G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E - djecjivrticfijolica.hr · preuređenje sobe za potrebe jasličke skupine (3.000,00 kn) 2.3. Realizacija plana izvora sredstava Financijska sredstva

1

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJA MEĐIMURSKA

GRAD PRELOG

D J E Č J I V R T I Ć «F I J O L I C A»

Trg kralja Tomislava 2

40323 PRELOG

Tel/fax: (040) 645-601

e-mail: [email protected]

KLASA: 601-05/17-02

UR.BROJ: 2109-01-17-1

G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E

O RADU DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016/2017

U Prelogu, rujan 2017.

mailto:[email protected]

2

U skladu sa važećim Pravilnikom o obrascima i sadržajem pedagoške dokumentacije i

evidencije o djeci u dječjem vrtiću (»Narodne novine«, br.083/01) a na temelju Zakona o

predškolskom odgoju i obrazovanju (»Narodne novine«, broj 10/97, 107/07, 94/13), Godišnje

izvješće o ostvarivanju Plana i programa rada Dječjeg vrtića „Fijolica“ (u daljnjem tekstu:

Vrtić) za ped. 2016./2017.g. obuhvaća sva zadana područja a sačinili su ga:

❖ odgojiteljice Dječjeg vrtića „Fijolica“:

• Agneza Mihac, VŠS

• Jasminka Hozjak, SSS

• Biserka Petković, VŠS

• Adrijana Karol, VŠS

• Nataša Novak, VSS, prof. predškolskog odgoja

• Marijana Agić-Hižman, VŠS odgajatelj i VSS prof. razredne nastave

• Nikolina Šafarić, VŠS

• Kristina Posavec, VSS, mag. ranog i pred. odgoja i obrazovanja

• Jelena Čavlek, VŠS

• Kristina Mihoci, VŠS

• Ivana Crnčec Mati, VSS prof. predškolskog odgoja

• Ivana Horvat, VŠS

• Valentina Horvat, VŠS (rodiljni dopust)

• Marija Kočet, VŠS

• Katarina Lipić, VŠS (rodiljni dopust)

• Stjepana Sokač, VŠS

• Dijana Vuk, VŠS

• Mirjana Lipić, VŠS (zamjena za rodiljni dopust)

• Veronika Mikulan, VŠS (zamjena za roditljni dopust)

• Maja Horvat, VŠS (zamjena za roditljni dopust)

• Anamarija Vrbanec, VŠS, (rodiljni dopust)

• Tanja Špoljar, VŠS

• Dijana Balent, VŠS, stručno osposobljavanje

• Ivana Pavlic, VŠS, odgajatelj-pomagač djetetu s teškoćama u razvoju

❖ logoped: Tatjana Nikolajevna Bubek, VSS, prof. logopedije

❖ Zdravstveni voditelj: Ela Mezga, VŠS, prvostupnica sestrinstva

❖ ravnateljica: Brankica Mezga, VSS prof. predškolskog odgoja

Temeljem članka 40. Statuta Dječjeg vrtića «Fijolica», Prelog, Trg kralja Tomislava 2.,

Godišnje izvješće za 2016./2017. pedagošku godinu, razmatralo je Odgojiteljsko vijeće na

sjednici održanoj 11.9.2017.godine, a donijelo ga je Upravno vijeće vrtića na 29. sjednici,

održanoj 12.9.2017. godine.

U Prelogu, rujan 2017. g.

Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća:

_____________________ _________________________

Brankica Mezga, prof. Matija Strahija

3

SADRŽAJ:

1. USTROJ RADA -------------------------------------------------------------------------------5

1.1. osnovni podatci o Dječjem vrtiću --------------------------------------------------5

1.2. redovni, posebni, kraći programi --------------------------------------------------6

2. MATERIJALNI UVJETI RADA --------------------------------------------------------10

2.1. realizacija plana nabave i dopune didaktike i potrošnog materijala---------------10

2.2. realizacija plana investicijskog održavanja objekta ---------------------------------10

2.3. realizacija plana izvora sredstava ------------------------------------------------------10

ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD-------------------------------11

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE--------------------11

3.1. realizacija razgovora radi snimanja početnog stanja u skupini--------------------11

3.2. realizacija identifikacije djece s posebnim potrebama i poduzimanje

odgovarajućih mjera prema programskim sadržajima-----------------------------------11

3.3 .realizacija planiranog jelovnika – zdrava prehrana---------------------------------13

3.4 realizacija skrbi o dnevnom ritmu djeteta---------------------------------------------13

3.5.realizacija svakodnevnog boravka na zraku------------------------------------------14

3.6. odgojno-zdravstveni programi: ljetovanje -------------------------------------------14

3.7. realizacija praćenja psihofizičkog razvoja djece------------------------------------18

3.8. realizacija plana sanitarno-higijenskog održavanja vrtića-------------------------18

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD----------------------------------------------------------19

4.1. realizacija ciljeva, zadaća i sadržaja redovnog programa---------------------------19

4.2. realizacija globalnog, tematskog planiranja po odgojnim skupinama-------------20

▪ Realizacija programa rada s djecom u drugoj i trećoj godini života

Skupina „Leptirići“----------------------------------------------------------20

▪ Realizacija programa rada s djecom u četvrtoj i petoj godini života

Skupina „Loptice“-----------------------------------------------------------25

▪ Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života

Skupina „Gljivice“-----------------------------------------------------------32

▪ Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života

Skupina „Pčelice“ -----------------------------------------------------------40

▪ Realizacija programa rada s djecom u šestoj i sedmoj godini života

Skupina Mravići“------------------------------------------------------------47

▪ Realizacija programa rada s djecom u drugoj i trećoj godini života

Skupina „Male Zvjezdice“ -------------------------------------------------59

▪ Realizacija programa rada četvrtoj, petoj i šestoj godini života

Skupina „Velike Zvjezdice“ -----------------------------------------------64

4

5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA------------------72

5.1. realizacija individualnog i skupnog usavršavanja djelatnika-----------------------72

a) odgojiteljska vijeća--------------------------------------------------------------------73

b) stručni skup u ustanovi ---------------------------------------------------------------73

c) stručni skupovi izvan ustanove ------------------------------------------------------74

5.2. realizacija godišnje planirane satnice--------------------------------------------------75

5.3. stručna literatura--------------------------------------------------------------------------75

6. SURADNJA S RODITELJIMA----------------------------------------------------------75

6.1. realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka----------------------------------------76

6.2. realizacija planiranih radionica s roditeljima-----------------------------------------76

7. REALIZACIJA SURADNJE SA SVIM ČIMBENICIMA KOJI SUDJELUJU

U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA-------76

8. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA----------------------------78

9. REALIZACIJA STRUČNOG SURADNIKA – LOGOPEDA----------------------79

10. REALIZACIJA POSEBNOG PROGRAMA -----------------------------------------87

10.1. Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Skupina „Zvončići“ -------------------------------------------------------------------87


Skupina „Vrapčići“ -------------------------------------------------------------------92

10.3. Program rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima

Skupina «Međimurske Iskrice»-----------------------------------------------------109

5

1. USTROJ RADA

1.1. OSNOVNI PODACI O DJEČJEM VRTIĆU

Tabela br. 1

NAZIV USTANOVE: DJEČJI VRTIĆ «FIJOLICA»

ADRESA: Trg kralja Tomislava 2

BROJ I NAZIV POŠTE: 40 323 Prelog

ŽUPANIJA: Međimurska

Broj vrtića: 3 (Prelog, Cirkovljan, Draškovec)

Broj djece u vrtiću: 235

Broj skupina: 9

BROJ RADNIKA:

(3 odgojiteljice na rodiljnom

dopustu)

a) ravnateljica 1

b) odgojiteljice: 24

- VSS 3

- VŠS 18

- SSS 1

- VŠS –stručno ospsobljavanje 1

- VŠS- pomagač djetetu s teškoćama u

razvoju

1

c) prof. logopedije 1

d) zdravstveni voditelj 1

e) ostali radnici: 10

- kuharica

- tajnik-rač.-financije

- domar

- spremačica

- adm.rač. radnik – stručno

osposobljavanje bez

zasnivanja radnog

odnosa

3

1

1

4

1

Podaci o vrtićima u sklopu Dječjeg vrtića «Fijolica»

Tabela br. 2

Rb. Objekt u: ADRESA BROJ SKUPINA BROJ DJECE

1. Prelogu Trg kralja Tomislava 2 6 169

2. Cirkovljanu Trg Sv. Lovre 3 1 26

3. Draškovcu Nikole Tesle 2 2 40

UKUPNO: 9 235

6

1.2. REDOVNI, POSEBNI REDOVNI I KRAĆI PROGRAMI

(broj upisane djece, broj odgojnih skupina, broj djelatnika, struktura 40-satnog radnog

tjedna odgojno-obrazovnih djelatnika, radno vrijeme vrtića )

Tabela br. 3

Red.

Broj

DOB DJECE SKUPINA BROJ

DJECE

BROJ

ODG.

1. djeca u drugoj i trećoj

godini

„LEPTIRIĆI“ 22 3

2. djeca u trećoj i četvrtoj

godini

„LOPTICE“ 26 2

3. djeca u četvrtoj i petoj

godini

„PČELICE“ 29 2

4. djeca u petoj i šestoj godini „GLJIVICE“ 28 2

5.

djeca u šestoj i sedmoj

godini

„ZVONČIĆI“ 32 2

6. djeca u šestoj i sedmoj

godini

„MRAVIĆI“ 32 2

7. djeca u trećoj i četvrtoj

godini

„MALE

ZVJEZDICE“

Draškovec

14

2

8. Djeca u petoj, šestoj i sedmoj

godini

„VELIKE

ZVJEZDICE“

Draškovec

26

2

9. djeca u trečoj, četvrtoj, petoj,

šestoj i sedmoj godini

„VRAPČIĆI“

Cirkovljan

26 2

UKUPNO: 235 19

7

Tabela br. 4

STRUKTURA 40-SATNOG RADNOG VREMENA

ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA

NAZIV ZADUŽENJA BROJ SATI

Neposredni rad s djecom 27.5

Ostalo: 12,5

1. vođenje pedagoške dokumentacije

• izrada orijentacijskog plana i programa odgojno-

obrazovnog rada (tromjesečno)

• tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada

• dnevni planovi

• vrednovanje ostvarivanja plana i programa

• imenik djece

• evidencijske liste polaznosti, tabele

• individualni dosjei djece

• projekti

3

2. individualno i skupno stručno usavršavanje

• odgojiteljska vijeća, aktivi

• seminari i radionice

• stručna literatura

1,5

3. suradnja s roditeljima

• roditeljski sastanci

• individualni razgovori s roditeljima

• radionice s roditeljima

• svečanosti (jesenska svečanost, dani kruha, dan grada,

maškarada, sajam cvijeća, obiteljski dan, majčin dan,

dan očeva)

2,5

4. nabava materijala i izrada didaktičkog materijala

potrebnog za rad u skupini

3

5. pauza 2,5

8

➢ RADNO VRIJEME ODGOJITELJA:

PRELOG: 5,30-16,30 sati (10-satni boravak)

• Jutarnje dežurstvo: 5,30 - 6,45 sati

• Redovni rad: 6,45 – 16,00 sati

• Poslijepodnevno dežurstvo: 16,00 – 16,30 sati

U jutarnjem i poslijepodnevnim dežurstvu odgojitelji su se mijenjali tjedno. Odgajatelji jasličke

skupine „Leptirići“ nisu bili u dežurstvu, zbog potrebe većeg preklopa radnog vremena.

CIRKOVLJAN: 6,30-16,30 sati (10-satni boravak)

DRAŠKOVEC: 5,30 – 16,00 sati (10-satni boravak)

➢ RADNO VRIJEME OSTALIH DJELATNIKA

• Ravnateljica: 8,00 – 15,00 sati

• Adm.- rač.djelatnica: 7,00 – 15,00 sati

Ponedjeljkom: 8,00 – 16,00 sati

• Kuharice (Prelog): 6,00 – 14,00 sati

7,30 – 15,30 sati

• Kuharica (Draškovec): 7,00 – 15,00 sati

• Spremačice (Prelog): 8,00 – 17,00 sati

14,00 – 21,00 sati

Spremačica (Cirkovljan): 15,30 – 18,30 sati (3 sata)

Spremačica (Draškovec): 15,30 – 19,30 sati (4 sata)

• Domar: 7,00 – 15,00 sati

9

❖ Redovni posebni Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je Suglasnost na Program katoličkog vjerskog

odgoja djece predškolske dobi, u sklopu redovnog programa odgojno-obrazovnog rada u

Dječjem vrtiću „Fijolica“, dana 15. prosinca 2003.g.

U posebnom redovnom programu – program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske

dobi, bilo je uključeno 32 djece, u jednoj odgojnoj skupini „Zvončići“ u Prelogu i jednoj

odgojnoj skupini „Vrapčići“ u područnom odjeljenju u Cirkovljanu (26 djece).

Program su provodile odgojiteljice u vjeri, Agneza Mihac,Stjepana Sokač i Marija Kočet, koje

su završile teološko-katehetsko doškolovanje i dobile mandat biskupa na neodređeno vrijeme.

Realizacija programa je u prilogu.

❖ Kraći program engleskog jezika

Dječji vrtić je i ove ped. godine iznajmio prostor za izvođenje kraćeg programa engleskog

jezika . Program je izvodila djelatnica Škole za strane jezike Didasko, sa završenim studijem za

predškolski odgoj i engleskim jezikom. U program je bila uključeno 21 dijete, u dobi od 3 do 6

godina. Program se izvodio dva puta tjedno po 45 min, u dvije skupine, poslije radnog

vremena vrtića. Roditelji su program financirali u potpunosti.

❖ Kraći program predškole

U kraći program predškole bilo je upisano 11 djece u dobi od šest godina, koji će na jesen

krenuti u prvi razred, u skupini “Mravići“.

10

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

2.1. Realizacija plana nabave i dopune didaktike i potrošnog materijala za odgojne skupine

Potrošni materijal za odgojne skupine nabavljao se mjesečno, prema potrebama odgojno-

obrazovnog rada. Iako je svake godine sve manja pomoć firmi na području Grada Preloga i

okolice, još se uvijek snalazimo s prikupljanjem pedagoško-neoblikovanog materijala.

Odgojitelji su samostalno, tijekom godine, izrađivali didaktička sredstva i time dopunjavali

postojeću didaktiku. Materijal za izradu nabavljali su sami i u suradnji s sponzorima i

roditeljima. Sredstvima MZO nadupunili smo didaktiku u skupinama.

2.2. Realizacija plana investicijskog održavanja objekta

Vrtić u Prelogu:

➢ manji popravci na zgradi i igralama (cca 4.000,00 kn)

➢ adaptacija prostora za još jednu jasličku skupinu (cca 1.000,00 kn)

➢ soboslikarski radovi (cca 1.000,00 kn)

Vrtić u Cirkovljanu

➢ kupnja stolova, stolica i didaktičkog ormara (cca 10.000,00 kn)

➢ novo vanjsko igralo (cca 7.000,00 kn)

➢ postavljanje vratiju na dječje WC i WC za odrasle

Vrtić u Draškovcu

➢ preuređenje sobe za potrebe jasličke skupine (3.000,00 kn)

2.3. Realizacija plana izvora sredstava

Financijska sredstva za redovan rad vrtića osigurana su:

• iz Proračuna Grada Preloga (60 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

• uplatama roditelja (40 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

• iz Državnog proračuna (predškola i djeca s teškoćama u razvoju za 2016.g.)

• iz Proračuna Međimurske županije i grada Čakovca, te općina Nedelišće, Domašinec,

Sv. Marija i Donji Kraljevec, za djecu s poremećajima iz autističnog spektra (do

31.12.2016.)

• iznajmljivanjem prostora (Škola stranih jezika Didasko)

• Donacijama roditelja, udruga, poduzeća i firmi

11

ODGOJNO -OBRAZOVNI RAD

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

3.1. Realizacija razgovora radi snimanja početnog stanja u skupini,

ravnatelj-roditelj-odgojitelj

❖ Obavezni sistematski pregledi, za novoupisanu djecu, sastojao se od:

▪ uvida u provedeno cijepljenje na osnovu liječničke dokumentacije

▪ općeg kliničkog pregleda – potvrda o obavljenom sistematskom zdravstvenom

pregledu predškolskog djeteta prije upisa u dječji vrtić

▪ pregleda zubi

▪ antropološko mjerenje i stanje uhranjenosti

▪ laboratorijskih pretraga

❖ U inicijalnom intervju zabilježeni su podaci o:

▪ djetetu ( ime, prezime, datum rođenja, adresa)

▪ obitelji (ime oca, majke, zaposlenje)

▪ porodu i bolestima djeteta

▪ razvoju i navikama djeteta

❖ Sistematski nadzor zdravlja u toku boravka djeteta u vrtiću provodio se u suradnji s

Domom zdravlja u Prelogu i Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije kroz:

▪ opće kliničke preglede

▪ preglede nakon bolesti djeteta

▪ preglede djece pri pojavi zaraznih bolesti i poduzimanju odgovarajućih mjera zaštite

12

3.2. Realizacija identifikacije djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju te

poduzimanje odgovarajućih mjera prema programskim sadržajima

Tabela br. 5

DIMENZIJE PRISTUPA

Prepoznavanje

posebne potrebe,

praćenje razvoja

Individualizirani

pristup

Nositelji

DJECA S POSEBNIM

ZDRAVSTVENIM I

PREHRAMBENIM

POTREBAMA

- alergije na hranu – 5 djece

- vegetarijanska prehrana –

2 dijete

-formiranje

dokumentacije

(individualni dosje

djeteta)

-praćenje razvoja i

zdravlja djece

(alergije i nutritivni

poremećaji, kronične i

akutne bolesti,

respiratorne bolesti)

-poseban ili

prilagođeni jelovnik

-praćenje djetetove

prehrane i reakcije

na hranu

-pismene upute

odgojiteljima i

kuharicama o

mjerama i

postupcima

- odgojitelji

- kuharice

- liječnik

- roditelji

- zdravstveni

voditelj

DJECA S POSEBNIM

POTREBAMA U

SPOZNAJNOM

RAZVOJU

(9 djece)

-praćenje razvoja djece

(ind. dosje)

-procjena spoznajnog

razvoja djece s:

disharmoničnim

spoznajnim razvojem,

te s potrebama za

većim i bogatijim

poticajima

-obogaćivanje

redovnog programa

poticajima za razvoj

posebnim djetetovih

interesa

- odgojitelji

- ravnatelj

- roditelji

- MURID

DJECA S POSEBNIM

POTREBAMA U

RAZVOJU GOVORA I

JEZIKA

( djece)

-upućivanje na obradu

u specijaliziranu

ustanovu ili u

logopedski tretman u

vrtiću

-unošenje različitih

poticaja za vježbe

disanja i opuštanja,

grafomotorike i

vizualne percepcije

-konzultativni rad s

logopedom

-logopedski

tretman u

specijalističkoj

ustanovi ili u

vrtiću

- odgojitelji

- roditelji

DJECA S POSEBNIM

POTREBAMA U

SENZOMOTORIČNOM

RAZVOJU

( 2 djece)

-formiranje ped.

dokumentacije

-praćenje razvoja i

zdravlja djece s:

-neurorizičnim

faktorom

- autizmom

-primjena vježbi

za razvoj krupne

i fine motorike

-konzultativni rad

između

odgojitelja i

roditelja

- odgojitelji

- ravnatelj

-MURID

13

3.3 Realizacija planiranog jelovnika-zdrava prehrana

U redovitom desetsatnom programu djeci su bila osigurana 4 obroka – doručak, voćni obrok,

ručak i užina. Djeci koja koriste jutarnje dežurstvo osiguran je i zajutrak – topli napitak i suhi

keksi. S obzirom da nekoliko djece ima posebnu prehranu, u suradnji s roditeljima i

zdravstvenim voditeljem prilgodili smo jelovnik njihovim potrebama.

Jelovnici se planiraju mjesečno. Obavezno se poštuje tendencija korištenje što veće količine

sezonskog povrća i voća u kombiniranju obroka. Jelovnik izrađuje zdravstvena voditeljica u

suradnji s kuharicama i ravnateljicom. Pri planiranju obroka poštuju se propisana načela i

prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima te se nastoji izaći u susret i

zadovoljenju ne samo dječje potrebe za hranom već i za okusima koje djeca vole.

Svježe meso s nam dostavljaju djelatnici mesnice „Kiš“, tako da se ono uopće ne stavlja u

duboko zamrzavanje. Kruh i pekarske proizvode dostavljaju nam Čakovečki mlinovi. Ostale

namirnice dostavlja nam Velpro.

Kuhinja je usklađena sa HACCP programom, te se vodi sva potrebna dokumentacija.

Neophodne propisane mjere iz HACCP-a, provode za to zaduženi radnici, uz nadgledavanje

ravnateljice. Kontrolu i ispravnost namirnica, hrane, bakteriološke briseve radnih ploha te

briseve pribora koji se koristi u kuhinji, provodila je služba Zavoda za javno zdravstvo

Međimurske županije.

3.4. Realizacija skrbi o dnevnom ritmu djeteta

Radno vrijeme vrtića bilo je od 5,30 do 16,30, odnosno 6,30 do 16,30 za vrtiće u Cirkovljanu i

Draškovcu. Jutarnje dežurstvo, u Prelogu, trajalo je od 5,30 do 6,45 sati, a popodnevno od

16,00 do 16,30.

U jutarnje dežurstvo dolazilo je oko dvadesetak djece, a u popodnevnom dežurstvu ostajalo je

oko desetak djece.

Poštivale su se individualne potrebe djece za snom, tako da je nekoliko djece spavalo i u

jutarnjem dežurstvu. U Prelogu su djeca spavala u tri skupine a u dvjema su bili spavači i

nespavači, kao i u Cirkovljanu i u Draškovcu.

Djeca borave u toplim, svijetlim i zračnim prostorijama (10 soba za dnevni boravak). Sobe u

Prelogu i Draškovcu imaju zaštitne roletne, dok su u Cirkovljanu, zaštita od sunca, tamne

zavjese. Sve prostorije u Prelogu i Draškovcu imaju klima uređaje s obzirom da su ta dva vrtića

radila i u ljetnim mjesecima. Vrtić u Cirkovljanu ne radi tijekom srpnja i kolovoza.

14

Nastojali smo svu djecu osamostaliti u provođenju tjelesne higijene:

➢ pravilno pranje ruku prije i poslije jela jednokratnim papirnatim ubrusima

➢ pravilna upotreba toaletnog papira

➢ pravilna upotreba maramica za brisanje nosa

➢ pravilna upotreba pribora za jelo (žlica, vilica, nož) i salveta

3.5. Realizacija svakodnevnog boravka na zraku, jednodnevnih izleta u prirodu

U skladu sa vremenskim prilikama, tendencija je da djeca što više i što češće borave na

svježem zraku gdje im se na dvorištu organiziraju igre uz pokret, tjelovježba, štafetne i ostale

suradničke igre, igre s rekvizitima, igre s vodom i pijeskom, istraživačke aktivnosti, šetnje

bližom okolicom Vrtića itd.

Također se u odgojno obrazovni rad nastoji utkati ljubav prema prirodi i stjecanje navike

provođenja vremena u prirodi na koristan i zabavan način. Zbog nedostatka kineziološke

dvorane, dvorište i terase su jedino mjesto gdje se mogu upražnjavati potrebni oblici

kinezioloških aktivnosti koje pomažu transformaciji dimenzija antropološkog statusa svakog

djeteta ponaosob.

Djeca su svakodnevno boravila na zraku, osim kada to vremenski uvjeti nisu dopuštali. Svaka

soba ima popločenu terasu, pa su se dječje igre često selile na terase. Na terasi jaslica postaavili

smo antistresne podloge, zbog sigurnosti djece od padova. Vrtić ima lijepo uređeno dvorište, sa

mnogo igrala za djecu i mnogo zelenog prostora za trčanje.

Šetnje su se uglavnom koristile u cilju aktivnog promatranja promjena u prirodi (voćnjak,

livada, polje, park), okolini (nova gradnja, popravak zgrada), pravilno kretanje u prometu.

3.6. odgojno-zdravstveni programi: ljetovanje

Dječje odmaralište Društva Naša Djeca Varaždin i Dječji vrtić „Fijolica“ Prelog i ove su godine

u zajedničkoj suradnji organizirali ljetovanje za djecu na otoku Rabu, u naselju Banjol. U

pratnji odgajateljica: Stjepane Sokač, Marije Kočet, Nataše Novak i Marjana Hižmen, na

ljetovanje je krenulo 17-ero djece iz skupina „Zvončići“,“Vrapčići“,“Mravići“ i „Gljivice“, te

16 djece iz skupine „Pčelice“. Ljetovanje je trajalo 5 dana, u terminu od 18.07.2017. do

22.07.2017. godine.

15

Uoči putovanja održano je nekoliko roditeljskih sastanaka gdje je predstavljena destinacija, kao

i program putovanja. Na tim sastancima stvorena je pozitivna atmosfera, razbijen je strah te je

zajedničkim savjetima i otvorenom komunikacijom sa roditeljima stvorena kvalitetna suradnja

koja nas je pratila prije, tijekom ali i nakon ljetovanja. Roditelji su poštovali savjete odgajatelja

te su se pridržavali zajedničkih dogovora, a cijelo ljetovanje mogli su pratiti putem mobilnih

aplikacija te u svakom trenutku vidjeti što se događa na ljetovanju. Zajednička suradnja

rezultirala je ostvarenjem zacrtanog cilja, a to je sigurnost, smirenost, zadovoljstvo i ono što je

najvažnije, sreća djece ali i samih roditelja.

U dječjem odmaralištu dočekala nas je organizirana, profesionalna skupina educiranih osoba –

animatora, odgajatelja, zatim kineziolog, vrsni kuhari, medicinska sestra. Uz takav

profesionalan, organiziran i ljubazan tim mogli smo biti sigurni da će naš boravak biti

raznovrstan te prepun različitih aktivnosti.

16

Tako su ove godine pripremili za djecu: školu plivanja, raznolike i zanimljive sportske

animacije i igre u vodi, animacijske igre na terasi, „disco večer“, igre u vodi na pedalinama,

ljetno kino u gradu Rabu, izlet brodom do Zavratnice te na kraju provjeru znanja plivanja uz

podjelu diploma.

Prema preporuci nutricionista djeci su se dnevno posluživala 4 obroka koja su se pripremala u

suvremenoj kuhinji uz provođenje HACCP standarda. Također je bila osigurana i stalna

medicinska skrb.

17

Program ljetovanja je slobodan izbor roditelja, a smještaj i program boravka omogućuju djeci

interakciju sa drugom djecom, aktivno istraživanje i učenje, usvajanje novih znanja, iskustava i

vještina te razvijanje pozitivnih stavova i navika, razvijanje samopouzdanja, snalažljivosti i

odgovornosti djeteta. Program ljetovanja također potiče djecu da u krugu svojih vršnjaka

dožive i spoznaju život u kolektivu, u drugačijim uvjetima ( suradnja, pomaganje, pridržavanje

pravila, poštovanje i čuvanje svojih i tuđih stvari, itd. ).

Smatramo da su djeca bogatija za jedno veliko iskustvo te da su početne suze zbog prvog

rastanka i odvajanja od najdražih ubrzo pretvorene u veliku radost i zadovoljstvo te da će ovo

naše zajedničko ljetovanje pamtiti još dugo.

Izvješće sastavile:

Marija Kočet i Stjepana Sokač, stručne prvostupnice pred. odgoja

Marjana Hižmen, odgajatelj predškolske djece, prof. razredne nastave

Nataša Novak, prof.predškolskog odgoja, odgajatelj mentor

18

3.7. Realizacija praćenja psihofizičkog razvoja djece

Odgojitelji redovno u dnevnim zapažanjima, te tjednoj i tromjesečnoj valorizaciji prate

psihofizičko stanje djeteta. S obzirom da to nije relevantan pokazatelj psihofizičkog stanja

djeteta, izrađene su razvojne mape za svako dijete, gdje odgojitelji mogu na osnovu

promatranja i bilježenja pratiti psihofizičko stanje djece. U tjednom i godišnjem zaduženju

satnice, u području pedagoške dokumentacije, planirani su sati za izradu razvojnih mapa. U

razvojnim mapama odgojitelji su pratiti psihofizički razvoj djeteta i to:

➢ socio-emocionalni razvoj i razvoj samostalnosti (svijest o vlastitom identitetu i

samopoštovanje, samokontrola i interakcije, društveno ponašanje)

➢ govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo (receptivni jezik, izražajni jezik,

vještine pismenosti i pripreme za čitanje, vještine pismenosti i jezik koji prethodi

pisanju)

➢ spoznajni razvoj (motivacija i rješavanje problema, logičko i matematičko mišljenje,

znanje i podaci)

➢ tjelesni i psihomotorni razvoj (osnovna motorika, složena motorika, zdravlje i sigurnost)

3.7.realizacija plana sanitarno-higijenskog održavanja vrtića

Tri puta tijekom godine izvršena je dezinsekcija i deratizacija objekta i okoliša vrtića.

Kontrola zdravstvenog stanja djelatnika vršena je redovno, prema zakonskim propisima.

Sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije sklopljen je ugovor i hrana se kontrolira

prema zakonskim okvirima. Primjena HACCAP programa je realizirana i ispunjava se sva

potrebna dokumentacija.

Edukaciju tehničkog osoblja (kuharice, spremačice, domar) o važnosti pravilnog i stalnog

korištenja zaštitnih sredstava pri radu i sredstava za rad provodio je Zavod za javno zdravstvo

Međimurske županije. Permanentnom edukacijom o koristi ali i štetnosti sredstava za

provođenje sanitarno-higijenskih uvjeta razvijao se kod odraslih svijest o očuvanju osobnog

zdravlja i očuvanju okoliša, te pravo djeteta na zdrav život u zdravom okruženju.

Poticanjem i razvijanjem osjećaja pripadnosti i fleksibilnosti u radu (tehničko osoblje),

prilagođavalo se potrebama djece (optimalno vrijeme za postavljanje dječjih ležajeva, poštivati

vrijeme predviđeno za jelo, čišćenje, igru i dr.)

19

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. Realizacija ciljeva, zadaća i sadržaja redovnog programa (prema dječjem iskustvu,

interesima i potrebama razvojne dobi) stvaranje uvjeta za organiziranje i unapređivanje

dječjih aktivnosti radi zadovoljenja njihovih razvojnih potreba

Organiziranim predškolskim odgojem osigurali smo pomoć roditeljima u skrbi za odgoj i

obrazovanje njihovog djeteta, dopunili obiteljski odgoj, osigurali optimalan djetetov razvoj.

Predškolski odgoj temelji se na humanističkom pristupu odgoju, suvremenim znanstvenim

dostignućima i teorijama o dječjem razvoju, te Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski

odgoj i obrazovanje. U organizacijskom smislu, maksimalno smo se prilagodili potrebama

djece i roditelja.

Omogućili smo roditeljima da sudjeluju u programu, što je uvelike doprinijelo boljoj suradnji

između obitelji i vrtića. Roditelji se privikavaju na takvu otvorenost vrtića, te želimo takvu

suradnju nastaviti. Roditelji su se uključivali i u obogaćivanje materijalnih uvjeta.

Tijekom godine bilo je nekoliko upisa, i to se pokazalo dobrim, jer je period adaptacije bio

kraći, nego na početku godine kada je puno novoupisane djece.

20

4.2. realizacija globalnog, tematskog planiranja po odgojnim skupinama (redovni,

cjelodnevni program)

4.2.1. Realizacija programa rada s djecom u drugoj i trećoj godini života

SKUPINA „LEPTIRIĆI“

VREDNOVANJE OSTVARIVANJA UVJETA ZA PROVEDBU ZADAĆA

Na početku pedagoške godine 2016./2017. u skupini je 15-tero djece. Od tog broja 9-tero djece

upisano je od prošle pedagoške godine, a 6-tero je novoupisanih. U 2. mjesecu imali smo dva

ispisa zbog čestog pobolijevanja. Tokom sljedećih mjeseci, upisano je još 5-tero djece, tako da

smo pedagošku godinu završili sa brojem 20. Od 20-tero djece djevojčica ima 8, a dječaka 12 .

Najstarije dijete ima 3,2 godina, a najmlađe jednu godinu.

U skupini su radila tri odgajatelja, no u 4. mjesecu jedan odgajatelj odlazi na čuvanje trudnoće i

u skupinu dolazi raditi prvostupnica sestrinstva, koja u radu s djecom boravi u periodu od 8 do

12 i od 14 do 15 sati, uz jednog odgajatelja. U međuvremenu obavlja poslove zdravstvenog

voditelja na nivou cijelog vrtića. Sa svakim novoupisanim djetetom za vrijeme prilagodbe

boravio je jedan od roditelja te je tako prilagodba prošla lakše. Novoupisano dijete svaki dan

ostajalo je sve duže kako bi se postepeno prilagodilo novoj okolinim djeci i odgajateljima. Težu

prilagodbu imalo je dvoje djece, od kojih jedna još uvijek traje.

ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI RADA

S obzirom da se prostor djece jasličkog uzrasta ne bi trebao često mijenjati, jer u toj dobi

okolina djetetu treba biti poznata, tako ni mi nismo mijenjale prostor sobe dnevnog boravka, ali

smo zato prostor nadopunile novim materijalima. Izradile smo: novu taktilnu kućicu, nove

taktilne ploče, formirale smo centar za razvoj pozitivne slike o sebi, prostor je obogaćen

vizualnim uputama za razvoj životno-praktičnih i radnih aktivnosti, ploče sa slovima na čičak

(s obzirom da je postojao interes kod neke djece), na ogradi naše terase formirale smo

''kuhinjski orkestar'' (za razvoj glazbeno-stvaralačkih aktivnosti kod djece). Cjelokupan jaslički

prostor estetski je obogaćivan ovisno o godišnjim dobima. Sve to mogle smo ostvariti

prikupivši puno pedagoški neoblikovanog materijala prikupljenog od roditelja i nas samih.

21

TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ

Kroz pedagošku godinu u skupini je bilo 5-tero djece koja još nisu hodala, a sada je još samo

jedno. Od tog broja, jedno dijete koje je prohodalo i dalje je dosta nespretno zbog fizičke

konstrukcije.

S obzirom na različitost psihofizičkih mogućnosti djece, omogućile smo djeci nesmetano

kretanje po sobi dnevnog boravka. Svakodnevno su se provodile raznolike tjelesne aktivnosti.

Boravak na zraku većinom se odvijao na našoj terasi i, kad je vrijeme to omogućivalo, na

dvorištu vrtića. Na početku pedagoške godine dvoje djece je bez pelene i obavljalo je nuždu

koristeći sanitarni čvor, a tek krajem godine još petero se odviknulo od pelena. Neki od njih

imaju pelenu za vrijeme spavanja. Tijekom godine provedena su antropometrijska mjerenja

djece. Na usvajanju kulturno-higijenskih navika djece radilo se svakodnevno. S obzirom da je

većina djece mlađeg jasličkog uzrasta, ona su trebala pomoć kod hranjenja, dok su starija bila

samostalnija. Kao pomoć kod djece koja su protestirala za vrijeme obroka, izradile smo

vizualne podloške koji su nam uvelike pomogli.

22

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ

Iako je kod većine djece faza prilagodbe prošla brzo, veliku utjehu većini djece su pružali

njihovi prijelazni objekti kao npr. flašice, dude dekice, jastučići, igračke i slično. Jutarnje

odvajanje od roditelja kod većine djece prolazilo je bezbolno. Kod dolaska u vrtić i ulaska u

skupinu dvoje djece jako burno reagira. Starija djeca družila su se i igrala, ostvarivala

međusobne interakcije, dok se mlađi igraju sami i sa odgajateljem.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Svi centri u sobi dnevnog boravka prilagođeni su interesima djece. Da bi potakle djecu na

uočavanje pojava u prirodi i neposrednoj okolini, obogaćivale smo naš prostor novim

didaktičkim igrčkama za spoznajni razvoj te pedagoški neoblikovane za eksperimentiranje i

manipulaciju. Sve više djece ima veću koncentraciju i pažnju za većinu aktivnosti, što je i

primjereno kronološkom sastavu skupine.

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARANJE

Većina dvogodišnjaka normalno govori i sporazumijeva se sa odgajateljima i međusobno, dok

dvoje djece ne govori. Iz tog razloga tražile smo pomoć logopeda koji nam je preporučio

vježbice za razvoj govora, te smo iste savjetovale i roditeljima na individualnim razgovorima.

Kroz pjesmu, brojalice i priče, poticale smo dječji govor i bile dobri govorni modeli našoj djeci.

Slikovnice u našoj sobi bile su u svakodnevnoj upotrebi jer su djeca često tražila odgajatelja da

im priča priče. Sva djeca znaju svoje ime i izvršavaju naloge odgajatelja, a uspostavljena je i

dobra komunikacija između nas.

Likovne aktivnosti prisutne su svaki dan, koristeći razne tehnike: drvene boje, pastele,

flomasteri, krede, tempere, škarice, kolaž, kinetički pijesak, domaći plastelin kojeg su izradili

sami odgajatelji, a djeca su se najduže zadržavala u igri s njim. Omogućile smo djeci da se u

tim aktivnostima zadržavaju prema vlastitoj potrebi. Kod starije djece vidljiv je napredak u

likovnom razvoju jer su se u njihovim crtežima počeli pojavljivati prvi oblici – krug. Često smo

radili zajedničke likovne aktivnosti i djeca su u njima rado sudjelovala.

23

Stvarale smo i podržavale umirujuće i ugodno raspoloženje svakodnevnim pjevanjem,

puštanjem primjerene glazbe te brojnim zvučnim igračkama. Uz glazbu, razvijali smo i dječji

pokret (kretanjem, lupkanjem, ljuljanjem, osluškivanjem vlastitih zvukova proizvedenih grlom

kao i zvukovima iz prirode). Rezultat svega toga je da su starija djeca mnoge pjesmice,

brojalice, prstovne i gestovne igre često izvodila samoinicijativno, te učila mlađe od njih. Jako

su se veselili što su svojim prijateljima za rođendan mogli pokloniti čestitku pjevajući.

SURADNJA S RODITELJIMA

Tijekom godine održana su dva roditeljska sastanka, jedna radionica (na kojoj smo izrađivali

naš kostim za maškare) i dva druženja. Odaziv roditelja bio je velik. Dobro smo surađivali i

eventualne probleme rješavali svakodnevnim razgovorom i individualnim razgovorima koji su

uvelike pomogli i nama i roditeljima. Na nekim individualnim razgovorima prisustvovala su

oba roditelja. Dobru suradnju imale smo i sa predstavnikom roditelja koji je uspješno obavljao

svoje zadaće.

24

S roditeljima smo komunicirali i putem našeg panoa u garderobi te planiranim i organiziranim

individualnim razgovorima koji su evidentirani u pedagoškoj dokumentaciji. Suradnja između

odgajatelja bila je dobra, dogovarale smo se, međusobno uvažavale i trudile se razumijeti jedna

drugu. Najveću suradnju imale smo sa ravnateljicom. Surađivale smo i sa svim tehničkim

osobljem vrtića.

Kroz seminare, aktive, stručnu literaturu i internet, odgajatelji su se stručno usavršavali cijelu

pedagošku godinu i time poboljšali svoj rad s djecom. To je, također, evidentirano u programu

stručnog usavršavanja svakog odgajatelja.

Izvješće sastavile:

Jasminka Hozjak, odgajatelj predškolske djece

Maja Horvat, bacc. predškolskog odgoja

25

4.2.2. Realizacija programa rada s djecom u trećoj i četvrtoj godini života

SKUPINA „LOPTICE“


Sa početkom pedagoske godine 2016./17. u skupinu „Loptice“ upisano je 23 djece i to 9

dječaka i 14 djevojčica. Devetero djece upisano je iz jaslica a među njima je i najmlađe dijete

starosti 2,7 godina. Najstarije novoupisano dijete starosti je 4,3 godina. Sa 30. 9. na zahtjev

roditelja ispisano je jedno dijete i upisano u skupinu „Pčelice“. U 11. I 12. mjesecu ispisano je

dvoje djece zbog bolesti. Tako je u 12. mjesecu u skupini boravilo 21 dijete. Sva djeca su

uglavnom pohađala vrtić osim jedne djevojčicve, koja je nešto češće bila bolesna i zbog toga je

privremeno ispisana. Ostala djeca uglavnom su polazila vrtić kontinuirano osim u travnju kad

je većina djece oboljela od vodenih kozica tako da je u toku tog mjeseca u skupini boravilo od

6 do 10 djece. Skupinu polaze djeca koja su spavači. U veljači 2017. godine upisan je jedan

dječak, u petoj godini života, nespavač je. U travnju 2017.g. upisano je još troje djece, a od

toga su 2 dječaka u petoj godini zivota i jedna djevojčica s navršenih 3 godine. U svibnju

2017.g.. upisane su jos dvije djevojčice. Godinu završavamo sa 26 djece od toga 15 djevojčica i

11 dječaka. U skupini „Loptice“ nalazi se jedno dijete s teškoćama u razvoju, pa je u skupini

bio odgjatelje na stručnom osposobljavanju, djelomično kao pomagač.

Kroz ovu pedagošku godinu odgajatelji su bili dosta često na bolovanju, pa su u skupini radili

zamjenski odgajatelji, ali to nije utjecalo na boravak djece u skupini. Sretne smo što nije bilo

nikakvih problema u tom periodu i što su djeca bez problema prihvatila i druge odgajatelje, pa

to nije utjecalo na napredak skupine. Na početku pedagoške godine upisano je 15 nove djece i

u tom periodu odgajatelji su radili zajedno kako bi djeci olakšali period adaptacije i kako bi se

podjednako upoznali sa sva tri odgajatelja. Vrijeme adaptacije nije dugo trajalo i nisu

primjećena nikakva značajnija odstupanja. Najčešće reakcije bile su plač prilikom odvajanja

od roditelja, odbijanje hrane i potreba za većim fizičkim kontaktom sa odgojiteljem prilikom

uspavljivanja ali i to smo vrlo brzo prebrodili i sve je ostalo u granicama normale. Kod kasnijih

upisa djece nespavača svakodnevno smo se trudile individualnim radom, poticajnim

materijalima i aktivnostima zadovoljiti njihove potrebe i želje kako bi im vrijeme brze prošlo i

kako bi se zadovoljili njihovi interesi i potrebe. Tijekom pedagoške godine svakodnevno smo

surađivale sa logopedom koja je radila s dječakom s teškoćama u razvoju, koji ima problema

sa govorom i artikulacijom večine glasova. Zajedno sa ravnateljicom i logopedom napravile

smo individualan program za napredovanje kojim smo željele u svakom trenutku olakšati

26

boravak i napredak djeteta. Pošto je spomenuto dijete naviklo komunicirati neverbalnim

znakovima osmislile smo vizualizaciju prostora kako bi ga potaknule na verbalno izražavanje

uz slike svakodnevnog dnevnog ritma skupine i aktivnosti koje se izmjenjuju kroz dan. To se

pokazalo jako pozitivno i vrlo je brzo shvatio koji mu je zadatak prije svake aktivnosti i tako je

iz dana u dan napredovao što je olakšalo nama rad i njemu boravak u skupini.

SURADNJA SA RODITELJIMA

Suradnja sa roditeljima od izuzetne je važnosti za pozitivno funkcioniranje odgojno-obrazovne

skupine. Postoje razni načini suradnje a to su individualni razgovori, radionice, svakodnevni

susreti, roditeljski sastanci i obilježavanje raznih svečanosti. U interesu je prvenstveno djeteta,

a zatim i roditelja i odgojitelja da suradnja bude zadovoljena na svakom nivou. Međusobno

poštovanje, uvažavanje, poštivanje obiteljskih vrijednosti vode ka dobroj suradnji i uvažavanju

kompetencija odgojitelja a samim tim i zadovoljstva roditelja.

Na prvom roditeljskom sastanku 30.0 8. 2016, odazvalo se oko 95 % roditelja. Na tom smo

sastanku jednoglasno odlučili da skupina dobije naziv „LOPTICE“, također smo izabrali

predstavnika roditelja. Tijekom pedagoške godine suradnja sa roditeljima je bila

zadovoljavajuća. Uključili su se u organiziranje Jesenske svečanosti koja se održala u 10

mjesecu a prisustvovalo je 80 % roditelja. Održale smo kratki program za roditelje i osmislile

zajedničke pokretne igre što se jako dopalo djeci i roditeljima. U nastavku je slijedila posebna,

tradicionalna Božićna priredba gdje smo se predstavili koreografijom plesa „ Blistaj, blistaj“.

Idući zajednički susret bila je radionica za roditelje održana je u veljači (21. 2. 17.) gdje su se

izrađivale maske slikara za mimohod maskara u gradu( 26. 2. 17.) Na radionicu se odazvalo

oko 70 % roditelja, a odgojitelji pomogli u izradi kostima. Slijedeći nastup trebao je biti na

otvorenju Sajma cvijeća ali zbog bolesti većeg broja djece nismo nastupali iako smo uvježbali

koreografiju za nastup. Posebno ističemo roditeljski sastanak predavačkog tipa koji je održan u

travnju. Tema roditeljskog sastanka bila je „Interakcija djeteta u skupini“ kada smo uz tu

tematiku omogućile roditeljima cjelokupan pregled rada skupine uz mnoštvo priloženih

fotografija na ppt-u. Obiteljsko druženje održalo se svibnju (18. 5. 17.) Odaziv roditelja bio je

90% što je više nego zadovoljavajuće. Roditelji su tijekom cijele godine surađivali sa nama i u

nabavci pedagoškog neoblikovanog materijala koji je potreban u obogaćivanju centara u

skupini. Suradnja se također održavala tijekom cijele pedagoške godine kroz individualne

razgovore, bilo na inicijativu odgojitelja ili roditelja. U svakom slučaju, takva vrsta suradnje

ima posebnu važnost kako bi se produbilo povjerenje između roditelja i odgojitelja. Kroz takvu

27

komunikaciju roditelj stvara cjelokupnu sliku o svom djetetu, a odgojitelj lakše sagledava

funkcioniranje djeteta u skupini i brže reagira u slučaju nekakvih odstupanja bilo u ponašanju

ili razvoju. Na kraju ove godine možemo biti zadovoljne suradnjom sa roditeljima i trudit ćemo

se i slijedeće pedagoške godine zadovoljiti sve potrebe roditelja a pogotovo djece jer

zajedničkim radom međusobnim povjerenjem i poštivanjem možemo raditi na ostvarivanju

zajedničkih ciljeva a to je sretno i zadovoljno dijete.

VREDNOVANJE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH ZADAĆA


Jedno od najvažnijih dječjih potreba u ovoj kronološkoj dobi je kretanje. Djeci je svakodnevno

omogućeno slobodno kretanje na zraku, vježbanje prirodnih oblika kretanja (hodanje, hodanje

na petama, prstima, trčanje, puzanje, provlačenje, preskakivanje prepreka, skok u dalj penjanje,

ljuljanje), planirane tjelesne aktivnosti (dvorište, terasa, soba dnevnog boravka), šetnje. Na

dvorištu ili u sobi provodile smo pokretne igre koje razvijaju kod djece pažnju, strpljenje,

poštivanje pravila u igri te stvaraju vedro i veselo raspoloženje kod djece. Večina djece ima

dobro razvijenu finu motoriku, a to znači da većina reže škarama bez problema, trgaju papir,

grade okomito do 10 kockica i više, crtaju olovkom lik čovjeka (glava, ruke, noge), slikaju

kistovima, flomasterima, drvenim bojama, pastelama. Najatraktivnija je bila istraživačko-

spoznajna aktivnost sa rižom i pjeskom. Ta manipulativna igra trajala je mjesecima

zahvaljujući kreativnim sposobnostima odgojitelja koje su kontinuirano pratile interese djeteta

te svakodnevno obogaćivale igru raznim poticajnim materijalima. Omogućile smo djeci

dostupnost različitih materijala, posudica gdje mogu puniti, prazniti, mjeriti, dodavati

oduzimati i slično. Uz takvu jednostavnu igru uvelike smo utjecali na finu motoriku koja je

jako važna za grafomotoričke aktivnosti koje su se svakodnevne izmjenjivale u našoj skupini

kroz različite oblike. Nedvojbeno je da životno-praktične aktivnosti imaju veoma važnu ulogu

u životu djeteta pa smo samim tim tijekom godine poticale samostalnost u svlačenju, oblačenju,

odlasku na wc, samoposluživanju hrane na doručku i užini. Poticale smo ih na usavršavanje

kulturno-higijenskih navika, brigu o sebi, zadovoljavanju svojih potreba i brigu o svojim

stvarima. S obzirom da je naša grupa specifična po rasponu djece u kronološkoj dobi, važno je

spomenuti da smo također imali i nekoliko djece koja su bila na odvikavanju od pelena, što je

uz kvalitetnu suradnju sa roditeljimo riješeno bez ikakvih poteškoća. Sukladno djelovanje

roditelja i odgojitelja je najvažnija komponenta u razvoju djeteta. Na početku i na kraju

28

pedagoške godine provele smo antropometrijska mjerenja djece. Aktivnim mjerenjem i

bilježenjem tjelesnih sposobnosti djece nismo primjetile nikakva odstupanja u razvoju.

SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Djeca koja su već polazila jaslice potpuno su adaptirana, a novoupisanoj djeci i roditeljima

omogućena je postepena prilagodba kako bi se djeca što bezbolnije priviknula na novu okolinu

djecu i odgajatelje. Također je omogućen boravak roditelja u skupini za vrijeme adaptacije

kako bi taj period bio što bezbolniji i kako bi kraće trajao. U tom periodu usredotočile smo se

na emocije djece, na njihovo izražavanje. Trudile smo se osigurati što više fizičkog kontakta,

individualnog pristupa kako bi se djeca osjećala sigurno i kako bi stekla povjerenje u

odgajatelje. Samim tim im se olakšava boravak u vrtiću. Nešto duža adaptacija bila je vidljiva

samo kod jednog djeteta. Kod njega se tek nakon 2 mjeseca reakcija postepeno smirivala.

Odgojitelji su dali maksimum od sebe kako bi dijete steklo povjerenje u novu okolinu i kako bi

zadovoljno provodilo svoje vrijeme u vrtiću. Odstupanja u socioemocionalnom razvoju vidljiva

su kod jednog djeteta . Ostala djeca imaju dobru interakciju i komunikaciju sa drugom djecom i

unatoč njihovoj kronološkoj i razvojnoj dobi nema puno konfliktnih situacija u igri. Kod djece

mlađe kronološke dobi vidljiva je individualna i usporedna igra.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Na početku pedagoške godine oformile smo obiteljsko-dramski centar, građevni centar, likovni

centat i glazbeni centar. Promatrajući djecu i njihove interese tijekom godine nekoliko puta smo

mijenjale prostor i oformile nove centre (frizerski centar, centar knjižnice, manipulativni

centar). Cijele smo godine izrađivale razne didaktičke igre na zidu i stolno-manipulativne igre

29

prateći interes djece. U suradnji sa roditeljima centre smo često obogaćivale pedagoški

neoblikovanim materijalima što je opet povećalo interes djece za igre, učenje i istraživanje. U

proljetnom periodu oformile smo istraživačko-spoznajni centar sa obojenom rižom i pijeskom.

Obogatile smo ga raznim posudicama, žlicama, tuljcima, poklopcima raznih veličina

omogučujući djeci svakodnevno istraživanje i učenje. Također smo vizualizirale prostor sobe

dnevnog boravka, garderobe i kupaone. Tijekom godine najveći interes bio je u obiteljsko-

dramskom centru, građevnom centru gdje su se djeca najduže zadržavala u igrama. Te smo

centre također obogaćivale novim materijalima. Raznim aktivnostima i igrama poticale smo

djecu na usvajanje pojmova gore-dolje, ispred-iza što znači da smo kontinuirano sprovodile

igre za prostornu orjentaciju kako bi djeca kroz svakodnevne aktivnosti savladala važne

pojmove. Večina djece poznaje osnovne boje, imenuju ih i pridružuju. U glazbenim

aktivnostima često smo sprovodile aktivnosti sa zvečkama i drvenim štapićimate smo utjecale

na osjetljivost pojmova glasno-tiho, brzo-polako. Uglavnom sva djeca mehanički broje do 10

mada ima djece u skupini gdje je vidljiv veliki angažman roditelja i više znanja po tom pitanju.

Individualnim pristupom dobile smo više saznanja o svakom djetetu pa smo se i tim

spoznajama vodili prilikom planiranja aktivnosti kako bismo zadovoljile potrebu svakog djeteta

u skupini.

30

GOVOR KOMUNIKACIJA IZRAŽAVANJE I STVARANJE

U ovoj kronološkoj dobi veliku pažnju posvetile smo govoru djece i poticanju na pravilnu

artikulaciju glasova. Nekoliko djece ima problema sa govorom, točnije sa artikulacijom

glasova. Otežan govor kod djece utječe na njihovu interakciju sa drugom djecom. Svjesni tog

problema zatražile smo pomoć logopedinje, koja je testirala djecu, redovito ih uzimala na

tretmane te u suradnji sa nama olakšavala djeci boravak u skupini. Suradnja sa logopedinjom

od izuzetne je važnosti kako se ne bi narušilo samopouzdanje djeteta. Trudile smo se biti djeci

pravilan govorni model. Glazbene aktivnosti provodile su se svakodnevno. Djeca vole glazbu,

ples kao i glazbene igre. Vole slušati dječje pjesmice te vrlo brzo usvajaju tekstove koje kasnije

pjevaju. U radu smo također koristile prstovne igre koje su djeca sa lakočom pamtila i uživala u

njima. Svakodnevno smo djeci pričale priče, čitale slikovnice, a kako je interes za slikovnice

bio velik oformile smo centar knjižnice gdje su se djeca mogla odvojiti i u miru gledati

slikovnice, pričati priče, razgovarati i uživati. Najviše vole slušati priče prije spavanja. Djeca

uživaju kad im se priče ponavljaju tako da su neke već zapamtili i znaju ih interpretirati na svoj

način, što je vrlo dobro za razvoj govora, mašte, pažnje, pamćenja. Shvačajući da je likovni

centar od iznimne važnosti za djecu, nastojale smo taj centar nadopunjavati raznim

materijalima kako bi ih potaknule na samoizražavanje. Djeca u bilo kojem trenutku mogu

crtati, slikati, rezati škarama, lijepiti, trgati, mijesiti, modelirati i tako poticati i razvijati svoje

stvaralaštvo i kreativnost.

31

S obzirom da su svi subjekti odgojno-obrazovnog procesa jednako važni za cjelokupan razvoj,

nastojale smo surađivati sa svim osobama koje su sudionici dječjeg razvoja u našoj ustanovi.

Samo uz zajedniči rad svih subjekata (odgojitelja, stručnih suradnika, ravnatelja, tehničkog

osoblja) moguće je postići zajednički cilj, a to je sretno i zadovoljno dijete.

Izvješće sačinili:

Adrijana Karol, odgajatelj pred. djece

Kristina Posavec, mag. ranog i pred. odgoja i obrazovanja

32

4.2.3. Realizacija programa rada s djecom u četvrtoj i petoj godini života

SKUPINA „GLJIVICE“


Na početku pedagoške godine 2016./2017. broj djece u skupini “Gljivice” je 26 (13 djevojčica i

13 dječaka), a tokom godine se broj povećavao, tako da je na kraju ped. god. u skupini bilo 28

djece. Najmlađe dijete ima 3,1 god., a najstarije dijete ima 4,7 god.života.

Tabela- prikaz broja djece po mjesecima i starosni prosjek

Mjesec Broj djece Upisano Ispisano Najmlađe Najstarije

Rujan 2016. 26 0 0 3,1 4,7

Listopad 2016. 26 0 0 3,2 4,8

Studeni 2016. 27 1 0 3,3 4,11

Prosinac 2016. 27 0 0 3,4 5,0

Siječanj 2017. 26 0 1 3,5 5,1

Veljača 2017. 25 0 1 3,6 5,2

Ožujak 2017. 25 0 0 3,7 5,3

Travanj 2017. 27 2 0 3,8 5,4

Svibanj 2017. 28 1 0 3,9 5,5

Lipanj 2017. 28 0 0 3,10 5,6

Privremeni ispis iz grupe koristilo je dvoje polaznika, a razlog je bio boravak u bolnici, zbog

vađenja krajnika.

U skupini rade dva odgajatelja. Odgajatelji skupine nisu izostajali s posla u većoj mjeri pa je

ova stalnost odgajatelja imala pozitivne učinke na djecu i uspješnije zadovoljavanje njihovih

interesa, želja i potreba.

Radno vrijeme skupine je jedan tjedan od 6.30 - 15.30, a drugi tjedan od 7.30 – 16.00 sati.

Djeca koja dolaze u jutarnjem periodu prije radnog vremena skupine i djeca koja u

poslijepodnevnom periodu ostaju u vrtiću nakon radnog vremena skupine prihvaćena su u

susjednoj skupini “Pčelice” i obrnuto.

Iako je na početku pedagoške godine 2016./2017. ovo radno vrijeme zadavalo roditeljima i

djeci zbunjujuću situaciju, brzo su se privikli i pozitivno prihvatili ovu organizaciju rada.

Spajanje skupina u jutarnjem periodu (1 sat) i popodnevnom periodu (0,30h), pozitivno se

odrazilo na ponašanje djece, a posebno kod razvoja samostalnosti, pozitivnije međusobne

interakcije, čekanje na red, dijeljenje igračaka, napredak u kontroli emocija i dr.

33

Tokom pedagoške godine većih izostanaka, zbog zdrastvenih razloga nije zabilježeno, osim u

mjesecu travnju kad su se pojavile vodene kozice, te je veći broj djece bio zaražen (23

oboljelih).

U našu skupinu upisano je troje nove djece, a dvadeset petero su bili stari polaznici skupine.

Odgajatelji skupine su se maksimalno trudili novoupisanoj djeci olakšati odvajanje od roditelja

i da problemi adaptacijskog razdoblja budu što bezbolniji za tu djecu.

Prilagođavanje na novu situaciju nije predstavljao nikakav problem jer je zbog individualnog

rada s tom djecom bila uspostavljena kvalitetna međusobna socio-emocionalna veza.Dakle,

manji broj upisane djece (3) omogućio je intenzivnije interakcije između novoupisane djece i

odgajatelja, koji su se mogli potpunije posvetiti djetetu i njegovim akcijama i reakcijama.


Ralizirana su dva roditeljska sastanka, jedan na početku pedagoške godine (87 % roditelja), a

drugi početkom veljače 2017. (67 % roditelja). Od strane roditelja, pozitivno su prihvaćene i

četiri radionice. Prva radionica je bila realizirana 30.11.2016., a na njoj su roditelji izrađivali

razvojne igračke (lutke od kuhača, snjegoviće od čarapa, staze za vožnju autićima).

Druga radionica je održana 06.02.2017.,a na njoj su roditelji izradili slikovne slagarice od 5 do

10 dijelova, brojni niz od 1 - 20 elemenata, pokrivaljke-slikovna abeceda.

Na trećoj (16.02.2017.) i na četvrtoj radionici (23.02.2017.) izrađivali su kostim za maškare

(lego kocke od kutija).

Djeca skupine imala su nastup pred publikom na božićnoj priredbi (koreografija pjesme

“Zvončići” i drugi nastup na Sajmu cvijeća (koreografija pjesme “Kišobran za dvoje “).

Pano za roditelje redovito smo obogaćivale stručnim tekstovima, važnim obavijestima,

zahvalnicama, dječjim likovnim radovima, fotografijama i dr.

U obogaćivanju centara aktivnosti naše sobe dnevnog boravka roditelji su se aktivno uključili.

Najviše interesa roditelji su pokazali za individualne razgovore, pa je tako tokom pedagoške

godine realizirano 20 individualnih susreta. Na tim susretima međusobno smo razmjenili

iskustva s ciljem uspostavljanja što kvalitetnijeg djelovanja na pozitivan razvoj djeteta.

Roditelji su najviše tražili naše savjete u vezi slijedećih problema: pojava izgovaranja ružnih

riječi, kontrola izražavanja emocija, govornih problema, postavljanje jasnih granica ponašanja,

probleme vezane za samostalnost i neovisnost.

Jako nam je bitna suradnja s roditeljima, jer naša međusobna komunikacija i suradnja ima za

cilj bolji utjecaj na razvoj i odgoj djeteta. Ako odgajatelji i roditelji skladnije surađuju i

34

međusobno se razumiju imaju više uspjeha u rješavanju problema koje djetinjstvo nosi.

Slika 1. Konstrukcije od papira Slika 2.Grupna konstrukcija


U ovoj je dobi naglašena potreba djece za kretanjem. Djeca u skupini su izuzetno aktivna stoga

smo nastojale, prilagođavajući se vremenskim uvjetima, svakodnevno zadovoljiti dječju

potrebu za kretanjem. Male tjelesne aktivnosti provodile smo bilo u holu vrtića, na terasi ili na

dvorištu, sukladno vremenskim prilikama. Nastojale smo provoditi i organizirati boravak djece

na svježem zraku.

Poticale smo razvoj pokretljivosti i tjelesnog držanja u svim prirodnim oblicima kretanja,

razvoj sposobnosti koordinacije pokreta i ravnoteže. Razvijali smo motoričke sposobnosti ruku,

šake i prstiju odnosno finu motoriku nudeći razne pedagoški neoblikovane materijale za

rezanje, manipuliranje, umetanje, modeliranje i sl. Također smo poticale grube motoričke

vještine; bacanje, kotrljanje, hvatanje lopte i dr.

35

Savladali smo kretanje u paru, formaciji „vlak“ te kružno kretanje, stajanje na jednoj nozi,

turski sijed, udaranje lopte nogom, kolut naprijed, preskakanje. Puno smo radile i na poticanju

samostalnosti u svim svakodnevnim aktivnostima. Bilo je negodovanja i burnih emocija na

početku godine no sva su djeca gotovo u potpunosti samostalna kod oblačenja i svlačenja.

Pomoć traže jedna djevojčica te dvoje dječaka. Nekoliko djece ima potrebu da takve aktivnosti

provode kad nema gužve pa im često omogućujemo da se obuvaju prvi ili posljednji, ali

zadatak obavljaju samostalno. Jedna djevojčica upisana je u grupu na pola radnog vremena,

pohađa vrtić tri sata dnevno zbog zdravstvenih problema. Alergična je na pojedine namjernice i

na ubode insekata, te koristi posebne zaštitne kreme. Djevojčica je sa dolaskom u vrtić posve

odbijala obroke no ubrzo je bez ikakve prisile sama sjela za stol te započela konzumaciju hrane

koja joj je bila svakodnevno ponuđena.

36

Povoljnija je situacija i u vidu osobne higijene u odnosu na prošlu godinu. Kod pojedine djece

uočavaju se česta spoticanja i padanja te smo roditeljima pažnju usmjerile u obuvanje

adekvatne obuće. Fina motorika u fazi je napretka. Gotovo sva djeca pravilno režu škaricama, a

problem držanja olovke uočen je kod dvojice dječaka.

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

U našoj skupini boravi jedno dijete koje ima problema sa izražavanjem emocija pa nam to

predstavlja najviše problema u normalnom funkcioniranju skupine. Njegovo burno reagiranje

(vrištanje, bacanje predmeta, lupanje vratima) negativno djeluje na ostalu djecu. Djeca ga vrlo

često imitiraju, a to odgajateljima predstavlja problem u radu. Zadaje nam često osjećaj nemoći,

nesigurnosti, straha za samo dijete ali i za djecu koja su u njegovoj blizini. Zbog svega

navedenog kroz godinu smo si zadavale mnoge ciljeve kako bi utjecale na pozitivnije

funkcioniranje skupine: oformile smo djetetov kutak za smirenje, stvarale situacije sigurnosti za

izbjegavanje gužve, radile na prihvaćanju emocija, nudile zamjenu za željenu stvar, mazile

dijete te pohvalama poticale poželjna ponašanja i emocije. Inicirale smo i dva individualna

razgovora sa roditeljima kako bi i roditelje savjetovale te zajedno dogovarali pravila i poticali

dosljednost istih u svrhu pozitivnog razvoja djeteta. Budući da su njegove emocije utjecale na

čitavu skupinu posvetile smo posebnu pažnju emocionalnoj inteligenciji. Emocionalna

inteligencija je sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i neosuđivanja emocija drugih ljudi,

ali i vlastitih što za posljedicu ima stjecanje vještine upravljanja tim emocijama i izgradnju

odnosa sa drugim ljudima. Nastojale smo djecu podučiti da su emocije naše reakcije na ono što

nam se događa. Da nam one pokazuju kako se osjećamo i kako reagiramo u određenoj situaciji.

Kroz razne igre koje smo i same izrađivale i aktivnosti koje smo provodile poticale smo djecu

da prepoznaju i imenuju svoje emocije te da ih znaju izražavati na socijalno prihvatljiv način.

37

Dobra suradnja između odgajatelja i obitelji također je od izuzetne važnosti za razvoj djeteta pa

smo stoga kroz razne radionice uključivale i roditelje u izradu didaktičkih igračaka za djecu u

cilju poticanja djece da čuvaju igračke i stvari sa kojima se svakodnevno igraju. Odaziv

roditelja i sama ideja vrlo je pozitivno prihvaćena. Neke od ideja za recikliranje pedagoški

neoblikovanog materijala roditelji su ponijeli svojim kućama te pronašli u tome novi način

zabave i kvalitetnog provođenja vremena sa svojom djecom. Kroz pedagošku godinu nastojale

smo svakom djetetu pružiti emocionalnu sigurnost i osjećaj povjerenja u odgajatelje, naročito

kod djevojčice koja uopće verbalno ne komunicira sa odgajateljima. Poticale smo usvajanje i

poštivanje pravila skupine, odlaganje zadovoljavanje želja (čekanje na red), pozitivno

ponašanje u igri, sa stolom, za vrijeme popodnevnog odmora ali i pozitivnu međusobnu

komunikaciju i interakciju te suradnju djece. Posebnu pažnju i poticanje pozitivne

komunikacije i interakcije među djecom morale smo posvetiti nekolicini djece koja su češće

ulazila u sukobe sa drugom djecom. Kod jedne djevojčice zamjećujemo naglašenu ulogu vođe

naspram mlađe djece. Kod djece smo razvijale samopouzdanje i samopoštovanje. Razvoj

pozitivne slike o sebi i prihvaćanje neuspjeha naročito smo poticale kod jednog dječaka.

Odvajanje od dude uspješno je bilo kod dvoje djece. Od roditelja se tokom godine teže odvajalo

petero djece zbog raznih razloga koje smo u hodu rješavale. Kod jedne djevojčice naglašeno je

„cendranje“ u situacijama kad se inzistira na samostalnosti te kad se buni protiv odgojnih

postupaka u vidu inzistiranja na pravilima skupine. Jedan je dječak jedan period ljutnju

manifestirao kroz griženje, vrištanje te štipanje druge djece, te smo također inicirale

individualni razgovor s roditeljima u vidu zajedničkog rješavanja ovog problema.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Sobu dnevnog boravka formirale smo prema interesu djece te smo je u skladu s interesima

mijenjale. Mijenjale smo centre aktivnosti, postojeće smo nadopunjavale raznim pedagoški

neoblikovanim materijalima, igračkama koje su izrađivali sami odgajatelji ili na radionicama sa

roditeljima. Kod djece u ovoj dobi prevladavaju konstruktivne igre, a djevojčice najviše

vremena provode u igri uloga. Izražena je radoznalost kod djece općenito. Najviše problema u

skupini imamo zbog kratkotrajne i fluktuirajuće pažnje, česte promjene aktivnosti i prostora

kod djece. Jače izražen problem kratkotrajne pažnje i razumijevanja uočen je kod jedne

djevojčice. U cilju dobrobiti za dijete inicirale smo individualni razgovor s roditeljima te im

sugerirale odlazak u MURID. Djevojčica sada odlazi na grupne igre u MURID te se nadamo da

će utjecaj biti pozitivan na razvoj djeteta. Kontrola pažnje i njezina produženost uočavaju se

kod većine djece koja su navršila četiri godine. Kod djece smo poticale grupiranje,

38

razvrstavanje predmeta i igračka prema funkciji, oznakama, namjeni. Poticale smo nizanje

predmeta, mehaničko brojanje, razlikovanje geometrijskih oblika, rješavanje jednostavnih

slagalica, razumijevanje prostornih odnosa, vremenskih pojmova, prepoznavanje i imenovanje

boja. Poticale smo rješavanje problema aktivnim isprobavanjem, traženjem rješenja u

svakodnevnim situacijama. Poticale smo razvoj spolnog identiteta, imenovanje i prepoznavanje

dijelova tijela te uočavanje istih detalja prilikom crtanja. Poticale smo razvoj sposobnosti

opažanja, pamćenja i mišljenja prilikom raznih igara, rješavanja zadataka. Jednog dječaka

intenzivno moramo poticati da završi započetu aktivnost. Kod djece svakodnevno i na vlastitu

primjeru nastojimo poticati i njegovati pozitivan odnos prema svemu što nas okružuje.


Svakodnevnim slušanjem i pričanjem priča nastojimo kod djece razvijati naviku slušanja,

poticati pričanje umjerenim glasom te bogatiti i proširivati rječnik djece. Poticati pravilnu

artikulaciju glasova, ispravan govor, usavršavanje izgovora u igrama, aktivnostima, pjevanju i

razgovoru. Trudile smo se poticati glazbeno pamćenje svakodnevnim pjevanjem pjesmica,

brojalica, prstovnim i gestovnim igrama. Poticale smo aktivno slušanje klasične glazbe te

izražavanje pokretom. Nastojale smo poticati razvoj likovnog senzibiliteta za različita likovna

sredstva i materijale (olovka, tempere, vodene boje, plastelin, glina, prirodni neoblikovani

materijal…) te razvoj stvaralaštva i kreativnosti u drugim oblicima izražavanja, npr. scenski,

improvizacije lutkama, ples i dr.

39

Govorni napredak uočava se kod većeg broja djece u skupini. Sva djeca više vole pričati nego

slušati dok je kod dviju djevojčica obrnuto. Razlozi su najmlađe dijete u skupini i potpuni

izostanak verbalne komunikacije s odgajateljima, ali ne i sa djecom. Razumijevanje govora,

nešto sporije, uočavamo kod jednog dječaka i jedne djevojčice. Odstupanja u artikulaciji

glasova uočavamo kod petero djece. Jedan dječak sebe još uvijek ne oslovljava osobnom

zamjenicom. Kod dvojice dječaka potrebno je poticati tišu govornu komunikaciju.

Izvješčće sačinile:

Biserka Petković, odgajatelj pred. djece

Jelena Čavlek, odgajatelj pred. djece

40

4.2.4. Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života

SKUPINA „PČELICE“


U radnoj godini 2016. / 2017. u odgojno – obrazovnu skupinu „ Pčelice“ upisano je 30 djece,

od toga 5 novih polaznika. Obzirom na spolnu pripanost, u skupini je 12 djevojčica i 18

dječaka. Najmlađe dijete staro je 3,11 godina a najstarije 6,5 godina.Tokom rujna ispisano je

jedno dijete , s 31.10 drugo dijete, radi preseljenja u drugu državu, te dolazi djevojčica iz mlađe

skupine. U skupini je jedno dijete s aberatnim socijalnim ponašanjem, koje odlazi na tretman u

MURID, s kojim i mi surađujemo razmjenjujući iskustva, te uvažavajući i primjenjujući upute

rehabilitatora i logopeda i jedno dijete rođeno s imunodeficijencijom, koje odlazi kod

logopedinje i u MURID.Radnu godinu završavamo s 29 djece. Prosječni izostanci bili su

uobičajeni, razna infektivna stanja a u ožujku 25 djece oboljelo je od varicella, dok je samo

jedno dijete ostalo imuno. Nije bilo ni jedne manifestirane povrede ili traume. Organizacija

rada između odgajatelja skupine je kvalitetna i uhodana; sukladno dogovorenom ritmu, ovaj

način daje dobar, vidljiv rezultat kod djece. Redovitim praćenjem, analizom i procjenom

pokazatelja rada vršile smo trenutne, kratkoročne ili trajne promjene, nešto intenzivnije jer je u

grupi s nama pripravnica na pripravničkom stažu. Rukovođene idejom da je ugoda jedna od

važnih značajki kvalitete prostorno – materijalnog okruženja, nastojale smo više pažnje

posvećivati estetskoj razini prostora, vodeći računa da on djeci osigurava osjećaj dobrodošlice,

zadovoljstva i ugode. Okruženje je uređeno tako da inicira i potiče pravilne izbore i mogućnosti

za svladavanje samopomoći i samostalnosti. Fleksibilno strukturiran odgojno – obrazovni

proces omogućio je iznošenje prijedloga, inicijativa djece i odraslih. Kroz pedagošku godinu

koristile smo niz različitih aktivnosti u razvoju fine motorike prsta i muskulature zgloba, što je

vrlo važno kod početka pisanja slova. Predčitalačke i predmatematičke vještine preduvjet su

pripreme za školu. Primjećen je kod neke djece pincetni hvat, lagani stisak prstića, pa smo djeci

ponudile neke od aktivnosti kao što su: gnječenje papira, modeliranje, igre tijestom, kako bi

dijete poboljšalo finu motoriku a kod djece gdje je uočen jak stisak, sljedeće aktivnosti: igre

vodom, crtanje štapićem po pijesku, slikanje kistom... Kroz pedagošku godinu vidi se veliki

napredak u pozitivnom smislu, u poznavanju slova i brojeva, te razumijevanja pojedinih riječi a

analiza i sinteza su svladane. Također smo njegovale koordinaciju oko-ruka, slušnu percepciju,

te precrtavanje uočenog. Na taj način ostvarile smo dobru kontrolu olovke i prostorne

41

orijentacije. Dale smo djeci mogućnost da tijelom dožive ono, što će crtati na papiru. Da se

tijelom orijentiraju i dožive formu koju će ruka prenijeti na list papira. Metodom Brain – Gym ,

utjecale smo na korištenje slabije razvijene polutke mozga. Istovremenim korištenjem obiju

ruku potičemo rad lijeve i desne polutke mozga. Neke od metoda odgojno – obrazovnog rada,

koje smo pritom isto primjenjivale, radi razvoja ritma, balansa, jesu prstovne igre. Na

završecima jagodica prstiju nalaze se živci, koji su direktno u mozgu povezani s centrom za

pamćenje. Pa tako djeca razvijaju prstovnim igrama jezični aspekt, aspekt orijentacije u

prostoru, neuropsihološki aspekt, emocionalni aspekt. Zato smo se potrudile da na spontan i

primjeren način radimo na predčitalačkim i predmatematičkim vještinama.



Obzirom na kronološku dob djece iz skupine, te na njihove razvojne mogućnosti, većina je

samostalna, sukladno kronološkoj dobi i razvojnim mogućnostima, pri obavljanju osobnih

potreba i higijene. U toku pedagoške godine godine izvršile smo dva puta antropometrijska

mjerenja, u mjesecu listopadu i svibnju. Shodno uočenom, pripremile smo i realizirale niz

aktivnosti i praktičnih situacija u kojima su djeca mogla vježbati i usavršavati problemske

zadatke. Osnovno polazište bilo nam je inicijalno mjerenje morfološkog statusa i motoričkih

mogućnosti svakog djeteta/sposobnosti snage, brzine, fleksibilnosti, ravnoteže, koordinacije i

preciznosti te kontrole efekata koji se postižu vježbanjem. Djeca hodaju samouvjereno,

zaobilaze prepreke u trku, hvataju i bacaju loptu, penju se samostalno, naizmjenično koriste

obje noge pri penjanju uz stepenice.Što se tiče fine motorike, većina djece sastavlja puzzle,

prave oblike od gline i plastelina, boje prstima, crtaju krug, liniju, križ, predškolci na početku

pedagoške poznaju formu slova.

42

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Temeljne emocionalne potrebe djeteta – osjećaj sigurnosti, zaštićenosti, pripadnosti, stvaranje

pozitivnih odnosa unutar skupine i sa članovima skupine, dobivanje priznanja i pohvala, bile su

u potpunosti zadovoljene. Dječji emotivni razvoj u skladu je s kronološkom dobi. Većina djece

počinje razaznati vlastite granice – pita za pomoć, u igri se vole igrati sami, ali blizu druge

djece, počinju surađivati i dijeliti igračke. Veliki napredak uočen je pri kontroli trajanju i

intenzitetu emocija kod dječaka koji je već polazio vrtić. U skupini se filtriraju potencijalni

„vođe“, djece s primjerenim ponašanjem, koje vrlo pozitivno i stimulativno djeluju na ostale

članove skupine. Podržavanje pozitivnog ponašanja prioritetni nam je cilj u skupini. Sa djecom

predškolske dobi nastojimo više i jače podržavati ustrajnost, odgodu zadovoljenja potreba,

smanjenu brzopletost te sigurnost i vjeru u sebe. Nastojale smo zadovoljiti osnovne

emocionalne potrebe djece, njegujući vezu doma i obitelji s vrtićom od samog početka,

pružajući im nježnost i toplinu. Dosljedno primjenjujemo pravila ponašanja naše skupine.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Djeci se nude različiti materijali i igračke za manipuliranje te istraživanje (rastavljanje,

sastavljanje, punjenje, pražnje). Uočile smo da djeca uče kroz igru i putem osjetila, starija djeca

razumiju uzročno-posljedične veze. Akcijskim i sustavnim promatranjem, bilježenjem i

refleksijom determinirane su naše aktivnosti kao i njihova uspješnost. Takvim pristup

rasaznajemo dječje interese, njihove ideje, od začetka postavljanja problemske situacije – do

naznaka rješenja. Akcije djece u procesu učenja i gotove radove u startu smo prezentirale

putem fb. ,fotografija ,crteža, video snimaka. Sa djecom predškolske dobi svakodnevno smo

radile intenzivno na razvoju fine motorike, te vježbama za podršku predčitalačkih i

predpisalačkih vještina ( radni list, crtančica, velika bilježnica bez crta).

43

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

Procjena razvoja govora izvršena je od strane odgajatelja uz suradnju i digresije logopedinje.

Većina djece dobro govorno komunicira obzirom na razvojni status, te razumije većinu onoga

što je rečeno, a njihov govor je razumljiv. Sva primjećena odstupanja od jezičnog standarda

prijavljena su logopedinji koja kontinuirano radi na jezičnom odstupanju. Nastojale smo

svakodnevno podržavati obogaćivanje vokabulara, komunikacije, izražavanja i stvaralaštvo

kroz razne aktivnosti – dramske igre (igre kazališta s lutkama, podjela uloga u pričama,

gestovna kola, prstovne igre i sl.), igre s pjevanjem (razvoj glazbene osjetljivosti uz pokret i

ritam), upoznavanje glazbenih instrumenata, razne pjesmice i aktivno slušanje dječje i klasične

glazbe, likovno izražavanje kroz sve likovne tehnike te kreativno izražavanje pedagoški

neoblikovanim materijalima. Raznim plakatima sa slikama na čičak i abecedom potaknule smo

kod djece veliki interes za slova i brojeve. U igru su se ukljucivala i mlađa djeca koja su upijala

spontano i stjecala određena znanja. Do kraja pedagoške godine predškolci bez problema čitaju,

prepoznaju i pišu sva slova abecede, mehanički broje do 20 i natrag. Bez većih problema u

koncentraciji i pažnji, mogu slušati priče, bajke.


Suradnja s roditeljima od velike je važnosti, pa smo tako na početku pedagoške godine

naglasile važnost individualnih razgovora, te su se kroz godinu roditelji osvjestili i

samoinicijativno tražili individualne razgovore. Imale smo 4 roditeljska sastanka i 2 radionice,

te prezentaciju ljetovanja i prezentaciju na temu „Utjecaj prstovnih igara na predškolsku dob“.

Kao nedirektnom obliku suradnje, veliku pažnju pridajemo panou za roditelje, gdje smo tjedno

mijenjale i nadopunjavale sadržaje kao što su tekuće informacije, dječji likovni radovi i stručni

savjeti.Izuzetno učinkovitom pokazuje se i dalje digitalna suradnja putem elektronske pošte i

facebook zatvorene grupe, u kojoj poštujemo profesionalni i etički kodeks. Kako su roditelji i

odgajatelji osobe koje odgajaju i obrazuju djecu, nužno je osigurati kvalitetnu komunikaciju

među njima, kako bi informacije o djetetu mogle cirkulirati. Raznim oblicima suradnje jačale

smo suradnju i roditeljsku kompentenciju za odgoj i obrazovanje. U listopadu je roditeljima

predškolaca prezentirana tema: „Spremnost za školu“. Kao i svake godine, tako smo i ove imali

brojna događanja u gradu Prelogu, u suradnji sa Turističkom zajednicom.

U koreografiji Završnog programa „Veliko putovanje maloga puža“, pratio se interes djece i

uvažavala se njihova sklonost ka određenim sposobnostima. Surađivale smo sa skupinom

44

„Mravići“ i „ Zvončići“, sa kojima smo zajedničkom suradnjom ostvarile dramatizaciju priče

„Veliko putovanje maloga puža“. Oprostili smo se od predškolaca, roditelja i vrtića

zajedničkim druženjem u vrtiću. Sudjelovali smo također na Dječjem Olimpijskom festivalu u

Čakovcu. Djeca su postigla dobre rezultate , te pokazala da upornost, zajedništvo i prijateljstvo

su ipak na prvome mjestu, od svih rezultata. Njegujemo empatiju, moralni odgoj, uzajamno

pomaganje, različitosti...

Pripravnica je imala niz aktivnosti uz mentora Natašu Novak, prof., gdje su sve aktivnosti

ponuđene kao slobodne, da djecu uvode u igru u kojoj je odgajatelj opskrbljivač, pomagač i

poticatelj. Stvaramo stimulativno okruženje koje djecu potiče na suradnju, istraživanje,

upornost, rješavanje problema i izražavanje.

SURADNJA S KNJIŽNICOM I ČITAONICOM

Redovito srijedom posjećujemo Knjižnicu i čitaonicu i odlazimo na pripovjedanje i čitanje

priča i bajki.U prosincu smo imale druženje s roditeljima i djecom u Knjižnici i čitaonici. Prvi

dio druženja imale smo zajedno s suvoditeljicom Majom Lesinger, gdje smo upoznale roditelje

s prostorom i načinom naših aktivnosti , artikulacijom i postignućima a jedan dio termina bio je

rezerviran za upoznavanje i druženje s glumicom iz predstave koju smo zajedno išli pogledati.

Nakon toga gledali smo dramatiziranu priču „Kad će više taj snijeg“. Priča je bila održana u

multimedijskoj dvorani Muzeja Croata Insulanus Grada Preloga. Druženju je prisustvovalo 18

roditelja, koji su pohvalili našu inicijativu za ovakvim načinom suradnje.

45

SURADNJA SA ŠKOLOM

U sklopu posjeta Međimurskoj županiji, Predsjednica RH.Kolinda Grabar Kitarović posjetila

je, u prosincu Grad Prelog, te u nastavku projekta „ Hrvatska čita“ , Predsjednica Republike je ,

u Osnovnoj školi Prelog, zajedno s djecom čitala odlomke iz knjige Ivane Brlić Mažuranić

„Čudnovate zgode Šegrta Hlapića“. U mjesecu svibnju predškolci posjećuju školske klupe i

upoznaju se s učiteljicama, te svim zaposlenicima Osnovne škole.

SURADNJA S LOGOPEDINJOM

Djeca s posebnim potrebama u razvoju govora dobivaju logoterapiju u vrtiću (4 predškolaca i

jedan dječak koji je dobio odgodu od škole). Suradnja s logopedinjom je kvalitetna .

Logopedske terapije logopedinja provodi s djecom naše odgojno-obrazovne skupine 4 puta

tjedno, najčešće individualno ili u paru. Uz direktnu terapiju s djecom, logopedinja provodi

suradnju s roditeljima i nama. Najčešći poremećaji, su poremećaji rotacizma, sigmatizma i

lambdacizma. Rad na izgovoru kombiniran je s predčitalačkim vježbicama, grafomotoričkim

zadacima, zadacima za poboljšanje pažnje, koncentracije i vizualne percepcije.

46

STRUČNO USAVRŠAVANJE / PROFESIONALNI RAZVOJ

Usavršavanje odgojitelja sastavni je dio redovitog rada. Stručno usavršavanje realizirale smo

individualnim usavršavanjima, te osobnim sklonostima i mogućnostima.

Marjana Hižmen, odgojitelj je, ujedno i profesor razredne nastave i trenutno student 2. godine

waldorfske pedagogije na Institutu za Waldorfsku pedagogiju u Zagrebu. Intenzivna predavanja

su u Ljubljani i Zagrebu a sudjelovala je i na superviziju Pučkog otvorenog učilišta „Korak po

korak“.

Nataša Novak, profesor predškolskog odgoja, ujedno i odgajatelj mentor, stručni je suradnik

Agencije za odgoj i obrazovanje, aktivno je sudjelovala na nekoliko stručno – znanstvenih

skupova te na svjetskoj konferenciji OMEP, Hrvatska.

Izvješće pripremile:

Marjana Hižmen,odgajatelj predškolske djece, prof. razredne nastave

Nataša Novak, prof.predškolskog odgoja, odgajatelj mentor

47

4.2.5. Realizacija programa rada s djecom u šestoj godini života

SKUPINA „MRAVIĆI“


Početak pedagoške godine 2016./2017. skupinu „Mravići“ počelo je pohađati 33-je djece, 17

djevojčica i 16 dječaka. Tijekom godine imali smo naknadnih upisa i ispisa djece, te u siječnju i

veljači skupina broji najveći broj djece 34, dok krajem veljače i u travnju odlazi dvoje djece i

godinu završavamo sa 32-je djece u skupini predškolske dobi, te na jesen svi kreću u školu.

U skupini su radile odgajateljice Kristina Mihoci i Nikolina Šafarić, a u kraćim vremenskim

intervalima zbog bolovanja kolegice N.Š. radile su N.N., M.H., A.M., S.S., M.L. i V.M., te na

duži vremenski period Tanja Špoljar.

Većina djece dobro je podnijela promjene odgajatelja, kod dvoje novoupisanih, bio je kraći

vremenski period prilagodbe i žalosti. Mnogo razgovaramo o dolasku novih odgajatelja u

skupinu i djeca su bila upućena u sve promjene, koje su se događale, tako da većih problema

nije bilo.

Adaptacija na početku pedagoške godine prošla je dobro, s obzirom na polovicu novoupisane

djece, kod dvoje djece bio je prisutan problem jutarnjeg odvajanja od roditelja. Rad je u prvim

danima bio organiziran tako, da smo obje radile jutarnju smjenu, kako bismo novoupisanoj

djeci mogle ponuditi što toplije okruženje, kojima je to bio prvi susret s vrtićom i odvajanjem

od obitelji.

U prosincu, siječnju i veljači nekoliko roditelja je zatražilo ispis iz cjelodnevnog programa, te

upis u predškolu (mahom zbog financijskih razloga), što im je i omogućeno. Time je malo

narušena struktura i organizacija rada tokom dana, te sve aktivnosti vezane uz glumu, ples,

grafomotoriku i razne istraživačke aktivnosti, prebacujemo u vrijeme od 9-12 h prije podne,

kako bi što većem broju djece bio ponuđen što veći opseg igara i aktivnosti, kroz koje, djeca

razvijaju svoje potencijale, samostalno istražuju, nude rješenja, igraju se i neposredno uče.

Cilj programa predškole je bio, djetetu u godini prije polaska u školu, osigurati okruženje u

kojem će ono razvijati svoje potencijale do najviše razine, zadovoljiti interese i potrebe, te time

steći razne navike, stjecanje iskustva, spoznaje i vještine, te kompetencije za daljnji rast i

razvoj, koji ga očekuju u osnovnoj školi.

Na početku godine zajedno s djecom dogovorile smo pravila ponašanja i ophođenja u vrtiću,

kojeg se moraju pridržavati i odgajatelji i djeca. Veoma su pozitivno na to reagirali i ubrzo

jedni druge samostalno opominju, ako slučajno netko nešto zaboravi. Djecu potičemo na

48

uzajamno pomaganje jedni drugima, suradničke odnose, interaktivnost, pažljiv odnos prema

starijima, didaktičkim materijalima, te igračkama, kako bismo imali što više pomagala za rad i

igru, te da stvore naviku pospremanja za sobom i osjećaj odgovornosti.

Prostor SDB-a pokušavale smo kontinuirano nadopunjavati i formirati što ugodniji prostor

djeci (razni baldahini,platnene trakice, zavjese prozirne, ukrasne gume, žaruljice u zimskim

mjesecima, strunjače, jastuci, dekice…), čime stvaramo toplu atmosferu djeci, niz manjih

kutića, u koje se djeca zavlače, pri tom istražujući, otkrivajući nove spoznaje i različite vještine

u svom okruženju.

U svakodnevnom radu, djeca su koristila sve prostore vrtića: našu sobu, koju smo nekoliko puta

godišnje preuređivale u nove centre aktivnosti, radi što kvalitetnijeg rada s djecom, potičući

njihov interes za nove spoznaje. Centre smo mijenjale i nadopunjavale različitim materijalima,

promatranjem djece i njihovih interesa kroz različite igre i aktivnosti.

Trudile smo se prostor osmisliti tako da ih potiče na istraživanje i otkrivanje novih

zanimljivosti. U takvom okruženju djeca su često sama inicirala nove ideje na već postojeće

aktivnosti, te je na taj način stvoren odnos dijete-odgajatelj-dijete, gdje smo slušajući i

promatrajući djecu, pomagale im da njihove želje realiziramo, naročito u prikupljanju mnoštva

materijama o dinosaurima, kora drveta, kamenja, gdje je sudjelovao veliki broj djece.

Garderobu smo u listopadu, pretvorile u kućicu za pričanje priča, a potom u studenom u

ježevu kućicu, obložili je lišćem i jastucima, potaknuti pričom „Ježeva kućica“, te u veljači u

centar presvlačenja i oblačenja. Na hodniku boravimo dosta vremena, naročito u zimskim

mjesecima.

49

Izradile smo im razne igre na podu, zidu i u na stolu: “Twister“ ; „Čovječe, ne ljuti se!“ ;

„Geometrijski oblici“ ; „Kuglana u boji“ ; „Školice“ , razne logitabe boja, oblika i količine.

Krajem studenog hodnik je dobio svečano ruho: kamin, adventski vjenčić i kalendar, okićenu

jelku, sve popunjeno plišanim medvjedićima, žaruljicama i svjećicama. Prostor smo opremile u

suradnji s ravnateljicom i odgajateljima iz skupine „Zvončići“. U prostoru nam je bilo ugodno i

toplo, a djeca su mu s oduševljenjem prilazila. Nakon toga u veljači prostor preuređujemo u

pričaonicu, a u ožujku postavljamo veliku špilju sa dinosaurima, prašumu sa šišmišima, potok

sa krokodilima. Djeca su oduševljena, špilja je ogromna kutija, u koju se djeca skrivaju i igraju,

istražuju, u kutiju stane četvero djece. Igra traje u manjim skupinama djece, interaktivna igra s

dinosaurima, gumenim životinjicama, kamenjem. U lipnju nadopunjavamo prostor ribarskom

mrežom, školjkama i brodićima, koje također djeca mogu izmjenjivati prema vlastitoj želji.

Djeca mnogo vremena provode na hodniku sa djecom iz susjedne sobe, čime je omogućena

interakcija među djecom, razvoj bolje komunikacije, napredak na području društvenog i

emocionalnog razvoja, spoznaje,te spretnosti u finoj i gruboj motorici, socijalizaciji djece,

strpljivosti i čekanju na red kod velikog interesa za istu aktivnosti ili igre.

Svakodnevno su se u skupini, birale dvije reduše, koje su taj dan imale veću odgovornost u

grupi,te su uspješno izvršavale životno-praktične i radne aktivnosti. Postavljanje i pospremanje

stolova, spremanje garderobe, provjera pospremljenih igračaka u SDB-a, te na hodniku i u

garderobi, vode brigu o pravilnom sortiranju otpada u tri koša, te urednosti kupaonice.

Pošto je skupina čista predškolska, veliki dio aktivnosti i igara, usmjerile smo na usvajanje

predčitalačkih i predmatematičkih vještina na djeci prihvatljiv i zanimljiv način.

Niz predčitalačkih aktivnosti i igara : „Kolo sreće-slova“ ; „Abeceda u žaruljicama“ ; „Voće“ ;

„Povrće“ – igre rastavljanja na slogove ; „Priroda“ –godišnja doba, slovkanje, kamenčići sa

slovima, štipaljke, krede u boji, ploča,spužva.

50

Sortiranje raznih plodova i sjemenki pomoću hvataljki i pinceta,imenovanje i pisanje istim na

stolovima i na platnu; crtanje i pisanje u pijesku, mljevenoj kavi, palenti, grisu- grafomotoričke

vježbe uz poticanje rada obiju moždanih hemisfera, masažom prstića masiraju mozak, te uz niz

Brain Gym vježbi, koje djeci omogućuju obostrano korištenje moždanih hemisfera te

aktiviranje mozga za učenje pomoću kretanja (gimnastika za mozak). B.G. vježbama utječemo

na predmatematičke i predčitalačke vještine, te na poboljšanje koncentracije, ravnoteže i

koordinacije kod djece.

Lijenu osmicu, dvostruko šaranje, križno gibanje koristimo u različitim situacijama, a nakon

nekog vremena djeca već i spontano, samostalno primjenjuju neke od vježbi, npr. crtanje

obojanom vodom po snijegu - ležeća osmica, dvostruko crtanje - sa obje ruke u pijesku…

Također smo im ponudile niz igara i aktivnosti za svadavanje predmatematičkih vještina:

„Razlomci“ – dijelovi pizze, torte, bombonjere, kapljice vode, latice cvijeća, sastavljanje i

rastavljanje na dijelove ; „ Nastavi niz“ – geometrijski likovi u krugu ; „ Pingvini“ –

geometrijski likovi ; „Veliki podni domino“ ; „Mrkvice u polju“ – parni i neparni brojevi ;

„Kružić-križić“ – na panjevima sa kamenčićima, koje su oslikala djeca ;

„Kuglana“ – pridruživanje broja bodova, boji i obliku ; „ Auti“ i „Semafor“ – koordinacija u

prostoru i mnoge druge igre i aktivnosti.

51

Stručna usavršavanja, realizirale smo prema planu i programu za ovu pedagošku godinu, prema

mogućnostima odgajatelja. Prisustvovale smo odgojiteljskim vijećima u ustanovi, te

seminarima i radionicama u našoj ustanovi pod organizacijom ravnateljice i Pučkog otvorenog

učilišta „Korak po korak“ pod vodstvom Jadranke Ede Tomljanović, prof.savjetnica, te Renate

Kubelke, prof.defektologinja. Zatim na predavanjima i seminarima u organizaciji Udruge

odgajatelja „Krijesnice“ u Čakovcu, koji su bili organizirani kroz godinu.

U radu smo također koristile stručnu literaturu, razne časopise i internetske stranice, koje su

usko vezane uz razvojna područja djece rane i predškolske dobi, kako bi djeci na što kvalitetniji

način, prenijele stečeno znanje kroz niz interaktivnih igara i aktivnosti.



Većina djece je ovladala osnovnim kulturnim i higijenskim navikama, služi se priborom za

jelo i samostalni su pri obavljanju nužde (osim dvoje djece). Sva djeca mogu se sama obući i

svući, no problem su vezice na cipelama, pa smo na drvenim primjercima stopala uvježbavali

vezanje vezica, koje je većina djece do ožujka uspješno svladala, te potom pomažu jedni

drugima.

Napredak u finim motoričkim aktivnostima, poput kopčanja gumbića, zakopčavanja jakni,

nizanju na gumu, traku, ili vunu, rezanju nožićima – u vrijeme ručka,te kod rezanja voća

prilikom slaganja voćnih torti uoči dječjih rođendana, rezanju škaricama i sl.

Dva puta tokom godine smo izvršile antropometrijska mjerenja i mjerenje tjelesnih

sposobnosti. Dvije djevojčice imaju problem kod trčanja.

Djeca su dosta narasla, naročito su im se izdužili udovi. Napravile smo „Visinomjer“ ,koji nam

je pokazao najnižeg 112 cm i najvišeg „Mravića“ 133 cm. Djeca međusobno samostalno

uspoređuju svoju visinu, mjere se, zapisuju rezultate, što pridonosi velikom napretku u

52

predmatematičkim vještinama a ujedno i na prihvaćanje različitosti u skupini i prihvaćanju

iste.

Od početka pedagoške godine svakodnevno smo provodile kratke vježbe, pokretne igre ili

razne tjelesne aktivnosti unutra ili na otvorenom, ciljano djelujući na razvoj velikih mišićnih

skupina kod djece, koordinaciju u prostoru, motoričke sposobnosti, rast i razvoj dječjeg

organizma, a ujedno i utječući na zdravlje djece. Djeca su savladala i usavršila zadatke hodanja

po gredi (na zidiću terase), hodanje po ravnoj crti naprijed i otraga, hodanje u paru, trčanje sa

zadacima, preskakanje prepreka, trčanje na kratke i duge staze, kolut naprijed, vježbe

oblikovanja, poligone.

Natjecateljske igre smo primijenili na „Jesenskoj svečanosti“ i „Obiteljskom druženju“ sa

roditeljima, jer ih djeca vole, a ujedno smo razvijali međusobnu suradnju,timski rad,

komunikaciju,razvoj i kontrolu emocija.

Na OFDV-a, u Čakovcu osvojili smo mnogo medalja i sveukupno drugo mjesto. Sudjelovali

smo na otvorenju SIM-a u Prelogu, te osvojili medalje u trčanju.

Djeca su usvojila pravila ponašanja i kretanja u prometu: šetnje, izleti, ciljano kretanje uz

prepoznavanje prometnih znakova i značenje boja semafora u prometu.

SOCIO - EMOCIONALNI RAZVOJ

Nastojale smo zadovoljiti osnovne emocionalne potrebe djece, njegujući vezu obitelji s

vrtićom, od adaptacijskog razdoblja pa tokom cijele pedagoške godine.

Djecu smo poticale na međusobnu suradnju i empatijske odnose, poštivanje drugoga,

samopouzdanje kod djece, te pozitivne odnose s prijateljima i starijima u vrtiću i izvan njega.

53

Mnogo smo razgovarali o razvoju poželjnih oblika ponašanja, kod jednog djeteta još uvijek

prisutan negativizam i prkosno ponašanje, tu je bilo potrebno mnogo individualnog rada s

djetetom, posebno na vještinama slušanja drugih i odraslih bez upadanja u riječ, ali ponajviše u

sposobnostima verbalnog izražavanja emocija, umjesto fizičkih konflikata u vrijeme frustracija.

Svako dobro djelo i ponašanje ističemo i nagrađujemo (peticom na ruci, zagrljajem, srcem na

ruci ili papiru, pohvalom). Ukazujemo na primjereno ponašanje. Najveći napredak uočile smo

primjenom rasipnog materijala: pijesak, mljevena kava, gris, palenta, kinetički pijesak, što ga

dodatno umiruje i motivira.

Stoga mu svakodnevno nudimo rasipne materijale, koji mu omogućavaju taktilno istraživanje,

manipulaciju materijalom i igru, a ujedno mu omogućava slobodu izražavanja i neposredno

igrom dolazi do različitih spoznaja.

Vidljiv napredak djece u međusobnoj igri djece s prijateljima, mogućnost dogovora, čekanja na

red, poštivanje pravila i suradnju.

GOVOR , KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

Karakteristika djece u 6-oj i 7-oj godini života je da su jako pričljiva i imaju stalnu potrebu

govorno se izražavati. Djeca stalno razgovaraju tijekom igre, međusobno se dogovaraju,

unaprijed planiraju igru i aktivnost, te njezin slijed. Ponekad bi pri tome došlo do nesporazuma,

neslaganja mišljenja, često i malih razmirica. Sve je to normalan način socijalizacije i

54

funkcioniranja u skupini i u društveno-materijalnom okruženju. Takve situacije su dobre i

pogodne za vježbanje socijalnih vještina kao što su slušanje i razumijevanje sugovornika i

partnera u igri, dogovaranje, poštivanje tuđeg mišljenja, te međusobno poštivanje i uvažavanje

tuđeg mišljenja i različitosti. Takve situacije u igri su odgajatelji kao promatrači u igri i

aktivnosti svojim stručnim kompetencijama nastojale riješiti u korist svih prisutnih u nastaloj

situaciji. Djeca spontano koriste govor, samostalno započinju razgovor, te razgovaraju s

odraslima. Djeca u predškolskoj dobi bi trebala pravilno izgovarati sve glasove. Dozvoljeno je

umekšano izgovaranje nekih glasova zbog ispadanja mliječnih zubi. Osobit problem u skupini

je nepravilna glasovna artikulacija, te je zbog toga tijekom cijele pedagoške godine u

logopedski tretman bilo uključeno čak 27 djece. Naš vrtić ima zaposlenog logopeda na puno

radno vrijeme koji se jako trudio sa djecom uvježbati i ispraviti govorne poteškoće. Dva puta

tjedno djeca su polazila ( ponedjeljak i petak ) logopedski tretman. Kod većine djece ( 85 %) je

izgovor ispravljen, te ih je potrebno opominjati u razgovoru kako bi naučeni glasovi prešli u

automatiziranu fazu. Isto tako djeca su dobivala vježbice koje su roditelji s njima radili kod

kuće.

Poželjno je da se dijete pravilno gramatički izražava, te da zna verbalno definirati jednostavne

pojmove. U cilju što boljeg i kvalitetnijeg govornog izražavanja djeci smo svakodnevno

pružale kvalitetan govorni model. Centar za govorno izražavanje je tijekom cijele pedagoške

godine bio popunjen raznovrsnim materijalima i igrama: npr: Brain Gym, govorne igre uz

pokret, prstovne igre i malešnice, brojalice, čitanje priča i bajki, izrada slikopriča, pisanje slova

i zadanih formi u rasipnim materijalima (mljevena kava, pijesak, gris, palenta…), kinetički

pijesak, plastelin, razne senzoričke igre, lutke na štapu, materijali za razvoj taktilne percepcije,

vježbe mikro i makro motorike šake …

55

Dijete u 7-oj godini bi trebalo znati prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu.

Razvoj predčitalačkih vještina je jako važan u ovom periodu razvoja. Djeca trebaju moći

rastaviti poznate riječi na glasove i na slogove, prepoznati s kojim glasom počinje i s kojim

glasom završava riječ, znati imenovati riječi na zadani glas, te prepoznati slova abecede i

brojeve. U cilju što lakšeg uvježbavanja navedenih vještina sa djecom se radilo individualno ili

grupno ( govorne igre, didaktičke igre, logopedske igre, kartice sa slovima, plakati za glasovnu

analizu i sintezu, slikovni rječnici, kolo sreće, radni listovi, vježbe grafomotorike u crtančice,

vježbe za razvoj kinestetičke osnove pokreta ruku… ).

Osim na razvoj govora djecu se poticalo i na ostale oblike stvaralaštva. Na glazbeno

stvaralaštvo (izrada zvečki, udaraljki, raznih instrumenata od pedagoški neoblikovanog

materijala, aktivno ili pasivno slušanje klasične muzike i dječjih pjesmica, ples uz pokret…).

Djeca pokazuju svoje talente kroz instrumentalni nastup „Na lijepom plavom Dunavu“, koji su

uprizorili kao pričevi i princeze.

Likovni centar je bio opremljen materijalima za izražavanje raznim likovnim tehnikama

(olovke, drvene boje, pastele, tempere, ugljen, vodene boje, tuš, zaleđena voda, tuševi u boji,

domaći plastelin, kolaži, krede u boji, crtanje pastelama po drveću, slikanje temperama po

prozirnoj foliji u dvorištu, prirodni materijali, pedagoški neoblikovani materijali…)

56

Djeca su tijekom godine stekla neke nove vještine i usvojila ili poboljšala već postojeće.

Utjecale smo na razvoj slušanja i razgovaranja,sposobnost doživljavanja literarnih i scenskih

djela, percepciju glazbenih elemenata, razvoj glazbenog stvaralaštva, likovnog senzibiliteta,

inovaciju i domišljatost.

Na kraju su sve naučeno pokazali na završnoj svečanosti u Domu kulture uprizorivši priču

„Veliko putovanje maloga puža“. Glavni lik je bio dječak iz naše skupine koji je izuzetno

nadaren, ima glumačke afinitete i gdje je pokazao sve svoje umijeće i vrline. Ostala djeca su se

izmjenjivala u sporednim ulogama, kao pripovjedači ili u plesnim koreografijama. Prilikom

podjele uloga uzele smo u obzir dječje mogućnosti i sklonosti prema određenom razvojnom

području, a i djecu smo pitale u čemu bi htjeli sudjelovati. Djeca su uživala u pripremama za taj

veliki dan u svome životu. Na kraju najbezbrižnijeg razdoblja života, puna dvorana

oduševljenih i dirnutih roditelja, djedova, baka, prijatelja bila im je najveća nagrada za uloženi

trud. Nakon podjele diploma nastavili smo se ugodno družiti u vrtiću.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Početne aktivnosti koje potiču kognitivni razvoj vezane su uz podržavanje samopoštovanja i

povjerenja u vlastite sposobnosti. Način na koji dijete vidi sebe kao osobu i vlastite sposobnosti

izravno je povezan sa stupnjem djetetove odlučnosti u pristupu aktivnosti. Dijete koje se osjeća

vrijednim, prihvaćenim i vjeruje u svoje sposobnosti sudjelovat će u aktivnostima puno

spremnije, potpunije i s više volje za svladavanje izazova i mogućih pogrešaka. U skladu s tim

djeci smo ponudile dovoljno raznovrsnog i poticajnog materijala. U rad smo uključivale

aktivnosti kojim smo djecu motivirale za stjecanje samopouzdanja i povjerenje u vlastite

sposobnosti. Isto tako nudile smo im i aktivnosti u kojima su uzročno-posljedične veze izravne

i lako uočljive.

Djeca su pokazivala znatiželju i interes za rješavanje problema. Promatraju i istražuju,koriste

konstruktivno mišljenje, koriste znanja i iskustva stvaralačke igre, primjenjuju znanja i iskustva

na nov način, te nalaze više rješenja za određeni problem. Djeci su bili dostupni razni materijali

kao poticaj za spoznajni razvoj (prirodni materijali-kamenčići, drvo, puževe kućice, češeri,

lišće, jesenski plodovi, slama, snijeg, voće i povrće, voda, cvijeće, čajevi… ), igre i vježbe za

orijentaciju u prostoru ( logitabi, pokrivaljke, domino, mini poligoni, štafetne igre…), razni

sklopovi matematičkih aktivnosti (skupovi brojeva, više-manje, gore-dolje, lijevo-desno, ispod-

iznad, vremenski i prostorni odnosi,ponašanje u prometu i prometna pravila).

57

U zadnjoj godini vrtića puno smo poradile na razvoju dječje samostalnosti, strpljivosti,

učinkovitosti, spretnosti. Isto tako osobitu pažnju smo pridavale i kontroli emocija, izražavanju

vlastitih osjećaja, da nauče gubiti u društvenim igrama, te da steknu samopouzdanje i svijest o

vlastitom identitetu. Nizom aktivnosti djeca su naučila grupirati predmete prema osobinama,

prema sličnostima i razlikama, postavljati stvari u nizove ili redove, razumjeti količinske

odnose, prepoznati i imenovati geometrijske likove, te razumjeti osnovne prostorne odnose.

Odgajatelji su redovito pratili dječje interese koji su nam bili glavni motiv za prikupljanje

materijala i organizaciju prostora u kojem djeca borave (soba dnevnog boravka, međuprostor

između soba, terasa ili dvorište ), kako bi što uspješnije stimulirale daljnje učenje, razmišljanje

i individualno napredovanje djeteta. Uz pomoć djece i prikupljanje podataka o svakom

pojedinom djetetu izradili smo Osobnu iskaznicu naše skupine sa statističkim podacima. Djeca

su rado sudjelovala u promatranju prijatelja i u matematičkim aktivnostima vezanima uz to

(boja kose, očiju, antropološka mjerenja, datumi rođenja, broj slova u imenu …). Uz tu

aktivnost se nadovezala i izrada karte sa planom grada i okolnih mjesta ,te označavanje adrese

na njoj. Pri čemu su djeca naučila svoju adresu i mjesto stanovanja.

-

58


Tijekom pedagoške godine kontinuirano se i kvalitetno surađivalo sa roditeljima i to u obliku

oglasne ploče i panoa, individualnih razgovora, viber grupe, komunikacijskih i tematskih

roditeljskih sastanaka, kreativnih radionica uoči Maškara, „Jesenska svečanost“ , „Obiteljsko

druženje“ i „Završna svečanost“. Mravići su sudjelovali na druženju i pričanju priče, sa

predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović u OŠ Prelog, povodom posjete Prelogu, u

prosincu 2016. Posjetili smo prvašiće i 4.r u OŠ Prelog u svibnju, kako bi djeca dobila uvid

školskih klupa i učitelja. Posjetili smo Policijsku postaju Prelog, gdje nas je osim policajaca,

dočekao i policijski pas Boos, koji je oduševio djecu

U veljači smo bili na izletu u Zagrebu (bajka na ledu „Pepeljuga“ ) i u lipnju u posjeti OPG-u

Zadravec u Oporovcu, gdje su djeca provela vrijeme u igri i hranjenju koza, te degustaciji

mliječnih proizvoda. Iz svega navedenog se vidi da se sa djecom jako puno predano radilo pri

čemu su djeca aktivno sudjelovala u planiranju i izboru aktivnosti. Sa velikim trudom i

zalaganjem odgajatelji su ispratili još jednu generaciju predškolaca u školu. Smatramo da će

djeca sa sobom ponijeti pregršt znanja, vještina i ugodnih doživljaja koji će im trajno ostati u

lijepom sjećanju.

Izvješće izradili:

Kristina Mihoci, stručna prgvostupnica pred. odgoja

Nikolina Šafarić, stručna prvostunica pred. odgoja

59

4.2.6. Realizacija programa rada s djecom u drugoj, trećoj i četvrtoj godini života

SKUPINA „MALE ZVJEZDICE“

U skupinu“ MALENE ZVJEZDICE“ početkom pedagoške godine upisano je 13 djece u dobi

od 2,7 - 4,5 god. U 3. mjesecu upisuju se djeca jasličke dobi tako da se djeca u dobi od 4 god.

sele u stariju skupinu. Ovu pedagošku godinu završavamo sa 13 djece u dobi od 1,1 – 3,5 god.

– od toga je 8 djevojčica i 5 dječaka. Od 01.01.2017. „mala soba“ u kojoj smo boravili spaja se

sa drugim djelom sobe u kojoj su boravila djeca skupine „MEĐIMURSKE ISKRICE“. Dobili

smo veći prostor pa smo iskoristili za proširenje svih centara aktivnosti, oformili smo novi

centar - mirni kutak u kojem djeca spavaju a tokom dana koristimo za glazbene i tjelesne

aktivnosti. Od tada u skupini rade dva stalna odgajatelja.

Adaptacijski period imali smo gotovo tokom cijele pedagoške godine, jer su se djeca upisivala

gotovo svaki mjesec. Većina djece reagirala je uobičajeno – plačem , odbijanjem hrane –

mlađa djeca imala su malo duže prilagođavanje na vrtić, ali zajedno s roditeljima trudili smo se

da djeci rastanak bude što bezbolniji - u čemu smo i uspjeli! Svakodnevnu potrebu za dnevnim

odmorom imalo je 10-ero djece. Ne spavači i ona djeca koja nisu mogla zaspati ,imala su

ponuđene mirnije aktivnosti ili su sami birali mirnije igre u jednom djelu sobe. Krajem

pedagoške godine djeca u dobi od 3,5 god. nisu mogla spavati pa su odlazila na igru i druženje

s vršnjacima u stariju skupinu. Tokom godine djeca su povremeno izostala zbog bolesti (viroza

,upala grla, kašalj) ali značajnih izostanaka ove pedagoške godine nije bilo.


Tokom godine pratili smo tjelesni i psihomotorni razvoj djece i svaki napredak bilježili u

individualni dosje djeteta. Po praćenju primjećujemo da su djeca u dobi od 2,5 - 3,5 god.

postala veoma samostalna u oblačenju i svlačenju odjevnih predmeta , papuče obuvaju sami,

sami odlaze na wc i sve pokušavaju napraviti samostalno. Također je većina djece te dobi

usavršilo pokrete kretanja i ovladalo motoričkim vještinama – stoj na jednoj nozi, trčanje oko

prepreka, trčanje bez spoticanja ,…Motorički razvoj kod djece u dobi od 1 – 2 god. je

djelomično razvijen u skladu sa njihovim godinama. Svakodnevno smo se trudili da provodimo

neku vrstu tjelesnih aktivnosti - kako bi se zadovoljila dječja potreba za kretanjem (šetnja,

pokretne igre s pjevanjem, takmičarske igre,…)

60

Nastojali smo poticati djecu na razvoj fine motorike svakodnevnim crtanjem, rezanje malim

škaricama, slaganje kockica, umetanje predmeta u predmet, …

SOCIO-EMOCIONALNI I RAZVOJ LIČNOSTI

Nastojali smo biti dobar model ponašanja, poticali smo djecu na suradnju, razvoj prijateljstva,

poštovanje prema odraslima i međusobno poštovanje djece, iskazivanje osjećaja - suosjećanje.

Trudile smo se stvoriti topao, poticajan i pouzdan kontakt s djecom kako bi mogli uspješno

razviti osjećaj sigurnosti i povjerenja.

Većina djece (1 - 2.5 god.) burno su izražavala svoje emocije (snažno i kratko) kada nije bilo

po njihovom ili kada su trebala nešto podijeliti. Reagirala su vikanjem, guranjem, griženjem,

vrištanjem,… Nastojali smo im nuditi rješenja koja uključuju kratko odlaganje zadovoljenja

želja i potreba ili zamjenu za željenu stvar, igračku,… Djeca u dobi od 2,5 - 3,5 god. pokazuju

pozitivan stav prema sebi i vršnjacima, rado sudjeluju u igri s djecom mlađe dobi jer se tada

osjećaju veoma važnima a time i razvijaju svoje samopouzdanje.

61

SPOZNAJNI RAZVOJ

Spoznajni razvoj kod djece je u skladu s godinama. U svakodnevnim aktivnostima poticali smo

istraživački duh, uočavanje veza i odnosa među predmetima i pojavama, koristeći bližu i dalju

okolinu. Poticali smo aktivnosti u kojima su djeca primjenjivala vlastita iskustva, doživljaje i

događaje iz obiteljskog okruženja i šire. Djeca jasličke dobi počela su razvrstavati i slagati

predmete, aktivno isprobavali i istraživali – opipom, sastavljanjem,…Centre aktivnosti

nadopunjavali smo materijalima prema interesu djece. Većina djece pokazala je velik interes za

igre u kojima istražuju – punjenjem, pražnjenjem posudica, presipavanjem,…- u početku su

imali kinetički pijesak, kasnije smo ponudile obojenu rižu – u tim istraživačkim aktivnostima

su se zadržavali veoma dugo. Interes za tu vrstu aktivnosti je potrajao duže vrijeme.

U proljeće smo posjetili voćnjak kako bi vidjeli kako izgledaju voćke u cvatu , da bi u jesen

kada ponovno planiramo posjetiti voćnjak mogli usporediti – cvatnju i plodove, da bi

zajednički otkrili kako nastaju jabuke.

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

Tokom cijele pedagoške godine trudili smo se biti ispravan govorni model djeci. Govornu

komunikaciju prilagođavale smo svakom pojedinom djetetu ovisno o dobi. Nastojale smo

svakodnevno podržavati obogaćivanje vokabulara, komunikacije, izražavanje i stvaralaštvo

kroz razne aktivnosti – dramske (igre s lutkama na štapu), igre s pjevanjem (pokret, ritam),

62

upoznavanje glazbenih instrumenata, razne pjesmice i aktivno slušanje dječje ali i klasične

glazbe.

Većina djece dobro govorno komunicira obzirom na razvojni status, te razumije većinu onoga

što je rečeno. Sva primijećena odstupanja od jezičnog standarda prijavljena su logopedinji.

Svakodnevno smo nudile sve likovne tehnike - te kreativno izražavanje pedagoški

neoblikovanim materijalom. Većina djece pokazala je veliki interes za likovno izražavanje , a

najviše su se zadržavali u slikanju - tempera bojom.


Kako bi suradnja s roditeljima bila što kvalitetnija nastojale smo s roditeljima ostvariti što

češću suradnju i komunikaciju. Poticale smo ih i inicirale što češće susrete po dogovoru, tako

se većina roditelja odazvala na individualne razgovore.

Veliku pažnju pridavale smo panou za roditelje gdje smo tjedno mijenjale i nadopunjavale

sadržaje kao što su tekuće informacije, dječji likovni radovi i stručni savjeti. Na roditeljske

sastanke roditelji su se odazvali u manjem broju, ali bi se naknadno informirali.

Radionica s roditeljima – 07.12.2016. – izrada božićnih ukrasa – povodom božićnog sajama

Posjet obitelji Marđetko (dijete u skupini) - 22.09.2016. – razgledavanje farme, upoznavanje

domaćih životinja, druženje s obitelji

63

Jesenska svečanost – 07.10.2016. – nakon kratkog nastupa, zajedničkih igara imali smo

druženje s roditeljima i djecom

Posjet voćnjaku obitelji Mikec – 12.04.2017. – šetnja do voćnjaka , razgledavanje voćaka...

Završna svečanost – 14.06.2017. – oprostili smo se od predškolaca uz nastup velikih i malih

zvjezdica te smo nakon toga imali druženje s roditeljima i djecom

SURADNJA SA OSNOVNOM ŠKOLOM I UDRUGOM “SVETI ROK“- 18.12.2016. –

tradicionalno i ove pedagoške godine zajedno sa osnovnom školom uključili smo se u božićni

sajam, gdje smo prodavali božićne ukrase izrađene uz pomoć roditelja. Sav prikupljeni novac

iskoristili smo jednim dijelom za kupnju printera a drugi dio za kostime – maškare

Izvješće izradili:

Ivana Horvat, stručna prvostupnica pred. odgoja i obrazovanja

Dijana Vuk, stručna prvostupnica pred. odgoja i obrazovanja

64

4.2.7. Realizacija programa rada s djecom u petoj, šestoj i sedmoj godini života

SKUPINA „VELIKE ZVJEZDICE“

Pedagošku godinu 2016./2017., odgojno-obrazovna skupina „Velike zvjezdice“, započinje sa

16-tero upisane djece, od toga samo dvoje novoupisanih. Starosna dob djece je od 4 do 6

godina. U skupini je jedno dijete s odstupajućim socijalnim ponašanjem i jedno dijete s

posebnim potrebama koje pohađa vrtić u skraćenom vremenskom trajanju (4 sata dnevno) i uz

prisustvo osobnog pomagača.

U ožujku dolazi do reorganizacije rada pa četverogodišnja djeca iz skupine „Male zvjezdice“,

prelaze u „Velike zvjezdice“ te se broj djece povećava na 23. Još jedan predškolac dolazi u

svibnju. On je polaznik programa predškole koji je prethodno pohađao u matičnom vrtiću u

Prelogu te je došao u naše područno odjeljenje zbog obiteljskog preseljenja.

Pedagošku godinu 2016./2017. odgojno-obrazovna skupina „Velike zvjezdice“ završava s 24

polaznika u dobi od 4 do 6 godina, od toga 11 predškolaca,a prema spolnoj pripadnosti 8

djevojčica i 16 dječaka.

Adaptacijski period prošao je bez većih poteškoća. U početku smo oformile „klasične“centre

aktivnosti (glazbeni, likovni, građevni, obiteljski centar…) koji su svojom estetikom i

bogatstvom materijala poticali djecu na aktivnost. Pri dolasku djece u skupinu vodile smo

računa o tome da se djeca u vrtićkom okruženju osjećaju ugodno, dobrodošlo, zadovoljno i

opušteno, kako bi mogla što kvalitetnije provoditi svoje vrijeme u ustanovi.

Promatranjem i analizom aktivnosti djece, njihovog ponašanja, međusobne interakcije i

suradnje, zaključujemo da je djeci potrebna promjena prostorno-materijalnog okruženja.

Početkom ožujka, uvodimo nove centre aktivnosti, više istraživačkog sadržaja, koji su proizašli

praćenjem interesa djece, a to su bili; centar svjetla i sjene, centar magnetizma, centar

dinosaura i centar slike o sebi. Fotografije centara nalaze se u daljnjem tekstu.

65

66

U svoju pedagošku praksu uvodimo sve više istraživačkih aktivnosti u kojima djeca mogu

sudjelovati prema individualnoj želji, neograničenom trajanju i prema vlastitom izboru

vremena. Primjećujemo kako postoji interes djece za aktivnosti, ali je potrebno uključivati se u

iste zbog nesigurnosti djece. Naime, djeca nemaju naviku istraživanja bez konkretnog,

prethodno najavljenog cilja, pa je u ovom segmentu bila potrebna pomoć odgojitelja kako bi ih

uputio na slobodu pri izboru i korištenju materijala, prava na pogrešku, drugačije mišljenje i

razmišljanje i dolaska do vlastitih spoznaja i zaključaka. U ovim aktivnostima predvodili su

dječaci predškolci, ali uskoro su se počela uključivati i mlađa djeca, koja su kasnije i duže

ostajala u izabranim aktivnostima. Sve navedeno dovodi do toga da se djeca doista bave onim

aktivnostima koje ih interesiraju, u grupi ili individualno, što posebno pridonosi kvaliteti

67

odgojno-obrazovnog utjecaja na dijete. Organizacijski i materijalni uvjeti u dobroj su mjeri

pratili potrebe djece i odgojitelja.

Do kraja pedagoške godine, djeca su postala sigurnija u sebe, imala pozitivniju sliku o sebi,

postala svjesnija svojih sposobnosti i mogućnosti, samostalnija, komunikativnija. Povećala se i

socijalna kompetencija, posebice na razini dogovaranja i zajedničkog rješavanja problemskih

zadataka i suradnje. Samim time, povećala se i razina suradničkog učenja.


Kod većine djece, tjelesni i psihomotorni razvoj, tekao je u skladu s predviđenim razvojem za

njihovu kronološku dob. Kod jednog djeteta primjećena su odstupanja u razvoju osnovne

motorike što smo tokom godine pokušavale usavršavati kroz različite oblike rada, uz

stupnjevito otežavanje problemskih zadataka.

Sličnim pristupom pokušavale smo rješavati i odstupanja u razvoju fine motorike kod

nekolicine djece.

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Tokom pedagoške godine nastojale smo djecu dovoditi u različite situacije u kojima bi ona

mogla doći u dodir s vlastitim emocijama. Djeca su naučila prepoznavati i imenovati svoja

osnovna emocionalna stanja, ali i uočavati i prepoznavati emocije druge djece. Većina djece

zna i jasno verbalizirati svoje trenutno emocionalno stanje odgojitelju, ali i drugoj djeci. Nudeći

djeci različite modele i moguće načine prihvatljivog izražavanja vlastitih emocija, djeca vrlo

brzo shvaćaju moguće posljedice i reakcije na neko ponašanje, te ih i sama počinju regulirati.

Svakom djetetu pristupale smo sukladno njegovim crtama ličnosti. Kod dvoje djece uočene su

teškoće u stupanju u međusobnu interakciju s drugom djecom, te je bilo potrebno češće

uključivanje odgojitelja. Razvoj socijalnih umijeća kod većine djece bio je sukladan

predviđenom razvoju za njihovu kronološku dob. Ipak, socio-emocionalni status kompletne

skupine nije bio idiličan. Često ga remetilo neprihvatljivo, socijalno ponašanje jednog djeteta.

Za rješavanje ovog problema potražile smo i pomoć stručnog tima (ravnateljice, logopedice i

ostalih odgojiteljica), jer smo smatrale da nam novi pogled na postojeću situaciju može

iznjedriti nove oblike i metode u pristupu djetetu i djeci, kako bi napredak bio što brži.

Postupnim rješavanjem ovog problema povećale su se prosocijalne dispozicije svakog djeteta,

te se počela razvijati toplija emocionalna sredina.

68

SPOZNAJNI RAZVOJ

Spoznajni razvoj djece poticale smo kroz stvaranje uvjeta u kojima djeca mogu, u skladu sa

svojim interesima i mogućnostima, nadopunjavati svoje neformalno znanje i iskustvo, uvidjeti

svoje kompetencije, razvijati divergentno mišljenje te uviđati rezultate svog djelovanja. Nudile

smo djeci mnoštvo istraživačko-spoznajnih aktivnosti, didaktički neoblikovanog materijala,

različite materijale za likovno izražavanje, različite senzorne poticaje, različite kontakte s

osobama iz uže i šire društvene zajednice… U skladu s kronološkom dobi djece, pokušale smo

utjecati na razvoj grafomotorike, predčitalačkih i elementarnih, matematičkih sposobnosti.

Različitim aktivnostima omogućavale smo djeci uočavanje i shvaćanje uzročno-posljedičnih

veza. Spoznajni razvoj u skladu je s kronološkom dobi djece. Veća odstupanja u akademskom

znanju, uočena su kod dvoje predškolaca (koji su kasnije i dobili rješenje o odgodi škole).


Na području govora, uočena su veća odstupanja u govoru i pravilnom izgovoru pojedinih

glasova kod šestero djece, koja su zatim upućena logopedu. Nakon logopedskih testiranja,

osmero je djece (od njih 16) obuhvaćeno tretmanom. Kasnije, prilikom povećanja broja djece u

skupini, na zahtjev troje roditelja, još je i to troje djece obuhvaćeno logopedskim tretmanom,

ali s manjim govornim odstupanjima.

Komunikacija djece uglavnom je na zadovoljavajućoj razini. Kod jednog djeteta, uočena je

potreba za poticanjem verbalizacije svojih potreba, a kod druge dvoje djece, potreba za

razvijanjem pravilne gramatičko-sintaktičke strukture.

Tokom pedagoške godine, djeci su bili dostupni različiti materijali i sredstva koji su poticali

djecu na različite oblike izražavanja i stvaranja. Posebno smo poticali i njegovali dječje

kreativno stvaralaštvo.

RAZLIČITI OBLICI SURADNJE

Tokom pedagoške godine nastojali smo njegovati kvalitetnu suradnju sa svim sudionicima

odgojno-obrazovnog procesa unutar naše ustanove, tehničkim osobljem, roditeljima te užom i

širom zajednicom.

Posebno smo ponosne što smo uspjele suradnički odnos s roditeljima pretvoriti u partnerski

odnos. Na taj način, svi smo zajedno kreirali prostorno-materijalno okruženje i aktivnosti

prema uočenim interesima djece. Vrlo pozitivan odjek kod djece i roditelja, imao je projekt

69

„Moj tata je naj“, unutar kojeg su očevi, boraveći u našoj skupini, predstavljali djeci svoje

sposobnosti i vještine kroz osmišljene aktivnosti u kojima su djeca mogla aktivno sudjelovati.

Vrlo brzo, na inicijativu djece, a i samih roditelja, uslijedila su i gostovanja majki u skupini.

Sve ove aktivnosti imale su izrazito veliku važnost u stvaranju pozitivne slike djece o sebi te

razvoju sigurnosti i samopouzdanja kod djece. Roditelji koji su gostovali u našoj skupini,

komentirali su, kako tek boravkom u skupini po9činju kvalitetnije uočavati našu implicitnu

pedagogiju i važnost nas kao odgojitelja. Fotografije vezane uz suradnju sa roditeljima, nalaze

se u daljnjem tekstu.

70

Sa Osnovnom školom Draškovec, također smo intenzivirali suradnju kroz različite zajedničke

humanitarne akcije, posjete školi, razmjeni informacija sa budućim učiteljem naših

predškolaca, školskom pedagoginjom i naravno ravnateljicom.

Naša skupina sudjelovala je i u raznim manifestacijama koje su se održavale na lokalnoj razini,

kao što su bile; božićna priredba, maškare, Sajam cvijeća, predstave, posjet Gradskoj knjižnici i

čitaonici…)

71

U suradnji s roditeljima, organizirali smo i nekoliko radionica. Božićna radionica iznjedrila je

niz ukrasnih predmeta koje smo ponudili mještanima na Božićnom sajmu u Draškovcu. Za

prikupljeni novac od donacija, kupili smo printer i materijal potreban za izradu kostima za

maskenbal.

Izvjeršće izradile:

Mirjana Lipić, odgajatelj pred. djece

Veronika Mikulan, stručna prvostupnica odgojiteljica djece rane i pred. dobi

72

5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

5.1 realizacija individualnog i skupnog stručnog usavršavanja djelatnika

Stručno usavršavanje odgojitelja provodilo se na odgojiteljskim vijećima u vrtiću, seminarima i

aktivima koje se organizirao Agencija za odgoj i obrazovanje, MZO, Udruga odgajatelja

„Krijesnice“, Knjižnica i čitaonica grada Preloga, Međimurska udruga za ranu intervenciju,

Katehetski ured Varaždinske županije, Župni ured Prelog, OMEP Croatia, Institut za

waldorfsku pedagogiju, preko stručne literature i Interneta.

Svaki odgojitelj ima svoj Individualni plan usavršavanja koji je odložen u dosjeu radnika, u

kojem su navedene teme za individualno stručno usavršavanje, te teme odgojiteljskih vijeća,

stručnih aktiva i stručnih skupova, kojima se prisustvovali odgojitelji.

a) odgojiteljska vijeća

Tabela br. 7

Realizirane teme stručnog usavršavanja

Red.

br.

TEMA

vrijeme

realizacije

nositelj

realizacije

1. - Godišnje izvješće za 2015/2016

- napredovanje odgajatelja mentora

- ppt „Digitalne kompetencije“

- organizacija rada za 2016/2017

29.8.2016.

- ravnateljica

- Nataša Novak,

prof. odgajatelj

mentor

2.

- Godišnji plan i program rada za 2016/2017

- Kurikulum DV Fijolica

- godišnje zaduženje satnice

12.9.2016.

- ravnateljica

3. - povjerenstvo za stažiranje odgajatelja

pripravnika i logopeda

- ppt „Interakcijsko učenje u dječjem vrtiću“

- nadolazeće aktivnosti

15.11.2016.

- ravnateljica

- Kristina

Posavec, mag. i

Adrijana Karol,

odgajatelj

4. - ppt „Vjerski odgoj skupine Vrapčići“

4.1.2017. Ivana Crnčec

Mati, prof. i

Marija Kočet,

odgojiteljica u

vjeri

73

5. - ppt „Duhovni razvoj djeteta u pred. ustanovi“

- ppt „Dobar glas daleko se čuje“

26.1.2017.

-Agneza Mihac i

Stjepana Sokač,

odgojiteljice u

vjeri

- Tatjana

Nikolajevna

Bubek,

prof.logoped i

odgojiteljice:

Ivana Crnčec

Mati, Marija

Kočet, Stjepana

Sokač, Ivana

Horvat

6. - ppt“Rad u mješovitoj skupini“ 20.2.2017. Mirjana Lipić,

Dijana Vuk,

Valentina Horvat

7. - ppt „Razvoj predčitalačkih i predmatematičkih

vještina kod djece pred. dobi“

4.4.2017. Nikolina Šafarić i

Kristina Mihoci

8. - ppt „Organizacija boravka u jaslicama“

- ppt „Zdravstveni voditelj u dječjem vrtiću“

- organizacija rada tijekom ljetnih mjeseci

- organizacija rada u novoj ped. 2017/2018.g.

29.6.2017.

Jasminka Hozjak,

Maja Horvat –

odgojiteljice

Ela Mezga,

zdravstvena

voditeljica

b) stručni skup u ustanovi

Tabela br. 8

Red.

Br.

TEMA datum mjesto Br. odgajtelja

1. „Partnerstvo s obitelji“ POU „Korak po

korak“

3.12.2016. Prelog 22

2. „Modeliranje poželjnog dječjeg

ponašanja“ POU „Korak po korak“,

radionica

11.3.2017.

Prelog

21

3. „Modeliranje poželjnog dječjeg

ponašanja“, POU „Korak po korak“

Supervizijski susret

12.5.2017.

Prelog

21

74

c) stručni skupovi izvan ustanove

Tabela br. 9

Red.

Br.

TEMA datum Mjesto br.odgojitelja

Modaliteti uključivanja roditelja u

tvorbu kurikuluma, Udrugas

odgajatelja Krijesnice

4.10.2016.

Čakovec

2

Razvojne mape, Udruga odgajatelja

Krijesnice

19.10.2016. Čakovec 3

Zvrkaonica, Knjižnica i čitaonica

grada Preloga

21.10.2016. Prelog 1

Katehetska škola za odgojiteljice u

vjeri, AZZO

12.11.2016. Zagreb 3

Projekti kao poticajza učenje u ranom

djetinjstvu, Udruga odgajatelja

Krijesnice

21.11.2016.

Čakovec

11

Božićna obnova, Katehetski ured

Varaždinske županije

21.12.2016. Varaždin 2

Ciklus gzazbenih radionica, Udruga


Rujan-prosinac

2016.

Đurđevac 1

Aktivnosti za provođenje perceptivno-

motoričke stimulacije, Udruga


31.1.2017.

Čakovec

8

Obnova u duhu svetom u župnoj

zajednici Sv. Jakoba u Prelogu

9.2.2017.

Prelog

2

Hiperaktivnost i teškoće senzorne

integracije u pred. dobi, Udruga


28.2.2017.

Čakovec

9

Glazbena radionica prof. Branimira

Magdalenića

21.2.2017. Nedelišće 2

Integracija eTwinning projekta u

kurikulumu odgojno-obrazovne

skupine i vrtića“, AZZO

2.3.2017.

Varaždin

2

Disfagija dječje dobi, Hrvatsko

logopedsko društvo

4.3.2017. Zagreb 1

Županijsko stručno vijeće logopeda u

OŠ

10.3.2017. Zagreb 1

Preduvjeti razvoja kvalitetnih

projekatas s djecom, Udruga


1.4.2017.

Čakovec

5

Uskrsna duhovna obnova za

odgojiteljice u vjeri, Katehetski ured

Varaždinske biskupije

10.4.2017.

Varaždin

4

Razvoj interkulturalnih kompetencija

djece rane i pred. dobi,m Udruga


20.4.2017.

Čakovec

9

75

ŽSV stručnjaka edukscijsko-

rehabilitacijskog profila u

Međimurskoj županiji, AZZO

24.4.2017.

Čakovec

1

Stručni skup za odgajatelje

pripravnike, AZZO

7.6.2017.

Zagreb

1

OMEP - konferencija 19-24.6.2017.

Opatija

1

Waldorfska pedagogija, Institut za

Waldorfsku pedagogiju

Tijekom

ped.2016/2017

godine

Zagreb

1

Planiranje, praćenje, dokumentiranje i

reflektiranje odgojno-obrazovne

prakse

Tijekom ped.

2016/2017.godine

.

Đurđevac

1

5.2. realizacija godišnje i mjesečno planirane satnice

Ukupna godišnja satnica, umanjena je za godišnji odmor pojedinog odgojno-obrazovnog

djelatnika, te je u potpunosti realizirana.

5.3. stručna literatura

Nabavljeno je nekoliko novih stručnih knjiga, kojima se upotpunila vrtićka knjižnica.

Pretplaćeni smo na časopis „Dijete, vrtić, obitelj“, „Djeca u Europi“ „Zrno“ , „Moj vrtić“.

Odgojitelji su se koristili i literaturom iz Knjižnice i čitaonice grada Preloga, te Internetom.

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Roditelji imaju i pravo i odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece s

odgojiteljima u vrtiću. Odgojitelji su odgovorni za uspostavljanje i održavanje čestih kontakata

s obiteljima.

Raznim oblicima suradnje jača se roditeljska kompetencija za odgoj djece, stjecanje znanja i

vještina za provedbu bitnih zadaća u skrbi za dijete i u radu s djecom. Takvom suradnjom

roditeljima se omogućio bolji uvid i sudjelovanje u praćenju psihofizičkog razvoja njihove

djece.

Oblici suradnje s roditeljima bili su različiti:

➢ individualni razgovori

➢ zatvorena facebook grupe roditelja i odgojitelja

➢ roditeljski sastanci – informativni, stručni

➢ radionice za roditelje

➢ roditeljski centar – pano za roditelje – dječji radovi, pisani materijal o odgoju djece

➢ sudjelovanje roditelja u programu:

76

- boravak roditelja u skupini tijekom prvih dana djetetove prilagodbe

- posjete roditeljskom domu

- poludnevni izleti

- proslave rođendana

- blagdani- Dani kruha u vrtiću, Božić, Uskrs

- svečanosti – Jesenska svečanost, Božićna svečanost, Sajam cvijeća, Dan obitelji,

Završne svečanosti

6.1. realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka

Na osnovu zapažanja odgojitelja, roditelji se još uvijek nedovoljno uključuju u diskusiju na

roditeljskim sastancima. Zadatak za odgojitelj, za novu ped. godinu je: i dalje stvarati dobru i

poticajnu atmosferu na roditeljskim sastancima, tako da se roditelji osjećaju što ugodnije, kako

bi mogli aktivnije sudjelovati, na prvom roditeljskom sastanku dogovoriti teme za narednu ped.

godinu. Realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka nalazi se u izvješću svake skupine.

6.2. realizacija planiranih radionica s roditeljima

Realizacija planiranih radionica s roditeljima je u izvješću svake skupine.

Na osnovu valorizacije odgojitelja, radionice su prihvatljivije za suradnju, zbog opuštajuće

atmosfere, te će se slijedeće ped. godine u suradnji s roditeljima planirati više radionica.

7. REALIZACIJA SURADNJE SA SVIM DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI

SUDJELUJU U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA

➢ Suradnja s Osnovnom školom obuhvaćala je posjetu Osnovnoj školi, davanje podataka

o djeci za upis u prvi razred

➢ Suradnja s Visokom učiteljskom školom - praksu u našem vrtiću imale su izvanredne

studentice Visoke učiteljske škole (odgojitelji).

➢ Suradnja s Gradskom knjižnicom i čitaonicom provodila se putem posudbe slikovnica

za djecu, stručne literature za odgojitelje, stručnog usavršavanje odgojitelja, javne

izložbe dječjih radova, sudjelovanje u projektu „Čitaj mi“, te posjete djece u knjižnici i

posjete knjižničarke djeci u vrtiću

77

➢ Suradnja sa Župnim dvorom- djeca iz vjerske skupine „Zvončići“ i „Vrapčići“ i

odgojiteljice u vjeri Agneza Mihac, Stjepana Sokač, Marija kočet pripremile su

prigodne programe u Župnoj crkvi u Prelogu povodom blagdana, blagoslov kruha od

strane župnika u našem vrtiću

➢ Suradnja s Turističkom zajednicom grada Preloga - djeca Dječjeg vrtića «Fijolica»

sudjelovala su u svim aktivnostima koje su se organizirale na nivou grada –

manifestacija Zahvala za plodove zemlje, sudjelovanje u povorci maškara u Prelogu,

sudjelovanje na otvaranju Sajama cvijeća, javno obilježavanje Dana Europe na trgu

➢ Suradnja s lokalnom upravom, sponzorima i donatorima – osigurana su sredstva za

redovnu djelatnost (60 % ekonomske cijene), te razna sponzorstva od strane firmi,

poduzeća i udruga na području grada

➢ Suradnja s komunalnim poduzećem PRE-KOM

Komunalno poduzeće PRE-KOM organizira edukaciju djece pod nazivom „Ne dvoji,

nego smeće odvoji“.

➢ Suradnja sa Agencijom za odgoj i obrazovanje te Ministarstvom znanosti,

obrazovanja i športa RH - glede provedbe bitnih zadaća Godišnjeg plana i programa

rada vrtića, stručnog usavršavanja, financijska sredstva za djecu s teškoćama u razvoju i

predškolu.

➢ Suradnja s Udrugom odgajatelja Krijesnice i Međimurskom udrugom za ranu

intervenciju u djetinjstvu MURID– stručno usavršavanje odgojitelja

➢ Suradnja sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije- stručno usavršavanje

odgojitelja, kuharica, spremačica- primjena HACCP programa

➢ Suradnja s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje – sudjelovanje u projektu

Samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

➢ Suradnja sa Katehetskim uredom Varaždinske županije – stručno usavršavanje

odgojiteljica u vjeri u predškolskim ustanovama

78

1.8. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA

Tabela br. 9

Red.

Broj

PROGRAMSKI SADRŽAJI

1. Vođenje poslovanja dječjeg vrtića

-Poslovi organizacijske, financijske, pravne i stručno pedagoške naravi

-Zastupanje i predstavljanje vrtića

2. Poslovi planiranja i provođenja rada

-Rad na planu i programu vrtića

-Kontrola provođenja programa, ostalih dokumenata, briga o pravodobnosti i

kvaliteti izrade planova odgojitelja

-Planiranje nabave didaktike, stručne literature i ostalog potrošnog materijala

3. Poslovi u području radnih odnosa

- Osigurati stručnu pomoć djelatnicima u postupku zaštite njihovih prava

- Pravovremeno pripremanje i donošenje akata kojima se uređuju radni odnosi

4. Informiranje djelatnika vrtića

- o svim važnim događanjima

5. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća vrtića

- Aktivno sudjelovanje u radu

- Praćenje, kontroliranje, provjeravanje da li su odluke u skladu sa Zakonom i aktima

vrtića

- Pravilno i pravodobno provođenje odluka UV

6. Rad i suradnja s roditeljima i ostalim čimbenicima

- Osigurati uvjete za normalnu i nesmetanu suradnju između djelatnika vrtića,

roditelja i ostalih čimbenika

7. Praćenje, proučavanje i tumačenje zakonskih propisa bitnih za rad vrtića

- Obavljanje svih propisa u skladu sa Zakonom i drugim aktima

8. Ostali poslovi

- Ped.dokumentacija, ind.usavršavanje, i sl .

79

9. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA STRUČNOG SURADNIKA - LOGOPEDA

Govor nije funkcija, nego je dio cjeline. Važno je imati na umu da se poticanje pojedinačne

funkcije - govora, mora obavljati zajedno s poticanjem ostalih psihičkih funkcija. Govor je

usko povezan s inteligencijom, pamćenjem, pažnjom i percepcijom. Zato je važno poticati

psihu u cjelini. Najvažnija funkcija govora je upravo komunikacija, a sam razvoj govora je

složen i suptilan proces koji se odvija pod utjecajem različitih bioloških i socioloških uvjeta.

Govor se uči od okoline, a put do pravilnog izgovora je dugotrajan. Nezamjenjivu ulogu u

poticanju jezičnog i govornog razvoja ima djetetova okolina – roditelji i odgajatelji te svi drugi

koji uključeni u djetetov odgoj.

Često se kaže da je govor proizvod glasova i glasovnih kombinacija, osnovno i najlakše

sredstvo usmenog kazivanja, izražavanja misli, želja i osjećaja.

Neophodno je imati na umu da, iako postoje dobne norme za pravilan jezično-govorni razvoj,

svako je dijete jedinstveno i ima individualan tempo razvoja. Nije svako odstupanje poremećaj,

ali zahtijeva posebno praćenje. Većina govornih poremećaja nastaje u ranom djetinjstvu i često

traju više godina otežavajući osobi život, jer ostavljaju posljedice na psihosocijalnom i

edukativnom planu samog djeteta.

Potrebno je intervenirati što ranije kako bi se govorni poremećaj što efikasnije uklonio, a štetne

posljedice svele na minimum.

Potrebno je pratiti rizičnu djecu i pravodobno početi s logopedskim tretmanom, što se posebno

odnosi na predškolce, zbog saniranja samog poremećaja koji bi kasnije mogao utjecati na

čitanje i pisanje djeteta. Važnost logopedskog rada se očituje i u evidenciji djece koja imaju

dodatna oštećenja kao što su intelektualne poteškoće, poremećaji u ponašanju i oštećenje vida i

sluha.

Svake godine sve je veći broj djece s poremećajima u izgovoru i jezičnim poremećajima.

Većina se poremećaja može dijagnosticirati u najranijoj dobi (prije 3. godine) stoga je rana

intervencija ključan faktor sprječavanja teškoća u kasnijoj dobi.

Cilj logopedskog programa je usmjeren na prevenciju i sanaciju svih vrsta govornih, jezičnih i

glasovnih teškoća, koje se putem suvremenih tehnika, metoda i sredstava rada mogu uspješno

sanirati. Preventiva uključuje prvenstveno suradnju s odgojiteljima i roditeljima, te podizanje

opće govorno-pedagoške kulture roditelja i odgojitelja, upozoravajući na psihogene i sociogene

faktore koji mogu utjecati na djetetov govor.

Logopedski tretman potrebno je provoditi kontinuirano, te primjenjivati adekvatne terapijske

postupke i prilagoditi intenzitet terapije prema težini govornog poremećaja i mogućnosti

80

djeteta. U rad je potrebno uključiti odgojitelje i roditelje radi koordinacije postupka u cilju

postizanja očekivanih rezultata. Vrlo važno je na vrijeme prepoznati odstupanja u razvoju

govora i pravodobno reagirati. Bitne zadaće ove godine bile su:

-preventivno djelovanje – otkrivanje djece s jezično-govornim poremećajima, savjetovanje

roditelja i odgojitelja;

-terapijsko djelovanje – organizacija vježbi za djecu kod koje su dijagnosticirani

komunikacijski i jezično-govorni poremećaji, realizacija vježbi, edukacija roditelja za

adekvatnu pomoć djeci.

PRIKAZ REZULTATA RADA STRUČNOG SURADNIKA LOGOPEDA

U mjesecu listopadu 2016. provedeno je trijažno ispitivanje jezično-govornog statusa djece

polaznika Dječjeg vrtića «Fijolica» u Prelogu i područnih odjeljenja u Draškovcu i Cirkovljanu.

Dječji vrtić «Fijolica» sačinjavaju djeca s područja grada Preloga i okolnih naselja, a djeca su

prema kronološkoj dobi i zahtjevima roditelja raspodijeljena u 6 skupina u Prelogu (Mravići,

Zvončići, Pčelice, Loptice, Gljivice i Leptirići) te ostale 3 skupine u područnim odjeljenima –

Vrapčići u Cirkovljanu i Velike Zvjezdice i Međimurske Iskrice u Draškovcu. Skupina

«Međimurske Iskrice» posebna je skupina za 6-tero djece s dijagnozom komunikacijski

poremećaj (autizam), koja je bila sastavni dio vrtića do prosinca 2016., a od siječnja 2017.

djeca su nastavila rehabilitaciju u MURID-u.

Evidentiran broj djece za pedagošku godinu 2016./2017. je iznosio 225.

Ispitano je ukupno 152 djece. Govorni status djece ispitivao se tijekom čitave godine za onu

djecu koja su kasnije uključena u vrtić te su prema potrebi i ona uključena u logopedski

tretman.

U trijažno ispitivanje bila su uključena djeca u dobi od 4 do 7 godina te djeca s teškoćama u

razvoju.

Trijažnim ispitivanjem utvrđena su odstupanja u govoru kod 71 djeteta te su oni uključeni u

logopedsku terapiju, a za troje djece je u procesu praćenja.

81

Tabela 1: Broj djece s poremećajima po vrtićima

USTANOVA Broj ispitanih Utvrđeni

poremećaji

Djeca u

logoterapiji

Djeca u

praćenju

Prelog 97 49 47 2

Draškovec 30 18 17 1

Cirkovljan 25 7 7 0

UKUPNO 152 74 (45%) 71 3

Kao što je vidljivo iz tabele, najveći broj ispitane i evidentirane djece, a s time i djece uključene

u terapiju, bila su djeca s područja grada Preloga. Objašnjenje dobivenih rezultata leži u

činjenici što je grad Prelog veća sredina od obližnjih Draškovca i Cirkovljana, a i u Prelogu je

upisan najveći broj djece u dječji vrtić.

Iz dobivenih rezultata (dječaci 56% i djevojčice 44% od ukupnog broja djece) je vidljivo da

su govorni poremećaji zastupljeniji kod dječaka što je u skladu s rezultatima stranih

istraživanja. Kao glavni uzrok veće učestalosti govorno-jezičnih poremećaja kod dječaka

navodi se veća sklonost dječaka k razvoju govorno-jezičnih poremećaja i sporije sazrijevanje

neuroloških i bioloških struktura potrebnih za jezično-govornu produkciju.

Tabela 2: Broj djece s obzirom na spol

ODJELJENJE: Broj djece u terapiji Dječaci Djevojčice

Prelog 47 25 22

Draškovec 17 11 6

Cirkovljan 7 4 3

Ukupno 71 40 (56%) 31(44%)

82

Grafički prikaz: Broj djece s obzirom na spol

Logopedska se terapija provodila najčešće 2-3 puta tjedno, najčešće individualno, u paru i

grupno.

Svaka je seansa trajala 25-30 minuta, a uvijek su se preporučile i vježbe za rad kod kuće.

Neka su djeca bila uspješnija i brža u napretku od druge djece te su u relativno kratkom roku

završila logopedsku terapiju i automatizirala pravilan izgovor. Razlozi «dugotrajnosti»

logopedske terapije mogu biti i nezainteresiranost djeteta i roditelja za rad kod kuće, slabije

sazrijevanje artikulatora, manjak pažnje i koncentracije.

Uz direktnu terapiju djece, provodila se i suradnja s roditeljima (opservacijski rad u korekciji

izgovora, individualni razgovori, konzultacije, dijeljenje savjeta za rad kod kuće) i

odgajateljima (praćenje napretka djeteta, opservacija ponašanja u skupini te u grupnim

aktivnostima).

Tabela 3: Broj djece u terapiji s obzirom na dob

DOB DJECE 4-5 GODINA 6-7 GODINA

BROJ DJECE U

TERAPIJI

10 (14%) 64 (86%)

0

10

20

30

40

djevojčice dječaci

31

40

Prikaz po spolu

83

Grafički prikaz: Broj djece u terapiji s obzirom na dob

Kao što je vidljivo iz tabele 3 u logopedsku su terapiju bila uključena djeca u dobi od 4-5

godina i od 6-7godina. Iskazano u postocima, njih 86% od 6-7 godina i 14% od 4-5 godina

polazilo je logopedske vježbe zbog nekog poremećaja. Mlađa su djeca bila primarno uključena

u terapiju iz preventivnog razloga – u najranijoj dobi jer je neke poremećaje moguće spriječiti

uz pravovremeno djelovanje.

U najvećoj mjeri djeca su bila uključena u logopedsku terapiju zbog korekcije izgovornih

poremećaja.

Tabela 4: Prikaz djece u terapiji po skupinama

NAZIV SKUPINE BROJ DJECE U TERAPIJI BROJ DJECE U PRAĆENJU

Mravići 28 (38%) 0 (0%)

Zvončići 14 (19%) 0 (0%)

Pčelice 5 (7%) 0 (0%)

Velike Zvjezdice 11 (15%) 1 (1%)

Međimurske Iskrice 6 (8%) 0 (0%)

Vrapčići 7 (9%) 0 (0%)

Gljivice 0 (0%) 0 (0%)

Loptice 0 (0%) 2 (3%)

Leptirići 0 (0%) 0 (0%)

0

10

20

30

40

50

60

70

4-5 GODINA 6-7 GODINA

10

64

Broj djece u terapiji s obzirom na dob

84

U tabeli 4 prikazan je broj djece u terapiji po skupinama. Najveći broj djece (starije

predškolske dobi) koja su polazila logopedske vježbe bili su polaznici skupina - «Mravići»,

«Zvončići», «Pčelice», «Velike Zvjezdice» i «Vrapčići». Preostala djeca polaznici su mlađih

predškolskih skupina.

Sva djeca iz skupine « Međimurske Iskrice» bila su uključena u logopedsku terapiju zbog

dijagnoze komunikacijskih poremećaja. Kao što je već ranije navedeno, skupinu sačinjava 6

djece s dijagnozom komunikacijskih poremećaja. S polaznicima su svakodnevno radili

odgajatelj i odgajatelj-senzorni terapeut. Logopedska terapija odvijala se jednom tjedno, a u nju

su bila uključena sva djeca iz skupine, ovisno o rasporedu. Primarno se radilo na poticanju

razvoja komunikacijskih vještina i razvoju jezika i govora. Radilo se individualno sa svakim

djetetom, a seansa je trajala 15-20 minuta.

Zbog heterogenosti usvojenih vještina i sposobnosti polaznika skupine, zadatci i aktivnosti su

se prilagođavali svakom djetetu pojedinačno u dogovoru s logopedom i odgajateljima.

Uz vođenu podršku u grupnim aktivnostima, naglasak u logopedskom radu bio je stavljen na

usvajanje znakova, vještina imitacije, usvajanje naziva za osnovne kategorije, razvijanje

vještina suradnje. Također, s roditeljima su održavani individualni razgovori o praćenju

napretka njihove djece.

VRSTE POREMEĆAJA

Što se tiče vrste poremećaja/teškoća, najviše je evidentirano djece s poremećajem artikulacije i

jezičnim poremećajem, a detaljniji prikaz teškoća vidljiv je u sljedećoj tabeli u kojoj se vidi kod

koliko je djece otkriven i tretiran određeni poremećaj. Iz iste se tabele može vidjeti da je

najčešći govorni poremećaj artikulacije (dyslalia) - lambdacizam pri čemu je zabilježeno da je

glas «L» kod velikog broja djece u inicijalnom trijažnom ispitivanju bio zamijenjen glasovima

/W/ ili /J/. Uz provedene vježbe za jačanje mišića jezika i poboljšavanje motorike jezika,

pravilan izgovor se brzo automatizirao.

Kod određenog broja djece zabilježena je opća oralna površnost u vidu nedovoljne

diferencijacije glasova /R/ i /L/ u izgovoru.

Nakon lambdacizma slijede poremećaji – rotacizam i sigmatizam. Glas «R» je kod većine

ispitane djece zabilježen kao supstitucija glasovima /J/ ili /L/, samo kod jednog djeteta je

uočena stražnja guturalna distorzija. Započete su vježbe korekcije, a terapija se nastavlja i u

narednoj pedagoškoj godini.

85

Što se tiče skupine frikativa /S,Z,Š,Ž/ i afrikata /C,Č,Đ,DŽ/ kod većine ispitanika oni su bili

interdentalno distorzirani. Kod dvoje ispitanika zabilježena je omisija glasa «C», a kod troje

ispitanika omisija glasova «S» i «Z».

S obzirom da je kod većine djece trajna denticija tek u razvoju, razumljivi su dobiveni postotci

o broju djece s interdentalno distorziranim izgovorom.

Rad s djecom s artikulacijskim poremećajima odvijao se u nekoliko faza – početnih vježbi za

motoriku artikulatora usne šupljine, faze izazivanja glasa, fiksacije glasova u logatomima,

riječima i rečenicama i automatizacije glasa u pričama, pjesmicama i spontanom govoru. Rad

na izgovoru kombinirao se sa vježbama za poticanje razvoja predčitačkih vještina,

grafomotoričkim zadatcima, zadatcima za proširenje rječnika i općeg znanja, zadatcima za

poboljšanje pažnje, koncentracije i vizualne percepcije.

Osim artikulacije česti su bili i jezični poremećaji što je vidljivo i iz brojčanih podataka. Rad s

takvom djecom se bazirao na vježbama za poticanje razvoja predčitačkih vještina – slogovne i

glasovne analize i sinteze te izdvajanje određenih glasova u riječima i slušno razlikovanje

glasova. Spomenuti jezični poremećaji zahtijevaju daljnji logopedski rad i praćenje kako bi se

prevenirale ili ublažile moguće teškoće u obrazovnom sustavu.

Tabela 5: Prikaz broja djece u terapiji s obzirom na vrstu poremećaja

VRSTA POREMEĆAJA BROJ DJECE

LAMBDACIZAM 28

ROTACIZAM 46

SIGMATIZAM 44

KOMUNIKACIJSKI POREMEĆAJ 6

POTICANJE PREDČITAČKIH

VJEŠTINA

6

NEDOVOLJNO RAZVIJEN GOVOR 4

USPOREN JEZIČNO-GOVORNI

RAZVOJ

3

VIŠESTRUKA OŠTEĆENJA 1

NAZALNOST 1

86

Grafički prikaz broja djece u terapiji s obzirom na vrstu poremećaja

Poremećaj izgovora saniran je kod 51 djece, a kod ostalih je u fazi automatizacije pravilnog

izgovora. Da bi rezultati terapije bili još bolji potrebno je logopedske vježbe u vrtiću nastaviti i

kod kuće s roditeljima. Kako je logopedska terapija s nekom djecom trajala i do 6 mjeseci

osobito je važno nastaviti s vježbama i u narednim mjesecima. Neki poremećaji zahtijevaju

duži i intenzivniji tretman (nedovoljno razvijen govor, usporen jezično-govorni razvoj,

rascijep...).

U dječjem vrtiću «Fijolica» 45% djece ima zabilježen neki poremećaj u jeziku i govoru.

U ranom otkrivanju i prepoznavanju razvojnih odstupanja, te pravovremenom djelovanju kako

bi se teškoće ograničile na najmanju moguću mjeru, veliku ulogu imaju odgojitelji koji s

djecom provode velik dio dana u vrtiću, a i roditelji kao primarne bliske osobe djetetu. Kada

govorimo o razvoju jezično-govorne komunikacije, podaci iz raznih istraživanja posljednjih

godina pokazuju da je broj djece s poremećajima iz ovog područja razvoja i rizicima na

njihovo nastajanje sve je veći te je i potreba za ranim prepoznavanjem, intervencijom i

pravilnim poticanjem neophodna, a odgojitelji i njihovo dobro poznavanje razvojnih

karakteristika i odstupanja, su jedan od najvažnijih čimbenika rane intervencije. Stoga je jako

važno uspostavljanje partnerskog odnosa roditelja, odgojitelja i logopeda kako bi djelovanje

prema teškoći djeteta bilo što učinkovitije. Rezultati rada na otklanjanu poteškoća nisu uvijek

brzo vidljivi i zahtijevaju veliko strpljenje i podršku roditelja.

46; 33%

44; 32%

28; 20%

6; 4%

6; 4%

3; 2%

4; 3%

1; 1%1; 1%

S obzirom na vrstu poremećaja

ROTACIZAM

SIGMATIZAM

LAMDACIZAM

KOMUNIKACIJSKI POREMEĆAJ

POTICANJE PREDČITAČKIHVJEŠTINAUSPOREN JEZIČNO-GOVORNIRAZVOJNEDOVOLJNO RAZVIJEN GOVOR

VIŠESTRUKA OŠTEĆENJA

NAZALNOST

87

10. REALIZACIJA POSEBNIH PROGRAMA


– djeca u petoj, šestoj i sedmoj godini života

SKUPINA „ZVONČIĆI“

Na početku pedagoške godine 2016./2017. u vjersku skupinu „Zvončići“ upisano je 31 dijete.

Krajem kalendarske godine ispisuje se jedno dijete, a na proljeće se u skupinu upisuje dvoje

djece te pedagošku godinu završavamo s 32 djece. Skupina je mještovita, u dobi od 4 do 7

godina. Od toga je upisano 7 novih i 26 starih polaznika, 11 dječaka i 22 djevojčice. Veći

izostanci zabilježeni su kod nekoliko djece zbog prisutnosti bolesti (streptokok i vodene

kozice).

Planiranje unutar odgojno-obrazovnog rada je fleksibilno i usmjereno na dijete kao cjelovito

biće i na njegovu dobrobit i načine njihovog ostvarivanja. Planiranje odgojno-obrazovnog rada

obuhvaća obrazovnu i socijalnu dobrobit djeteta i ostalih u odgojno obrazovnom procesu.

Ostvaruje se pojedinačno, u skupini, vrtiću, užoj i široj zajednici. Podrazumijeva integrirani

pristup planiranja i poimanje djeteta kao cjelovitog bića uz otvorenost ka promjenama i

zajedničkom dolaženju do spoznaja.

U svom planiranju djelovanja unutar odgojno-obrazovnog procesa, promišljanja su bila

usmjerena na razvoj djetetovih kompetencija: komunikacija na materinskome jeziku,

predmatematičke i predčitalačke kompetencije, digitalna kompetencija, učiti kako učiti,

socijalna i građanska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost, kulturna svijest i izražavanje.

Kako bi se ostvarili uvjeti za razvoj kompetencija potrebno je neprekidno slušati dijete,

promatrati, bilježiti, uključiti dijete kao aktivnog sukonstruktora. Pozornost sa sadržaja

fokusirati na procese učenja.

88

Zadovoljene su potrebe sve djece. U skupini se provodio popodnevni odmor prema iskazanim

potrebama djece.

U godini dana prije polaska u školu naročito se pažnja posvjećuje poticanju razvoja

predčitalačkih i predmatematičkih vještina nizom aktivnosti i korištenjem pedagoški

neoblikovanog materijala (različiti slovarice, umetaljke, parne slike, domino, puzzle, rebusi,

usvajanje pojma količine i broja, igre pridruživanja,prepoznavanje i imenovanja). U

neposrednoj vezi s razvojem predčitalačkih vještina je i razvoj slušne osjetljivosti, koji se

stimulira različitim ritmičkim igrama (prepoznavanje izvora i smjera izvora zvuka, razlikovanje

intenziteta zvuka, kretanje u ritmu, usklađivanje vlastitih pokreta s pokretima drugih). Naročito

nam je važno da djece nauče slušati govor drugih (vršnjaka, odraslih), strpljivo i koncentrirano,

uvježbavaju dijaloški govor.

Nakon iskazane potrebe odgajatelja na području kompetencija za rad s djecom s govornim

poteškoćama u suradnji sa stručnim suradnikom logopedom educirane su u radu s istima. U

suradnji s logopedom provodile su se glasovne vježbe za pojedinu djecu individualno, ali

također i unutar skupine prema zadanima vježbama od strane logopeda. Većina djeca je bila

uključena u logopedski tretman. Djeca uspješno komuniciraju, razumiju pročitani tekst te ga

prepričavaju. U skupini borave djeca s vrlo bogatim rječnikom koji se očituje i u scenskom

izražavanju. Djeca su usvajala predčitalačke vještine koje su uključivale glasovnu analizu i

sintezu, čitanje slika, usvajanje stihova u rimu, dramatizaciju.

Ostvarena je kvalitetna suradnja s roditeljima u svim grupnim oblicima suradnje ( roditeljski

sastanci, radionice, svečanosti, projekti ). Održavanjem individualnih razgovora roditeljima je

omogućen uvid i informacije o kompletnom razvoju djeteta te njegovim interesima i

potencijalima. Uz planirane i realizirane svakodnevne aktivnosti djece, roditeljima smo

nastojali pružiti informacije putem panoa, zatvorene FB grupe „Zvončići“. S ciljem kvalitetnije

realizacije i obogaćivanja postojećeg redovnog programa, realizacije stručnog usavršavanja te

uključivanja u projekte od šireg društvenog značenja tijekom cijele pedagoške godine ostvarena

je suradnja s mnogobrojnim vanjskim čimbenicima.

Tjelesni i psihomotorni razvoj u skladu je s kronološkom dobi djece. Cjelokupnim dnevnim

rasporedom potican je razvoj zdravog načina života i navika korisnih za zdravlje djece.

Provodile su se vježbe za jačanje svih mišićnih skupina. Djeca samostalno primjenjuje

hijegenske navike, pokazuju svijest o sigurnosti u otovorenom i zatvorenom prostoru. Boravak

na vanjskom prostoru prilagođen je sukladno vremenskim uvjetima. Poseban interes djeca su

pokazala za elemetarne i štafetne igre.

89

Socioemocionalnim razvojem i razvojem ličnosti djeca su stekla svijest o vlastitom identitetu i

samopoštovanju. Djetetovi su osjećaji njegova srž. Nemoguće je dijete prepoznati i prihvatiti

ako ne prihvaćamo njegovu srž. Dječje emocije su vrlo snažne, one ga preplavljuju. Dijete ih

pokazuje spontano i izravno. Emocije djeteta su kratkotrajne i brzo se izmjenjuju. Postoje i

tipične razvojne faze u doživljavanju i izražavanju emocija. Poticanjem imenovanja i

prepoznavanja osnovnih emocija pokazivale smo djeci da ih razumijemo, odnosno reagiramo

na svaku emociju i omogućujemo djetetu iskustvo s emocijama. Zadovoljene su osnovne

emocionalne potrebe djece. Kod pojedine djece vidljiva je izrazita senzibilnost za potrebe

druge djece. Uočen je veliki napredak u kontroli, intenzitetu i trajanju emocija kod novo

upisane djece te djece koja su polaznici vrtića od prošle pedagoške godine.

Sva djeca se samostalno oblače i skidaju, ali im je potrebna pomoć kod vezanja vezica i

zakopčavanja. Djeca koja su savladala gore navedeno pomažu ostaloj djeci te na taj način

vježbaju različite načine spremnosti i samostalnosti.

Čuvanje i podržavanje osjećaja povezanosti djeteta s obitelji i sa skupinom u vrtiću (prostor za

slike obitelji, donošenje omiljene igračke u skupinu, stavljanje fotografije djeteta u garderobu

zajedno s roditeljem i djetetom i dr.)

Djetetu je omogućeno izražavanje na način koji je njemu najprirodniji, u kojem ima

mogućnosti zadovoljavati svoje potrebe

Planiranje aktivnosti koje omogućuju bogatstvo interakcija djece s drugom djecom i odraslima.

Aktivnosti su obogaćene dolaskom roditelja djece. Upoznavanje zanimanja i rada medicinske

sestre, policijskog službenika – sigurnost u prometu, rada frizera i prodavača. Upoznavanje

jezika, kulture, narodnih običaja, života i rada susjedne države Slovenije prezentiranog od

strane majke podrijetlom iz Slovenije.

90

Vjerski odgoj ostvaruje se različitim vrstama životno-praktičnih aktivnosti,raznovrsnim

igrama,druženjima,umjetničkim sadržajima, djetetovim izražavanjem i stvaranjem,istraživačko

- spoznajnim aktivnostima te specifičnim aktivnostima s kretanjem. Sve te aktivnosti određuje

igra kao način na koji se dijete susreće s vjerskim sadržajem.

Vjerskim odgojem pomažemo djetetu da se na ispravan način priprema za odgovarajući odnos

prema Bogu, drugim osobama, odnosno onima koji imaju drugačije tradicije, navike i životna

usmjerenja.

Dijete uči različitosti koje su sastavni dio današnjeg svijeta što predstavlja jedno veliko

bogatstvo svima koji ih ispravno shvate i prihvate.

Naša misija je bila oblikovati i oformiti vjerski centar te stvoriti ozračje koje će pridonijeti

ugodnom boravku djeteta u novoj okolini. Zajedno smo s djecom uredili vjerski centar. S

obzirom da je igra najvažnija djetetova aktivnost u predškolsko doba te ima važnu ulogu u

cjelovitom razvoju djeteta pa tako i u vjerskom odgoju. Igrom smo razvijali osjećaje

povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjećanja i suradnje s bližnjima. Tijekom godine obilježili

smo i realizirali niz aktivnosti u kojima smo poticali cjelokupan razvoj djetetove

osobnosti,međusobnu suradnju i pomaganje na način da zadovoljimo ciljeve i zadatke vjerskog

91

odgoja. Fokusirajući se na igru koja je glavni element stvarajući ozračje puno

ljubavi,povjerenja,opraštanja,divljenja i čuđenja u kojem je bitan dječji doživljaj i iskustvo

Boga do kojeg djeca dolaze otkrivajući. Rad smo obogatili obilježavanjem i sudjelovanjem na:

Danima kruha i zahvala, Svetom Nikoli u župnoj crkvi sv. Jakoba, Božić– blagoslov djece,

Svijećnici, Danu očeva, Majčinom dan, Tijelovu.

Izvješće izradile:

Odgajateljice u vjeri:

Agneza Mihac, odgojiteljica pred. djece

Stjepana Sokač, stručna prvostupnica pred. odgoja

92


– djeca u trećoj, četvrtoj, petoj, šestoj i sedmoj godini života

SKUPINA „VRAPČIĆI“

U pedagoškoj godini 2016./2017. u vjersku skupinu „Vrapčići“ upisano je 20 – ero djece

mješovite dobi (od 2 do 7 godina). Tokom godine dolazi do promijene u brojčanom stanju

skupine. U zimskim mjesecima (siječanj, veljača) zabilježeno je najviše izostanaka zbog

prisutnosti respiratornih infekata što je utjecalo i na jedan privremeni ispis djevojčice (3,9

godina) koja zbog upale pluća i oslabljenog imuniteta, liječničkom preporukom ostaje kod

kuće od 12.12.2016. do 12.01.2017. Dječak (4 godine) zbog problema kontrole fizioloških

funkcija ostaje na privremenom ispisu od 09.01.2017. do 30.06.2017. odlukom majke. Dječak

(5,3 godina) zbog prijeloma ruke isto tako ostaje na privremenom ispisu od 17. 03.2017 do

17.05.2017. liječničkom preporukom. Ove godine bilježimo povećanje broja upisane djece

kroz cijelu godinu – 01.12. 2016. dolazi dječak (3,6 godina), koji u skupini provodi samo 4 sata

zbog zdravstvenih razloga, 01.02. 2017. - djevojčica (3.1 godina), 01.03.2017. - dječak (2

godine ), 03.04.2017. - dječak (3 godine ), 03.04. 2017. - djevojčica (2,2godine). Tako da

skupina „Vrapčići“ na kraju ima 25 djece od toga 8 predškolaca a obzirom na spolnu

pripadnost 15 djevojčica i 10 dječaka.

Najstarije dijete ima 7.4 godine a najmlađe 2.4. Adaptacijski period na samom početku godine

prošao je uglavnom bez većih poteškoća, bile su to uobičajene promjene u ponašanju,

regresivna stanja, emocije karakteristične za odvajanje (plač, ljutnja, odbijanje kontakta,

komunikacije, odbijanje hrane) ali prolaznog karaktera, kao i prilikom upisa djece tokom

godine jer su djeca dolazila pojedinačno, tako da smo se svakom djetetu bile u mogućnosti

individualno posvetiti a time olakšati integraciju u skupini. Jedna djevojčica (3,9 godina)

93

prolazi kroz težu adaptaciju velikim djelom zbog teže uspostave socioemocionalne veze s

okolinom ali i specifičnih karakteristika ličnosti djevojčice – izrazito plaha, nesigurna,

bojažljiva i emotivno čvrsto vezana uz majku te ima velik problem kod integracije i

socijalizacije i u privatnom životu zbog čega u suradnji s roditeljima tražimo pomoć stručne

osobe – psihologa koji usmjerava roditelje na psihoterapije što se nakon dužeg perioda

pokazalo itekako nužnim i djelotvornim. Primaran cilj bio nam je olakšati djeci proces

prilagodbe, te osigurati ozračje u kojem će moći zadovoljiti potrebe za sigurnošću, nježnošću,

ljubavlju i pažnjom odgajatelja. Djetetu je bilo dopušteno da donosi od kuće omiljenu igračku,

mazilicu ili neki drugi prijelazni objekt. Pozorno se pratio proces prilagodbe i izvještavalo i

savjetovalo sa roditeljima. U procesu prilagodbe odgojitelji su upoznali roditelje i dijete (dob,

navike, psihofizički razvoj, zdravstveno stanje). Roditeljima je omogućeno da prve dane borave

sa djetetom , ali uz uputu da budu djetetu u vidnom području ali što manje da čuvaju vlastito

dijete već da stupaju u kontakte sa ostalom djecom kako bi ih kasnije njihovo vlastito dijete

imitiralo. Boravak prvih dana traje kraće 2 - 4 sata dnevno. Potrebe za snom su se prilagođavale

svakom djetetu ponaosob a svakodnevnu potrebu za spavanjem ima 10 – ero djece dok ostala

djeca spavaju ili odmaraju prema vlastitoj potrebi i želji. S obzirom na različitu dob djece

trudile smo se izgrađivati takvo socijalno okruženje u kojem mlađi uče od starijih a stariji

razvijaju poželjne socijalne kompetencije pomaganja i brižnosti. Osnovna pretpostavka u

stvaranju poticajne sredine bila nam je slika o djetetu kao istraživaču te aktivnom i

kompetentnom biću. Uzimajući u obzir činjenicu da je dijete : istraživač, uči čineći, kreativno

je i stvaralačko biće , prostor smo osmislile i opremile u skladu sa dječjim potrebama u

materijalnom i socijalnom kontekstu, na način da stimulira i motivira djecu, da pomaže djeci da

se opuste stvarajući toplo i sigurno okruženje u kojem će se osjećati kao u obiteljskom domu.

Osobito nam je bitan odnos dijete-odgojitelj koji se gradi na način da je svako dijete prihvaćeno

onakvo kakvo jest sa svim svojim potrebama i sposobnostima. Prepoznavanjem i

zadovoljavanjem svih djetetovih potreba razvijale smo njegove osobine i sposobnosti. Stavljale

smo naglasak na interes djece kao glavnu smjernicu koja određuje sadržaje i aktivnosti, a dijete

samo odabire čime će se baviti. Raznovrsnim, zanimljivim sadržajima i aktivnostima,

uvođenjem novih kutića, razmještanjem sobe i hodnika, poticajnim okruženjem, bogatom

ponudom različitih materijala pratile smo interes djece te omogućile prirodni put dobivanja

informacija, indirektnog podupiranja učenja djeteta, konstruiranje znanja i rješavanje problema.

94

Soba dnevnog boravka osim standardnih centara (građenja, obitelji, vjerski centar, frizera,

manipulativnog, likovnog, istraživačkog, glazbenog ), obogaćuju se i povremenim centrima ;

liječnika, apoteke, centra za igru rastresitim materijalima, centra vode, centar početnog čitanja i

pisanja, matematike, knjižnice, centar majstora, kazalište, centar slike o sebi, centar emocija,

centar kukaca. Opremanje prostora u sobama i hodniku bilo je u skladu sa trenutnim interesima

djece, tako da su se centri povremeno mijenjali što se pozitivno reflektiralo na djecu (razvijala

se mašta, kreativnost, suradnja, komunikacija). Prostor vrtića kontinuirano smo nadopunjavali

i opremali te tako osiguravali poticajno okruženje u kojem dijete može samostalno istraživati

svijet oko sebe i igrati se prema vlastitom odabiru.

Individualni razvoj dječjih kompetencija pratile smo kroz sva područja a u tu svrhu smo

koristile tabele praćenja razvoja svakog djeteta ponaosob, antropometrijska mjerenja, starost

djeteta, tabelu boja i oblika, tabelu izgovora glasova, tabelu praćenja osnovnih parametara

djeteta, što smo tokom godine kontinuirano bilježile u individualni dosje svakog djeteta.

U cilju razumijevanja djece fotografirali smo aktivnosti, zapisivali važnije sekvence razgovora.

Snimke i fotografije koristili smo za analizu ili prisjećanje na aktivnosti ili razgovore, te kao

poticaj za daljnji tijek istraživačkih aktivnosti. Zapisivanjem razgovora ili iskaza dolazili smo

do važnih informacija što i koliko dijete o nečem razmišlja ili zna. Pomno smo zapisivali

komentare uz dječje crteže, konstrukcije, makete itd. Navedenu dokumentaciju izlagali smo na

95

panoe ili stavljali u fascikle , na dohvat djeci, tako da su im uvijek bili dostupni i o svemu su

mogli razgovarati. Stalan uvid u dokumentaciju, osim djece imali su i roditelji, čime im se

omogućavalo da vide što njihovo dijete radi u vrtiću, kako i na koji način uči i napreduje u

razvoju.


Za predškolski odgoj značajno je povezivanje obiteljskog i izvan obiteljskog, odnosno vrtićkog

iskustva djeteta, stoga nastojimo obiteljski i vrtićki odgoj uskladiti i usmjeriti prema istom

cilju, i time zajednički pridonositi razvoju određenih kompetencija djeteta. Putem suradnje s

roditeljima utjecali smo na razvoj partnerskih odnosa, te informiranje u ozračju tolerantne

komunikacije. Individualni razgovori sa roditeljima kontinuirano su se provodili na inicijativu

roditelja ili odgajatelja. Sadržaj razgovora odnosio se na svakodnevna zapažanja o djetetu,

razvojnim fazama, napredovanju djeteta, poteškoćama u ponašanju i spremnosti za polazak u

školu. Odgojitelji su osigurali vrijeme koje odgovara roditeljima, mjesto gdje su u diskreciji

mogli razgovarati, te profesionalni odnos prema povjerljivim informacijama. Neformalni

razgovori za vrijeme dovođenja i odvođenja djeteta odnosili su se na zadovoljavanje osnovnih

potreba i zdravstveno stanje djeteta. U tu svrhu razvijali smo uspješnu suradnju s roditeljima

kroz različite oblike i sadržaje:

1. Individualni razgovori :

2. Uključivanje roditelja u aktivnosti vrtića - pomoć u prikupljanju materijala i drugih

sredstava za rad djece (vrijedne donacije obitelji Turek – računalo, donacija obitelji

Horvat i Kavran – jutene vreće za izradu maski), boravak roditelja u vrtiću i

uključivanje u neposredan odgojno obrazovni proces – dolazak majke Tanje u skupinu

povodom Dana Europe i prezentacija države Slovenije, zajedničke društveno-zabavne

aktivnosti (druženje povodom Jesenske Svečanosti, druženje nakon Završne svečanosti,

posjete obiteljima Horvat, Cesar, Mužanić, Patafta, Radionica za roditelje i izrada

kostima „Indijanci“ povodom maskenbala).

96

3. Edukativni kutići za roditelje - stručno osmišljeni tekstovi-letci i brošure vezani za

razvojne faze djece, zdravlje, bolesti, prehrana, tematsko osmišljavani izložbeni prostori

vezani uz određene važnije datume i prigode, izložbe, svečanosti, javne manifestacije,

obavijesti o radu, dostignućima djece, izletima, dječji radovi, iskazi, fotografije,

dokumentacija o projektima, izložbe.

4. Roditeljski sastanci

SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA I ČIMBENICIMA

• 20.09.2016 - Dolazak prof. Kineziologije povodom Olimpijskog dana – pomno

planirani sadržaji i sportske aktivnosti

• 09.11.2016. – Posjeta Knjižnici i Čitaonici Grada Preloga u suradnji sa OŠ

Cirkovljan

• 22.12.2016. – Sudjelovanje na Božićnoj priredbi OŠ Cirkovljan

• 20.03. 2017. –Preventivni program - Kontakt policajac u skupini

• 25.05. 2017. – Edukativni program komunalnog poduzeća PRE – KOM

• 13.06.2017. – Posjeta predškolaca OŠ Cirkovljan i upoznavanje s učiteljem

STRUČNO USAVRŠAVANJE

Velika pažnja posvećuje se stručnom usavršavanju odgajatelja u cilju poboljšanja odgojno

obrazovnog rada i podizanja nivoa stručnosti i kompetencije. U pedagoškoj godini 2016./2017.

imali smo planirano stručno usavršavanje za odgajatelje u vidu seminara, radionica, stručnih

skupova, odgajateljskih vijeća i stručne literature koje smo realizirale prema planiranom

programu i mogućnostima. Ciljevi, sadržaji i oblici obaveznih tema stručnog usavršavanja

tijekom ove godine usmjereni su na stjecanje, razmjenu i proširivanje iskustava, znanja i

vještina te konstrukciju novih znanja i uvjerenja u funkciji kvalitetnijeg izvršavanja zadataka i

97

bitnih zadaća odgojno obrazovnog rada. Svaki odgojitelj ima svoj individualni plan

usavršavanja u kojem su navedene teme za individualno stručno usavršavanje, te teme

odgojiteljskih vijeća i stručnih skupova, kojima su prisustvovali odgojitelji.

MATERIJALNI UVJETI

Svi materijali i didaktička sredstva nabavljana su sa svrhom zadovoljavanja dječjih aktualnih

interese i obogaćivanja životnog prostora. Ove godine dobili smo novi namještaj (stolove i

stolice i jedan ormarić), dopunili didaktiku, stolno manipulativne igre, dobili nove lopte, a sve

zahvaljujući poklonu naše ravnateljice i poklonu roditelja na kraju godine a od velike važnosti

je i novo prekrasno drveno igralo koje sadrži tobogan,most, penjalicu,2 kućice i 2 ljuljačke a

bilo je nužno za potrebe dječje igre na dvorištu. Sanitarne čvorove djece i odgajatelja opremili

smo novim vratima a na glavnom ulazu promijenjena je kompletna stolarija zajedno s ulaznim

vratima.

VJERSKI PROGRAM U NAŠOJ SKUPINI

Vjerski odgoj u skupini “Vrapčići” započinje pedagoške 2015./2016.godine, nakon što je

roditeljima predstavljen plan i program Katoličkog vjerskog odgoja te je on kao takav

prihvaćen i integriran u postojeći plan i program naše skupine. Vjerski odgoj ostvaruje se

različitim vrstama životno-praktičnih i radnih aktivnosti, raznovrsnim igrama, druženjima,

umjetničkim sadržajima, djetetovim izražavanjem i stvaranjem, istraživačko-spoznajnim

aktivnostima te specifičnim aktivnostima s kretanjem. Sve te aktivnosti određuje igra kao način

na koji se dijete susreće sa vjerskim sadržajem.Važnu ulogu u vjerskom odgoju ima Biblija

koja je prepuna slikovitog govora te on kao takav poziva dijete na igru, igru otkrivanja i

primanja. Igra uvijek prethodi, djeluje i slijedi nakon biblijskog teksta, a nakon interpretacije

98

dijete slobodno bira izražavanje (likovno, glazbeno, govorno, scensko, istraživačko) koje opet

spontano vodi do slobodne igre.

S obzirom da je igra najvažnija djetetova aktivnost u predškolsko doba te ima važnu ulogu u

cjelovitom razvoju djeteta pa tako i u vjerskom odgoju - naša prva zajednička misija

predvođena igrom bila je oblikovati i oformiti vjerski kutić te stvoriti ozračje koje će pridonijeti

ugodnom boravku djeteta u novoj okolini. Tako smo zajedno sa djecom uredili vjerski kutić na

način da smo u suradnji sa roditeljima prikupili materijal koji nam je bio potreban: križiće,

svijeće, slikovnice vjerskog sadržaja, Biblije, kalendare, kipove, krunice itd. Tijekom godine

smo obilježili i realizirali niz aktivnosti u kojima potičemo cjelokupan razvoj djetetove

osobnosti, međusobnu suradnju i pomaganje na način da zadovoljimo ciljeve i zadatke vjerskog

odgoja te se fokusirajući na igru koja je glavni element te stvarajući ozračje puno ljubavi,

povjerenja, opraštanja, divljenja i čuđenja u kojem je bitan dječji doživljaj i iskustvo Boga do

kojeg djeca dolaze otkrivajući.

ŠTO DOBIVAMO VJERSKIM ODGOJEM

• cjelovit razvoj dječje osobnosti-tjelesni, psihološki i duhovni

• potiče dijete na intenzivan susret s prirodom, a time i sa sobom

• potiče odnose među djecom-zajednička igra, suradnja, dogovaranje

• razvijanje istinskih ljudskih vrijednosti: savjest, intelekt, karakter, vjera, ljubav, nada,

pomaganje, prijateljstvo, osobnost

• potiče dijete na slobodnu igru i istraživanje, a samim time i na otkrivanje i učenje novih

stvari

Tijekom godine smo izradili raznovrsne plakate, liturgijske kalendare i vitraje kojima smo

nadopunili naš kutić.

99

Blagdani i događanja imaju pravi značaj u djetetovom životu tek onda kada je dijete uključeno

u sva ta događanja aktivno sudjelujući, stoga smo se i mi kao vjerska skupina ove godine po

prvi put priključili Misnom slavlju u Crkve Sv. Jakoba na blagdan Sv. Nikole (04.12.2017.) a

zatim za „Očev dan“ i „Majčin dan“ (14.05.2017.) u Crkvi Sv Lovre u Cirkovljanu gdje smo

pripremili prigodan program (stih i pjesmica) i pripremili poklon za roditelje. Roditeljima je

dano na izbor da dođu bez obaveze zajedno s djecom ako to žele – odazvali su se svi ponosno i

zadovoljno što mogu biti dio jedne zajednice.

Svake godine u našu skupinu dolazi svećenik na Blagoslov kruha tako i ove godine

(13.10.2016.) a djeca kroz razgovor, zajedništvo, molitvu i pjesmu osjećaju radost i zahvalnost

za sve što nas okružuje. Advent je vrijeme kada svi otvorenijeg srca razmišljamo o potrebama

drugih pa tako i mi u našoj skupini nastavljamo već od prije započetu tradiciju karitativnog

djelovanja, sakupljamo igračke u suradnji s roditeljima kako bi razveselili djecu koja nisu u

mogućnosti dobiti dar za Božić. Pri tom potičemo djecu da kroz davanje i darivanje izraze

prave blagdanske vrijednosti, kroz različite sadržaje i aktivnosti, razgovor ukazujemo djecu na

važnost dijeljenja, odricanja radi dobra drugoga, nesebičnosti, empatiji, altruizmu, radosti

davanja i brizi za druge – bitne vrijednosti čovjekovog postojanja koje usađuju djetetu

100

sposobnost poštivanja različitosti, istine i dobrote. Radost djece kod donošenja igračaka,

spontana rasprava među njima stvaranje slike o djeci kojoj će to darivati, zajedničko pakiranje

– sve to u nama budi prekrasne osjećaje zajedništva, sreće i ljubavi za drugoga. Darove

uručujemo Caritasovim djelatnicama.


Tjelesni i psihomotorni razvoj

Tokom godine pratile smo i bilježile tjelesni i psihomotorni razvoj djece, stvarale uvjete za

skladan cjelokupan djetetov rast i razvoj, usvajanje zdravog načina življenja i navikama važnim

za očuvanje zdravlja i života. Redovito smo provodile antropometrijska mjerenja. Tjelesne

aktivnosti djece organizirale smo na način da bude zadovoljstvo i radost, da potiču, razvijaju i

njeguju potrebu za suradnjom među djecom. Dječje potrebe za boravkom u prirodi i kretanjem

zadovoljene su u potpunosti svakodnevnim šetnjama, boravkom na dvorištu, tjelovježbom,

štafetnim igrama, raznim natjecateljskim aktivnostima, istraživački aktivnostima, igralima,

plesom, pokretnim igrama itd. Osnovne zadaće su nam bile da zadovoljimo elementarnu

biološki potrebu za kretanjem i socijalizacijom, usavršavati sve prirodne oblike u različitim

situacijama i automatizirati ih osobito kod mlađe djece, utjecati na morfološki status djeteta te

intenzitet živčano-mišićnog sustava, povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava, te razvijati

mišićno – zglobnu osjetljivost i potrebu za optimalno funkcioniranje organizma u cjelini.

101

U odnosu na kronološki dob većina starije djece je samostalna pri obavljanju osobnih potreba i

kulturno higijenskih navika dok mlađoj djeci, osobito novoupisanoj, treba mnogo poticaja i

pomoć odgajatelja kako bi stekli svakodnevne navike i vještine. Tjelesni i psihomotorni razvoj

je u skladu s dobi većine djece jedino kod jedne djevojčice od 4 godine, jednog dječaka od 6

godina, jednog dječaka od 3godine i jedne djevojčice od 2 godine je prisutna određena

nesigurnost u svoje sposobnosti što rezultira i slabije razvijenom koordinacijom pokreta i

prirodnih oblika kretanja kao i učestalo traženje pomoći odgajatelja prilikom određenih

motoričkih radnji, oblačenja obuvanja, odlaska na toalet. Kod djevojčica (4 godina), djevojčice

(3 godine), dječaka (3 godine), dječaka (4 godine) uočena su određena odstupanja u razvoju

fine motorike iako smo kroz godinu stvarale poticajno okruženje i provodile razne aktivnosti

za razvoj fine motorike šake i prstiju (korištenje raznih alata – nizanje iglom na konac, čekić,

čavli, nizanje sitnih predmeta, vezanje u čvor, modeliranje plastelinom itd.). Kod neke djece

(jedan sedmogodišnjak, jedan šestogodišnjak i jedna četverogodišnjakinja) primjećujemo

nepravilno držanje olovke u ruci no uz pomoć olovke za pravilan hvat, kroz grafomotoričke

vježbe koje provodimo u crtančicama i nizom drugih aktivnosti za razvoj fine motorike

ispravljamo automatizirano krive načine držanja olovke i djeca uspješno savladavaju tehniku

pravilnog držanja olovke u ruke.

102

Početak odvikavanja od pelena započeto je kod djevojčice (2 godine) za što je ona pokazivala

određenu zrelost no ipak je odlazak na toalet uglavnom tokom dana bio potaknut samo od

strane odgajatelja ali s vremenom uz puno poticaja, pohvala i nagrada djevojčica počinje

osvještavati svoje fiziološke potrebe tako da postepeno odlazi sama na toalet. Kod dječaka (3

godine) također smo proveli uspješno odvikavanje od pelena tokom spavanja. Odvikavanje od

dude varalice uspješno smo proveli i kod dvije djevojčice (4 godine), i dječaka (3 godine) te

odvikavanje od bočice kod djevojčice (3 godine). Dječak (7 godina) ove godine imao je prilike

sudjelovati na Dječjoj Olimpijadi. Zahvaljujući svojim tjelesnim predispozicijama i trudu

osvojio je brončanu medalju u disciplini – skok u dalj.

Socioemocionalni razvoj

Svakodnevno smo se trudile stvoriti okruženje u kojem smo djeci pružale osjećaj da su voljena,

zbrinuta i prihvaćena od djece i odgojitelja. Jačali smo emocionalnu vezu na relaciji dijete-

odgojitelj, dijete-dijete i dijete-grupa uspostavljajući topao emocionalni odnos individualnim

pristupom i komunikacijom sa svakim djetetom. Omogućile smo djeci razvijanje pozitivne

slike o sebi, svojim mogućnostima, poticajima, pohvalama i nagradama. Jedna od najvažnijih

uloga odgojitelja u poticanju društvenog i emocionalnog razvoja je stvaranje modela

očekivanog ponašanja. Taj proces smo neprestano i dosljedno primjenjivali. Modeli ponašanja

koji podupiru stvaranje prijateljstva i zajedništva među djecom u grupi uključuju poštivanje

druge djece, suradnju u igri, nalaženje kompromisnih rješenja i iskazivanje osjećaja. Većina

djece pokazuje pozitivan stav prema sebi i drugima, samopouzdanje, samostalnost te poštuju

vlastita prava i prava drugih. Slijede većinu pravila i sudjeluju u igri s vršnjacima i mlađom

djecom. Pokazuju empatiju, razumiju i poštuju različitost, a pri rješavanja problema traže

kompromise i raspravljaju o problemima. Tijekom adaptacije neka novoupisana djeca u vrtić su

donosila svoje igračke, gaze i dekice, flašice, dude, kako bi se lakše odvojila od roditelja, ali i

osjećala sigurnije. Mlađoj djeci koja su imala tu potrebu, a djelomično i zbog popodnevnog

odmora dopustile smo nositi igračke tokom cijele godine, a ostalima samo u petak. Djevojčica

(4 god) prvih mjesec dana se izrazito teško odvaja od majke i prolazi kroz tešku i dugu

adaptacijsku krizu velikim djelom zbog teže uspostave socioemocionalne veze s okolinom ali i

specifičnih karakteristika ličnosti djevojčice – izrazito plaha, nesigurna, bojažljiva i emotivno

čvrsto vezana uz majku te ima velik problem kod integracije i socijalizacije i u privatnom

životu. Traži jako puno pažnje, emocionalnog i fizičkog kontakta (čuvanja, maženje) ali i

neprekidno prisustvo odgajatelja. Uza sebe ima dudu koju uopće ne ispušta iz usta i za koju je

103

izrazito čvrsto vezana. U socijalne interakcije s drugom djecom se uopće ne uključuje, stalno

iščekuje dolazak majke i burnim reakcijama reagira na svaki nepoznati zvuk iz okoline. (zvono

mobitela, zvono na vratima, zatvaranje vrata, dolazak nove osobe u skupinu), odbija hranu i

odlazak na toalet u potpunosti. U otvorenom razgovorom s majkom doznajemo kako djevojčica

ima velikih problema kod dolaska u nepoznato okruženje što za nju predstavlja veliki problem

praćen emotivno negativnim posljedicama (noćnim morama, buđenjem, nesanicama, gubitak

apetita, odbijanje toaleta) zbog čega u suradnji s roditeljima tražimo pomoć stručne osobe –

psihologa koji usmjerava roditelje na psihoterapije što se nakon dužeg perioda pokazalo itekako

nužnim i djelotvornim kako za dijete tako i za roditelje. S vremenom smo zajedničkim

snagama, kraćim boravkom u skupini postupno produžujući vrijeme (od 12 – 14 h) utjecali na

jačanje njezinog samopouzdanja, osjećaj sigurnosti i zaštićenosti, pripadnosti skupini,

sposobnost druženja s drugom djecom pa se djevojčica oslobodila nesigurnosti te je jasno

vidljiv napredak u jačanju samopouzdanja, ostvarivanju uspješne socijalne interakcije s drugom

djecom, osobito s djevojčicama njezine dobi s kojima uspostavlja topao i emotivan odnos.

Kasnije uspostavlja socijalne kontakte i s drugom djecom i potpuno mijenja obrasce ponašanja,

oslobađa se barijera, iskazuje emocije, želje i potrebe, komunicira na otvoren i prihvatljiv

način. Uključuje se u spontane igre ali i planirane aktivnosti, osobito ju vesele i umiruju

pokretne glazbene igre i likovne aktivnosti. Nakon nekog vremena započinjemo i odvikavanje

od dude što djevojčica lijepo prihvaća. Zbog nemogućnosti potpune kontrole emocija i

odgađanja trenutnih želja dvojica dječaka (7 godina) i dječak (6 godina) često ulaze u sukobe

koji nerijetko završavaju fizičkom agresivnošću, no najveći problem proizlazi zbog

nepridržavanja pravila ponašanja u skupini ali i općenito težeg usvajanja normi ponašanja što je

i odraz obiteljskog odgoja koji u neku ruku nedostaje zbog indiferentnog pristupa roditelja i

izrazite nedosljednosti što smo uočile prilikom razgovora. Kod te djece smo se posebno trudile

osigurati razvoj kontrole emocija, podržavati pravilno izražavanje misli i osjećaja, razgovorom

o granicama prihvatljivog i neprihvatljivog izražavanja emocija, jačanjem samokontrole u

zadovoljavanju potreba i trenutnih želja, kompromisom, dogovorom, preusmjeravanjem pažnje

u pozitivnom smjeru. Ponukane time, odlučile smo oformiti novi centar „Emocija“ i centar

„Slike o sebi“ te uz pomoć različitih novih materijala, poticaja, aktivnosti i igara koje smo

izrađivale zajedno s djecom, stvoriti okruženje u kojem će djeca slobodnije i otvorenije naučiti

verbalizirati i raspravljati svoje želje, misli, potrebe, osjećaje, strahove, sukobe ali isto tako

uvažavat i prihvaćati svaki oblik različitosti sa svojim jedinstvenim kvalitetama.

104

Svakodnevnim listanjem razvojnih mapa, uspoređivanjem, mjerenjem, uočavanjem vlastitih

sposobnosti i napretka, upoznavanje samog sebe ali i drugih omogućilo je stjecanje kvalitetnih

iskustava koja uključuju prilike propitkivanja stvari iz različitih perspektiva, samostalno

razmišljanje i djelovanje djeteta te suradničko rješavanje problema s drugima što je nakon

dužeg vremenskog razdoblja uz mnogo razgovora i pozitivnih primjera, zajedničkim

djelovanjem roditelja i odgajatelja doprinijelo velikom napretku u izražavanju emocija na

prihvatljiv i konstruktivan način, i rješavanju nepoželjnih situacija u interakciji s djecom.

S obzirom na različitu dob djece, u našoj skupini izgrađujemo takvo socijalno okruženje u

kojem mlađi uče od starijih a stariji razvijaju poželjne socijalne kompetencije pomaganja i

brige za najmlađe u čemu se posebno ističu dvije djevojčice (6 godina) i (4 godine) koje imaju

poseban senzibilitet za razumijevanje osjećaja, empatiju i spremnost pomoći drugome što je

zaista hvale vrijedno, a osobito veliku emocionalnu podršku u svakom trenutku pružaju

novoupisanoj djeci koju vrlo vješto, spontano i postepeno uključuju u socijalne interakcije s

drugom djecom. Djevojčica (4 godine) koja je s obzirom na svoju dob izuzetno prilagodljiva,

od samog početka prihvaća pravila ponašanja skupine i dnevne rutine u potpunosti bez ikakvog

pružanja otpora. Izuzetno poslušna i strpljiva. Pokazuje emocionalnu zrelost iznad očekivanja

te razvijene socijalne vještine, toleranciju i nevjerojatnu regulaciju emocija na društveno

prihvatljiv način.

105

Spoznajni razvoj

Kroz bogatstvo ponuđenih različitih materijala, igračaka, i istraživačkih aktivnosti indirektno

smo poticale djecu na promatranje, istraživanje i manipuliranje predmetima istraživanje,

uočavanje prostornih, vremenskih i kvantitativnih i kvalitativnih svojstava, razvijale

sposobnosti uviđanja zajedničkih svojstava, grupiranje predmeta i pojava.

Aktivnosti koje potiču kognitivni razvoj vezane su uz podržavanje samopoštovanja i povjerenja

u vlastite sposobnosti. Način na koji dijete vidi sebe kao osobu i vlastite sposobnosti izravno je

povezan sa stupanjem djetetove odlučnosti u pristupu aktivnosti. Dijete koje se osjeća

vrijednim, prihvaćenim i vjeruje u svoje sposobnosti sudjelovat će u aktivnostima puno

spremnije, potpunije i s više volje za svladavanje izazova i mogućih pogrešaka. U rad smo

uključivale aktivnosti kojima smo podupirale djetetovo samopoštovanje i povjerenje u vlastite

sposobnosti i aktivnosti u kojima su uzročno-posljedične veze izravne i lako uočljive.

Odgojitelji su nastojali ne davati gotove informacije, već poticajnim pitanjima i bogatstvom

materijala poticati samostalno dolaženje do spoznaja i znanja. Aktivno učenje uključivalo je

istraživanje, izražavanje i uspoređivanje različitih pretpostavki, konfrontiranje stavova i

revidiranje mišljenja. Važan oblik učenja bio je i rad na projektu s ciljem proširivanja i

produbljivanja dječjeg iskustva i znanja o nekoj temi. Rad na projektu polazio je od dječje

inicijative, tako što su odgajatelji promatrali čime i što se djeca igraju, ili razgovarali što je

njihov trenutni interes. Nakon dobivenih početnih informacija odgajatelji su u suradnji sa

roditeljima prikupljali poticaje (materijale, sredstva, fotografije, enciklopedija, osobe važne za

razvoj projekta , posjete vezane uz projekte). Bitna je bila komunikacija koja je sadržavala

postavljanje djeci poticajnih pitanja, a ona su putem crteža, maketa, konstrukcija i sl.

objašnjavala što o nečem misle, znaju i razumiju .

106

Odgojitelj nije poučavao djecu, već su ona sama dolazila do rješenja problema i spoznaja , a

time se omogućavalo transformacijsko učenje. Ponekad se poticalo djecu na raspravu, te

konfrontaciju mišljenja kako bi se došlo do rješenja

Djeca su pokazivala znatiželju i želju za rješavanjem problema, postavljali su pitanja da bi

nešto saznali, sortiraju predmete u grupe prema istim svojstvima i imenuju i pridružuju

predmete po zajedničkim obilježjima. Većina starije djece ima razvijenu sposobnost

samostalnog uočavanja problema i traženja odgovora te utvrđivanje uzročno posljedične veze.

Mlađa djeca su osobito uživala u aktivnostima vezanim uz istraživanje opipom, mirisom i

okusom te igrama kinetičkim pijeskom, vodom, obojenom rižom, raznim drugim prirodnim

materijalima. Dječak (7 godina) se posebno ističe svojim istraživačkim duhom te razvijenim

sposobnostima analitičkog i sintetičkog mišljenja kao i samostalnog rješavanja problema.

Izrazito napredan u smjeru kognitivnog razvoja, pamćenja i opažanja, predmatematičkim i

predčitalačkim vještinama. Djevojčica (2 godine) ima izrazito dobru koncentraciju i pažnju s

obzirom na dob, spoznaja o sebi i svojim sposobnostima je na visokom nivou, vrlo vješto i

samostalno uočava probleme i traži odgovore, uviđa zajednička svojstva predmeta i pojava.

Problem uočavamo na samom početku kod dječaka (6 god.) i 2 djevojčice (6 godina) koje

imaju problem zaključivanja i uzročno posljedičnog povezivanja te naglašenu nesigurnost

samostalnog uočavanja problema i traženja odgovora. Kroz određeno razdoblje primjećujemo

da zapravo bit problema kod tih djevojčica proizlazi najveći dijelom zbog nedostatka

samopouzdanja što na određeni način stvara „blokadu“ razvoja i upotrebe misaonih procesa u

određenim situacijama. Koncentracija i pažnja su kod pojedine djece (2 dječaka u dobi od 7

godina) i dječak u dobi od 6 godina) vrlo kratke i fluktuirajuće pa smo ih nastojale postepeno

produljivati različitim metodama i materijalima kroz pojedine sadržaje i aktivnosti.

107

PROJEKT KUKCI:

Buđenjem proljeća kod djece se javila velika znatiželja vezana uz životinjski svijet (kukce).

Njihovom željom za boljim upoznavanjem različitih vrsta kukaca/insekata u zraku, na tlu, u tlu

te njihovih staništa u kojima obitavaju krenuli smo u istraživanje.

Glavni cilj je bio upoznati životinje, neposrednim iskustvom razumjeti njihov “svijet”, razvijati

kod djece ljubav prema životinjama i razvoj spoznajnih funkcija, zadovoljavajući znatiželju

kroz upoznavanje novog istraživanjem i razumijevanjem, timskim radom pobijediti strah od

kukaca i nepoznatog, poticati kod djece vještinu uočavanja, uspoređivanja, klasifikacije,

uspostavljanje relacija te izvođenje zaključaka, razvijanje prirodoslovnih i matematičkih

kompetencija koje smo poticali kroz uočavanje pojedinih vrsta kao što su kretanje, izgled,

prehrana te sam način života u prirodi. Izrađivali smo kukce, njihove nastambe, labirinte prema

odabiru djece uz pomoć likovnih tehnika i prirodno neoblikovanih materijala čime smo

istovremeno učili boje, brojanje i razvijanje fine motorike. Kroz društvene igre „kukci“ poticali

smo poštivanje pravila, čekanje na red, učenje o staništima pojedinih kukaca te učili brojanje

(zbrajanje) i boje. Proučavanjem enciklopedija o životinjskom svijetu, kroz ilustracije i

fotografije te terarijem s pronađenim kukcima- uspoređivali smo, prepoznavali, imenovali i

opisivali kukce Djeca su kroz raznovrsne aktivnosti svakodnevno zadovoljavala svoje potrebe.

Rad na projektu utjecao je na sva njihova razvojna područja.

Radili su individualno, u malim skupinama i grupno. Sve je to utjecalo na socijalni razvoj te

razvoj ličnosti. Raznovrsne aktivnosti u sklopu projekta intenzivno su utjecale na poticanje

stvaralaštva, ali i na razvoj govora, izražavanja i komunikacije. Tematski osmišljenim igrama

ciljano smo djelovali na tjelesni i psihomotorni razvoj.

108

Govor, izražavanje, komunikacija i stvaralaštvo:

U predškolskoj dobi dječji govor razvija se osobito brzo i složen je proces. Naša uloga u

uspostavljanju i razvoju govorne komunikacije posebno je značajna tako da smo nastojale biti

pravilni govorni model djeci. U svakodnevnim situacijama, igrama i aktivnostima poticale smo

djecu na međusobno komuniciranje i postavljanje pitanja, pravilnu artikulaciju glasova i

pravilni izgovor. Provodile smo malešnice, prstovne i gestovne igre za razvijanje govornog

aparata u čemu djeca posebno uživaju, a osobito oni najmanji. Svakodnevnim pričanjem priča,

bajki, brojalicama, zagonetkama i stihovima razvijale smo interes za pisanu riječ i osjećaj

prema knjizi. Na početku godine od strane logopeda izvršena je procjena razvoja govora iz

čega je vidljivo da veliki broj djece ima potrebu za logopedskim tretmanom. (sedam

predškolaca). Stručnim savjetima logopedinje i zajedničkom suradnjom tokom godine uočen je

izuzetan napredak govornih poteškoća kod većine djece. Kod predškolaca smo intenzivno

provodili aktivnosti i igre glasovne analize i sinteze, ritmiziranog govora, poticale djecu na

prepričavanje doživljenog, sposobnost korištenja svih gramatičkih struktura u kompleksnijim

opisima i razgovorima te sposobnost stvaranja i izmišljanja novih riječi. Na samom početku su

kod nekolicine predškolaca (dvije djevojčice od 6 godina i dva dječaka od 6 i 7 godina) uočene

poteškoće kod navedenih aktivnosti, no svakodnevnim radom i trudom, došli smo do željenih

rezultata i velikog napretka osobito u glasovnoj analizi i sintezi. Svi predškolci prepoznaju

slova naše abecede, pišu svoje ime i prezime te kraće riječi, jedan predškolac (7 godina) se

posebno ističe u čitalačkim vještinama i razumijevanju pročitanog a osobito nas je iznenadila

djevojčica koja nije predškolka (5 god.) a potpuno je ovladala analizom i sintezom a time i

predčitalačkim pa i čitalačkim sposobnostima, pa je u mogućnosti bez poteškoća pročitati i

krače riječi. Kreativnost i stvaralaštvo su visoko vrijedne osobine djeteta tako da smo ih

poticale stvarajući takvo okruženje u kojem su djeca imala potpunu slobodu stvaralačkog

izričaja i stav u kojem su sve ideje prihvaćene i smatraju se dragocjenima.

109

Djeca svakodnevno imaju prilike koristiti različite tehnike i sredstva za likovno izražavanje.

Starija djeca posebno su uživala u crtanju tušem i perom, olovkom i flomasterom, dok oni

mlađi najviše vremena provode modelirajući domaćim plastelinom, stvarajući različite

zanimljive oblike i slikanju temperama i vodenim bojama. Dvije djevojčice (6 godina) dolaze

do izražaja svojim izuzetnim sposobnostima crtanja i stvaranja prekrasnih crteža kao i smislom

za slobodno kreativno izražavanje i stvaranje novih ideja i poticaja drugima. Glazbene

osjetljivosti, slušnu percepciju i glazbeno pamćenje razvijale smo usvajanjem novih melodija,

pjevanjem, slušanjem vokalno-instrumentalne glazbe i sviranjem na različitim glazbenim

instrumentima. Organizirale smo niz glazbenih aktivnosti (plesanje, glazbene dječje igre,

slušanje glazbe kroz priču i dramatizaciju) te na taj način poticale izražavanje glazbe pokretom.

Pojedina djeca (jedan šestogodišnjak, jedan četverogodišnjak, jedna dvogodišnjakinja i jedna

četverogodišnjakinja) imaju istančan senzibilitet i osjećaj za glazbu, ritam, pokret i u tome se

posebno ističu.

Izvješće izradile:

Marija Kočet, stručna prvostupnica pred. odgoja i odgojiteljica u vjeri

Ivana Crnčec Mati, prof. predškolskog odgoja

10.3. Program rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima

- djeca u četvrtoj, petoj, šestoj i sedmoj godini života

SKUPINA „MEĐIMURSKE ISKRICE“

Posebnu skupinu za djecu s poremećajima iz autističnog spektra te komunikacijskim teškoćama

u područnom odjeljenju Draškovec, ove je pedagoške godine polazilo je šestero djece.

Zbog objektivnih razloga (na natječaj za edukcijskog rehabilitatora nije se javila stručna osoba,

nego odgajatelj, pa su u skupini radili dva nova odgajatelja) 31.12.2016.g. skupina prestaje sa

svojim radom u Dječjem vrtiću Fijolica, a djeca iz skupine prelaze u Međimursku udrugu za

ranu intervenciju u djetinjstvu u Čakovec, koja ima sve potrebne uvjete.

Documents

G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E - djecjivrticfijolica.hr · preuređenje sobe za potrebe jasličke skupine (3.000,00 kn) 2.3. Realizacija plana izvora sredstava Financijska sredstva