G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E - djecjivrticfijolica.hrOve ped. godine nismo imali veća investicijska ulaganja na zgradi u Prelogu, zbog toga što se kreće u rekonstrukciju zgrade

1

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

GRAD PRELOG

D J E Č J I V R T I Ć «F I J O L I C A»

Trg kralja Tomislava 2

40323 PRELOG

Tel/fax: (040) 645-601

e-mail: [email protected]

KLASA: 601-05/18-02/1

UR.BROJ: 2109-01-18-1

G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E

O RADU DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017/2018

U Prelogu, kolovoz 2018.

mailto:[email protected]

2

U skladu s važećim Pravilnikom o obrascima i sadržajem pedagoške dokumentacije i

evidencije o djeci u dječjem vrtiću (»Narodne novine«, br.083/01) a na temelju Zakona o

predškolskom odgoju i obrazovanju (»Narodne novine«, broj 10/97, 107/07, 94/13), Godišnje

izvješće o ostvarivanju Plana i programa rada Dječjeg vrtića „Fijolica“ (u daljnjem tekstu:

Vrtić) za ped. 2017./2018.g. obuhvaća sva zadana područja a sačinili su ga:

odgojiteljice skupina: Sovice, Leptirići, Vjeverice, Loptice, Gljivice, Zvončići,

Pčelice, Vrapčići, Male Zvjezdice, Velike Zvijezdice

stručni suradnik: logopedinja

Zdravstvena voditeljica

ravnateljica

Temeljem članka 40. Statuta Dječjeg vrtića «Fijolica», Prelog, Trg kralja Tomislava 2.,

Godišnje izvješće za 2017./2018. pedagošku godinu, razmatralo je Odgojiteljsko vijeće na

sjednici održanoj 16.8.2018. godine, a donijelo ga je Upravno vijeće vrtića na šestoj

sjednici, održanoj 21.8.2018. godine.

U Prelogu, kolovoz 2018. g.

Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća:

_____________________ _________________________

Brankica Mezga, prof. Matija Strahija

3

SADRŽAJ:

1. USTROJ RADA -------------------------------------------------------------------------------5

1.1. osnovni podatci o Dječjem vrtiću --------------------------------------------------5

1.2. redovni, posebni, kraći programi --------------------------------------------------6

2. MATERIJALNI UVJETI RADA --------------------------------------------------------10

2.1. realizacija plana nabave i dopune didaktike i potrošnog materijala---------------10

2.2. realizacija plana investicijskog održavanja objekta ---------------------------------10

2.3. realizacija plana izvora sredstava ------------------------------------------------------10

ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD-------------------------------11

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE--------------------11

3.1. realizacija razgovora radi snimanja početnog stanja u skupini--------------------11

3.2. realizacija identifikacije djece s posebnim potrebama i poduzimanje

odgovarajućih mjera prema programskim sadržajima-----------------------------------12

3.3 .realizacija planiranog jelovnika – zdrava prehrana---------------------------------13

3.4 realizacija skrbi o dnevnom ritmu djeteta---------------------------------------------13

3.5.realizacija svakodnevnog boravka na zraku------------------------------------------14

3.6. odgojno-zdravstveni programi: ljetovanje -------------------------------------------14

3.7. realizacija praćenja psihofizičkog razvoja djece------------------------------------17

3.8. realizacija plana sanitarno-higijenskog održavanja vrtića-------------------------17

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD----------------------------------------------------------18

4.1. realizacija ciljeva, zadaća i sadržaja redovnog programa---------------------------18

4.2. realizacija globalnog, tematskog planiranja po odgojnim skupinama-------------19

Realizacija programa rada s djecom u drugoj godini života

Skupina „Sovice“ ----------------------------------------------------------19

Realizacija programa rada s djecom u trećoj godini života

Skupina „Leptirići“-----------------------------------------------------------25

Realizacija programa rada s djecom u četvrtoj godini života

Skupina „Vjeverice“----------------------------------------------------------29

Realizacija programa rada s djecom u petoj godini života

Skupina „Loptice“ -----------------------------------------------------------36

Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života

Skupina „Gljivice“------------------------------------------------------------40

Realizacija programa rada s djecom u šestoj i sedmoj godini života

Skupina „Pčelice“ ------------------------------------------------------------43

Realizacija programa rada s djecom u trećoj i četvrtoj godini života

Skupina „Male Zvjezdice“ -------------------------------------------------52

Realizacija programa rada petoj, šestoj i sedmoj godini života

Skupina „Velike Zvjezdice“ -----------------------------------------------59

4

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA --------------------------------------63

5.1. realizacija individualnog i skupnog usavršavanja djelatnika-----------------------63

a) odgojiteljsko-zdravstvena vijeća----------------------------------------------------63

b) stručni skupovi izvan ustanove -----------------------------------------------------64

5.2. realizacija godišnje planirane satnice--------------------------------------------------65

5.3. stručna literatura--------------------------------------------------------------------------65

6. SURADNJA S RODITELJIMA----------------------------------------------------------66

6.1. realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka----------------------------------------66

6.2. realizacija planiranih radionica s roditeljima-----------------------------------------67

7. REALIZACIJA SURADNJE SA SVIM ČIMBENICIMA KOJI SUDJELUJU

U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA-------67

8. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA----------------------------69

9. REALIZACIJA STRUČNOG SURADNIKA – LOGOPEDA----------------------70

10. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA ZDRAVSTVENE VODITELJICE ---77

11. REALIZACIJA POSEBNOG PROGRAMA -----------------------------------------80

11.1. Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Skupina „Zvončići“ -------------------------------------------------------------------80


Skupina „Vrapčići“ -------------------------------------------------------------------85

5

1. USTROJ RADA

1.1. OSNOVNI PODACI O DJEČJEM VRTIĆU

Tabela br. 1

NAZIV USTANOVE: DJEČJI VRTIĆ «FIJOLICA»

ADRESA: Trg kralja Tomislava 2

BROJ I NAZIV POŠTE: 40 323 Prelog

ŽUPANIJA: Međimurska

Broj vrtića: 3 (Prelog, Cirkovljan, Draškovec)

Broj djece u vrtiću: 221

Broj skupina: 10

BROJ RADNIKA:

(5 odgojiteljica na rodiljnom

dopustu)

a) ravnateljica 1

b) odgojiteljice: 25

- VSS 3

- VŠS 21

- SSS 1

- VŠS –stručno osposobljavanje bez

zasnivanja radnog odnosa

1

- VŠS- pomagač djetetu s teškoćama u

razvoju

2

c) prof. logopedije 1

d) zdravstvena voditeljica 1

e) ostali radnici: 10

- kuharica

- tajnik-rač.-financije

- domar

- spremačica

- adm.rač. radnik – stručno

osposobljavanje bez

zasnivanja radnog

odnosa

3

1

1

4

1

Podaci o vrtićima u sklopu Dječjeg vrtića «Fijolica»

Tabela br. 2

Rb. Objekt u: ADRESA BROJ SKUPINA BROJ DJECE

1. Prelogu Trg kralja Tomislava 2 6 141

Glavna 31 a 1 12

2. Cirkovljanu Trg Sv. Lovre 3 1 22

3. Draškovcu Nikole Tesle 2 2 46

UKUPNO: 10 221

6

1.2. REDOVNI, POSEBNI REDOVNI I KRAĆI PROGRAMI

(broj upisane djece, broj odgojnih skupina, broj djelatnika, struktura 40-satnog radnog

tjedna odgojno-obrazovnih djelatnika, radno vrijeme vrtića )

Tabela br. 3

Red.

Broj

DOB DJECE SKUPINA BROJ

DJECE

BROJ

ODG.

1. 1-3 godine „SOVICE“ 12 2

2. 3 godine „LEPTIRIĆI“ 17 2

3. 4 godine „VJEVERICE“ 20 2

4. 5 godina „LOPTICE“ 24 2

5.

5 i 6 godina „GLJIVICE“ 27 2

6. 6 i 7 godina „ZVONČIĆI“ 27 2

7. 6 i 7 godina „PČELICE“ 26 2

8. 3 i 4 godina „MALE

ZVJEZDICE“

Draškovec

20

2

9. 5, 6 i 7 godina „VELIKE

ZVJEZDICE“

Draškovec

26

2

10. od 3 do polaska u školu „VRAPČIĆI“

Cirkovljan

22 2

UKUPNO: 221 20

7

Tabela br. 4

STRUKTURA 40-SATNOG RADNOG VREMENA

ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA

NAZIV ZADUŽENJA BROJ SATI

Neposredni rad s djecom 27.5

Ostalo: 12,5

1. vođenje pedagoške dokumentacije

izrada orijentacijskog plana i programa odgojno-

obrazovnog rada (tromjesečno)

tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada

dnevni planovi

vrednovanje ostvarivanja plana i programa

imenik djece

evidencijske liste polaznosti, tabele

individualni dosjei djece

projekti

3

2. individualno i skupno stručno usavršavanje

odgojiteljska vijeća, aktivi

seminari i radionice

stručna literatura

1,5

3. suradnja s roditeljima

roditeljski sastanci

individualni razgovori s roditeljima

radionice s roditeljima

svečanosti (jesenska svečanost, dani kruha, dan grada,

maškarada, sajam cvijeća, obiteljski dan, majčin dan,

dan očeva)

2,5

4. nabava materijala i izrada didaktičkog materijala

potrebnog za rad u skupini

3

5. pauza 2,5

8

RADNO VRIJEME ODGOJITELJA:

PRELOG: 5,30-16,30 sati (10-satni boravak)

Jutarnje dežurstvo: 5,30 - 6,45 sati

Redovni rad: 6,45 – 16,00 sati

Poslijepodnevno dežurstvo: 16,00 – 16,30 sati

U jutarnjem i poslijepodnevnim dežurstvu odgojitelji su se mijenjali tjedno. Odgajatelji jasličke

skupine „Leptirići“ nisu bili u dežurstvu, zbog potrebe većeg preklopa radnog vremena.

Jaslička skupina „Sovice“, u Dječjoj kući, Glavna 31 a, radila je od 6,00 do 16,30.

CIRKOVLJAN: 6,30-16,30 sati (10-satni boravak)

DRAŠKOVEC: 5,30 – 16,00 sati (10-satni boravak)

RADNO VRIJEME OSTALIH DJELATNIKA

Ravnateljica: 8,00 – 15,00 sati

Adm.- rač.djelatnica: 7,00 – 15,00 sati

Ponedjeljkom: 8,00 – 16,00 sati

Kuharice (Prelog): 6,00 – 14,00 sati

7,30 – 15,30 sati

Kuharica (Draškovec): 7,00 – 15,00 sati

Spremačice (Prelog): 8,00 – 17,00 sati

14,00 – 21,00 sati

Spremačica (Cirkovljan): 15,30 – 18,30 sati (3 sata)

Spremačica (Draškovec): 15,30 – 19,30 sati (4 sata)

Domar: 7,00 – 15,00 sati

9

Redovni posebni Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je Suglasnost na Program katoličkog vjerskog

odgoja djece predškolske dobi, u sklopu redovnog programa odgojno-obrazovnog rada u

Dječjem vrtiću „Fijolica“, dana 15. prosinca 2003.g.

U posebnom redovnom programu – program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske

dobi, bilo je uključeno 27 djece, u jednoj odgojnoj skupini „Zvončići“ u Prelogu i jednoj

odgojnoj skupini „Vrapčići“ u područnom odjeljenju u Cirkovljanu (22 djece).

Program su provodile odgojiteljice u vjeri, Agneza Mihac i Marija Kočet, koje su završile

teološko-katehetsko doškolovanje i dobile mandat biskupa na neodređeno vrijeme. Realizacija

programa je u prilogu.

Kraći program engleskog jezika

Dječji vrtić je i ove ped. godine iznajmio prostor za izvođenje kraćeg programa engleskog

jezika . Program je izvodila djelatnica Škole za strane jezike Didasko, sa završenim studijem za

predškolski odgoj i engleskim jezikom. U program je bila uključeno 19 dijete, u dobi od 3 do 6

godina. Program se izvodio dva puta tjedno po 45 min, u dvije skupine, poslije radnog

vremena vrtića. Roditelji su program financirali u potpunosti.

Kraći program predškole

U kraći program predškole bilo je upisano 6 djece u dobi od šest godina, koji će na jesen

krenuti u prvi razred, u skupini “Pčelice“ i „Zvončići“.

10

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

2.1. Realizacija plana nabave i dopune didaktike i potrošnog materijala za odgojne skupine

Potrošni materijal za odgojne skupine nabavljao se mjesečno, prema potrebama odgojno-

obrazovnog rada. Iako je svake godine sve manja pomoć firmi na području Grada Preloga i

okolice, još se uvijek snalazimo s prikupljanjem pedagoško-neoblikovanog materijala.

Odgojitelji su samostalno, tijekom godine, izrađivali didaktička sredstva i time dopunjavali

postojeću didaktiku. Materijal za izradu nabavljali su sami i u suradnji sa sponzorima i

roditeljima. Sredstvima MZO nadopunili smo didaktiku u skupinama.

2.2. Realizacija plana investicijskog održavanja objekta

Vrtić u Prelogu:

Ove ped. godine nismo imali veća investicijska ulaganja na zgradi u Prelogu,

zbog toga što se kreće u rekonstrukciju zgrade tijekom ljetnih mjeseci, ali smo

zato imali investicije u prostoru Osnovne škole gdje ćemo boraviti tijekom

rekonstrukcije:

Postavljanje knauf ploča i soboslikarski radovi Color centar

(9.000,00 kn)

Preseljenje klima ( 19.000,00 kn)

Postavljanje zaštitne ograde i vrata na stepenicama (20.000,00 kn)

Vrtić u Cirkovljanu

Postavljanje novog poda u sobi dnevnog boravka (13.000,00 kn)

Soboslikarski radovi (5.000,00 kn)

Vrtić u Draškovcu

preuređenje sobe za potrebe jasličke skupine (15.000,00 kn)

soboslikarski radovi (5.000,00 kn)

2.3. Realizacija plana izvora sredstava

Financijska sredstva za redovan rad vrtića osigurana su:

iz Proračuna Grada Preloga (60 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

uplatama roditelja (40 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

iz Državnog proračuna (predškola i djeca s teškoćama u razvoju za 2016.g.)

iznajmljivanjem prostora (Škola stranih jezika Didasko)

Donacijama roditelja, udruga, poduzeća i firmi

11

ODGOJNO -OBRAZOVNI RAD

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

3.1. Realizacija razgovora radi snimanja početnog stanja u skupini,

ravnatelj-roditelj-odgojitelj

Obavezni sistematski pregledi, za novoupisanu djecu, sastojao se od:

uvida u provedeno cijepljenje na osnovu liječničke dokumentacije

općeg kliničkog pregleda – potvrda o obavljenom sistematskom zdravstvenom

pregledu predškolskog djeteta prije upisa u dječji vrtić

pregleda zubi

antropološko mjerenje i stanje uhranjenosti

laboratorijskih pretraga

U inicijalnom intervju zabilježeni su podaci o:

djetetu ( ime, prezime, datum rođenja, adresa)

obitelji (ime oca, majke, zaposlenje)

porodu i bolestima djeteta

razvoju i navikama djeteta

Sistematski nadzor zdravlja u toku boravka djeteta u vrtiću provodio se u suradnji s

Domom zdravlja u Prelogu i Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije kroz:

opće kliničke preglede

preglede nakon bolesti djeteta

preglede djece pri pojavi zaraznih bolesti i poduzimanju odgovarajućih mjera zaštite

12

3.2. Realizacija identifikacije djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju te

poduzimanje odgovarajućih mjera prema programskim sadržajima

Tabela br. 5

DIMENZIJE PRISTUPA

Prepoznavanje

posebne potrebe,

praćenje razvoja

Individualizirani

pristup

Nositelji

DJECA S POSEBNIM

ZDRAVSTVENIM I

PREHRAMBENIM

POTREBAMA

- alergije na hranu – 3 djece

- vegetarijanska prehrana –

1 dijete

-formiranje

dokumentacije

(individualni dosje

djeteta)

-praćenje razvoja i

zdravlja djece

(alergije i nutritivni

poremećaji, kronične i

akutne bolesti,

respiratorne bolesti)

-poseban ili

prilagođeni jelovnik

-praćenje djetetove

prehrane i reakcije

na hranu

-pismene upute

odgojiteljima i

kuharicama o

mjerama i

postupcima

- odgojitelji

- kuharice

- liječnik

- roditelji

- zdravstveni

voditelj

DJECA S POSEBNIM

POTREBAMA U

SPOZNAJNOM

RAZVOJU

(5 djece)

-praćenje razvoja djece

(ind. dosje)

-procjena spoznajnog

razvoja djece s:

disharmoničnim

spoznajnim razvojem,

te s potrebama za

većim i bogatijim

poticajima

-obogaćivanje

redovnog programa

poticajima za razvoj

posebnim djetetovih

interesa

- odgojitelji

- ravnatelj

- roditelji

- MURID

DJECA S POSEBNIM

POTREBAMA U

RAZVOJU GOVORA I

JEZIKA

( 92 djece)

-upućivanje na obradu

u specijaliziranu

ustanovu ili u

logopedski tretman u

vrtiću

-unošenje različitih

poticaja za vježbe

disanja i opuštanja,

grafomotorike i

vizualne percepcije

-konzultativni rad s

logopedom

-logopedski

tretman u

specijalističkoj

ustanovi ili u

vrtiću

- odgojitelji

- roditelji

DJECA S POSEBNIM

POTREBAMA U

SENZOMOTORIČKOM

RAZVOJU

( 2 djece)

-formiranje ped.

dokumentacije

-praćenje razvoja i

zdravlja djece s:

-neurorizičnim

faktorom

-primjena vježbi

za razvoj krupne

i fine motorike

-konzultativni rad

između

odgojitelja i

roditelja

- odgojitelji

- ravnatelj

13

3.3 Realizacija planiranog jelovnika-zdrava prehrana

U redovitom desetsatnom programu djeci su bila osigurana 4 obroka – doručak, voćni obrok,

ručak i užina. Djeci koja koriste jutarnje dežurstvo osiguran je i zajutrak – topli napitak i suhi

keksi. S obzirom na to da nekoliko djece ima posebnu prehranu, u suradnji s roditeljima i

zdravstvenim voditeljem prilagodili smo jelovnik njihovim potrebama.

Jelovnici se planiraju mjesečno. Obavezno se poštuje tendencija korištenje što veće količine

sezonskog povrća i voća u kombiniranju obroka. Jelovnik izrađuje zdravstvena voditeljica u

suradnji s kuharicama i ravnateljicom. Pri planiranju obroka poštuju se propisana načela i

prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima te se nastoji izaći u susret i

zadovoljenju ne samo dječje potrebe za hranom već i za okusima koje djeca vole.

Svježe meso s nam dostavljaju djelatnici mesnice „Kiš“, tako da se ono uopće ne stavlja u

duboko zamrzavanje. Kruh i pekarske proizvode dostavljaju nam Čakovečki mlinovi. Ostale

namirnice dostavlja nam KTC.

Kuhinja je usklađena s HACCP programom, te se vodi sva potrebna dokumentacija.

Neophodne propisane mjere iz HACCP-a, provode za to zaduženi radnici, uz nadgledavanje

ravnateljice. Kontrolu i ispravnost namirnica, hrane, bakteriološke briseve radnih ploha te

briseve pribora koji se koristi u kuhinji, provodila je služba Zavoda za javno zdravstvo

Međimurske županije.

3.4. Realizacija skrbi o dnevnom ritmu djeteta

Radno vrijeme vrtića bilo je od 5,30 do 16,30, odnosno 6,30 do 16,30 za vrtiće u Cirkovljanu i

Draškovcu. Jutarnje dežurstvo, u Prelogu, trajalo je od 5,30 do 6,45 sati, a popodnevno od

16,00 do 16,30.

U jutarnje dežurstvo dolazilo je oko dvadesetak djece, a u popodnevnom dežurstvu ostajalo je

oko desetak djece.

Poštivale su se individualne potrebe djece za snom, tako da je nekoliko djece spavalo i u

jutarnjem dežurstvu. U Prelogu su djeca spavala u tri skupine a u dvjema su bili spavači i

nespavači, kao i u Cirkovljanu i u Draškovcu.

Djeca borave u toplim, svijetlim i zračnim prostorijama (10 soba za dnevni boravak). Sobe u

Prelogu i Draškovcu imaju zaštitne roletne, dok su u Cirkovljanu, zaštita od sunca, tamne

zavjese. Sve prostorije u Prelogu i Draškovcu imaju klima uređaje s obzirom na to da su ta dva

vrtića radila i u ljetnim mjesecima. Vrtić u Cirkovljanu ne radi tijekom srpnja i kolovoza.

14

Nastojali smo svu djecu osamostaliti u provođenju tjelesne higijene:

pravilno pranje ruku prije i poslije jela jednokratnim papirnatim ubrusima

pravilna upotreba toaletnog papira

pravilna upotreba maramica za brisanje nosa

pravilna upotreba pribora za jelo (žlica, vilica, nož) i salveta

3.5. Realizacija svakodnevnog boravka na zraku, jednodnevnih izleta u prirodu

U skladu s vremenskim prilikama, tendencija je da djeca što više i što češće borave na svježem

zraku gdje im se na dvorištu organiziraju igre uz pokret, tjelovježba, štafetne i ostale suradničke

igre, igre s rekvizitima, igre s vodom i pijeskom, istraživačke aktivnosti, šetnje bližom

okolicom Vrtića itd.

Također se u odgojno obrazovni rad nastoji utkati ljubav prema prirodi i stjecanje navike

provođenja vremena u prirodi na koristan i zabavan način. Zbog nedostatka kineziološke

dvorane, dvorište i terase su jedino mjesto gdje se mogu upražnjavati potrebni oblici

kinezioloških aktivnosti koje pomažu transformaciji dimenzija antropološkog statusa svakog

djeteta ponaosob.

Djeca su svakodnevno boravila na zraku, osim kada to vremenski uvjeti nisu dopuštali. Svaka

soba ima popločenu terasu, pa su se dječje igre često selile na terase. Vrtić ima lijepo uređeno

dvorište, s mnogo igrala za djecu i mnogo zelenog prostora za trčanje.

Šetnje su se uglavnom koristile u cilju aktivnog promatranja promjena u prirodi (voćnjak,

livada, polje, park), okolini (nova gradnja, popravak zgrada), pravilno kretanje u prometu.

3.6. Odgojno-zdravstveni programi: ljetovanje

Dječje odmaralište Društva Naša Djeca Varaždin i Dječji vrtić „Fijolica“ Prelog i ove su godine

u zajedničkoj suradnji organizirali ljetovanje za djecu na otoku Rabu, u naselju Banjol. U

pratnji odgajateljica Marije Kočet i Marjane Hižmen, na ljetovanje je krenulo 19 djece iz

skupina „Zvončići“,“Vrapčići“,, i „Pčelice“. Ljetovanje je trajalo 5 dana, u terminu od

24.07.2018. do 28.07.2018. godine.

15

Uz nekoliko roditeljskih sastanaka odgajatelji su predočili što je to ustvari dječje ljetovanje te

koje su dobrobiti i prednosti zajedničkog ljetovanja sa svojim vršnjacima. Zajedničkim

savjetima i otvorenom komunikacijom s roditeljima stvorena je kvalitetna suradnja koja nas je

pratila prije,tijekom ali i nakon ljetovanja. Roditelji su poštovali savjete odgajatelja te su se

pridržavali zajedničkih dogovora,a cijelo ljetovanje mogli su pratiti putem mobilnih aplikacija

te u svakom trenutku vidjeti što se događa na ljetovanju. Zajednička suradnja rezultirala je

ostvarenjem zacrtanog cilja, a to su sigurnost, smirenost, zadovoljstvo i sreća djece. U dječjem

odmaralištu susreli smo se s nizom educiranih osoba-animatori, odgojitelji, kineziolog, vrsni

kuhari, medicinska sestra uz koje smo bili sigurni da će naš boravak biti raznovrstan te prepun

različitih aktivnosti.

Tako su ove godine pripremili za djecu: školu plivanja, sportske animacije i igre u vodi,

animacijske igre na terasi, disco večer, igre u vodi na pedalinama, izlet brodom do Zavratnice,

izlet do grada Raba te posjeta kući „Rapska torta“ te na kraju provjera znanja plivanja uz

podjelu diploma.

Prema preporuci nutricionista djeci su se dnevno posluživala 4 obroka koja se pripremaju u

suvremenoj kuhinji uz provođenje HACCP standarda. Također je osigurana i stalna medicinska

skrb.

16

Program ljetovanja je slobodan izbor roditelja, a smještaj i program boravka omogućuju djeci

interakciju s drugom djecom,aktivno istraživanje i učenje, usvajanje novih znanja, iskustava i

vještina te razvijanje pozitivnih stavova i navika, samopouzdanja, snalažljivosti i odgovornosti

djeteta. Program ljetovanja također potiče djecu da u krugu svojih vršnjaka dožive i spoznaju

život u kolektivu, drugačijim uvjetima (suradnja, pomaganje, pridržavanje pravila, poštovanje i

čuvanje svojih i tuđih stvari).

Smatramo da su djeca bogatija za jedno veliko iskustvo te da su početne suze zbog prvog

rastanka i odvajanjem od najdražih ubrzo pretvorene u veliku radost i zadovoljstvo te da će se

ovakvo iskustvo pamtiti još dugo.

Izvješće izradile odgojiteljice koje su išle na ljetovanje

17

3.7. Realizacija praćenja psihofizičkog razvoja djece

Odgojitelji redovno u dnevnim zapažanjima, te tjednoj i tromjesečnoj valorizaciji prate

psihofizičko stanje djeteta. S obzirom na to da to nije relevantan pokazatelj psihofizičkog stanja

djeteta, izrađene su razvojne mape za svako dijete, gdje odgojitelji mogu na osnovu

promatranja i bilježenja pratiti psihofizičko stanje djece. U tjednom i godišnjem zaduženju

satnice, u području pedagoške dokumentacije, planirani su sati za izradu razvojnih mapa. U

razvojnim mapama odgojitelji su pratiti psihofizički razvoj djeteta i to:

socio-emocionalni razvoj i razvoj samostalnosti (svijest o vlastitom identitetu i

samopoštovanje, samokontrola i interakcije, društveno ponašanje)

govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo (receptivni jezik, izražajni jezik,

vještine pismenosti i pripreme za čitanje, vještine pismenosti i jezik koji prethodi

pisanju)

spoznajni razvoj (motivacija i rješavanje problema, logičko i matematičko mišljenje,

znanje i podaci)

tjelesni i psihomotorni razvoj (osnovna motorika, složena motorika, zdravlje i sigurnost)

3.7. Realizacija plana sanitarno-higijenskog održavanja vrtića

Tri puta tijekom godine izvršena je dezinsekcija i deratizacija objekta i okoliša vrtića.

Kontrola zdravstvenog stanja djelatnika vršena je redovno, prema zakonskim propisima.

Sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije sklopljen je ugovor i hrana se kontrolira

prema zakonskim okvirima. Primjena HACCAP programa je realizirana i ispunjava se sva

potrebna dokumentacija.

Edukaciju tehničkog osoblja (kuharice, spremačice, domar) o važnosti pravilnog i stalnog

korištenja zaštitnih sredstava pri radu i sredstava za rad provodio je Zavod za javno zdravstvo

Međimurske županije. Permanentnom edukacijom o koristi ali i štetnosti sredstava za

provođenje sanitarno-higijenskih uvjeta razvijao se kod odraslih svijest o očuvanju osobnog

zdravlja i očuvanju okoliša, te pravo djeteta na zdrav život u zdravom okruženju.

Poticanjem i razvijanjem osjećaja pripadnosti i fleksibilnosti u radu (tehničko osoblje),

prilagođavalo se potrebama djece (optimalno vrijeme za postavljanje dječjih ležajeva, poštivati

vrijeme predviđeno za jelo, čišćenje, igru i dr.)

18

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. Realizacija ciljeva, zadaća i sadržaja redovnog programa (prema dječjem iskustvu,

interesima i potrebama razvojne dobi) stvaranje uvjeta za organiziranje i unapređivanje

dječjih aktivnosti radi zadovoljenja njihovih razvojnih potreba

Organiziranim predškolskim odgojem osigurali smo pomoć roditeljima u skrbi za odgoj i

obrazovanje njihovog djeteta, dopunili obiteljski odgoj, osigurali optimalan djetetov razvoj.

Predškolski odgoj temelji se na humanističkom pristupu odgoju, suvremenim znanstvenim

dostignućima i teorijama o dječjem razvoju, te Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski

odgoj i obrazovanje. U organizacijskom smislu, maksimalno smo se prilagodili potrebama

djece i roditelja.

Omogućili smo roditeljima da sudjeluju u programu, što je uvelike doprinijelo boljoj suradnji

između obitelji i vrtića. Roditelji se privikavaju na takvu otvorenost vrtića, te želimo takvu

suradnju nastaviti. Roditelji su se uključivali i u obogaćivanje materijalnih uvjeta.

Tijekom godine bilo je nekoliko upisa, i to se pokazalo dobrim, jer je period adaptacije bio

kraći, nego na početku godine kada je puno novoupisane djece.

19

4.2. realizacija globalnog, tematskog planiranja po odgojnim skupinama (redovni,

cjelodnevni program)

4.2.1. Realizacija programa rada s djecom u drugoj godini života

JASLIČKA SKUPINA „SOVICE“

VREDNOVANJE OSTVARIVANJA UVJETA ZA PROVEDBU ZADAĆA

Odgojna skupina „Sovice“ je novoosnovana skupina pedagoške godine 2017./2018., u njoj

borave djeca u dobi od 10 mjeseci do 2 godine.

Na početku pedagoške godine u skupinu je upisano 12-ero djece, 10 novoupisanih i 2 već

adaptirane djece iz skupine „Leptirići“. Nakon tjedan dana jedno dijete iz skupine „Sovice“

preseljeno je u skupinu „Leptirići“ zbog odstupanja u razvoju s obzirom na ostalu djecu. Zbog

boljih uvjeta rada, skupina „Sovice“ preseljena je u prostorije „Dječje kuće“, 100-tinjak metara

udaljene od zgrade vrtića.

Tijekom godine nekoliko djece bilo je privremeno ispisano radi čestog pobolijevanja. Iz

skupine se ispisalo 5-ero djece, neki na preporuku liječnika zbog čestih bolesti a neki zbog

prelaska u drugi vrtić. Pedagošku godinu završili smo s 12 djece u skupini.

U skupini su radila 2 odgajatelja i prvostupnica sestrinstva, koja je u skupini boravila od 8-12 h

i 13-15 h, uz 1 odgajatelja. Za vrijeme prilagodbe u skupini, uz djecu, boravili su i roditelji

kako bi se djeca što lakše privikla na novu okolinu. Nekoliko djece imalo je težu prilagodbu, no

sva djeca su se uspješno privikla, te smo uspjeli uspostaviti dobar emocionalni odnos.

ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI RADA

Pedagošku godinu započeli smo u preuređenoj sobi u vrtiću, ali nakon tjedan dana u dogovoru s

roditeljima i ravnateljicom preselili smo u prostorije „Dječje kuće“. U novom prostoru imali

smo na raspolaganju više prostorija, koje smo preuredili u prostor gdje djeca borave, prostor

blagovaone, spavaonu, kupaonu i garderobu. S nama je u „Dječju kuću“ išla i spremačica.

Sobu dječjeg boravka smo opremili poštivajući potrebe i interese djece s obzirom na njihovu

kronološku dob. Djeci smo osigurale prostor za kretanje te svakodnevno nadopunjavale sobu

novim materijalima prateći njihov interes. Tako smo izradile razne taktilne podloge za hodanje,

taktilne ploče, te taktilnu kućicu i time omogućile djeci stjecanje raznovrsnog iskustva

dodirom. Izradile smo i razne igre za klasificiranje po boji, obliku i veličini. Obogaćivale smo

20

prostor raznim manipulativnim igrama prema interesu djece (domaće životinje, vozila, voće i

povrće). Većinu igara izradile smo od pedagoški neoblikovanog materijala.

TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ

Na početku pedagoške godine bilo je samo 4-ero djece koja su samostalno hodala, dok su ostali

puzali ili hodali uz pridržavanje. Sva djeca prohodala su do 16 mjeseci starosti.

U daljnjem radu usavršavali smo prirodne oblike kretanja. U skladu s razvojnim potrebama

djece provodili smo različite tjelesne aktivnosti. Kad god su nam uvjeti dozvoljavali, s djecom

smo boravili na svježem zraku. Tijekom godine provedena su antropometrijska mjerenja djece.

Na početku pedagoške godine sva djeca bila su u pelenama. Tijekom godine jedno dijete

odviklo se od pelena, a još nekoliko djece pokazuje interes za obavljanje nužde u sanitarni

čvor, pa ih u tome potičemo.

21

Posebnu pažnju posvetile smo u usvajanju kulturno-higijenskih navika. U početku su sva djeca

trebala pomoć kod hranjenja, međutim vrlo brzo savladali su samostalno hranjenje, koristeći

pribor za jelo. Također, sva djeca piju samostalno iz čašica. Neka djeca samostalno se obuvaju i

izuvaju, te pospremaju svoje papuče na označeno mjesto. Djecu potičemo i na samostalno

pranje ruku, što su također mnogi od njih uspješno savladali.

SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ

Faza prilagodbe trajala je kod neke djece par dana , a kod neke i do nekoliko tjedana. Djeci su u

tom periodu utjehu pružali prijelazni objekti i dudice. U početku je odvajanje od roditelja bilo

nešto teže, te su pojedina djeca burno reagirala. Kako su s vremenom stekli povjerenje u

odgajatelje tako je i odvajanje od roditelja bilo bezbolnije.

Kod neke djece jače je izraženi negativizam koji se manifestira kroz ispade bijesa, vrištanjem,

bacanjem na pod što je i specifično za tu kronološku dob.

Neka djeca počela su razvijati odnose i s vršnjacima u skupini, pa se tako javljaju i prve

zajedničke igre. Sva djeca primjećuju i vole biti u društvu druge djece, promatrati ih, dodirivati.

Vidljivi su i prvi oblici prosocijalnog ponašanja tako što jedni druge tješe, donoseći omiljene

igračke, pomažu u obuvanju papučica…

SPOZNAJNI RAZVOJ

Sva djeca u skupini znaju svoje ime. Većina djece zna i imena druge djece u skupini kao i

imena odgajatelja, što smo često ponavljali. Kod jednog djeteta primijetile smo odstupanja u

pojedinim segmentima spoznajnog razvoja kao što su neizvršavanje jednostavnih uputa,

nemogućnost pamćenja i oponašanja pojedinih ponašanja (pokazivanje dijelova tijela, stvari,

osoba). U dogovoru s roditeljima pratit ćemo daljnji tok razvoja.

Djeca vole istraživati okolinu trganjem, prevrtanjem, rastavljanjem pa smo im obogaćivali

prostor raznim materijalima i nudili razne poticaje kako bi i dalje poticale njihovo istraživanje.

Tako su djeca imala mogućnost istraživati snijeg, vodu, mijesiti tijesto, trgati i gužvati novinski

papir, manipulirati tjesteninom…

22

U toj dobi vidljive su razlike u stabilnosti pažnje. Sve više djece uključuje se u zajedničke

aktivnosti. Veliki broj djece sluša i prati jednostavne priče, te se uključuju u aktivnost čitanja

slikovnica dok neka djeca još uvijek ne žele sudjelovati u takvim aktivnostima.

23

.

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARANJE

U ovom periodu djeca počinju izgovarati prve riječi sa značenjem. Između djece u skupini

vidljive su velike razlike u razvoju govora, no sva djeca imaju dobro razvijenu komunikaciju.

Većina djece dobro uočava ritam govora, oponaša ga, ponavlja riječi, oponašaju zvukove iz

prirode i imenuju pomoću onomatopeje, pokazuju dijelove tijela, prepoznaju stvari na slici.

Dječji govor poticale smo svakodnevno kroz brojalice, prstovne i gestovne igre, pjesmice,

čitanjem slikovnica.

Trudile smo se djeci svakodnevno omogućiti razne likovne aktivnosti nudeći im različite

likovne materijale i omogućile im likovni razvoj kroz različite likovne tehnike. Prema interesu

djece, neke od tih aktivnosti trajale su duže, a neke kraće te su u svim tim aktivnostima djeca

rado sudjelovala.

Pjesmice primjerene dobi djece ponavljali smo svakodnevno, te smo uz pjesmu razvijali i

pokret lupkanjem, ljuljanjem, pljeskanjem, skakanjem…

24

SURADNJA S RODITELJIMA

Tijekom pedagoške godine održana su 4 roditeljska sastanka, 2 na zahtjev odgajatelja, 1 na

zahtjev roditelja i 1 na zahtjev ravnateljice. Suradnja s roditeljima bila je dobra. Sve tekuće

probleme rješavali smo svakodnevnim razgovorom kao i individualnim razgovorima. Na

individualnim sastancima roditeljima smo dali uvid u cjelokupni razvoj njihovog djeteta,

skrenuli pažnju na eventualne probleme te im omogućile pregled individualne mape njihovog

djeteta. S roditeljima smo komunicirali i preko našeg panoa u garderobi, te zajedničke Viber

grupe.

Izvješće izradile:

Odgojiteljice skupine „Sovice“

25

4.2.2. Realizacija programa rada s djecom u trećoj godini života

SKUPINA „LEPTIRIĆI“


U pedagoškoj godini 2017./2018. u skupinu Leptirići upisano je 16-tero djece. Osmero je

upisano od prošle pedagoške godine i osmero djece je upisano s 1. 09., dok je jedno dijete

upisano i s 1. 10. 2017. Tada skupina broji 17-tero djece. Samo jedno dijete u skupini je mlađe

od ostalih te im generacijski ne pripada. Većih pobolijevanja nije bilo osim čestih respiratornih

bolesti i infekcija, dok je jedno dijete iz skupine preboljelo i vodene kozice.

U skupini su radila dva odgajatelja. Povremeno su boravile i studentice Učiteljskog fakulteta

Čakovec. Sa svom novoupisanom djecom u početku je u skupini boravio jedan od roditelja i

prilagodba je sa svima prošla normalno i nije dugo trajala. Najčešće reakcije bile su plač

prilikom odvajanja od roditelja, odbijanje hrane i potreba za fizičkim kontaktom s

odgajateljem.


Svi centri u sobi dnevnog boravka ostali su na istom mjestu, ali smo ih obogatile novim

pedagoški neoblikovanim materijalima, te ih estetski promijenile da bi djeci bili atraktivniji i

interesantni. Taktilnu kućicu cijelu smo izmijenile. Stvorile smo i novi centar za stvaranje

pozitivne slike o sebi u kojem su se nalazile fotografije svih Leptirića. Veliki donirani madrac

smjestile smo u kutić pričanja gdje smo svakodnevno pričali priče i na kojem su djeca mogla

zadovoljiti svoju potrebu fizičke aktivnosti za skakanjem. Prostor sobe dnevnog boravka

estetski se mijenjao sa svim godišnjim dobima. Bazen s lopticama u jednom trenutku djeci je

postao neatraktivan, pa smo ga zamijenile s rasipnim materijalom kojeg nismo dugo zadržale

zbog prevelike živosti djece i nezainteresiranosti za čišćenje istog. Pripremajući se za posjetu

stomatologa i liječnika, centar obitelji preoblikovale smo u bolnicu. Za formiranje tog centra

velik dio pedagoški neoblikovanog materijala prikupili su nam roditelji djece. Centar je bio vrlo

zanimljiv i atraktivan djeci i u njemu su se svakodnevno najviše igrali. Obogaćen je i centar s

lutkicama na štapu u kojem se sada nalaze i ginjol lutkice za prstiće.

26


Većina djece u skupini je spretna, dobro se kreće i orijentira u prostoru. Svakodnevnim

tjelesnim aktivnostima jačale smo i poticale pravilan rast i razvoj dječjeg organizma. Utjecale

smo na postupno svladavanje prirodnih oblika kretanja: hodanjem po neravnoj površini i preko

prepreka na tlu, provlačenjem ispod prepreka, kotrljanjem i bacanjem lopte, penjanjem,

silaženjem i skakanjem s nižih predmeta. Zbog fizičkih predispozicija, neka djeca nisu baš

spretna. Svaki dan provodili smo na zraku na terasi i dvorištu vrtića, a početkom proljeća

krenuli smo i u šetnje koristeći uže. Iako su mnogi u takvu šetnju krenuli prvi puta, svi su se

pridržavali pravila da se uže ne pušta. Na usvajanju kulturno-higijenskih navika svakodnevno

se radilo. Većina djece pravilno koristi žlicu za jelo, a kasnije smo uveli i vilicu kojom su se,

također, svi dobro koristili. Nekolicina djece odbija meso te smo iz variva često vadile meso

van. Tijekom pedagoške godine provedena su antropometrijska mjerenja djece koja su kod svih

pokazala vidljiv napredak. Do kraja pedagoške godine većina djece odvikla se od pelena i

samostalno obavlja fiziološke potrebe.

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ

Sa svom djecom uspostavljena je dobra emocionalna veza s odgajateljima svakodnevnim

individualnim pristupom i dobrom komunikacijom. Novoupisana djeca dobro su se uključila u

skupinu, privikla se na dnevni ritam i raspored dana, a pritom su se poštivale i individualne

potrebe svakog pojedinca. Velik broj djece bio je vezan uz dude, flašice i razne prijelazne

objekte, dok su do kraja pedagoške godine oni postajali nepotrebni. Primijetile smo početak

grupne igre kod starije djece u kojima se već sad vide vođe i inicijatori aktivnosti.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Djeci se nude različiti materijali i igračke za manipuliranje i istraživanje (rastavljanje,

umetanje, punjenje i pražnjenje). Većina djece imenuje i prepoznaje osnovne boje, prepoznaje

prostorne odnose gore-dolje i ispred-iza. Sve smo to postigle kroz igru s raznim predmetima u

kojima su djeca uočavala razlike u veličini, boji i obliku, kroz šetnje i boravak u prirodi u svako

godišnje doba. Dječji spoznajni razvoj obogatile su posjete skupini od kojih izdvajamo:

stomatologa, liječnika i medicinsku sestru, gorsku službu spašavanja i vatrogasce. A mi smo

posjetili gradsku knjižnicu i muzej.

27

GOVOR, IZRAŽAVANJE I STVARANJE

Većina djece ima normalan govor i sporazumijeva se s odgajateljem i međusobno, dok samo

jedno dijete zaostaje u govornom razvoju. Svakodnevno pjevanje i pričanje obogaćivalo je

dječji govor, a i mi smo bile dobar govorni model. Djeca često samoinicijativno započinju

izvođenje poznatih pjesmica, brojalica, prstovnih i gestovnih igara, a ostali im se pridružuju.

Jako vole izvoditi igre s pjevanjem zbog pokreta, te mnoge igre mogu izvesti potpuno

samostalno. Omogućile smo da djeca slobodno i svakodnevno koriste razne tehnike likovnog

izražavanja, tako da su flomasteri, drvene bojice, pastele i domaći plastelin svakodnevno u

upotrebi. Većina djece razvila je jako finu motoriku šake i prstiju ruke čestim korištenjem

škarica za papir. Upoznali smo i novu tehniku akvarela koristeći po prvi puta vodene boje.

Djeca su se upoznala i s instrumentalnom glazbom koju su svakodnevno slušala prije i za

vrijeme spavanja.

RAZLIČITI OBLICI SURADNJE

Tijekom pedagoške godine nastojale smo održati dobru suradnju sa svim sudionicima odgojno-

obrazovnog procesa. Održale smo tri roditeljska sastanka, jednu radionicu povodom maškara i

dva druženja s roditeljima. Odaziv roditelja bio je dobar. Ovogodišnju komunikaciju s

roditeljima proširile smo i putem Viber skupine koja se pokazala jako dobrom. Putem Viber

komunikacije, roditeljima je dan uvid u naše aktivnosti, a to ih je oduševilo. Eventualne

probleme rješavale smo svakodnevnim kratkim razgovorima i planiranim individualnim

razgovorima koji su uvelike pomogli i nama i roditeljima. Individualni razgovori evidentirani

su u pedagoškoj dokumentaciji skupine. Na nekim razgovorima prisustvovala su oba roditelja.

Dobra suradnja ostvarena je i s predstavnikom roditelja. Neke informacije ili komunikacija

odvijala se i putem panoa za roditelje koji se nalazi u našoj garderobi i kojeg smo svaki tjedan

mijenjale ili nadopunjavale raznim tekstovima, informacijama i poučnim člancima. Kroz cijelu

pedagošku godinu velika suradnja ostvarena je i s udrugom Društvo Naša djeca grada Preloga.

Suradnja između odgajatelja bila je dobra, međusobno smo se dogovarale i uvažavale.

Surađivale smo i s ravnateljicom, odgajateljima iz drugih skupina i s tehničkim osobljem vrtića.

28

STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

Stručno usavršavanje odgojitelja provodilo se na odgojiteljskim vijećima u vrtiću, seminarima i

aktivima koje se organiziralo putem AZOO i udruga. To je evidentirano u programu stručnog

usavršavanja svakog odgajatelja.


Odgojiteljice skupine „Leptirići“

29

4.2.3. Realizacija programa rada s djecom u četvrtoj godini života

SKUPINA „VJEVERICE“


S početkom pedagoške godine 2017./18. u skupinu „Vjeverice“ upisano je 20 djece u 3-oj

godini života. Od ukupnog broja djece, 10 ih je u našu skupinu došlo iz „Leptirića „ a 9 ih je

novoupisano. U listopadu nam se upisuje djevojčica koja ima brata u našoj skupini, pa je zbog

prilagodbe i niza drugih okolnosti upisana k nama, iako je ona u 5-oj godini života. Skupina

ima 2 stalna odgajatelja. Početkom mjeseca rujna, 2 tjedna smo radile zajedno, od jutra, kako bi

djeci period prilagodbe prošao što lakše i bezbolnije. Ovakav način organizacije pokazao nam

se kao jako dobar već proteklih godina. Ni jedno dijete nije imalo teži period prilagodbe.

Adaptacijsko razdoblje je prošlo prema očekivanju. Prilikom jutarnjeg dolaska sva su djeca

malo žalosna, traže utjehu, zagrljaj i prisutnost odgajatelja. U tom periodu, uvelike im je

pomogla neka igračka od kuće i duda varalica. Djeca, koja od prošle godine, borave u vrtiću se

brže opuštaju u ponuđenim igrama i aktivnostima, lakše su prihvatili nove odgajatelje, a i novo

prostorno – materijalno okruženje. Tijekom cijele pedagoške godine djeca su jako malo

izostajala i pobolijevala. U siječnju 2018.odjednom je cijeli tjedan izostalo 9 djece zbog

infekcije respiratornih dišnih puteva.

VREDNOVANJE OSTVARENIH RAZVOJNIH ZADAĆA


Djetetu je za pravilan rast i psiho-motorni razvoj potrebno osigurati što bolje uvjete i

usmjeravati njegov razvoj, jer to dovodi do pravilnog fizičkog i psiho-fizičkog razvoja djeteta.

Zbog razvoja lokomotornog sustava dijete u tom razdoblju postaje izdržljivije i ima veliku

potrebu za igrom, trčanjem, penjanjem i skakanjem.

Djeca su stalno aktivna, pa smo nastojale svakodnevno zadovoljiti tu njihovu osnovnu potrebu.

Male tjelesne aktivnosti, jutarnju tjelovježbu, razne pokretne i elementarne igre smo provodili

na našoj terasi, u sobi ili u hodniku. Djeca jako vole razne vrste poligona koje smo im

postavljale barem jednom tjedno. Taj oblik aktivnost djeca jako vole, a ujedno vježbaju

strpljivost i čekanje na red.

30

Zavisno od vremenskih prilika realizirali smo šetnje gradom. U početku smo šetali bližom

okolicom vrtić, a na proljeće kad su djeca malo narasla bez problema smo prošetali cijelim

gradom. Usput smo djeci skretale pozornost na događaje oko njih (radovi u cvjetnjaku, u vrtu ,

promatrali smo fontanu na gradskom trgu s vodom i bez nje). Nastojale smo kod djece poticati

interes za svakodnevnim vježbanjem, te ih poticati na različite oblike kretanja-hodanje, hodanje

u paru ili s promjenom smjera kretanja, trčanje, penjanje puzanje, preskakivanje, provlačenje,

poskakivanje, zaobilaženje...

Svakodnevno smo ih poticale na usvajanje kulturno-higijenskih navika. S obzirom na to da je

puno djece koja su u 3-oj. godini života, svima je potrebna pomoć kod oblačenja, svlačenja,

obuvanja i izuvanja. Isto tako dosta dugo smo ih navikavale na samostalno pranje ruku i

umivanje uz pomoć vizualnih uputa na zidu. Djeca su savladala kretanje u „vlaku“, zatim šetnju

gradom uz pomoć užeta, kružno kretanje, trčanje sa jednostavnijim zadacima.

Na jesen je troje djece imalo pelene tijekom cijelog dana, dok njih još 8 tijekom dnevnog

spavanja. Tijekom cijele godine svu smo djecu, naravno uz suradnju roditelja odvikle od

pelene tijekom spavanja. Taj period odvikavanja je bio dosta naporan i kod neke djece se sam

proces odužio na 2-3 mjeseca. Svakodnevnom komunikacijom i suradnjom s roditeljima, te

ohrabrivanjem kako djece tako i roditelja uspješno smo izvršili taj proces. Godinu završavamo

s 2 cjelodnevna pelenaša.

U sobi je napravljeno nekoliko igara za razvoj grube motorike u kojima se djeca dosljedno i

svakodnevno drže unaprijed dogovorenih i zadanih pravila (preskakanje po crtama na podu ili

između njih,provlačenje ispod labirinta od gume između ormara,hodanje po zadanoj liniji do

kupaonice..). Time su djeca svakodnevno usavršavala razne oblike kretanja, te poticala razvoj

rotacije, ravnoteže i akomodacije. U dvorištu su djeci između drveća dostupne gume za

preskakivanje, provlačenje i zaobilaženje.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Svako razdoblje djetetovog života obuhvaća specifične kognitivne sposobnosti čiji razvoj ovisi

o okolini u kojoj dijete raste. Kognitivni razvoj djeteta usmjeren je na razumijevanje i

osmišljavanje vanjskog svijeta, a uključuje sposobnost mišljenja, rasuđivanja, učenja i

rješavanja problema. S ciljem aktivnog učenja i napredovanja oformile smo istraživački centar

u našoj sobi. U njemu su bili ponuđeni raznovrsni materijali. Tijekom godine i ovisno o

godišnjim dobima nudile smo im razne prirodne materijale za istraživanje i manipiuaciju

31

(klasje i zrnje pšenice, kukuruz u klipu koji su orunjili u zrnje, divlje kestene koje smo sami

nabrali u obližnjem parku, pobojanu rižu koju smo obojili jestivim i neškodljivim bojama ). Uz

navedene materijale ponudile smo im žličice raznim veličina i dimenzija, mini lopatice ,čašice,

posudice, cjediljke, hvataljke, lijevke, papirnatu ambalažu od jaja, role od papira...Od tetrapaka

smo izradile nekoliko „silosa“ kroz koje su sipali materijale. Čak su od kuće donosili traktore s

prikolicama i bagere koje su također punili i praznili, prevozili sjednog mjesta na drugo.D io

navedenih aktivnosti je bio ponuđen na stolovima, a dio u plastičnom „bazenu“. Većina djece

ima dobro razvijenu finu i grubu motoriku. Svakodnevno im je dostupno modeliranje

plastelinom koje obožavaju, igre rasipnim materijalima (obojena riže, vata, kesteni, kukuruz ) s

pripadajućim čašicama, posudicama, hvataljkama, cjedilima..

Omogućile smo djeci dostupnost različitih materijala i posudica gdje mogu puniti, prazniti,

rasipati i sl. Osobito je zanimljivo bilo djeci očistiti prostor nakon igre malim lopaticama i

metlicama, a nekoliko puta smo im za čišćenje ponudile usisavač koji je bio jako zanimljiv.

U istraživačke aktivnosti podjednako su se uključivale i djevojčice i dječaci. Jedna od omiljenih

i svakodnevnih aktivnosti je svakako modeliranje domaćim plastelinom kojeg su pripremili

odgajatelji. Obojale smo ga jestivim bojama ili kakaom tako da je djeci bio još zanimljiviji.

Svim navedenim aktivnostima nastojale smo utjecati na razvoj taktilne percepcije. Djeca su

pomoću njih stjecala iskustva dodirom. Upoznali su različite osobine materijala, teksturu, te su

imali mogućnost oblikovanja i modeliranja po vlastitoj želji. Ujedno su vježbali pincetni hvat i

mikromotoriku šake, koji su jako bitni za razvoj govora. Osim što su djeca zamjećivala odnose

među predmetima (veći-manji, dulji-kraći, unutar-izvan, viši-niži) vježbali su i uspoređivanje i

razlikovanje na konkretnim materijalima. U ovim aktivnosti bila je prisutna klasifikacija

(grupiranje predmeta na osnovi sličnosti ) i serijacija (grupiranje predmeta prema različitosti) .

One su važne za uviđanje i rezoniranje, koji doprinose razvoju viših mentalnih procesa. Uz

aktivno i praktično učenje svako je dijete napredovalo individualnim koracima, uz igru koja je

dominantna specifična aktivnost, putem koje se događa učenje. U svakodnevnim aktivnostima

bile su zastupljene prstovne igre i malešnice koje su bitne za razvoj fine motorike. Pomoću njih

se razvija funkcionalna zrelost kore mozga. Isto tako se u mozgu stvaraju asocijativne veze,

koje se stvaraju tijekom rada vizualnog, slušnog i verbalno-motoričkog sustava.Većina djece

poznaje osnovne boje, imenuju ih i pridružuju uz pomoć domino pločica, koluta s bojama,

memory igara...

32

U glazbenim aktivnostima često smo koristili zvečke, pljeskanje ručicama, tapkanje, kojima su

djeca usvajala ritam tempo i dinamiku. Individualnim testiranjima dobile smo detaljne podatke

o svakom djetetu što je i zabilježeno u individualnim mapama djece.

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ

Svako dijete se razvija po vlastitom modelu, uvjetovanom njegovim interesima, potrebama,

željama, osobnim strategijama učenja, ranijim iskustvom i socio-kulturnim aspektom u

odgojno-obrazovnom pristupu. Stoga uvažavamo i podržavamo različitosti svakog pojedinog

djeteta i omogućavamo mu aktualiziranje predispozicija da ostane zadovoljno, uspješno i

sretno. Svakom djetetu osiguran je individualni pristup.

Djeca, koja su polazila jasličku skupinu „Leptirići“, potpuno su adaptirana, uz kratkotrajne

jutarnje emocije prilikom odlaska roditelja, dok je novoupisanoj djeci bilo potrebno vrijeme na

adaptaciju i prihvaćanje prostora, odgajatelja i ritma vrtića.

U skupini je bio omogućen boravak roditelja s novoupisanom djecom, kako bi period

adaptacije prošao što bezbolnije i kraće.

Djeca su se nakon dva tjedna priviknula na novu okolinu, djecu i odgajatelje.

Njegovale smo vezu doma-obitelji-vrtića, te smo djeci omogućile fizički kontakt (nježnost,

zagrljaje), kako bi se djeca osjećala sigurno i voljeno. Faza adaptacije lakše prolazi uz

prijelazne objekte (dude varalice, flašice za čaj i mlijeko, plišane medvjediće, platnene

pelene…). Prilikom jutarnjeg odvajanja od roditelja, dvoje djece burnije reagira, no ubrzo se

umiruju u zagrljaju odgajatelja, započinjemo interakciju i krećemo zajedno na igre u SDB-a.

Odstupanja u socio-emocionalnom razvoju, vidljiva su kod jednog djeteta u skupini, dok ostali

imaju dobru međusobnu interakciju i komunikaciju, specifičnu za njihovu kronološku i

razvojnu dob.

Mlađa djeca u skupini više vole samostalnu igru i igre s odgajateljima, te traže potvrdu

odgajatelja za svoje aktivnosti u skupini. Svakodnevne aktivnosti, koje smo provodile, poticale

su kod djece razvoj povjerenja, samostalnosti, iskrenosti, suosjećanja, poštivanja, prihvaćanje

drugih u skupini (djeca iz druge države), pažnje prema drugima, suradnje i pomoći, što se

posebno odnosilo na pružanje pomoći novoupisanoj djeci.

Cilj odabranih aktivnosti, bio je razvoj i usmjeravanje svakog pojedinog djeteta na stvaranje i

izražavanje, te stvaranje pojma o sebi i svojoj obitelji, u čemu nam je pomogla „obiteljska

kućica „ u SDB-a, gdje su bile izložene fotografije djece s obitelji, gdje su djeca često boravila

i sama se međusobno upuštala u interakcije, prepričavajući doživljaje s obitelji.

33


Većina djece koristi se svakodnevno govorom i stupa u interakcije i komunicira s drugom

djecom i odgajateljima. Jedno dijete se teško otvara u prvim mjesecima, potreban je

individualni pristup djetetu pri dolasku i tijekom dana kroz razne aktivnosti i rutine, što se u

proljeće promijenilo i dijete komunicira s ostalima u skupini. Jedno dijete ponavlja naučene

pjesmice i izraze na engleskom jeziku (prisutna eholalija), dok negira govoriti na hrvatskom

jeziku i dvoje djece nam međusobno govori stranim jezikom (dolazak iz strane države).

Razgovarale smo s roditeljima, te zatražile stručnu pomoć logopedinje, koja nam savjetuje male

govorne vježbe za razvoj govora.

Kroz razne priče, bajke, pjesmice, brojalice, prstovne igre, poticale smo djecu na govor

ispravnim modelom govora.

Postignuta je dobra komunikacija, djeca razumiju što im se govori, te međusobno dobro

komuniciraju kroz igre i aktivnosti. Slikovnice im služe za dobar razvoj govornog rječnika,

mnogo ih traže, listaju, „čitaju po sjećanju“ ili objašnjavaju svojim riječima, razvijajući pri tom

maštu, pažnju, koncentraciju, pamćenje, vizualnu percepciju, te zvučnu interpretaciju.

Različitim likovnim materijalima koristimo se svakodnevno (drvene boje, olovke, pastele,

flomasteri, tempere boje, novine, škarice, ljepilo, kinetički pijesak, domaći plastelin, krede u

boji, spužvice…). Djeca samostalno biraju mogućnost pristupanja likovnim aktivnostima, te

izlasku iz njih. Većinu djece privlači slikanje temperama i spužvicom ,te modeliranje domaćim

plastelinom, gdje se najduže zadržavaju. Nekoliko djece ističe se u crtanju i slikanju, te u

modeliranju plastelinom, gdje se vidi velik napredak u odnosu na jesen 2017.

Na velikim šeles-hamerima smo oslikavali lišće listovima, snijeg prstićima, srca papirnatim

savijenim tuljcima, livadu spužvicama, otiske kockica i tragove malih vozila, gdje se djeca

susreću s većim brojem izražavanja ostale djece oko sebe, poštujući tako prostor druge djece,

njihovo izražavanje i zajedničko funkcioniranje u skupini kroz aktivnosti.

Djeca su vrlo rado pristupala aktivnostima,istraživala miješanje boja i kroz igru učila.

Putem glazbe, djeci je omogućena ugodna atmosfera u skupini i niz aktivnosti uz glazbu.

Instrumentalna glazba godi im za opuštanje u popodnevnim satima za vrijeme dnevnog

odmora, te prije umirujućih aktivnosti (vrijeme adventa, pričanje priče...). Vesele dječje

pjesmice koristile smo prilikom proslave dječjih rođendana,blagdana te u raznim pokretnim

aktivnostima. Uvježbavamo i razvijamo pokret osluškivanjem, lupkanjem ručicama i nožicama,

usvajamo teksture i pokrete, kretanjem oko sebe, plesom u paru, krugu i pojedinačno.

34

Ginjol lutkica Srećko, pomaže djeci u govornom izražavanju djece, gdje djeca stupaju u

interakciju sa psićem, odnosno odgajateljima, pomaže im u opuštanju i ugodnoj atmosferi u

skupini, te izražavanju svojih misli. Samostalna gluma plišancima i ginjol lutkicama djeci

uvelike omogućava razvoj samopouzdanja, razvoja govora i komunikacije, pravilnog izgovora

riječi, intonaciju, interakciju s drugima, scenski nastup…

Prvi nastup skupine „Vjeverice“ bio je na Božićnoj svečanosti, (prosinac, 2017.), gdje troje

djece odustaje od nastupa zbog tuge i novog nepoznatog prostora, a drugi na otvorenju Sajma

cvijeća, (travanj, 2018.), gdje su na pozornici bez ikakvih problema nastupila sva djeca.

Bile smo jako ponosne na naše mališane!


Od samog početka razvijena je dobra suradnja s roditeljima, a s vremenom se razvijala u sve

bolju i kvalitetniju uz uvažavanje, pomoć, razumijevanje i povjerenje obadviju strana, s ciljem

dobrobiti djeteta.

Svakodnevno komuniciramo prilikom dolaska i odlaska djeteta u/iz vrtića, putem panoa u

garderobi s tekućim informacijama i obavijestima, dječjim radovima i prigodnim savjetima,

tekstovima, stihovima, prigodnim člancima iz stručne literature. Otvorile smo Viber grupu

„Vjeverice“ gdje smo im stavljale fotografije i video zapise proslave rođendana, raznih

aktivnosti u skupini, tekuće obavijesti, dogovore, uz uvažavanje pravila dogovorenih na prvom

roditeljskom sastanku.

Individualne sastanke s roditeljima imale smo tijekom cijele pedagoške godine. Na uvid smo

im dale individualne mape djece, gdje su pohranjene informacije po razvojnim područjima

djece, njihovi radovi, fotografije djece, njihove „iskrice“ i sl.

Kroz godinu smo održale tri roditeljska sastanka i dvije radionice za roditelje, gdje smo

zajedničkim snagama izrađivali masku skupine za povorku maškara.

Tijekom godine, roditelji su nam izašli u susret prilikom nabave i prikupljanja pedagoški

neoblikovanog materijala, što smo koristile u raznim aktivnostima s djecom i nadopunjavanju

postojećih, te formiranju novih centara.

Druženja djece, roditelja i odgajatelja održana su dva puta kroz pedagošku godinu,

Jesenska svečanost (rujan,2017.) i Obiteljska svečanost (svibanj, 2018.)

Roditelji su se svečanostima odazvali u velikom broju, bili ponosni sudionici u zajedničkim

igrama s djecom i postignućima svojih mališana, uživali su u druženju s njima, međusobnom

boljem upoznavanju i razmjeni iskustava.

35

Tijekom pedagoške godine, aktivno smo sudjelovali u tri nagradna natječaja i osvojili dvije

nagrade. Krajem ožujka, pristigla nam je nagrada za osvojeno prvo mjesto na natječaju, kojeg

je organizirao Baby Center Hrvatska – „Moje prvo maškaranje“ s maskom balončića „Kupka

od sapunice“.

Djeca su bila oduševljena poklonom i uzbuđeno su otvarali didaktičke igre, pristigle u paketu.

Kaširali smo,bojali rižu, slikali četkicama i lijepili tri velike pisanice, te smo na natječaju za

„Najpisanicu grada Preloga“, primili nagradu za najkreativniju pisanicu grada Preloga. Nagradu

smo preuzeli na Uskrsni ponedjeljak, ispred Doma kulture u Prelogu, s djecom i roditeljima.

Sudjelovali smo i na natječaju KTC-a, „Mislimo zeleno“ , izrađujući njihov logo obojenom

rižom. Rad je izložen u KTC prodavaonici u Prelogu. Sve aktivnosti bile su osmišljene na djeci

prihvatljiv način, gdje su mogli istovremeno istraživati, stvarati i uživati.

Izvješće izraile:

Odgojiteljice skupine „Vjeverice“

36

4.2.4. Realizacija programa rada s djecom u petoj godini života

SKUPINA „LOPTICE“

Tijekom pedagoške godine skupinu je pohađalo je 26 djece u dobi od 4. do 6. godina. U rujnu

je skupinu pohađalo 25 djece, od toga 5 novoupisane djece. Tijekom ped. godine upisano je

jedno dijete, troje djece je ispisano te troje djece je privremeno ispisano (Grafikon 1.).

Grafikon 1. Kretanje broja djece u 2017./2018. ped. god.

U skupini je boravilo dijete s razvojnim odstupanjima, s obzirom na odstupanja dijete je imalo

pomoć asistenta tijekom boravka u skupini. Tijekom pedagoške godine dogodile su se

promjene u organizaciji rada odgajatelja u skupini. Ukupno kroz ped.god. izmjenjivalo se u

radu s djecom petero odgajatelja. Dvoje matičinih odgajatelja i troje odgajatelja na zamjeni.

0 5 10 15 20 25

Rujan

Listopad

Studeni

Prosinac

Sječanj

Veljača

Ožujak

Travanj

Svibanj

Lipanj

Privremeni ispis Ispis Upis Broj djece

37

U protekloj godini ostvareni su svi zadaci odgojno-obrazovnog rada planirani u tri tromjesečna

i jednom mjesečnom planu i programu rada. Kroz duže razdoblje intenzivnije se radilo na

sljedećim zadaćama odgojno-obrazovnog rada:


Svakodnevno smo organizirali igre, vježbe i aktivnosti kojima se utjecalo na razvoj prirodnih

oblika kretanja. Omogućilo se svakodnevno zadovoljavanje osnovne potrebe za kretanjem i

boravkom na svježem zraku. Na području tjelesnog razvoja zabilježen je napredak sve djece u

skupini. Kroz različite pokretne igre i igre s pravilima koje djeca sama iniciraju vidljive su

promjene u ponašanju (strpljivost, poštivanje pravila, upornost i dr.). Takve aktivnosti bile su

temelj za aktivnosti gdje se djeca navikavaju na zdrav način života – poticanje na razvoj navika

kojima se povećava otpornost organizma na štetne utjecaje. Velika pažnja posvećena je procesu

osamostaljivanja kod odijevanja i obuvanja, odlaganja odjeće i obuće i brige o osobnoj higijeni.

Djeca su usvojila higijenske navike, pa se tako radilo na razvijanju samostalnosti i pravilnosti

održavanja vlastite čistoće i urednosti okruženja u kojem borave. Radne aktivnosti koje smo

provodili – pospremanje sobe, razvrstavanje igračaka, „reduše“,pospremanje stolova nakon

doručka, ručka i užine, brisanje stolova, aktivnosti na dvorištu – čišćenje, skupljanje lišća i

sortiranje smeća. Također smo djecu upoznali s nekim opasnostima za zdravlje (sunčeva

zračenja, uboda komaraca i pčela, pada, ugriza i udarca) s kojima se mogu sresti u vrtiću, na

ulici ili kod kuće. Posebnu pozornost smo posvetili ponašanju u prometu za vrijeme šetnji.

SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Unutar skupine postignuta je pozitivna emocionalna atmosfera koja je olakšala fazu prilagodbe

kod novoupisane djece. U tom pozitivnom ozračju nastali su pozitivni interpersonalni odnosi

djece međusobno i emocionalna veza djece i odgajatelja. Svakodnevno se u skupini utjecalo na

stvaranje toplog prijateljskog okruženja, poticalo se na prijateljske odnose među djecom

razvijanjem suradnje kao način ponašanja u uvažavanja drugih. Utjecalo se na smanjivanje

agresivnog ponašanja (poticalo se nenasilno i samostalno rješavanje sukoba) i uvažavanja

drugih. Djecu se poticalo na izražavanje emocija i razvoj samokontrole vlastitih osjećaja i

postupaka. Kod većine djece razvijen je visok stupanj sigurnosti, povjerenja i pripadnosti

skupini. Kroz razgovor, igre, priče i improvizacije, djeca su iskreno izražavala svoje potrebe,

osjećaje i zamisli. Na početku pedagoške godini u suradnji s djecom dogovorena su pravila

skupine kojih se djeca trebaju pridržavati. S nekoliko roditelja uspostavljena je vrlo dobra

suradnja što se tiče uključivanja u aktivnosti, organiziranja istih, opskrbljivanje pedagoški

38

neoblikovanim materijalom. Uspješna suradnja se razvila s odgajateljima i djecom iz susjedne

skupine u smislu organiziranja zajedničkih druženja i aktivnostima. Time smo poticali djecu na

međusobno pomaganje, poučavanje i praktičnu spoznaju kroz razne situacije. U igri vršnjaka

poticalo se pridržavanje raznih društvenih pravila. Djeca su sve češće počela sudjelovati u

jednostavnim igrama s pravilima koje su im postale sve zanimljivije pa su djeca izrađivala i

vlastite društvene igre. Osim didaktike vrtića, različitih igara i igrački djeci su bili ponuđeni i

neoblikovani materijali te se u svakodnevnim aktivnostima djecu poticalo na pravilno

korištenje i čuvanje sredstva za igru i ostalu upotrebu. Da bi se u skupini ostvarila pozitivna

emocionalna atmosfera razvijala se spoznaja djeteta da je voljeno i prihvaćeno u grupi od

odgajatelja i djece. Posebna pažnja se posvetila razvoju samostalnosti djeteta, njegove

kompetencije u svim radnjama koje može obaviti te razvoju sigurnosti, samopouzdanja,

pozitivne slike o sebi i svojim mogućnostima

SPOZNAJNI RAZVOJ

U skupini je dječja potreba za raznolikom stimulacijom zadovoljena doživljajima i predmetima

bogatom i promjenjivom okolinom. Aktivnosti su proizlazile iz motiva i događaja vezanih za

promjene u prirodi, razne manifestacije, blagdane i praznike primjereno obilježavajući važne

datume. Radilo se na razvoju senzomotorike, razvijajući sposobnost sve boljeg opažanja svim

osjetilima (gledanjem, slušanjem, opipom, okusom, mirisom). Djecu se poticalo na spoznaju i

provjeravanje iskustva u okolini svim osjetilima, navodeći ih na uočavanje, prepoznavanje,

imenovanje, otkrivanje, objašnjavanje, zaključivanje, klasificiranje. Djeca se kroz niz različitih

igara, situacija i aktivnosti približavala uzročno-posljedičnu povezanost i zakonitost među

stvarima, pojavama, procesima (biljni i životinjski svijet, događaji vezani uz čovjeka, predmeta

iz neposredne dječje okoline). Omogućeno je mnoštvo materijala, poticaja i situacija za

različite oblike izražavanja i stvaranja pri čemu je naglasak bio na poticanju mašte i

kreativnosti. Odgajatelji su stvarali situacije i poticali djecu da zapažaju sličnosti i razlike

između predmeta po boji, obliku, veličini, dužini i vrsti namjere. Kroz igru djeca su upoznala i

usvojila prostorne odnose gore – dolje, ispred – iza, blizu – daleko, te vremenske odnose jutro –

podne – večer, jučer – danas – sutra, dane u tjednu. Omogućeno je svakodnevno prisustvo

glazbe u skupini, kako vokalno – instrumentalne, tako i instrumentalne. Razvijao se interes za

glazbu i osjećaj za ritam. Posebna pažnja posvećena je razvoju i jačanju koncentracije i pažnje.

Tijekom cijele pedagoške godine praćen je individualni razvoj svakog djeteta u savladavanju

prepoznavanja i imenovanja boja ( osnovnih i izvedenih), brojanja i pravilnoj upotrebi

prostornih pojava.za poticanje vidnog opažanja detalja koristili smo različite slikovnice,

39

slagalice, pokrivaljke, konstruktivne igre. Djeca su usvojila različite parametre veličine

predmeta, upoznali se s nekoliko fizikalnih i meteoroloških pojava.


Kroz razne govorne igre, brojalice, pitalice, zagonetke, priče, basne, bajke, recitacije iz dječje

književnosti, dječje pjesmice, enciklopedije, časopise, spontani govor i razgovor odgajatelj je

utjecao na proširivanje i bogaćenje rječnika djece, pravilan izgovor glasova i riječi, interes za

pričanje i opisivanje, interpretiranje stihova i priča, a stvarao je uvjete za komunikaciju na svim

relacijama (dijete-dijete, dijete-odgajatelj, odgajatelj-roditelj, roditelj-dijete). Tijekom

pedagoške godine 11 djece odlazi na tretman kod logopeda zbog poteškoća u govoru. Također

se, prema uputama logopeda, individualno vježbalo s djetetom u skupini a kod kuće su djeca

vježbala s roditeljima, kako bi se brže ispravile nepravilnosti u govoru. Glazba je često pratila

dječje aktivnosti, te tako poticala kod djece veselo raspoloženje i pozitivne emocije. Djeca su se

upoznala s različitim vrstama glazbe. Zvečke, udaraljke i mali glazbeni instrumenti služili su

kao poticaj za razvoj glazbenog sluha, osjećaja za ritam, tempo i intenzitet. Izražavanje

likovnim sredstvima jedno je od najčešće iniciranih aktivnosti. Svako novo likovno sredstvo za

slikanje, crtanje, plastično i prostorno oblikovanje potaknulo je djecu na nove načine

izražavanja. Likovno izražavanje je najviše zastupljeno kod većine djece jer su kroz likovni

izraz najlakše izrazila svoja zapažanja, doživljaje i emocije. Prateći razvoj skupine vide se

veliki pomaci i promjene u ponašanju djece (kultura ponašanja, pristojnost, strpljivost). Kroz

individualni rad sa svakim djetetom omogućen je individualni razvoj i razvoj sposobnosti

svakog djeteta.


Suradnja s roditeljima uspješno je ostvarena putem roditeljskih sastanaka, individualnih

razgovora, oglasne ploče, izložbe dječjih radova, infokutka, radionice, druženja i uključivanja

roditelja u prikupljanje pedagoški neoblikovanog materijala koji su bili potrebni za ostvarivanje

aktivnosti. Kroz pedagošku godinu održana su četiri roditeljska sastanka, dvije radionice i

šesnaest individualnih razgovora.


Odgojiteljice skupine „Loptice“

40

4.2.5. Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života

SKUPINA „GLJIVICE“


Pedagošku godinu 2017./2018. započinjemo s 27-ero djece. Dakle broj djece ostaje isti kao i

prošle godine, nemamo novoupisane djece. Potrebu za prilagodbom novoupisane djece nismo

imali, niti smo mijenjali sobu dnevnog boravka. Najmlađe dijete u skupini ima 4,3 godine, a

najstarije 5,11 godina. U petoj godini života je 21 dijete iz skupine, a u šestoj, 6-tero djece.

Potrebu za specifičnom prehranom ima samo jedna djevojčica zbog celijaklije, no tijekom

pedagoške godine otkriva se alergija na kikiriki kod još jedne djevojčice. Većih izostanaka

zbog zdravstvenih razloga nije bilo. Zabilježeno su bolesti dišnih puteva te crijevne viroze i to

učestalije u zimskim mjesecima. Dvoje djece izostajalo je zbog kirurškog odstranjenja krajnika,

u prosincu i veljači. U siječnju se ispisuje jedan dječak zbog preseljenja u novi vrtić. U travnju

nam se upisuje jedan novi dječak. Većih problema u prilagodbi i adaptaciji novoupisanog

dječaka na novu sredinu nije bilo. Skupinu je pohađalo dvoje predškolaca no kod jednog je na

sugestiju odgajatelja, logopeda pa i samih roditelja zatražena odgoda od škole. Privremeni ispis

u mjesecu lipnju zatražila je jedna djevojčica pa tako pedagošku godinu zaključujemo s 26-ero

djece. U skupini i dalje rade ista dva odgajatelja, a ni oni nisu izostajali s posla u većoj mjeri pa

je ova stalnost odgajatelja imala pozitivne učinke na djecu i uspješnije zadovoljavanje njihovih

potreba, interesa i želja. Radno vrijeme skupine također ostaje isto, a promijenila se susjedna

skupina djece s kojom se preklapaju jutarnje (od 6,30 do 7,30) i popodnevno (od 15,30 do

16,00) dežurstvo. Susjedna skupina je ove godina bila ''Loptice'' i odgajatelji koji su otprije

poznati djeci. Zbog svega poznatog odbijanja djece nije bilo, a nije ga bilo ni kada dolazi do

promjene odgajatelja u susjednoj skupini zbog rodiljinog dopusta. Organizacija rada između

odgajatelja skupine je kvalitetna i uhodana te sukladna dogovorenom ritmu i ima pozitivne

učinke na djecu pružajući im osjećaj sigurnosti i povjerenja.

Sobu dnevnog boravka nastojale smo urediti i prilagoditi tako da se u njoj djeca dobro osjećaju,

zadovoljavaju svoje interese i potrebe. Podjela sobe na niz centara i aktivnosti omogućila nam

je grupiranje djece u male skupine. Unatoč tome najviše problema imali smo vezano uz sukob

oko prostora i igračaka koje su djeci otprije poznate, jer nismo mijenjali sobu. Nastojale smo

djeci neprestano nuditi nove i zanimljive pedagoški neoblikovane materijale, nadopunjavati

centre aktivnosti, stvarati nove ali i neprestano izrađivati novu didaktiku kako bi poticale

41

usvajanje novih znanja i vještina. Problematično je bilo i preglasno komuniciranje djece u

skupini pa smo se često koristile i međuprostorom kako bi zadovoljile dječju potrebu za

odvajanjem od bučne atmosfere. Zamijećena je i velika potreba djece za kretanjem pa smo

nastojale vremenske uvjete iskoristiti za boravak na zraku, kratke šetnje, igre na dvorištu ili

terasi. Tijekom godine sve veći broj djece nije uspio zaspati za vrijeme popodnevnog odmora.

Najprije su se samo odmarali na krevetićima, a uvažavajući njihove individualne potrebe i želje

ubrzo stvaramo mirni kutić za igru. U svibnju je u skupini više djece koja nisu spavala nego

djece koja su zaspala. Zato u lipnju uvodimo kutak za odmor sa samo nekoliko kreveta na

kojima se djeca odmaraju prema individualnim potrebama i željama. Stručna pomoć logopeda

nam je također bila jako važna pa smo niz savjeta primijenile i u praksi.


Realizirana su tri roditeljska sastanka. Jedan na početku pedagoške godine, drugi u siječnju, a

treći krajem travnja. U prosjeku je bilo prisutno 22-oje roditelja. Organizirale smo jesensko

druženje djece i roditelja uz prigodan program. Zanimljivu igru, priču, te razne kreativne

aktivnosti s jesenskim plodovima i pedagoški neoblikovanim materijalom. Realizirale smo i

dvije radionice u veljači za izradu kostima povodom maškara. Roditelji su izabrali kostim

''Zub'' te su se i sami angažirali za nabavku materijala. Sudjelovali smo u fašničkoj povorci

11.02., bili na predstavi ''Zecmen'' 08.02.. Posjetili smo i muzej Croata Insulata i izložbu

''Sport''.

Djeca naše skupine imala su i nastupe pred publikom na božićnoj priredbi 20.12. ( koreografija

pjesme ''Djedica'' ), te nastup na Sajmu cvijeća 27.04. ( koreografija na pjesmu ''Kad bi svi ljudi

na svijetu'' ). Organizirale smo izlet djece i odgajatelja u Zagreb 15.05. u suradnji s kolegicama

iz područnog odjeljenja Cirkovljan. Posjetili smo Zoološki vrt, gledali predstavu ''Crvenkapica''

u kazalištu Trešnja, te ručali u Mcdonald'su.

Realizirale smo i obiteljsko druženje 30.05. u DG centru kako bi iskoristili prvu nagradu koju

smo osvojili kao skupina na natječaju za ''Naj pisanicu grada Preloga''. I tamo smo pripremile

prigodan program za roditelje te igre djece i roditelja. Odazvao se jako veliki broj roditelja i

bilo nam je ovo predivno druženje van vrtića, a na organizaciji možemo zahvaliti i roditelju

jedne djevojčice iz skupine koji se zaista potrudio.

Organizirale smo i druženje za našeg predškolca u vrtiću, nakon završne priredbe, također uz

prigodan program 12.06.2018.

42

Na nivou vrtića sudjelovali smo na blagoslovu kruha, posjeti policijskih službenika te posjeti

vatrogasaca vrtiću.

Tijekom pedagoške godine posjetili smo frizerski salon jedne majke, ugostili tatu liječnika,

ugostili stomatologa, posjetili ljekarnu te iste farmaceute ugostili u našoj skupini. Kroz sve

posjete i druženja djeca su stekla nova znanja i iskustva.

Eventualne probleme nastojale smo riješiti svakodnevnim ili pak individualnim razgovorima s

roditeljima. Na nekim individualnim razgovorima sudjelovala su i oba roditelja. U ovoj

pedagoškoj godini realizirano je šesnaest individualnih razgovora. Međusobno smo

razmjenjivali iskustva s ciljem uspostavljanja što kvalitetnijeg djelovanja na pozitivan razvoj

djeteta. Suradnja s roditeljima jako je važna jer ima za cilj bolji utjecaj na razvoj i odgoj

djeteta. Veliku pažnju pridavale smo i panou za roditelje gdje smo učestalo nastojale mijenjati i

nadopunjavati stručne sadržaje usko vezane uz funkcioniranje same skupine. Izlagati dječje

radove ili pak tekuće informacije za roditelje. Roditelji su se tijekom čitave godine uključivali u

nabavku pedagoški neoblikovanog materijala, materijala i sredstava za oformljivanja novih

centara ili pak samo nadopunu istih.


odgojiteljice skupine „Gljivice“

43

4.2.6. Realizacija programa rada s djecom u šestoj i sedmoj godini života

SKUPINA „PČELICE“


U radnoj godini 2017. / 2018. u odgojno – obrazovnu skupinu „ Pčelice“ upisano je 27 djece,

od toga 8 novih polaznika. U skupini je i 4 djece u programu predškole. U skupini je i dalje

jedno dijete s aberantnim socijalnim ponašanjem, koje odlazi na tretman u MURID, s kojim i

mi surađujemo razmjenjujući iskustva, te uvažavajući i primjenjujući upute rehabilitatora i

logopeda, te jedno dijete rođeno s imunodeficijencijom. Radnu godinu završavamo s 26 djece.

Prosječni izostanci bili su uobičajeni, razna infektivna stanja. U rujnu jedno dijete je imalo lom

ruke a u travnju lom prsta. Rujanski period, s obzirom na adaptaciju, prošao je vez većih

poteškoća. Organizirale smo cjelodnevni zajednički rad, tako da su djeca od početka upoznala

oba odgajatelja, a time je naš rad,osim na kvaliteti, bio lakši i jednostavniji za odgajatelja.

Najosjetljiviji period za novoupisanu djecu i njihove roditelje podrazumijevao je i organizaciju

rada između odgajatelja skupine sukladnu dogovorenom ritmu prilagodbe –ispočetka potpuno a

kasnije produljeno preklapanje rada odgojitelja, kao i uključivanje roditelja. U travnju u skupini

dolazi do promjene jednog odgajatelja, zbog dužeg bolovanja odgojitelja. Taj period prilagodbe

i djece i odgajatelja protekao je bez značajnijih poteškoća. Redovitim praćenjem, analizom i

procjenom pokazatelja rada vršile smo trenutne, kratkoročne ili trajne promjene.

Kvaliteta materijalnog segmenta je dobra. Organizacijski uvjeti su bili dobri. Vrtić je osigurao

uvjete za ostvarivanje solidne razine fleksibilnosti odgojno-obrazovnoga procesa, što je

rezultiralo dobrom prilagodljivošću konkretnim mogućnostima, potrebama i interesima

djece i odraslih u ustanovi, kao i uvjetima i kulturi sredine u kojoj ustanova djeluje.

44

Fleksibilno strukturiran odgojno-obrazovni proces omogućio je iznošenje prijedloga,

inicijativa i sugestija djece i odraslih.

Rukovođene idejom da je ugoda jedna od važnih značajki kvalitete prostorno – materijalnog

okruženja, nastojale smo više pažnje posvećivati estetskoj razini prostora, vodeći računa da on

djeci osigurava osjećaj dobrodošlice, zadovoljstva i ugode. Okruženje je uređeno tako da inicira

i potiče pravilne izbore i mogućnosti za svladavanje samopomoći i samostalnosti. Fleksibilno

strukturiran odgojno – obrazovni proces omogućio je iznošenje prijedloga, inicijativa djece i

odraslih.

45

ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES

Planiranje odgojno-obrazovnoga procesa usmjeravale smo na promišljanje dobrobiti i načine

na koji se ona može ostvariti, a ne na parcijalne ciljeve. Planirale smo prema ostvarivanju

specifičnih ciljeva (osiguranju dobrobiti za dijete, poticanju cjelovitog razvoja, odgoja i učenja

djece te razvoja kompetencija, ostvarivanju prava djece na jednake šanse, tj. ostvarivanju

jednakih prava za sve), utemeljenom na specifičnim polazištima (postojećim dokumentima i

suvremenom shvaćanju djeteta i organizacije vrtića). Nastojale smo sprovoditi fleksibilni

proces, partnerstvo s roditeljima i širom zajednicom. Važno nam je bilo i osigurati

kontinuitet u odgoju i obrazovanju te otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na

unapređivanje prakse. Stvorile smo dobre organizacijske uvjete koji se temelje na

suvremenom shvaćanju djeteta, te primjereno okruženje u kojem dijete ima priliku

ostvarivati raznovrsne interakcije s prostorom, materijalima, drugom djecom i odraslima.

Nastojale smo da svaka aktivnost podržava različite aspekte razvoja djeteta te objedinjuje

različita područja njegova učenja, kako bi djecu potaknula na samoiniciranje i

samoorganiziranje aktivnosti, a time osigurale prilike djeci da vlastite aktivnosti razvijaju u

smjeru koji je za njih svrhovit, kako bi se osnažila njihova prirodna znatiželje a time i

poštovali njihovi interesi i potrebe. Takvom organizacijom rada i aktivnostima nastojale smo

djecu potaknuti na istraživanje, otkrivanje i rješavanje problema, na propitivanje,

46

interpretiranje i reinterpretiranje postojećih iskustava i pretpostavki, na planiranje,

organiziranje i reflektiranje o vlastitim aktivnostima i procesu učenja, samoprocjenu i

preuzimanje odgovornosti za svoje izbore i ponašanje.

Ovakvim načinom rada i samim pristupom nastojale smo osnažiti istraživački potencijal djece,

osigurati neizravne oblike potpore učenju djeteta koji potiču njegovo samostalno otkrivanje,

razmišljanje, rješavanje problema, a time i autonomiju djece u procesu učenja u kojem se

poštuje njihova dinamika razvoja. Tijekom pedagoške godine sprovedena su dva projekta: „Što

i gdje rade mama i tata“

47

i projekt „Svemir“.

Prvi projekt bio je predstavljen na regionalnoj smotri projekata iz područja Nacionalnog

programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u području ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, gdje je

proglašen najboljim, te je isti prezentirani i na Državnoj smotri projekata gdje je predstavljeno

10 najboljih projekata u državi.

OSOBNA, EMOCIONALNA I TJELESNA DOBROBIT

S obzirom na kronološku dob djece iz skupine, te na njihove razvojne mogućnosti,

zaključujemo da većina djeca ima dobre motoričke vještine, usvojene higijenske i prehrambene

navike bez većih odstupanja. Na emotivno prihvatljiv način djeca reagiraju u interakcijama i

aktivnostima. Većina djece ima razvijenu samoprihvaćenost, samopoštovanje i samosvijest te

sposobnost privremene odgode zadovoljavanja svojih potreba. Djeca mlađe kronološke dobi

sve više donose odluke koje se odnose na njihove aktivnosti, dok djeca starije kronološke dobi

procjenjuju moguće posljedice svojih akcija.

48

OBRAZOVNA DOBROBIT

Sa zadovoljstvom kod djece uočavamo uspješno funkcioniranje i razvijanje osobnih

potencijala (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih...). Nastojimo poticati kognitivno-simboličke

ekspresije, razvoj divergentnog mišljenja djeteta, i to u svim vrstama aktivnosti, područjima

učenja i komunikaciji.

Osnažujemo osposobljavanje djeteta za pravilno usmeno izražavanje i izražavanje vlastitih

misli, osjećaja, doživljaja i iskustava u različitim, za njega svrhovitim i smislenim

aktivnostima. Primjećujemo da su djeca radoznala, inicijativna, s dobrim stvaralačkim

potencijalom. Kod djece starije kronološke dobi je evidentno propitivanje vlastitih ideja i

teorija (metakognitivne sposobnosti djeteta), stvaranje i zastupanje novih ideja, argumentirano

iznošenje vlastitih načina razmišljanja, idejnu izradu i vođenje projekata, identifikacija

različitih izvora učenja i njihova raznovrsna primjena, što je naročiti došlo do izražaja kod

planiranja i realizacije spomenutih projekata. Pri realizaciji planiranih aktivnosti uočena je

visoka uključenost djeteta, te njihova samoprocjena. Tijekom aktivnosti implementirale smo i

rad na razvoju digitalne kompetencije - upoznavanje djeteta s informacijsko-

komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezine uporabe u različitim aktivnostima .

Veći interes iskazan je za teme iz područja prirodoslovlja, te smo takve sadržaje realizirale kroz

niz istraživanja i eksperimenata kako bi djeca uočeno primijenila u svakidašnjem životu.

49

SOCIJALNA DOBROBIT

Refleksijom smo zaključile da većina djece uspješno interpersonalno funkcionira, ali i da

nekolicina ima i manjih poteškoća pri razviju socijalnih kompetencija. Najizraženija su

odstupanja kod djece mlađe kronološke dobi i novoupisane djece a očituje se u

nerazumijevanju i neprihvaćanju drugih i njihovih različitosti. Kao prioritetni zadatak

odredile smo usklađenost s obrascima, pravilima, normama i zahtjevima skupine, te

uspostavljanje, razvijanje i održavanje kvalitetnih odnosa djeteta s drugom djecom i

odraslima uz aktivno sudjelovanje, pregovaranje i konstruktivno rješavanje konfliktnih

situacija uz zajednički usklađenu interakciju, etičnost, solidarnost i toleranciju djeteta u

komunikaciji s drugima. Kod dvoje djece intenzivno i često se javljaju problemi s

nemogućnošću prilagodbe novim, promjenjivim situacijama i okolnostima (tijekom godine

planirale smo prioritetne zadatke za njih ).

DOKUMENTIRANJE

Sustavnim prikupljanjem dokumentacije (etnografskih zapisa), rezultiralo je boljim

razumijevanjem djece i procese njihova odgoja i učenja, odnosno razinu postignutih

kompetencija, a time i osiguranjem bolje podrške njegovu razvoju, osiguranju specifične

potpore procesu odgoja i učenja svakog djeteta posebno, usklađeno s njegovim individualnim i

razvojnim mogućnostima, kognitivnim strategijama i drugim posebnostima.

Oblici dokumentacije kojima smo se služile su pisane anegdotske bilješke, transkripti

razgovora djeteta sa samim sobom, s drugom djecom ili odgajateljem, dječji likovni radovi,

grafički prikazi (pisani uraci djece koji su simbolički- slova, brojevi,improvizirani grafikoni i

skice), slikovnice koje su izradila djeca,te audio i video zapisi (izražavanje glazbom, pokretom,

dramsko izražavanje, konstrukcije i drugi trodimenzionalni radovi djece ) te fotografije istih.

Svako dijete ime svoj individualni portfolio u kojem su dokumentirana postignuća djece prema

vremenu održavanja aktivnosti ili područjima učenja.

Uz portfolio dijete ima i digitalne foto i video zapise svojih aktivnosti, promišljanja, proslave

rođendana i sl.

Tijekom radne godine 2017./18. snimljeno je oko 14 sati video materijala i 900 fotografija. Sve

navedeno u izvješću dostupno je na uvid u elektronskom obliku. Napominjemo da smo i prije

nego što je na snagu stupila Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), izuzetno etički postupile

50

pri fotografiranju i snimanju djece. Foto i video zapisi, kao i osobni podaci o djetetu korišteni

su isključivo u stručne svrhe i za to imamo pismeno odobrenje oba roditelja,


Roditelje se permanentno informiralo (uz pomoć panoa, letaka, internetske komunikacije,

razmjene bilješki, roditeljskih sastanaka i druženja, individualnih susreta), kako bi ih se

podržavalo i osnaživalo u roditeljskoj ulozi.

Osigurale smo dobre uvjete za primjereno odgovaranje na aktualne potrebe roditelja –

partnera u odgojno–obrazovnome procesu. Naročito vidljivo kod projekta „Gdje i što rade

mama i tata“ gdje su roditelji bili nositelji i sukonstruktori u planiranju i realizaciji. Odgojitelji i

roditelji imaju dobru suradnju i komunikaciju, a time i uvid u podrijetlo djece, njihove jake

strane, interese i potrebe. Kako bi suradnja s roditeljima bila što kvalitetnija, potičemo i

iniciramo što češće individualne susrete po dogovoru,izvan radnog vremena i odgajatelja i

roditelja, i u terminu koji odgovara i roditeljima i odgajateljima. Izuzetno učinkovitom

pokazala se suradnja putem elektronske pošte i Facebook zatvorene grupe (100% roditelja).

Obzirom na to da je na snagu stupila Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), ostaje nam

nedoumica kako medij i pozitivno iskustvo suradnje (pravovremenost, brzina, nesmetanost i

dvosmjernost informiranja ) prilagodimo zakonu i prije svega zaštiti djeteta.

STRUČNO USAVRŠAVANJE / PROFESIONALNI RAZVOJ

Usavršavanje odgojitelja sastavni je dio redovitog rada. Stručno usavršavanje realizirale smo

prema planiranom programu i mogućnostima, kao i prema područjima stručnog interesa.

Sudjelovale smo u različitim programima profesionalnog usavršavanja koji uključuju

predavanja stručnjaka, radionice te prezentiranje primjera dobre prakse. Više vremena smo

realizirale individualnim usavršavanjem tematski vezanim za interese djece koja borave u

skupini i razvoj djece te dobi, te osobnim sklonostima i potrebama za usavršavanjem i

dodatnim obrazovanjem. Kod individualnog usavršavanja pratile smo noviju literaturu iz

područja uže struke, pedagogije i psihologije. Kod grupnog stručnog usavršavanja na internim

aktivima, doškolovanju i drugim oblicima stručnog usavršavanja obrađivale su se tematske

jedinice koje su bitne za kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog rada te profesionalni razvoj

odgajatelja. Program stručnog usavršavanja priložen je osobnoj dokumentaciji djelatnika te

predan na uvid i pohranu ravnateljici.

51

Osobni doprinos odgojitelja u ostvarivanju razvojnih zadaća bio je dobar. Usmjerene smo

prema osiguravanju visoke razine kvalitete odgojno-obrazovne prakse promišljanjem

svrsishodnih i smislenih odgojno-obrazovnih aktivnosti, materijala i okruženja kao najvažnijeg

kriterija kvalitete rada s djecom. Želja nam je da i dalje izgrađujemo i nadograđujemo

zajedničke vizije kao temelj dobre razine kvalitete odgojno-obrazovne prakse u našoj ustanovi.


odgojiteljice skupine „Pčelice“

52

4.2.7. Realizacija programa rada s djecom u tećoj i četvrtoj godini života

SKUPINA „MALE ZVJEZDICE“

U skupinu „MALENE ZVJEZDICE“, u ovoj pedagoškoj godini upisano je 14 djece, a u

listopadu i studenome nam se još pridružilo po jedno dijete, tako da je u prvom tromjesečju u

skupini boravilo 17 djece. S obzirom na spolnu pripadnost u skupini je 12 djevojčica i 5

dječaka. Pedagošku skupinu završavamo s 20 djece u odgojno – obrazovnoj skupini.

Adaptacijski period imali smo gotovo tijekom cijele pedagoške godine, zbog čestih upisa djece.

Većina djece reagirala je uobičajeno – plačem, odbijanjem hrane – mlađa djeca imala su malo

duže prilagođavanje na vrtić, ali zajedno s roditeljima trudili smo se da djeci rastanak bude što

bezbolniji - u čemu smo i uspjeli! Djeca su najčešće izostajala zbog temperature i kašlja, a

susreli smo se i s vodenim kozicama koje su zahvatile dosta djece.


S obzirom na to da je raspon godina među djecom veći, trudile smo se nuditi igre i aktivnosti

prilagođene svakom uzrastu djece. Tako smo nakon ručka, kad djeca jasličke dobi idu na

spavanje, nespavačima osmislile igre i aktivnosti na hodniku gdje smo i prostor prilagodile

tome. Odgajatelji su se svakodnevno mijenjali, odgajatelj u jutarnjoj smjeni bi s mlađom

djecom išao na spavanje, a odgajatelj u popodnevnoj smjeni bi provodio aktivnosti na hodniku

sa starijom djecom. Djeca su mogla birati što se tiče odlaska na gledanje crtanog filma u sobu

starije skupine. Dolaskom toplijih dana aktivnosti za nespavače organizirali smo na terasi što je

pozitivno utjecalo na njih – djeca su imala više prostora, mogli smo organizirati razne tjelesne

aktivnosti, a najvažnije je to da su djeca boravila na svježem zraku. Primjećivale smo da su

djeca pri povratku u sobu dnevnog boravka puno smirenija. U 4. mjesecu kao treći odgajatelj

dolazi nam pripravnica ranog i predškolskog odgoja, djeca su je brzo prihvatila kao novog

odgajatelja u skupini, nije bilo nekih značajnih promjena u prilagodbi.


Tijekom godine pratili smo tjelesni i psihomotorni razvoj djece i vršili bilješke u tabele. Na

početku pedagoške godine, u rujnu, kao i na kraju predagoške godine, u lipnju, provodili smo

antropometrijska mjerenja. Većina djece je samostalna pri obavljanju osobnih potreba i

higijene. Promatrajući razvoj osnovne motorike uočile smo da djeca u toj dobi hodaju

samouvjereno, zaobilaze prepreke u trku, hvataju i bacaju loptu, penju se samostalno ili uz

malu asistenciju odgajatelja. Nastojali smo poticati djecu na razvoj fine motorike

53

svakodnevnim crtanjem, rezanje malim škaricama, slaganje kockica, umetanje predmeta u

predmet, nizanje raznih predmeta…

Slika 1. - nizanje kockica i čavlića u boji...

Sva djeca su veoma aktivna u tjelesnim aktivnostima, trude se pokrete izvoditi pravilno. Djeca

jasličke dobi također se rado uključuju u sve oblike tjelesnog kretanja ali u skladu sa svojom

dobi. Gotovo svakodnevno smo provodili tjelesne aktivnosti, zadovoljavali dječju potrebu za

kretanjem. Dok nam je vrijeme to dopuštalo, koristili smo za boravak na otvorenom uz šetnje

selom ili igru na dvorištu.

Slika 2. Tjelesna aktivnost – poligon Slika 3. Igra lišćem u parku

Prepreka

54

Prema ranijem dogovoru s roditeljima, 14.09. obilježili smo Olimpijski dan u vrtiću.

Zajedničkim dogovorom odgajatelja i djece svi smo obukli bijele majice taj dan, spojile smo

skupine i organizirale tjelesne aktivnosti – kretanje sa zadacima, vježbe istezanja, poligon

prepreka, pokretne igre i nakon toga igre na igralima.

SOCIO - EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Nastojali smo biti dobar model ponašanja, poticali smo djecu na suradnju, razvoj prijateljstva,

poštovanje prema odraslima i međusobno poštovanje djece, iskazivanje osjećaja - suosjećanje.

Trudile smo se stvoriti topao, poticajan i pouzdan kontakt s djecom kako bi mogli uspješno

razviti osjećaj sigurnosti i povjerenja. Temeljne emocionalne potrebe djeteta – osjećaj

sigurnosti, zaštićenosti, pripadnosti, stvaranje pozitivnih odnosa unutar skupine i s članovima

skupine, dobivanje pohvale i priznanja, bile su u potpunosti zadovoljene. Dječji emocionalni

razvoj je u skladu s kronološkom dobi. Djeca mlađe dobi često dolaze u konflikt s drugom

djecom jer sve žele sami, sve je „njihovo“, burno izražavaju svoje emocije, prkosni su i

inatljivi. Djeca u dobi od 4. godine već počinju kontrolirati svoje emocije – iskazuju ih na

prihvatljiv način. Nekoliko djece se joj uvijek najčešće igra samo, borave u blizini druge djece

za vrijeme igre ali nema „društvene igre“.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Nastojali smo kroz bogato okruženje i različite aktivnosti zadovoljiti različite dječje interese i

potrebe. Prema interesu djece nadopunjavali smo i mijenjali centre aktivnosti. Često smo

poticali igre u kojima djeca koriste vlastito znanje o sebi, obitelji i sl. Centar istraživanja

nadopunili smo mnoštvom senzoričkih i didaktičkih igračaka koje su probudile veliki interes

kod djece.

55

Slike 4. i 5. – Igra snijegom

Uočile smo da mogu uspoređivati slike i objekte, da intenzivno uče kroz igru i putem osjetila.

Tijekom pedagoške godine imali smo mnogo posjeta. U suradnji s roditeljima, na jesen smo

organizirali posjet vatrogascima. Tamo su nas dočekala dva vatrogasca obučena u njihovu

odoru – objasnili su nam svoj rad, pokazali opremu, vozilo i tada organizirali igru „gašenja

vodom“ – ciljanje flašica vodom. Posjetila nas je i zubarka koja je ukazala djeci na važnost

dentalne higijene, pogledala djeci zubiće, a oni koji brinu o dentalnom zdravlju za nagradu su

dobili diplomu, medalju za hrabrost, pastu i četkicu za zube.

Slika 6. Posjet zubarke

56

Posjetili su nas i zaposlenici Crvenoga križa od kojih smo imali prilike na lutki vidjeti proces

oživljavanja, a djeca su sudjelovala u pružanju prve pomoći na lutkama i medvjedićima.

Policajac koji nas je upozorio na pravilno ponašanje u prometu, također je posjetio našu, a i

stariju skupinu. Upozorio nas je kako sigurno šetati ulicom, a autu, a i u vožnji biciklom.

Većina djece pokazala je velik interes za igre u kojima istražuju – punjenjem, pražnjenjem

posudica, presipavanjem,…- igra obojen rižom, igra kinetičkim pijeskom, bazen s lopticama u

boji – u tim istraživačkim aktivnostima su se zadržavali veoma dugo.

Zajedno sa starijom skupinom, ove godine su i naša „starija“ djeca pošla na izlet u Zaboky selo.

Dan im je bio ispunjen s pregršt aktivnosti na imanju poput raznih natjecateljskih igara,

traženje patuljaka...

Slika 7. Predstavljanje imanja Slika 8. Natjecateljska igra –

„Skakanje u vrečama“

GOVOR, IZRAŽAVANJE, STVARALAŠTVO, KOMUNIKACIJA

Procjena razvoja govora izvršena je od strane odgajatelja uz suradnju i digresije logopedinje.

Sva primijećena odstupanja od jezičnoga razvoja prijavljena su logopedinji, pa tako ove

pedagoške godine, logopedinja tretman provodi s dvoje djece zbog teškoća u izgovoru

pojedinih glasova. Većina djece dobro govorno komunicira s obzirom na razvojni status, te

razumije većinu onoga što je rečeno, a njihov govor je potpuno razumljiv.

57

Tijekom cijele pedagoške godine trudili smo se biti ispravan govorni model djeci. Govornu

komunikaciju prilagođavale smo svakom pojedinom djetetu ovisno o dobi. Nastojale smo

svakodnevno podržavati obogaćivanje vokabulara, komunikacije, izražavanje i stvaralaštvo

kroz razne aktivnosti – dramske (igre s lutkama na štapu), igre s pjevanjem (pokret, ritam),

upoznavanje glazbenih instrumenata, razne pjesmice i aktivno slušanje dječje, ali i klasične

glazbe. Potičemo djecu na razgovor među sobom te na razgovor s odgajateljima. Puno pričamo

priče, slikopriče, listamo slikovnice, nakon čega potičemo prepričavanje priča, pričanje uz

ilustracije te prepričavanje doživljaja. Djeca pokazuju velik interes za likovno izražavanje, rado

sudjeluju u svim planiranim zajedničkim likovnim, a vole i likovne aktivnosti po vlastitom

izboru, najčešće je to crtanje flomasterima, slikanje temperom...


S većinom roditelja uspjele smo ostvariti ugodnu suradnju. Svakodnevno smo razvijale

suradnju s roditeljima kroz individualne razgovore o postignućima njihovog djeteta, o

potrebama i poteškoćama na emocionalno valjanom planu djeteta, te o sakupljanju oblikovanih

i neoblikovanih materijala koji nam uvelike koriste za ostvarivanje raznih zadaća i ciljeva u

radu s djecom. Veliku pažnju pridajemo i panou za roditelje gdje smo se trudile tjedno mijenjati

i nadopunjavati sadržaje što se tiče tekućih informacija, dječjih likovnih radova, te raznim

savjetima za roditelje.

Radionice s roditeljima:

- 12.12.2017. Božićna radionica na kojoj su nam roditelji pomogli u izradi ukrasa za

prodaju na sajmu

- 5.02.2018. i 7.02.2018. radionice na kojima smo izrađivali kostime za maškare

Humanitarna akcija prikupljanja odjeće i igračaka za odjel pedijatrije Županijske bolnice

Čakovec

Jesenska svečanost – 07.10.2016. – nakon kratkog nastupa, zajedničkih igara imali smo

druženje s roditeljima i djecom

Završna svečanost – 15.06.2017. – oprostili smo se od predškolaca uz nastup „VELIKIH I

MALENIH ZVJEZDICA“te smo nakon toga imali druženje s roditeljima i djecom

58

SURADNJA SA OSNOVNOM ŠKOLOM

6.12.2017. – u dogovoru s ravnateljicom Osnovne škole posjetio nas je Sveti Nikola

17.12.2017. – tradicionalno i ove pedagoške godine zajedno sa Osnovnom školom uključili

smo se u božićni sajam, gdje smo prodavali božićne ukrase izrađene uz pomoć roditelja.


odgojiteljice skupine „Male zvjezdice“

59

4.2.8. Realizacija programa rada s djecom u petoj, šestoj i sedmoj godini života

SKUPINA „VELIKE ZVJEZDICE

Pedagošku godinu 2017./2018., odgojno-obrazovna skupina Velike zvjezdice, započinje s 22-je

djece, a završava s 26-tero upisane djece. S obzirom na spolnu pripadnost, u skupini borave tek

3 djevojčice i 23 dječaka. Starosna dob djece je od 5 do 7 godina. Tijekom mjeseca veljače i

ožujka, troje djece je privremeno ispisano iz vrtića, zbog čestog pobolijevanja. U skupini boravi

jedno dijete s odstupajućim socijalnim ponašanjem, koje je tijekom ove pedagoške godine

pohađalo tretmane u MURID-u i jedno dijete s posebnim potrebama koje pohađa vrtić u

skraćenom vremenskom trajanju (4 sata dnevno i uz prisustvo osobnog pomagača).

Adaptacijski period prošao je bez većih poteškoća. Djeca su se ove godine iznenađujuće brzo

prilagodila. U skupini su radila dva odgajatelja, te su vodile računa o tome da se djeca u

vrtićkom okruženju osjećaju ugodno, dobrodošlo, zadovoljno i opušteno, kako bi mogla što

kvalitetnije provoditi vrijeme u skupini. Redovitim praćenjem i analizom aktivnosti djece,

njihove igre, ponašanja, međusobne interakcije…, vršile smo promjene u našem prostorno –

materijalnom okruženju. Što više smo pokušavale pratiti interes i potrebe djeteta, te sukladno

tome organizirati centre aktivnosti i uvodite pojedine promjene. Okruženje je bila poticajno za

djecu te im je omogućilo samostalno učenje, samostalan izbor aktivnosti i igara, prijatelja za

igru.

VREDNOVANJE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH ZADAĆA


Već smo spomenuli kako u skupini borave djeca od 5 do 7 godina. S obzirom na njihovu

kronološku dob, većina djece je vrlo samostalna pri obavljanju osobnih potreba i higijene.

Nekolicina djece bila je vidljivo nesamostalna prilikom dolaska u vrtić (posebice u

aktivnostima kao što su; samostalno obuvanje, izuvanje, odlazak na toalet, oblačenje, svlačenje,

stavljanje hrane u tanjur…), što se poboljšalo do kraja pedagoške godine, te su postali

samostalniji. Djeci su svakodnevno omogućena prirodna kretanja (hodanje, trčanje, skakanje,

penjanje…), te planirane tjelesne aktivnosti od strane odgajatelja (jutarnja tjelovježba, kratke

vježbice istezanja, tjelovježba na terasi, igre loptom…). Kod većine djece, fina motorika je

dobro razvijena te bez poteškoća režu papir, crtaju, slikaju, izrađuju oblike iz plastelina, gline,

60

crtaju krug, liniju… Kod jednog djeteta primjećujemo lagano odstupanje od razvoja osnovne

motorike te samim time i fine motorike. Vrlo često s tim djetetom radile smo individualno, te

kroz par mjeseci boravka u vrtiću, primijetile napredak djeteta u vidu grube i fine motorike.

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Početkom pedagoške godine, nastojali smo pružiti djeci emocionalnu potporu, osobito onoj

djeci koja su prvi put u vrtiću, kako bi stekla povjerenje u odgajatelje i drugu djecu. Kako u

svemu pokušavamo djecu poticati na razvoj samostalnosti, tako smo što više pokušavale da

djeca sama rješavaju određene problemske, kao i konfliktne situacija, osim u onim situacijama

u kojima djeca nisu to mogla odraditi samostalno, te samim time poticati emocionalni razvoj.

Poticale smo usvajanje i poštivanje pravila skupine, odlaganje zadovoljenja želja (čekanje na

red), pozitivnu komunikaciju i interakciju, na međusobnu suradnju. Kod većine djece, njihov je

socio - emocionalni razvoj u skladu s njihovom dobi, dok kod dvoje djece postoje određeni

problemi na ovom području razvoja. To dvoje djece ima poteškoća u stupanje u međusobne

interakcije s drugom djecom, ne pokazuju empatičnost prema drugoj djeci, često ometaju igru

druge djece, uzimaju im stvari, ruše sagrađeno…stoga je često bilo potrebno uključivanje

odgajatelja u razrješavanje pojedinih problemskih situacija.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Odgajatelji su sobu dnevnog boravka formirali prema interesima i potrebama djeteta, te je tako

način djeci omogućeno prirodno učenje. Okruženje je za djecu bilo poticajno, kreativno i

pedagoški osmišljeno, tako da su djeca samostalno mogla istraživati, proučavati, isprobavati i

na tako doći sama do određenih spoznaja. Prema potrebi, postojeće smo centre reorganizirale i

pretvarale u druge centre. Djeci smo nudili mnoštvo istraživačko – spoznajnih aktivnosti,

mnoštvo pedagoški neoblikovanog materijala koji bi ih poticao na kreativnost, različite

materijale za likovno izražavanje, senzoričke materijale. Omogućili smo djeci različite

interakcije s njihovom okolinom, pa smo tako imali posjete u naš vrtić, kao što smo i mi

odlazili iz vrtića u posjetu drugima. Tako nas je ove godine posjetio policijski službenik,

zubarka, djelatnica iz Pre kom-a, pedagoginja i učiteljica iz osnovne škole… dok smo mi

posjetili Knjižnicu i čitaonicu grada Preloga, Muzej grada Preloga, pogledali lutkarsku

predstavu u Prelogu, otišli na izlet u Zaboky selo, posjetili voćnjak te mnoštvo drugih

aktivnosti.

61

Kod predškolaca smo osobito nastojali razvijati interes za rješavanjem problemskih zadataka,

razvijati divergentno mišljenje, intenzivnije poraditi na razvoju fine motorike te podržavale

razvoj predčitalačkih i predpisačkih vještina. Spoznajni razvoj u skladu je s kronološkom dobi

djece.


Poticali smo komunikaciju djece na svim razinama te podržavali pravilan govor. Intenzivnije

smo poradili na govornome razvoju kod jednog dječaka, koji nije ulazio u nikakve

komunikacijske interakcije s odraslim osobama. Zajedničkom suradnjom odgajatelja,

logopedinje i roditelja postigli smo veliki napredak kod spomenutog djeteta, te on danas bez

problema komunicira s djecom isto kao i sa svim odraslim osobama unutar vrtićkog okruženja.

Djeca koja su imala određene govorne poteškoće, odlazila su kod vrtićke logopedinje na

tretmane. Isto tako, kod jednog dječaka smo primijetile da vrlo često ne razumije nekog kad

govori književnim, standardnim jezikom, te smo s njime intenzivnije poradile na unapređenju

spomenutog problema.

Podržavali smo bogaćenje vokabulara kroz različite priče i aktivnosti i maštovitost kroz

samostalno i slobodno pričanje priča, te su djeci bili dostupni različiti materijali i sredstva

putem kojih su se mogli kreativno izražavati. Do kraja pedagoške godine, nekoliko predškolaca

bez problema je čitalo, svi su prepoznavali slova i brojeve, uglavnom svi pišu sva slova

abecede, te mehanički broje do 20.

RAZLIČITI OBLICI SURADNJE

Tijekom cijele godine nastojale smo kvalitetno surađivati s roditeljima. Napomenuli smo kako

su individualni razgovori važni za međusobnu suradnju i što bolji razvoj djeteta, pa smo ih

stoga pozvali na suradnju putem takvog oblika na što se većina roditelja odazvali. Ove smo

pedagoške godine imali 3 roditeljska sastanka i 3 radionice zajedno sa roditeljima. Surađivale

smo i putem panoa za roditelji, gdje osim dječjih radova, stavljamo i određene informacije za

roditelje. Vrlo dobrom suradnjom, ove godine pokazala se i Viber grupa u kojoj su svi roditelji

Velikih zvjezdica te odgajatelji te skupine. Na toj smo grupi međusobno razmjenjivali

informacije, mišljenja, fotografije… Roditelji su sa svojom djecom sudjelovali na našoj

Jesenskoj svečanosti, pojedini roditelji išli su s nama na izlet u Zaboky selo te su s nama

surađivali u organizaciji ovogodišnje završne svečanosti.

62

Suradnja sa stručnom suradnicom, logopedinjom, bila je vrlo kvalitetna. Djeca koja imaju

određenih teškoća u govoru, odlaze na logopedske tretmane jednom tjedno. Logopedinja dolazi

u PO Draškovec, svake srijede. Osim direktnom suradnjom s djecom, logopedinja je surađivala

i s odgajateljima, ali i s roditeljima.

Surađivali smo i s Osnovnom školom Draškovec. I ove godine, organizirali smo posjet školi

gdje su naši predškolci mogli upoznati svoju buduću razrednicu, ali i vidjeti učionicu u kojoj će

boraviti. Posjetila nas je i školska pedagoginja, koja je malo porazgovarala s našim

predškolcima, kako bi ih što bolje upoznala i prije nego stignu u školu. Surađivali smo i

razmjenom informacija, osobito oko testiranja i upisa naših predškolaca u prvi razred.

Sudjelovali smo i na raznim manifestacijama; božićna priredba, maškare, Sajam cvijeća,

predstave u gradu Prelogu, posjete Gradskoj knjižnici i čitaonici, koje organizira naša lokalna

zajednica.


odgojiteljice skupine „ Velike Zvjezdice“

63

5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

5.1 realizacija individualnog i skupnog stručnog usavršavanja djelatnika

Stručno usavršavanje odgojitelja provodilo se na odgojiteljskim vijećima u vrtiću, seminarima i

aktivima koje se organizirao Agencija za odgoj i obrazovanje, MZO, Udruga odgajatelja

„Krijesnice“, Knjižnica i čitaonica grada Preloga, Međimurska udruga za ranu intervenciju,

Katehetski ured Varaždinske županije, OMEP Croatia, Institut za waldorfsku pedagogiju, preko

stručne literature i Interneta.

Svaki odgojitelj ima svoj Individualni plan usavršavanja koji je odložen u dosjeu radnika, u

kojem su navedene teme za individualno stručno usavršavanje, te teme odgojiteljskih vijeća,

stručnih aktiva i stručnih skupova, kojima se prisustvovali odgojitelji.

a) odgojiteljsko-zdravstvena vijeća

Tabela br. 7

Realizirane teme stručnog usavršavanja

Red.

br.

TEMA

vrijeme

realizacije

nositelj

realizacije

1. - Godišnje izvješće za 2016/2017

- organizacija rada za 2017/2018

11.9.2017.

- ravnateljica

2.

- Godišnji plan i program rada za 2017/2018

- ppt „Lokalna strategija za poticanje čitanja od

najranije dobi“

- godišnje zaduženje satnice

5.10.2017.

- ravnateljica

- Nataša Novak,

prof.

- Maja Lesinger –

ravnateljica

Knjižnice i

čitaonice grad

Preloga

3. - Plan i program stručnog usavršavanja

2017/2018.

29.1.2018.

- ravnateljica

4. - pitanja vezana uz područni odjel Draškovec 29.3.2018. Ravnateljica i

odgojiteljice PO

Draškovec

5. - ppt „Gdje rade mama i tata“

- „Senzorna integracija iz dana u dan“

„Življenje djece u vrtiću“

- donošenje Rješenja o imenovanju povjerenstva

za stažiranje pripravnika

- donošenje Programa stažiranja odgojitelja

pripravnika

5.4.2018.

-Nataša Novak,

prof.

- Mirjana Lipić –

odgojiteljica

- Veronika

Mikuan –

odgojiteljica

- ravnateljica

64

6. - rad kroz ljeto PO Draškovec

- godišnji odmori odgajatelja PO Draškovec

7.5.2018. - ravnateljica

- odgajatelji PO

Draškovec

7. - Uredba GDPR

- organizacija rada za 2018/2019.g.

- preseljenje u prostorije OŠ

19.6.2018. - ravnateljica

b) stručni skupovi izvan ustanove

Tabela br. 8

Red.

Br.

TEMA organizator datum Mjesto br.

odgojitelja

1. Tribina – Uzor, vođa i sluga Caritas

Župe Prelog

26.9.2017.

Prelog

2

2. eTwinning Learning Event Erasmus+ 25.9.-

6.10.2017.

Prelog 1

3. Primjena DSP tehnologije u

logopediji

Tara centar 29.9.2017. Zagreb 1

4.

Socijalne kompetencije u

alternativnim pedagoškim

standardima

Udruga

odgajatelja

Krijesnice

13.10.2017.

Čakovec

2

5.

Katehetska škola za

odgojiteljice u vjeri – Sveci i

blaženici kao uzori djelotvorne

ljubavi

AZOO

10. i

11.11.2017.

Zagreb

3

6.

Županijski stručno vijeće

stručnjaka edukacijsko-

rehabilitacijskog profila

Međimurske županije

AZOO

22.11.2017.

Čakovec

1

7.

Projekti kao poticaj za učenje

u ranom djetinjstvu

Udruga

odgajatelja

Krijesnice

23.11.2017.

Čakovec

8

8. Prometna preventiva u

predškolskim ustanovama

AZOO 7.12.2017. Čakovec 2

9.

Božićna radionica: Anđeli od

kumušina i Vile od filca

Udruga

odgajatelja

Krijesnice

7.12.2017.

Šenkovec

2

10.

Rani komunikacijski i jezično

govorni razvoj

Udruga

odgajatelja

Krijesnice

30.1.2018.

Čakovec

7

11.

Procjenjivanje predvještina

čitanja i pisanja kod školskih

obveznika-PredČip

Naklada

Slap, Centar

za edukacije

i

istraživanja

16.3.2018.

Zagreb

1

65

12.

Uskrsna duhovna obnova za

odgojiteljice u vjeri

Katehetski

ured

Varaždinske

biskupije

26.3.2018.

Varaždin

2

13. Regionalna smotra projekata

NPOO

AZOO 10.4.2018. Bjelovar 3

14.

Prijelaz djece iz vrtića u OŠ

Udruga

odgajatelja

Krijesnice

11.4.2018.

Čakovec

7

15.

Dani predškolskog odgoja

Čakovec, Zajedno rastemo-

redefiniranje prakse i teorije

ranog i pred. odgoja

AZOO

12. i

13.4.2018.

Čakovec

4

16.

Jačanje kompetencija

odgajatelja za rad s djecom s

razvojnim odstupanjima

OMEP

Hrvatska

19.4.2018.

Čakovec

5

17.

Državni stručni skup –

Cjeloživotnim učenjem do

kvalitetnog stručnog

usavršavanja

AZOO

18.4.-

20.4.2018.

Tuheljske

toplice

2

18. Početak života – projekcija

filma

MURID 16.5.2018. Čakovec 6

19. Državna smotra projekata

NPOO

AZOO 18.5.2018 Zagreb 3

20. NTC Sustav učenja DND

Prelog.

19. i

20.5.2018.

Prelog 12

21. Ciklus edukativnih radionica

za odgajatelje i pomagače

MURID

Tijekom

ped. godine

Čakovec

4

22.

Waldorfska pedagogija

Institut za

waldorfsku

pedagogiju

Tijekom

godine

Zagreb

1

23. Predškolski odgoj – 5 godina Učiteljski

fakultet

Tijekom

godine

Zagreb 1

24. Katehetsko doškolovanje za

odgojiteljice u vjeri

Bogoslovni

fakultet

Tijekom

godine

Zagreb 1

5.2. realizacija godišnje i mjesečno planirane satnice

Ukupna godišnja satnica, umanjena je za godišnji odmor pojedinog odgojno-obrazovnog

djelatnika, te je u potpunosti realizirana.

5.3. stručna literatura

Nabavljeno je nekoliko novih stručnih knjiga, kojima se upotpunila vrtićka knjižnica.

Pretplaćeni smo na časopis „Dijete, vrtić, obitelj“, „Djeca u Europi“ „Zrno“ , „Moj vrtić“.

Odgojitelji su se koristili i literaturom iz Knjižnice i čitaonice grada Preloga, te Internetom.

66

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Roditelji imaju i pravo i odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece s

odgojiteljima u vrtiću. Odgojitelji su odgovorni za uspostavljanje i održavanje čestih kontakata

s obiteljima.

Raznim oblicima suradnje jača se roditeljska kompetencija za odgoj djece, stjecanje znanja i

vještina za provedbu bitnih zadaća u skrbi za dijete i u radu s djecom. Takvom suradnjom

roditeljima se omogućio bolji uvid i sudjelovanje u praćenju psihofizičkog razvoja njihove

djece.

Oblici suradnje s roditeljima bili su različiti:

individualni razgovori

zatvorena Facebook i Viber grupe roditelja i odgojitelja

roditeljski sastanci – informativni, stručni

radionice za roditelje

roditeljski centar – pano za roditelje – dječji radovi, pisani materijal o odgoju djece

sudjelovanje roditelja u programu:

- boravak roditelja u skupini tijekom prvih dana djetetove prilagodbe

- posjete roditeljskom domu

- poludnevni izleti

- proslave rođendana

- blagdani- Dani kruha u vrtiću, Božić, Uskrs

- svečanosti – Jesenska svečanost, Božićna svečanost, Sajam cvijeća, Dan obitelji,

Završne svečanosti

6.1. realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka

Na osnovu zapažanja odgojitelja, roditelji se još uvijek nedovoljno uključuju u diskusiju na

roditeljskim sastancima. Zadatak za odgojitelj, za novu ped. godinu je: i dalje stvarati dobru i

poticajnu atmosferu na roditeljskim sastancima, tako da se roditelji osjećaju što ugodnije, kako

bi mogli aktivnije sudjelovati, na prvom roditeljskom sastanku dogovoriti teme za narednu ped.

godinu. Realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka nalazi se u izvješću svake skupine.

67

6.2. realizacija planiranih radionica s roditeljima

Realizacija planiranih radionica s roditeljima je u izvješću svake skupine.

Na osnovu valorizacije odgojitelja, radionice su prihvatljivije za suradnju, zbog opuštajuće

atmosfere, te će se sljedeće ped. godine u suradnji s roditeljima planirati više radionica.

7. REALIZACIJA SURADNJE SA SVIM DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI

SUDJELUJU U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA

Suradnja s Osnovnom školom obuhvaćala je posjetu Osnovnoj školi, davanje podataka

o djeci za upis u prvi razred

Suradnja s Visokom učiteljskom školom - praksu u našem vrtiću imale su izvanredne

studentice Visoke učiteljske škole (odgojitelji).

Suradnja s Gradskom knjižnicom i čitaonicom provodila se putem posudbe slikovnica

za djecu, stručne literature za odgojitelje, stručnog usavršavanje odgojitelja, javne

izložbe dječjih radova, sudjelovanje u projektu „Čitaj mi“, te posjete djece u knjižnici i

posjete knjižničarke djeci u vrtiću

Suradnja sa Župnim dvorom- djeca iz vjerske skupine „Zvončići“ i „Vrapčići“ i

odgojiteljice u vjeri Agneza Mihac i Marija Kočet pripremile su prigodne programe u

Župnoj crkvi u Prelogu povodom blagdana, blagoslov kruha od strane župnika u našem

vrtiću

Suradnja s Turističkom zajednicom grada Preloga - djeca Dječjeg vrtića «Fijolica»

sudjelovala su u svim aktivnostima koje su se organizirale na nivou grada –

manifestacija Zahvala za plodove zemlje, sudjelovanje u povorci maškara u Prelogu,

sudjelovanje na otvaranju Sajma cvijeća, javno obilježavanje Dana Europe na trgu

Suradnja s lokalnom upravom, sponzorima i donatorima – osigurana su sredstva za

redovnu djelatnost (60 % ekonomske cijene), te razna sponzorstva od strane firmi,

poduzeća i udruga na području grada

Suradnja s komunalnim poduzećem PRE-KOM

Komunalno poduzeće PRE-KOM organizira edukaciju djece pod nazivom „Ne dvoji,

nego smeće odvoji“.

Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje te Ministarstvom znanosti, obrazovanja

i športa RH - glede provedbe bitnih zadaća Godišnjeg plana i programa rada vrtića,

stručnog usavršavanja, financijska sredstva za djecu s teškoćama u razvoju i predškolu.

68

Suradnja s Udrugom odgajatelja Krijesnice, Međimurskom udrugom za ranu

intervenciju u djetinjstvu MURID i OMEP – stručno usavršavanje odgojitelja

Suradnja sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije- stručno usavršavanje

odgojitelja, kuharica, spremačica- primjena HACCP programa

Suradnja s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje – sudjelovanje u projektu

Samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Suradnja s Katehetskim uredom Varaždinske županije – stručno usavršavanje

odgojiteljica u vjeri u predškolskim ustanovama

Suradnja s Caritasom župe Prelog – duhovna obnova za odgajatelje u vjeri,

humanitarno djelovanje

69

1.8. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA

Tabela br. 9

Red.

Broj

PROGRAMSKI SADRŽAJI

1. Vođenje poslovanja dječjeg vrtića

-Poslovi organizacijske, financijske, pravne i stručno pedagoške naravi

-Zastupanje i predstavljanje vrtića

2. Poslovi planiranja i provođenja rada

-Rad na planu i programu vrtića

-Kontrola provođenja programa, ostalih dokumenata, briga o pravodobnosti i

kvaliteti izrade planova odgojitelja

-Planiranje nabave didaktike, stručne literature i ostalog potrošnog materijala

3. Poslovi u području radnih odnosa

- Osigurati stručnu pomoć djelatnicima u postupku zaštite njihovih prava

- Pravovremeno pripremanje i donošenje akata kojima se uređuju radni odnosi

4. Informiranje djelatnika vrtića

- o svim važnim događanjima

5. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća vrtića

- Aktivno sudjelovanje u radu

- Praćenje, kontroliranje, provjeravanje da li su odluke u skladu sa Zakonom i aktima

vrtića

- Pravilno i pravodobno provođenje odluka UV

6. Rad i suradnja s roditeljima i ostalim čimbenicima

- Osigurati uvjete za normalnu i nesmetanu suradnju između djelatnika vrtića,

roditelja i ostalih čimbenika

7. Praćenje, proučavanje i tumačenje zakonskih propisa bitnih za rad vrtića

- Obavljanje svih propisa u skladu sa Zakonom i drugim aktima

8. Ostali poslovi

- Ped.dokumentacija, ind.usavršavanje, i sl .

- Organizacija preseljenja na lokaciju Osnovne škole Prelog, zbog rekonstrukcije

zgrade vrtića u Prelogu

70

9. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA STRUČNOG SURADNIKA - LOGOPEDA

Govor nije funkcija, nego je dio cjeline. Važno je imati na umu da se poticanje pojedinačne

funkcije - govora, mora obavljati zajedno s poticanjem ostalih psihičkih funkcija. Govor je

usko povezan s inteligencijom, pamćenjem, pažnjom i percepcijom. Zato je važno poticati

psihu u cjelini. Najvažnija funkcija govora je upravo komunikacija, a sam razvoj govora je

složen i suptilan proces koji se odvija pod utjecajem različitih bioloških i socioloških uvjeta.

Govor se uči od okoline, a put do pravilnog izgovora je dugotrajan. Nezamjenjivu ulogu u

poticanju jezičnog i govornog razvoja ima djetetova okolina – roditelji i odgajatelji te svi drugi

koji uključeni u djetetov odgoj.

Često se kaže da je govor proizvod glasova i glasovnih kombinacija, osnovno i najlakše

sredstvo usmenog kazivanja, izražavanja misli, želja i osjećaja.

Neophodno je imati u vidu da, iako postoje dobne norme za pravilan jezično-govorni razvoj,

svako je dijete jedinstveno i ima individualan tempo razvoja. Nije svako odstupanje poremećaj,

ali zahtijeva posebno praćenje. Većina govornih poremećaja nastaje u ranom djetinjstvu i često

traju više godina otežavajući osobi život, jer ostavljaju posljedice na psihosocijalnom i

edukativnom planu samog djeteta.

Potrebno je intervenirati što ranije kako bi se govorni poremećaj što efikasnije uklonio, a štetne

posljedice svele na minimum.

Potrebno je pratiti rizičnu djecu i pravodobno početi s logopedskim tretmanom, što se posebno

odnosi na predškolce, zbog saniranja samog poremećaja koji bi kasnije mogao utjecati na

čitanje i pisanje djeteta. Važnost logopedskog rada se očituje i u evidenciji djece koja imaju

dodatna oštećenja kao što su intelektualne poteškoće, poremećaji u ponašanju i oštećenje vida i

sluha.

Svake godine sve je veći broj djece s poremećajima u izgovoru i jezičnim poremećajima.

Većina se poremećaja može dijagnosticirati u najranijoj dobi (prije 3. godine) stoga je rana

intervencija ključan faktor sprječavanja teškoća u kasnijoj dobi.

Cilj logopedskog programa je usmjeren na prevenciju i sanaciju svih vrsta govornih, jezičnih i

glasovnih teškoća, koje se putem suvremenih tehnika, metoda i sredstava rada mogu uspješno

sanirati. Preventiva uključuje prvenstveno suradnju s odgojiteljima i roditeljima, te podizanje

opće govorno-pedagoške kulture roditelja i odgojitelja, upozoravajući na psihogene i sociogene

faktore koji mogu utjecati na djetetov govor.

Logopedski tretman potrebno je provoditi kontinuirano, te primjenjivati adekvatne terapijske

postupke i prilagoditi intenzitet terapije prema težini govornog poremećaja i mogućnosti

71

djeteta. U rad je potrebno uključiti odgojitelje i roditelje radi koordinacije postupka u cilju

postizanja očekivanih rezultata. Vrlo važno je na vrijeme prepoznati odstupanja u razvoju

govora i pravodobno reagirati. Bitne zadaće ove godine bile su:

-preventivno djelovanje – otkrivanje djece s jezično-govornim poremećajima, savjetovanje

roditelja i odgojitelja;

-terapijsko djelovanje – organizacija vježbi za djecu kod koje su dijagnosticirani

komunikacijski i jezično-govorni poremećaji, realizacija vježbi, edukacija roditelja za

adekvatnu pomoć djeci.

PRIKAZ REZULTATA RADA STRUČNOG SURADNIKA LOGOPEDA

U mjesecu listopadu 2017. provedeno je trijažno ispitivanje jezično-govornog statusa djece

polaznika Dječjeg vrtića «Fijolica» u Prelogu i područnih odjeljenja u Draškovcu i Cirkovljanu.

Dječji vrtić «Fijolica» sačinjavaju djeca s područja grada Preloga i okolnih naselja, a djeca su

prema kronološkoj dobi i zahtjevima roditelja raspodijeljena u 6 skupina u Prelogu ( Zvončići,

Pčelice, Loptice, Gljivice, Leptirići i Vjeverice) te ostale 3 skupine u područnim odijeljenima –

Vrapčići u Cirkovljanu i Velike Zvjezdice i Male Zvjezdice u Draškovcu. Evidentiran broj

djece za pedagošku godinu 2017./2018. je iznosio 219.

Ispitano je ukupno 172 djece. Govorni status djece ispitivao se tijekom čitave godine za onu

djecu koja su kasnije uključena u vrtić te su prema potrebi i ona uključena u logopedski

tretman.

U trijažno ispitivanje bila su uključena djeca u dobi od 4 do 7 godina te djeca s teškoćama u

razvoju.

Trijažnim ispitivanjem utvrđena su odstupanja u govoru kod 92 djeteta te su oni uključeni u

logopedsku terapiju, a za troje djece je u procesu praćenja.

Tabela 1: Broj djece s poremećajima po vrtićima

USTANOVA Broj ispitanih Utvrđeni

poremećaji

Djeca u

logoterapiji

Djeca u

praćenju

Prelog 104 64 64 2

Draškovec 46 16 16 1

Cirkovljan 22 12 12 0

UKUPNO 172 92 (53%) 92 3

72

Kao što je vidljivo iz tabele, najveći broj ispitane i evidentirane djece, a s time i djece uključene

u terapiju, bila su djeca s područja grada Preloga. Objašnjenje dobivenih rezultata leži u

činjenici što je grad Prelog veća sredina od obližnjih Draškovca i Cirkovljana, a i u Prelogu je

upisan najveći broj djece u dječji vrtić.

Iz dobivenih rezultata (dječaci 60% i djevojčice 40% od ukupnog broja djece) je vidljivo da

su govorni poremećaji zastupljeniji kod dječaka što je u skladu s rezultatima stranih

istraživanja. Kao glavni uzrok veće učestalosti govorno-jezičnih poremećaja kod dječaka

navodi se veća sklonost dječaka k razvoju govorno-jezičnih poremećaja i sporije sazrijevanje

neuroloških i bioloških struktura potrebnih za jezično-govornu produkciju.

Tabela 2: Broj djece s obzirom na spol

ODJELJENJE: Broj djece u terapiji Dječaci Djevojčice

Prelog 64 36 28

Draškovec 16 12 4

Cirkovljan 12 7 5

Ukupno 92 55 (60%) 37(40%)

Logopedska se terapija provodila najčešće 2-3 puta tjedno, najčešće individualno, u paru i

grupno.

Svaka je seansa trajala 25-30 minuta, a uvijek su se preporučile i vježbe za rad kod kuće.

Neka su djeca bila uspješnija i brža u napretku od druge djece te su u relativno kratkom roku

završila logopedsku terapiju i automatizirala pravilan izgovor. Razlozi «dugotrajnosti»

logopedske terapije mogu biti i nezainteresiranost djeteta i roditelja za rad kod kuće, slabije

sazrijevanje artikulatora, manjak pažnje i koncentracije.

Uz direktnu terapiju djece, provodila se i suradnja s roditeljima (opservacijski rad u korekciji

izgovora, individualni razgovori, konzultacije, dijeljenje savjeta za rad kod kuće) i

odgajateljima (praćenje napretka djeteta, opservacija ponašanja u skupini te u grupnim

aktivnostima).

73

Tabela 3: Broj djece u terapiji s obzirom na dob

DOB DJECE 4-5 GODINA 6-7 GODINA

BROJ DJECE U

TERAPIJI

45 (49%) 47 (51%)

Kao što je vidljivo iz tabele 3 u logopedsku su terapiju bila uključena djeca u dobi od 4-5

godina i od 6-7 godina. Iskazano u postocima, njih 51% od 6-7 godina i 49% od 4-5 godina

polazilo je logopedske vježbe zbog nekog poremećaja. Mlađa su djeca bila primarno uključena

u terapiju iz preventivnog razloga – u najranijoj dobi jer je neke poremećaje moguće spriječiti

uz pravovremeno djelovanje.

U najvećoj mjeri djeca su bila uključena u logopedsku terapiju zbog korekcije izgovornih

poremećaja.

Tabela 4: Prikaz djece u terapiji po skupinama

NAZIV SKUPINE BROJ DJECE U TERAPIJI BROJ DJECE U PRAĆENJU

Zvončići 20 (22%) 0 (0%)

Pčelice 22 (24%) 0 (0%)

Gljivice 11 (12%) 0 (0%)

Loptice 11 (12%) 0 (0%)

Velike Zvjezdice 14 (15%) 1 (1%)

Male Zvjezdice 2 (2%) 0 (0%)

Vrapčići 12 (13%) 0 (0%)

Vjeverice 0 (0%) 2 (3%)

Leptirići 0 (0%) 0 (0%)

U tabeli 4 prikazan je broj djece u terapiji po skupinama. Najveći broj djece (starije

predškolske dobi) koja su polazila logopedske vježbe bili su polaznici skupina - «Zvončići»,

«Pčelice» i «Velike Zvjezdice» . Preostala djeca polaznici su mlađih predškolskih skupina.

74

VRSTE POREMEĆAJA

Što se tiče vrste poremećaja/teškoća, najviše je evidentirano djece s poremećajem artikulacije i

jezičnim poremećajem, a detaljniji prikaz teškoća vidljiv je u sljedećoj tabeli u kojoj se vidi kod

koliko je djece otkriven i tretiran određeni poremećaj. Iz iste se tabele može vidjeti da je

najčešći govorni poremećaj artikulacije (dyslalia) - lambdacizam pri čemu je zabilježeno da je

glas «L» kod velikog broja djece u inicijalnom trijažnom ispitivanju bio zamijenjen glasovima

/W/ ili /J/. Uz provedene vježbe za jačanje mišića jezika i poboljšavanje motorike jezika,

pravilan izgovor se brzo automatizirao.

Kod određenog broja djece zabilježena je opća oralna površnost u vidu nedovoljne

diferencijacije glasova /R/ i /L/ u izgovoru.

Nakon lambdacizma slijede poremećaji – rotacizam i sigmatizam. Glas «R» je kod većine

ispitane djece zabilježen kao supstitucija glasovima /J/ ili /L/, samo kod troje djece je uočena

stražnja guturalna distorzija (kod dvoje djece glas R je saniran), a s trećem djetetom su

započete vježbe korekcije, a terapija se nastavlja i u narednoj pedagoškoj godini.

Što se tiče skupine frikativa /S,Z,Š,Ž/ i afrikata /C,Č,Đ,DŽ/ kod većine ispitanika oni su bili

interdentalno distorzirani. S obzirom na to da je kod većine djece trajna denticija tek u razvoju,

razumljivi su dobiveni postotci o broju djece s interdentalno distorziranim izgovorom. Također,

kod određenog broja djece verificirana je supstitucija glasova /Š,Ž,Č/ glasovima /S,Z,C/.

Rad s djecom s artikulacijskim poremećajima odvijao se u nekoliko faza – početnih vježbi za

motoriku artikulatora usne šupljine, faze formiranja glasa, fiksacije glasova u logatomima,

riječima i rečenicama i automatizacije glasa u pričama, pjesmicama i spontanom govoru. Rad

na izgovoru kombinirao se s vježbama za poticanje razvoja predčitačkih vještina,

grafomotoričkim zadatcima, zadatcima za proširenje rječnika i općeg znanja, zadatcima za

poboljšanje pažnje, koncentracije i vizualne percepcije.

Osim artikulacije česti su bili i jezični poremećaji što je vidljivo i iz brojčanih podataka. Rad s

takvom djecom se bazirao na vježbama za poticanje razvoja predčitačkih vještina – slogovne i

glasovne analize i sinteze te izdvajanje određenih glasova u riječima i slušno razlikovanje

glasova. Spomenuti jezični poremećaji zahtijevaju daljnji logopedski rad i praćenje kako bi se

prevenirale ili ublažile moguće teškoće u obrazovnom sustavu.

75

Tabela 5: Prikaz broja djece u terapiji s obzirom na vrstu poremećaja

VRSTA POREMEĆAJA BROJ DJECE

LAMBDACIZAM 44

ROTACIZAM 54

SIGMATIZAM 75

ARTIKULACIJSKO-FONOLOŠKI POREMEĆAJI 4

JEZIČNE TEŠKOĆE 5

ZAKAŠNJELI JEZIČNI RAZVOJ 1

POTICANJE PREDČITAČKIH VJEŠTINA 4

POREMEĆAJI TEČNOSTI GOVORA (MUCANJE) 1

BILINGVIZAM 1

VIŠESTRUKA OŠTEĆENJA 3

Grafički prikaz broja djece u terapiji s obzirom na vrstu poremećaja

44; 23%

54; 28%

75; 39%

4; 2% 5; 3%

1; 0%

4; 2%

1; 0%

3; 2% 2; 1%

S obzirom na vrstu poremećaja

LAMBDACIZAM

ROTACIZAM

SIGMATIZAM

ARTIKULACIJSKO-FONOLOŠKIPOREMEĆAJIJEZIČNE TEŠKOĆE

ZAKAŠNJELI JEZIČNI RAZVOJ

POTICANJE PREDČITAČKIHVJEŠTINAPOREMEĆAJI TEČNOSTIGOVORA(MUCANJE)BILINGVIZAM

VIŠESTRUKA OŠTEĆENJA

76

Poremećaj izgovora saniran je kod 53 djece, a kod ostalih je u fazi automatizacije pravilnog

izgovora. Da bi rezultati terapije bili još bolji potrebno je logopedske vježbe u vrtiću nastaviti i

kod kuće s roditeljima. Kako je logopedska terapija s nekom djecom trajala i do 6 mjeseci

osobito je važno nastaviti s vježbama i u narednim mjesecima. Neki poremećaji zahtijevaju

duži i intenzivniji tretman (artikulacijsko-fonološki poremećaji, jezične teškoće, zakašnjeli

jezični razvoj, poremećaji tečnosti govora, bilingvizam, višestruka oštećenja ...).

U dječjem vrtiću «Fijolica» 45% djece ima zabilježen neki poremećaj u jeziku i govoru.

U ranom otkrivanju i prepoznavanju razvojnih odstupanja, te pravovremenom djelovanju kako

bi se teškoće ograničile na najmanju moguću mjeru, veliku ulogu imaju odgojitelji koji s

djecom provode velik dio dana u vrtiću, a i roditelji kao primarne bliske osobe djetetu. Kada

govorimo o razvoju jezično-govorne komunikacije, podaci iz raznih istraživanja posljednjih

godina pokazuju da je broj djece s poremećajima iz ovog područja razvoja i rizicima na

njihovo nastajanje sve je veći te je i potreba za ranim prepoznavanjem, intervencijom i

pravilnim poticanjem neophodna, a odgojitelji i njihovo dobro poznavanje razvojnih

karakteristika i odstupanja, su jedan od najvažnijih čimbenika rane intervencije. Stoga je jako

važno uspostavljanje partnerskog odnosa roditelja, odgojitelja i logopeda kako bi djelovanje

prema teškoći djeteta bilo što učinkovitije. Rezultati rada na otklanjanu poteškoća nisu uvijek

brzo vidljivi i zahtijevaju veliko strpljenje i podršku roditelja.

77

10. REALIZACIJA PLANA ZDRAVSTVENE VODITELJICE

Skrb za tjelesni rast i razvoj djece temeljena je na provođenju Programa mjera zdravstvene

zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u dječjim vrtićima, te Godišnjim planom i

programom odgojno – obrazovnog rada za pedagošku godinu 2017./2018. Sve zadaće i mjere

koncipirane su u skladu s Programom zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane.

UTVRĐIVANJE, PRAĆENJE I UNAPREĐIVANJE ZDRAVLJA DJECE U VRTIĆU

Utvrđivanje zdravstvenog statusa djeteta prije polaska u pedagošku ustanovu ostvareno je na

temelju:

- informativnog razgovora s roditeljem novoupisanog djeteta u cilju dobivanja podataka o

psihofizičkom razvoju, zdravstvenom statusu, navikama i potrebama djeteta do polaska u vrtić

- zdravstvenog lista djeteta izdanog od strane nadležnog pedijatara ili obiteljskog liječnika

PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Mjere zdravstvene zaštite redovito se prate tijekom pedagoške godine prema planu vrtića, te

nadograđuju prema aktualnim zbivanjima i potrebama djece prilagođavajući posebnim

potrebama i urgentnim situacijama. Oboljenja djece praćena su prema dijagnozama i prijavama

roditelja (prijave roditelja su češće u najmanjim jasličkim skupinama ili u periodima pojave

zaraznih bolesti).

U jasličko skupini javio se rota virus. U cilju prevencije, širenja bolesti odgojitelji i roditelji su

upoznati s rotavirusom i mjerama prevencija, te nije došlo do epidemije. U suradnji sa

Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije saznajemo da je zabilježeno troje djece s

virusom iz te skupine.

Najčešća oboljenja su respiratorne infekcije gornjih i donjih dišnih putova-upale grla,bronhitisi.

Nakon njih slijede zarazne bolesti od kojih su najbrojnije varicelle (vodene kozice) koje su

zahvatile samo jednu vrtićku skupinu. Na trećem mjestu su bolesti oka i uha te možemo reći da

ovu godinu bilježimo povećan broj upale uha osobito u periodu kroz 2. i 3. mjesec. Najveći

broj izostanaka djece zbog bolesti zabilježen je tijekom zimskih mjeseci (studeni, prosinca,

siječanj, veljače).

Provjera cijepljenja odvijala se tijekom godine, od listopada do lipnja. Od 98% djece je uredno

cijepljeno i na vrijeme. Smatram da je uredno cijepljenje prema kalendaru značajan vid zaštite

78

zdravlja sve djece u kolektivu i posebno značenje ima novi zakon o cijepljenju koji jasno

regulira pravila boravka u dječjem vrtiću. Preventiva se odvijala se u vidu trijaže - stalne

suradnje s odgojiteljima, roditeljima i liječnicima te provođenjem zdravstvenog odgoja.

Potrebno je još više jačati suradnju s pedijatrima i obiteljskim liječnicima u interesu zdravlja

djeteta. Suradnja s roditeljima se treba intenzivirati u smislu redovite brige o zdravlju djeteta,

što kod nekih izostaje. Potrebno je apelirati na svijest i odgovornost tih roditelja koji u vrtić

dovode bolesnu ili nepotpuno izliječenu djecu, koja potencijalno ugrožavaju zdravlje druge

djece u grupi. Pokušavamo osvijestiti roditelje putem roditeljskih sastanaka ili edukativnim

materijalom zdravstvenih sadržaja.

POVREDE DJECE

Tijekom pedagoške godine dogodilo se četiri veće ozljeda koje su zahtijevale dodatnu

medicinsku obradu u zdravstvenim ustanovama. Najčešće povrede su plitke ogrebotine,

posjekotine i hematomi koji u većini slučajeva ne zahtijevaju daljnju liječničku obradu, te su

zbrinute unutar vrtića. Čak 80 % ozljeda događa se na dvorištu.

PLANIRANJE I PROVOĐENJE PREHRANE U VRTIĆU

Pravilna prehrana je ona prehrana:

• koja zdravstveno, nutritivno i energetski odgovara djeci o kojoj vrtić skrbi

• koja je raznovrsna u izboru namirnica

• koja pravilno planiranim i raspoređenim obrocima osigurava optimalan rast i razvoj djece.

U svakodnevnoj prehrani nastojimo koristiti što više sezonskog povrća i voća,nutritivno

bogatije žitarice- ječam, proso, zobene pahuljice, fermentirane mliječne proizvode-jogurt,

jogurt s probiotikom te pečemo kolače, koje djeca jako vole. Trudimo se da jelovnik bude što

raznovrsniji te ga nastojimo stalno proširivati nekim novim jelima, koliko nam to prostorne

mogućnosti i uvjeti kuhinje dozvoljavaju.

Prilagođenu prehranu iz zdravstvenih razloga imalo je 6 djece (alergije na jaje, celijakija…)

Činjenica da dijete za vrijeme boravka u 10-satnom programu zadovoljava do 80% svojih

dnevnih prehrambenih potreba, ukazuje na ozbiljnost i složenost u našoj brizi za njegovo

zdravlje. Vrijeme serviranja i raspodjela obroka važni su, kako zbog postizanja dobre

organizacije, tako i zbog postizanja fizioloških raspona između obroka. Kod nas se pripremaju

79

isti obroci za djecu različite dobi pa količinu hrane treba prilagoditi djetetu. Konzumiranje

hrane nije samo zadovoljavanje bioloških potreba, nego i jedan od načina povezivanja i

komunikacije djeteta s okolinom.

ZDRAVSTVENI ODGOJ

Očuvanje i unapređivanje zdravlja najvažniji je segment djelovanja u radu s djecom

predškolske dobi. To podrazumijeva adekvatnu preventivnu zaštitu u svim područjima života

djeteta kao i u odnosu na sve njegove potrebe. To također podrazumijeva i adekvatnu

samozaštitu djeteta. Preduvjet za ostvarivanje tog cilja jeste raspolaganje s potrebnim znanjima

i vještinama. Stoga je zdravstveni odgoj svih sudionika u odgojno – obrazovnom procesu ,

uključujući tu roditelje, ali i samo dijete, od iznimne važnosti.

KULTURA ŽIVLJENJA I ZADOVOLJAVANJE OSNOVNIH POTREBA DJECE

Odgojno – obrazovni rad u odgojnim skupinama temeljen je na razvojnim osobinama i

prepoznavanju individualnih potreba djece, pa se i iste u pravilu zadovoljavaju unutar

dogovorenog ritma njege, prehrane, kretanja i odmora. Praksa je da dnevni ritam bude

maksimalno fleksibilan i koliko je moguće više prilagođen individualnim potrebama djece.

Vrijeme obroka određeno je u odnosu na dob i prilagođava se potrebama djece prema procijeni

odgojitelja.

Zadovoljavanje potreba djece za dnevnim odmorom u jaslicama i vrtiću provodilo se u pravilu

prema individualnim potrebama.

Izvješće izradila zdravstvena voditeljica

80

11. REALIZACIJA POSEBNIH PROGRAMA


– djeca u šestoj i sedmoj godini života

SKUPINA „ZVONČIĆI“

U pedagoškoj godini 2017./2018. u vjerskoj skupini „Zvončići“ boravi 27 djece. Skupina je

mješovita, u dobi od 6 do 7 godina. U školu odlazi 23 djece. Većih izostanaka nije bilo, osim u

vrijeme blagdana (božićni i uskršnji blagdani). Na početku pedagoške godine došlo je do

promjene jednog matičnog odgajatelja (komplikacije u trudnoći). U skupinu dolazi novi

odgajatelj.

U skupini nije bilo spavača, ali su pojedina djeca imala potrebu za popodnevnim odmorom te

im je to bilo omogućeno.

Osim stalnih centara u sobi dnevnog boravka povremeno smo formirale nove centre (centar

liječnika, pošte, preodijevanja,…). Centre smo nadopunjavale pedagoški neoblikovanim

materijalima kako bi kod djece potakle što veći interes za tu vrstu aktivnosti. Izrađivale smo

didaktičke igre za centra početnog čitanja i pisanja. Skupljale smo plodove iz prirode (lišće,

sjemenke, cvijeće, kamenčiće,…).

Planiranje unutra odgojno-obrazovnog rada je fleksibilno i usmjereno na dijete kao cjelovito

biće i na njegovu dobrobit i načine njihovog ostvarivanja. Odgojno-obrazovni rad obuhvaća

obrazovnu i socijalnu dobrobit djeteta i ostalih u odgojno-obrazovnom procesu. Ostvaruje se

pojedinačno, u skupini, vrtiću, užoj i široj zajednici. Podrazumijeva integrirani pristup

planiranja i poimanja djeteta kao cjelovitog bića uz otvorenost ka promjenama i zajedničkom

dolaženju do spoznaja.


Tjelesni i psihomotorni razvoj je u skladu s kronološkom dobi djece. Cjelokupnim dnevnim

rasporedom potican je razvoj zdravog načina života i navika korisnih za zdravlje djece. Stoga

su se u skupini svakodnevno provodile vježbe za jačanje svih mišićnih skupina, boravilo se na

svježem zraku. Tjedno smo provodili zajedničke tjelesne aktivnosti (slaganje poligona od

strane djece), elementarne igre. Djeca su najviše preferirala nogomet, naročito dječaci te igre

graničara. Boravak na vanjskom prostoru prilagođen je sukladno vremenskim uvjetima.

Osnovno polazište bilo nam je inicijalno mjerenje morfološkog statusa i motoričkih mogućnosti

svakog djeteta (sposobnosti snage, brzine, fleksibilnosti, ravnoteže, koordinacije i preciznosti te

81

kontrole efekata koji se postižu vježbanjem). Djeca hodaju samouvjereno, penju se samostalno,

hvataju i bacaju loptu, zaobilaze prepreke u trku, skaču skok u dalj.

Samostalno primjenjuju higijenske navike te su usvojili navike samozbrinjavanja. Sva djeca se

samostalno svlače i oblače, ali je nekima potrebna pomoć prilikom vezivanja vezica i

zakopčavanja. Djeca koja su savladala gore navedeno pomažu ostaloj djeci. Tako vježbaju

različite načine spremnosti i samostalnosti. Većina djece se koristi svim priborom za jelo.

Nekolicini djece potrebna je pomoć prilikom korištenja noža. Pokazuju svijest o sigurnosti na

otvorenom i zatvorenom prostoru (suradnja s policijskom postajom).

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Socio-emocionalnim razvojem i razvojem ličnosti djeca su stekla svijest o vlastitom identitetu i

samopoštovanju. Zadovoljene su osnovne emocionalne potrebe djece. Kod pojedine djece

vidljiva je izrazita senzibilnost za potrebe druge djece. Uočen je veliki napredak u pokazivanju,

kontroli, intenzitetu i trajanju emocija kod novoupisane djece te djece koja su polaznici vrtića

od prošle pedagoške godine. Poticanjem imenovanja i prepoznavanja osnovnih emocija

pokazivale smo djeci da ih razumijemo, odnosno reagiramo na svaku emociju i omogućujemo

djetetu iskustvo s istima.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Kroz raznoliku ponudu sadržaja, aktivnosti, materijala (oblikovanog i neoblikovanog) djeca su

istraživala granice svojih sposobnosti, produbljivala koncentraciju, razvijala znatiželju, usvajala

nova znanja, a te su spoznaje primjenjivali u vlastitom djelovanju. Sudjelujući aktivno u

glazbenim (ples i gluma, pjevanje, slušanje glazbe), likovnim (koristeći raznovrsne likovne

tehnike), govornim (slušanje i prepričavanje priča, govorenje doživljaja, recitacija) i tjelesnim

aktivnostima (različite vježbe, pokretne igre, igre s loptom) djeca su stjecala iskustva, znanja o

okolini koja ih okružuje kako bi ih mogli i primijeniti u nekoj situaciji i opet dalje

nadograđivati. Djeca su učila jedna od drugih, učila su i na vlastitim greškama te od odraslih.

Postala su samouvjerenija, samostalnija te svjesna da ne moraju za svaki konflikt tražiti pomoć

odgojiteljice. Od samog početka puno se radilo na usvajanju pravila lijepog ponašanja (za

stolom, u igri tj. svim životnim situacijama) i kulturnog ophođenja s ljudima. Svakodnevno se i

individualno radilo s djecom na razvoju grafomotorike rješavanjem radnih listova, raznih

zadataka u crtančicama te različitim drugim grafomotoričkim zadacima. Djeca su usvojila

prostorne i vremenske pojmove, pokazuju interes za brojeve i slova. Pojedina djeca prepoznaju,

čitaju, imenuju i pišu skoro sva slova odnosno riječi i rečenice.

82

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

Igrom kao osnovni oblik učenja i razvoja predškolske djece stvarali su se uvjeti za mogućnost

slobodne komunikacije koja je vrlo važan segment cjelokupnog razvoja djece. Kada se djeca

mogu slobodno verbalno izraziti u njima se stvara osjećaj samopouzdanja i sigurnosti. Čitanjem

priča, bajki, basni i pjesama bogatilo se znanje djece i njihov vokabular. Poticalo ih se na

pričanje, prepričavanje, opisivanje i govorno izražavanje čime su djeca mogla slobodno izraziti

vlastite emocije, potrebe i želje. Raznim govornim igrama (reci riječ na zadano slovo,

pokvareni telefon…) poticalo ih se na pravilan izgovor glasova i riječi čime su djeca jačala

slušnu percepciju i naučila pravilno tvoriti rečenice i tako komunicirati s drugima. Djeca su

naučila slušati druge, prihvaćati njihova mišljenja i slobodno izraziti vlastita mišljenja i stavove

koje su stvorili. Igrom uloga i dramatizacije poticalo se djecu na govorno stvaralaštvo te se tako

razvijala njihova kreativnost i mašta. U svakodnevnim interakcijama s djecom koristile smo

standardni književni jezik, ali istovremeno smo njegovali i materinski jezik pjesmicama na

kajkavskom narječju, folklor i međusobnu dječju komunikaciju. Dijete s bilo kakvim

teškoćama, nepravilnostima u govoru tj. izgovoru glasova upućeno je logopedinji u vrtiću koja

je nakon izvršene procjene nastavila sa svojim stručnim tretmanom, a isto tako nastavila se i

daljnja suradnja nas i logopedinje. Većina djece je trebala logopedski tretman.


Suradnja s roditeljima bila je kvalitetna. Ostvarena je uz česte individualne razgovore,

roditeljske sastanke, radionice, tematska druženja s roditeljima i djecom u vrtiću. Održavanjem

individualnih razgovora roditeljima je omogućen uvid i informacije o kompletnom razvoju

djeteta njegovim interesima i potencijalima. U suradnji s predstavnikom roditelja skupine

oformljena je „Viber“ grupa zatvorenog tipa putem koje su roditelji imali mogućnost razmjene

informacija.

SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA:

KNJIŽNICA I ČITAONICA GRADA PRELOGA

Naš tjedni plan i program obogaćivale smo posjetom knjižnici i čitaonici četvrtkom.

Knjižničarka nas je dočekala uvijek s nekom zanimljivom i poučnom pričom. Djeca su s

interesom aktivno sudjelovala u komunikaciji, raznim pitanjima i odgovorima. U mjesecu

veljači u sklopu posjeta knjižnici razgledali smo i speedway izložbu (nekadašnji motor i

mehanika motora, oprema, slike nekadašnjeg speedwayaja, pehari, medalje) u muzeju Croata

83

Insulanus grada Preloga. Kustosica muzeja uz video prikaz objasnila nam je kako su utrke

nekad izgledale.

OSNOVNA I SREDNJA ŠKOLA PRELOG

U sklopu projekta „Korak po korak do zdravlja“ u mjesecu listopadu posjetili smo srednju

školu gdje su djeca aktivno sudjelovala u pripremi i kuhanju zdrave hrane. Atraktivnim

radionicama koje su pripremili učenici škole pod vodstvom njihovih strukovnih učitelja djecu

su upoznali s važnošću zdravih prehrambenih navika za rast i razvoj organizma. U mjesecu

lipnju predškolci su posjetili i osnovnu školu, sjeli u klupe budućih prvih razreda te upoznali

njihove učiteljice.

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA PRELOGA

Sudjelovanjem u važnijim događanjima na nivou grada Preloga i ove godine učvršćujemo našu

suradnju. U mjesecu veljači sudjelujemo u fašničkoj povorci, u travnju na tradicionalnom

sajmu cvijeća, a u svibnju obilježavamo dan Europe (predstavljamo Francusku).

DRUŠTVO NAŠA DJECA PRELOG

U mjesecu prosincu sudjelovali smo u humanitarnom koncertu za sugrađanina kojeg su

organizirali Udruga mladih Efekt i Društvo Naša djeca Prelog.

DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE „MESMAR“

U dogovoru s vlasnicom ustanove, u mjesecu prosincu posjetili smo starije osobe doma

„Mesmar“. Djeca su otpjevala prigodne pjesme.

ŽUPA SVETOG JAKOBA PRELOG

U sklopu realizacije te obogaćivanja katoličko-vjerskog programa surađivali smo sa župnikom

te župnim vikarom i tako sudjelovali u brojnim euharistijskim slavljima – Sv. Nikola, Božić,

Svijećnica, Majčin dan, Očev dan, Tijelovo, posjet Božjem grobu.

LOGOPED

Suradnja s logopedinjom je kvalitetna. Ona vrši procjenu djetetovog govora, izgovora te na

osnovu toga uključuje dijete u daljnju terapiju. Prema potrebi i odgajatelj provodi jezične

vježbe s djetetom, radi na analizi i sintezi glasova. Također surađuje s roditeljima o kojima isto

ovisi uspješnost logoterapije. S djecom radi individualno ili u paru.

U mjesecu listopadu baka kao gost u skupini – pričanje i dramatizacija priče „Djed i repa“.

84

STRUČNO USAVRŠAVANJE

Usavršavanje odgajatelja sastavni je dio redovitog rada. Stručno usavršavanje realizirale smo

individualnim usavršavanjima te osobnim sklonostima i mogućnostima. Evidentirano je u

osobnom programu stručnog usavršavanja.

VJERSKI ODGOJ

Osim redovnog programa u skupini „Zvončići“ provodio se program obogaćen katoličkim

vjerskim odgojem. Nastojalo se senzibilizirati djecu u njihovu duhovnu dimenziju koja ih čini

osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njihovog života u odnosu prema sebi, drugima

te na poseban način prema Bogu. Program se provodio situacijski, spontano i nepredviđeno

prateći potrebe i osjećaje djece te planski i predviđeno prateći liturgijsko vrijeme, blagdane

ističući njihovo autentično, a ne sekularizirano značenje (Svi sveti, Došašće, Božić, Svijećnica,

Dan očeva, Korizma, Uskrs, Majčin dan, Tijelovo). Tijekom godine obilježili smo i realizirali

niz aktivnosti u kojima je potican cjelokupni razvoj djetetove osobnosti, međusobna suradnja i

pomaganje tako da se zadovolji cilj i zadatak vjerskog odgoja. Fokusirajući se na igru koja je

glavni element stvarajući ozračje puno ljubavi, povjerenja, opraštanja, divljenja i čuđenja u

kojima je bitan dječji doživljaj i iskustvo Boga do kojeg djeca dolaze otkrivajući.


odgojiteljice vjerske skupine „Zvončići“

85


– djeca od 3 godine do polaska u školu

SKUPINA „VRAPČIĆI“

Skupina „Vrapčići“ je mješovita skupina djece u dobi od tri do sedme godine života. Tijekom

godine jedno dijete je ispisano zbog preseljenja obitelji pa godinu završavamo s dvadeset dvoje

djece. Organizacija rada u skupini prilagođena je potrebama djece i roditelja,vrtić nudi

desetsatni boravak djece u skupini, a radno vrijeme ovisi o potrebama roditelja pa je ove godine

to bilo od 06.30. do 16.30.sati. S obzirom na dob djece i mješovitu skupinu pojedina djeca

imaju potrebu za spavanjem i odmaranjem što im je i omogućeno. Prosječni izostanci bili su

uobičajeni, uglavnom zbog bolesti dišnog sustava, crijevnih viroza, vodenih kozica, a kod

jednog izoliranog slučaja salmonela. Adaptacija novoupisane djece prošla je bez većih

problema, uglavnom su to bile karakteristične promjene u ponašanju djece, plač, odbijanje jela,

ugrizi, no individualnim posvećivanjem djeci i pozitivnim primjerima ta stanja se nisu zadržala

duže nego uobičajeno. Organizacija rada između odgajatelja je kvalitetna, suradnička i

pozitivna te uhodana. Redovitim praćenjem djece, analizom, razgovorom i procjenom uvidjele

smo eventualne probleme i nedostatke te tako rješavale probleme i promjene. S obzirom na to

da se trudimo stvoriti obiteljsko i kvalitetno materijalno okruženje i ozračje u skupini, da svako

dijete osjeća dobrodošlicu i ugodu, nastojale smo stalno obogaćivati okružje novim poticajnim

materijalima. Stoga smo najviše osluškivale djecu i njihove potrebe te smo se time i vodile.

Uvidjele smo veliku potrebu za rastresitim materijalom te za modeliranjem raznih smjesa kod

mlađe djece pa smo nastojale da je taj dio uvijek pun poticaja. Isto tako smo nadopunjavale

obiteljski centar te centar oblačenja i presvlačenja jer su imitativne i simboličke igre igrale

glavnu ulogu ove godine. Kod starije djece primijećen je velik interes za slobodnim likovnim

izražavanjem pa smo kroz razne tehnike i materijale osiguravale dovoljno poticaja. Razvoj

djece pratile smo kroz sva razvojna područja: tjelesni i psihomotorni razvoj, socioemocionalni

razvoj, spoznajni razvoj te govorni razvoj, kreativni i stvaralački razvoj. Svako dijete

promatramo i pratimo individualno, a razvoj i procjenu bilježimo u individualne razvojne

mape. One nam služe ne samo za praćenje razvoja djece nego i kao smjernica kod individualnih

razgovora s roditeljima.

Ove pedagoške godine u našoj skupini bilo je nekoliko posjeta stručnih osoblja, koji su putem

svojih znanja i vještina prenijeli nova iskustva djeci, na vrlo zanimljiv način: medicinska sestra,

kontakt-policajac, Crveni križ, Pre-kom, zubar. Također smo i mi posjetili Knjižnicu i čitaonicu

86

Prelog te nastavili suradnju s njom. Ističemo i suradnju s Osnovnom školom Cirkovljan s

kojom zajedno obilježavamo Hrvatski olimpijski dan, nastup na Božićnoj priredbi te posjet

školi. Novi sklop drvenih igrala u našem dvorištu omogućio je dodatnu mogućnost boravka na

otvorenome te nove zanimljive sadržaje djeci.

U skupini boravi dijete sa postperikardiotomijskim sindromom, parezom desnog ošita i

sindromom Di George te dijete s astmom koji su zbog svojih zdravstvenih problema u skupini

četiri sata dnevno. Važno je da su oboje samostalni, borave bez problema u skupini te su se

dobro uklopili u sredinu i izgradili jedan prijateljski, suradnički odnos s djecom i odgajateljima.

Ovu pedagošku godinu zaokružile smo prekrasnim izletom u Zagreb, zajedno sa skupinom iz

Preloga. Djeca su imala priliku gledati predstavu „Crvenkapica“, a nakon toga posjetili smo

uvijek zanimljivi Zoološki vrt u kojem su djeca sudjelovala u edukativnoj radionici “Gladan

kao vuk“, a nakon toga uživala u razgledavanju ZOO-a. Ovaj izlet planirale smo upravo zbog

toga što je nekoliko djece u našoj skupini pokazivalo velik interes za upoznavanjem životinja

pa su tijekom cijele godine istraživali putem enciklopedija, prenosili svoja iskustva ,izražavali

svoje doživljaje putem crteža te mnogo vremena proveli u simboličkoj igri s figuricama

životinja. Stoga smo zaključile kako bi izlet ovakvog tipa bio ne samo zanimljiv, već i

edukativan i koristan te upotpunio naš ovogodišnji rad s djecom. Tako je i zaista bilo, djeca su

bila oduševljena i puna prekrasnih dojmova.

VJERSKI PROGRAM

Skupina „Vrapčići“ je od pedagoške 2015./2016.godine i vjerska skupina. Program Katoličkog

odgoja integriran je u naš Plan i program te ga provodimo u skladu sa zadanim temama: Doček

i prihvaćanje djece, stvoreni svijet i stvaranje u njemu, Kraljevstvo Božje, Božić, Isusovo

djetinjstvo i život, Otkrivanje tajne života, znaku vode i svjetla, Majka, Moja kršćanska

zajednica. Kroz te teme nastojimo povezati duhovni i materijalni svijet te obilježiti crkvene

blagdane i događaje kroz godinu. Nastojale smo biti primjer djeci, pravedni odgajatelji te

kreirati optimalnu atmosferu u skupini. Kroz razne priče, biblijske tekstove, pjesmice i stihove

upotpunile smo duhovni izazov kod djece, a nakon toga smo ih poticale da se kreativno izraze

na slobodne načine te smo u njima pobuđivale sposobnosti čuđenja, divljenja, radosti, sućuti,

žalovanja te poticale izražavanje kršćanskih vrijednosti-učenje o dobroti, ljubavi, pravednosti,

solidarnosti, poštovanju i pomoći što i jest cilj i zadaća vjerskog odgoja. Slikovnice vjerskog

odgoja bile su prava riznica znanja i iskustava o Isusovom životu, a djeca su često i sama

uzimala vjerske materijale te ih uklopila u svoje svakodnevne igre i aktivnosti. Igra je glavni

87

cilj vjerskog odgoja te kroz nju dijete uči i hrani svoju maštu te je važan čimbenik dječjeg

razvoja. Njegujemo suradnju sa Župnim uredom Prelog, župnikom te s vjerskom skupinom iz

Preloga s kojom i realiziramo nekoliko događanja kroz godinu. Istaknule bi zajedničke nastupe

u Crkvi povodom Sv.Nikole te svečanu procesiju povodom „Svijećnice“ i „Tijelova“. Osim

toga nastupamo i na misnim slavljima u Crkvi u Cirkovljanu povodom blagdana Božića,

obilježavamo Majčin i Očev dan. Najveće zadovoljstvo je upravo to zajedništvo, radost na

licima djece i roditelja kada su zajedno na misi, ali i radost odgajatelja što možemo prenijeti taj

duhovni dio u naše živote. Nastavljamo s našim tradicionalnim skupljanjem igračaka za

siromašnu djecu za vrijeme božićnih blagdana te suradnju s Caritasom s kojim darujemo

potrebite, na što smo kao vjerska skupina osobito ponosni. Vjerski odgoj upravo zbog svega

toga pridonosi razvoju djetetove osobnosti, ne odvaja se od cjelokupnog odgojno-obrazovnog

procesa već se provodi u integriranom obliku.

SURADNJA SA RODITELJIMA

Suradnja s roditeljima od velike je važnosti pa već na samom početku pedagoške godine

skrećemo pažnju na taj dio segmenta. Na roditeljskim sastancima koje smo ove godine

realizirale rješavali smo aktualne probleme i zadaće, ali smo uvijek naglasile kako veliku

važnost imaju individualni razgovori putem kojih osvješćujemo spoznaje o svakom djetetu.

Tako su se i roditelji osvijestili te zaista u velikom broju samoinicijativno tražili individualne

razgovore. Tako smo održale tri roditeljska sastanka te petnaest individualnih razgovora.

Razvojne mape djeteta uvid su i pomoć kod razgovora, ali isto tako je razmišljanje te savjet

roditelja od neprocjenjive vrijednosti kako bi odgajatelj imao cjelokupnu spoznaju o pojedinom

djetetu. Roditelji su se odazivali na sazvane sastanke, uključivali u pomoć odgajateljima

prilikom sakupljanja raznih pedagoški-neoblikovanih materijala, a sudjelovali su i na radionici

izrade kostima za maškare. Na početku i na kraju godine družili smo se na zajedničkim

druženjima u skupini, a njegujemo i posjete obiteljima kako bi obilježili „Dan obitelji“ te na taj

88

način dublje upoznali pojedinu obitelj. Kao nedirektnom obliku suradnje s roditeljima veliku

pažnju pridajemo panou za roditelje gdje smo tjedno mijenjale teme i informacije važne za njih

,a učinkovitom se pokazala i digitalna suradnja putem zatvorene Viber grupe gdje smo stavljale

sve važne informacije te pritom vodile brigu o profesionalnom i etičkom kodeksu.

VREDNOVANJE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH ZADAĆA


Tjelesni i psihomotorni razvoj pratimo kroz cijelu pedagošku godinu. Rezultate bilježimo u

razvojne mape svakog djeteta. Antropometrijsko mjerenje provodimo dva puta godišnje te

uspoređujemo rezultate pomoću tablice. Tjelesni razvoj pratimo kroz grubu i finu motoriku

djece s obzirom na dob djece, kroz grafomotoričke vještine a bilježimo i rezultate određenih

tjelesnih vještina poput: trčanja, skoka u dalj, bacanja loptice te baratanja s loptom.

Svakodnevno zadovoljavamo dječje potrebe za aktivnošću putem tjelovježbi, aerobika,

koristimo glazbu uz vježbanje i pomagala, putem poligona, a najviše vremena posvetimo

šetnjama te boravku na dvorištu i terasi. Djeca tada nesmetano trče i zadovolje svoje potrebe, a

putem poligona i natjecateljskih igara upotpunjujemo svakodnevne aktivnosti. Vodimo brigu o

sigurnosti djeci i pravilnom izvođenju pojedinih vježbica poput koluta, čučnjeva, pravilnog

držanja i hodanja. S obzirom na to da smo mješovita skupina potičemo samostalnost, ali i

pomaganje starijih mlađima što doprinosi boljem socijalnom aspektu skupine. Obilježili smo

Hrvatski olimpijski dan provođenjem osmišljenih vježbica od strane profesora kineziologije.

Finu motoriku poticale smo kroz razne igre i aktivnosti provlačenja,baratanja prstiju i šake,

vezivanja vezica i slično. S obzirom na to da ove pedagoške godine nemamo djecu

predškolskog uzrasta individualno smo se posvetili djeci kojoj je bilo potrebno te kroz

grafomotoriku poticale pravilan hvat olovke, pravilno potezanje linija prateći zadane šablone,

pravilan stisak olovke te tako način uvele djecu u početak rješavanja grafomotoričkih vještina.

S obzirom na to da je ove godine vladao veliki interes za likovnim izražavanjem, putem raznih

likovnih aktivnosti, upotrebom različitih likovnih tehnika također smo jačale motoriku kod

djece. Kod nekoliko djece primijetile smo nedostatak motoričkih sposobnosti pa smo kroz

razgovore s roditeljima savjetovale dodatne tjelesne aktivnosti putem sportskih škola. Većina

djece slaže puzzle, modelira glinom i plastelinom, bojaju prstima, crtaju lik čovjeka te osnovne

geometrijske oblike što nam je pokazatelj kako napreduju u ovome segmentu.

89

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Osnovne emocionalne potrebe djece u skupine bile su zadovoljene.Vodile smo brigu

individualno i skupno, ovisno o potrebi djece, no naglasak smo stavile na osjećaj sigurnosti,

pripadnosti skupini, zajedništvu, pomoći starijih mlađima, učenje od pozitivnih primjera te

stvaranje obiteljske atmosfere i ugodnog okruženja za djecu i odgajatelje.Veliku pozornost

pridale smo poticanju samostalnosti, naročito kod odlaska na toalet, oblačenja i svlačenja

,obuvanja i izuvanja, kod mlađe djece odvikavanje od flašice te pijenje iz čaše, samostalno

baratanje priborom za jelo te samostalno pranje ruku. Dvoje djece se lijepo odviklo od pelena te

samostalno koriste toalet, a dvoje djece je u pelenama. Za rješavanje konflikata upotrebljavale

smo razgovor i pozitivne primjere, nekoliko djece bilo je fazi agresije prema drugima, grizenje

drugih te izrazito glasnog vikanja prema drugima pa smo nastojale smanjiti probleme putem

zajedničkih razgovora i dogovora te suradnje sa roditeljima. U skupini primjećujemo djecu koja

su se nametnula kao „vođe“ i koju su djeca tako prihvatila pa smo nastojale da se sva djeca

uključe u zajedničku igru te tako djelovati pozitivno i stimulativno na djecu. Dogovorili smo

takozvana pravila ponašanja kojih smo se dosljedno držali te tako održavali pozitivnu

atmosferu u skupini. Poštovali smo i djecu koja su radije birala smirenije kutiće, smireniju igru

i boravile u skupinama s manjim brojem djece, ali smo kod njih poticali samopouzdanje i vjeru

u sebe kako bi se uključili i u ostale zajedničke aktivnosti. U skupini borave djeca koja još ne

mogu u potpunosti kontrolirati svoje emocije pa smo mnogo vremena posvetile osvješćivanju

emocija, prepoznavanju i imenovanju istih kroz razgovore,kroz slike emotikona,putem

slikovnica o prepoznavanju emocija te putem primjera kako nadvladati pojedine emocije.

Krajem godine pojedina djeca još uvijek ne uspijevaju kontrolirati sve emocije, no

primjećujemo napredak i brzo smirivanje kod istih te više ne tako jakog intenziteta kao na

početku godine. Na pojedine emocije pozitivan učinak imao je duži boravak na

otvorenome,pogodovanje svježeg zraka, igra u pješčaniku te igre s vodom tijekom ljetnih

90

mjeseci. Tijekom takvih igara vodile smo brigu o zaštiti djece te o zaštiti odjeće. Mlađa djeca

tražila su puno zagrljaja, maženja, bliskosti s odgajateljem, o i pojedina starija djeca također su

tražila prisustvo odgajatelja. Odgajatelji su prema svima iskazivali potrebne osjećaje,kada god

je to trebalo.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Osnovne zadaće spoznajnog razvoja ove godine bile su: motivacija i rješavanje problema kroz

istraživanje, različiti materijali i igračke za manipuliranje, senzorne kutije, gre sa svjetlima i

bojama, igre putem osjetila, igre prepoznavanja i opisivanja, glazbene igre, modeliranje

plastelinom, igre rastresitim materijalima te govorne igre. Kroz čitanje priča, sliko priča i

prstovnih igara jačale smo nove spoznaje, kroz iskustava iz okoline nadograđivale znanja i

pojmove iz prirode, stvari koje nas okružuju, putem istraživačkih aktivnosti zadovoljile potrebu

djece za otkrivanjem. Kod mlađe djece pozornost smo stavile na prepoznavanje boja i osnovnih

geometrijskih likova kroz didaktiku, ali i kroz svakodnevne situacije prilikom npr.oblačenja i

obuvanja. Osvještavale smo djecu o vlastitoj spoznaji,prepoznavanju i imenovanju dijelova

tijela putem prstovnih i govornih igara.Pojedina djeca su pokazivala interes za imenovanjem

slova i brojaka pa smo kroz početne igre matematike i umetanjem slova u slovarici, raznim

govornim igrama, logitabima zadovoljili interese djece. Tako smo uvidjeli da je kod nekoliko

djece prisutna početna faza glasovne analize i sinteze. Kinetički pijesak i obični pijesak složeni

u velike kutije bio je motivirajući i umirujući za aktivnosti mlađe djece pa smo ga često uvrstili

u svakodnevne aktivnosti. Mješovita skupina je i u ovom aspektu imala svoje prednosti kada

mlađa djeca uče od starijih, kada su oni primjer, kada su motivirajući jedni za druge te kada

uspijemo u zadanom cilju, a to je zajedništvo, dogovor, kompromis i pomaganje. Pažnja i

koncentracija kod djece zadovoljena je s obzirom na razvoj i dob djeteta,no u mogućnosti su

slušati priču ili bajku do kraja. Mlađa djeca su imala potrebu ustati i otići prilikom čitanja dužih

91

priča pa smo im to i omogućile,no bile smo dosljedne u tome da se ne remeti mir koji je

potreban za čitanje priče. Odgajatelji su se izmjenjivali i nadopunjavali prilikom izrade novih

didaktičkih igara te tako nadopunjavali spoznajni razvoj djeteta .Praćenjem i prepoznavanjem

potreba djece omogućile smo okruženje koje je bilo poticajno, stimulativno i koje je moglo

omogućiti spoznajni napredak djece kroz razne igre i aktivnosti koje su bile trenutno

interesantne djeci.

GOVOR,IZRAŽAVANJE,KOMUNIKACIJA,STVARALAŠTVO

Jednotjedni dolazak logopeda u skupinu omogućio je napredak u govornom izražavanju kod

pojedine djece. Ustrajnost, dosljednost, uzajamno pomaganje te suradnja logopeda, odgojitelja i

roditelja doprinijeli su velikom napretku pojedine djece. Iznimno vješt i bogat iskustvom

logoped, omogućio je dobar rad s djecom, radost djece prilikom odlaska na tretmane te na kraju

vidljiv napredak. Mi kao odgajatelji potičemo verbalno izražavanje kroz svakodnevne situacije,

prepričavanje kraćih događaja, čitanje priča i poticajnih pitanja, igre dramatizacije, igre s

pjevanjem, aktivno slušanje glazbe, govorne igre, igre opisivanja i prepoznavanja. S obzirom

na to da su oba odgajatelja prošla logopedske vježbe za pravilnu upotrebu glasa te vježbe

opuštanja i smirenja, takav način provodimo i s djecom kako bi potaknule njihove govorne

aparate i sačuvale dobar glas. Pojedina djeca u skupini su izrazito glasna te zbog toga i

promukla, nastojimo primjenjivati iskustva i znanja te putem vježbica osvijestiti djecu na

pravilnu upotrebu njihova glasa. Potrebu djece za slobodnim likovnim, kreativnim

92

izražavanjem omogućile smo stalnim obogaćivanjem likovnog centra kako bi djeca mogla u

bilo kojem trenutku uzeti željeni materijal. Poticale smo grupne radove poput plakata u kojima

su svi dali svoj doprinos,a naročito kada su mogli bojati prstićima ili ostavljati otiske svojih

dlanova ili pak koristiti razne sjemenke i plodove kako bi mogli ostavljati otiske ili pak koristiti

sjemenke za lijepljenje na papir. Poticale smo komunikaciju među djecom, naročito kod djece

koja su bila tiha, mirna te slabo koristila svoj govorni aparat ili pak su bila nedovoljnog

samopouzdanja, no krajem godine već se svi dobro verbalno izražavaju. Glazbena igra bila je

poticaj za našu temu ovogodišnjeg Završnog druženja kada su djeca mogla pred svima pokazati

svoje umijeće pjevanja i govornog izražavanja, bilo samostalno ili pak uz podršku prijatelja.

Jedno novo, ali inspirativno iskustvo za sve.


odgojiteljice vjerske skupine „Vrapčići“

Documents

G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E - djecjivrticfijolica.hrOve ped. godine nismo imali veća investicijska ulaganja na zgradi u Prelogu, zbog toga što se kreće u rekonstrukciju zgrade