nekoga potjerati su: Wenn ihr hier die Leute im Lokal anpbelt, werdeich euch lange Beine machen. / Ako ljude u lokalu prostaki napadate,

potjerat uvas. Znaenje nekoga pourivati pronalazimo u primjerima: Siemssen den Mnnern lange Beine machen, die schlafen ja gleich ein beim

Verladen. / Morate pourivati radnike jere zaspati pri utovaru. U hrvat-skome su jeziku sva tri izraza vrlo esta, a koriste se u razgovornom stilu.

Primjer 7.:


mit dem Bein im Grab stehen biti jednom nogom u grobu

prijedl.+D jd. imen.+prijedl.+D jd. imen.+gl. gl.+I jd. br. i imen.+prijedl.+L jd. imen.

Njemaki frazem mit dem Bein im Grab stehen i hrvatski frazem bitijednom nogom u grobupripadaju drugoj skupini ekvivalencije, a to znai dase samo djelomino podudaraju. U oba se frazema javlja leksem noga u jed-nini, ali se razlikuju u padeu. U njemakom je frazemu rijeo dativu, a uhrvatskom o instrumentalu. Prijedloni izrazi im Grab/u grobupodudarajuse jer emo dativ i lokativ promatrati kao izjednaene padee budui da unjemakom jeziku ne postoji lokativ kao pade. Na prvi pogled ini se kaoda je rijeo potpunoj ekvivalenciji, odnosno potpunom podudaranju, ali bit-na razlika lei i u glagolima. Naime, u njemakom je frazemu upotrijebljenglagol stehen (stajati), a u hrvatskom glagolbiti.U hrvatskom ekvivalentu

stoji i brojjedan uz imenicu noga (jednom nogom), dok u njemakom postojisamo odreeni lan uz imenicu demBein. Znaenje frazema: biti na samrti,


7/10


179

biti vrlo star i bolestan, biti nemoan. Primjeri za te frazeme su: Dr. Schulzkann nichts mehr bernehmen. Der stehtschon mit einemBein im Grab./Dr.

Schulz tu ne moe vie nita poduzeti. On je ve jednom nogom u

grobu./Me

imursko graditeljstvo na rubu je sloma i ako se brzo ne pokrenuveliki investicijski ciklusi, dio onih koji susada jednom nogom u grobuuskoro e biti i pokopani.11

Primjer 8.:


Lgen hat kurze Beine u lai su kratke noge

poimenieni inf.+gl.+A jd. pridj. i imen. prijedl.+G jd. imen.+gl.+N mn. pridj. i imen.

FrazemiLgen hat kurze Beinei u lai su kratke nogepripadaju drugojskupini ekvivalencije jer se djelomino podudaraju. U oba se frazema javljasastavnica noga te pridjev kratke (kurze) koji stoje u mnoini. Razlika jeipak na morfolokoj razini jer pridjev i imenica kurze Beineu njemakomfrazemu stoje u akuzativu, a u hrvatskome je rijeo nominativu (kratke no-

ge). Njemaki frazem ini poimenieni infinitiv Lgen (laganje), a u hrvat-skom se javlja prijedloni izraz u lai, dakle prijedlog i imenica u genitivu.Radi se o izricanju posvojnosti prijedlogomu i genitivom, to je karakteri-stino za sluajeve tzv. neotuive posvojnosti. Postavljamo pitanja u koga, uega. U njema

kom se frazemu javlja tre

e lice jednine glagola htjeti(haben), dok u hrvatskom ekvivalentu na mjesto tog glagola dolazi tree lice

mnoine glagola biti (sein). Frazemska istoznanica u njemakome jeziku jeLgen haben kurze Beine. Znaenje frazema: ne vrijedi lagati jer e se laivrlo brzo doznati, odnosno istina e uvijek izai na vidjelo. Primjeri koji do-kazuju postojanost tih frazema jesu:Lgen haben kurze Beineund verratenden Schwindler durch eine lange Nase.12/U lai su kratke nogeili dugaak

nos?! Postoji vie vrsta izbjegavanja istine: klasino izmiljanje, preuvelia-

vanje, preuivanje.13

Primjer 9.:njemaki frazem hrv. ekvivalent

die Beine in die Hand (unter den Arm) nehmen odjuriti poput vjetra

A mn. imen.+prijedl.+A jd. imen.+gl. gl.+prijedl.+G jd. imen.

11http://www.medjimurje.hr/clanak/2901/2010-11-30/kriza-u-graditeljstvu-gradevinari-jednom-nogom-u-grobu12http://www.superweb.de/emi_beere/berlebenswichtig/nachdenken.htm13

http://www.mef.unizg.hr/studmef/culi-smo/culi-smo-da/u-lazi-su-kratke-noge-ili-dugacak-nos-2.html


8/10


180

Njemaki frazem die Beine in die Hand (unter den Arm) nehmen i hr-vatski frazem odjuriti poput vjetrapripadaju treoj skupini ekvivalencije jerse izrazom razlikuju, a sadrajno i dalje podudaraju, s tim da u hrvatskome

ekvivalentu nema leksema noga. Njemaki frazem ine sastavnice Beine(noge) i Hand (ruka), dok u hrvatskom imamo samo jednu (vjetar). U nje-makom frazemu nalazimo glagol nehmen (uzeti), dok u hrvatskom glagolodjuriti. Dakle, razlika je na leksikoj razini, ali i na morfolokoj budui danjemaki frazem sadri dvije imenice u akuzativu, dok u hrvatskome imamosamo imenicu u nominativu. Primjeri u kojima pronalazimo te frazeme su:Wenn wir die Beine unter den Arm nehmen, schaffen wir vielleicht noch

den Zug. / Djeak odjuri kao da gavjetar nosi.14Objanjenje frazema je hi-tro, brzo odjuriti. Frazem moemo i opisno prevesti kao pobjei, s tim datada pripada etvrtoj skupini ekvivalencije. Primjeri koji to dokazuju: Die

Jungen klingelten Sturm und nahmendann die Beine in die Hand./Mladiisupozvonili, a ondapobjegli.

Primjer 10.:


was die Beine hergeben juriti koliko koga noge nose

N jd. zamj.+N mn. imen.+gl. gl.+pril.+A jd. zamj.+N mn. imen.+gl.

Njemaki frazem was die Beine hergeben i hrvatski ekvivalent juritikoliko koga noge nose pripadaju drugoj skupini ekvivalencije. Frazemi se

djelomino podudaraju i u oba se frazema javlja leksem nogau nominativumnoine. Hrvatski frazem ine glagolijuritii nositi, dok u njemakom stojiglagol hergeben(dati, dodavati). U hrvatskome emo frazemu esto naii ina glagole kao to su bjeati, tratii sl. pa e frazemi glasiti bjeati (trati)koliko koga noge nose, a znaenje je frazema jako brzo trati, trati iz svesnage. Te primjere moemo tumaiti i kao frazemske istoznanice. Upitnazamjenica was u njemakom frazemu i prilog kolikou hrvatskom frazemuimaju jednako znaenje u ovom kontekstu. Primjeri za te frazeme su: Er

rannte fort, was seine kurzen Beine hergeben, damit ihm niemand seinekmmerliche Beute wegnhme./Bez daha i bez rijei greni financi kresnue

vratima pa pojurieu nokoliko su ih noge nosile. (Kolar, Slavko, Pripo-vijetke)15Tim se frazemima koristimo u svakodnevnom govoru. Frazemskaistoznanica bio bi frazem die Beine in die Hand (unter den Arm) nehmen,odnosno odjuriti kao vjetar/odjuriti poput vjetra.

14http://www.znanje.org/i/i22/02iv04/02iv0403/nacinske.htm15

Preuzeto iz: Menac, Antica, Fink-Arsovski, eljka, Venturin, Radomir, 2003.Hr-vatski frazeoloki rjenik, Zagreb: Naklada Ljevak, str 190.


9/10


181

Cilj rada bio je utvrditi slinosti i razlike hrvatskih i njemakih frazemasa sastavnicom noga/Bein na temelju korpusa od deset frazema. Kontra-stivna analiza pokazala je da je najvei broj analiziranih frazema parcijalne,

odnosno djelomine ekvivalencije, i to 50 %. Zatim slijede frazemi koji

inetreu skupinu ekvivalencije i zauzimaju 30 %, dok po 10%ine frazemi prve

i etvrte skupine ekvivalencije. Te rezultate moemo uzeti samo kao okvir-ne budui da su analize bile ograniene samo na korpus od deset primjera.

Samo 10% zauzimaju frazemi koji uope nemaju frazeolokih parnjakau hrvatskom jeziku pa se ovdje moe po analogiji s leksikim prazninama16govoriti o frazeolokim prazninama u hrvatskom jeziku. Rije je o fraze-mima koje ne moemo ni po obliku ni po znaenju sparivati, veih moemosamo opisno prevesti (jmdm einen Knppel zwischen die Beine werfen -napakostiti nekome). Samo 10% zauzimaju i frazemi koji pokazuju potpunu

podudarnost. Rijeje o frazemima u kojima se u oba jezika znaenje jednakoizraava, a i lingvistiki izraz (auf eigenen Beinen (Fen) stehen stajatina vlastitim nogama). Ovdje vemoemo govoriti i o formalnim korespon-dentima, odnosno jezinim jedinicama dvaju jezika koje funkcioniraju naidentian nain kao nositelji jednakog znaenja u dva teksta koji stoje uodnosu prijevodne ekvivalencije(Ivir, 1978:67). Moemo ih i preciznije de-finirati pa rei da je rijeo totalnoj formalnoj korespondenciji, gdje je odnosmeu jedinicama jedan-prema-jedan. Ono to plijeni pozornost jest upravo ta

podudarnost izmeu frazema dvaju jezika, to nas opet navodi na pitanje radili se ovdje o posuivanju frazema ili su te frazeme razliiti jezici usvojili pu-

tem europske ili svjetske pisane knjievnosti, batine ili kulture, ali o tome bise moglo posebno govoriti. 50%, odnosno polovinu analiziranih frazema i-ne frazemi djelomine ekvivalencije, koji u oba jezika sadre leksem noga(mit dem Bein im Grab stehen - biti jednom nogom u grobu). Razlike pro-nalazimo najee na morfolokom i sintaktikom planu. Dakle, ponovnovalja napomenuti da su dobiveni samo preliminarni rezultati jer bi korpusmorao biti puno vei za meritorne ili ambicioznije zakljuke.

Literatura:

Duden Band 11, 1992.Redewendungen und sprichwrtliche Redensarten, Man-nheim

Granger, Sylviane, Meunier, Fanny, 2008. Disentangling the phraseologicalweb, u: Phraseology. An interdisciplinary perspective, John Benja-mins Publishing Company, Amsterdam/Philadelphia

16 Pojmovne praznine koje se otkrivaju samo kontrastivno, onda kad se govornici

jednoga jezika susretnu s pojmovima za koje drugi jezik raspolae odgovarajuimleksikim jedinicama i kad te pojmove pokuaju izraziti na svojem jeziku.


10/10


182

Gries, Stefan, Th., 2008.Phraseology and linguistic theory, u: Phraseology. Aninterdisciplinary perspective, John Benjamins Publishing Company,Amsterdam/Philadelphia

Ivir, Vladimir, 1978. Teorija i tehnika prevo

enja, II. dio, Sremski KarlovciMenac, Antica, Fink-Arsovski, eljka, Venturin, Radomir, 2003. Hrvatski fra-zeoloki rjenik, Zagreb: Naklada Ljevak

Mrazovi, Pavica, Primorac, Ruica, 1981. Nemakosrpskohrvatski frazeolokirenik, Beograd: Narodna Knjiga

Teak, Stjepko, 1990.Hrvatski na svagda()nji, Zagreb: kolske novineWolf, Friedrich, 1966.Moderne deutsche Idiomatik, Max Hueber, Mnchen

Izvori

http://www.index.hr/mtv/clanak/14926/i-used-to-be-fat-vikend.aspxhttp://www.blagonic.com/hrvatski/na-margini/off-the-record-bandic-i-sanader/http://www.index.hr/xmag/clanak/tonyjeva-bivsa-supruga-zabranila-sinu-dolazak-na-vjencanje/358975.aspxhttp://www.nacional.hr/clanak/61812/5-tipova-zena-od-kojih-muskarci-

bjeze-glavom-bez-obzirahttp://www.cakoveconline.com/cool-vijesti-vise.asp?id=1913http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView

/articleId/52741/Default.aspxhttp://www.tagesspiegel.de/meinung/nicht-knueppel-zwischen-die-beine-werfen/3681134.htmlhttp://www.katolici.org/nauk.php?action=c_vidi&id=594http://www.medjimurje.hr/clanak/2901/2010-11-30/kriza-u-graditeljstvu-gradevinari-jednom-nogom-u-grobuhttp://www.superweb.de/emi_beere/berlebenswichtig/nachdenken.htmhttp://www.mef.unizg.hr/studmef/culi-smo/culi-smo-da/u-lazi-su-kratke-noge-ili-dugacak-nos-2.htmlhttp://www.znanje.org/i/i22/02iv04/02iv0403/nacinske.htm

Documents

Frazemi_s_nogom