FUNKCIJA KONTROLINGA I INTERNE REVIZIJE NA …oliver.efri.hr/zavrsni/129.B.pdf · sveuĈiliŠte u rijeci ekonomski fakultet funkcija kontrolinga i interne revizije na primjeru privredne

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

FUNKCIJA KONTROLINGA I INTERNE REVIZIJE NA PRIMJERU

PRIVREDNE BANKE ZAGREB

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Kontroling

Mentor: dr. sc. Neda Vitezić

Student: Tomislav Gerić

Smjer: Menadžment

Lipanj 2013.

SADRŽAJ

1.UVOD .......................................................................................................................... 1

1.1. Problem, objekt i predmet istraţivanja ................................................................. 1

1.2. Svrha i ciljevi rada ................................................................................................ 1

1.3. Znanstvene metode ............................................................................................... 2

1.4 Struktura rada ........................................................................................................ 2

2. KONTROLING KAO PODSUSTAV UPRAVLJANJA ....................................... 3

2.1 Pojam i znaĉaj kontrolinga za upravljanje ............................................................ 5

2.2 Podruĉja i funkcije kontrolinga ............................................................................. 6

2.3 Strategijski i operativni kontroling ........................................................................ 8

2.4. Instrumenti kontrolinga ...................................................................................... 11

3. INTERNA REVIZIJA KAO FUNKCIJA NADZORA ....................................... 13

3.1 Pojam i uloga interne revizije .............................................................................. 13

3.2 Znaĉaj i osnovni zadaci interne revizije ............................................................. 15

3.3 Povezanost kontrolinga i interne revizije ............................................................ 18

3.4 Usporedba obiljeţja interne revizije i kontrolinga .............................................. 19

3.5. Kontroling i interna revizija u konceptu društveno odgovornog poslovanja ..... 21

3.5.1 Pojam i aspekti društvene odgovornosti ....................................................... 22

3.5.2 Mjerenje aspekata društvene odgovornosti .................................................. 24

3.5.3 Društvena interna revizija ............................................................................. 25

3.5.4 Utjecaji na poduzeće ..................................................................................... 26

4.FUNKCIJE KONTROLINGA I INTERNE REVIZIJE NA PRIMJERU

PRIVREDNA BANKA ZAGREB ............................................................................. 29

4.1 Uloga i funkcije sluţbe kontrolinga PBZ ............................................................ 31

4.2 Zadaci interne revizije u banci ............................................................................ 37

4.3 Aspekti društveno odgovornog poslovanja ......................................................... 49

4.3.1 Donacije ........................................................................................................ 52

4.3.2 Sponzorstva .................................................................................................. 55

5.ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 58

LITERATURA: ........................................................................................................... 61

1

1.UVOD

U današnje vrijeme poslovanja moţe se reći da poduzeće posluje u vrlo nestabilnoj okolini što

znatno oteţava poslovanje. Kako bi poslovni subjekt opstao i uspješno poslovao na trţištu,

presudan moţe biti i najmanji detalj. Obzirom da instrumenti i funkcije mogu pomoći u

ostvarivanju ciljeva sluţi nam unutarnja kontrola. Pod unutarnjom kontrolom spadaju

kontroling i interna revizija te se pomoću njih uspješno prati poslovanje. Nadalje, otklanjaju

se nedostaci ili poboljšavaju poslovni rezultati promatranog subjekta. Neizostavan dio u

današnjem poslovnom vokabularu je i društvena odgovornost koja predstavlja bitan segment.

1.1. Problem, objekt i predmet istraživanja

Kontroling u današnje vrijeme gospodarske krize dobiva sve više na vaţnosti kako bi se

njegovi alati iskoristili u svrhu dobivanja najboljih poslovnih rezultata. Ovaj rad bavit će se

bankarskim poslovanjem, obzirom da kontroling i interna revizija ĉine dio tog poslovanja,

kako navedene funkcije pridonose i utjeĉu na rad banke, koja je uloga interne revizije u banci,

kontrolinga kao jedne od upravljaĉkih funkcije. Dotaknut će se vrlo popularan pojam u zadnje

vrijeme, društvene odgovornosti i vidjeti kako se ona provodi u bankarskom poslovanju i

vidjeti kakav je utjecaj kontrolinga i interne revizije na društveno odgovorno poslovanje

banke.

Problem istraživanja rada su primjena kontrolinga i interne revizije na primjeni bankarskog

poslovanja, gdje se dolazi do predmeta istraživanja; ustroj i funkcioniranje sluţbe

kontrolinga, sluţbe interne revizije, na primjeru Privredne banke Zagreb kroz procedure

sastavljanja zadanih izvještaja.

Navedeni problem i predmet istraţivanja povezuje se sa realnim objektima, kontroling i

bankarstvo, interna revizija i bankarstvo, te bankarsko poslovanje kao takvo.

1.2. Svrha i ciljevi rada

Svrha istraţivanja je ispitati i prikazati znaĉajke kontrolinga i interne revizije u domeni

bankarskog poslovanja.

2

Cilj rada je istraţiti funkcije i zadatke sluţbe kontrolinga i interne revizije kao elemenata u

uspješnom poslovanju banke u vremenima ekonomske krize.

Iz toga proizlaze i pomoćni podciljevi:

1. Funkcija kontrolinga u poslovanju banke

2. Uloga interne revizije u radu banke

3. Povezanost kontrolinga i interne revizije

4. Ulogu društveno odgovornog poslovanja banke.

1.3. Znanstvene metode

U znanstvenom istraţivanju, formuliranju i prezentiranju teme korištene su u odgovarajućim

kombinacijama brojne znanstvene metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda

deskripcije, metoda klasifikacije, komparativna metoda, metoda analize i sinteze te metoda

kompilacije.

1.4 Struktura rada

Struktura znanstvenog rada prikazana je u pet dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, navedeni su problem istraţivanja, predmet i objekt, svrha i ciljevi

istraţivanja, znanstvene metode i struktura rada.

Naslov drugog dijela, KONTROLING KAO PODSUSTAV UPRAVLJANJA, ispitivat će se

pojam i znaĉaj kontrolinga za upravljanje, koja je vaţnost kontrolinga za poslovno

odluĉivanje, koja su podruĉja i funkcije kontrolinga, te kojim se instrumentima kontroling

sluţi u svom djelovanju.

Treći dio, pod naslovom INTERNA REVIZIJA KAO FUNKCIJA NADZORA definirat će se

pojam i uloga interne revizije, utvrditi znaĉaj i osnovni zadaci interne revizije, vidjeti postoji

li povezanost kontrolinga i interne revizije, te u kojem je odnosu društvena odgovornost sa

kontrolingom i internom revizijom, koji su aspekti društvene odgovornosti i kako se oni

mjere.

3

U ĉetvrtom dijelu, KONTROLING I INTERNA REVIZIJA NA PRIMJERU : PRIVREDNA

BANKA ZAGREB istraţivat će se uloga i funkcije sluţbe kontrolinga Privredne banke

Zagreb, koji su zadaci interne revizije u izvještavanju u Privrednoj banci Zagreb te koji su

aspekti društveno odgovornog poslovanja u banci te kako banka pridonosi na tom podruĉju.

Zadnji, peti dio je ZAKLJUĈAK u kojem ćemo sumirati istraţivanje.

4

2. KONTROLING KAO PODSUSTAV UPRAVLJANJA

U razdobljima pogoĊenom ekonomskom krizom poĉinje se javljati potreba za ulaganje

dodatnog napora u rješavanju odreĊenih poteškoća koje su se našle pred poduzećem. Stoga

dolazi do sve veće ekspanzije kontrolinga, jer njegova osnovna funkcija usmjerena je na

postizanje što veće efikasnosti poslovanja. Globalizacija trţišta kroz posljednjih nekoliko

godina dovela je do znaĉajnih zaokreta u poslovanju. Potrošaĉi postaju sve zahtjevniji po

pitanju cijene, ali i kvalitete što takoĊer dovodi do zasićenja trţišta za neograniĉenim

koliĉinama roba i usluga koje se nalaze u ponudi, što izaziva zaokret u naĉinu upravljanja i

donošenja strategija poslovanja poduzeća. U takvim uvjetima dolazi do ponude koja je veća

od potraţnje te do potrebe pronalaţenja novih naĉina privlaĉenja sve izbirljivijeg, a rezultat

promjene uvjeta poslovanja poduzeća je razvoj nove discipline zvane kontroling.

Jedan od najznaĉajnijih problema proširenja i razvoja suvremenog poduzeća je smanjenje

preglednosti nad cjelinom poslovanja te sve manje usklaĊenost posjednih organizacijskih

jedinica. Tako naraslim poduzećem je sve teţe uspješno upravljati. Funkcije kontrolinga u

današnjim uvjetima poslovanja predstavljaju alat bez kojeg nije moguće zamisliti moderno

korporativno upravljanje, te iste pruţaju putokaz rukovodstvu za donošenje poslovnih odluka.

Kako uspješno uvesti, organizirati te odrţavati funkcije kontrolinga u bankama, ali i drugim

financijskim institucijama, pitanja su na koja se neprestano traţi odgovor više. Iako kontroling

u bankama nije obiĉno ustrojen kao zaseban organizacijski dio, funkcije kontrolinga su

najvećim dijelom prisutne u planiranju, upravljaĉkom raĉunovodstvu i izvještavanju, analizi

pokazatelja i profitabilnosti proizvoda i usluga.

Od izuzetne je vaţnosti postaviti sustav temeljem kojeg se procjenjuje uĉinkovitost svakog

pojedinog proizvoda i usluge, svake pojedine investicije, te odrediti rokove u kojima će isti

postati profitabilni. Stoga specijalisti za kontroling moraju biti u mogućnosti prepoznati uska

grla i neiskorištene resurse te dati preporuke za unapreĊenje poslovanja temeljem financijskih

i upravljaĉkih izvještaja, vlastitih znanja i poznavanja bankarskog trţišta, kao i ostalih

raspoloţivih informacija. Cilj ovog rada je istaknuti ulogu funkcija kontrolinga u bankama i

potaknuti na razmišljanje o daljnjem razvoju kontrolinga, te predstaviti naĉine mjerenja

uspješnosti i profitabilnosti bankarskih proizvoda i usluga.

5

2.1 Pojam i značaj kontrolinga za upravljanje

Postoje mnogobrojne formulacije pojma kontrolinga i znaĉenja te rijeĉi. U ovom radu

nabrojane su samo neke od njih.

Kontroling se smatra suvremenom poslovnom funkcijom i struĉnom podrškom menadţmentu

budući da doprinosi transparentnosti te koordinaciji i integraciji poslovanja organizacije.

Postoje brojna istraţivanja o realnosti kontrolinga u organizacijama razvijenih trţišnih

gospodarstava kojima se dokazuju njegova vaţnost i "samorazumljivost" (Osmanagić-

Bednik, 2003, p. 177).

Naziv kontroling proizlazi iz angloameriĉke rijeĉi control, ĉije se podrijetlo moţe slijediti sve

do srednjeg vijeka. Kasnije se to razvilo u counter roll za biljeţenje svih novĉanih i robnih

kretanja. Ovdje i danas pod kontrolingom se podrazumijevaju „upravljanje“ i „utjecanje“, ali i

„drţanje pod kontrolom“, tj. obaviještenost o stanju stvari, ovladavanje postupcima i

dogaĊajima kao i ulozi „partnera vodstva“ davanje preporuka i djelovanje radi ostvarenja

vizija i strategija top menadţmenta (Ziegenbein, 2008, p. 23).

Znaĉenje kontrolinga ne mora nuţno biti istovjetno, ali mora definirati iste stvari situacije,

tako je moguće nekoliko definicija što je to kontrolinga. Kontroling ĉini jednu od

najznaĉajnijih funkcija u rješavanju konkretnih problema unutarnjeg i vanjskog

prilagoĊavanja poduzeća nadolazećim promjenama.

Jedna od najstarijih definicija kontrolinga prema Knoeppelu glasi: „ Kontroling je

upravljaĉka, ispitivaĉka, analitiĉka, sugestivna i savjetodavna funkcija koja na odvojen naĉin i

bez utjecaja vodi brigu o poslovanju poduzeća“. (Vitezić, 2011, autorizirana predavanja)

Jedno od viĊenja kontrolinga u smislu upravljanja moţe biti sljedeće: '' Kontroling predstavlja

funkciju unutar sustava managementa kojom se povećavaju njegova efikasnost i efektivnost, a

time i sposobnost prilagoĊavanja promjenama unutar i izvan poduzeća. Koordinacija i

integracija pojedinih podsustava managementa jest naĉin na koji kontroling realizira svoju

ulogu''. (Osmanagić Bedenik, 2003, p. 177)

U nadzoru kontrolinga nalazi se cjelokupno poslovanje poduzeća, dok su plan i analiza samo

jedan dio. Objekti kontrolinga su zapravo sve funkcije u poduzeću kojima kontroling mjeri

6

uĉinkovitost. Kontroling promatra sve ono što jest ili bi trebalo biti predmetom promatranja

menadţmenta.

Kontroling je neminovnost modernog poslovanja te koncept bez kojeg je teško zamisliti

suvremeno upravljanje, bez kojeg je teško razumijeti funkcioniranje poduzeća u cjelini.

Kontroling se primarno temelji na raĉunovodstvu, ali ne samo na raĉunovodstvu. On ulazi u

sve dijelove poduzeća te promatra sve funkcije poduzeća. Promatra viziju i strategiju, sustav

kontroliranja, informiranja, organiziranja i upravljanja ljudskim resursima.

U ameriĉkoj teoriji i praksi ĉesto se umjesto pojma kontroling koristi i pojam „upravljaĉka

kontrolna funkcija“ (The management control function) kao proces kojim menadţment utjeĉe

na ostale ĉlanice organizacije kako bi se ostvarila izabrana strategija poduzeća. Koncepcija

kontrolinga, zapravo, ukljuĉuje sve funkcije menadţmenta, posebice planiranje i kontrolu,

odnosno, usmjeravanje i uskladjivanje poslovnih procesa, informiranje, analiziranje i

savjetovanje.

2.2 Područja i funkcije kontrolinga

Primarna uloga kontrolinga je spajanje razliĉitih dijelova poduzeća u jednu cjelinu radi

stvaranja sveobuhvatnog pogleda na njegovo cjelokupno poslovanje. Povezuje parcijalne

organizacijske funkcije u jednu jedinstvenu cjelinu radi maksimizacije efikasnosti i

efektivnosti poduzeća.

Prema Vitezić (autorizirana predavanja), kontroling se smatra neizostavnom funkcijom unutar

sustava upravljanja, ĉija je osnovna zadaća usmjeravati poslovanje poduzeća ka ostvarenju

ciljeva. To znaĉi prikupljati i objedinjavati podatke i informacije na svim razinama,

analizirati, ocjenjivati, informirati i savjetovati menadţment i upravu u svrhu donošenja

pravovaljanih strateških i operativnih odluka.

Upravo je kontroling, kao sastavni dio upravljaĉke funkcije u poduzeću zaduţen za analitiĉku

obradu informacija objedinjujući sve menadţerske funkcije tj. planiranje, organiziranje,

upravljanje kadrovima, voĊenje i kontrolu. Rijeĉ je o upravljaĉki usmjerenoj koncepciji

kontrolinga jer dinamiĉna okolina i rizici nameću potrebu za ''koordinacijom izmeĊu sustava

ciljeva, planiranje, kontroliranje, analiziranje, organiziranje, upravljanje ljudskim resursima“

(Vitezić, 2008, p. 37).

7

Osnovna zadaća kontrolinga je usmjeravati poslovanje poduzeća prema ostvarenju

sveobuhvatnih ciljeva. To istovremeno znaĉi prikupljati i objedinjavati podatke i informacije

na svim razinama, analizirati, ocjenjivati, informirati i savjetovati menadţment i upravu u

svrhu donošenja pravovaljanih strateških i operativnih odluka ( Popović i Vitezić, 2009, p.

120).

Cilj kontrolinga je usmjeravanjem tj. analitiĉkom obradom informacija pruţiti pomoć pri

donošenju poslovnih odluka kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi. Ciljevi su uglavnom

strateški i odnose se na dugoroĉnu odrţivost i postizanje što bolje uĉinkovitosti ili efektivnosti

i kratkoroĉni, koji se odnose na postizanje što većih uĉinaka u postojeća ulaganja tj. na

postizanje uspješnosti ili efikasnosti. Normalno je da u realizaciji tako postavljenih ciljeva

krilatica ''prava informacija na pravom mjestu i u pravo vrijeme'' ima puni smisao i znaĉaj.

Sama informacija ne znaĉi ništa ako nije upotrebljena u prave svrhe tj. s namjerom

ostvarivanja odreĊenog uĉinka. Ako je rijeĉ o financijskim informacijama, raĉunovodstveni

informacijski sustav ima veliko znaĉenje i predstavlja ''sirovinu koju treba obraditi analitiĉkim

metodama i tehnikama i dati im oblik koji će osigurati kvalitetan finalni proizvod, a to je

poslovna odluka'' (Avellini-Holjevac, 2006, p. 137).

Zadatak kontrolinga je da utvrdi postojanje planova, koordinira pojedinaĉne planove i osigura

realizaciju sveobuhvatnog plana poslovanja sukladno s kratkoroĉnim i dugoroĉnim ciljevima

poduzeća te da uz pomoć postavljenog informacijskog sustava i postupaka analizira i korigira

te komunicira na svim razinama menadţmenta (Vitezić, 2008, p. 31).

Kontroling se opisuje kao savjetovna i upravljaĉka funkcija koja koordinira i integrira

menadţerske funkcije. Dakle, kontroling i menadţment, osim zajedniĉkih ciljeva, povezuje i

usmjerenost na ista podruĉja. Polazeći od upravljaĉki orijentirane koncepcije kontrolinga,

funkcije menadţmenta istovremeno predstavljaju podruĉja kontrolinga. Razliĉiti autori

navode razliĉite funkcije menadţmenta. Prema Fayolu, funkcije menadţmenta su planiranje,

organiziranje, nareĊivanje, koordiniranje i kontroliranje, dok su prema Druckeru funkcije

postavljanje ciljeva, organiziranje, motiviranje i komuniciranje, razvoj kadrova te mjerenje i

ocjenjivanje postignutih rezultata. Menadţment je profesija koja razvija tehnologiju efikasnog

i efektivnog upravljanja ljudskim sustavima, ciljno povezujući funkcije planiranja,

organiziranja, upravljanja ljudskim potencijalima i kontroliranja u zaokruţeni proces voĊenja

8

organizacija. Temeljne funkcije suvremenog menadţmenta, sukladno navedenom, bile bi:

planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim potencijalima i kontroliranje ( Zekić, 2007).

Osnovna podruĉja kontrolinga su: planiranje, kontrola izvršenja, analiziranje i informiranje.

Zadaća kontrolinga je da se utvrdi postojanje planova, koordinira pojedinaĉne planove i

osigura realizaciju sveobuhvatnog plana poslovanja sukladno kratkoroĉnim i dugoroĉnim

ciljevima poduzeća, te da uz pomoć postavljenog informacijskog sustava i metodoloških

postupaka analizira i korigira, te komunicira na svim razinama menadţmenta. Kontroling se

sluţi analitiĉkim metodama i tehnikama u cilju pruţanja kvalitetnih informacija za poslovno

odluĉivanje. S aspekta zaštite interesa vlasnika - dioniĉara i ostalih ulagaĉa, kao i s aspekta

upravljanja i upravljanja poduzećem od strane strane menadţementa i uprave, traţi se toĉno i

pravodobno objavljivanje svih bitnijih informacija koje se tiĉu poduzeća, ukljućujući

financijsku situaciju, poslovnu uspješnost i uĉinkovitost, rejting, pozicioniranost na trţištu,

odnos prema konkurenciji, odnos prema prosjeku grane, vrijednosti poduzeća itd. (Vitezić,

2008, p. 37).

Uvjetni subjekti procesa kontrolinga su menadţer, odnosno menadţment i kontroler.

Promatrano s aspekta kontrolinga i korištenja metoda i instrumentacija kontrolinga menadţer

je uvjetno pasivan subjekt, a kontroler je uvjetno aktivan subjekt. (Luković i Lebefromm,

2009, p. 5).

Upravljaĉki orijentirana koncepcija kontrolinga predstavlja sustav voĊenja i sustav izvoĊenja

ideja u poduzeću, pa se kontroling smatra parcijalnim sustavom unutar sustava voĊenja.

Prema toj koncepciji izvode se orginalne funkcije kontrolinga, tako da se ona moţe smatrati

sveobuhvatnom i najzrelijom koncepcijom kontrolinga ( Osmanagić- Bedenik, 2007,p. 80).

2.3 Strategijski i operativni kontroling

Kontroling se moţe naĉelno podijeliti na operativni i na strateški kontroling. Strateški

kontroling je odgovoran za savjetovanje odgovornih osoba u poslovnom subjektu pri

definiranju strateških ciljeva, analizi odstupanja te predlaganju korektivne akcije. Kod

definiranja cilja kontroling je odgovoran za definiranje ostvarljivosti, mjerljivosti, jasnoće i

vremenske komponente zacrtanog cilja te instrumenata pomoću kojih ce se ostvarenje cilja

pratiti.

9

Strateški kontroling ima za cilj i obvezu podršku u povećanju efektivnosti poslovanja,

znaĉi pruţanja „ pravih stvari (proizvoda i usluga) u pravo vrijeme “ u cilju zadovoljenja

trţišnih potreba. On je usmjeren na poboljšanje mogućnosti uspjeha poslovnog subjekta,

izgradnju njegovih potencijala rasta, te pripremu za brze promjene na trţištu (u okruţenju).

Za razliku od strateškog kontrolinga, operativni kontroling sluţi kao potpora

menadţmentu u svakodnevnom poslovanju, a povezano s time i odluĉivanju. Njegov je

primarni zadatak pomoc u povećanju efikasnosti poslovanja. To znaĉi da je on usmjeren ka

„ pruţanju što većeg outputa sa što manje inputa “. Pri tome operativni kontroling pomaţe pri

podizanju razine korištenja potencijala poslovnog subjekta, tj. povećanju rentabilnosti,

ekonomiĉnosti, oĉuvanju supstance i likvidnosti te pomaţe pri usklaĊenom korištenju

instrumenata operativnog upravljanja (Osmanagić- Bedenik, 2007, p. 43).

Strateški zadaci kontrolinga (Oĉko i Švigir, 2009, p. 39):

permanentan pogled u budućnost te na temelju analiza i trendova trţišta i konkurencije

– izrada strateških prognoza;

na temelju gospodarskih kretanja pomoć menadţmentu pri procjeni smjernica budućeg

poslovanja;

informiranje i savjetovanje menadţmenta na putu ostvarivanja vizije te podizanje

ukupne efikasnosti poduzeća (njegove vrijednosti);

pomoć menadţmentu pri oblikovanju ciljeva i njihova uravnoteţenja s pomoću

Balance Score Carda i to kvalitativno i kvantitativno;

permanentno promatranje okoline (makroekonomska kretanja, kupci, dobavljaĉi,

politiĉko i socijalno okruţenje), primarna usmjerenost prema okolini u kojoj

poduzeće djeluje ili se sprema na djelovanje;

pomoć SWOT analizom menadţmentu u otkrivanju svega dobrog i lošeg u poduzeću,

ali i okolini koja ga okruţuje;

pomoć pri upravljanju ljudskim potencijalima.

10

Operativni kontroling je instrument upravljanja poslovnim funkcijama, a usmjeren je na

ostvarivanje kratkoroĉnih i srednjoroĉnih ciljeva poslovanja poduzeća, dok mu je teţište na

poslovnoj i financijskoj uspješnosti poduzeća. Podruĉja djelovanja operativnog kontrolinga su

sve funkcije poduzeća: financiranje, prodaja, proizvodnja, ljudski potencijali ( ljudski resursi),

nabava, istraţivanje i razvoj, te opće i ostale djelatnosti i sluţbe. ( Vujević i Strahinja, 2009,

p. 339).

Operativni zadaci kontrolinga ( Oĉko i Švigir ,2009, p. 40):

kontinuirana komunikacija kroz cijelo poduzeće;

kontinuirani rad na unapreĊenju informacijskog sustava, s naglaskom na financijsko

raĉunovodstvenu sluţbu

aktivna suradnja na izradi operativnih planova;

utvrĊivanja relativnih veliĉina i pokazatelja nuţnih za razumijevanje stanja i kretanja

poslovnih dogaĊaja u poduzeću; utvrĊivanja standardnih veliĉina s obzirom na

djelatnost;

testiranja razliĉitih alata i instrumenata kontrolinga kao i brojnih ekonomskih

pokazatelja te odabiranje onih koji u dotiĉnom sluĉaju najbolje prikazuju najvaţnije

parametre za ocjenu poslovanja;

posebnu paţnju potrebno je posvetiti korelacijama izmeĊu razliĉitih veliĉina, tj.

postoje li one ili ne;

utvrĊivanje pozitivnih i negativnih trendova te prijedlozi poboljšanja;

izrade poslovnih izvještaja prema potrebama i specifiĉnostima poduzeća na dnevnoj,

tjednoj, mjeseĉnoj, kvartalnoj i godišnjoj razini i prema osnovnim hijerarhijskim

razinama (obiĉno tri razine – visoki, srednji i niţi menadţment);

iniciranje i organiziranje sastanaka na razliĉitim menadţerskim razinama – nakon što

su izvještaji završeni, moraju se prezentirati pred odgovornima. To je najĉešće prigoda

da se razvije konstruktivna rasprava, na kojoj je kontroler moderator, ali jednako tako i

aktivni sudionik diskusije koji apsolutno vlada materijom i svim potrebnim podacima.

11

2.4. Instrumenti kontrolinga

Za razliku od instrumenata koji se koriste u prirodnim znanostima i inţenjerstvu, u ekonomiji

i poslovanju se sa razvojem instrumenata zapoĉelo tek prije stotinjak godina. Teorija

kontrolinga danas raspolaţe relativno velikim brojem instrumenata, a lista raspoloţivih

instrumenata se sve više proširuje. Za većinu postojećih instrumenata kontrolinga je

karakteristiĉno da se u teoriji daje njihov relativno detaljan prikaz, ali da, recimo, ne nalaze

praktiĉnu primjenu zbog velike kompleksnosti ili je primjena oteţana zbog nedostatka resursa

potrebnih za njihovu implementaciju i primjenu.

Zbog svega navedenoga kontroler treba imati širok raspon multidisciplinarnih znanja, i to

prije svega iz podruĉja (Oĉko i Švigir, 2009, p. 37)

financija i raĉunovodstva,

matematike, statistike,

informacijske tehnologije,

klasiĉne ekonomske teorije,

organizacije poduzeća,

strateškog i operativnog menadţmenta,

komunikacije,

upravljanja ljudskim resursima.

Kontroling ima zadatak uskladiti viziju, misiju i ciljeve poslovnog subjekta na svim

menadţerskim razinama kako bi se sve osobe u poslovnom subjektu bile svjesne ĉemu subjekt

teţi te formira korake za njihovo ostvarenje. Pri tome se sluţi raznim instrumentima, koji su

navedeni u tablici prema podjeli na instrumente strategijskog i operativnog kontrolinga i

prema podruĉju na koje se odnose.

12

Tablica 1.: Instrumenti strategijskog i operativnog kontrolinga

Područja kontrolinga Strategijski kontroling Operativni kontroling

PLANIRANJE Strategijski ĉinitelji

uspjeha

Koncepcija krivulje

iskustva

Ţivotni vijek proizvoda

SWOT analiza

Strategijska bilanca

Portfolio matrica trţišni

rast / trţišni udjel

Portfolio analiza

tehnologije

Matrica industrijske

privlaĉnosti / poslovne

snage

Raĉun usporedbe

troškova

Raĉun doprinosa

pokriću

Scoring- modeli

Proraĉun

Obraĉunske cijene

Analiza toĉke

pokrića

KONTROLA Benchmarking

Kontrola kvalitete

Analiza uzorka

Analiza odstupanja

INFORMIRANJE Uravnoteţena matrica

uspješnosti (Balanced

scorecard)

Sustavi ranog

upozorenja

Sustavi obraĉuna

troškova i uĉinka

ABC analiza

Pokazatelji

Sustavi pokazatelja

ORGANIZIRANJE Podjela rada

Organizacija procesa

Organizacijski priruĉnici

Upute, planovi,

programi,

smjernice

UPRAVLJANJE

LJUDSKIM

POTENCIJALIMA

Strukturiranje rada

Sustavi razvoja suradnika

Oblikovanje karijere

Sustavi

nagraĊivanja

Stilovi upravljanja

Izvor: Osmanagić Bedenik, 2004, p. 250

13

3. INTERNA REVIZIJA KAO FUNKCIJA NADZORA

Interna revizija kao dio nadzora ima vaţnu funkciju u poslovanju svakog poduzeća, pa tako i

banke, te je kod banaka je ona posebna izraţena i predviĊena zakonom. U sljedećem

poglavlju obradit će se pojam interne revizije, kako ona djeluje kao funkcija nadzora, koje su

njene osnovne funkcije i zadaće, koja je povezanost kontrolinga i interne revizije. Osvrnut će

se i na povezanost korporativnog upravljanja sa kontrolingom i revizijom te samim time i sve

popularnijim terminom društvene odgovornosti.

Unutarnja revizija dio je kontinuiranog praćenja sustava unutarnjih kontrola banke i njezina

internog postupka za procjenu kapitala jer osigurava neovisnu procjenu adekvatnosti i

poštivanja utvrĊenih politika i postupaka banke. Kao takva, funkcija unutarnje revizije

pomaţe višoj upravi i odboru direktora u efikasnom i djelotvornom obavljanju njihovih

prethodno opisanih odgovornosti.

Vaţnost unutarnje revizije kao jedne od kljuĉnih kompomenti modernog poslovanja i

gospodarenja imovinom je u stalnom porastu. Da bi se neracionalnosti mogle otkloniti, a

ciljevi ostvariti uz što manji utrošak sredstava, uz znanje i iskustvo ĉelnika i menadţmenta

vrlo je korisno izvršiti nezavisnu i struĉnu provjeru svakog pojedinog procesa u sustavu što

omogućava unutarnja revizija.

(http://pifc.mfin.hr/hr/doc_hr/HR_Kodeks_strukovne_etike_UR_2005.pdf, 19.05.2013)

3.1 Pojam i uloga interne revizije

Internu reviziju se moţe definirati kao nezavisnu struĉnu funkciju u poduzeću sa svrhom

ispitivanja, ocjenjivanja i pruţanja pomoći upravi i menadţmentu u operacionalizaciji

poslovnih aktivnosti ( Popović i Vitezić, 2009, p.120).

Prema The Institute of Internal Auditor’s (IIA) interna revizija je aktivnost neovisnoga,

objektivnog uvjeravanja i konzultiranja osmišljena kako bi se povećala vrijednost organizacije

i poboljšalo njezino poslovanje. Ona pomaţe organizaciji da ostvari svoje ciljeve tako što

unosi sustavan i discipliniran pristup vrednovanju i poboljšanju djelotvornosti procesa

upravljanja rizikom, kontrole i korporativnog upravljanja ( IIARF, 2007, p. 29).

14

Zbog sve većih ekonomskih i gospodarskih promjena u poslovnom okruţenju ekonomskih

subjekata, interna revizija je vaţan instrument pomoću kojeg se menandţeri opskrbljuju

vaţnim analizama, procjenama, savjetima i informacijama o aktivnostima organizacije i o

ostvarivanju postavljenih ciljeva. Na taj naĉin, interna revizija pruţa dodatni, viši stupanj

nadzora u poduzećima i bankama.

S obzirom na vrste interne revizije postoje tri hijerarhijske razine interne revizije:

Financijska revizija

Revizija poslovanja

Upravljaĉka revizija

Financijska revizija usmjerena je na ispitivanje vjerodostojnosti financijskih izvještaja. Bavi

se rješavanjem operativnih problema iz podruĉja raĉunovodstva i operativnih financija.

Glavni cilj financijske revizije je procijeniti pouzdanost raĉunovodstvenog sustava i

financijskih izvještaja koja iz njih proizlaze. U svojim izvješćima daje prijedloge i mjere za

otklanjanje uoĉenih nepravilnosti i nedostataka.

Revizija poslovanja razvila se iz financijske revizije i obuhvaća šire podruĉje od financijske

analize. Usmjerena je na procjenu kvalitete poslovnih funkcija. Odnosi se na ispitivanje

uĉinkovitosti poslovnih funkcija te pritom obuhvaća sve poslovne funkcije u poduzeću kao

primjerice prodajna, kadrovska itd.

Upravljačka revizija predstavlja najvišu hijerarhijsku razinu interne revizije u poslovnoj

organizaciji. Usmjerena je na provjeru uĉinkovitosti poslovanjai ocjenjuje stvarno stanje

poslovanjau skladu s postavljenim ciljevima. U izvještajima upravljaĉke revizije

menadţmentu se predlaţe varijante kako ostvariti moguće uĉinke pa pored nadzornog znaĉaja

poprima sve više i savjetodavni znaĉaj ( Popović i Vitezić, 2009, p.120).

Upravljaĉki koncept interne revizije podrazumijeva ocjenu postupka i procesa koji su vezani

za unaprijeĊivanje etiĉkih vrijednosti osiguranje uĉinkovitog upravljanja i odgovornosti

menadţmenta, uĉinkovite informiranosti o rizicima, kontrolama i dr. ( Popović i Vitezić,

2009, p.120).

15

Reviziju obavljaju kompetentne nezavisne osobe na naĉin da prikupljaju i procjenjuju dokaze

o usklaĊenosti kvantitativnih informacija i pojava s utvrĊenim kriterijima (naĉelima,

standardima, propisima, politikama i sl.) o ĉemu podnose i pisano izvješće. (Popović i

Vitezić, 2009, p. 15). Elementi neovisnosti i objektivnosti oduvijek su bili osnovna znaĉajka

uĉinkovitih aktivnosti svih unutarnjih revizija. ( Akrap i suradnici, 2009, p. 254).

Interni revizori trebaju osigurati da se naĉela koorporativnog upravljanja i aspekti društvene

odgovornosti nalaze u planovima i budu sastavni dio poslovne politike poduzeća. Ciljevi koje

interni revizori trebaju izvršiti su (Vitezić,2003, p. 154):

UnaprijeĊivati etiku i vrijednosti unutar poduzeća,

Osigurati uĉinkovito izvoĊenje rukovoĊenje i odgovornost,

Uĉinkovito razmijenjivati i priopćavati podatke o rizicima i kontrolama po pojedinim

podruĉjima u poduzeću,

Uĉinkovito koordinirati aktivnostima vezanim uz informiranje Odbora, eksternih i

internih revizora i menadţmenta.

3.2 Značaj i osnovni zadaci interne revizije

Interna revizija je neovisna i objektivna aktivnost sa svrhom davanja struĉnog mišljenja koja

se rukovodi filozofijom dodatne vrijednosti s namjerom postizanja što veće efikasnosti

poslovanja.

Uloga interne revizije definirana je od strane uprave i vlasnika organizacije. Njezina svrha je

povećanje dodatne vrijednosti i poboljšanja poslovnih operacija. Zadaci koji su postavljeni

pred nju bitno su se izmjenjivali kroz sam proces razvoja interne revizije. Danas se osnovni

zadaci vezani za upravljaĉki koncept i ciljeve interne revizije mogu promatrati sa dva osnovna

podruĉja :

16

1. ocjena upravljaĉkih procesa u cilju poboljšanja i ostvarivanja ciljeva gdje će revizori:

ocijeniti dizajniranje i uvoĊenje etiĉkih normi, njihovu uĉinkovitost te vezano s

tim postavljanje odreĊenih ciljeva, programa i aktivnosti

ocijeniti postoji li odgovarajuća informacijska tehnologija koja podrţava i

potpomaţe realizaciju strateških i operativnih ciljeva

ocijeniti jesu li pojedinaĉni ciljevi poslovnih aktivnosti usklaĊeni s

cjelokupnim vrijednostima i općim ciljevima u poduzeću

2. ocjena uĉinkovitosti upravljanja rizicima i ocjena uĉinkovitosti i djelotvornosti sustava

internih kontrola i spreĉavanju rizika vezanih za proces upravljanja, izvoĊenja

poslovnih operacija i informacijski sustav u poduzeću kroz sljedeće aktivnosti(

Popović i Vitezić, 2009, p.122):

ocijeniti pouzdanost i cjelovitost financijskih i operativnih informacija s

obzirom na uĉinkovitost kontrola i sustava upravljanja rizicima

ocijeniti uĉinkovitost i djelotvornost poslovnih operacija kroz procjenu rizika

koji bi mogli utjecati na ekonomiĉnost i djelotvornost poslovanja

ocijeniti toĉnost iskazivanja imovine i zaštititi imovinu i mogućih rizika zbog

slabosti kontrola

ocijeniti usklaĊenost sa zakonima, regulativom i ugovorima.

Zadatak je interne revizije da istraţuje, ispituje i ocjenjuje efikasnost sustava internih kontrola

i sustava upravljanja rizicima u djelovanju svakog pojedinog poslovnog sustava te da

izvješćuje o nalazima i predlaţe rješenja menadţmentu. Uloga interne revizije u procesu

poslovnog odluĉivanja proizlazi poglavito iz ĉinjenice da interna revizija utvrĊuje pouzdanost,

realnost i integritet financijskih i operativnih informacija koje dolaze iz razliĉitih

organizacijskih dijelova, a na temelju kojih se donose odgovarajuće poslovne odluke na svim

razinama upravljanjama. Tako se u svom svakodnevnom poslu menadţeri na svim razinama u

organizaciji oslanjaju na informacije koje osigurava odjel interne revizije. Prethodna

revizorova provjera i verifikacija informacija ĉini poslovno odluĉivanje pouzdanijim,

sigurnijim i brţim jer se temelji na informacijama provjerenim od struĉnih, objektivnijh i

17

neovsinih osoba. Planiranje, organiziranje, voĊenje i kontrola u većoj se ili manjoj mjeri

temelje na tim informacijama. (Tušek,B., Sever S.,www.hrcak.srce.hr/file/41335, 22.4.2013.)

Zbog toga se ĉesto istiĉe, da u suvremenim uvjetima interna revizija predstavlja

znaĉajan faktor bez kojega se ne moţe zamisliti efikasno upravljanje poduzećem i u

tom kontekstu se ona smatra produţenom rukom menadţmenta. Za razliku od eksterne

revizije ĉiji je nastanak i razvoj u pravilu iniciran zakonskim ili strukovnim propisima i

pravilima, interna revizija nastaje i razvija se najĉešće kao potreba poduzeća u kontekstu

boljeg procesa upravljanja i izvršenja planiranih ciljeva. Zato se naglašava kako je

interna revizija servis menadţment koji je utemeljen “ kako bi nadzirao raĉunovodstveni

sustav, i sustav internih kontrola poradi pruzanja pomoci u ostvarivanju planiranih

ciljeva“ (Spremić, 1996, p.149).

Interna revizija ima zadatak da poboljša bilo koji proces unutar poduzeća koji će kao ishod

imati povećanje rezultata ( uĉinka, prihoda, dobiti, dodane vrijednosti ili pak smanjenje rizika

u poslovanju bilo koje vrste ( operativni, financijski, upravljaĉki i sl.) (Vitezić, 2009, p. 19).

Interna revizija je viši oblik nadzora, tj. kontrola iznad drugih kontrola, pa zbog toga interni

revizori ne smiju oblikovati ni uvoditi kontrole već je njihova osnovna zadaća nezavisno

ocijeniti funkcioniranje već postojećih kontrola ( Popović i Vitezić, 2009, p. 125).

Interna revizija, koju organizira menadţment banke, ima zadatak nadzirati i ocjenjivati

funkcioniranje cjelokupnoga poslovanja te pratiti ostvarivanja unaprijed postavljenih ciljeva i

zadataka. Ona takoĊer utvrĊuje pouzdanost, objektivnost i realnost financijskih izvješća, ali i

svih informacija koje se koriste u poslovanju banke.

U bankama interna revizija bavi se pitanjima koja se javljaju kod organiziranja i provoĊenja

funkcija interne revizije i unutarnje kontrole, pokriva poslovanje cjelokupne kreditne

institucije, ukljuĉuje ulogu nadzornog odbora, uprave, izvršne menadţere, interne revizore,

sistem odgovornosti, specifiĉna pitanja pojedinih podruĉja u banci, osigurava putokaz za

definiranje troškovnog efikasnog programa interne revizije nudeći elemente za rad unutarnje

kontrole, sastoji se od godišnjih izdanja i separata te specifiĉnih programa interne revizije i

unutarnjih kontrola za podruĉja rada uobiĉajena u kreditnim institucijama, sadrţi upitnike

http://www.hrcak.srce.hr/file/41335

18

unutarnje kontrole, ciljeve revizije, procedure verifikacije, smjernice za reviziju, procedure

revizije, sadrţi objašnjenja i tumaĉenja potrebne za praksu interne revizije i unutarnje

kontrole, sadrţi zahtjeve i preporuke u pogledu unutarnje kontrole i unutarnje revizije iz

svjetske prakse, predstavlja nezaobilazan i neprocjenjiv alat za predsjednike odbora, uprava,

direktore, ĉlanove nadzornih odbora, ĉlanove odbora interne revizije te na kraju za one kojima

je prvenstveno namijenjen - interne revizore i zaposlene na poslovima unutarnjih kontrola, za

sve one u bankarskoj djelatnosti koji trebaju i traţe dublje razumijevanje funkcije interne

revizije i unutarnje kontrole.

3.3 Povezanost kontrolinga i interne revizije

Interna revizija moţe se pratiti kroz tri osnovna segmenta – kao financijska revizija, revizija

poslovanja i upravljaĉka revizija. Ona je naknadni nadzor, ima formalnu organizacijsku

strukturu i odbor interne revizije kao krovno tijelo, a osnovni kriteriji prema kojima se

rukovodi su ciljevi i politike poduzeća u skladu sa standardima interne revizije, te zakonskim

propisima. Osim toga, u postupku obavljanja interne revizije revizor se rukovodi i kodeksom

profesionalne etike te pravilima odbora interne revizije. Sam postupak odvija se prema

unaprijed dogovorenim fazama koje zapoĉinju planiranjem interne revizije, ispitivanjem i

prikupljanjem informacija, a završavaju analizom te izvješćivanjem. Rezultati se prezentiraju

u odreĊenoj formi, a odlikuje ih objektivnost, saţetost i jasnoća sa naglaskom na prijedlog

rješenja.

Danas je jasno da se upravo interna revizija razvijala u pravcu produţene ruke menadţmenta i

kao takva u svom razvoju poĉela prikupljanje i posve drugaĉijih podataka i informacija za

potrebe što kvalitetnijeg izvještavanja svih koji poduzimaju poduzetniĉki pothvat. Danas

interna revizija predstavlja funkciju poduzeća koja objektivno i neovisno pomaţe poduzeću

pri ispunjavanju ciljeva i zadataka sa naglaskom na stalnoj teţnji poboljšanja poslovanja.

Svako poduzeće samo odreĊuje koji su mu ciljevi, a interna revizija u skladu sa potrebama

poduzeća procjenjuje da li su otklonjeni ili minimizirani rizici koji mogu rezultirati lošijim

rezultatom poslovanja. Interna revizija procjenjuje uĉinkovitost upravljanja rizicima,

kontrolira i savjetuje. ( http://jasminaocko.wordpress.com/tag/interna-revizija-2/ 11.4.2013)

Paralelno sa razvojem interne revizije, ali i razvojem informatiĉke tehnologije poĉinje se

razvijati kontroling. Iako su mu ciljevi i zadaci vrlo sliĉni internoj reviziji, ipak postoje i

19

znaĉajne razlike. Kontroling nema formalnu organizacijsku strukturu, ne postoji tijelo koje

nadzire rad kontrolera, mjesto kontrolinga odreĊuje svako poduzeće prema svojim

sklonostima i ne postoje kontrolerski standardi niti su kontrolerska izvješća na bilo koji naĉin

standardizirana. Ciljevi kontrolinga više su vezani uz mjerenje uĉinaka i efikasnosti

poslovanja kao i uspjeha ili neuspjeha na trţištu te ocjenu zadovoljstva kupaca, nego na

ispitivanje objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja te nadzora nad izvršenjem

zakonskih propisa.

Kontroling je u potpunosti neovisno tijelo koje ima zadatak pratiti kvalitativne i kvantitativne

rezultate poslovanje poduzeća, primjenjivati razne modele detektiranja stanja i kretanja

poslovnih aktivnosti kako bi pravodobno otkrivalo eventualno smanjenje efikasnosti i

efektivnosti te raznim simulacijskim instrumentima projicirao buduće moguće scenarije

poboljšanja. Razlikuje se i sam poloţaj internih revizora i kontrolera u poduzeću. Interni

revizori ĉesto moraju nastupati kritiĉki pri ocjenjivanju predmeta revizije, provode ispitivanja

djelatnika, inspekciju, promatranje, dokazuju postojanje nepravilnosti, spreĉavaju eventualne

zloupotrebe, ĉime direktno pomaţu i usko suraĊuju sa eksternom revizijom.

Kontroling, s druge strane, nije opterećen teretom pronalaţenja i dokazivanja neĉije

eventualne krivnje, već jednostavno mjeri efekte loših poslovnih poteza. Osim kvantitativnim

podacima, znatno više od interne revizije bavi se kvalitativnim podacima i na taj naĉin

pomaţe menadţmentu pri donošenju poslovnih odluka, pa se osjeća njihova veća povezanost

sa menadţmentom. (http://jasminaocko.wordpress.com/tag/interna-revizija-2/ 11.4.2013)

3.4 Usporedba obilježja interne revizije i kontrolinga

Iako su ciljevi i zadaci interne revizije i kontrolinga vrlo sliĉni, ipak postoje znaĉajne razlike

izmeĊu te dvije discipline. Unutar funkcije kontrolinga ne postoje odreĊeni standardi i

standardizirani izvještaji. Bitno je napomenuti da interni revizori ĉesto moraju nastupati

kritiĉki, provode ispitivanja, inspekcije, dokazuju postojanje nepravilnosti, sprjeĉavaju

eventualne zlouporabe, a zbog toga vrlo usko suraĊuju s eksternomrevizijom. Za razliku od

interne revizije, kontroling mjeri efekte loših poslovnih poteza.

http://jasminaocko.wordpress.com/tag/interna-revizija-2/

20

U sljedećoj tablici prikazano su karakteristike i funkcije, te razlike i sliĉnosti izmeĊu te dvije

funkcije.

Tablica 2.: Usporedba interne revizije i kontrolinga

INTERNA REVIZIJA KONTROLING

Ovisno o situaciji, mijenja teţište svoga rada

(od sluĉaja do sluĉaja ili redovito)

Neprekidani, kontinuirano vrednovanje

informacija, ekonomska pratnja kod

operativnog upravljanja

Neutralna i nezavisna s obzirom na cilj (ne

daje naputke) Sudjeluje u oblikovanju cilja poslovanja

Redovito na mjestu dogaĊaja Vrednuje primljene podloge i informacije,

rijetko na mjestu dogaĊaja

Neizravna veza s ciljem poduzeća (smanjenje

rizika i povećanje ekonomiĉnosti efektivnosti) Usmjeren k cilju poduzeća

Primjenjuje instrumente nadzora u

raĉunovodstvu i drugim poslovnim podruĉjima Uvodi upravljaĉko raĉunovodstvo

Snima ĉinjenice, usmjerenje na

dokumentiranost i preventivno na budućnost Izravno usmjeruje i priprema za budućnost

Ispituje toĉnost podataka Polazi od toĉnosti podataka

Ispituje primarno urednost, svrhovitost,

djelotvornost i uĉinkovitost poslovnih procesa

Potiĉe i ispituje informacije s obzirom na

njihovu prikladnost kao podršku za

upravljanje

Izvor: Vitezić, 2011/2012. Kontroling –autorizirana predavanja

21

Kontroling i interna revizija su sluţbe koje djeluju u funkciji rukovoĊenja i upravljanja.

Kontroling je podrška upravljanju i rukovoĊenju kroz koordinaciju i integrativnu funkciju

informiranja i savjetovanja o svim bitnim pitanjima za poslovno odluĉivanje. Interna revizija

je podrška upravi i vlasnicima jer kroz ispitivanje pravilnosti i uĉinkovitosti internog

kontrolnog sustava, upravljanja rizicima i upravljaĉkih procesa, nadzire sve operativne i

upravljaĉke aktivnosti. ( Popović i Vitezić, 2009, p. 133).

3.5. Kontroling i interna revizija u konceptu društveno odgovornog poslovanja

Primjena društvene odgovornosti poduzeća znaĉajno se razvila i proširila u posljednjih

desetak godina te je uvelike raznolika. Do toga dovodi više ĉimbenika: globalizacija, bolje

obrazovani potrošaĉi i osvještenije graĊanstvo, razvoj informacijskih tehnologija, bolja

organiziranost civilnog sektora, rast potraţnje za socijalno osjetljivim investicijama.

Nezanemariv utjecaj na proširenost društvene odgovornosti imala je ĉinjenica da su trţišni

lideri u mnogim zemljama promicali i zagovarali upravo ovakav naĉin korporativnog

ponašanja, te da se društveno odgovorno ponašanje poduzeća pokazalo zaista korisnim za

poduzeća u gotovo svim aspektima poslovanja, ukljuĉujući i financijsku uspješnost i

dugoroĉnu odrţivost. Odgovorno poslovanje se odnosi na naĉin na koji ljudi razmišljaju i

donose odluke, kako se ponašaju, te kakav uĉinak njihove aktivnosti imaju na zajednicu.

Poduzeća i zaposlenici stalno se suoĉavaju sa situacijama koje zahtijevaju teške i brze odluke.

Društvena odgovornost takoĊer ovisi o kontekstu u kojem se dogaĊa, o potrebama poduzeća,

o upravljaĉkoj praksi i korporacijskoj kulturi tvrtke, o tradiciji pojedine zemlje i mnogim

drugim ĉimbenicima, tako da ne postoji jedinstveni recept za njeno uvoĊenje i korištenje.

Uloga revizora u korporativnom upravljanju istaknuta je višestruko kroz principe i

preporukeraznih odbora, komisija i tijela u kojima se naglašava oitreba za vjerodostijnim

izvještavanjem o poslovanju prema vlasnicima, ali i svim ostalim sudionicima u poslovnom

upravljanju. U kontekstu društvene odgovornosti uloga internog revizora se još više

naglašava. Njegova uloga se ogleda u vaţnosti procjene rizika i kontrola vezanih za

ostvarenje ciljeva, strategiju i taktiku kao i cjelovitost i istinitost izvještavanja o poslovnim

rezultatima. (Vitezić, 2009, p. 19)

Danas se, uz financijsko izvještavanje kroz ekonomske pokazatelje, sve više javlja potreba za

izvješćivanjem o društvenoj odgovornosti organizacije. Uloga interne revizije je u tome da se

22

aspekti društvene odgovornosti nalaze u planovima i da budu sastavni dio poslovne politike

banaka. Konkretni zadaci interne revizije odnose se na ocjenu dizajniranja, uvoĊenja i

uĉinkovitosti, etiĉkih normi i vezano s tim postavljanje odreĊenih ciljeva, programa i

aktivnosti. Interni revizor mora razumjeti ciljeve koje postavi uprava banke te ih mora

povezati s revizijskim ciljevima. Ukoliko interni revizor uoĉi da ciljevi banke predstavljaju

rizik na odreĊenom podruĉju duţan je o tome obavijestiti upravu. TakoĊer, ukoliko se unutar

banke sastavljaju planovi u kojim se razvija strategija iznošenja općih i specifiĉnih ciljeva u

javnost, interni revizor mora nadgledati i pratiti ostvarenje tih planova. Kod interne revizije

takoĊer postoji standard Upravljanje koji naglašava i obvezu internog revizora da isptuje

etiĉnost i odgovorno voĊenje poduzeća.

Kao dio internog nadzora takoĊer se javlja kontroling kao funkcija koja ispituje, nadzire i

savjetuje, funkcija je okrenuta budućnosti te je dnevno prisutan u poslovanju i preventivne je

naravi.

Naime, funkcionalno gledajući cjelokupni sustav internog nadzora moţe se provoditi pomoću

internih kontrola koje su ugradjene u poslovne procese, te kroz nadziranje njihova

funkcioniranja što se osigurava dodatnom, višom razinom nadzora-internom revizijom i

kontrolingom ( Vitezić, 2009, p.14)

3.5.1 Pojam i aspekti društvene odgovornosti

U današnje vrijeme bitan dio korporativnog upravljanja ĉini pojam društvene odgovornosti.

Relativno nov pojam, meĊutim vrlo vaţan za sva poduzeća na trţištu jer podrazumijeva

odgovornost poduzeća prvenstveno za ekonomsko poslovanje, kao i odnos prema odrţivom

razvoju, pritom se misli na ekološko djelovanje i djelovanje na okolinu koja sudjeluje, bilo

izravno ili neizravno, na rad i funkcioniranje poduzeća.

23

Postoji više definicija društvene odgovornosti, a u nastavku donosimo tri najĉešće.

1. Europska komisija u svojim Smjernicama za politiku društvene odgovornosti

poduzeća (EC White Paper on Corporate Social Responsibility, 2003), društvenu

odgovornost poduzeća definira kao " koncept prema kojem poduzeće na dobrovoljnom

principu integrira brigu o društvenim pitanjima i zaštiti okoliša u svoje poslovne

aktivnosti i odnose s dionicima “.

2. WBCSD: Organizacija World Business Council for Sustainable Development

(WBCSD) koncept društvene odgovornosti poduzetnika opisuje kao “opredijeljenost

gospodarstva da pridonosi odrţivom gospodarskom razvoju, radeći sa zaposlenicima,

njihovim obiteljima, lokalnom zajednicom i cjelokupnim društvom na unapreĊenju

kvalitete ţivota” .

3. International Business Leaders Forum (IBLF) smatra da je društvena odgovornost

“promicanje odgovorne prakse u gospodarstvu koja gospodarstvu i društvu koristi te

olakšava ostvarenje društvenog, gospodarskog, ekološki odrţivog razvoja

maksimirajući pozitivan utjecaj gospodarstva na društvo, uz istovremeno svoĊenje

negativnih uĉinaka na minimum” ( Ćorić, 2008, p.21).

Društvena odgovornost podrazumijeva obvezu menadţmenta da stvara izbore i poduzima

akcije koje će doprinijeti dobrobiti i interesima društva i poduzeća. Razliĉiti ljudi razliĉito

tumaĉe aktivnosti koje pridonose društvenoj dobrobiti. Zato su definirana neka pravila koja bi

pomogla u jednakom vrednovanju tih aktivnosti.

Deset zapovijedi društvene odgovornosti poduzeća ( Buble, 2000, p. 102) :

1. Poduzmi korektivne akcije prije nego što se to izriĉito zahtjeva

2. Radi s graĊanima i društvenim grupama na rješavanju zajedniĉkih problema

3. Radi na uspostavljanu industrijskih standarda i propisa

4. Javno priznaj svoje greške

5. Ukljuĉi se u prikladne socijalne programe

6. Pomozi u rješavanju problema okoline

24

7. Prati promjene u društvenoj okolini

8. Uspostavi i poštuj korporacijska pravila ponašanja

9. Prihvati javne standarde o socijalnim pitanjima

10. Nastoji ostvarit profit na stalnoj osnovi.

U razvijenom demokratskom društvu, društvena odgovornost ukljuĉuje pojedinca,

predstavnike drţavne vlasti s pripadajućim institucijama te profitni i neprofitni sektor.

Ukupna briga za boljitak društva i stabilnu zajednicu, kao temeljni zahtjev, nameće suradnju

izmeĊu profitnog i neprofitnog sektora te drţavnih institucija - javne administracije.

Kao društveno odgovorni voditelji u profitnom sektoru, potrebno je razumjeti mjere,

izvještaje i uĉinke koje se proizvode prema socijalnom, gosodarskom podruĉju i utjecaju na

okoliš poslovnih operacija (radnji). Profitni sektor (business) je najutjecajnija institucija

danas. Kao takav, profitni sektor ima nemjerljiv utjecaj na eko sistem naše planete te na

društvena zbivanja, ukljuĉujući svakog pojedinca na planeti.

Društvena odgovornost profitnog sektora odnosno tvrtke - poduzeća ukljuĉuje posvećenost

tvrtke/poduzeća da djeluje pozitivno na odrţiv razvoj, ekonomiĉno i u svrhu zaštite okoliša,

poštujući i dopuštajući ukljuĉenost interesa svih dionika u zajednici. Odrţivost predstavlja

djelovanje s naglaskom na pametno korištenje obnovljivih izvora koje ne bi smjelo ugroziti

iste. Drugim rijeĉima, djelovanje ne smije ugroziti i prijeći u eksploataciju bez mogućnosti

obnavljanja i razvoja obnovljivih izvora.

3.5.2 Mjerenje aspekata društvene odgovornosti

Jedan od naĉina mjerenja, provoĊenja i nagraĊivanja predstavlja i Nacionalna mreţa za

društveno odgovorno poslovanje (www.dop.hr). Nacionalna mreţa za društveno odgovorno

poslovanje nezavisno je krovno tijelo sastavljeno od organizacija javnog, privatnog i civilnog

sektora koje okupljaju razne dionike zainteresirane za razvoj društveno odgovornog

poslovanja (DOP). Mreţa je osnovana u rujnu 2010. s ciljem intenziviranja dijaloga i

partnerstva organizacija koje provode DOP kako bi se kreirala zajedniĉka akcija i postigli

sinergijski uĉinci u razvoju društveno odgovornog poslovanja.

25

Ĉlanstvo u Nacionalnoj mreţi za DOP je dobrovoljno. NMDOP povezuje udruţenja i

partnerske organizacije predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora u Hrvatskoj koje

promoviraju društveno odgovorno poslovanje dok pojedinaĉno ĉlanstvo gospodarskih

subjekata ili pojedinaca nije moguće. Organizacije mogu pristupiti Mreţi uz suglasnost svih

ĉlanova, te ukoliko zadovoljavaju kriterije.

Ciljevi Mreţe su: (http://www.dop.hr/?page_id=30 , 14.5.2013)

povećanje broja domaćih poduzeća koja strateški provode DOP

integracija DOP-a u javne politike

osvješćivanje graĊana o vrijednostima i vaţnosti DOP-a

stvaranje vlastitih dobrih praksi DOP-a.

3.5.3 Društvena interna revizija

Društvena se revizija temelji na potrebi organizacije da stvori ravnoteţu u naĉinu na koji

planira i mjeri svoje trţišne i netrţišne aktivnosti te da dokaţe dosljednost izmeĊu onog što

organizacija ţeli ĉiniti i onog što doista i ĉini. Dosljednost izmeĊu planova i rezultata vodi k

integritetu koji vlasnicima, zaposlenicima, klijentima i općoj javnosti nudi povjerenje i

sigurnost u donošenju odluka.

Društvena revizija pomiĉe definiciju odrţivosti od usko usmjerenoga financijskoga raĉuna

dobiti i gubitka prema širem nizu vrijednosti koji ukljuĉuje društveni, ekološki, ekonomski,

kulturni, ljudski i fiziĉki aspekt. Društvena će revizija ispitati procedure i uĉinke društvenih i

trţišnih aktivnosti organizacije u odnosu na svoje definirane ciljeve i svoju vanjsku i

unutarnju poziciju. Organizacije koje primjenjuju društvenu reviziju preuzimaju odgovornost

za izazove koji su širi od obiĉne profitabilnosti te prihvaćaju ĉinjenicu da danas organizacije

trebaju djelovati sa znatnom briţnošću.

Društvenu reviziju moţe koristiti bilo koji tip organizacije. Ona omogućuje organizacijama

mjerenje vlastitog djelovanja unutar podruĉja društvene, ekološke i financijske odrţivosti.

Svaka organizacija treba sama odrediti kriterije odrţivosti. Za razliku od financijske

odrţivosti koja se išĉitava iz raĉuna dobiti i gubitka, društvena revizija je metodologija kojom

26

organizacija stvara vlastite vrijednosti temeljene na onome što ona sama i njezini dionici

smatraju vaţnim. Temeljem toga njezini klijenti mogu odluĉivati ţele li suraĊivati s

organizacijom. Direktna veza izmeĊu financijskog i društvenog aspekta voĊenja društvenog

poduzeća je u budţetiranju društvenih aktivnosti. Mnogi društveni ciljevi i poneki društveno

operativni kriteriji ĉine organizaciji financijski trošak. Kao konaĉni rezultat, obje će revizije,

financijska i društvena, biti predstavljene kao jedan dokument. MeĊutim, izvjesno je da će

trebati nekoliko godina da se to dogodi. U meĊuvremenu, oba bi revizijska izvješća trebala

biti predstavljena barem u isto vrijeme (Freer Spreckley, 2008, p. 18).

3.5.4 Utjecaji na poduzeće

Postoje razni utjecaji društveno odgovornog poslovanja i ponašanja na poslovanje poduzeća, a

ovdje će se objasniti neka od njih. Odluĉivanje je sastavni dio svakodnevnog ţivota ljudi. Ono

moţe biti pod utjecajem emocija ili razuma, a najĉešće je pod utjecajem i jednog i drugog.

Poslovno odluĉivanje je svako odluĉivanje izvan sfere privatnosti. Dok je rezultat bilo kakvog

odluĉivanja odluka. Situacije u kojima se moraju donositi odluke veoma su razliĉite pa

menadţment mora stalno procjenjivati uvjete u kojima treba djelovati.

Tako se dolazi do pravnih utjecaja u koje spada Zakonska regulativa – kontroliranje poslovnih

aktivnosti u specifiĉnim djelatnostima, kao npr. proizvodnja igraĉaka, hrane, itd. TakoĊer

drţavne agencije – zaduţene za provoĊenje i poštivanje zakona, npr. korektivni tekstovi

propagandnih poruka radi dovoĊenja potrošaĉa u zabludu prvobitnim porukama. Svoj utjecaj

na odluke ima i politika kroz pritisci posebnih interesnih skupina, koje kontroliraju poslovanje

poduzeća. itd. Tu spadaju: Udruge za zaštitu potrošaĉa, Udruge nezaposlenih, Udruge

umirovljenika. U konkurentske utjecaje ubrajamo aktivnosti koje poduzimaju konkurentska

poduzeća kako bi utjecala jedna na druge, ali i na društvo. Etiĉki utjecaji su "etiĉko”

donošenje odluka i "samo-kontrola” pri voĊenju poduzeća kao što su etiĉki kodeksi, uredi za

ţalbe zaposlenika i kupaca. Ne postoji jedan, univerzalni standard za procjenu da li je nešto

etiĉno ili ne. Sve ovisi o situaciji. No, postoji zlatno pravilo – djeluj na naĉin kako bi oĉekivao

da drugi djeluju prema tebi; univerzalni princip - djeluj na naĉin da je rezultat toga od znaĉaja

za što veći broj ljudi.

Globalizacija je kreirala nove mogućnosti za poduzeća, ali istovremeno i povećala njihovu

organizacijsku kompleksnost, a izloţenost poslovnih aktivnosti na drugim trţištima dovela je

do veće odgovornosti poduzeća na globalnoj razini. Briga za imidţ i ugled ima vaţnu i stalno

27

rastuću ulogu u konkurentskom poslovnom okruţenju; traţi se sve više i više informacija o

proizvodima i uslugama poduzeća.

Financijski stakeholderi u donošenju financijskih odluka idu izvan tradicionalnog financijskog

izvještavanja i traţe informacije za bolje identificiranje faktora uspjeha i rizika poduzeća i

njihov stav prema javnom mišljenju. Kako raste uloga znanja i inovacija za konkurentnost

poduzeća, ona imaju sve veći interes za zadrţavanje visoko struĉne i kompetentne radne

snage.

Potreba za donošenjem odluka postoji u svim organizacijama i svim vrstama poslova.

Menadţeri kao donositelji poslovnih odluka utjeĉu na velik broj ljudi: kupce, dioniĉare,

zaposlene i šire javnosti. Rezultate svojih poslovnih odluka menadţeri najbolje mogu vidjeti u

izvještajima o profitu poduzeća, u napretku i zadovoljstvu zaposlenih, u ekonomskom

blagostanju zemlje itd.

Situacije u kojima se moraju donositi odluke veoma su razliĉite, pa menadţment mora stalno

procjenjivati uvjete u kojima treba djelovati. Te uvjete moţe karakterizirati pouzdanost

(sigurnost), rizik i neizvjesnost (nesigurnost):

pouzdanost, kada se sa sigurnošću moţe utvrditi nastupanje odreĊenog

dogaĊaja i kad donositelj odluke moţe pouzdano predvidjeti posljedice tog

dogaĊaja. Ovdje je rijeĉ prvenstveno o rutinskim odlukama.

rizik, kad rezultati nisu sigurni, već su poznate vjerojatnosti za razliĉite

rezultate. U tim se uvjetima donosi najveći broj odluka, i to upravo onih koje

su od najveće vaţnosti – strategijske odluke. Kao poseban sluĉaj rizika javlja

se situacija dvojbe, u kojoj se zna za postojanje dva moguća dogaĊaja

(rješenja), ali se ne mogu utvrditi odnosi preferencije meĊu njima.

neizvjesnost, kad se naslućuje što bi se sve moglo dogoditi, ali nema dovoljno

informacija za predviĊanje svih mogućih dogaĊaja niti utvrĊivanja

vjerojatnosti nastupanja bilo kojeg od njih.

Kvaliteta donesenih odluka, pored onoga što se objektivno moţe utvrditi, ovisi i o nekim

subjektivnim ĉimbenicima kao što su: dobra i objektivna informiranost donositelja odluka,

motiviranost za odluĉivanje, odgovornost za odluke koje se donose te adekvatna raspodjela

moći i utjecaja u poduzeću. Svaki od navedenih ĉimbenika u većoj ili manjoj mjeri utjeĉe na

28

kvalitetu poslovnog odluĉivanja. Njihov utjecaj na donošenje odluka moţe biti pozitivan ili

negativan. Dakle, za kvalitetu poslovnog odluĉivanja nije bitno samo postojanje ili

nepostojanje nekog od ovih ĉimbenika.

Društvena odgovornost je stupanj do kojeg menadţeri neke organizacija obavljaju aktivnosti

koje štite i poboljšavaju društvo izvan sluţenja direktnim ekonomskim i tehniĉkim interesima

organizacija.

Postoje dva pristupa u definiranju odgovornosti (obveza) poduzeća: klasiĉni pristup Miltona

Friedmana (Hinson,2010, str. 499) koji govori da je jedina obveza poduzeća maksimiziranje

vrijednosti dionica za ulagaĉa. S druge strane, postoji suvremeni pristup ĉija je poanta da su

poduzeća su odgovorna za odrţavanje i poboljšavanje društvenog bogatstva.

Tvrtke obiĉno donose najvaţnije odluke na najvišoj razini. Informacije se skupljaju na niţim

razinama, predaju se višim razinama, koje ih dalje obraĊuju, a konaĉan rezultat je proces

strateškog odluĉivanja tvrtke. U proces donošenja poslovnih odluka, danas tvrtke sve više

uvode i društvenu odgovornost kao dio utjecaja na krajnju odluku.

Tvrtke postaju svjesne da je javni imidţ tvrtke od velike vaţnosti pa se ukljuĉuju u mnoge

dobrotvorne akcije, razna sponzorstva, itd. Prilikom donošenja bilo koje odluke, donositelj se

treba odgovorno ponašati i razmišljati o posljedicama odluke koju donosi. Što su odluke

vaţnije, odgovornost treba biti veća, jer se i rizik povećava. Svaki menadţer koji ţeli dobro

raditi i završiti svoj ţivotni vijek kao menadţer, mora biti sposoban donositi profesionalne

poslovne odluke na dobrobit svih onih na koje se te odluke odnose.

29

4. FUNKCIJE KONTROLINGA I INTERNE REVIZIJE NA PRIMJERU

PRIVREDNE BANKE ZAGREB

Privredna banka Zagreb d. d. u samom je vrhu hrvatskog bankarstva s dugim kontinuitetom

bankarskog poslovanja. Osnovana je 1966. godine te je pravna slijednica Banke NRH

osnovane 1962. U svim etapama svoje povijesti Privredna banka Zagreb bila je nositelj

najvećih investicijskih programa u razvoju turizma, poljoprivrede, industrijalizacije,

brodogradnje, elektrifikacije i cestogradnje te je postala sinonimom za gospodarsku vitalnost,

kontinuitet i identitet Hrvatske. U prosincu 1999. godine uspješno je završena privatizacija

Privredne banke Zagreb d.d. Bivša Banca Commerciale Italiana (BCI) je kupnjom 66,3 posto

dionica Privredne banke Zagreb d.d. postala novi većinski dioniĉar, a Drţavna agencija za

osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka zadrţala je udjel od 25 posto uz dvije dionice. BCI

je postala dijelom grupacije Gruppo Intesa, vodeće talijanske financijske grupacije, koja se

ubraja meĊu deset najvećih europskih bankarskih grupa.

Privredna banka Zagreb tako je postala sastavnicom grupacije Gruppo Intesa. Tijekom 2002.

godine manjinski udio u vlasništvu PBZ-a stekla je Europska banka za obnovu i razvoj. U

sijeĉnju 2007. godine spajanjem Bance Intesa i Sanpaolo IMI, Privredna banka Zagreb postaje

ĉlanica grupe Intesa Sanpaolo. Privredna banka Zagreb d.d. i dalje je svojom poslovnom

strategijom usmjerena na suvremene oblike bankarskog poslovanja i nove proizvode,

potvrĊujući time imidţ dinamiĉne i moderne europske banke koja slijedi zahtjeve trţišta i

svojih klijenata.

Temeljni kapital Banke u iznosu od: 1.907.476.900,00 kuna, uplaćen je u cijelosti i podijeljen

je na 19.074.769 dionica svaka nominalne vrijednosti od 100,00 kuna po dionici.

(www.pbz.hr; 11.5.2013)

Upravu banke ĉini 7 osoba. Nadzorni odbor takoĊer ĉini 7 osoba; predsjednik odbora,

zamjenika predsjednika i ĉlanovi odbora. Na sljedećem grafiĉkom prikazu prikazana je

organizacijska shema Privredne banke Zagreb koja je aktualna u ovoj godini.

http://www.pbz.hr/

30

Grafički prikaz 1.: Organizacijska shema ustoja u Prvrednoj banci Zagreb

Izvor: www.pbz.hr, 11.05.2013.

http://www.pbz.hr/

31

4.1 Uloga i funkcije službe kontrolinga PBZ

Kontroling u Privrednoj banci Zagreb spada u Grupu poslova raĉunovodstva, poreza,

kontrolinga i općih poslova kao i upravljanje projektima, upravljanje sigurnošću,

korporativno upravljanje podacima te koordinaciju Grupe poslova za upravljanje i kontrolu

rizika i Grupe poslova IT i operacija.

Kontroling je usko povezan s raĉunovodstvom i internom revizijom te usko sudjeluju

prilikom izrade i konsolidacije financijskih izvještaja. U nastavku će se navesti primjer rada

kontrolinga kroz izradu godišnjeg financijskog izvješća.

Proces izrade Godišnjeg izvješća radi se na godišnjoj bazi, a poĉinje nakon zakljuĉka

poslovne godine. Uz Sektor raĉunovodstva u proces su ukljuĉene i druge organizacijske

jedinice u Banci, kao i ĉlanice PBZ Grupe. Godišnje izvješće radi se u skladu s

MeĊunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI), a revidirano je od strane

neovisnog revizora koji izdaje revizorsko mišljenje.

Proces se moţe podijeliti na ĉetiri odvojena dijela:

1. Izrada/priprema metodologije za godišnje izvješće

Tijekom godine, Direkcija za raĉunovodstvenu regulativu i upravljanje porezima prati

dogaĊanja vezana uz MeĊunarodne standarde financijskog izvješćivanja. Ukoliko doĊe do

objava novih standarda ili izmjena u postojećim, potrebno je razmotriti eventualne implikacije

na objave u Godišnjem izvješću.

Kada su potrebne izmjene u izgledu temeljnih financijskih izvješća (Izvještaj o financijskom

poloţaju, Raĉun dobiti i gubitka) ili je potrebno prikupiti dodatne podatke koji nisu traţeni

prethodne godine, Direkcija za raĉunovodstvenu regulativu i upravljanje porezima o tome

obavještava Direkciju izvješćivanja u Sektoru raĉunovodstva. Nakon dogovora, analitiĉar iz

Direkcije izvješćivanja mijenja metodologiju kako bi se podaci iz Glavne knjige Banke

prenijeli u Godišnje izvješće u skladu s raĉunovodstvenom regulativom.

32

2. Priprema financijskih podataka

Nakon zakljuĉka godine, analitiĉar u Direkciji izvješćivanja podatke iz Glavne knjige Banke

uz pomoć MS Accessa prebacuje u excel datoteku i to sukladno unaprijed zadanoj

metodologiji. Nakon prebacivanja obavlja se logiĉka kontrola kako bi se osiguralo da su sva

konta Glavne knjige obuhvaćena i prebaĉena u formu Godišnjeg izvješća. Dodatna kontrola je

usporedba Godišnjeg izvješća s financijskim izvješćima iz Magnitude aplikacije koje se radi

za potrebe vlasnika Banke. S obzirom da se financijska izvješća iz Magnitude aplikacije

takoĊer temeljena na MSFI, eventualne razlike mogu sugerirati pogrešku u jednom ili drugom

izvješću, ili metodološku razliku. Pregled razlika izmeĊu dva izvješća analiziraju Direkcija za

raĉunovodstvenu regulativu i upravljanje porezima i Direkcija izvješćivanja te donose odluku

treba li se u metodologiji Godišnjeg izvješća što promijeniti.

Po završetku osnovnih izvještaja za Banku, potrebno je izraditi i konsolidirana financijska

izvješća. U tu svrhu Direkcija izvješćivanja prikuplja financijske podatke od subsidijara koje

objedinjava u konsolidacijskoj tabeli. Zatim se provoĊenjem konsolidacijskih postupaka

kreira izvješće za PBZ Grupu.

Osim Izvještaja o financijskom poloţaju i Raĉun dobiti i gubitka, u Direkciji izvješćivanja

izraĊuju se i Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, Izvješće o novĉanim tokovima te Izvješće o

promjenama glavnice, za Banku i PBZ Grupu. Svi izvještaji se u excel formi dostavljaju u

Direkcija za raĉunovodstvenu regulativu i upravljanje porezima.

3. Priprema kvalitativnih podataka

Bilješke uz financijska izvješća sadrţavaju detaljniju razradu stavki iz Izvještaja o

financijskom poloţaju i Raĉuna dobiti i gubitka, kao i razne dodatne kvalitativne i

kvantitativne objave. Direkcija izvješćivanja priprema dodatne tabele koje su potrebne za

pojedine bilješke. Kao baza se uvijek koriste bilješke iz prošlogodišnjeg izvješća, koje se

aţuriraju i nadopunjavaju po potrebi.

33

Direkcija za raĉunovodstvenu regulativu i upravljanje porezima kontaktira Ured Uprave za

ekonomska istraţivanja i strateško planiranje koji piše "Pregled hrvatskog gospodarstva

tekuće godine" kao uvodnog dijela Godišnjeg izvješća.

TakoĊer, Sektor kontrolinga sudjeluje u sastavljanju opisa "Izvješća Uprave o stanju ovisnih

društava Banke i financijskim rezultatima PBZ Grupe". Po potrebi prikupljaju se dodatni

podaci iz organizacijskih dijelova Banke ili od subsidijara kako bi se aţurirao "Opis

poslovanja Banke" i "Grupa". Tajništvo Banke aţurira "Upravljaĉku strukturu" i "Izjavu o

primjeni kodeksa korporativnog upravljanje u Privrednoj banci Zagreb d.d." u suradnji sa

ostalim relevantnim organizacijskim dijelovima Banke. Ured Uprave za korporativne

komunikacije izraĊuje "Pregled aktivnosti u sklopu PBZ-ovog programa društvene

odgovornosti".

Godišnje izvješće sadrţi "Izvješće predsjednika Nadzornog odbora" i "Izvješće Uprave o

stanju Banke". Prijedlog sadrţaja pisama priprema se u Direkciji za raĉunovodstvenu

regulativu i upravljanje porezima, te se šalje na odobrenje u Ured Uprave.

Kad je Godišnje izvješće kompletirano daje se neovisnom revizoru na dodatni pregled. Nakon

što revizori daju svoju suglasnost i izdaju revizorsko mišljenje, Godišnje izvješće se dostavlja

u Ured Uprave za korporativne komunikacije koji organizira tiskanje dokumenta.

4. Publikacija i distribucija

Ured Uprave za korporativne komunikacije s marketinškom agencijom dogovara dizajn

Godišnjeg izvješća. Nakon što agencija pripremi materijal za tisak, on se u obliku pdf

dokumenta dostavlja u Banku na posljednji pregled prije slanja u tiskaru.

Konaĉno i uvezano Godišnje izvješće u Banku mora biti zaprimljeno prije odrţavanja Glavne

skupštine. Nakon skupštine distribuira se vlasnicima Banke i zainteresiranim klijentima

Banke. TakoĊer, u obliku pdf datoteke Godišnje izvješće objavljuje se na sluţbenim web

stranicama Banke.

34

Utoliko uvezano Godišnje izvješće nije zaprimljeno prije odrţavanja Glavne skupštine, na

Skupštinu se dostavlja ispisana i uvezana PDF verzija dokumenta.

Na grafiĉkom prikazu je postupak izvješćivanja prema stranim regulatornim tijelima koji

prikazuje koji sektori sudjeluju u pripremi, izradi i predaji financijskim izvještajima banke.

Grafički prikaz 1.: Proces izvješćivanja prema stranim regulatornim tijelima

Izvor: Publikacija Privredna banka Zagreb

35

Razlozi zbog ĉega se izraĊuju procedure su:

definiranje poslovnih procesa;

korištenje standardizirane dokumentacije u poslovnom procesu;

uspostavljanje kvalitetne komunikacije i suradnje izmeĊu organizacijskih dijelova

Banke ukljuĉenih u poslovni proces;

povećanje kvalitete poslovanja Banke i

odreĊivanje "vlasništva podataka" i odgovornosti za njihov sadrţaj i aţurnost

Sudionici u poslovnom procesu su:

Nadzorni Odbor Banke;

Uprava Banke;

Sektor raĉunovodstva;

Sektor kontrolinga;

Ured Uprave za ekonomska istraţivanja i strateško planiranje;

Tajništvo Banke;

Ured Uprave za korporativne komunikacije i

Ured centralne nabave.

Završne i prijelazne odredbe izrade godišnjih izvješća:

1. Procedura je napisana prema ARIS procesu koji je usuglašen s korisnicima.

2. Procedura je obvezujuća za sve sudionike poslovnog procesa.

3. Proceduru i izmjene procedure odobrava Odbor za upravljanje promjenama.

4. Kontrolu pridrţavanja odredbi Procedure provodi Sektor unutarnje revizije u okviru

svojih nadleţnosti.

Postupak procedure preuzet prema materijalima Privredne banke Zagreb. Na sljedećoj slici

prikazana je bilanca Privredne banke Zagreb kao izvještaj koji je priredila i izradila kontroling

sluţba prema financijskim podacima koji se godišnje objavljuju sluţbeno putem publikacije

koje izdaje Banka.

36

Tablica 3.: Bilanca Privredne banke Zagreb sa stanjem na dan 31.12.2011.

Izvor: Publikacija Privredna banka Zagreb

37

Uloga Sektora kontrolinga Privredne banke Zagreb je da pruţa podršku menadţmentu u

procesu odluĉivanja kroz izradu i koordinaciju u procesu planiranja i informiranja te analizu i

kontrolu financijskih efekata uzimajući u obzir ljudske, materijalne i informacijske resurse, a

radi ostvarivanja ciljeva na efikasan naĉin.

Sektor kontrolinga nema niţih mezo organizacijskih jedinica. Poslovi Sektora organiziraju se

matriĉno po timovima i po poslovnim podruĉjima:

a) Aktivnosti / Područje nadležnosti na razini Sektora:

struĉna pomoć pri izradi smjernica i postupaka za budţet i strateški plan te

koordinacija izrade kao i sama izrada

struĉna pomoć pri izgradnji i provoĊenju planiranja, financijske kontrole i

informiranja

suradnja pri definiranju ciljeva Banke i Grupe te usklaĊivanje parcijalnih ciljeva s

globalnim

sudjelovanje u drugim tijelima i odborima Grupe i Banke

b) Aktivnosti / Područje nadležnosti na razini timova / poslova:

Poslovi planiranja:

budţetiranje, planiranje, simulacije na razini poslovnih podruĉja

interpretacija i prezentacija planiranih veliĉina

konsolidacija (Banka i PBZ Grupa)

izvješća za poslovna podruĉja (Ulisse)

interpretacija i prezentacija izvješća

38

konsolidacija (Banka i PBZ Grupa)

izvješća za Upravu i Nadzorni odbor

Poslovi izvješćivanja

unaprjeĊenje dnevnih izvješća (Daily reports.)

unaprjeĊenje izvješćivanja i DWH

Poslovi kontrole troškova

budţetiranje i planiranje troškova

“what if“ analize

kontrola troškova za Banku, Grupu i supsidijare

kontrola troškova za poslovna podruĉja te vlasnike troškova

CAPEX i trošak amortizacije

Poslovi praćenja profitabilnosti

izvješća za poslovna podruĉja (MIS)


razvoj MIS-a

razvoj metodologije

profitabilnost PBZ Grupe

39

Tim / poslovi za poslovna područja

izvješća za poslovna podruĉja (MIS)


budţetiranje, planiranje i simulacija

Tim / poslovi za članice Grupe

izvješća za ĉlanice Grupe

interpretacija izvješća / rezultata

budţetiranje, planiranje i simulacije.

Grafički prikaz 3: Organizacijska struktura Sektora kontrolinga

Izvor: Privredna banka Zagreb, Sektor kontrolinga

Grafiĉkim prikazom predstavlja ranije objašnjen organizacijski ustroj poslova u Sektoru

kontrolinga u Privrednoj banci Zagreb.

40

4.2 Zadaci interne revizije u banci

Interna revizija ima bitnu ulogu u upravljanju i poslovanju banke pa će se prema izradi

izvješća vidjeti ĉime se interna revizija bavi i kako se provodi. U ovom dijelu analizirat će se

faze i dijelove izvješća i vidjeti koja je bit djelovanja interne revizije banke te po kojem se

metodološkom postupku izvodi.

Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i potrebama upravljaĉke strukture Interna revizija

kao dio sustava unutarnjih kontrola, organizirana je kao samostalan i neovisan dio Banke, koji

obavlja stalan nadzor nad cjelokupnim poslovanjem, te koji svojim savjetima i preporukama

pridonosi sigurnosti i unaprijeĊenju poslovanja Banke.

(Zakon o bankama, dostupno na: http//www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-o-

bankama.htm)

Unutarnja revizija dio je kontinuiranog praćenja sustava unutarnjih kontrola banke i njezina

internog postupka za procjenu kapitala jer osigurava neovisnu procjenu adekvatnosti i

poštivanja utvrĊenih politika i postupaka banke. Kao takva, funkcija interne revizije pomaţe

upravi i odboru direktora u efikasnom i djelotvornom obavljanju njihovih prethodno opisanih

odgovornosti.

Promatrano s općeg stajališta, interna revizija obuhvaća:

ispitivanje i vrednovanje adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola;

preispitivanje primjene i djelotvornosti postupaka za upravljanje rizikom i

metodologija za procjenjivanje rizika;

preispitivanje upravljaĉkih i financijskih informacijskih sustava, ukljuĉujući

elektroniĉki informacijski sustav i usluge elektroniĉkog bankarstva;

preispitivanje toĉnosti i pouzdanosti raĉunovodstvene evidencije i financijskih

izvješća;

preispitivanje naĉina zaštite imovine;

preispitivanje sustava banke za procjenu kapitala u odnosu prema procjeni njezina

rizika;

41

ocjenjivanje ekonomiĉnosti i uspješnosti poslovanja;

testiranje transakcija i funkcionalnosti specifiĉnih postupaka unutarnje kontrole;

preispitivanje sustava uspostavljenih kako bi se osiguralo poštivanje odredaba zakona i

propisa, pravila ponašanja i provedba politika i postupaka;

testiranje pouzdanosti i pravodobnosti propisanog izvješćivanja i obavljanje posebnih

provjera.

Svaka banka treba imati trajnu funkciju interne revizije. U obavljanju svojih duţnosti i

odgovornosti uprava treba poduzeti sve potrebne mjere kako bi se banka mogla kontinuirano

oslanjati na adekvatnu funkciju unutarnje kontrole koja je primjerena njezinoj veliĉini i

prirodi njezina poslovanja. Te mjere ukljuĉuju osiguranje odgovarajućih resursa i osoblja

interne revizije za postizanje njezinih ciljeva.

Interna revizija obuhvaća sastavljanje plana revizije, ispitivanje i procjenjivanje dostupnih

informacija, obavještavanje o rezultatima i praćenje preporuka i pitanja. Odjel interne revizije

ispituje i ocjenjuje sveukupne aktivnosti banke u svim njezinim entitetima. On se ne treba

usredotoĉiti na jednu vrstu revizije, već treba koristiti najprimjereniju vrstu revizije, ovisno o

cilju revizije koji treba postići. Nadalje, odjel interne revizije ne treba se u tom smislu

ograniĉiti na provoĊenje revizije u razliĉitim odjelima banke. Umjesto toga, on treba posvetiti

posebnu paţnju provoĊenju revizije bankovne aktivnosti u svim entitetima banke koji su

ukljuĉeni u tu aktivnost. (http://www.hnb.hr/supervizija/papiri-bazelske-komisije/h-unutarnja-

u-bankama.pdf)

Uloga Sektora unutarnje revizije Privredne banke Zagreb je da u skladu sa Zakonom o

kreditnim institucijama funkcija interne revizije organizira se kao zasebni organizacijski dio

funkcionalno i organizacijski odvojen od aktivnosti koje revidira i drugih organizacijskih

dijelova Banke.

http://www.hnb.hr/supervizija/papiri-bazelske-komisije/h-unutarnja-u-bankama.pdf


42

Sektor unutarnje revizije provodi stalni nadzor nad poslovanjem Banke i ĉlanica PBZ Grupe s

ciljem:

osiguravanja kontinuiranog i nezavisnog nadzora nad poslovanjem i procesima kako bi

se sprijeĉile ili otkrile nepravilnosti i anomalije ili riziĉna ponašanja / situacije,

procjenjujući funkcioniranje uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola te njegovu

primjerenost da osigura uĉinkovito i djelotvorno upravljanje procesima Banke,

oĉuvanje imovine i zaštitu od gubitaka, pouzdanost i cjelovitost raĉunovodstvenih i

operativnih podataka i informacija, usklaĊenost procesa i postupaka sa pravilima

definiranim od strane korporativnih tijela Banke te internih akata i eksterne regulative.

osiguravanja savjetodavne podrške Banci i ĉlanicama PBZ Grupe, izmeĊu ostalog i

sudjelovanjem u projektima s ciljem kreiranja dodane vrijednosti i unaprjeĊenja

efikasnosti kontrola, upravljanja rizicima i upravljanja Bankom i ĉlanicama PBZ

Grupe.

osiguravanja nadzora nad sustavom unutarnjih kontrola ĉlanica PBZ Grupe

ukljuĉujući i nadzor i davanje smjernica funkcijama unutarnje revizije u istima.

podrške korporativnom upravljanju i osiguravanja visokom rukovodstvu i tijelima

Banke te regulatoru pravovremenih i sustavnih informacija o primjerenosti

uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola i preporukama proizašlim na temelju

provedenih revizija.

Ukoliko Sektor tijekom revizije pojedinih dijelova poslovanja Banke utvrdi nezakonitost u

poslovanju ili kršenje pravila o upravljanju rizicima, zbog ĉega je ugroţena likvidnost,

solventnost ili sigurnost poslovanja Banke, duţan je o tome odmah obavijestiti Upravu i

Nadzorni odbor Banke te Hrvatsku narodnu banku.

Organizacijska struktura Sektora unutarnje revizije sastoji poslova u Sektoru koji su

organizirani u ĉetiri linije poslova:

Revizija poslovnica

Revizija riziĉnih plasmana poslovnim subjektima i stanovništvu

Revizija financija, raĉunovodstva, financijske kontrole, općih poslova i podrške

Revizija informacijske i komunikacijske tehnologije

43

Sektor unutarnje revizije nema niţih mezzo organizacijskih dijelova. Linije poslova

predstavljaju podjelu poslova prema potrebnim struĉnim znanjima.

a) Revizija poslovnica

Poslovi revizije poslovnica obuhvaćaju cjelokupno poslovanje sa stanovništvom osim

kreditnog poslovanja te upravljanje i kontrolu rizika iz domene poslova sa stanovništvom.

b) Revizija riziĉnih plasmana poslovnim subjektima i stanovništvu

Poslovi revizije riziĉnih plasmana poslovnim subjektima i stanovništvu obuhvaćaju:

depozitno poslovanje poslovnih subjekata

odobravanje i naplatu riziĉnih plasmana poslovnim subjektima i stanovništvu

upravljanje i kontrolu rizika iz domene odobravanja i naplate riziĉnih plasmana

poslovnim subjektima i stanovništvu.

c) Revizija financija, raĉunovodstva, financijske kontrole, općih poslova i podrške

Poslovi revizije financija, raĉunovodstva, financijske kontrole, općih poslova i podrške

obuhvaćaju:

raĉunovodstvo i financijsku kontrolu

opće poslove

ljudske resurse, pravne poslove i upravljanje porezima

operativne poslove

tuzemni i inozemni platni promet

rizniĉno poslovanje

investicijsko bankarstvo

brokerske poslove

upravljanje i kontrolu rizika iz domene navedenih aktivnosti

44

d) Revizija informacijske i komunikacijske tehnologije

Poslovi revizije informacijske i komunikacijske tehnologije obuhvaćaju razvoj i odrţavanje

informacijske i komunikacijske tehnologije Banke.

Aktivnosti / Podruĉje nadleţnosti su:

analiza rizika

izrada godišnjeg plana rada

provoĊenje revizija i istraga

praćenje razvoja projekata

periodiĉno izvješćivanje nadleţnih tijela

nadzor i davanje smjernica funkcijama unutarnje revizije u ĉlanicama PBZ

Grupe

Podruĉje rada prema Zakonu o kreditnim institucijama je:

1. ispitivanje i vrednovanje primjerenosti i djelotvornosti uspostavljenog sustava unutarnjih

kontrola

2. ocjena primjene i djelotvornosti postupaka upravljanja rizikom i metodologija za

procjenjivanje rizika

3. ocjena djelotvornosti i pouzdanosti funkcije praćenja usklaĊenosti

4. ocjena sustava obavještavanja korporativnih tijela i visokog rukovodstva

5. ocjena ispravnosti i pouzdanosti sustava raĉunovodstvenih evidencija i financijskih

izvještaja

6. ocjena strategija i postupaka procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala

7. revizija informacijskog sustava

8. provjera pouzdanosti sustava izvještavanja te pravodobnosti i toĉnosti izvješća propisanih

Zakonom o kreditnim institucijama te propisima donesenim na temelju Zakona o kreditnim

institucijama

9. ocjena naĉina zaštite imovine

10. ocjena sustava prikupljanja i valjanosti informacija koje se javno objavljuju u skladu sa

Zakonom o kreditnim institucijama

11. posebni poslovi i zadaci na zahtjev Uprave, Odbora za reviziju i Nadzornog odbora Banke

12. svi ostali poslovi koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva unutarnje revizije.

45

Rezultati provedenih aktivnosti unutarnje revizije su godišnji plan rada, izvješća o svakoj

obavljenoj reviziji i periodiĉna izvješća nadleţnim tijelima.

Podloga za godišnji plan rada je dokumentirana procjena rizika koje se sastoji od popisa

podruĉja revizija, popisa procesa u Banci, mape rizika, kriterija za odabir prioriteta i drugih

relevantnih dokumenata i informacija potrebnih za ostvarenje ciljeva unutarnje revizije.

(Privredna banka Zagreb, Sektor unutarnje revizije)

Prilikom sastavljanja izvješća internog revizora potrebno je uzeti u obzir sljedeća obiljeţja

( Chambers, Selim i Vinten, 1993, p. 183) :

Objektivnost: Izvješća moraju biti ĉinjeniĉna i utemeljena na odgovorajućim

dokazima. Revizijski nalazi ne smiju sadrţavati predrasude.

Razumljivost. Izvješće je razumljivo samo ako je njegov sadrţaj sastavljen logiĉnim

slijedom. TakoĊer treba izbjegavati struĉne revizijske termine i nepotrebne

informacije.

Saţetost. Revizijski rezultati se u izvješćima navode posve kratko. U izvješćima je

potrebno izbjegavati nepotrebne pojedinosti.

Konstruktivnost. Izvješće treba pruţati pomoć i podršku korisnicima kako bi se

pronašla poboljšanja u poslovanju.

Pravodobnost. Izvješća se trebaju dostaviti na vrijeme kako bi se mogle poduzeti

pravovremene akcije.

Postupak sastavljanja revizorskog izvješća obuhvaća nekoliko faza. Proces izvješćivanja

zapoĉinje identifikacijom nalaza, pripremom nacrta izvješća kako bi se razvila rasprava o

nalazu i u svezi s tim donijele preporuke, rsaspravom elementima nalaza koji je ustanovljen

od strane menadţmenta tijekom prezentiranja nacrta izvješća, danim odgovorima na nalaz od

strane menadţmenta i konaĉno izdavanjem formalnog izvješća internog revizora koje pokriva

podruĉje ispitivanja. Kada je nalaz raspravljen s osobom odgovornom za dio koji je predmet

revizije, moţe se pripremiti nacrt revizijskog izvješća u kojem će se iznijeti nalaz i preporuke.

Nacrt se šalje izravno odgovornom menadţmentu za podruĉje koje je revidirano, koji treba

odgovoriti i u kratkim crtama predloţiti korektivne mjere. Interni revizor će usporediti

odgovore revidiranog subjekta s originalnim izvješćem te izdati konaĉno revizijsko izvješće. (

Vitezić, 2001, p. 343)

46

Sadrţaj izvješća interne revizije banke sastoji se od tri glavna dijela, a to su: Upravljaĉki

saţetak, Detaljno izvješće, Pojašnjenje procjene primjerenosti uspostavljenog sustava

unutarnjih kontrola te Prilozi uz izvješće.

1. Upravljaĉki saţetak

U upravljaĉkom saţetku navedeni su dijelovi revizije, predmet ispitivanja te vrijeme

izvršavanja postupka sa dobivenim informacijama, podatcima i dokumentacijom. Sastoji se

od tri dijela:

Opći podaci o revidiranom poslovnom odluĉivanju gdje se navodi stanje, koje je

zadano i koje je zateĉeno.

Ciljevi i obuhvat revizije gdje se kao ciljevi interne revizije navode primjena

eksternih propisa i internih akata, procjena primjerenosti uspostavljenog sustava

unutarnjih kontrola, procjena primjerenosti upravljanja rizicima, provjera statusa

rješavanja problematike utvrĊene prethodnim revizijama. Pod obuhvatom revizije

navode se ugovaranja oroĉenih depozita poslovnih subjekata, organizacija posla i

postupci rada u poslovnom procesu te knjigovodstveno evideniranje oroĉenih

depozita u poslovnim knjigama Banke i izvještavanja o istima.

Revizijska zapaţanja u kojima se navodi što je utvĊeno, da li je bilo pogrešaka u

radu, koje su bile pogreške, mogu li se iste pogreške otkloniti, provode se

detaljnije analize, utvĊuje se da li su prethodno otkrivene pogreške uklonjene,

procjenjuje se primjerenost uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola. Nakon

toga revizor daje svoje mišljenje u kojem izdaje upozorenja, preporuke u svrhu

otklanjaja pogrešaka i potpore menadţmentu u svrhu poboljšanja poslovanja

Banke.

47

2. Detaljno izvješće

Podnosi se što je obavljeno, u kojoj mjeri, svaka stavka se zasebno ispituje te revizor daje

svoje zapaţanje, prijedlog naĉina rješavanja te navodi se nadleţna osoba i rok za rješavanje.

Navodi se koje su pogreške uoĉene, koji se sektor Banke odgovoran za rješavanje i

otklanjanje nepravilnosti te daju prijedloge i naĉine rješavanja.

3. Pojašnjenje procjene primjerenosti uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola

Provodi se prema unaprijed zadanoj tablici koja je definirana prema propisima te se

zakljuĉuje koliko je sustav internih kontrola uĉinkovit u prepoznavanju rizika, u ophoĊenju i

ispitivanju internih akata. TakoĊer, daje se ocjena kontrola te se prikazuje postopak pogreške.

Moguća su šest stupnjeva ocjene sustava, od nije uspostavljen do ocjene izvrstan.

Na kraju izvještaja dodaju se prilozi koji obuhvaćaju popis obuhvaćenih dokumenata, akata i

informacija koji su korišteni u procesu unutarnjih kontrola, tabliĉno su pirikazani i

redoslijedom korištenja sortirani.

48

Tablica 4.: Procjena primjerenosti uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola

Izvor: Privredna banka Zagreb

49

4.3 Aspekti društveno odgovornog poslovanja

Privredna banka Zagreb druga je najveća banka u Republici Hrvatskoj po visini bruto dobiti i

kontinuitetom poslovanja još od 1966. godine. Danas je Privredna banka Zagreb moderna i

dinamiĉna financijska institucija koja od 2007. godine posluje pod okriljem grupacije Intesa

Sanpaolo. Grupacija je meĊunarodno nagraĊivana za aktivnosti na podruĉju društveno

odgovornog poslovanja, posebice u segmentu ekološke osviještenosti. Privredna banka

Zagreb dijeli strategiju sa Intesa Sanpaolo grupom, a u kontekstu Republike Hrvatske nastoji

igrati proaktivnu ulogu u društvu te usmjerava napore u pokretanje i usmjeravanje ideja koje

će unaprijediti kvalitetu ţivota u drţavi. Tako ulaţe u obrazovanje i profesionalni razvoj

zaposlenika, aktivno donira i sponzorira projekte koji pridonose razvoju lokalnih zajednica,

kulturne dogaĊaje i manifestacije, društveno korisne projekte te znaĉajnu pozornost pridaje

utjecaju vlastitog poslovanja na okoliš. Projekt kojim se posebno ponosi jest “Upravljanje

osobnim financijama” pokrenut u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i još pet banaka

ĉlanica 2006. godine. Radi se o interaktivnim radionicama za graĊane, na kojima je do danas

sudjelovalo preko 1650 polaznika. Banka ove radionice smatra izuzetno bitnima za

ostvarivanje dugoroĉnog odnosa sa svojim klijentima, a posebno je zanimljiva meĊubankovna

suradnja gdje se cilj edukacije stanovništva stavlja ispred meĊusobne konkurencije, što je i u

svijetu rijetka pojava. (http://www.dop.hr/?p=1069, 14.5.2013)

Privredna banka Zagreb moderna je financijska institucija svjesna svoje uloge i ukupnog

utjecaja na hrvatsko društvo. Korporativne vrijednosti koje ugraĊuje u svakodnevno

poslovanje u sebi ukljuĉuju ne samo poslovni uspjeh, nego i brigu za ljude, okoliš i ukupno

poboljšanje kvalitete ţivota zajednice u kojoj djeluje. Poštivanjem regionalnih posebnosti

podruĉja na kojem poslujemo, stvaramo uzajamno povjerenje, osjećaj pripadnosti, a time i

lojalnost klijenata.

http://www.dop.hr/?p=1069

50

Kao dio korporativnog upravljavljanja istiĉe korporativne vrijednosti kao što su:

Integritet: ostvaruje ciljeve pošteno, ispravno i odgovorno, s punim i stvarnim

poštivanjem pravila, etiĉke profesionalnosti i ovdje navedenih vrijednosti.

Izvrsnost: postavljen je cilj kontinuiranog usavršavanja, dugoroĉno gledajući,

oĉekujući izazove, njegujući kreativnost u sluţbi inovacije, valorizirajući zasluge.

Transparentnost: temelj je svih aktivnosti, komunikacije, ugovora, kako bi njihovim

sugovornicima omogućili autonoman i svjestan izbor i odluke.

Poštivanje razliĉitosti: ţeli ujediniti teritorij koji pokrivaju, biti banka koja uspijeva

razmišljati o veliĉini, ali pri tome ne zanemariti pojedinca.

Jednakost: trudi se ukloniti svaku diskriminaciju i poštivati spolne, rasne, vjerske,

politiĉke, jeziĉne ili intelektualne razliĉitosti te razlike u godinama.

Vrijednost pojedinca: dijalog i slušanje svakog pojedinca dio je kontinuiranog

usavršavanja odnosa sa svim njihovim sugovornicima.

Odgovornost pri korištenju izvora: nastoji oprezno koristiti sve izvore, promovirajući

ponašanje koje je znaĉajno za usavršavanje, izbjegavajući razmetanje, odabirući

odrţivost.

Odnosi s dionicima (stakeholders) oĉituje se kroz jaĉanje povjerenja i unaprjeĊivanje odnosa

sa svim dijelovima društva koji su u interakciji s Bankom, a uvjet su kontinuiranog napretka

poslovanja. Svojim djelovanjem, cilj je ispuniti potrebe i oĉekivanja svih dionika, od brige za

potrebe klijenata, zaposlenika, razvoja lokalnih zajednica u kojima djeluje, brige o zaštiti

okoliša do stvaranja nove vrijednosti za dioniĉare.

S dionicima njeguje otvorenu dvosmjernu komunikaciju:

sustavno informira dionike tradicionalnim kanalima (press konferencije, priopćenja za

medije, intervjua i gostovanja u emisijama, oglašavanje) i on – line kanalima (web,

newsletter i dr.). Redovito izvješćuje o poslovanju Banke putem godišnjih izvješća i

ostalih specijalnih publikacija (Company Profile, Makroekonomske prognoze, Tjedne

prognoze i dr.). Za sve informacije vezane uz poslovanje PBZ-a, klijentima je na

raspolaganju e-mail [email protected] te besplatna telefonska linija 0800 365-365.

redovito prati vanjska istraţivanja trţišta, provode monitoring te vlastita istraţivanja

zadovoljstva zaposlenika, klijenata, fokus grupe.

51

Odnos sa klijentima je bitna stavka. Jedan od osnovnih preduvjeta poslovanja je povjerenje –

povjerenje koje daje kroz kredite te povjerenje koje prima kroz štednju. To je izuzetno bitan

proces, ne samo za funkcioniranje same banke nego i ukupnog trţišta i ekonomije. Povjerenje

je rezultat dugoroĉno stabilnih i kvalitetnih odnosa s našim klijentima koji se temelje na

dijalogu, transparentom poslovanju i kvaliteti ponuĊenihproizvoda i usluga.

Kako bi unaprijedili odnose s klijentima:

stavljeni su na raspolaganje brojni komunikacijski kanali - od široke mreţe poslovnica

za direktan kontakt, web stranicu, e-mail, besplatni info telefon, direktni mailing,

promotivne materijale i dr.

unaprijeĊen je sustav upravljanja prituţbama koje nastoje rješavati promptno i u

kojima prepoznaje mogućnosti za poboljšanja

posvetili su se sustavnom mjerenju zadovoljstva klijenata kroz brojna istraţivanja koja

pomaţu u kreiranju proizvoda prema ţeljama i potrebama razliĉitih grupa klijenata te

konstantno podupiru inovativna rješenja koja rezultiraju novim proizvodima s ciljem

da pridonesu razvoju društva u kojem se ţivi.

Za ostvarivanje poslovnih ciljeva nuţno je imati zadovoljne i motivirane zaposlenike. Oni su

nositelji razvoja kompanije te kljuĉni ĉimbenik uspješnog poslovanja. Stoga se u Privrednoj

banci Zagreb sustavno razvijaju sadrţaji koji potiĉu motiviranost zaposlenika. PBZ paţljivo i

temeljito planira razvoj i edukaciju svojih zaposlenika, ulaţe u stvaranje ugodnog radnog

okruţenja te nastoji omogućiti ispunjenje profesionalnih teţnji pojedinaca.

Interni komunikacijski sustav je vrlo dobro razvijen i dostupan svim zaposlenicima kroz

razliĉite kanale: Intranet, e-mail, interni ĉasopis “Moja banka”, interni bilten “PBZXpress” te

pilot-projekt interne web televizije.

Privredna banka Zagreb svojim dioniĉarima i financijskoj javnosti omogućava pravodobno,

jasno i objektivno informiranje o svom poslovanju kroz sve dostupne kanale i dokumente

(Godišnja i periodiĉna izvješća, Company Profile, Izvješće o korporativnom upravljanju,

Pregled aktivnosti s podruĉja društvene odgovornosti,www.pbz.hr, priopćenja za javnost,

razne prezentacije).

52

Osnovni cilj unaprjeĊenja sustava nabave je izgradnja dugoroĉnih odnosa s dobavljaĉima i

partnerima. Suradnju na obostrano zadovoljstvo produbljuju meĊusobnim dijalogom i

razmjenom znanja kao i profesionalnim pristupom te strogim poštivanjem pravila i procedura.

Veliki korak u tom smjeru bilo je uvoĊenje sustava E-procurement koji osigurava

transparentnost i praviĉnost u procesu odabira dobavljaĉa.

Privredna banka Zagreb djeluje na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. U svome

poslovanju vodi raĉuna o razliĉitim zahtjevima i potrebama lokalnih zajednica te doprinosi

njihovom razvoju aktivnim angaţiranjem svojih regionalnih podruţnica.

Banka je otvorena za suradnju i dijalog s ne-profitnim i nevladinim organizacijama te se

spremno odaziva na inicijative koje doprinose ne samo ekonomskom već i socijalnom i

kulturnom napretku zemlje.

4.3.1 Donacije

Privredna banka Zagreb nastoji dati doprinos i pokazati svoju odgovornost prema široj

zajednici sponzorstvima i donacijama.

Ukljuĉena je aktivno u cijeli niz društveno korisnih projekata, a financijski pomaţe brojnim

humanitarnim i socijalnim ustanovama. Podupire programe edukacije, sportska društva te

brojne kulturne institucije i nastoji pridonijeti razvoju i poboljšanju ukupne kvalitete ţivota u

Republici Hrvatskoj.

Donacije u 2011. Godini iznose za znanost i obrazovanje 1.913.000 kn, za sport 2.881.000

kn, kultura 1.203.000 kn, u svrhu društvene solidarnosti 4.228.800 kn, te ostalo 1.306.000 kn

što ukupno iznosi 11.531.800 kn

PBZ je aktivno ukljuĉen u niz društveno korisnih projekata i financijski potpomaţe velik broj

humanitarnih i društvenih institucija. Naglasak u donacijskim aktivnostima je na djeci,

socijalno ugroţenim obiteljima te bolnicama i institucijama koje se brinu za bolesne i

nemoćne.

53

MeĊu mnogobrojnim donacijama PBZ u 2011. godini izdvojit će se samo neke:

Caritasova akcija “Za 1000 radosti”. Cilj kampanje je prikupljanje novĉanih

sredstava za tisuću hrvatskih obitelji s niskim prihodima. Devetu godinu

zaredom ukljuĉeni su u veliku Caritasovu akciju “Za 1000 radosti” . Osim što

donira novac, PBZ financijski potpomaţe kampanju kupnjom Caritasove

boţićne ĉestitke. Prošle godine sredstva su bila usmjerena na potporu obitelji u

kojima su oba roditelja hranitelja nezaposlena.

Donacija Zakladi za humanitarno razminiranje Hrvatske "Hrvatska bez mina" –

u iznosu od 700.000 kuna – za razminiranja minski sumnjive površine u

središnjem dijelu Vukovarsko–srijemske ţupanije, u Općini Stari Jankovci.

Donacija Sveuĉilištu u Dubrovniku za nabavu opreme i ureĊaja za izvoĊenje

studijskih programa i znanstvenih istraţivanja. Nabava brodostrojarskog

simulatora jedan je od prioriteta tog sveuĉilišta u razvoju jer bez njega nije

moguće kvalitetno izvoditi nastavu i ispuniti zahtjeve praktiĉnog obrazovanja

studenata za visoka pomorska zanimanja.

Niz donacija usmjereno je na stipendiranje uĉenika i studenata:

Suradnja s Krapinsko-zagorskom ţupanijom – šest stipendija nadarenim

uĉenicima iz obitelji slabijeg imovinskog stanja i ĉetiri stipendije studentima

medicine, struke koje se pokazala deficitarnom na podruĉju ţupanije.

Donacija Nacionalnoj zakladi za potporu uĉeniĉkom i studentskom standardu.

Zaklada dodjeljuje drţavne stipendije nadarenim studentima i podupire

posebne programe koji pridonose boljem ţivotnom i kulturnom standardu

studenata. Kljuĉna je uloga Zaklade dodjela financijske potpore najboljim i

najuspješnijim hrvatskim studentima, ali će se pruţiti podrška i studentima koji

se sa svojom sveuĉilišnom diplomom budu mogli prijaviti za vrlo zahtjevna

radna mjesta te će tako osigurati novi poticaj gospodarskom razvoju Republike

Hrvatske.

Donacija u sklopu akcije "Korak u ţivot" koja osigurava stipendije mladim

ljudima koji nakon punoljetnosti izlaze iz domova za nezbrinutu djecu i

udomiteljskih obitelji, a ţele se fakultetski obrazovati.

54

Znatna sredstva dodijeljena su u svrhu podizanja razine zdravstvene skrbi te su donirali brojne

zdravstvene ustanove u Hrvatskoj. Izdvojit će se sljedeće donacije:

Bolnici Pula – sredstva za nabavu medicinske opreme nuţne za pruţanje

kvalitetne medicinske usluge u kirurškim zahvatima uz minimalni invazivni

pristup.

Ţupanijskoj bolnici Ĉakovec – za nabavu ultrazvuĉnog ureĊaja koji

omogućava preglede krvnih ţila i mekih tkiva, a uz primjenu razliĉitih sondi u

hitnom bolniĉkom prijemu osigurava kvalitetniji rad radiologa, internista i

kirurga.

Ostale donacije:

Donacija humanitarnoj udruzi “Za djecu Hrvatske” u obliku mjeseĉne

financijske potpore u iznosu od 300,00 kn po djetetu za 350 djece o kojima

skrbi udruga.

Donacija Centru za autizam u Splitu je jedan od mnogih programa za pomoć

obiteljima.

PBZ takoĊer aktivno financijski potpomaţe lokalne i regionalne sportske

manifestacije i organizacije.

Već niz godina, u Privrednoj banci Zagreb provodi se akcija doniranja

rashodovanih raĉunala, printera i ostale informatiĉke opreme ustanovama,

djeĉjim vrtićima, školama i pojedincima koji iskaţu potrebu za takvom

opremom.

Ĉitav je još niz akcija u kojima su sudjelovali, od poznate "Dajmo da ĉuju", mnogih donacija

djeĉjim bolnicama, Djeĉjem domu u Nazorovoj, Centru za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj

itd.

55

4.3.2 Sponzorstva

Privredna banka Zagreb nastoji pomoći projekte od šireg društvenog znaĉaja kroz aktivnosti

sponzoriranja te na taj naĉin promovirati vlastiti brand. Svojom politikom sponzoriranja, kao i

promocijom svog brenda, PBZ nastoji pruţiti financijsku potporu i potaknuti velik broj

projekata u podruĉju kulture, sporta i znanosti te na taj naĉin pridonijeti razvoju hrvatskog

društva. Sponzorstva u 2011. godini iznosila su za znanost i obrazovanje 954.000 kn, sport

5.544.000 kn, kultura 1.079.000 kn, te ostalo 878.000 kn, što ukupno iznosi 8.455.000 kn

Stavlja se naglasak na sponzorstva u kulturi kroz niz kulturnih dogaĊanja i institucija koje su

podrţali u 2011. godini:

Suradnja s Muzejom za umjetnost i obrt – PBZ je bio glavni pokrovitelj

velikog kulturološkog projekta, izloţbe Art déco i umjetnost u Hrvatskoj

izmeĊu dva rata. Izloţba je bila postavljena u MUO na 1200 m2 sa 750

eksponata – od skulpture, slikarstva, fotografije, arhitekture, metala, mode i

modnog pribora, stakla i keramike do namještaja. Predstavila je art déco na

predmetima iz lijepe i primijenjene umjetnosti te kulturu ţivljenja u razdoblju

od dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća. Izloţba je trajala sedam mjeseci,

a razgledala su je ukupno 76.552 posjetitelja (7105 iz inozemstva).

Suradnja s Modernom galerijom u Zagrebu, gdje se u stalnom postavu nalaze

vrhunska djela hrvatskih umjetnika 19., 20., i 21. stoljeća. Sve su to remek-

djela pejzaţnog, figuralnog i apstraktnog slikarstva te portretnog i

animalistiĉkog kiparstva. PBZ je kao glavni pokrovitelj Moderne galerije

tijekom proteklih godina pomogao i u otkupu novih prvorazrednih slikarskih i

kiparskih djela.

Razni su kulturni programi i ustanove koje PBZ podrţava, ukljuĉujući

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu koje je tijekom 2011. proslavilo 150.

obljetnicu rada, Hrvatsko narodno kazalište u Varaţdinu, tradicionalnu

etnološku manifestaciju "Rapska fjera",Kastavsko kulturno ljeto i mnoge

druge.

Višegodišnja potpora jednom od najpoznatijih kulturnih dogaĊaja u Hrvatskoj

– Sinjskoj alci. Sinjska alka je viteški turnir koji se odrţava već gotovo tri

56

stoljeća, poštujući iste stare obiĉaje. Izvodi se bez prekida od 1715. godine, a

taj jedinstveni spektakl Unesco je prepoznao kao svjetsku nematerijalnu

baštinu.

U nastavku se navode i ostali projekati koji su podrţani:

Privredna banka Zagreb d.d. ĉlanica je Hrvatskog olimpijskog POOL-a te

aktivno sudjeluje u financiranju priprema naših sportaša olimpijaca,

Sponzori su Hrvatskog nogometnog saveza,

PBZ tradicionalno sponzorira teniski turnir PBZ Indoors.

Privredna banka Zagreb je aktivno ukljuĉena u projekt DOP (društveno odgovorno

poslovanje) – radionicu za graĊanstvo pod nazivom „Kako uskladiti prihode i rashode“ - koji

se u osam hrvatskih gradova odrţava već više od dvije godine. Banke koje su se prikljuĉile

inicijativi zajedniĉki su razvile program besplatnih interaktivnih radionica o upravljanju

osobnim financijskim sredstvima za svu populaciju. Radionice vode zaposlenici banaka koje

sudjeluju u projektu, a Hrvatska udruga banaka koordinira projekt i pruţa potrebnu logistiĉku

pomoć. Banke su prepoznale vaţnost zajedniĉke akcije te se prvi put na jednom mjestu

okupio ĉitavi bankarski sektor te je svojim klijentima ponudio “rješenje” koje ne spada u

paletu njegovih proizvoda. Cilj radionice je nauĉiti graĊane zbog njihovog velikog

zaduţivanja i relativno niske razine znanja iz podruĉja financija kako da donose financijske

odluke, kako da odrede svoje kratkoroĉne i dugoroĉne ciljeve te kako da uravnoteţe svoja

sredstva i ţelje s obzirom na svoje prihode i rashode, ne nudeći im niti reklamirajući pritom

bankarske proizvode.

Projekt je u više od dvije godine privukao preko 1.400 sudionika i pruţio im mogućnost da

nauĉe kako uspješno upravljati svojim prihodima te je bio vrlo uspješan. U anketi po

završetku radionice 80% sudionika je izjavilo da je radionica postigla svoj cilj te ih je nauĉila

kao da dobro ili vrlo dobro upravljaju svojim osobnim financijama a gotovo 98% njih je

ocijenilo organizaciju radionice s dobrom ili vrlo dobrom ocjenom. Ostvarena je i uspješna

suradnja s predstavnicima gradova, lokalnih samouprava i s institucijama koje su osigurale

prostor za odrţavanje radionice. Više od 80 trenera iz razliĉitih banaka je imalo po prvi put

mogućnost raditi zajedno u zajednici i podijeliti svoje znanje s njezinim ĉlanovima. Medijski

57

odaziv radionicama je bio izvanredan i veliki broj reportaţa o radionicama i njihovim

rezultatima je prikazan u medijima.

Trenutno je u izradi nova radionica koja se fokusira na štednju i investicije. Novi modul bi se

uskoro trebao predstaviti graĊanima što će osigurati kontinuitet projektu radionica i uĉiniti ga

ili ga toĉnije potvrditi kao jedan od svijetlih primjera kolektivne društvene odgovornosti u

bankarstvu.

PBZ već niz godina podrţava program meĊunarodne razmjene uĉenika u dobi

od 15 do 18 godina u organizaciji AFS-a (Associated Field Service). Ova

ugledna meĊunarodna dobrovoljna neprofitna organizacija se bavi razmjenom

uĉenika. PBZ sponzorira dvije stipendije za godišnji program boravka u

inozemstvu.

Od 2006. traje projekt PBZ Bridge – prvi program studentskih kredita prema

iznimno povoljnim uvjetima koji omogućava studentima da lakše premoste

razdoblje od studiranja do zapošljavanja. Partner u projektu je Fakultet

elektrotehnike i raĉunarstva iz Zagreba. Za najbolje studente osigurane su i

stipendije u suradnji s Bancom Intesa Sanpaolo te im je omogućeno pohaĊanje

programa Double Deegre na jednom od najcjenjenijih talijanskih fakulteta –

Politecnico di Milano.

PBZ podrţava i sudjeluje u radu Zajednice za društvenu odgovornost u sklopu

Hrvatske gospodarske komore, suraĊuje s UNDPH na projektima s podruĉja

društvene odgovornosti te se prikljuĉila i podrţava globalnu svjetsku

inicijativu Global Compact

Ovo su sve primjeri iz prakse poticanja društveno odgovornog poslovanja preuzeti sa

www.pbz.hr sa stanjem dana 19.5.2013.godine.

http://www.pbz.hr/

58

5.ZAKLJUČAK

Svakodnevno smo svjedoci globalizacije i brzih promjena na trţištu. Trţište kapitala je

posebna priĉa. Kako bi u današnje vrijeme poduzeće ili banka opstalo te ostvarilo vodeću

poziciju na trţištu, nuţno je da se brzo i adekvatno prilagoĊava potrebama i zahtjevima

trţišta. Za uspješno funkcioniranje bite su pravovremene i toĉne informacije koje se na pravi

naĉin i na pravom mjestu koriste.

U tom smislu velika je uloga internih kontrola subjekta kako bi se adekvatno prilagodio

potrebama i ostvario zacrtane ciljeve. Sustav internih kontrola sastoji se od ri dijela, dok su

ovom radu obraĊeni kontroling i interna revizija. Obje funkcije su podjednako bitne u

funkcioranju i pridonose teţnji subjekta ka ostvarenju cilja.

Kontroling je relativno mlada funkcija koja je sve više bazira na pomoć pri upravljaju

poslovanjem poduzeća ili banke, bilo kroz strateške ili operativne instrumente i nikako nije

zanemariva funkcija. Kontroling se u većini poduzeća poistovjeĉuje sa internog revizijom, što

nije toĉno. U Privrednoj banci Zagreb svaka sluţba je uspostavljena zasebno, iako poveznica

ima. Blisko su povezane kao što se moţe vidjeti iz rada. Svrha kontrolinga je da putem

financijskih pokazatelja ispita poslovanje i utvrdi moguće nedostatke, dok interna revizija

prati sve procedure, daje mišljenja i preporuke, a obje funckije rade u svrhu kvalitetnijeg

upravljanja i uspješnijeg poslovanja.

Kontroling nema toliko istaknutu funkciju u Banci kao interna revizija, ali je vrlo znaĉajna.

Kontroling je zaduţen za transparentno i pravilno, pravovremeno izvještavanje, te se uvidom

u rezultate kontrolinga dobiva slika i rezultat poslovanja subjekta. Kontroling kao takav je

znaĉajna podrška upravljanju jer pomaţe povećanju efektivnosti i efikasnosti, jer ulazi u sve

sfere poduzeća, te promatra sve funkcije poduzeća, prikuplja i objedinjava podatke te o njima

daje sud i donosi rezultate o radu u svrhu ostvarenja strateških i operativnih ciljeva.

Kontroling moţe pomoći kod ispunjenja strateških i operativnih ciljeva. Pod strateške se

podrazumijeva dugoroĉniji planovi, strategije poduzeća, pomoć pir postavljanju ciljeva. A

pod operativnim se misli na kratkoroĉno razdoblje, kroz testiranja raznim alata, instrumenata,

izrade izvještaja prema potrebama i specifiĉnostima, iniciranje sastanaka na raznim

59

menadţerskim razinama i mnogih drugih poslovnih operacija. U kontrolingu su objedinjene

sve menadţerske funkcije koje su kroz rad obraĊene, a bitne su za upravljanje poduzećem.

Interna revizija ima kako osnovni zadatak ispitati ispravnost, istinitost i primjenu

raĉunovodstvenih, financijskih i operativnih kontrola i unaprijediti uz najniţe troškove

uĉinkovitu kontrolu, kako bi se utvrdilo usklaĊenost s postavljenim ciljevima, pravilnicima i

politikama. U suvremenim uvjetima poslovanja interna revizija usmjerena je na postizanje što

veće uĉinkovitosti i djelotvornosti poslovanja poduzeća. Banke kao financijske ustanove i

specifiĉna dioniĉka društva, vrlo su bitne za svako gospodarstvo. Za uspješno poslovanje

banke bitno je svesti pogreške na minimum u ĉemu je bitna interna revizija koja kroz

ispitivanja, analiziranja, otkrivanja pogrešaka te davanja preporuka uvelike pomaţe.

Naĉela interne revizija, nezavisnost i objektivno od krucijalnog su znaĉaja. Uloga interne

revizije je definirana od strane Uprave i Nadzornog odbora, ali pri obavljanju interni revizor

treba ostati neovisan i objektivan kako bi ispunio svoju zadaće savjesno i valjano, kako bi se

što prije otklonili nedostaci, nepravilnosti i prepreku u uspješnom poslovanju.

Kontroling i interna revizija su na mnogo naĉina sliĉni, ali opet razliĉiti, bez obzira što ih

mnogo ljudi i dalje poistovjećuje. Postoje metodološke razlike u funkcioniranju obiju sluţbi.

Zamišljene su kao produţene ruke menadţmenta, imaju sliĉne zadatke i ciljeve, meĊutim za

razliku od revizora, kontrolor nema nadzorno tijelo, te mjesto izvršenja kontrolinga odreĊuje

svako poduzeće prema vlastitom nahoĊenju. Dok su ciljevi interne revizije vezani uz

otkrivanje i otklanjanje pogrešaka, nedostataka ili nepravilnosti, ciljevi kontrolinga su vezani

za mjerenje uĉinaka i efikasnosti poslovanja, uspjeha ili neuspjeha na trţištu. Iako obje

funkcije definirane kao podrška upravljanju i odluĉivanju menadţmenta, kontroling nema

pronalaţenja, dokazivanja ili rješavanja eventualno nastale pogreške, dok to spada pod

zadatak internog revizora koji mora procijeniti objektivnost i ispravnost financijskih

izvještaja, te dati preporuke za poboljšanje rada.

Uz kontroling i internu reviziju, takoĊer se veţe i pojam društvene odgovornosti. Interna

revizija i kontroling pridonose transparentnom upravljanju i ponašanju u poslovanju kako

nitko od dionika ne bi se osjećao zakinut. Interna revizija se bavi ispitivanje da li se sve

provedeno prema zakonu i propisima, objektivno i neovisno, transparentno i pravilno kako bi

se izmeĊu ostalog zadovoljili i standardi koje je postavilo društvo kroz razne zakone i propise.

Kontroling pridonosi na naĉin da se kroz izvještaje iskazuje koliko se sredstava ulaţe u

60

društveno odgovorno poslovanje, kamo se ulaţu sredstva te da se kroz javne izvještaje prikaţe

protok sredstava i pravilno poslovanje.

Privredna banka Zagreb je aktivna na tom podruĉju, ĉemu uvelike pomaţu sluţbe kontrolinga

i interne revizije. Kontroling je mlada sluţba, ali jako dobro razvijena koja se brine o

uspješnom poslovanju kroz pravodobno i korektno izvještavanja, dok se sluţba interne

revizije izvrsno implementirana u poslovanje i brine se da je sve u skladu sa zakonom i

propisima, te da Banka posluje društveno odgovorno. Svake godine ulaţu velika sredstva, bilo

kroz donacije, bilo kroz sponzorstva, te uvelike tom ugledu pridonosi objavljivanje podataka

kroz razne mjeseĉne ili godišnje publikacije, transparentno upravljanje, kvalitetno voĊenje,

što je posljedica kvalitetnog ustroja sluţbe kontrolinga i interne revizije.

U današnje vrijeme, svako poduzeće, banka ili organizacija uvelike ovisi o kontrolingu i

internoj reviziji kako bi uspješno odgovorila na sve brzorastuće zahtjeve i promjenjive uvjete

okoline u ostvarenju svojih ciljeva.

61

LITERATURA:

KNJIGE:

Akrap, V i suradnici, 2009, Drţavna revizija, Masmedia d.o.o, Zagreb

Buble, M., 2000.godina, „Management“ Ekonomski fakultet, Split

Chambers, A. D., Selim, G. M., Vinten G, 1993, Internal Auditing, Pitman

Publising, London

Freer Spreckley, Priruĉnik za društvenu reviziju, CEDRA Ĉakovec u suradnji s

British Councilom, 2008.

Hinson, R., Boateng, R., Madichie, N. (2010):Corporate Social Responsibility

Activity Reportage onBank Websites in Ghana, International Journal ofBank

Marketing, Vol 28/7

Luković T., Lebenfromm U., 2009, Controlling- Koncepcija i slučajevi, Prva

knjiga, Sveuĉilište u Dubrovniku

Oĉko Jasminka., Švigir Andreja., 2009, Kontroling- upravljanje iz backstagea,

Altius savjetovanje, Zagreb

Osmanagić- Bedenik N., 2002, Operativno planiranje, Školska knjiga, Zagreb

Osmanagić- Bedenik N., 2007, Kontroling- Abeceda poslovnog uspjeha, 3.

dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb

Osmanagić Bedenik, Nidţara: Kontroling: abeceda poslovnog uspjeha, Školska

knjiga, Zagreb, 1998.

Popović, Ţ., Vitezić, N., 2009.,Revizija i analiza – instrument uspješnog donošenja

poslovnih odluka, 2.izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica

raĉunovoĊa i financijskih djelatnika, Zagreb

Zekić, Z. 2007, Menadţment- poduzetniĉka tehnologija, Conefing grupa, Opatija

Ziegenbein K., 2008, Kontroling, 9. preraĊena i aktualizirana naklada, RRiFplus,

Zagreb

62

ČLANCI:

Avellini-Holjevac, I.:Kontroling i uspješnost poslovanja, Raĉunovodstvo i

kontroling u postizanju uspješnosti poslovanja- Zbornik radova, Hrvatski

raĉunovoĊa, Zagreb- Bol na Braĉu, 2006. Str 137b- Bol na Braĉu, 2008.

Spremić, I. Uloga interne revizije i istrazivanje mogućnosti naĉina organiziranja,

XXXI simpozij HZRFD, Raĉunovodstvo, poslovne financije i revizija u

suvremenim uvjetima, Pula 1996, str.149

Tušek, B., Sever S., Uloga interne revizije u povećanju kvalitete poslovanja

poduzeća u Republici Hrvatskoj- Empirijsko istraţivanje, dostupno: http.//

www.hrcak.srce.hr/file/41335

Vitezić, N.,: Uloga interne revizije u kontekstu društvene odgovornosti poduzeća .

Zbornik radova, Hrvatski raĉunovoĊa, Zagreb – Poreĉ, 2003.

Vitezić, N.: Interaktivni odnos raĉunovodstva, kontrolinga i internog nadzora;

Raĉunovodstvo i porezi u sadašnjim uvjetima poslovanja - Zbornik radova,

Hrvatski raĉunovoĊa, Zagreb – Šibenik 2008.

Vitezić, N., Izvješće internog revizora u okviru ocjene kvalitete poslovanja,

Raĉunovodstvo, revizija i financije u suvremenim gospodarskim uvjetima, XXXVI

simpozij HZRFD 2001.

Vitezić, N.:Kontroling u okruţenju korporativnog upravljanja – Organizacijska i

metodološka rješenja, Zagreb- Bol na Braĉu, lipanj 2006.

INTERNET:

Ćorić G., 2008., Što je društvena odgovornost, online: 07.03.2012.,

http://www.pomakonline.com/content/view/100/60/

Društveno odgovorno poslovanje dostupno:

http://www.dop.hr/?p=1069, 14.5.2013

http://www.hrcak.srce.hr/file/41335

http://www.pomakonline.com/content/view/100/60/

63

Kodeks strukovne etike unutarnjih revizora dostupno na:

(http://pifc.mfin.hr/hr/doc_hr/HR_Kodeks_strukovne_etike_UR_2005.pdf,

19.05.2013)

Oĉko, J., 2013. http://jasminaocko.wordpress.com/tag/interna-revizija-2/

11.4.2013

Sluţbena internet stranica Privredne banke Zagreb: www.pbz.hr

Zakon o bankama, dostupno na: http//www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-

zakon-o-bankama.htm

Unutarnja revizija u bankama i odnos supervizora i revizora

http://www.hnb.hr/supervizija/papiri-bazelske-komisije/h-unutarnja-u-

bankama.pdf 15.05.2013.

OSTALO:

Privredna banka Zagreb

The Profesional Practice Framework, 2007., The Institute Of Internal Auditors

Research Foundation, Altimonte Springs, Florida

Vitezić, N: Kontroling – autorizirana predavanja, Rijeka, akademska godina

2011./2012.

http://jasminaocko.wordpress.com/tag/interna-revizija-2/

http://www.pbz.hr/



64

POPIS TABLICA:

Tablica 1.: Instrumenti stratgijskog i operativnog kontrolinga

Tablica 2.: Usporedba interne revizije i kontrolinga

Tablica 3.: Bilanca Privredne banke Zagreb sa stanjem na dan 31.12.2011.

Tablica 4.: Procjena primjerenosti uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola

POPIS GRAFIKONA:

Grafiĉki prikaz 1.: Organizacijska shema ustroja Privredne banke Zagreb

Grafiĉki prikaz 2.: Proces izvješćivanja prema stranim regulatornim tijelima

Grafiĉki prikaz 3: Organizacijska struktura Sektora kontrolinga

Documents

FUNKCIJA KONTROLINGA I INTERNE REVIZIJE NA …oliver.efri.hr/zavrsni/129.B.pdf · sveuĈiliŠte u rijeci ekonomski fakultet funkcija kontrolinga i interne revizije na primjeru privredne