G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E - djecjivrticfijolica.hr...Vrtić) za ped. 2015./2016.g. obuhvaća sva zadana područja a sačinili su ga: ... autizam- posebna skupina „Međimurske

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJA MEĐIMURSKA

GRAD PRELOG

D J E Č J I V R T I Ć «F I J O L I C A»

Trg kralja Tomislava b.b.

40323 PRELOG

Tel/fax: (040) 645-601

e-mail: [email protected]

http://www.djecjivrticfijolica.hr/

KLASA: 601-01/16-01/

UR.BROJ: 2109/14-07/16-01

G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E

O OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA

DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015/2016

U Prelogu, kolovoz 2016.

mailto:[email protected]

U skladu sa važećim Pravilnikom o obrascima i sadržajem pedagoške dokumentacije i

evidencije o djeci u dječjem vrtiću (»Narodne novine«, br.83/01) a na temelju Zakona o

predškolskom odgoju i obrazovanju (»Narodne novine«, broj 10/97, 107/07, 94/13), Godišnje

izvješće o ostvarivanju plana i programa rada Dječjeg vrtića „Fijolica“ (u daljnjem tekstu:

Vrtić) za ped. 2015./2016.g. obuhvaća sva zadana područja a sačinili su ga:

odgojiteljice Dječjeg vrtića „Fijolica“:

Agneza Mihac, VŠS, odgojiteljica u vjeri

Jasminka Hozjak, SSS

Biserka Petković, VŠS

Adrijana Karol, VŠS

Nataša Novak, VSS, prof. predškolskog odgoja

Marijana Hižmen, VŠS odgajatelj i VSS prof. razredne nastave

Nikolina Šafarić, VŠS

Kristina Posavec, VSS, mag. ranog i pred. odgoja i obrazovanja

Jelena Čavlek, VŠS (rodiljni dopust)

Kristina Mihoci, VŠS

Ivana Crnčec Mati, VSS prof. predškolskog odgoja

Ivana Horvat, VŠS

Valentina Horvat, VŠS

Marija Kočet, VŠS, odgojiteljica u vjeri

Katarina Lipić, VŠS odgojiteljica i senzorni pedagog

Stjepana Sokač, VŠS, odgojiteljica u vjeri

Dijana Vuk, VŠS (zamjena za Jelenu Čavlek)

Maja Horvat, VŠS

Ivana Pavlic, VŠS

Anamarija Vrbanec, VŠS

Tanja Špoljar, VŠS

Kristina Pongrac, VŠS, stručno osposobljavanje

magistra edukacijske rehabilitacije: Monika Novak, VSS

ravnateljica: Brankica Mezga, VSS, prof. predškolskog odgoja

Temeljem članka 8. Pravilnika o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i

evidenciji o djeci u Dječjem vrtiću (NN 83/01) uz prethodnu rasparavu i zaključke

Odgojiteljskog vijeća od dana 29.8.2016.g., Upravno vijeće na sjednici dana _________

donosi Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa rada Dječjeg vrtića za ped.

godinu 2016/2017.

U Prelogu, rujan 2016. g.

Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća:

_____________________ _________________________

Brankica Mezga, prof. Matija Strahija

SADRŽAJ:

1. USTROJ RADA -------------------------------------------------------------------------------5

1.1. osnovni podatci o Dječjem vrtiću --------------------------------------------------5

1.2. programi odgaja i noabrazbe djece predškolske dobi----------------------------6

2. MATERIJALNI UVJETI RADA ---------------------------------------------------------8

2.1. realizacija plana nabave i dopune didaktike i potrošnog materijala----------------8

2.2. realizacija plana investicijskog održavanja objekta ----------------------------------8

2.3. realizacija plana izvora sredstava -------------------------------------------------------8

ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD--------------------------------9

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE---------------------9

3.1. realizacija razgovora radi snimanja početnog stanja u skupini---------------------9

3.2. realizacija identifikacije djece s posebnim potrebama i poduzimanje

odgovarajućih mjera prema programskim sadržajima-----------------------------------10

3.3 .realizacija planiranog jelovnika – zdrava prehrana---------------------------------13

3.4 realizacija skrbi o dnevnom ritmu djeteta---------------------------------------------13

3.5.realizacija svakodnevnog boravka na zraku------------------------------------------14

3.6. odgojno-zdravstveni programi: ljetovanje -------------------------------------------15

3.7. realizacija praćenja psihofizičkog razvoja djece-------------------------------------17

3.8. realizacija plana sanitarno-higijenskog održavanja vrtića--------------------------17

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD----------------------------------------------------------18

4.1. realizacija ciljeva, zadaća i sadržaja redovnog programa---------------------------18

4.2. realizacija globalnog, tematskog planiranja po odgojnim skupinama-------------20

Realizacija programa rada s djecom u drugoj i trećoj godini života

Skupina „Leptirići“------------------------------------------------------------20

Realizacija programa rada s djecom u četvrtoj godini života

Skupina „Gljivice“-----------------------------------------------------------28

Realizacija programa rada s djecom u petoj godini života

Skupina „Pčelice “-----------------------------------------------------------38

Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života

Skupina „Mravići “-------------------------------------------------------------47


Skupina „Medeki“--------------------------------------------------------------59

Realizacija programa rada s djecom u trećoj i četvrtoj godini života

Skupina „Velike Zvjezdice“ -----------------------------------------------69


Skupina „Male Zvjezdice“ -------------------------------------------------79

5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA------------------84

5.1. realizacija individualnog i skupnog usavršavanja djelatnika-----------------------84

a) odgojiteljska vijeća--------------------------------------------------------------------84

b) stručni skup u ustanovi --------------------------------------------------------------85

c) stručni skupovi izvan ustanove -----------------------------------------------------85

5.2. realizacija godišnje planirane satnice--------------------------------------------------87

5.3. stručna literatura--------------------------------------------------------------------------87

6. SURADNJA S RODITELJIMA----------------------------------------------------------87

6.1. realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka----------------------------------------89

6.2. realizacija planiranih radionica s roditeljima-----------------------------------------90

7. REALIZACIJA SURADNJE SA SVIM ČIMBENICIMA KOJI SUDJELUJU

U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA--------90

8. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA---------------------------91

9. REALIZACIJA POSEBNOG PROGRAMA ----------------------------------------93

9.1. Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi


Skupina „Zvončići“ ----------------------------------------------------------93

Realizacija programa rada s djecom u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj

godini života

Skupina „Vrapčići“ ----------------------------------------------------------100

10. REALIZACIJA PROGRAMA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU----115

10.1. Realizacija programa rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima

Skupina „Međimurske Iskrice“------------------------------------------------------115

1. USTROJ RADA

1.1. OSNOVNI PODACI O DJEČJEM VRTIĆU

Tabela br. 1

NAZIV USTANOVE: DJEČJI VRTIĆ «FIJOLICA»

ADRESA: Trg kralja Tomislava b.b.

BROJ I NAZIV POŠTE: 40 323 Prelog

ŽUPANIJA: Međimurska

Broj vrtića: 3 (Prelog, Cirkovljan, Draškovec)

Broj djece u vrtiću: 223

Broj skupina: 10

BROJ RADNIKA:

(1 odgojiteljica na rodiljnom

dopustu)

a) ravnateljica 1

b) odgojiteljice: 22

- VSS 2

- VŠS 18

- SSS 1

- VŠS –stručno osposobljavanje 1

c) magistra edukacijske rehabilitacije 1

d) ostali radnici: 8

- kuharica

- tajnik-rač.-financije

- domar

- spremačica

- adm.rač. radnik – stručno

osposobljavanje bez

zasnivanja radnog

odnosa

3

1

1

2

1

Podaci o vrtićima u sklopu Dječjeg vrtića «Fijolica»

Tabela br. 2

Rb. Objekt u: ADRESA BROJ SKUPINA BROJ DJECE

1. Prelogu Trg kralja Tomislava b.b. 6 153

2. Cirkovljanu Trg Sv. Lovre b.b. 1 26

3. Draškovcu Nikole Tesle 2 2 36

1 (autizam) 4+4

UKUPNO 10 223

1.2. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDŠKOSLE DOBI

Tabela br. 3 – broj djece po skupinama

1.2.1. Redovni 10-satni program

Redovni 10-satni program je cjeloviti razvojni program odgoja i naobrazbe djece u dobi od 6

mj. do polaska u školu a namijenjen je djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i potreba

roditelja u različitom trajanju. U redovnom programu bilo je upisano 162 djece, i to 126 u

Prelogu (1 jaslička i 4 vrtićkih skupina), te 36 djece u područnom odjeljenju u Draškovcu. U

redovnom programu bilo je integrirano troje djece s teškoćama u razvoju. Dvoje djece

(cerebralna paraliza i intelektualne teškoće) imali su pomagača kojeg je financirala Udruga

„Prvi korak“, sredstvima Županije i gradova. Jedno dijete (gluhoća-slušni aparat) nije trebalo

pomagača.

Red.

Broj

DOB DJECE SKUPINA BROJ

DJECE

BROJ

ODG.

1. djeca u drugoj i trećoj

godini

„LEPTIRIĆI“ 17 3

2. djeca u trećoj i četvrtoj

godini

„GLJIVICE“ 24 3

3. djeca u četvrtoj i petoj

godini

„PČELICE“ 25 2

4. djeca u petoj i šestoj godini „ZVONČIĆI“ 27 2

5.

djeca u šestoj i sedmoj

godini

„MEDEKI“ 30 2

6. djeca u šestoj i sedmoj

godini

„MRAVIĆI“ 30 2

7. djeca u trećoj i četvrtoj

godini

„MALE

ZVJEZDICE“

Draškovec

11

1

8. Djeca u petoj, šestoj i sedmoj

godini

„VELIKE

ZVJEZDICE“

Draškovec

25

2

8. djeca u trećoj, četvrtoj, petoj,

šestoj i sedmoj godini

„VRAPČIĆI“

Cirkovljan

26 3

9. Djeca s poremećajem iz

autističnog spektra (3-6 g.)

„MEĐIMURSKE

ISKRICE“

4+4 2

UKUPNO: 223 22

1.2.2. Redovni posebni Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je Suglasnost na Program katoličkog

vjerskog odgoja djece predškolske dobi, u sklopu redovnog programa odgojno-obrazovnog

rada u Dječjem vrtiću „Fijolica“, dana 15. Prosinca 2003.g.

U posebnom redovnom programu – program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske

dobi, bilo je uključeno 53 djece, u dvije odgojne skupine, jedna „Zvončići“ u Prelogu i jedna

„Vrapčići“ u područnom odjeljenju u Cirkovljanu.

Program su provodile odgojiteljice u vjeri, Agneza Mihac, Stjepana Sokač i Marija Kočet,

koje su završile teološko-katehetsko doškolovanje i dobile mandat biskupa na neodređeno

vrijeme, u 10-satnom programu. Realizacija programa je u prilogu.

1.2.3. Program javnih potreba

a) za djecu s teškoćama u razvoju - autizam- posebna skupina „Međimurske

iskrice“

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je suglasnost na ustroj i provedbu Programa

rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima, dana 18. Siječnja 2010.g.

U skupina «Međimurske iskrice» upisano je osmero djece s poremećajima iz autističnog

spektra, s područja cijele Međimurske županije, u dvije skupine, po četvero djece. Program

se financira iz Proračuna Međimurske županije i gradova i općina iz kojih dolaze djeca, tako

da je za roditelje djece polaznika besplatan. Početak rada bio je 01.04.2010.g. Program su

provodile Monika Novak, magistra edukacijske rehabilitacije i odgojiteljica, Katarina Lipić,

senzorni pedagog. Realizacija programa je u prilogu.

b) za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovnim

programom predškolskog odgoja ( program predškole)

U Program predškole bilo je upisano 2 djece u dobi od šest godina, koji će na jesen krenuti u

prvi razred, u skupinu „Medeki“ i „Mravići“.

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

2.1. Realizacija plana nabave i dopune didaktike i potrošnog materijala za odgojne skupine

Potrošni materijal za odgojne skupine nabavljao se mjesečno, prema potrebama odgojno-

obrazovnog rada. Iako je svake godine sve manja pomoć firmi na području Grada Preloga i

okolice, još se uvijek snalazimo s prikupljanjem pedagoško-neoblikovanog materijala.

Odgojitelji su samostalno, tijekom godine, izrađivali didaktička sredstva i time dopunjavali

postojeću didaktiku.

Iz sredstava MZOŠ nabavili smo didaktička sredstva za djecu s teškoćama u posebnoj i

redovnim skupinama, te za svu ostalu djecu.

2.2. Realizacija plana investicijskog održavanja objekta

Vrtić u Prelogu:

manji popravci na zgradi i igralama (cca 5.000,00 kn)

soboslikarski radovi (cca 7.000,00 kn)

kosilica za travu (cca 3.500,00)

suđe za djecu (cca 3.000,00 kn)

Vrtić u Cirkovljanu


Vrtić u Draškovcu


2.3. Realizacija plana izvora sredstava

Ekonomska cijena iznosi 1.375,00 za vrtić i 1.939,00 za jaslice.

Financijska sredstva za redovan rad vrtića osigurana su:

iz Proračuna Grada Preloga (60 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

uplatama roditelja (40 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

iz Državnog proračuna (predškola i djeca s teškoćama u razvoju)

iz Proračuna Međimurske županije i grada Čakovca, te općina Nedelišće, Novo Selo

Rok, Belica, Domašinec, Sv. Marija i Gornji Kraljevec, za djecu s poremećajima iz

autističnog spektra

iznajmljivanjem prostora (Škola stranih jezika Didasko)

Donacijama roditelja, udruga, poduzeća i firma

ODGOJNO –OBRAZOVNI RAD

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

3.1. Realizacija razgovora radi snimanja početnog stanja u skupini,

ravnatelj-roditelj-odgojitelj

Obavezni sistematski pregledi, za novoupisanu djecu, sastojao se od:

uvida u provedeno cijepljenje na osnovu liječničke dokumentacije

općeg kliničkog pregleda – potvrda o obavljenom sistematskom zdravstvenom

pregledu predškolskog djeteta prije upisa u dječji vrtić

pregleda zubi

antropološko mjerenje i stanje uhranjenosti

laboratorijskih pretraga

U inicijalnom intervju zabilježeni su podaci o:

djetetu ( ime, prezime, datum rođenja, adresa)

obitelji (ime oca, majke, zaposlenje)

porodu i bolestima djeteta

razvoju i navikama djeteta

Sistematski nadzor zdravlja u toku boravka djeteta u vrtiću provodio se u suradnji s

Domom zdravlja u Prelogu i Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije kroz:

opće kliničke preglede

preglede nakon bolesti djeteta

preglede djece pri pojavi zaraznih bolesti i poduzimanju odgovarajućih mjera zaštite

Djeca u vrtiću često obolijevaju od različitih virusnih i bakterijskih bolesti. Uzroci tome su da

je kod male djece imuni sistem u razvoju, te su djeca češće i teže bolesna. Nadalje, djeca su

prvi puta u kontaktu s većim brojem djece od kojih su neka prehlađena, neka u inkubaciji

infektivnih bolesti, a neka zdravi kliconoše. Uz to, neka djeca su tužna zbog separacije od

roditelja i pate. Takva djeca se češće razbole.

Najčešće bolesti u jaslicama i vrtiću bile su respiratorne ili gastrointestinalne, odnosno one

koje pogađaju dišni ili probavni sustav. Respiratorne bolesti, od kojih su djeca najčešće

pobolijevala ove godine su: rinitisi – upale nosne sluznice, sinusitisi – upale sinusa, tonzilitisi

– upale ždrijela i mandula (najčešće gnojna upala – streptokokna), otitisi – upale uha,

laringitisi – upale glasnica, bronhitisi – upale bronhalnog stabla, pneumonije – upale pluća, te

upale oka – konjunktivitisi. Proljev i povraćanje su simptomi mnogih virusnih ili bakterijskih

bolesti probavnog takta koje su također dosta česte u vrtiću. Bilo je i nekoliko djece s

vodenim kozicama. Jedno dijete je oboljelo od mononukleoze, te je bilo na privremenom

ispisu nekoliko mjeseci. Krajem 6 mj. pojavila se i tzv. „peta bolest-usta, šaka, stopalo“ u

Prelogu i područnom odjeljenju u Draškovcu. Djeca nisu imala većih komplikacija.

3.2. Realizacija identifikacije djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju te

poduzimanje odgovarajućih mjera prema programskim sadržajima

DJECA S POSEBNIM ZDRAVSTVENIM I PREHRAMBENIM POTREBAMA

Nekoliko djece je imalo posebne zdravstvene prehrambene potrebe. Tako se kod jednog

djeteta u jaslicama utvrdila alergija na suhomesnate proizvode, kikiriki, čokoladu, kivi i

limun. Troje djece nije smjelo jesti suhomesnate proizvode. Jedno je dijete bilo alergično na

jaja i mliječne proizvode, dok dvoje djece nije jelo meso i mesne prerađevine. U surdnji s

roditeljima, kuharicama i odgajateljima uspjeli smo riješiti problem prehrane. Odgajatelji i

kuharice su dobili pisane upute o hrani koju djeca ne smiju jesti. Odgajatelji su pratili

djetetove reakcije na hranu, te smo jelovnik prilagodili dječjim potrebama.

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U SPOZNAJNOM RAZVOJU

U svakoj skupini bilo je nekoliko djece koja su imala posebne potrebe u spoznajnom i

senzomotoričkom razvoju. Odgajatelji su putem raznih oblika dokumentacije uvidjeli o kojim

se potrebama radi, pa su prema tome i individualno postupili. Dokumentacija o dječjem

razvoju omogućuje vizualizaciju načina na koji se dijete razvija i uči. Djecu se promatra u

mnogim situacijama i na mnogo načina kako bi se stvorila što cjelovitija slika o njihovim

interesima, aktivnostima, mogućnostima i kompetencijama.

Prikupljena dokumentacija odgojiteljima omogućuje razumijevanje djece i procese njihova

odgoja i učenja tj. razinu postignutih kompetencija. Svrha dokumentacije nije dijete

procijeniti u određenim kategorijama niti ga kategorizirati prema općenitim razvojnim

razinama, nego ga gledati, slušati i razumjeti, i na tim osnovama podržati proces njegova

odgoja i učenja.

Dokumentiranje odgojiteljima omogućuje bolje razumijevanje različitih segmenata odgojno-

obrazovnoga procesa, a osobito kvalitetu okruženja za učenje djece i kvalitetu vlastitih

odgojno-obrazovnih intervencija. Ono olakšava procjenjivanje aktualnog znanja i

razumijevanja djece te modificiranje složenosti ponuđenih materijala i aktivnosti.

Dokumentiranje omogućuje osiguranje specifične potpore procesu odgoja i učenja svakog

djeteta posebno, usklađene s njegovim individualnim i razvojnim mogućnostima, kognitivnim

strategijama i drugim posebnostima. Ono olakšava razumijevanje aktivnosti koje su u tijeku te

promišljanje načina na koji bi se njihov razvoj mogao podržati.

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U RAZVOJU GOVORA I JEZIKA

Stručni suradnik – logoped bio je zaposlen u našoj ustanovi do 11 mj. 2015.g. i do tada su

djeca s posebnim potrebama u razvoju govora dobivala logoterapiju u vrtiću.

U mjesecu rujnu 2015. Provedeno je trijažno ispitivanje jezično-govornog statusa djece

polaznika Dječjeg vrtića «Fijolica» u Prelogu i područnih odjeljenja u Draškovcu i

Cirkovljanu. Evidentiran broj djece u rujnu 2015. Godine iznosio je 210, pri čemu je njih 60

polazilo vrtić u područnim odjeljenjima (njih 36 u Draškovcu i 24 u Cirkovljanu). Ispitano je

ukupno 171 dijete (od tada upisanog broja djece), a i u toku godine ispitivao se govorni status

djece koja su kasnije uključena u vrtić. U trijažno ispitivanje bila su uključena djeca starije i

mlađe predškolske skupine (djeca u dobi od 4 do 7 godina) te djeca s teškoćama u razvoju.

Trijažnim ispitivanjem utvrđena su odstupanja u govoru kod 59 djece, od čega je za njih 43

preporučena logopedska terapija, a za ostale praćenje statusa.

Logopedska se terapija provodila najčešće 2 puta tjedno, a s nekom djecom i do 4 puta tjedno

najčešće individualno ili u paru. U područnim odjeljenjima ona se odvijala 1 puta tjedno.

Svaka je seansa trajala 30-45 minuta, a uvijek su se preporučile i vježbice za rad kod kuće.

Neka su djeca bila uspješnija i brža u napretku od druge djece te su relativno kratkom roku

završila logopedsku terapiju i automatizirala pravilan izgovor. Razlozi «dugotrajnosti»

logopedske terapije mogu biti i nezainteresiranost djeteta i roditelja za rad kod kuće, slabija

maturacija artikulatora, manjak pažnje i koncentracije…. Uz direktnu terapiju djece, provodila

se i suradnja s roditeljima i odgajateljima.

Što se tiče vrste poremećaja/teškoća, najviše je evidentirano poremećaja artikulacije i jezičnih

poremećaja. Najčešći govorni poremećaj artikulacije (dyslalia) rotacizam pri čemu je

zabilježeno da je glas «R» kod velikog broja djece u inicijalnom trijažnom ispitivanju bio

zamijenjen glasovima /L/ ili /J/ ili je bio omisija. Nakon rotacizma slijede poremećaji –

sigmatizam i lambdacizam. Što se tiče skupine frikativa /S,Z,Š,Ž/ i afrikata /C,Č, Đ, DŽ/ oni

su bili interdentlano distorzirani. Što je razlog sve većeg postotka interdentalno distorziranog

izgovora kod djece može se samo nagađati – dugotrajno nošenje dudice, sisanje palca ili

gubitak prednjih mliječnih zubića pri čemu dijete automatizira pogrešan način izgovora –

jezik pobjegne van. Kod lambdacizma glas /L/ najčešće je bio zamijenjen glasovima /W/ ili /J/

a uz provedene vježbe za jačanje mišića jezika i poboljšavanje motorike jezika ubrzo se

automatizirao pravilan izgovor. Kod određenog broja djece zabilježena je opća oralna

površnost u vidu nedovoljne diferencijacije glasova /R/ i /L/ u izgovoru. Rad s djecom s

artikulacijskim poremećajima odvijao se u nekoliko faza – početnih vježbi za motoriku

artikulatora usne šupljine, faze izazivanja glasa, fiksacije glasova u logatomima, riječima i

rečenicama i automatizacije glasa u pričama, pjesmicama i spontanom govoru. Rad na

izgovoru kombinirao se vježbicama za poticanje razvoja predčitačkih vještina,

grafomotoričkim zadacima, zadacima za proširenje rječnika i općeg znanja, zadatcima za

poboljšanje pažnje, koncentracije i vizualne percepcije.

Odlaskom logopeda na drugo radno mjesto (Opća bolnica Čakovec), djeca s posebnim

potrebama u razvoju govora i jezika, upućena su, od strane liječnika, u Opću bolnicu

Čakovec. Vrtić je raspisao natječaj za logopeda, ali do danas još nismo dobili niti jednu molbu

(logopeda nema na Zavodu za zapošljavanje).

DJECA S ELEMENTIMA IZ AUTISTIČNOG SPEKTRA

Djeca s elementima iz autistično spektra borave u posebnoj skupini „Međimurske iskrice“, u

područnom odjeljenju u Draškovcu. Skupina je podijeljena je mlađu i stariju, po četvero djece

u svakoj skupini. Djeca su u djelomičnoj integraciji u vrtićima u mjestu stanovanja, na

području cijele Međimurske županije. Izvješće o radu skupine nalazi se u Izvješću.

3.3 Realizacija planiranog jelovnika-zdrava prehrana

U redovitom desetsatnom programu djeci su bila osigurana 4 obroka – doručak, voćni obrok,

ručak i užina. Djeci koja koriste jutarnje dežurstvo osiguran je i zajutrak – topli napitak i suhi

keksi. S obzirom da nekoliko djece ima posebnu prehranu, u suradnji s roditeljima prilagodili

smo jelovnik njihovim potrebama.

U skladu sa Godišnjim planom i programom rada, u ljetnim mjesecima pomaknuli smo

vrijeme doručka zbog što dužeg boravka djece na otvorenom u vremenu kad temperatura

zraka još nije previsoka. Tako je doručak pomaknut od 8.30 na 8.00. što se pokazalo jako

dobrom praksom te smo vrijeme doručka ostavili takvim i za vremena zimskih mjeseci. Djeca

i roditelji su se brzo privikli na novi ritam. Jelovnici se planiraju mjesečno. Obavezno se

poštuje tendencija korištenje što veće količine sezonskog povrća i voća u kombiniranju

obroka. Jelovnik izrađuju kuharice u suradnji sa ravnateljicom. Pri planiranju obroka poštuju

se propisana načela i prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima te se

nastoji izaći u susret i zadovoljenju ne samo dječje potrebe za hranom već i za okusima koje

djeca vole.

Svježe meso s nam dostavljaju djelatnici mesnice „Kiš“, tako da se ono uopće ne stavlja u

duboko zamrzavanje. Kruh i pekarske proizvode dostavljaju nam Čakovečki mlinovi. Ostale

namirnice dostavlja Velpro.

Kuhinja je usklađena sa HACCP programom, te se vodi sva potrebna dokumentacija.

Neophodne propisane mjere iz HACCP-a, provode za to zaduženi radnici, uz nadgledavanje

ravnateljice. Kontrolu i ispravnost namirnica, hrane, bakteriološke brisove radnih ploha te

brisove pribora koji se koristi u kuhinji, provodila je služba Zavoda za javno zdravstvo

Međimurske županije.

3.4. Realizacija skrbi o dnevnom ritmu djeteta

Radno vrijeme vrtića bilo je od 5,30 do 16,30, odnosno 5,30 do 16,00 za vrtiće u Cirkovljanu

i Draškovcu.

Poštivale su se individualne potrebe djece za snom, tako da je nekoliko djece spavalo i u

jutarnjem dežurstvu. U Prelogu su djeca spavala u tri skupine a u jednoj su bili spavači i

nespavači, kao i u područnom odjeljenju u Cirkovljanu i u jednoj skupini u Draškovcu. U

dvjema skupinama (Mravići i Medeki) u Prelogu i u jednoj skupini u područnom odjeljenju u

Draškovcu, djeca nisu spavala.

Iako je objekt star preko 30 godina, uvjeti su relativno dobri, osim što broj djece nije usklađen

s elementima standarda, pa se u 2017.g. planira dogradnja vrtića, gdje bi se dobilo 8 soba za

boravak djece, multifunkcionalna dvorana, blagovaona, kancelarije i popratne prostorije.

Djeca i sada borave u toplim, svijetlim i zračnim prostorijama (10 soba za dnevni boravak).

Sobe u Prelogu i područnom odjeljenju u Draškovcu imaju zaštitne rolete, dok su u

Cirkovljanu, zaštita od sunca, tamne zavjese. Sve sobe u kojima borave djeca, u sva tri

objekta, imaju klima uređaje.

Nastojali smo svu djecu osamostaliti u provođenju tjelesne higijene:

pravilno pranje ruku prije i poslije jela jednokratnim papirnatim ubrusima

pravilna upotreba toaletnog papira

pravilna upotreba maramica za brisanje nosa

pravilna upotreba pribora za jelo (žlica, vilica, nož) i salveta

i ove godine nismo prali zubiće zbog pojave afti u ustima i preporuke doktora

3.5. Realizacija svakodnevnog boravka na zraku, jednodnevnih izleta u prirodu

U skladu sa vremenskim prilikama, tendencija je da djeca što više i što češće borave na

svježem zraku gdje im se na dvorištu organiziraju igre uz pokret, tjelovježba, štafetne i ostale

suradničke igre, igre s rekvizitima, igre s vodom i pijeskom, istraživačke aktivnosti, šetnje

bližom okolicom Vrtića itd.

Također se u odgojno obrazovni rad nastoji utkati ljubav prema prirodi i stjecanje navike

provođenja vremena u prirodi na koristan i zabavan način. Zbog nedostatka kineziološke

dvorane, dvorište i terase su jedino mjesto gdje se mogu upražnjavati potrebni oblici

kinezioloških aktivnosti koje pomažu transformaciji dimenzija antropološkog statusa svakog

djeteta ponaosob.

Djeca su svakodnevno boravila na zraku, osim kada to vremenski uvjeti nisu dopuštali. Svaka

soba ima popločenu terasu, pa su se dječje igre često selile na terase. Na terasi jaslica postavili

smo antistresne podloge, zbog sigurnosti djece od padova. Vrtić ima lijepo uređeno dvorište,

sa mnogo igrala za djecu i mnogo zelenog prostora za trčanje.

Šetnje su se uglavnom koristile u cilju aktivnog promatranja promjena u prirodi (voćnjak,

livada, polje, park), okolini (nova gradnja, popravak zgrada), pravilno kretanje u prometu.

Jedna skupina „Medeki“ bili su na jednodnevnom izletu u Zagrebu, zajedno s roditeljima.

Skupine „Mravići“ i „Vrapčići“ bili su na izletu u Jastrebarskom. Više o izletima u Izvješću

skupina.

3.6. odgojno-zdravstveni programi: ljetovanje

Dječji vrtić „Fijolica“ Prelog i ove je godine u suradnji sa Dječjim odmaralištem Varaždin

omogućio nezaboravno ljetovanje na otoku Rabu. U pratnji odgojiteljica Stjepane Sokač i

Kristine Posavec, desetero je djece krenulo na ljetovanje koje je trajalo 5 dana u terminu od

18.7.-22.7. ove pedagoške godine. Otvorena, podražavajuća i ravnopravna komunikacija sa

roditeljima rezultirala je međusobnim povjerenjem i dobrim suradničkim odnosom, te

ostvarivanjem zajedničkog cilja a to je sigurnost, zadovoljstvo i sreća djece. Kontinuitet

kvalitetne suradnje nastavlja se i u toku samog ljetovanja na način da se roditeljima daje

apsolutni uvid u cjelokupni boravak na Rabu putem mobilnih aplikacija.

Za ugodan boravak djece zaslužno je i ugodno te educirano osoblje od strane Dječjeg

odmarališta. U suradnji sa animatorima ( odgojitelj i kineziolog) osmišljene su kreativne

glazbene radionice, igre na pijesku, igre u vodi, satovi plivanja, aerobik i zumba u vodi,

šetnje, organizirani izleti...

Sl.1. Jutarnja tjelovježba Sl.2. Jutarnja tjelovježba

Sl.3. Igra sa vodenim balonima Sl.4. Igre sa pijeskom

Sl.5. Spremni za ples Sl.6. Pokretna igra „ Glazbene stolice“

Ovogodišnjim ljetovanjem ponovno smo dokazali koliko je uz pravilan odabir odmarališta,

dobru suradnju cjelokupnog tima, odgojitelja, djece i roditelja moguće doprinijeti

cjelokupnom razvoju djeteta. Nizom planiranih aktivnosti te višednevnim odvajanjem od

roditelja doprinijeli smo razvoju tolerancije, razvoju kooperativnosti u skupnom radu i igri,

razvoju pozitivnih stavova prema sebi i drugima, učenju poštivanja i pravila, razvoju

regulacije, te kontrole emocija i uspostave emocionalne stabilnosti, razvoju samostalnosti i

neovisnosti u zadovoljavanju potreba glede osobne higijene, igre, jela, pića, sigurnosti,

pripadanja,.. i sl. Takvo iskustvo obogaćuje svakog odgojitelja, ali također i roditelja i njegov

cjelokupan stav i prema sposobnostima vlastitog djeteta ali i prema uvažavanju odgojitelja i

njegovih stručnih kompetencija. Objektivnim sagledavanjem cjelokupnog ljetovanja, uvjereni

smo da su ova djeca bogatija za jedno veliko iskustvo i da će pozitivan doživljaj ovog izleta

još dugo živjeti u njima.

Voditelji: Kristina Posavec, mag.praes.educ.

Stjepana Sokač, univ.bacc.paed.

3.7. Realizacija praćenja psihofizičkog razvoja djece

Odgojitelji redovno u dnevnim zapažanjima, te tjednoj i tromjesečnoj valorizaciji prate

psihofizičko stanje djeteta. S obzirom da to nije relevantan pokazatelj psihofizičkog stanja

djeteta, izrađeni su individualni dosjei-razvojne mape, za svako dijete, gdje odgojitelji mogu

na osnovu promatranja i bilježenja pratiti psihofizičko stanje djece. U tjednom i godišnjem

zaduženju satnice, u području pedagoške dokumentacije, planirani su sati za izradu

individualnih dosjea djece. U individualnim dosjeima odgojitelji su pratiti psihofizički razvoj

djeteta i to:

socio-emocionalni razvoj i razvoj samostalnosti (svijest o vlastitom identitetu i

samopoštovanje, samokontrola i interakcije, društveno ponašanje)

govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo (receptivni jezik, izražajni jezik,

vještine pismenosti i pripreme za čitanje, vještine pismenosti i jezik koji prethodi

pisanju)

spoznajni razvoj (motivacija i rješavanje problema, logičko i matematičko mišljenje,

znanje i podaci)

tjelesni i psihomotorni razvoj (osnovna motorika, složena motorika, zdravlje i

sigurnost)

3.7. realizacija plana sanitarno-higijenskog održavanja vrtića

Dva puta tijekom godine izvršena je dezinsekcija i deratizacija objekta i okoliša vrtića.

Kontrola zdravstvenog stanja djelatnika vršena je redovno, prema zakonskim propisima.

Sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije sklopljen je ugovor i hrana se

kontrolira prema zakonskim okvirima. Primjena HACCAP programa je realizirana i ispunjava

se sva potrebna dokumentacija.

Permanentnom edukacijom, o koristi ali i štetnosti sredstava za provođenje sanitarno-

higijenskih uvjeta, razvijao se kod odraslih svijest o očuvanju osobnog zdravlja i očuvanju

okoliša, te pravo djeteta na zdrav život u zdravom okruženju.

Poticanjem i razvijanjem osjećaja pripadnosti i fleksibilnosti u radu (tehničko osoblje),

prilagođavalo se potrebama djece (optimalno vrijeme za postavljanje dječjih ležajeva,

poštivati vrijeme predviđeno za jelo, čišćenje, igru i dr.)

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. Realizacija ciljeva, zadaća i sadržaja redovnog programa (prema dječjem iskustvu,

interesima i potrebama razvojne dobi) stvaranje uvjeta za organiziranje i unapređivanje

dječjih aktivnosti radi zadovoljenja njihovih razvojnih potreba

Organiziranim predškolskim odgojem osigurali smo pomoć roditeljima u skrbi za odgoj i

obrazovanje njihovog djeteta, dopunili obiteljski odgoj i osigurali optimalan djetetov razvoj.

Predškolski odgoj temelji se na humanističkom pristupu odgoju, suvremenim znanstvenim

dostignućima i teorijama o dječjem razvoju, Programskim usmjerenjem djece predškolske

dobi, te Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje je službeni dokument

propisan u Republici Hrvatskoj koji sadrži temeljne vrijednosti odgoja i obrazovanja djece

rane i predškolske dobi. Dokument određuje sve bitne kurikularne sastavnice koje se trebaju

odražavati na cjelokupnu organizaciju i provođenje odgojno-obrazovnoga rada u svim

vrtićima u Republici Hrvatskoj. Na osnovi njega napravljen je i Kurikulum Dječjeg vrtića

Fijolica Prelog.

Put razvoja kvalitete odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića dugotrajan je i zahtjevan

proces. U kompleksnome sustavu kao što je vrtić, nijedan dio ne može se opisati ni razumjeti

bez povezanosti sa svim ostalim dijelovima koji čine cjelinu. Svaki vrtić predstavlja tkanje

višestruko isprepletenih težnji i akcija svih koji u njemu svakog dana djeluju i sudjeluju;

njihovih interakcija s prostorom i drugim osobama, njihove komunikacije i odnosa, načina

organizacije vremena i aktivnosti i slično. Zato se razvoj odgojno-obrazovne prakse i

kurikuluma u vrtiću ne može postići parcijalno i mehanički, nego se taj proces obavlja

postupno i sustavno, a kao rezultat zajedničkog promišljanja i rada svih koji u njemu

sudjeluju.

Kvalitetnu odgojno-obrazovnu praksu i kurikulum vrtića izgrađuju djelatnici vrtića u skladu

sa svojim profesionalnim znanjem i razumijevanjem vlastite odgojno-obrazovne prakse te

osobne motiviranosti za proces njezina unapređivanja. Razvoj odgojno-obrazovne prakse i

kurikuluma vrtića događa se paralelno s razvojem novih vrijednosti, razumijevanja i znanja

odgojitelja i drugih djelatnika vrtića, za što im je potrebno osigurati kontinuirani profesionalni

razvoj.

Kvalitetu i perspektivu razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića određuje i

njegova „otvorenost“ prema van, koja uključuje spremnost na uspostavljanje suradničkih

odnosa djelatnika s obiteljima djece, drugim vrtićima i ostalim relevantnim institucijama te

spremnost na povezivanje sa sustručnjacima i svim važnim tijelima lokalne zajednice. Svijest

djelatnika vrtića o važnosti povezivanja sa širim društvenim kontekstom posebno je važna

kako bi vrtić mogao kvalitetno funkcionirati u sklopu šire socijalne zajednice.

Obveza je svakog vrtića da se kontinuirano usklađuje i s nacionalnim zahtjevima koji su

sadržani u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Nacionalni

kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje sadrži polazišta, vrijednosti, načela i

ciljeve, generirane iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma

vrtića u Republici Hrvatskoj i dosega hrvatskih i međunarodnih znanstvenika u području

teorije ranog i predškolskog odgoja. Ta polazišta, vrijednosti, načela i ciljevi predstavljaju

okosnicu oblikovanja odgojno-obrazovnoga procesa i kurikuluma svakog vrtića, kao i sustava

ranog i predškolskog odgoja u cjelini.

Razvoj odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića treba shvatiti kao kontinuirani proces.

Vrtić se transformira u organizaciju koja neprestano samu sebe organizira i osmišljava pa

unapređenje odgojno-obrazovne prakse i razvoj kurikuluma u njemu postaje proces stalne

evolucije.

S obzirom da nemamo adekvatne prostorne uvjete za toliki broj djece, maksimalno smo ih

prilagodili dječjim potrebama. Na hodniku, u međuprostorima, napravili smo centre

aktivnosti, tako da jedan dio djece može zadovoljavati svoje specifične potrebe, osobne

ritmove i individualno različite strategije učenja.

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci dio su sustava odgoja i obrazovanja

Republike Hrvatske, namijenjenoga djeci u dobi od navršenih šest mjeseci do polaska u

osnovnu školu. U Fijolici su upisana djeca od navršene jedne godine života do polaska u

školu. Godina prije polaska u školu je obvezna godina predškolskog odgoja i obrazovanja za

svu djecu u Republici Hrvatskoj (predškola). U gradu Prelogu, sva su djeca, u godini prije

polaska u školu, obuhvaćena nekim vidom predškolskog programa (redovan program ili

program predškole).

4.2. realizacija globalnog, tematskog planiranja po odgojnim skupinama (redovni,

cjelodnevni program)

Realizacija programa rada s djecom u drugoj i trećoj godini života

SKUPINA „LEPTIRIĆI“

VREDNOVANJE OSTVARIVANJA UVJETA ZA PROVEDBU ZADAĆA

Na početku pedagoške godine upisano je 12 – ero djece. Od tog broja četvero djece pohađalo

je jaslice u 2013./2014. Godini u skupini Gljivice. U 10. Mjesecu upisano je troje djece, a u

11. Mjesecu petero djece. Isto tako, u 10. Mjesecu ispisano je jedno dijete, u 11. Dvoje i u 12.

I 1. Mjesecu također jedno dijete. Sva djeca ispisana su zbog čestog obolijevanja i na

preporuku liječnika, osim jednog djeteta zbog preseljenja. U 2. Mjesecu upisano je jedno

dijete dok je u 5. Mjesecu upisano još dvoje djece i tako smo sa brojem 17 završili pedagošku

godinu. Od 17- ero djece imamo 11 djevojčica i 6 dječaka. Najstarije dijete ima 3,3 godine, a

najmlađe 1,5 godinu.

U skupini rade tri odgajatelja, a polovicom 10. Mjeseca u skupinu dolazi osobni asistent zbog

djeteta s teškoćama u razvoju. Dijete s teškoćama u razvoju svojim ponašanjem stvaralo je

velike poteškoće odgajateljima i ostaloj djeci (bacanje igračaka, predmeta, pljuvanje,

vrištanje, bacanje na pod, …). Dječak ne govori, već se neartikulirano glasa. Na samom

početku nije reagirao na ništa, nije se odazivao ni na svoje ime. Uz njega, u skupini je i

djevojčica koja ima spušten kapak na jednom oku. Zbog toga ima otežano kretanje i traži veću

pažnju odgajatelja. Zbog stalnih ispisa i upisa prilagodba je trajala cijelu pedagošku godinu.

U vrijeme prilagodbe, sa djetetom je u skupini, boravio je jedan od roditelja. Boravak djece

produživao se svakim danom, da bi se dijete postepeno zbližilo sa odgajateljima i drugom

djecom. Jača kriza kod prilagodbe primijećena je kod dvoje djece i to kroz teže uspostavljanje

socio – emocionalne veze sa odgajateljima i jedno dijete nije voljelo blizinu druge djece.

ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI RADA

Potpuno smo promijenile prostor i opremu SDB i prilagodile je djeci jasličkog uzrasta. Visinu

stola prilagodili smo djeci manjeg rasta (skraćene su noge stola). U SDB stavljena je velika

polica kojom se djeci omogućilo samostalno uzimanje igračka s obje strane te police. Izradile

smo taktilnu kućicu, nekoliko taktilnih ploča, dodale baldahine sa žaruljicama, izradile

elemente za spuštanje loptica i druge didaktičke igre.

Formirale smo centar za glazbene aktivnosti (u kojem se nalazila velika pomična udaraljka) i

centre za istraživanje:

Centar sa rasipnim materijalom (centar sa obojanom rižu u bazenu koji se nalazi u

SDB)

Centar za istraživanje aktivnosti vodom (konstrukcije za vodu na ogradi)

U izradi svega toga koristile smo jako puno pedagoški neoblikovanog materijala kojeg smo

prikupile same i uz pomoć roditelja.

TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ

S obzirom na kronološku dob ove skupine i na njihove razvojne mogućnosti, omogućile smo

djeci nesmetano kretanje po SDB. Svakodnevno smo provodile tjelesne aktivnosti u skladu s

kronološkom dobi djece. Četvero djece s dolaskom u jaslice još nije hodalo, ali su puzali.

Djeca su svakodnevno boravila na zraku u kraćim šetnjama, na terasi i dvorištu vrtića.

Četvero djece se, kroz godinu, odviknulo od pelena, a neki su u toj fazi. Na početku i na kraju

pedagoške godine provedena su antropometrijska mjerenja gdje se vidi da su djeca

napredovala i u visini i u težini. Svakodnevno smo radile na usvajanju kulturno – higijenskih

navika djece. Na početku pedagoške godine većina djece trebala je veću ili manju pomoć kod

hranjenja dok su danas većinom samostalni.

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ

Svakodnevnim trudom omogućile smo djeci bržu prilagodbu (mogućnost donošenja

prijelaznih objekata, duda, flašica i sl.). Neka djeca imaju povremeno problem kod odvajanja

od roditelja ali to je kratko trajalo. Djeca još uvijek nisu u međusobnoj interakciji, već se

većina igra sama, osim nekih starijih koji se zajedno igrala. Kroz cijelu godinu dječak s

teškoćama u razvoju, teže je uspostavljao kontakte s drugom djecom, iako je među starijima,

bolje je funkcionirao sam.

SPOZNAJNI RAZVOJ

U SDB centri su formirani prema interesima djece. Mijenjale smo ih kroz godišnja doba i

obogaćivale novim igračkama za spoznajni razvoj te pedagoško – neoblikovanim

materijalima za eksperimentiranje i manipulaciju. Većina djece ima kratkotrajnu pažnju i

koncentraciju na pojedine aktivnosti što je i primjereno kronološkoj dobi djece.

GOVOR, KOMINUKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARANJE

Osim trogodišnjaka koji imaju normalan govor, ostali još ne pričaju ili su počeli izgovarati

kratke riječi. Najviše problema s govorom ima jedno dijete. Trudile smo se biti dobri govorni

modeli djeci svakodnevno ih potičući na komunikaciju. Svakodnevno smo gledali, čitali i

pričali slikovnice i priče primjerene jasličkom uzrastu djece. Uredile smo police za slikovnice

koje su bile djeci na dohvatu. Djeca su se njima mogla koristiti kad god su poželjela. Sva

djeca znaju svoje ime i razumiju naloge odgajatelje, što znači da smo uspostavile dobru

govornu komunikaciju između nas. Djeci su bile ponuđene svakodnevne likovne aktivnosti i

razne tehnike: pastele, drvene bojice, tempere, krede, škarice, kolaž, plastelin i kinetički

pijesak.

Primijetile smo da jedna djevojčica odbija likovne aktivnosti temperom ili bilo čime bi mogla

uprljati ruke. Najviše vole igre plastelinom kojeg smo same izrađivale. Starija djeca gledala su

dvije lutkarske predstave u organizaciji DV.

Poseban doživljaj za djecu bila je posjeta vatrogasaca našem vrtiću. Djeca su imala priliku

vidjeti kako izgleda njihovo vozilo, te što sve sadrži i kako se time služi.

U cjelokupnom dječjem razvoju glazba ima vrlo važnu ulogu, tako smo i mi svakodnevno

provodile razne glazbene aktivnosti koje su kod djece poticale vedro i veselo raspoloženje.

Jako su se veselili sviranju odgajatelja na harmonici. Za popodnevni odmor slušala se glazba

za smirenje i ugodan san. Svakodnevno su se ponavljale djeci već poznate brojalice, koje smo

pjevali nekoliko puta na dan uz razne pokrete. Što se tiče pokreta, najviše ima se sviđa „Hoki

– poki“ ples i „Kad si sretan“. Također, djeca vole pjesmice u kolu, kao npr. „Igra kolo“ i

„Ringe raja“. Trudimo se svakim danom pjesmom im uljepšati dan, tako se u našoj skupini za

vrijeme prilagodbe cijeli dan uglavnom pjevalo, na što su djeca odlično reagirala.

SURADNJA S RODITELJIMA

Suradnja s roditeljima bila je dobra. U toku pedagoške godine imali smo dva roditeljska

sastanka i jednu radionicu gdje smo izrađivali kostime za maškare jer smo sudjelovali u

povorci maškara na nivou grada.

Jesensko druženje s roditeljima

Suradnja s roditeljima odvijala se i putem panoa u našoj garderobi te planiranim i

organiziranim individualnim razgovorima koji su evidentirani u pedagoškoj dokumentaciji.

Suradnja između odgajatelja bila je dobra. Međusobno smo se uvažavale i trudile razumjeti

jedna drugu, dogovarati se oko nadolazećih aktivnosti, smjena i sl. Najviše smo surađivale i

primile pomoć ravnateljice. U tehničkom dijelu pomagali su nam domar, spremačice i

kuharice.

Kroz cijelu pedagošku godinu odgajatelji su se stručno usavršavali putem seminara, aktiva,

literature i Interneta što je, također, evidentirano u programu stručnog usavršavanja

odgajatelja.

Izvješće pripremile:

Jasminka Hozjak, odgajatelj predškolske djece

Anamarija Vrbanec, stručna provostupnica predškolskog odgoja

Maja Horvat, stručna prvostupnica predškolskog odgoja


SKUPINA „GLJIVICE“


Na početku pedagoške godine 2015./2016. Broj deco u skupini “Gliwice” je 21 (11 djevojčica

I 10 dječaka), a tokom godine se broj povećavao, tako da je na kraju ped. God. U skupini bilo

24 djece. Najmlađe dijete je imalo 2,3 god., a najstarije 3,5 god.

Tabela- prikaz broja deco po mjesecima i starosni prosjek

Mjesec Broj djece Upisano Ispisano Najmlađe Najstarije

Rujan 2015. 21 6 0 2,3 3,5

Listopad 2015. 21 0 0 2,4 3,6

Studeni 2015. 21 0 0 2,5 3,7

Prosinac 2015. 21 0 0 2,6 3,8

Siječanj 2016. 21 0 0 2,7 3,9

Veljača 2016. 23 2 0 2,6 3,10

Ožujak 2016. 23 1 1 2,7 3,11

Travanj 2016. 24 2 1 2,8 4,0

Svibanj 2016. 24 0 0 2,9 4,1

Lipanj 2016. 24 0 0 2,10 4,2

U skupini rade 3 odgajatelja, Biserka Petković (VŠS odgajatelj), Mia Juras I Kristina Pongrac

(VŠS odgajateljice na stručnom osposobljavanju). Od 10.11.2015. godine dolazi do promjene

odgajatelja, pa tako umjesto Mie Juras (završetak stručnog usavršavanja) u skupini počinje

raditi odgajateljica Tanja Špoljar (VŠS odgajatelj). Rad sa 3 odgajatelja u skupini imao je

pozitivne učinke na djecu I uspješnije zadovoljavanje njihovih potreba. Zbog zdravstvenih

problema odgajateljica u vjerskoj skupini “Zvončići”, odgajateljica Tanja Špoljar od

09.05.2016. prestaje raditi u skupini, pa skupina nastavlja rad sa 2 odgajatelja.

Radno vrijeme skupine je od 6.30 do 16.00 h. Tokom pedagoške godine 2015./2016.

Odgajatelji skupine dežurali su povremeno u jutarnjem periodu (5.30-6.30) I stalno u

poslijepodnevnom periodu (16.00-16.30). Prestanak poslijepodnevnog dežurstva nastaje

odlaskom trećeg odgajatelja, dakle nakon 09.05.2016. (rad dežurstva preuzima jaslička

skupina).

Tokom pedagoške godine većih izostanaka zbog zdravstvenih razloga nije zabilježeno, osim u

mjesecu veljači ( operacija treće mandule). Dvoje djece se u skupini lakše povrijedilo, pa im

je pružena pomoć u ŽBČ I uspješno su se oporavili. Zahvaljujemo se roditeljima na

razumijevanju. Izostanci djece bili su uobičajeni, a odnosili su se najčešće na razna infektivna

stanja.

Tokom pedagoške godine upisano je 11 nove djece. Trudile smo se da olakšamo novoupisanoj

djeci odvajanje od roditelja I da problemi adaptacijskog razdoblja budu što bezbolniji.

Prilagođavanje na novu situaciju za veći broj djece iz skupine nije predstavljao problem. Jača

adaptacijska kriza uočena je kod:

- djeteta koje je teže uspostavljalo socio-emocionalnu vezu s okolinom

- djeteta koje je izražavalo pasivno ponašanje kada je velik broj djece u blizini

- djeteta kod kojeg je, tokom odvajanja od roditelja, naglašeniji protest kroz intenzivniji plač

- djeteta kod kojeg je primjećena privremena regresija u ponašanju.

Kvalitetno surađujući na relaciji odgajatelji-roditelji, djeca su uglavnom adaptacijsku krizu

uspješno prebrodila I prihvatila novonastalu situaciju. Kad se uspostavila kvalitetna socio-

emocionalna veza sa odgajateljima I vršnjacima, smanjili su se I adaptacijski problemi I djeca

su normalno prihvatila polazak u vrtić.

SURADNJA SA RODITELJIMA

27.08.2015. god. Realiziran je roditeljski sastanak (83% roditelja), a 26.01.2016. realizirana je

radionica za roditelje (izrada licitarskih srca- sudjelovalo 91% roditelja).

Od strane roditelja, bilo je pozitivno prihvaćeno jesensko (86% roditelja) I obiteljsko druženje

(77% roditelja).

Ove pedagoške godine djeca skupine su imala prvi nastup pred publikom na božićnoj priredbi

(koreografija pjesme “Laku noć”) I drugi nastup na Sajmu cvijeća (koreografija pjesme

“Šapice mi zeko daj”). Pano za roditelje redovito smo obogaćivale stručnim tekstovima,

važnim obavijestima, zahvalnicama, dječjim likovnim radovima I dr. U obogaćivanju centara

aktivnosti naše sobe dnevnog boravka posebno su se istakli neki roditelji prikupljenjem ped.

Neoblikovanog materijala I to:

- materijali za frizerski centar

- raznovrsni material I pomagala za centar obitelji

- materijali za likovni centar

- neoblikovani materijali za manipulativni centar

- glinene teglice

- papirnate vrećice

- materijali za igru liječnika.

Realizirano je nekoliko individualnih susreta sa roditeljima izvan radnog vremena odgajatelja.

U ovaj vid suradnje roditelji su se tokom godine najviše uključivali, a on nam je pomogao u

rješavanju određenih problemskih situacija (odvajanje od pelena, problemi adaptacije,

kontrola izražavanja emocija, govorni problemi I dr.). Jako nam je bitna suradnja s obiteljima,

jer smatramo da vrtić I dom trebaju biti usko povezani I međusobno razmjenjivati iskustva,

kako bi se uspostavljalo kvalitetno međusobno djelovanje.

Slike 1. I 2. Likovna aktivnost kistom, bojom I kamenčićima

Slike 3. I 4. Istraživačka aktivnost kukuruznim grizom

Slika 5. Govorna igra lutkama Slika 6. Boravak na zraku

Slike 7. I 8. Igra u pješčaniku

Slika 9. Igra vodom Slika 10. Igra građenja

Sl. 11. I 12. Igre vodom

VREDNOVANJE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH ZADAĆA


U ovoj kronološkoj dobi važno je omogučiti djeci kretanje, usavršavanje motoričkih vještina i

pri tome im dati da uživaju. Poticale smo ih pohvalama. Djeci smo osigurale uvjete za

kretanje po raznolikom terenu, penjanje po niskim spravama, stvarale smo uvjete za

samostalnu aktivnost i istraživanje. Omogućile smo djeci dostupnost jednostavnih i neopasnih

predmeta i igračaka kojima mogu isprobavati, rastavljati, sastavljati, puniti i prazniti.

Svakodnevno smo im omogućile vježbanje osnovnih oblika kretanja kao što su hodanje,

hodanje na prstima,trčanje, skakanje (sunožno, na jednoj nozi, u dalj), penjanje (na penjalicu,

na tobogan), bacanje i hvatanje lopte, udaranje lopte nogom, kotrljanje. Primjetile smo da su

neka djeca još nespretna, a neka nesigurna, pa smo se trudile poticati ih još više.

Kad god su vremenske prilike dopuštale, boravili smo na svježem zraku – igralištu, šetnji,

igrali smo razne pokretne igre i sl.

Što se tiče fine motorike, većina djece reže škarama, gradi toranj do 10 kockica, mogu nacrtati

krug i križ. Djeca imenuju nacrtano, crtaju glavu čovjeka i još nešto (pr. ruke, noge), slikaju

kistom, nalijevaju iz malog vrča s obje ruke (uz prolijevanje), otkopčavaju gumbe, samostalno

se oblače i skidaju, obuvaju i izuvaju. Nekoliko djece se tokom pedagoške godine odviklo od

pelena.

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Većina djece je adaptirana, a tokom godine novoupisanoj djeci i roditeljima omogućen je

boravak u skupini, kako bi se djeca što lakše privikla na novu okolinu. Rastanke i odvajanje

od roditelja djeca uglavnom prihvaćaju uz jednostavno objašnjenje, dok novoupisana djeca

nešto teže.

Tokom cijele godine trudile smo se zadovoljiti osnovne emocionalne potrebe djece. Primjetile

smo da se neka djeca grupiraju u manje grupe ovisno o trenutnim interesima, igri i slično.

Neka djeca reagiraju ljutnjom na odgojne postupke i konflikte s drugom djecom, neka

guranjem, štipanjem, grizenjem, bacanjem na pod, vrištanjem. Sva djeca iskazuju spolni

identitet (dječak/djevojčica), povećan je interes djece za funkcioniranje vlastitog tijela, pa na

temelju toga provodimo aktivnosti.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Sobu dnevnog boravka formirale smo prema interesu djece, također tokom godine mijenjale

smo centre aktivnosti, postojeće nadopunjavale raznim materijalima, igračkama, što je djeci

stalno dostupno. Na zidove smo objesile razne taktilne igre, ogledala, izrađivale smo različite

didaktičke igre, igre za istraživanje boja. Osobito bogat bio je centar građenja koji uz različite

vrste kocka sadrži labirinte, kosine, tuljce i sl. U tom centru se djaca puno zadržavaju.

Uglavnom sva djeca imenuju tri osnovne boje. Poticale smo djecu da rješavaju razne

problemske situacije aktivnim isprobavanjem. Nekolicina djece počinje razlikovati značenje

ispre – iza, gore – dolje, naprijed – natrag kao i doba događanja nekih aktivnosti npr. dan –

noć, jutro – večer ( noću spavamo). Većina djece mehanički broji do 10, te prepoznaje

osnovne okuse (slatko, kislo, slano, gorko).

Kod jednog dječaka primjetile smo animizam, njegov medvjedić je „živo biće“, pa ga

uključuje u razne aktivnosti tokom dana npr. ples.

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARANJE

Ovo je kronološka dob djece gdje nastupa nagli govorni razvoj, pa smo tome pridodale veliku

pažnju. Problem s komunikacijom ima jedna djevojčica, pa smo se trudile stalno ju poticati na

izvršavanje jednostavnih naloga, na razumjevanje izrečenog. Vidi se napredak, no još uvijek

se trebamo truditi. Roditeljima smo savjetovale odlazak logopedu.

Neka djeca u razdoblju adaptacije ne želi govorno komunicirati s odgajateljima, no kako djeca

stječu povjerenje u nas, tako počinju komunicirati s nama.Većina djece dobro govorno

komunicira i razumije rečeno.

Svakodnevno smo provodile glazbene aktivnosti, što su djeca jako pozitvno prihvatila.Tokom

cijele godine nadopunjavale smo glazbeni centar raznim zvečkama, koje smo koristile za

razvoj ritma kod djece.Osobit interes za instrumente primjetile smo kod jednog dječaka, pa

smo centar glazbe obogatile fotografijama raznih instrumenata i izradom instrumenata. Djeca

su jako voljela slušati glazbu na CD-u, uz slušanje su pjevali i plesali. Jako se vole igrati igre

s pjevanjem kao što su „Igra kolo“, „U kolu je sestrica“, „Glazbeni kipovi“ i sl. U radu smo

provodile i prstovne i gestovne igre. Za vrijeme popodnevnog odmora birale smo mirnu

glazbu, kako bi djeca mirno utonula u san.

Trudile smo se svakodnevno djeci čitati, pričati i prepričavati priče i slikovnice. Javio se

interes za samostalno prepričavanje i izmišljanje priča, osobito kod pojedinih djevojčica.

Slikovnice su bile složene na polici u visini djece, tako da su ih mogli uzimati kad god bi

poželjeli.

U likovnom centru svakodnevno smo djeci omogučile različite tehnike: drvene boje,

flomastere, pastele, škare, ljepilo, tempere, kistove, kolaž papir, eko plastelin, slano tijesto.

Nekolicina djece se dugo zadržava u modeliranju plastelinom i slanim tijestom.

Trudile smo se zadovoljiti sve individualne i zajedničke potrebe djece. U radu nam je

pomogla ravnateljica, logopedinja, a u tehničkom dijelu domar, spremačice i kuharica. Većinu

vremena u grupi je radila, odgajateljica Biserka Petković i odgajateljica na stažu Kristina

Pongrac, dok je odgajateljica Tanja Špoljar tokom pedagoške godine radila i u Vjerskoj

skupini.

PROJEKT „MOJE TIJELO“

(Kristina Pongrac – odgajatelj na stručnom osposobljavanju)

CILJ PROJEKTA:

- omogućiti djeci da što bolje upoznaju ljudsko tijelo kroz što više oblika vlastitog djelovanja

( slikovnice, enciklopedije, slikovni materijal, raznovrsne igre)

ZADACI PROJEKTA:

- upoznavanje i imenovanje dijelova tijela, funkcioniranje pojedinih dijelova tijela

(mojih 5 osjetila – funkcije osjetila)

- razvoj spolnog identiteta (dječak/ djevojčica – razlika muškog i ženskog tijela)

- usavršavanje finih i grubih motoričkih vještina, usavršavanje koordinacije i ravnoteže te

preciznosti u baratanju predmetima

- usavršavanje sposobnosti prepoznavanja i izražavanja emocija

- usavršavanje svih vrsta percepcija te pažnje i koncentracije

- omogućiti djeci da saznaju gdje se nalazi koji dio tijela, za što služi pojedini dio tijela

- omogućiti djeci da saznaju što moramo raditi i jesti da bi bili zdravi (važnost tjelovježbe,

važnost zdrave prehrane)

- uočavanje strukture ljudskog tijela (kostur, mišići)

-upoznavanje sa zanimanjem liječnika

- bogaćenje rječnika novim pojmovima

Projekt „Moje tijelo“ planiran je na temelju interesa djece koja su pokazivala interes za

zanimanje liječnika te za imenovanje i upoznavanje određenih dijelova tijela, stoga smo

željele potaknuti razvoj djece na svim područjima te im omogućiti da razviju svijest o

samome sebi, o svome tijelu te smo u tim smjerovima planirale aktivnosti.

Formirali smo centar liječnika te promatrale djecu u simboličkoj igri, nabavili smo mnoštvo

medicinskog materijala (što radi liječnik, kako se osjećam kad sam bolestan).

Odlučile smo saznati što djeca znaju o funkcijama tijela te o samom ljudskom tijelu,

postavljajući im pitanja, primjerice: „Čemu služi oko, uho, nos, usta, ruke?“

REALIZACIJA KROZ AKTIVNOSTI:

- slikovnice: „Moje tijelo dječak i djevojčica“, „Ljudsko tijelo-čudan stroj“, „Tijelo“,

„Pet osjeta“

- „Moje ime“, „Imena u mojoj obitelji“

- „Moj trag“ (iscrtavanje lika djeteta na papiru, otisak ruku i nogu temperom)

- igre: „Što sve ruke mogu“, „Gdje je što“, „Daj pokaži“, „Posloži dijelove tijela“

- pjesmice: „Kad si sretan“, „Hokey pokey“, „To sam ja“, „Kako se što radi“, „Prste ima ruka

svaka“, „Zaspalo je uho“

- brojalice: „Deset malih prstića“, „Stari palac“, „Pranje ruku“

- tjelesne aktivnosti: „Legni, sjedni, čučni, ustani“, „Digni nogu/ruku“

- zdravi napitci (limunada, cijeđenje naranče)

- plakat „Ljudski lik – dijelovi tijela“

- slike emocija (izraz lica kad sam sretan, tužan, ljut – ispred ogledala)

- poklapaljke „Dječak i djevojčica“

- puzzle „Dječak i djevojčica“

- „Pronađi par“ (memory na spužvi sa slikama dijelova tijela)

- drvena lutka sa pokretnim dijelovima tijela (položaji ruku, nogu)

- likovne aktivnosti: slikanje temperama, pastelama, modeliranje plastelinom i glinamolom,

„To sam ja“-crtanje olovkom

- simbolička igra liječnika (liječnik, pacijent)

- „To mogu sam“ (samostalno obavljanje radnji za vrijeme uzimanja obroka, korištenje

toaleta, održavanje vlastite higijene, obuvanje/izuvanje, oblačenje/svlačenje, odlaganje

osobnih stvari)

Kroz razne igre djeca su istraživala ljudsko tijelo, učila o zdravlju, zanimanju liječnika.

Najviše im je privukao pažnju centar liječnika gdje su se djeca dugo zadržavala u simboličkoj

igri liječnika. Centar je bio obogaćen mnoštvom medicinskog materijala pa je tako tu bilo i

šprica, maski, kapa, kuta, rendgenskih snimaka, vate, zavoja, flastera, štapića za grlo, kutijica

od lijekova i sl. Djeca su uživala u igri liječnika, „liječeći“ svoje pacijente i dijeleći savjete

kako ostati zdrav.

Raznim igrama, brojalicama, pjesmicama omogućili smo djeci da što bolje upoznaju svoje

tijelo, imenuju dijelove tijela. Proučavali smo zajedno slikovnice o ljudskom tijelu: „Operi

ruke“, „Miffy u bolnici“, „Moje tijelo dječak i djevojčica“. Zanimljiva je bila drvena lutka sa

pokretnim dijelovima tijela kojoj su djeca pokretala udove te su i oni pokušali napraviti takve

pokrete.

Otkrili smo sve što možemo našim osjetilima, posebno osjetilom okusa i opipa. Igrali smo se

prepoznavanja, istovremeno tražeći u vrećici bez gledanja, te riječima opisivali predmet koji

smo pronašli. Uklopili smo i aktivnosti o zdravoj prehrani te smo razgovarali o zdravoj i

nezdravoj prehrani, omiljenoj hrani, pa smo stoga cijedili limune i naranče te napravili zdrave

napitke.

Plastelinom smo modelirali čovjeka, napravili otisak šake. To je izazvalo velik interes pa smo

stoga i temperama radili otisak ruke i noge. Na velikom šeles papiru radili smo obris djeteta i

označavali kosu, oči, nos, usta i uši.

Ciljevi i zadaci postavljeni početkom rada u potpunosti su realizirani, reakcije djece na

aktivnosti bile su pozitivne i uvelike su pridonijele boljem ozračju u skupini.


Biserka Petković, odgajatelj predškolske djece

Tanja Špoljar, stručna prvostupnica predškolskog odgoja

Kristina Pongrac, sveučilišna provostupnica-odgojiteljica djece rane i predškolske dobi

(sručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa)

Realizacija programa rada s djecom u četvrtoj i petoj i šestoj godini života

SKUPINA „PČELICE“


U radnoj godini 2015./2016. U reorganiziranu odgojno-obrazovnu skupinu «Pčelice»

upisano je 20 djece, od toga 12 novih polaznika (60%). Obzirom na spolnu pripadnost, u

skupini je 8 djevojčica ( 40% ) i 12 dječaka ( 60 % ). Najmlađe dijete staro je 2,11 godina a

najstarije 5,5 godina. U skupini je jedno dijete s aberatnim socijalnim ponašanjem, i jedno

dijete rođeno s imunodeficijencijom (duga hospitalizacija je utjecala na šturi i nepravilni

govor i lošu socijalnu i govornu komunikaciju). Oba djeteta odlaze na tretman u MURID, s

kojima i mi surađujemo razmjenjujući iskustva te uvažavajući i primjenjujući upute

rehabilitatora i logopeda. Radnu godinu završavamo s 25 djece. Prosječno dolaženje

polaznika u ovoj radnoj godini je 20. Izostanci djece bili su uobičajeni, najčešće

raznainfektivnastanja. Nije bilo niti jedne manifestirane povrede ili traume Rujanski period,

obzirom na adaptaciju, prošao je bez većih poteškoća. Organizirale smo cjelodnevni

zajednički rad,

tako da su djeca djeca od početka upoznala oba odgajatelja, a time je naš rad,osim na

kvaliteti, biolakši i jednostavniji za odgajatelja. Najosjetljiviji period za novoupisanu djecu i

njihove roditelje podrazumijevao je i organizaciju rada između odgajatelja skupine sukladnu

dogovorenom ritmu prilagodbe – ispočetka potpuno a kasnije produljeno preklapanje rada

odgojitelja, kao i uključivanje roditelja. U siječnju u skupini dolazi do promjene jednog

odgajatelja, zbog organizacijskih razloga. Taj period prilagodbe i djece i odgajatelja protekao

je bez značajnijih poteškoća.Redovitim praćenjem, analizom i procjenom pokazatelja rada

vršile smo trenutne kratkoročne ili trajne promjene. Kvaliteta materijalnog segmenta je

dobra. Organizacijski uvjeti su bili dobri. Vrtić je osigurao uvjete za ostvarivanje solidne

razine fleksibilnosti odgojno-obrazovnoga procesa koja pak je omogućio prilagodljivost

konkretnim mogućnostima, potrebama i interesima djece i odraslih u ustanovi, kao i

uvjetima i kulturi sredine u kojoj ustanova djeluje. Fleksibilno strukturiran odgojno-

obrazovni proces omogućio je iznošenje prijedloga, inicijativa i sugestija djece i

odraslih.

ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES

Planiranje odgojno-obrazovnoga procesa usmjeravale smo na promišljanje dobrobiti i

načine na koji se ona može ostvariti, a ne na parcijalne ciljeve. Planirale smo prema

ostvarivanju specifičnih ciljeva (osiguranju dobrobiti za dijete, poticanju cjelovitog razvoja,

odgoja i učenja djece te razvoja kompetencija, ostvarivanju prava djece na jednake šanse, tj.

ostvarivanju jednakih prava za sve), utemeljenom na specifičnim polazištima (postojećim

dokumentima i suvremenom shvaćanju djeteta i organizacije vrtića). Nastojale smo

sprovoditi fleksibilni proces, partnerstvo s roditeljima i širom zajednicom. Važno nam je

bilo i osigurati kontinuitet u odgoju i obrazovanju te otvorenost za kontinuirano učenje

i spremnost na unapređivanje prakse. Stvorile smo dobre organizacijske uvjete koji se

temelje na suvremenom shvaćanju djeteta, te primjereno okruženje u kojem dijete ima

priliku ostvarivati raznovrsne interakcije s prostorom, materijalima, drugom djecom i

odraslima. Nastojale smo da svaka aktivnost podržava različite aspekte razvoja djeteta te

objedinjuje različita područja njegova učenja, kako bi djecu potaknula na samoiniciranje i

samoorganiziranje aktivnosti, a time osigurale prilike djeci da vlastite aktivnosti razvijaju u

smjeru koji je za njih svrhovit, kako bi se osnažila njihova prirodna znatiželje a time i

poštovali njihovi interesi i potrebe. Takvom organizacijom rada i aktivnostima nastojale smo

djecu potaknuti na istraživanje, otkrivanje i rješavanje problema, na propitivanje,

interpretiranje i reinterpretiranje postojećih iskustava i pretpostavki, na planiranje,

organiziranje i reflektiranje o vlastitim aktivnostima i procesu učenja, samoprocjenu i

preuzimanje odgovornosti za svoje izbore i ponašanje. Ovakvim načinom rada i samim

pristupom nastojale smo osnažiti istraživački potencijal djece, osigurati neizravne oblike

potpore učenju djeteta koji potiču njegovo samostalno otkrivanje, razmišljanje, rješavanje

problema, a time i autonomiju djece u procesu učenja u kojem se poštuje njihova

dinamika razvoja.

OSOBNA, EMOCIONALNA I TJELESNA DOBROBIT

Obzirom na kronološku dob djece iz skupine, te na njihove razvojne mogućnosti,

zaključujemo da većina djeca ima dobre motoričke vještine, usvojene higijenske i

prehrambene navike . Djeca uživaju u različitim interakcijama i aktivnostima. Kod troje djece

uočen je osjećaja ugroženosti, nemira, i zabrinutosti, ali s tendencijom znatnog poboljšanja

krajem pedagoške godine .Sve više djece ima razvijeniju samoprihvaćenost, samopoštovanje i

samosvijest te sposobnost privremene odgode zadovoljavanja svojih potreba. Djeca mlađe

kronološke dobi sve više donose odluke koje se odnose na njegove aktivnosti, dok djeca

starije kronološke dobi procjenjuju moguće posljedice svojih akcija.

OBRAZOVNA DOBROBIT

Sa zadovoljstvom kod djece uočavamo uspješno funkcioniranje i razvijanje osobnih

potencijala (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih…). Nastojimo poticati kognitivno-

simboličke ekspresije, razvoj divergentnog mišljenja djeteta, i to u svim vrstama aktivnosti,

područjima učenja i komunikaciji.

Osnažujemo osposobljavanje djeteta za pravilno usmeno izražavanje i izražavanje vlastitih

misli, osjećaja,doživljaja i iskustava u različitim, za njega svrhovitim i smislenim

aktivnostima. Primjećujemo da su djeca radoznala, inicijativna, sa dobrim stvaralačkim

potencijalom.

Kod djece starije kronološke dobi je evidentno propitivanje vlastitih ideja i teorija

(metakognitivne sposobnosti djeteta) , stvaranje i zastupanje novih ideja, argumentirano

iznošenje vlastitih načina razmišljanja, idejnu izradu i vođenje projekata, identifikacija

različitih izvora učenja i njihova raznovrsna primjena.

Rad na razvoju digitalne kompetencije / upoznavanje djeteta s informacijsko-

komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezine uporabe u različitim aktivnostima

Pri realizaciji planiranih aktivnosti uočena je visoka uključenost djeteta, te njihova

samoprocjena .

Prirodoslovnu kompetenciju razvijamo poticanjem djeteta na postavljanja pitanja,

istraživanjem, otkrivanjem i zaključivanjem o zakonitostima u svijetu prirode te primjenu

iskustva i znanja u svakidašnjem životu.

SOCIJALNA DOBROBIT

Refleksijom smo zaključile da većina djece uspješno interpersonalno funkcionira, ali i da

nekolicina ima i manjih poteškoća pri razviju socijalnih kompetencija. Najizraženija su

odstupanja kod djece mlađe kronološke dobi i novoupisane djece a očituje se u

nerazumijevanju i neprihvaćanju drugih i njihovih različitosti. Kao prioritetni zadatak

odredile smo usklađenost s obrascima, pravilima, normama i zahtjevima skupine, te

uspostavljanje, razvijanje i održavanje kvalitetnih odnosa djeteta s drugom djecom i

odraslima uz aktivno sudjelovanje, pregovaranje i konstruktivno rješavanje konfliktnih

situacija uz zajednički usklađenu interakciju, etičnost, solidarnost i toleranciju djeteta u

komunikaciji s drugima. Kod dvoje djece intenzivno i često se javljaju problemi sa

nemogućnošću prilagodbe novim, promjenjivim situacijama i okolnostima (prioritetni

zadatak za njih u idućoj pedagoškoj godini biti će fleksibilnost i adaptabilnost).

DOKUMENTIRANJE

Sustavnim prikupljanjem dokumentacije (etnografskih zapisa), rezultiralo je boljim

razumijevanjem djece i procese njihova odgoja i učenja, odnosno razinu postignutih

kompetencija, a time i osiguranjem bolje podrške njegovu razvoju, osiguranju specifične

potpore procesu odgoja i učenja svakog djeteta posebno, usklađeno s njegovim individualnim

i razvojnim mogućnostima, kognitivnim strategijama i drugim posebnostima. Oblici

dokumentacije kojima smo se služile su pisane anegdotske bilješke, transkripti razgovora

djeteta sa samim sobom, s drugom djecom ili odgajateljem, dječji likovni radovi, grafički

prikazi (pisani uraci djece koji su simbolički – slova, brojevi, improvizirani grafikoni i skice),

slikovnice koje su izradila djeca, audio i video zapisi (izražavanje glazbom, pokretom,

dramsko izražavanje, konstrukcije i drugi trodimenzionalni radovi djece ) te fotografije istih.

Svako dijete ime svoj individualni portfolio u kojem su dokumentirana postignuća djece

prema vremenu održavanja aktivnosti ili područjima učenja. Uz portfolio dijete ima i digitalne

foto i video zapise svojih aktivnosti, promišljanja, proslave rođendana i sl.

Tokom radne godine 2015./16. Snimljeno je oko 7 sati video materijala i 700 fotografija. Sve

navedeno u izvješću dostupno je na uvid u elektronskom obliku.


Roditelje se permanentno informiralo (uz pomoć panoa, letaka, internetske komunikacije,

razmjene bilješki, roditeljskih sastanaka i druženja, individualnih susreta), kako bi ih se

podržavalo i osnaživalo u roditeljskoj ulozi. Osigurale smo dobre uvjete za primjereno

odgovaranje na aktualne potrebe roditelja – partnera u odgojno–obrazovnome procesu.

Odgojitelji i roditelji imaju dobru suradnju i komunikaciju, a time i uvid u podrijetlo djece,

njihove jake strane, interese i potrebe. Kako bi suradnja s roditeljima bila što kvalitetnija,

potičemo i iniciramo što češće individualne susrete po dogovoru,izvan radnog vremena i

odgajatelja i roditelja, i u terminu koji odgovara i roditeljima i odgajateljima. Odradile smo

individualne susrete sa 20 roditelja (80%). Izuzetno učinkovitom pokazala se suradnja putem

elektronske pošte i facebook zatvorene grupe (100% roditelja), https:// www. Facebook.

Com/ groups/776391542470999/?ref=bookmarks, u kojoj poštujemo profesionalni i etički

kodeks. Primjenom medija osigurale smo izravnu, kvalitetnu i ohrabrujuću komunikaciju

među roditeljima i odgajateljima kako bi informacije o djetetu bile pravovremene, brze,

nesmetane i dvosmjerne. Obzirom da je jedno od temeljnih načela Nacionalnoga

kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i prilika za sudjelovanje roditelja u

planiranju, realiziranju i evaluaciji odgojno-obrazovnoga procesa aktivnim učešćem u

sukreiranju kurikuluma za djecu, napravile smo anketu kako bi dobile uvid u njihova

promišljanja o razvoju djece kao i o njihovim stvarnim potrebama. Roditeljima smo ponudile

da rangiraju određena područja razvoja po prioritetima (emocionalna inteligencija, socijalna

kompetencija, interpersonalna komunikacija, snalaženje u prostoru, početno čitanje i pisanje,

odgoj za održivi razvoj, logičko-matematičko zaključivanje). Rezultati ukazuju da većina

roditelja (70%) prednost daje konkretnom radu (pisanje, čitanje). Ovaj rezultat nam je

pokazatelj i dobra smjernica za rad na podržavanju roditeljstva, ali i jedan od prioritetnijih

ciljeva-omogućiti roditeljima uvid u stvarne potrebe i mogućnosti djece. Napominjemo da su

roditelji sa višim statusom obrazovanja ipak prednost dali razvoju emocionalne inteligencije,

socijalne kompetencije te interpersonalne komunikacije.

STRUČNO USAVRŠAVANJE/ PROFESIONALNI RAZVOJ

Usavršavanje odgojitelja sastavni je dio redovitog rada. Stručno usavršavanje realizirale smo

prema planiranom programu i mogućnostima, kao i prema područjima stručnog interesa.

Sudjelovale smo u različitim programima profesionalnog usavršavanja koji uključuju

predavanja stručnjaka, radionice te prezentiranje primjera dobre prakse. Više vremena smo

realizirale individualnim usavršavanjem tematski vezanim za interese djece koja borave u

skupini i razvoj djece te dobi, te osobnim sklonostima i potrebama za usavršavanjem i

dodatnim obrazovanjem.

ODGAJATELJICA MARJANA HIŽMEN pohađa prvu godinu studija waldorfske

pedagogije, Instituta za Waldorfsku pedagogiju u Zagrebu.

ODGAJATELJICA NATAŠA NOVAK, kao stručni suradnik Agencije za odgoj i

obrazovanje, aktivno je sudjelovala na nekoliko stručno-znanstvenih skupova s temama:

„Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja– teorijske postavke

i implementacija“,

„Priprema umjetničkog (glazbenog) konteksta u dječjem vrtiću za kvalitetno

ostvarivanje odgojno-obrazovnog procesa“,

„Građanske kompetencije u demokratskom i digitalnom okruženju“, te sudjelovala

kao gost predavač kod raznih ustanova i udruga (Knjižnica i čitaonica Prelog, Dječji

vrtić Varaždin, Udruga odgajatelja „Krijesnice“, Grupa za potporu dojenja Prelog….).

Tokom ove pedagoške godine objavljena su joj dva rada u zbornicima:

«Local strategy for early childhood reading development»; Moskva 2015. “Current

trends in the development of early childhood education and care in the world” i

„Prostorno okruženje kao poticaj za razvoj i učenje“; Makarska 2015. „ Mirisi

djetinjstva“- 21. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije.

Kod individualnog usavršavanja pratile smo noviju literaturu iz područja uže struke,

pedagogije i psihologije. Kod grupnog stručnog usavršavanja na internim aktivima,

doškolovanju i drugim oblicima stručnog usavršavanja (Hižmen 319 h, Novak 258

h), obrađivale su se tematske jedinice koje su bitne za kvalitetno odvijanje odgojno-

obrazovnog rada te profesionalni razvoj odgajatelja. Program stručnog usavršavanja priložen

je osobnoj dokumentaciji odgajatelja, te predan na uvid i pohranu u dosjeu. Osobni doprinos

odgojitelja u ostvarivanju razvojnih zadaća bio je dobar. Usmjerene smo prema osiguravanju

visoke razine kvalitete odgojno-obrazovne prakse promišljanjem svrsishodnih i smislenih

odgojno-obrazovnih aktivnosti, materijala i okruženja kao najvažnijeg kriterija kvalitete rada s

djecom. Želja nam je da i dalje izgrađujemo i nadograđujemo zajedničke vizije kao temelj

dobre razine kvalitete odgojno-obrazovne prakse u našoj ustanovi.


Marjana Hižmen, odgajatelj predškolske djece

Nataša Novak, prof. predškolskog odgoja, odgajatelj mentor


SKUPINA „MRAVIĆI“


Pedagošku godinu 2015./2016. Započeli smo sa 29-ero djece. Tokom godine imali smo dva

upisa (predškolci), te jedan ispis (predškolac zbog učestalih bolesti), pa je na završetku brojno

stanje naše skupine „Mravići“ 30-ero djece, od toga 15 djevojčica i 15 dječaka. U skupini je

ostalo 17-ero djeca, koja će nastaviti pohađati dalje vrtić (dvoje djece odgođeno od upisa u

školu), a 13-ero djece se oprostilo od nas i na jesen kreću u školu.

U skupini boravi dječak s teškoćama u razvoju, uz pomagača. Uključivanje djece s teškoćama

u razvoju je dugogodišnja praksa našeg vrtića. Taj način rada tj.inkluzija je izuzetno važna za

dijete s teškoćama. Ono ima priliku družiti se sa vršnjacima, te kroz igru i doživljaj uspjeha u

igri ono osnažuje vlastite potencijale, ostvaruje osobni rast i kompenzaciju za ona područja u

kojima ima određenih poteškoća. Za dijete smo oformile jedan mirniji centar koji nije bio u

frekventnom dijelu sobe, budući da se on najčešće igrao na podu. U tom centru su mu se rado

pridružila i ostala djeca iz skupine. Prema njegovim sposobnostima i mogućnostima planirale

smo aktivnosti koje su mu pružale mogućnost učvršćivanja samopouzdanja, razvoj pozitivne

slike o sebi. To je obogatilo i iskustvo odgajatelja u pronalaženju novih strategija, pristupa i

metoda, koje vode prema kvalitetnim i učinkovitim rješenjima. Ostala djeca iz skupine su uz

to dijete razvili osjećaj za uočavanje i poštivanje različitosti, što je imalo pozitivan utjecaj na

razvoj njihove socijalne kompetencije. Također su i razvili empatiju ( osjećaj za druge),

razumijevanje, shvaćanje i prihvaćanje teškoća. Istovremeno su razvijali samopoštovanje,

osjećaj ponosa i osobne odgovornosti zbog međusobnog pomaganja i suradnje.

Adaptacijsko razdoblje na početku pedagoške godine, prošlo je bez većih problema. Djeca se

većinom sva poznaju već od prošle pedagoške godine, pa je za nekoliko dana stvorena ugodna

atmosfera za djecu, uz neka nova pravila ponašanja i dogovore u skupini, u igrama i

aktivnostima, potrebnih za sigurnost djece u skupini i lakše funkcioniranje tokom dana.

Najteži oblik adaptacije bio je početkom veljače, pri upisu djeteta, kojemu je to bilo prvo veće

odvajanje iz obiteljskog doma (predškolac). Pomalo narušen ritam djeci, ali vrlo pažljivo i

prijateljski pozivali su ga na igru. Krajem mjeseca situacija je mnogo bolja, no zbog učestalih

bolesti, dosta je odsutan u ožujku i travnju, te je uslijedio ispis početkom svibnja.

Kroz cijelu pedagošku godinu, pokušavale smo stvoriti ugodnu atmosferu u skupini. Toplo,

poticajno i sigurno okruženje u SDB-a, puno materijala, koji pozivaju na igru, aktivnosti i

istraživanje (stiropor, pijesak, voda, magnetna prašina, palenta, magnetići, vodene granulice,

čajevi i začini, domaći plastelin…). Djecu potičemo na uzajamno pomaganje jedni drugima,

suradničke odnose, pažljiv odnos prema igračkama i didaktičkim materijalima.

Troje djece ima potrebu za snom (petogodišnjaci), što im je i omogućeno uz nježne uspavanke

u posebnom kutiću nakon ručka.

Igre i aktivnosti ponuđene su djeci i u prostorima hodnika, igra na stolu: „Čovječe ,ne ljuti

se!“, podna igra: „Geometrijski oblici“ , igra na panjevima:“Kružić –križić“.

-igra: “Čovječe, ne ljuti se!“

U suradnji sa ravnateljicom, na hodniku se kroz godinu izmjenjuju različite aktivnosti,

(granulice, ogledala, senzorna kućica, snjegović, srca, centar preoblačenja uoči maškara,

panjevi stolovi i stolice, centar slova i brojeva…). Centri i igre na hodniku su rado

posjećivane, naročito u zimskim mjesecima. Izmjenjuju se sa aktivnostima u SDB-a. Vrata

sobe su otvorena, te se u dogovoru djece po četvero, izmjenjuju u određenim aktivnostima, što

im omogućuje mnoge razvojne karakteristike: interakcija s djecom iz drugih skupina, bolju

međusobnu suradnju i komunikaciju, spretnost u finoj i gruboj motorici, čekanju na red-

strpljivost, te veliki značaj u emocionalnom razvoju djece-socijalizacija djece.

U prostorima garderobe (glazbeni i senzomotorički centar) je uspješno savladano obuvanje i

oblačenje u kupaonici, osim usvajanja higijenskih navika, djeca su mogla uživati u igri

vodom, pranju posudica iz obiteljskog centra , te pranju likovnih pomagala, nakon likovnih

aktivnosti.

U SDB-a centre aktivnosti mijenjale smo i nadopunjavale raznim materijalima, promatranjem

djece i njihovih interesa, kroz različite igre i aktivnosti, koje su im bile ponuđene. Djeca su

imala priliku samostalno ovladati različitim vještinama u svom okruženju. Prostor im je

omogućavao istraživanje i otkrivanje novih spoznaja u malom istraživačkom centru. Djeca

često sama daju ideje za nadopunjavanje postojećih aktivnosti, te smo pri tom stvorile

vrijedan odnos dijete-odgajatelj-dijete, gdje djeca na slobodan način iznose svoje viđenje

određene situacije u aktivnosti i na taj način im omogućujemo da realiziraju svoje naume i

ideje, te ujedno i sudjeluju u izgradnji kurikuluma naše skupine.

Djetetu s posebnim potrebama, pokušale smo omogućiti ugodan boravak u skupini, te smo mu

izgradile njegov mali centar sa njegovom fotografijom, kojeg smo opremile igračkama, koje

imaju zvučne i svjetleće efekte, raznim vrtuljcima – veliko zanimanje za vrtuljke,

magnetićima, lego – kockicama i domaćim plastelinom. Često ima potrebu da se po SDB-a

kreće u krug oko centara, pa mu omogućavamo više prostora, pomičući postojeće centre

(stolove i stolice, ormare). Ostala djeca su vrlo empatična i pažljiva, pa mu već samostalno

nakon određenog vremena, slažu prostor za kretanje. U nekoliko navrata, po njega je došla

majka sa njegovim psom pomagačem, koji je pridonio oduševljenju dječaka, ali i cijele

skupine.

Mnogo vremena provodili smo u vanjskim prostorima vrtića ( terasa, dvorište, pješčanik,

trkaće staze…), za različite aktivnosti i igre. Često smo odlazile do obližnjeg parka, gdje smo

promatrali stabla kestena, u svim godišnjim dobima. U jesen smo se igrali lišćem, zimi smo se

grudali i gradili snjegoviće, u proljeće smo uživali u mirisu i cvatu kestena, dok smo

početkom ljeta, odmarali u hladovini velikih kestena.

-igra u parku lišćem, u jesen-

Šećući ulicama, djeca usvajaju pravila ponašanja u prometu, prometne znakove, te ophođenje

sa starijim osobama. Šetali smo po suncu, vjetru, kiši i snijegu. Mališani su bili oduševljeni,

kada smo realizirale dugo planiranu šetnju u kabanicama i sa kišobranima, gdje djeca

usavršavaju svoja razvojna područja u širokom spektru.

Stručna usavršavanja, realizirale smo prema programu za ovu pedagošku godinu, prema

mogućnostima odgojitelja, prisustvovale smo na seminarima i radionicama u našoj ustanovi,

pod vodstvom Jadranke Ede Tomljanović, prof. savjetnica, te Bojane Gotlin, mag. praesc.

Educ., zatim na seminaru i radionici AZOO - „Priprema glazbenog konteksta u dječjem

vrtiću za kvalitetno ostvarivanje odgojno-obrazovnog procesa“, u multimedijalnoj dvorani, te

na seminaru u KiČ Prelog, gost večeri Bruno Šimleša.

U radu smo koristile stručnu literaturu i časopise, te internetske stranice, tematski vezane, uz

razvojna područja djece rane i predškolske dobi.



Redovitim vježbanjem, malim tjelesnim aktivnostima, raznim pokretnim igrama i poligonima,

ciljano smo djelovale na razvoj sposobnosti grube motorike, koordinacije u prostoru,

motoričke sposobnosti, te određene sposobnosti pojedinog djeteta (odabir predškolaca za

OFDV-a, po disciplinama ), gdje smo sa predškolcima skupine „Medeki“ sveukupno zauzeli

drugo mjesto i dobili pehar za „Fair play“ igru i natjecanje.

U toku godine izvršile smo dva puta antropometrijska mjerenja, u listopadu 2015. i u svibnju

2016. Te smo, uspoređujući podatke zajedno s djecom, došli do zaključka da su gotovo svi

porasli nekoliko centimetara i udebljali se nekoliko kilograma. Sva djeca samostalno su se

služila priborom za jelo i samostalni su pri obavljanju fizioloških potreba tokom dana. U

početku bilo je potrebno poticati na veću higijenu ruku.

Pospremanje SDB-a, na početku je pomalo bilo dočekano negodovanjem, no od listopada,

djeca su usavršila serijaciju igračaka po centrima i klasifikaciju po vrsti igračaka.

Skupina je bila dosta dinamična , pa su igre i aktivnosti na otvorenom svakodnevne, čime je

zadovoljena potreba djece za kretanjem i svježim zrakom. Najviše vremena provodili smo u

igrama vodom, sapunicom i pijeskom, a zimi snijegom.

-igre na snijegu, gruba motorika-

Velik napredak očit je u finim motoričkim aktivnostima kopčanja gumbića, zakopčavanja

jakni, vezanja vezica na patikama. Usavršili su nizanje perlica, slamčica na vunu, rezanje

malim nožićima (voćna salata), rezanje škaricama, koje je nekolicini djece, zadavalo velike

probleme na početku pedagoške godine.

- rezanje malim nožićima - - rezanje škaricama – razvoj fine motorike prstića-

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Djecu smo poticale na razvoj pozitivnog međusobnog odnosa u skupini s vršnjacima i razvoj

prijateljstva. Utjecale smo na razvoj samopouzdanja kod djece, međusobnog poštivanja, te

vlastitih mogućnosti kroz razne igre i aktivnosti.

Nastojale smo zadovoljiti osnovne emocionalne potrebe djece, njegujući vezu doma i obitelji

s vrtićom od samog početka, pružajući im nježnost, toplinu, te zadovoljavajući potrebu da se

osjećaju voljeno i sigurno, čime smo dobile veliku povratnu informaciju roditelja, jer je

uspostavljena vrlo moćna veza na relaciji dijete-odgojitelj-roditelj.

Dosljedno i neprestano smo primjenjivale pravila ponašanju u našoj skupini, te svako

poželjno ističemo i pohvaljujemo.

Problem uključivanja u grupne igre ima jedan predškolac, povučen. Bilo ga je potrebno

uključivati u igre. U vrijeme božićno-novogodišnjih dana, zbog manjeg broja djece u skupini i

mirnije atmosfere, dolazio je do izražaja u aktivnostima (stolno-manipulativne igre,

modeliranje domaćim plastelinom,likovne aktivnosti,slobodna igra), otvarao se, razgovarao s

djecom. Raslo je samopouzdanje i vidno je bio sretniji i zadovoljniji.

- djeca u međusobnom dogovaranju pravila igre –

U skupini se ističe troje djece, koji se nameću kao vođe (dvije djevojčice, 5.g. i jedan dječak –

predškolac). Ponekad pozitivno, a ponekad je bilo potrebno reagirati radi sigurnosti i

dobrobiti ostale djece u skupini. Dječak , 5.g. teško se nosio s emocijama, vrlo često je ljutnju

izražavao na neodgovarajući način. Bilo g je potrebno poticati i usmjeravati na pozitivne

značajke u igrama i aktivnostima, te mu skrenuti pažnju na pozitivan ishod situacije.

Konfliktne situacije smo rješavale putem razgovora, dogovaranja, ponekad i kompromisa

djece međusobno. Pohvaljujemo uspjehe i vještine djece, ali i pokušaje koji nisu urodili

plodom, tako utječući na razvoj pozitivnog mišljenja djece o sebi i razvoju samopouzdanja.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Spoznajni razvoj djece je u skladu i primjeren njihovoj dobi. Nizom aktivnosti, raznovrsnih

poticaja i igara nastojale smo djeci pomoći da razviju koncentraciju i pažnju. Aktivnosti su

bile usmjerene na istraživanje, manipuliranje materijalima , te pronalaženje rješenja metodom

pokušaja i pogrešaka. Poticale smo ih na uočavanje promjena unutar i izvan prostora vrtića

(dvorište, park, cvjetne gredice, drveće u dvorištu ). Poticale smo ih na postavljanje pitanja,

pretpostavljanje odgovora i zaključaka. Započeli smo sa projektom „Voda“ kasno u jesen.

Tema i ideja za ovaj projekt proizašla je sasvim slučajno budući da su djeca puno vremena

provodila u igri vodom u kupaonici.

- izrada sapunice –

To je bilo prilikom održavanja osobne higijene, pranja pribora nakon likovnih aktivnosti ili

modeliranja plastelinom. Započele smo spontanim razgovorom da vidimo koja znanja djeca

uopće imaju o vodi – Što je voda? Odakle dolazi? Čemu služi? Kakva može biti? Gdje se

nalazi svuda oko nas? Većina djece znala je odgovoriti na pitanja. Dalje smo im ponudile

razne istraživačke aktivnosti: mokro-suho, pliva –tone, jaje u vodi, čista i prljava voda…

Promatrali smo padanje kiše, stvaranje poplave i lokvica na terasi nakon pljuska, crtali su kišu

s vjetrom, bili smo u šetnji s kišobranima i kišnim kabanicama. Tijekom zime, promatrali smo

padanje snijega, uživali na igrama u dvorištu, grudali se, sanjkali i gradili snjegovića.

Smrzavali smo tempere u ledištima na terasi i sa njima slikali, promatrali kako se snijeg i sige

tope na dlanu ili na radijatoru.

- slikanje obojenim ledom –

Time su djeca upoznala sva agregatna stanja vode. Broj djece zainteresiranih za projekt je

stalno bio promjenjiv. Neka djeca su sudjelovala u gotovo svim aktivnostima, a pojedina

djeca, u samo određenim. Cilj projekta, bio je usvajanje novih znanja i spoznaja o vodi, o

njenoj važnosti za život, štednji vode, te briga o zaštiti okoliša. Zadaci su bili: zadovoljiti

osnovnu dječju potrebu za istraživanjem, poticanje na donošenje zaključaka i pronalaženje

odgovora vlastitim trudom i angažiranošću, osvijestiti kod djece važnost vode za život svih

bića, pronalaženje odgovora putem enciklopedija, slikovnica, interneta. Krajem veljače interes

za tu vrstu aktivnosti je prestao. Ponovo se javlja interes dolaskom ljepšeg vremena u svibnju

i lipnju, pa ćemo ga nastaviti sljedeće pedagoške godine.

Djeci smo nastojale pružiti poticajnu sredinu za igru i učenje. Više puta godišnje smo

razmještale centre aktivnosti u sobi, nadopunjavale ih ili na neko vrijeme maknule iz sobe.

Osobito je 3 tjedna bio atraktivan centar liječnika. U zimskim mjesecima često je bila prisutna

imitativna igra „svadba“ u kojoj su djeca koristila dosad stečena iskustva vezana uz tu temu.

U suradnji s roditeljima prikupile smo haljine, marame raznih veličina, koje su im služile kao

veo. Kako bi djecu potakle na samostalnost i stvaranje realne slike o sebi, dale smo im

mogućnost odabira aktivnosti i vrijeme koje će provesti u njoj. Naglasak smo stavile na

međusobno dogovaranje, planiranje, pronalaženje zajedničkog rješenja, te pospremanje

materijala nakon igre. Poticale smo djecu da svoje ideje provede do kraja, a ako je bilo

potrebno nastavi aktivnost kroz nekoliko dana. Na taj način dijete se uči odgovornosti, te

poštivanju tuđeg mišljenja i dogovora na razini skupine i vježba socijalne kompetencije.

Šestogodišnjaci mogu duže vrijeme ostati koncentrirani i s veseljem preuzimaju nove uloge i

odgovornosti. Pritom su odgajatelji bili partneri i sudionici u igri . Često su djeca tražila

potvrde o tome da li su dobro postupila. Osobito je veliko zanimanje bilo prisutno za stolno-

didaktičke igre, koje smo izrađivali tijekom godine prema interesima djece. Uživali su u

samostalnom razmještanju centara aktivnosti u sobi i pomicanju manjih komada

namještaja.Tako su dobili funkcionalan prostor, prema vlastitim željama i potrebama, i

stvaranju pozitivne slike o sebi. Nastojale smo maksimalno iskoristiti dječje želje i potrebe u

svim aspektima razvoja i svim aktivnostima. Uglavnom su djeca u toj dobi oduševljena i

radoznala prema svijetu koji ih okružuje. Često zapamte puno sitnica o stvarima koje ih

zanimaju i razvesele, te su samim time pravi mali istraživači.

GOVOR, KOMUNIKACIJA , IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

Karakteristika djece u ovom životnom razdoblju je da su jako pričljiva, otvorena za

komunikaciju , te rado dijele svoja iskustva sa prijateljima. Pričaju cijelo vrijeme tijekom igre

i često traže povratnu informaciju od sugovornika. Govor bi trebao biti gramatički pravilan ,a

izgovor glasova jasan. Međutim, 18 djece iz skupine ima artikulacijskih poremećaja, te su bili

uključeni u logopedski tretman u vrtiću. Raznim govornim igrama, malešnicama i prstovnim

igrama, poticale smo ih na izražajni govor, na bogaćenje vokabulara. Tražile smo od djece da

nauče pričekati na red ako nešto žele reći, da gledaju sugovornika u oči i da vode normalnu

međusobnu konverzaciju. Ponuđene su im aktivnosti izrade slikopriča, crtanje po doživljaju

nakon odslušane priče ili bajke, male scenske improvizacije plošnim lutkama, izražavanje

plesom i pokretom uz klasičnu glazbu ili dječje pjesmice.

- izrada slikopriče –

Tijekom godine predškolce smo poticale na izradu „slikovnih rječnika“ za koje su kod kuće

sakupljali sličice na zadano slovo. Sljedećih dana djeca su lijepila sličice u rječnik i pisala

naziv predmeta na njemu, pri čemu su vježbali glasovnu analizu i sintezu. Time smo ih

poticale na pamćenje zadatka, izvršavanje istog. Ujedno su i djeca kvalitetno provodila

vrijeme kod kuće sa roditeljima, koji su im pomagali u izvršenju zadatka. Roditelji su taj oblik

suradnje jako dobro prihvatili i osjećali se zadovoljno. To će djeci ubuduće pomoći u

izvršavanju školskih zadaća i stjecanje radnih navika.

- rastavljanje riječi na slogove –

Raznim plakatima sa sličicama na čičak i abecedom potaknule smo kod većine djece veliki

interes za slova i druge predčitalačke vještine. U igre sa predškolcima istovremeno su se

uključivala i mlađa djeca, koja su spontano upijala i usvajala određena znanja. To je jedna od

prednosti mješovite skupine, što djeca međusobno sebe potiču na učenje kroz igru. Do kraja

pedagoške godine samo dvoje djece nije znalo napisati vlastito ime. Desetak predškolaca je

bez problema znalo pročitati dvosložne i trosložne riječi. Svi predškolci prepoznaju i pišu sva

slova abecede. Mehanički broje do 20 i unatrag. Usvojili su osnovne matematičke pojmove

(niz, red, stupac, krug ,trokut, kvadrat ).

Bez većih problema u koncentraciji i pažnji djece mogu slušati priče, bajke, raznovrsne

slikovnice kojih imamo puno u vrtiću . Često su djeca rado donosila vlastite slikovnice ili smo

ih zajedno odabirali u Gradskoj knjižnici. Time smo kod djece pobudile interes za čitanjem,

pravilnim književnim izražavanjem bogatile smo dječji vokabular i potakle ih na pažljivo

slušanje, kako bi mogli što samostalnije prepričati radnju i tijek događaja. Vrlo često su djeca

samostalno nakon slušanja priče uzela papire i materijale u likovnom centru, te nacrtala neki

ulomak iz nje. Likovni centar je stalno bio bogato i raznovrsno opremljen prirodnim

materijalima, sredstvima za slikanje, modeliranje ili plastično oblikovanje. Djevojčice su

često lijepile po zidovima i ormarima radove i time nam uljepšale sobu.


Suradnja s roditeljima bila je od prvog dana veoma dobra, svakodnevno smo komunicirali pri

dovođenju i odvođenju djece u/iz vrtića. Održale smo mnogo individualnih razgovora kroz

godinu, nekoliko smo inicirale same a ostale roditelji. Ove pedagoške godine smo održale 4

roditeljska sastanka. Dva su bila više informativnog karaktera ,a dva sa prezentacijom

stručnih tema. U suradnji sa logopedinjom Marijom Poljak, realizirana je tema:“ Rad

logopeda u predškolskoj ustanovi“ , u rujnu 2015.g. U studenom je roditeljima bila

prezentirana tema:“ Priprema za školu i razvoj predčitalačkih vještina“, koju su obradili

odgajatelji skupine u vidu PPT-a. Većina roditelja se odazvala na sve sastanke, potrebna

evidencija i zapisnici su priloženi u Knjizi pedagoške dokumentacije odgojne skupine. Uoči

maškara smo održali dvije radionice sa roditeljima za izradu kostima morskih zvijezda od

spužve. Sva spužva i odgovarajuće ljepilo su nam donirali gđa. I gosp. Hozjak na čemu smo

im jako zahvalni. Kao i svake godine tako i ove smo se odazvali mnogobrojnim kulturnim

događanjima u gradu Prelogu, u suradnji sa Turističkom zajednicom, Gradskom knjižnicom i

Muzejom Croata Insullanus.

U suradnji sa udrugom Contessa iz Jastrebarskog organiziran je završni izlet za svu djecu iz

skupine u organizaciji Galileo travel. Prvo nas je u Jastrebarskom dočekao „grof“ koji nam je

bio vodič tijekom razgledavanja područja oko dvorca Erdody. Na djeci razumljiv način

ispričao je priču o dvorcima, nekadašnjem životu u njima, kočijama, balovima, školovanju,

dvoranama i kuhinjama, zadaći plemića, lovu... Nakon kraće igre na dječjem igralištu krenuli

smo dalje autobusom do privatnog posjeda Contessa. Na ulasku na imanje dočekali su nas

kostimirani animatori. U sobi za bal djeca su se preskinula u raskošne haljine i plemićku

odjeću. Nakon toga uslijedio je bal sa baroknom glazbom uz koju su djeca plesala jednostavne

korake menueta. Točno u podne uslijedio je ručak za svečano postavljenim stolovima. Nakon

ručka djeca su imala pričaonicu, te piknik u hladovini imanja, zatim razgledavanje imanja i

slušanje legende o mladom kraljeviću, vili i konju. Djeca su na povratku kući bila puna

dojmova, doživljaja i prepričavala su ugodno provedeni dan. Na izletu su nam se pridružili

Vrapčići iz Cirkovljana sa svojim odgajateljicama.

Isto tako imali smo tri druženja u vrtiću sa obiteljima na kojima, smo se malo bolje upoznali i

stekli međusobno povjerenje u opuštenoj atmosferi za daljnju uspješnu suradnju. Jesenska

svečanost, dan obitelji i završna svečanost. Završnom priredbom „ Duga“ ispratili smo 13

malih maturanata iz vrtićkog okruženja u nove avanture zvane škola.


Nikolina Šafarić, stručna prvostupnica predškolskog odgoja

Kristina Mihoci, stručna prvostupnica predškolskog odgoja

Realizacija programa rada s djecom u šestoj i sedmoj godini života

SKUPINA „MEDEKI“

Skupina „Medeki“ pedagošku je godinu započela sa 30 djece. Naknadno je u našu skupinu

upisano još jedno dijete po programu predškole. Skupinu je polazilo 15 djevojčica i 16

dječaka. Potkraj pedagoške godine ispisana je jedna djevojčica zbog učestalog obolijevanja.

Adaptacijski period novoupisane djece prošao je bez većih poteškoća. Polazeći od

osluškivanja dječjih potreba, stvaramo uvjete koji su potrebni za cjelokupan razvoj djeteta. Na

dijete gledamo kao na slobodnu, kompetentnu i aktivnu osobu. Nastojimo prepoznati,

razumjeti i pravodobno odgovarati na djetetove potrebe, poštujući njihova prava. Trudimo se

napraviti dobar balans između planiranih aktivnosti i slobodnog vremena za spontanu igru,

uređujući pritom prostor na način da bude primamljiv djeci i da bude u skladu sa njihovom

kronološkom i razvojnom dobi. Veliki broj djece u godini pred polazak u školu, a neka djeca i

ranije, počinje pisati svoja prva slova. Za usvajanje složene vještine kao što je pisanje,

potrebne su još neke sposobnosti – vizualna percepcija, okulomotorna koordinacija te

glasovna analiza i sinteza. Aktivnosti usmjerene na poticanje razvoja ranih vještina pisanja

mogu uključivati poduke iz o svjesnosti o tisku, abecedi, pravilnom držanju olovke,

orijentaciji na stranici… Pojam tiska opisuje u kolikoj mjeri dijete razumije što je knjiga i

kako se njome služiti; kako je knjiga organizirana i sastavljena i kako tisak izgleda. Pojam

tiska uključuje:

uočavanje razlike između tiska i slika;

prepoznavanje prednje i stražnje strane knjige;

djetetovu sposobnost da pokaže vrh stranice;

Rana se pismenost postepeno razvija kroz predškolski period i odražava djetetova rastuća

znanja i spoznaje da razmišlja o pisanom i govorenom jeziku i zato je predškolski period

ključan za usvajanje osnovnih predvještina čitanja i pisanja. Sve se vještine i znanja o

pismenosti razvijaju i proširuju kada za djecu postoje mogućnosti da vide, dijele, djeluju,

klasificiraju, pjevaju, promatraju, imenuju, prepoznaju i razumiju odnosne veze, čitaju i

pričaju priče, međudjeluju, govore, slušaju i igraju se. Igra pruža prilike za manipulaciju

predmetima kao što su knjige i olovke, koji pomažu u razvijanju vještina rane pismenosti i

istraživanju ideja povezanih s pismenošću.

Pažljivim promatranjem različitih samoiniciranih aktivnosti djece, uočile smo mnogo

elemenata rane pismenosti. To nas je navelo da si postavljamo pitanja u svezi te tematike.

Htjele smo dublje razumjeti početke razvoja i pojavne oblike rane pismenosti kako bi mogle

podržati te samoorganizirane aktivnosti djece. Ono što možemo učiniti jest da podržavamo

njihov interes u svezi pisanja. Raznovrsnost pripremljenih materijala pridonosi motivaciji

djece za korištenjem znakova, potičući razvoj rane pismenosti. Zato uvijek obogaćujemo

centar početnog čitanja i pisanja u kojima nudimo razne časopise, enciklopedije, knjige i

razne igre napravljene od neoblikovanog materijala koje uključuju slova. Papiri i pribor za

pisanje i crtanje su uvijek dostupni djeci kako ona ne bi bila sputana u takvoj vrsti aktivnosti.

Pažljivo izrađujemo razne igre sa slovima i riječima kako bi težina zadatka bila primjerena

razvojnoj i kronološkoj dobi djece. Veoma je bitno da stupanj složenosti i razumljivosti igara

odgovara kronološkoj dobi djeteta kako ne bi došlo do pojave preniske ili previsoke aktivnosti

a onda bi samim tim bilo upitno i ostvarenje ciljeva odgojitelja. Napravile smo razne igre

pogađanja koje u sebi sadrže slova.

Kao primjer raznovrsnosti igara možemo navesti da se slova nalaze u plastificiranom obliku,

na raznim drvenim podlogama, na plosnatim kamenčićima. Djeca vole manipulirati slovima,

promatrati ih, međusobno komentirati i naprosto učiti jedan od drugoga. Često ta slova nose

do stola i pokušavaju ih prepisati. Primijetile smo da više koriste slova koja mogu lakše

hvatati u dlanove. Zanimljivije su im igre koje su veće i konkretnije i kojima mogu lakše

manipulirati.

Prilikom uređivanja sobe dnevnog boravka uvijek nastojimo centar početnog čitanja i pisanja

staviti na mjesta koja imaju najviše svijetlosti. Svako dijete ima svoju radnu bilježnicu pa

često u popodnevnim satima radimo razne grafomotoričke vježbe. U svom radu, također

koristimo i radne listiće sa raznim zadacima. Povremeno su radovi izloženi u kutiću za

roditelje kako bi oni sami imali uvid u napredak svog djeteta a isto tako se i većina radova

pohranjuje u individualne mape svakog djeteta kako bi se lakše pratio razvoj svakog djeteta

ponaosob. Isto tako su i radovi izloženi u sobi dnevnog boravka, kako bi i djeca sama mogla

uspoređivati svoj napredak i proučavati svoje radove.

Da bi odgojitelj imao potpunu sliku razvoja svakog djeteta jako je važno praćenje i

promatranje. Promatranje i praćenje odvija se kroz vođenje bilješki, fotografije, dječje crteže i

dokumentiranje razumijevanja nekih riječi i slova. U ovoj fazi pratimo način držanja olovke,

pritisak olovke na papir, da li je dijete dešnjak ili ljevak, način sjedenja na stolici, uporište

nogu, interakciju među djecom, orijentaciju na papiru, pravilan položaj papira i ishod

obavljenog zadatka. Ono što nam je također bilo važno jest procjena da li dijete sluša i

razumije postavljeni zadatak, te kakva mu je dužina pažnje tokom rješavanja zadatka.

Tijekom svih zadanih aktivnosti suradnja sa djecom je bila na zadovoljavajućem nivou. Kod

djece mlađe dobi je bila prisutna slabija koncentracija, ali smo zadatke pažljivo isplanirale

kako bi i oni mogli uredno izvršiti svoju zadaću. Prije svake aktivnosti potrudile smo se

motivirati djecu na primjeren način. Uočile sam da neke riječi pišu mehanički, bez

razumijevanja pojedinih slova. Djeca mlađe dobi najveći interes pokazuju za pisanje vlastitog

imena jer žele ići u korak sa djecom starije dobi. Iz tjedna u tjedan se situacija u poznavanju

slova mijenja. Do kraja pedagoške godine došlo je do velikog preokreta u poznavanju slova, a

isto tako i u razumijevanju pisanja pojedinih riječi. Sa djecom smo sprovodile razne

predvježbe koje su im pomogle u svladavanju “kontrole” držanja olovke, a to su:

slikanje kistom –pomaže djetetu da savlada opće motoričke vještine ruke ( krupne

pokrete) koje su važne za „stabilnost ruke“, što je, opet, važno za pisanje.

bojenje- pomaže djetetu da uvježba držanje olovke i precizne pokrete gore-dolje, te

lijevo-desno, što je važno za pisanje tiskanih i pisanih slova.

kopiranje preko već povučenih ili istočkanih linija raznih vrsta ( vodoravnih, okomitih,

cik-cak, zakrivljenih, zaobljenih) –pomaže djetetu da uvježba fine pokrete šake koji će

mu trebati u oblikovanju slova.

igre za razvoj fine motorike- igre prstićima, spajanje točkica u crtež, traženje puta iz

labirinta, nizanje kuglica na uzici pomažu razvoju fine motorike koja je važna za

dobru kontrolu olovke.

Niz je različitih igara koje pomažu u grafomotorici djece, a mi smo nastojale to sprovoditi

kako bi na najbolji mogući način pomogle djeci u pripremi za pisanje slova. Smatramo da

učenje pisanja počinje s crtanjem, bojenjem i drugim „ umjetničkim“ i zabavnim

aktivnostima. Zato smo se potrudile da na spontan i primjeren način pripremimo djecu za

školu, kako sa predčitalačkim vještinama tako i sa početnim matematičkim pojmovima.

Na početku pedagoške godine, odlučile smo sprovesti projekt “ Emocionalna inteligencija”.

Emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i neosuđivanja

emocija drugih ljudi, ali i svojih vlastitih, što za posljedicu ima stjecanje vještine upravljanja

tim emocijama i izgradnju odnosa sa drugim ljudima. Djecu je važno podučiti da su emocije

naša reakcija na ono što nam se događa . One nam pokazuju kako se osjećamo i kako

reagiramo u određenoj situaciji. Smatramo da je važno da djeca prepoznaju svoje emocije i da

ih znaju izražavati na način prihvatljiv okolini. Postoji vrlo mnogo emocija, no mi smo se

fokusirali na osnovne emocije u koje spadaju: radost, iznenađenje, strah, tuga srdžba i

gađenje.

Planirale smo razne aktivnosti vezane uz tu temu kako bi se ostvarili ciljevi koje smo zadale,

ali smo istovremeno i budno promatrale u kojem smjeru nas vode djeca po tom pitanju, kako

bismo pratile njihove interese i nadograđivale aktivnosti u smjeru njihovih potreba.

Provele smo mnogo razgovora sa djecom na individualnoj razini i na razini manje grupe

djece, pa smo odlučile napraviti sažetak njihovih izjava te poruku poslati roditeljima kako bi i

njima pomogli da osvijeste neke svoje postupke koje u djeci pobuđuju različite osjećaje.

Dobra suradnja između odgojitelja i obitelji od izuzetne je važnosti za dječji razvoj. Odgojitelj

mora uvažavati ulogu obitelji kao prve djetetove odgojno-obrazovne i socijalne sredine za

učenje, jer na taj način odgojitelj povezuje vrtić i obitelj/zajednicu i unapređuje kontinuiranu

dvosmjernu komunikaciju. Kako bi se podržao dječji razvoj, odgojitelji moraju imati na umu

različitost u životnim stilovima i karakteristikama obitelji. Cjelodnevni boravak u vrtiću

omogućuje roditeljima stupanje u svakodnevne interakcije s odgojiteljima. Interakcija između

roditelja i odgojitelja može biti produktivna, a krajnji ishod te kvalitetne interakcije i

komunikacije jest produbljivanje veze i ostvarivanje povjerenja između roditelja i odgojitelja

što pomaže cjelokupnom razvoju djeteta. Da bi suradnja između odgojitelja i roditelja bila što

kvalitetnija važno je napomenuti da institucija omogućava roditelju razne oblike suradnje, a to

su:

Svakodnevna komunikacija

Planirani individualni razgovori

Komunikacijski roditeljski sastanci

Kutići za roditelje

Obilježavanje raznih svečanosti u vrtiću

Radionice za roditelje različitog tipa

Omogućavanje izravnog sudjelovanja roditelja u aktivnostima s djecom

Organizirani izleti roditelja, djece i odgojitelja,..

Uspjele smo uspostaviti dobru suradnju sa roditeljima. Roditelji su se odazivali na radionice,

roditeljske sastanke, obiteljska druženja i na individualne razgovore. Bili su zainteresirani za

aktivnosti koje su se sprovodile u toku pedagoške godine te su sudjelovali u prikupljanju i

nabavljanju neoblikovanog materijala koji nam je uvelike pomogao u razvoju kreativnosti.

Posebno smo ponosni na jedno dijete iz skupine koje ima oštećenje sluha. Unatoč skraćenom

program koje polazi u našoj Ustanovi dječjeg vrtića, zbog učestalih tretmana sa logopedom,

naša skupina ne bi zračila istim duhom da nema njega. Važno je spomenuti njegovo umijeće

poznavanja znakovnog jezika. Znakovni jezik je, poput svih drugih jezika, komunikacijski

sustav koji se koristi za razmjenu informacija između dvije ili više osoba. Zahvaljujući

njegovoj brižnoj majci koja također polazi sve moguće edukacije u svezi znakovnog jezika,

logopedu, i naravno našem dječaku, i mi smo imali čast postati dio toga i naučiti neke sitnice.

U kontinuiranom radu sa djecom nastojale smo osvijestiti važnost tolerancije različitosti kod

djece. Svako od nas je različit, jedinstven na svoj način. Ne postoje dva ista čovjeka. U vrtiću

se temeljne vrijednosti kvalitetnog odgoja poput slobode, solidarnosti, jednakosti,

međusobnog uvažavanja bez obzira na dob, spol, rasu, vjeru, socio-ekonomski status ili

posebne potrebe ostvaruju kroz ozračje prihvaćanja svakog djeteta, kao i njegovih

specifičnosti. Kroz prizmu pozitivnog stava i prihvaćanja svakog djeteta i njegovih

specifičnosti, nastojale smo i tom djetetu omogućiti ostvarivanje vlastitih potencijala u skladu

s mogućnostima i prikazati njegovu sposobnost poznavanja znakovnog jezika kao posebnu

vrijednost.

Što se tiče glazbenog stvaralaštva, ove pedagoške godine smo posebnu pozornost posvetili

razvoju sposobnosti doživljavanja i izražavanja glazbe ( a tu konkretno mislimo na

usklađenost pokreta i glazbe), zatim razvoju glazbene imaginacije ( zamišljanje i stvaranje na

osnovi mašte, iskazivanje emocija), razvoju glazbenog pamćenja ( prepoznavanje melodije,

teksta, održavanje ritma, tempa),.. Ponosni smo na koreografije koje smo izveli tokom cijele

pedagoške godine i to zbog razloga jer se prilikom osmišljavanja koreografije isključivo

pratio interes djece i uvažavala njihova sposobnost sudjelovanja u osmišljavanju pokreta.

Moramo spomenuti i prekrasnu suradnju sa skupinom “Mravići” sa kojima smo odradili

projekt “Duga” koji uključuje dramatizaciju, glazbeno i likovno stvaralaštvo. To je ujedno bio

i zaključni projekt sa kojim smo se oprostili od roditelja, djece i vrtića. Tim projektom djeca

su zaokružila svoj višegodišnji boravak u vrtiću, pokazala savjesnost, marljivost, upornost u

izvršavanju zadataka, optimizam, poštovanje prema svojim prijateljima, odgojiteljima i

roditeljima i na kraju krajeva svoju spremnost za školu.

Individualno, ali i u suradnji sa skupinom “Mravići”, te skupinama iz Cirkovljana i Draškovca

sudjelovali smo na Dječjem Olimpijskom festivalu u Čakovcu. Djeca su i ovaj put postigla

dobre rezultate i pokazala da je potencijal,zajedništvo i marljiv dugogodišnji rad vezan uz

kineziološke aktivnosti urodio plodom i zadovoljstvom.

Pedagoške godine 2016/2017. Će 27 djece iz skupine “Medeki” krenuti u školu, dok će 4

djece ostati još jednu godinu u našoj Ustanovi za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Svim

prvaščićima želimo uspješan početak školovanja.


Adrijana Karol, odgajatelj predškolske djece

Kristina Posavec, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja


SKUPINA „VELIKE ZVJEZDICE“

Našu odgojnu skupinu čine djeca u dobi od 4 do 7 godina, odnosno do polaska u školu. Novu

pedagošku godinu započeli smo sa 21 djetetom, tj. sa šestero novoupisanih. Adaptacijski

period protekao je bez većih problema. Jedna djevojčica je bila u početku vrlo povučena,

sramežljiva, birala je individualne igre, ne uključujući se u grupne aktivnosti. Dječak, 4,7 g.

nema problema u komunikaciji, lijepo ulazi u kontakt s drugima, glasan te ima bogat rječnik.

Kod njega je bilo potrebno raditi na strpljenju. Dječak 5,2 g. u početku uopće ne priča,

razumije sve što se od njega traži, ali ne odgovara na postavljena pitanja, dosta nesiguran,

uplašen u početku, vodi paralelnu igru, no ne komunicira sa ostalom djecom. Dječak 4,8 g. u

početku ne želi ništa jesti te ga nakon ručka hvata glad i traži kruh od odgajatelja što mu se i

nudi. U razgovoru s majkom doznajemo što dijete voli jesti kako bi mu se prilagodili u

jelovniku. Dječak 4,5 g. motorički vrlo slab i u krupnoj i finoj motorici, nespretan, ne voli

tjelesne aktivnosti, često bi brzo odustao, no potrebno ga bilo puno hrabriti i nuditi što više

tjelesne zadatke kako bi napredovao. Djevojčica, 3,6 g. nalazila se u maloj skupini prema

kronološkoj dobi, no na zahtjev majke djevojčica je stigla u našu skupinu jer je majka

smatrala da je odstupala naspram ostalima. Rado sudjeluje u svim aktivnostima, ali se često

igra sama, često joj je dosadno, traži kutak gdje će se osamiti i to joj je najljepše. U 11.

Mjesecu u vrtić se upisuje još jedan dječak. On je pohađao vrtić u Čakovcu pa se brzo

prilagodio iako je bilo malih teškoća prilikom dnevnog ritma i ponekih pravila koja su se

razlikovala. Vrlo je komunikativan, bistar, puno toga zna i sve ga zanima te voli pokazati što

zna. Emocionalno dosta nestabilan, teško podnosi poraz i na tome treba dosta vježbati. Dječak

5,6 g. ispisani je iz vrtića u 12.mjesecu, no ponovno dolazi u vrtić početkom 3.mjeseca. U

prvome mjesecu upisano je dvoje nove djece u veliku skupinu, vrlo je živahan, često traži

pažnju odgajatelja, vrlo brižan za svoju sestru koja se nalazi u mlađoj skupini, treba mu dosta

vremena da se navikne na okruženje, većinu vremena nasmijan. U početku odbija sve, no s

vremenom shvati kako su zabavne igre i likovne aktivnosti te mu se to toliko svidi da bi samo

to radio. U 12. Mjesecu prestale su sa radom tj. sa stažiranjem dvije pripravnice, te je u

prvome mjesecu došlo do nove organizacije rada sa novim odgojiteljem. Promjene odgajatelja

utjecale su na djecu, djeca su se dosta opustila te je bilo potrebno ponovno izgraditi autoritet u

SDB-a, često su isprobavali granice prihvatljivog ponašanja. Djeca su na početku pedagoške

godine bila često u virozama, što je opet uslijedilo tokom zime kada je harala gripa, laringitis

te upale grla. Nekolicina djece ima jako dobar imunitet te su izbjegli sve to. U petome

mjesecu pojavile su se vodene kozice u našoj skupini te je većina djece bila zaražena tako da

smo punih mjesec dana bili sa smanjenim brojem djece u vrtiću. U sedmome mjesecu došlo je

do pojave tzv. „peta bolest“, bolesti ruku, ustiju i stopala što je također smanjilo broj djece u

skupini.

Jedna djevojčica je vrlo osjetljiva na hranu koju jede, reagira osipom i kašljem, zbog čega

često izostaje iz vrtića. U dogovoru sa majkom i kuharicom nastojimo ne nuditi joj hranu na

koju reagira. Bila na ispitivanju za alergije te je utvrđena alergija na plastiku. Nastojali smo

izbaciti iz njezine prehrane sve što se tiče plastike tj. više ne pije iz plastične čaše ili ne jede

hranu koja duže vremena stoji u plastičnoj posudi. Njezino zdravstveno stanje nakon toga

vidno se popravilo.

ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI RADA

Na početku pedagoške godine proveli smo antropometrijska mjerenja kako i na kraj godine.

Same centre aktivnosti nastojali smo prilagoditi dječjim interesima i potrebama te ih

neprestano nadopunjavali novim materijalima, također smo nastojali razmjestiti centre unutar

sobe po godišnjim dobima kako bi razbili monotoniju prilikom dječje igre. Lijepo vrijeme

uvijek smo nastojali iskoristiti za boravak vani pa smo tako na terasi djeci osmislili senzorno

manipulativnu igru obojanom rižom u bazenu. Naša djeca izrazito vole boravak na dvorištu

vrtića te smo tako i taj dio nadopunili novim materijalima za igru. (novi pješčanik, ljuljačka za

mlađu djecu, lopte za nogomet, igračke za pješčanik). Nastojali smo što više organizirati

aktivnosti u kojima je potrebna međusobna dječja suradnja i komunikacija kako bi se riješili

postavljeni problemski zadaci, te kako bi svako dijete sa svojim mišljenjem pridonijelo istom

i osjetilo važnost njega kao jedinke unutar određene interesne skupine.

Zajednička suradnja djece prilikom izrade klipića

Djevojčici 5,7 g. nastojali smo davati dodatne obaveze i zaduženja kako bi ga se potaknulo na

što češće uključivanje u grupu djece – kroz te aktivnosti očekujemo kako će brže usvojiti

pozitivne socio – emocionalne kompetencije. Neprestano smo pripremali mnoštvo didaktike

kako bi predškolce poticali na početno čitanje i pisanje, izvođenje matematičkih radnji tj. na

spremnost za školu. Djeci smo davali dosta pedagoški neoblikovanog materijala kako bi

mogla sama kreirati vlastite konstrukcije, kompozicije.

Igra pedagoški neoblikovanim materijalom te izrada konstrukcije u građevnome centru

Svakodnevno smo imali u određeno doba dana otvorena vrata tj. slobodnu igru sa djecom iz

mlađe skupine te su pojedina djeca svakodnevno boravila u mlađoj skupini. Na taj način

omogućili smo djeci da jedni od drugih uče kroz međusobno druženje i igru. Ove pedagoške

godine vrtić je radio u sedmome mjesecu, kada je vrtić polazilo 21 dijete dok je u osmome

mjesecu vrtić bio zatvoren.


Tokom cijele pedagoške godine nastojali smo biti tjelesno aktivni pa smo svakodnevno

organizirali male tjelesne aktivnosti u vidu poligona, štafetnih igara, vježbica razgibavanja,

igre na dvorištu, igre s loptom i sl. Djeca izrazito vole takav vid igre. Djeci smo dosta nudili

aktivnosti razvoja krupne i fine motorike. Olimpijski dan proveli smo vježbajući tj. cijeli dan

bio je prožet nizom tjelesnih aktivnosti te su djeca tako mogla sudjelovati u onome što im

najbolje odgovara. Tradicionalno smo obilježili Jesensku svečanost u vrtiću kroz tradicijske

igre sa roditeljima.

Jesenska svećanost u vrtiću uz tradicijske igre sa roditeljima

Jedno dijete nije baš motorički spretno, te mu je prilikom upisa u vrtić bilo dosta teško

izvoditi tjelesne zadatke. Problem su mu bile i šetnje te trčanje na par metara jer bi se jako

umorio. Jako puno smo ga hrabrile i pohvaljivale prilikom uspješnog izvođenja neke tjelesne

aktivnosti te mu prilagođavale zadatke. S vremenom se vidio napredak u razvoju motorike.

Uz pratnju odgajatelja, 19.05. petero naše djece bilo je na Olimpijskom festivalu dječjih

vrtića u Čakovec zajedno sa prijateljima iz vrtića u Prelogu i Cirkovljanu. Dvoje djece

natjecalo su se u skoku u dalj, dok se troje djece natjecalo u bacanju loptice. Jedna djevojčica

osvojila je odlično drugo mjesto, a i ostala djeca osvojila su dobar plasman s obzirom na velik

broj djece. Ove pedagoške godine uputili smo se na izlet u Krapinu, gdje smo posjetili Muzej

Krapinskih neandertalaca te seosko imanje na Vuglec Bregu, gdje su djeca uživala u jahanju

konja te igri na igralima.

Ručak i igra na imanju Vuglec Breg

SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Početkom pedagoške godine nastojali smo pružiti emocionalnu potporu djeci koja su prvi puta

u vrtiću, upoznati ih sa drugom djecom, prostorijama, okolišem vrtića te ih poticati na

komunikaciju sa ostalima i njihovo međusobno druženje. Nastojali smo prepoznati dječje

emocije, pomoći im kod regulacije istih te ih poticati na razvoj empatije prema drugima.

Jedna je djevojčica vrlo plaha i dosta emocija potiskuje u sebe, ne želi se povjeriti odgajatelju

te u jednom periodu pada u krizu i biva suznih očiju. U razgovoru sa majkom nastojali smo

otkriti problem te smo došli do zaključka da se ne može izboriti za sebe pokraj djevojčica

koje su karakterno jače od nje. Razgovarali smo sa njom i neprimjetno ju poticali da se više

igra s djevojčicom koja je emocionalno bliska njoj. Nakon nekog vremena to je počelo

funkcionirati. Problem unutar skupine je jedan dječak. Njegovo ponašanje postaje sve

problematičnije te se on sve više osjeća odbačenim i frustriranim. Dječak često ometa drugu

djecu u igri, uzima im stvari, ruši sagrađeno, lupa djecu te se djeca žale stalno na njega.

Njemu se to čini zabavnim i smiješnim te tako nastoji privući pažnju drugih i odgajatelja. Kad

ga se opomene ogluši se, podsmjehuje, a ako odgajatelj ustraje u svojoj namjeri počinje se

ljutiti, bacati stvari, govoriti ružno odgajatelju, gurati stolice i stolove, žustro plače i cvili,

lupa rukama i nogama. Ponekad ga nastojimo ignorirati te se sam umiri, no ponekad su zbog

njegovog ispada druga djeca ugrožena te to ne možemo dozvoliti pa ga stavimo u krilo i

držimo dok se ne umiri. Kad ga bijes prođe ponaša se kao da se ništa nije dogodilo. Dječak je

u šestome mjesecu navršio šest godina, no njegova igra sliči na igru djeteta od tri godine, pa

on često traži igru u maloj skupini gdje se nalaze igračke primjerenije njemu. Dječak je

emocionalno nestabilan, te ga nastojimo u svakoj dobroj situaciji pohvaliti, zagrliti, što više

vremena provesti u kvalitetnoj igri sa njime, no pomaka za sada nema. Majka je otišla s njime

k psihologu, defektologu i logopedu. Temeljem mišljenja stručnjaka dječak je uključen u

terapiju defektologa.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Podržavali smo kod djece razvoj pažnje, koncentracije te donošenje različitih zaključaka kroz

istraživačko-spoznajne aktivnosti. Tako smo imali mini projekt unutar skupine na temu

„Dinosauri“ koja se najviše dopala dječacima , dok su djevojčice sudjelovale, ali im nije bilo

previše zanimljivo. Kroz dva tjedna proveli smo niz aktivnosti na tu temu, upoznali se sa

načinima života i posebnostima dinosaura. Kod predškolaca nastojali smo razvijati interes za

rješavanjem problemskih zadataka te razvijati divergentno mišljenje. I ove godine imali smo

posjet policijskih službenika vrtiću te naučili važne stvari o ponašanju u prometu i o samome

prometu. Također smo upoznali njihovo prijevozno sredstvo – policijski kombi, a nakon

razgovora i mi smo bili mali policajci.

Posjeta policijskih službenika vrtiću

Kroz svakodnevni boravak na zraku nastojali smo razvijati kod djece sposobnost da uoče

razlike među stvarima i pojavama, poticati ih na uočavanje različitih vremenskih

pojava/promjena. Povodom Dana planeta Zemlje posjetili smo voćnjak obitelji Mikec gdje

smo uočili cvjetanje voćki, a također smo sa Udrugom mladih grada Preloga zasadili par

sadnica na našem dvorištu. Djeca su uživala u kopanju, zalijevanju i svakodnevnoj brizi za

sadnice. Također smo dobili dosta cvijeća koje smo posadili u suradnji sa djecom te na taj

način uredili naše dvorište.

Sadnja sadnice stabla na dvorištu Posjeta voćnjaku – piknik na travi

GOVOR, IZRAŽAVANJE, STVARALAŠTVO, KOMUNIKACIJA

Podržavali smo komunikaciju djece na svim razinama, poticali pravilan govor gramatički i

rodno. U tome najvećih problema imao je dječak koji je stigao u vrtić ne pričajući. Odmah

smo dogovorili logopedski tretman u vrtiću te smo intenzivnije radili na njegovome

govornome razvoju. Dječak je postepeno počeo pričati jednostavne riječi, a zatim i kratke

rečenice te se njegov govor sve više razvija i bogati novim riječima. Vrlo rijetko komunicira

sa odgajateljem, ali u igri sa prijateljima često se čuje i sudjeluje govorno, iako još uvijek ne

dolazi previše do izražaja tj. ne može se izboriti za sebe pa biva vođen od strane drugih.

Podržavali smo bogaćenje vokabulara kroz različite priče, spoznajne aktivnosti te pokušali

djeci uvijek objasniti nepoznate riječi. Podržavali smo maštovitost kroz samostalno i slobodno

pričanje priča te smo na taj način stvorili jedan mali projekt gdje su djeca na svoju inicijativu

počela izrađivati svoje sliko – priče te prepričavati ostalim prijateljima u skupini. Sama

začetnica bila je djevojčica, koja je uložila mnogo truda i mašte u svoje priče, a to se svidjelo

i ostalima. Naročito nas je iznenadila bogatstvom svoje mašte i bogatstvom riječi u svome

govoru te je pokazala veliku sigurnost i samopouzdanje prilikom pričanja svoje priče pred

ostalom djecom. To se pretvorilo u pravi mali ritual te smo tako svakodnevno prilikom

zajedničkog kruga pričali jednu priču djeteta koje je željelo. Ostala djeca su to dobro

prihvatila te su vrlo pažljivo slušali jedni druge, a mi odgojitelji smo se iznenadili kolika je

mašta jednog djeteta. Podržavali smo glazbeno izražavanje pokretom te scensko izražavanje

naročito prilikom božićnog nastupa, nastupa na Sajmu cvijeća te prilikom završne svečanosti

u našem vrtiću.

Scenska igra djece velike skupine, mala skupina stigla na predstavu

Neprestano smo nudili djeci različite likovne materijale i te tehnike, a najviše manipulativne

materijala. Tako smo im omogućili igru kinetičkim pijeskom, plastelinom, obojanom rižom u

kojoj su najviše uživali.


Već na prvome roditeljskom sastanku naglasili smo važnost individualnih razgovora te su se

roditelji počeli samoinicijativno odazivati, neki su bili i po nekoliko puta na razgovoru te im

se to dopalo jer mogu saznati dosta toga što svakodnevnim kratkim susretima nije moguće

predočiti roditelju. Važne informacije stavljale smo u obliku obavijesti na oglasnu ploču te

roditeljima u svakodnevnim susretima priopćavale. Većina roditelja uredno je dolazila na

roditeljske sastanke. Ove pedagoške godine imali smo 5 roditeljskih sastanaka:

1.roditeljski sastanak – 28.08.2015.

Dnevni red: Adaptacijski period; Organizacija rada i kućni red vrtića; Ostalo

2. roditeljski sastanak – 07.10.2015.

Dnevni red: Upoznavanje sa radom logopeda; Priprema za školu; Dani kruha u vrtiću;

Jesenska svečanost u vrtiću; Ostalo


Dnevni red: Božićni nastup djece, Organizacija rada kroz blagdane; Božićni sajam; Ostalo.

Nakon roditeljskog sastanka održana je radionica sa roditeljima povodom izrade ukrasa za

božićni sajam.


Dnevni red: Odabir maske za maškare, Individualne mape djece, Ostalo.

5. roditeljski sastanak 13.04.2016.

Dnevni red: Sajam cvijeća; Posjeta školi; Dječja Olimpijada; Izlet u Krapinu; Završna

svečanost; Rad vrtića kroz ljeto; Ostalo.

Surađivali smo i kroz radionice. Ove smo godine imali radionice povodom božićnog sajma,

gdje smo, u dogovoru sa roditeljima izrađivali božićne ukrase. Prodavali smo ih, uz

dobrovoljni prilog, za kupnju didaktike za vrtić. Također smo imali dvije radionice povodom

izrade maske „Vesele sovice“. Većina roditelja se odazvala na obje radionice.

Božićna radionica sa roditeljima

Često smo surađivali i sa obitelji Mikec tj. sa majkom koja je ujedno i predstavnik roditelja pa

smo tako posjetili njihov voćnjak na jesen i okušali se u pravoj berbi jabuka te smo također

bili ponovno pozvani na piknik i igru u rascvjetali voćnjak na proljeće. Djeci je to bilo

prekrasno iskustvo.

SURADNJA SA OSNOVNOM ŠKOLOM

Ove pedagoške godine dosta smo surađivali sa Osnovnom školom u Draškovcu, naročito sa

učiteljem Šalamonom. Pozvani smo bili na Dane kruha u njihov razred gdje smo se upoznali

sa učiteljem, učionicom i učenicima četvrtog razreda. Također smo ih posjetili u petome

mjesecu kad smo saznali što se u školi radi, kako se uči, čuli smo što su oni naučili te smo mi

pokazali što smo dosad naučili u vrtiću. Ugodnom atmosferom djeca su pobliže upoznala

učitelja koji će ih voditi, kao i on njih. Na zahtjev učitelja napisale smo izvješće o svakom

djetetu koje kreće u prvi razred te na taj način također očvrsnule našu suradnju sa školom. U

suradnji sa Osnovnom školom i ove godine organizirali smo božićni sajam gdje smo

prikupljeni novac iskoristili za nabavu didaktike potrebne za vrtić.

SURADNJA SA OSTALIM SKUPINAMA U VRTIĆU

Svakodnevno smo surađivale sa mlađom skupinom „Zvjezdice“ te na taj način omogućile

djeci da jedni od drugih uče, da si međusobno pomažu i uvažavaju se. Skupina „Iskrice“ u par

navrata bila je kod nas na igri u skupini, kao i mi kod njih. To druženje se malo osnažilo

prilikom igre djece na dvorištu gdje nam se često oni pridruže. Naša djeca vole pomagati i

rado se uključuju u igru sa njima. Također smo surađivale i sa skupinom „Vrapčići“ iz

Cirkovljana koji su došli kod nas u vrtić na lutkarsku predstavu „Igre na vodi“.

Posjet prijatelja iz Cirkovljana I boravak na zajedničkoj lutkarskoj predstavi

Oni su bili oduševljeni našim dvorištem te su nam obećali da će ponovno doći k nama na

druženje i igru. Također smo surađivali i sa skupinama u Prelogu prilikom božićne priredbe u

Domu kulture, maskirane povorke u Prelogu, nastupa na Sajmu cvijeća te zajedničkog

nastupa na Olimpijskome festivalu dječjih vrtića u Čakovcu.


Valentina Horvat, stručna prvostupnica predškolskog odgoja

Dijana Vuk, stručna prvostupnica predškolskog odgoja


SKUPINA „MALE ZVJEZDICE“

U skupinu „MALE ZVJEZDICE“ upisano je 8 djece u dobi od 2,2 g.- 4,2 g.. Početkom 10

mjeseca jedna je djevojčica, na zahtjev roditelja, prebačena u stariju skupinu (razlog roditelji

navode oponašanje mlađe djece, govor, tepanje,..). U 10 mjesecu upisana je jedna djevojčica,

koja je već sredinom 10 mjeseca privremeno ispisana radi čestog pobolijevanja, ali je

ponovno upisana s 1.4.2016.. Tijekom svibnja upisano je još dvoje djece. Tako da je do kraja

ove pedagoške godine u malu skupinu upisano 11 djece, od toga 6 dječaka i 5 djevojčica.

Pedagošku godinu mlađa skupina započela je rad sa 2 odgajatelja, odgajatelj i odgajatelj

pripravnik. U 12 mjesecu odg. pripravnik odlazi te se odgajatelj mlađe skupine kombinira u

radu sa odgajateljima iz starije skupine. Adaptacijski period protekao je bez većih problema.

Djeca su uobičajeno reagirala –kratki plač kod odvajanja od roditelja. Djeca uživaju u

boravku u vrtiću i igri i druženju s vršnjacima. Svakodnevnu potrebu za dnevnim odmorom

imalo je 8 djece iz mlađe skupine i jedan dječak iz starije skupine. Troje djece su bili

nespavači i oni su za to vrijeme boravili u starijoj skupini, igri i druženju s vršnjacima.

Tokom godine djeca su povremeno izostajala zbog bolesti (viroza,upale grla, kašalj). U 5

mjesecu pojavile su se vodene kozice, te zatim bolest usta, ruku i nogu te je tada bio veći

izostanak djece.


Tokom godine pratili smo tjelesni i psihomotorni razvoj djece i svaki napredak bilježili u

individualni dosje djeteta. Djeca u dobi od 2-3 god. još uvijek nisu u potpunosti samostalna-

traže pomoć kod penjanja po stepenicama, kod oblačenja, svlačenja, obuvanja, odlaska na

wc,..Djeca u dobi od 3-5 god. usavršila su pokrete kretanja i ovladalo složenim motoričkim

vještinama (stoj na jednoj nozi, trčanje oko prepreka, trčanje bez spoticanja,..). Nastojali smo

poticati djecu na razvoj fine motorike svakodnevnim crtanjem,rezanje škaricama

lijepljenje,provlačenje vune,..većina djece spretno barata time iako su mlađe dobi. Trudili smo

se da svakodnevno provodimo neku vrstu tjelesnih aktivnosti kako bi se zadovoljila dječja

potreba za kretanjem-šetnja, takmičarske igre, tjelesno vježbanje, igre na dvorištu, pokretne

igre s pjevanjem.

SOCIO-EMOCIONALNI I RAZVOJ LIČNOSTI

Nastojali smo biti dobar model ponašanja, poticali smo djecu na suradnju, razvoj prijateljstva,

poštovanje prema odraslima i međusobno poštovanje djece, iskazivanje osjećaja,

razumijevanje tuđih osjećaja-suosjećanje. Djeca u dobi od 2-4 god. burno izražavaju svoje

emocije (snažno i kratko) kada nije po njihovom, ili kad nešto mora dijeliti. Većina djece

galami, grebe, grize,.. Nastojali smo nuditi im rješenja koja uključuju kratko odlaganje

zadovoljenja želja i potreba ili zamjenu za željenu stvar, igračku,.. Jedna djevojčica jako

pokazuje privrženost odraslim osobama i djeci u svojoj grupi. U aktivnostima najčešće ulazi u

interakciju s određenom grupom djeca –djevojčicama mlađe od nje koje ju obožavaju,

imitiraju svaki njezin pokret. Ne srami se pokazati osjećaje, dobro ih prepoznaje i verbalizira,

uvijek ima ideje za igru a lako objašnjava drugima svoje ideje.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Spoznajni razvoj kod djece je u skladu s godinama. U svakodnevnim aktivnostima poticali

smo istraživački duh, uočavanje veza i odnosa među predmetima i pojavama, koristeći bližu i

dalju okolinu. Poticali smo aktivnosti u kojima su djeca primjenjivala vlastita iskustva,

doživljaje, događaje iz obiteljskog okruženja i šire. Centre aktivnosti nadopunjavali smo

materijalima prema interesu djece. Djeca su pokazala velik interes za igre u kojima pune,

prazne posudice-igre presipavanja, u početku je to bilo kinetičkim pijeskom a kasnije smo im

ponudili istraživačku aktivnost obojenom rižom-u tim aktivnostima djeca su se zadržavala

najduže. U jesen smo otkrivali što nam se sve nudi-plodovi jeseni, u suradnji s obitelji Mikec

posjetili smo njihov voćnjak, brali jabuke i kod povratka u vrtić rezali ih i napravili voćnu

salatu. Povodom dana planeta Zemlje zajedno s djecom sadili smo cvijeće u teglice-te

svakodnevno brinemo o njemu, zalijevajući uz promatranje kako rastu i cvatu i veoma smo

ponosni na naš vrtić u cvijeću!

GOVOR,KOMUNIKACIJA,IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

Jedno dijete se, prilikom upisa, govorno malo izražavalo,bio je veoma tiho, sramežljivo, kada

je nešto trebao došao je do odgajatelja i neverbalnim pokretima pokazivao da nešto treba.

Svakodnevnim poticanjem na govor, komunikaciju s djecom i odraslima, sigurnije je u

govoru, prepričava doživljaje od doma i stupa u interakcije sa svima. Blizanci mnogo pričaju

ali u usporedbi s njihovim vršnjacima uočeno je mnogo pogrešaka u izgovoru pojedinih

glasova.

Jedna se djevojčica govorno lijepo izražava, pokazuje velik interes za riječi „čitanje“-

prepoznaje većinu slova, spaja slova u riječ-kratke riječi,z na analizu i sintezu. Voli pričati i

prepričavati slikovnice, također je vješta u izmišljanju svojih priča, djeca je jako vole slušati

kada prepričava priču iz neke slikovnice. Tokom cijele godine trudili smo se biti ispravan

govorni model djeci, nudili smo mnogo glazbenih sadržaja-pjevali pjesmice, učili brojalice,

čitali i prepričavali priče-koje smo prilagodili ovisno o dječjem uzrastu. Djeca su se kreativno

izražavala ovisno o dobi. Djeca u dobi od 2-3 god. su djelovala u svim likovnim tehnikama a

najviše ih je zanimalo slikanje tempera bojom. U jednom periodu su mnogo tražili rezanje

škaricama i naučili spretno baratati njima. Jedna je djevojčica veoma kreativna u likovnom

izražavanju-zanimaju je sve likovne tehnike. Često je bila uzor drugima, koji su se također

željeli iskušati u tome što ona radi, pomagala je i objašnjavala kako da to naprave. Crtež

jednog dječaka ima malo detalja. Nikako da započne crtati kada želi-mnogo je gledao u papir

prazan i čekao. Crtež mu je prvi put došao do izražaja kada je crtao svoju obitelj-olovkom,

mnogo je pričao o crtežu i bio je vidno sretan. Neka djeca su veoma kreativni u centru

građenja, koriste mnogo različitog materijala-od drvenog, plastičnog, papirnatog i uvijek

naprave nešto novo, vidno razvijena maštovitost u tome. Iskoristili smo sav raspoloživ prostor

i djeci omogućili da im budu dostupna sva sredstva i materijali kako bi se mogli kreativno

izražavati na više područja (likovnom, glazbenom, scenskom,..)


Tokom ove pedagoške godine imali smo 2 zajednička roditeljska sastanka sa starijom

skupinom i 3 sastanka samo za mlađu skupinu. Na prvi roditeljski sastanak odazvali su se svi

roditelji a na ostale je bio mali odaziv roditelja, po 3-4 roditelja- ostali su opravdali svoj

izostanak. Na individualne razgovore roditelji se „teško“ zapisuju, potrebno je mnogo

poticaja, a li kada odg. zatraži tad se odazovu. Neki roditelji ne pokazuju interes za tu vrstu

suradnje i mi to poštujemo.

RADIONICE S RODITELJIMA

9.12.2015.-Božićna radionica-povodom božićnog sajma

28.01.2016. I 4.02.2016.-izrada maske za maškare

Jesenska svečanost održala se 23.10.2015. i nakon kratkog nastupa nastavili

smo druženje s djecom i roditeljima:

Posjet voćnjaku obitelji Mikec -„PROLJEĆE U VOĆNJAKU“ – kako izgleda voćnjak –

razlika između jeseni proljeća.

ZAVRŠNA SVEČANOST – 16.06.2016. – oprostili smo se od predškolaca, nastup djece –

priča: Snjeguljica i sedam patuljaka, druženje djece i roditelja.

SURADNJA SA OSNOVNOM ŠKOLOM – tradicionalno i ove pedagoške godine zajedno sa

osnovnom školom organizirali smo božićni sajam, gdje smo prodavali božićne ukrase

izrađene uz pomoć roditelja. Sav prikupljeni novac iskoristili smo za kupnju didaktičkih

igračaka, printer i ostalo što smatrale da je potrebno za skupine.

posjet Knjižnici i čitaonici grada Preloga blagoslov kruha- vlč. Matija Vonić

Božićna priredba „Bajkoviti Božić“ Sv.Nikola u vrtiću – suradnja sa školom

Izvješće pripremila:

Ivana Horvat, stručna prvostupnica pred. odgoja

5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

5.1 realizacija individualnog i skupnog stručnog usavršavanja djelatnika

Stručno usavršavanje odgojitelja provodilo se na odgojiteljskim vijećima u vrtiću, seminarima

i aktivima koje se organizirao Agencija za odgoj i obrazovanje, MZOŠ, Udruga odgajatelja

„Krijesnice“, Knjižnica i čitaonica grada Preloga, Međimurska udruga za ranu intervenciju,

Katehetski ured Varaždinske županije, Župni ured Prelog, OMEP Croatia, Nacionalni centar

za vanjsko vrednovanje, Institut za waldorfsku pedagogiju, Pučko otvoreno učilište „Korak po

korak“, Unicef, Institut za Waldorfsku pedagogiju, preko stručne literature i Interneta.

Svaki odgojitelj ima svoj Individualni plan usavršavanja koji je odložen u dosjeu radnika, u

kojem su navedene teme za individualno stručno usavršavanje, te teme odgojiteljskih vijeća,

stručnih aktiva i stručnih skupova, kojima se prisustvovali odgojitelji.

a) odgojiteljska vijeća

Tabela br. 7

Realizirane teme stručnog usavršavanja

Red.

Br.

TEMA

vrijeme

realizacije

nositelj

realizacije

1. - Organizacija rada za 2015/2016

- Prihvaćanje Godišnjeg izvješća za 2014/2015

- prijedlozi za Godišnji plan i program 2015/2016

- zaduženja odgajatelja

kolovoz

2015.g.

Ravnateljica,

odgojiteljice

2.

- Higijena i poremećaj glasa

- ostalo

Siječanj 2016.g.

Logopedinja

ravnateljica

3.

- organizacija rada tijekom ljetnih mjeseci

- organizacija rada za novu ped. 2016/2017.g.

Lipanj 2016.g.

ravnateljica

b) stručni skup u ustanovi

Tabela br. 8

Red.

Br.

TEMA datum mjesto Br. odgajtelja

1.

Praćenje razvoja djeteta i planiranje uz

pomoć razvojnih mapa, Pučko otvoreno

učilište Korak po korak

Svibanj, 2015.g.

Prelog

20

2. Praćenje i procjenjivanje, Pučko

otvoreno učilište Korak po korak

Ožujak. 2016.g. Prelog 19

3. Okruženje za učenje i strategije

poučavanja, Pučko otvoreno učilište

Korak po korak

Svibanj 2016.g.

Prelog

17

c) stručni skupovi izvan ustanove

Tabela br. 9

Red.

Br.

TEMA datum Mjesto br.odgojitelja

1.

Supervizija voditelja radionica

„Rastimo zajedno“ i „Rastimo

zajedno plus“, Udruga za

promicanje dobrobiti djece

„Portić“

Od rujna

2015. Do

veljače

2016.g.

Rijeka

1

2.

Augmentativna i alternativna

komunikacija-mogućnosti

komunikacije za osobe s

invaliditetom

3. i 4. 9.2015.

Zagreb

2

3. Program Beby Signs 13.9.2015. Zagreb 1

4. Duhovna obnova „Božji poziv

čovjeku“, Župa Prelog

28. 29. I

30.9.2015.

Prelog 2

5. IV. hrvatski simpozij o ranoj

intervenciji u djetinjstvu, HURID

i MURID

1.- 3.10.2015.

Čakovec

2

6. Kreativnost i ADHD, Udruga

Buđenje

13.10.2015. Prelog 1

7. Stručno-metodička priprema za

polaganje stručnog ispita, AZOO

22.10.2015. Zagreb 4

8. Pozicioniranje odgajatelja u

dječjim aktivnostima, Udruga

odgajatelja Krijesnice

24.10.2015.

Čakovec

1

9. Zaštita na radu, Zaing 27.10.215. Prelog 30

10. Prva pomoć 4.11.2015. Prelog 3

11. Stručno-znanstveni skup „Mirisi

djetinjstva“ AZOO

12.11.2015. Makarska 1

12. Projekti kao poticaj za učenje u

ranom djetinjstvu, Udruga

odgajatelja Krijesnica

19.11.2015.

Čakovec

5

13. Motivacijsko predavanje „Škola

života“, B. Šimleša

23.11.2015. Prelog 3

14. Priprema glazbenog konteksta u

dječjem vrtiću za kvalitetno

ostvarivanje odgojno-obrazovnog

procesa, AZOO

3.12.2015.

Koprivnica

3

15. Program podrške roditeljstvu, KO

akcije Grad Čakovec-prijatelj

djece

8.12.2015. Čakovec 2

16. Poremećaj regulacije dojenčeta,

Akademija za razvojnu

rehabilitaciju

11. i

12.12.2015.

Zagreb 2

17. Što nam neuroznanost govori o

ranom razvoju djece?, OMEP

Hrvatska

21.1.2016.

Čakovec

5

18. Građanske kompetencije u

demokratskom i digitalnom

okruženju, AZOO

15.1.2016.

Karlovac

1

19. Građanske kompetencije u

demokratskom i digitalnom

okruženju, AZOO

22.1.2016.

Zagreb

1

20. Duhovna obnova za bračne

parove

6.2.2016. Prelog 3

21. U vrtiću sam naučio sve što

trebam znati, Udruga odgajatelja

Krijesnice

15. i 16. 2.

2016

Nedelišće 2

22. Supervizija voditelja radionica

„Rastimo zajedno“ i „Rastimo

zajedno plus“, Unicef

Od ožujka do

svibnja

2016.g.

Zagreb

1

23. Vještine komunikacije-

pretpostavka kvalitete odnosa

odgajatelja i djeteta, Udruga

odgajatelja Krijesnice

22.2.2016.

Čakovec

4

24. Floortime, Floortime Centar 19.3.2016. Zagreb 1

25. Korizmeno-uskrsno promišljanje,

Katehetski ured Varaždinske

biskupije

21.3.2016.

Varaždin

2

26. Suradnja lijeve i desne polovice

mozga, Empatija i mozak, Udruga

slijepih Međimurske županije i

MURID

Čakovec

3

27. Učenje svim osjetilima-temelj

zdrave osobnosti, OMEP

Hrvatska

2.4.2016. Čakovec 1

28. Priprema glazbenog konteksta u

dječjem vrtiću za kvalitetno

ostvarivanje odgojno-obrazovnog

procesa, AZOO

3.5.2016.

Prelog

5

29. Duhovna obnova, vel. Z. Sudac 7.5.2016. Malinska 2

30. Razvojni profili djece predškolske

dobi: opažanje i analiza, ERF

Zagreb

22.5.2016. Zagreb 1

31. Zašto je čovjek stvorio bajke?

Kako waldorfski vrtić podupire

zdravlje djeteta, Centar dr. Rudolf

Steiner i Institut za waldorfski

pedagogiju Zagreb

4.6.2016.

Donji

Kraljevec

1

32. Teološko-katehetsko

doškolovanje za vjerski odgoj

djece predškolske dobi

Tijekom

2015/2016.g.

Zagreb 2

33. Izvanredni diplomski stručni

studij rani i predškolski odgoj

Tijekom

2015/2016.g.

Zagreb 1

34. Studij waldorfske pedagogije,

Institut za waldorfsku pedagogiju

Tijekom

2015/2016.g.

Zagreb 1

5.2. realizacija godišnje i mjesečno planirane satnice

Ukupna godišnja satnica, umanjena je za godišnji odmor pojedinog odgojno-obrazovnog

djelatnika, te je u potpunosti realizirana.

5.3. stručna literatura

Nabavljeno je nekoliko novih stručnih knjiga, kojima se upotpunila vrtićka knjižnica.

Pretplaćeni smo na časopis „Dijete, vrtić, obitelj“, „Djeca u Europi“ „Zrno“ , „Moj vrtić“.

Odgojitelji su se koristili i literaturom iz Knjižnice i čitaonice grada Preloga, te Internetom.

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Obitelj i vrtić su dva temeljna sustava u kojem se dijete rane i predškolske dobi razvija i raste,

zadovoljava svoje osnovne potrebe, stječe prve spoznaje o sebi i svijetu oko sebe, uči o

komunikaciji i odnosima, suživotu, zajedništvu, toleranciji, razvija svoje potencijale i stječe

spoznaje i vještine prijeko potrebne za čitav život. To je moguće jedino u onim zajednicama

(obitelji i vrtiću) koje osiguravaju optimalne uvjete cjelovitog razvoja djeteta. Kako su

roditelji djeteta (i ostali članovi uže obitelji) i odgojitelji osobe koje se najintenzivnije skrbe o

djetetu i njegovoj dobrobiti, nužno je osigurati izravnu, kvalitetnu i ohrabrujuću

komunikaciju među njima kako bi informacije o djetetu mogle nesmetano i dvosmjerno

cirkulirati.

Roditelje djeteta prihvaćali smo i poštovati kao ravnopravne članove vrtića – partnere, koji

ustanovu obogaćuju svojim individualnim posebnostima te svojom vlastitom kulturom i time

pridonose kvaliteti ustanove u cjelini. Otvorena, podražavajuća i ravnopravna komunikacija

roditelja djeteta, odgojitelja i ostalog osoblja u ustanovi ima zajednički cilj: primjereno

odgovoriti na individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potporu njegovu cjelovitom

razvoju. Djelatnici vrtića kontinuirano komuniciraju s obiteljima kako bi što više saznali o

podrijetlu djece i stekli uvid u njihove jake strane, interese i potrebe i u skladu s time

prilagodili okruženje ustanove obiteljskoj kulturi djeteta.

Preduvjet kvalitetne interakcije ovih dvaju čimbenika odgojno-obrazovnoga procesa je

obostrana spremnost na djelatno sudjelovanje. U kvalitetnome partnerskom odnosu na relaciji

vrtić – djetetov dom roditelje djeteta permanentno se informira (uz pomoć brošura, letaka,

internetske komunikacije, razmjene bilješki tj. dokumentacije o djetetu, radionica, i sl.), te ih

se podržava i osnažuje u roditeljskoj ulozi. U kvalitetnom vrtiću djelatnici su senzibilizirani

za prepoznavanje specifičnih potreba roditelja djece te im omogućuju dobivanje odgovora na

pitanja koja trenutno opterećuju njihovo roditeljsko funkcioniranje. U kvalitetno

organiziranome vrtiću, roditelji, skrbnici djece i članovi obitelji uključuju se u zajedničko

donošenje odluka vezanih uz razvoj, učenje i socijalni život djece u grupi. Kvalitetan

partnerski odnos odgojitelja i roditelja djece ostvaruje se u uvjetima u kojima je roditeljima

djece omogućeno provođenje vremena sa svojom djecom u odgojnim skupinama, praćenje i

djelatno sudjelovanje u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu te upoznavanje vlastite

djece u drukčijem kontekstu od obiteljskoga. U kvalitetnom vrtiću odgojitelji roditeljima

djece nude različite prilike u kojima obitelji mogu učiti jedne od drugih i međusobno se

podržavati. Suvremeno roditeljstvo shvaća se kao proces, uloga i kao odnos u stalnoj promjeni

i interakciji sa širim društvenim kontekstom pa je osobito važno da vrtić prepozna i odgovori

na one potrebe roditelja djeteta koje su im u određenoj fazi njegova roditeljstva prioritet.

Roditelji su partneri u vrtiću-zajednici koja uči te zagovornici i promotori odgojno-

obrazovnoga procesa i posrednici prema lokalnoj zajednici. Senzibiliziranje lokalne zajednice,

ali i šire društvene zajednice za potrebe ustanove, zajednička je zadaća kako zaposlenika

ustanove tako i roditelja. Stvarali smo uvjete za poticanje roditeljskoga djelatnog sudjelovanja

u oblikovanju vizije ustanove te prilike za sudjelovanje roditelja u planiranju, realiziranju i

evaluaciji odgojno-obrazovnoga procesa. Pretpostavke za građenje i održavanje suradničkih/

partnerskih odnosa su poštovanje, prihvaćanje različitosti, ohrabrivanje, podržavanje, aktivno

slušanje i ostala ponašanja koja omogućavaju reciprocitet u razmjeni informacija u svezi s

djetetom te primjereno i usklađeno odgojno-obrazovno djelovanje prema djetetu (roditelja i

odgojitelja), a sve s ciljem djetetove dugoročne dobrobiti. Roditelji imaju i pravo i

odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece s odgojiteljima u vrtiću. Odgojitelji

su odgovorni za uspostavljanje i održavanje čestih kontakata s obiteljima.

Raznim oblicima suradnje jača se roditeljska kompetencija za odgoj djece, stjecanje znanja i

vještina za provedbu bitnih zadaća u skrbi za dijete i u radu s djecom. Takvom suradnjom

roditeljima se omogućio bolji uvid i sudjelovanje u praćenju psihofizičkog razvoja njihove

djece.

Oblici suradnje s roditeljima bili su različiti:

individualni razgovori

roditeljski sastanci – informativni, stručni

radionice za roditelje

roditeljski centar – pano za roditelje – dječji radovi, pisani materijal o odgoju djece

zatvorena facebook grupa pojedinih skupina

web stranica vrtića: http://www.djecjivrticfijolica.hr/

sudjelovanje roditelja u programu:

- boravak roditelja u skupini tijekom prvih dana djetetove prilagodbe

- posjete roditeljskom domu

- poludnevni izleti

- proslave rođendana

- blagdani – Dani kruha u vrtiću, Božić, Uskrs

- svečanosti – Jesenska svečanost, Božićna svečanost, Sajam cvijeća, Dan

obitelji, Završne svečanosti

6.1. realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka

Na osnovu zapažanja odgojitelja, roditelji se još uvijek nedovoljno uključuju u diskusiju na

roditeljskim sastancima. Zadatak za odgojitelj, za novu ped. godinu je: i dalje stvarati dobru i

poticajnu atmosferu na roditeljskim sastancima, tako da se roditelji osjećaju što ugodnije,

kako bi mogli aktivnije sudjelovati, na prvom roditeljskom sastanku dogovoriti teme za

narednu ped. godinu. Realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka nalazi se u izvješću svake

skupine.

http://www.djecjivrticfijolica.hr/

6.2. realizacija planiranih radionica s roditeljima

Realizacija planiranih radionica s roditeljima je u izvješću svake skupine.

Na osnovu valorizacije odgojitelja, radionice su prihvatljivije za suradnju, zbog opuštajuće

atmosfere, te će se slijedeće ped. godine u suradnji s roditeljima planirati više radionica.

7. REALIZACIJA SURADNJE SA SVIM DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI

SUDJELUJU U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA

Suradnja s Osnovnom školom obuhvaćala je davanje podataka o djeci za upis u prvi

razred

Suradnja s Visokom učiteljskom školom - praksu u našem vrtiću imale su izvanredne

studentice Visoke učiteljske škole (odgojitelji).

Suradnja s Gradskom knjižnicom i čitaonicom provodila se putem posudbe

slikovnica za djecu, stručne literature za odgojitelje, stručnog usavršavanje

odgojitelja, sudjelovanje u projektu „Čitaj mi“, te posjete djece u knjižnici i posjete

knjižničarke djeci u vrtiću

Suradnja sa Župnim dvorom- djeca iz vjerske skupine „Zvončići “ i „Vrapčići“ i

odgojiteljice u vjeri Agneza Mihac, Stjepana Sokač i Marija Kočet pripremile su

prigodne programe u Župnoj crkvi u Prelogu povodom blagdana, blagoslov kruha od

strane župnika u našem vrtiću

Suradnja s Turističkom zajednicom grada Preloga – djeca Dječjeg vrtića «Fijolica»

sudjelovala su u nekim aktivnostima koje su se organizirale na nivou grada –

sudjelovanje u povorci maškara u Prelogu i sudjelovanje na otvaranju Sajama cvijeća,

Suradnja s lokalnom upravom, sponzorima i donatorima – osigurana su sredstva za

redovnu djelatnost (60 % ekonomske cijene), te razna sponzorstva od strane firmi,

poduzeća i udruga na području grada

Suradnja s komunalnim poduzećem PRE-KOM

Komunalno poduzeće PRE-KOM, donira svake godine cvijeće za vrtić, te organizira

edukaciju djece pod nazivom „Ne dvoji, nego smeće odvoji“.

Suradnja sa Agencijom za odgoj i obrazovanje te Ministarstvom znanosti,

obrazovanja i športa RH – glede provedbe bitnih zadaća Godišnjeg plana i programa

rada vrtića, stručnog usavršavanja, financijska sredstva za djecu s teškoćama u razvoju

i predškolu.

Suradnja s Udrugom odgajatelja Krijesnice i Međimurskom udrugom za ranu

intervenciju u djetinjstvu MURID– stručno usavršavanje odgojitelja i pomoć oko

djece s teškoćama u razvoju.

Suradnja s Udrugom Prvi korak – osiguravanje pomagača za djecu s teškoćama u

razvoju integrirane u redovnim skupinama (dvoje djece)

Suradnja sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije- stručno

usavršavanje odgojitelja, kuharica, spremačica- primjena HACCP programa

Suradnja s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje – sudjelovanje u projektu

Samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Suradnja sa Katehetskim uredom Varaždinske županije – stručno usavršavanje

odgojiteljica u vjeri u predškolskim ustanovama

8. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA

Programiranje

- izradila dio Godišnjeg plana i programa rada vrtića za 2015/2016

- izradila svoj godišnji plan rada

- vršila analizu rada i postignuća u pedagoškoj godini

- izradila dio Godišnjeg izvješća o radu za 2014/2015

- sudjelovala u pripremi sjednica Odgojiteljskog vijeća

- planirala stručna usavršavanja u ustanovi i izvan nje

- planirala sjednica Upravnog vijeća u suradnji s predsjednikom Upravnog vijeća

- pratila provedbu razvojnog plana ustanove

- skupljala dokumentacija o radu vrtića: videozapisi, fotografije, članci i dr.

Poslovi organiziranja rada Vrtića

- provela javne upise za redovne programe programe javnih potreba

- organizirala pedagošku godinu, skupine, rad djelatnika

- surađivala s Osnivačem u aktivnostima vezanim za rekonstrukciju i nadogradnju vrtića u

Prelogu

- surađivala s lokalnom zajednicom u obilježavanju važnih datuma i događaja

- brinula o odgovornom odnosu radnika prema imovini vrtića

- koordinirala rad svih skupina i djelatnika

- inicirala i poticala inovacije i rad na unaprjeđenju odgojno-obrazovnog procesa

- pripremala materijale za web

- kao predsjednik povjerenstva za pripravnike pratila rad pripravnika i mentora

Administrativno-upravni poslovi

- sklapala ugovore o radu na određeno radno vrijeme

- sklapala ugovore o pružanju usluga vrtića s roditeljima

- sklapala ugovore s dobavljačima

- sklapala ugovore o sponzorstvu i ugovor o poslovnoj suradnji

- izradila plan korištenja godišnjih odmora i izdala Rješenja

- vodila evidenciju o radnicima i radnom vremenu radnika

- donosila odluke iz djelokruga rada Financijsko-računovodstveni poslovi

- ostvarivala suradnju sa svim dionicima odgojno obrazovnog procesa, Osnivačem, Gradskim

vijećem, Uredom državne uprave, Inspekcijskom službom, sindikatom, vrtićima, AZOO i

drugim bitnim čimbenicima

- osiguravala uvjete za normalnu i nesmetanu suradnju između djelatnika vrtića, roditelja i

ostalih sudionika u odgojno-obrazovnom radu

- sudjelovala na svim radionicama u organizaciji našeg vrtića i svim obveznim predavanjima

za odgajatelje

- organizirala i vodila sjednice Odgojiteljskog vijeća ustanove

- pratila i omogućavala djelatnicima stručna usavršavanje prema katalogu AZOO i u

organizaciji drugih Ustanova i Udruga

- organizirala stručni skup Međimursko-Varaždinske i Koprivničko-Križevačke županije, u

organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje

9. REALIZACIJA POSEBNOG PROGRAMA

9.1. Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi


VJERSKA SKUPINA „ZVONČIĆI“

U pedagoškoj godini 2015./2016. u vjersku skupinu „Zvončići“ upisano je 27 djece. Skupina

je mješovita, u dobi od 3,10 do 5,1 godina ( rujan, 2015. godine ). Od toga je upisano 9 novih

i 18 starih polaznika, 9 dječaka i 18 djevojčica. Pedagoška godina završna s istim brojem

djece. Tijekom pedagoške godine u skupini su radila dva matična odgajatelje. Zbog

povremenih bolovanja odgajatelja u skupini je povremeno radila odgajateljica(Tanja Špoljar ).

Veći izostanci zabilježeni su kod troje novo upisane djece zbog prisutnosti bolesti-streptokok.

Zadovoljene su potrebe sve djece te je u skupini organizirana grupa spavača i nespavača.

Grupa nespavača organizirana je unutar skupine te su djeca za vrijeme popodnevnog odmora

imala ponuđene različite vrste aktivnosti. Aktivnosti su uključivale manipulativne igre,

likovne i istraživačke aktivnosti. Također, s grupom nespavača odgajateljice su izrađivale igre

za centar početnog čitanja i pisanja.

Ostvarena je kvalitetna suradnja s roditeljima u svim grupnim oblicima suradnje (roditeljski

sastanci, radionice, svečanosti, projekti ). Održavanjem individualnih razgovora roditeljima je

omogućen uvid i informacije o kompletnom razvoju djeteta te njegovim interesima i

potencijalima. Uz planirane i realizirane svakodnevne aktivnosti djece, roditeljima smo

nastojali pružiti informacije putem panoa. U suradnji s predstavnikom roditelja skupine

„Zvončići“ osnovana je facebook grupa zatvorenog tipa putem koje su roditelji imali

mogućnost razmjene informacija.

Stručno usavršavanje realizirano je prema planiranom planu i mogućnostima kao i prema

područjima stručnog interesa. Realizirana stručna usavršavanja: „Projekti kao poticaj za

učenje u ranom djetinjstvu“, „Motivacijsko predavanje Bruno Šimleša“, „Razvojne mape“,

„Praćenje i procjenjivanje“, „Okruženje za učenje i strategiju poučavanje“, „Božji poziv

čovjeku “, „Čovjekov odgovor na Božji poziv“, „Korizmeno-uskrsno promišljanje“,

„Duhovna obnova za bračne parove“ te grupna usavršavanja na internim i drugim

radionicama unutar Dječjeg vrtića Fijolica. Program stručnog usavršavanja priložen je

osobnom programu stručnog usavršavanja.

S ciljem kvalitetnije realizacije i obogaćivanja postojećeg redovnog programa, realizacije

stručnog usavršavanja te uključivanja u projekte od šireg društvenog značenja tijekom cijele

pedagoške godine ostvarena je suradnja s mnogobrojnim vanjskim čimbenicima.

ČIMBENIK SURADNJE SADRŽAJ SURADNJE

GRAD PRELOG, TURISTIČKA

ZAJEDNICA GRADA PRELOGA

Obilježavanje važnijih datuma na nivou Grada

Preloga:

„Fašnik“

Sajam cvijeća

Dan Europe

GRADSKA KNJIŽNICA I

ČITAONICA GRADA PRELOGA

Obogaćivanje redovnog programa

MUZEJ CROATA INSULANUS

GRADA PRELOGA

Obogaćivanje redovnog programa, posjet izložbi

„Industrijska arhitektura na rijeci Krki“, izložba

inspirirana paškom čipkom, izložba uoči

Međunarodnog dana žena, izložba Lovačkog društva

Prepelica

ŽUPA SV. JAKOBA, PRELOG Suradnja u realizaciji programa obogaćenog

katoličkim vjerskim odgojem, obogaćivanje

programa, posjeti, priredba, sudjelovanje

euharistijskim slavljima povodom obilježavanja:

Božić, Svijećnica, Dan očeva, Majčin dan, Tijelovo,

Sv. Nikola, posjet Božjem grobu

slika 1. – Majčin dan u crkvi sv. Jakoba u Prelogu

slika 2. – Druženje povodom Dana očeva

Tjelesni i psihomotorni razvoj u skladu je s kronološkom dobi djece. Cjelokupnim dnevnim

rasporedom potican je razvoj zdravog načina života i navika korisnih za zdravlje djece.

Provodile su se vježbe za jačanje svih mišićnih skupina. Djeca samostalno primjenjuje

higijenske navike, pokazuju svijest o sigurnosti na otvorenom i u zatvorenom prostoru.

Boravak na vanjskom prostoru prilagođen je sukladno vremenskim uvjetima. Poseban interes

djeca su pokazala za elementarne i štafetne igre.

Slika 3. – Tjelesna aktivnost u paru

Slika 4. – Jesenski dan u parku

Socioemocionalnim razvojem i razvojem ličnosti djeca su stekla svijest o vlastitom identitetu

i samopoštovanju. Zadovoljene su osnovne emocionalne potrebe djece. Kod pojedine djece

vidljiva je izrazita senzibilnost za potrebe druge djece. Uočen je veliki napredak u kontroli,

intenzitetu i trajanju emocija kod novo upisane djece te djece koja su polaznici vrtića od

prošle pedagoške godine.

Sva djeca se samostalno oblače i skidaju, ali im je potrebna pomoć kod vezanja vezica i

zakopčavanja. Djeca koja su savladala gore navedeno pomažu ostaloj djeci te na taj način

vježbaju različite načine spremnosti i samostalnosti.

Nakon iskazane potrebe odgajatelja na području kompetencija za rad s djecom s govornim

poteškoćama u suradnji sa stručnim suradnikom logopedom educirane su u radu s istima. U

suradnji s logopedom provodile su se glasovne vježbe za pojedinu djecu individualno, ali

također i unutar skupine prema zadanima vježbama od strane logopeda. Većina djeca je bila

uključena u logopedski tretman. Djeca uspješno komuniciraju, razumiju pročitani tekst te ga

prepričavaju. U skupini borave djeca s vrlo bogatim rječnikom koji se očituje i u scenskom

izražavanju. Djeca su usvajala predčitalačke vještine koje su uključivale glasovnu analizu i

sintezu, čitanje slika, usvajanje stihova u rimu, dramatizaciju.

Prema uočenim potrebama pojedine djece formiran je glazbeni centar obogaćen glazbenim

instrumentima koji su nastali u suradnji s djecom. Djeca su imala mogućnost upoznavanja s

glazbenim pismom (note, notno crtovlje). U glazbenim aktivnost rado sudjeluju sva djeca, a

naročito uz pokrete i etno glazbu, klasičnu glazbu te dječje pjesmice. Djeca se izražavaju

pomoću svih likovnih tehnika, a posebice prirodnim i pedagoški neoblikovanim materijalima,

modeliranjem, crtanjem, slikanjem, vezenjem te kolažiranjem.

Slike 5. i 6. – Likovne aktivnosti djece

Osim redovnog programa u skupini „Zvončići“ provodio se Program obogaćen katoličkim

vjerskim odgojem. Nastojalo se senzibilizirati djecu u njihovu duhovnu dimenziju koja ih čini

osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njihovog života u odnosu prema sebi,

drugima te na poseban način prema Bogu. Program se provodio situacijski spontano i

nepredviđeno prateći potrebe i osjećaje djece te planski i predviđeno liturgijsko vrijeme,

blagdane ističući njihovo autentično, a ne sekularizirano značenje ( Svi sveti, Došašće, Božić,

Svijećnica, Dan očeva, Korizma, Uskrs, Majčin dan, Tijelovo ).

Slike 7. i 8. – Tijelovo

Putem projekta, u mjesecu svibnju, nakon obilježavanja Dana obitelji nastao je projekt „Moja

obitelj“. Projekt je planiran, ali nije u cijelosti realiziran te je predviđeno da se nastavi iduće

pedagoške godine. Putem projekta nastojalo se obitelj uključiti u rad i život skupine

istražujući genealogiju, podrijetlo svoje obitelji ističući važnost obitelji u svakodnevnom

životu. Nastojalo se kod djece potaknuti osjećaj pripadnosti i razvoj emocionalne sigurnosti i

pozitivne slike o sebi.

Slike 8 i 9 – projekt „Obitelj“ ( posjet obitelji Pigac )


Agneza Mihac, odgajatelj predškolske djece i odgojiteljica u vjeri

Stjepana Sokač,stručna prvostupnica predškolskog odgoja i odgojiteljica u vjeri

Realizacija programa rada s djecom u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj godini života

VJERSKA SKUPINA „VRAPČIĆI“ PO CIRKOVLJAN

Skupina „Vrapčići“ je mješovita skupina djece koju polaze djeca od dvije do sedme godine

života. Na početku pedagoške godine skupina se sastoji od 25-ero djece, a u ožujku 2016.

dolazi novoupisana djevojčica pa godinu završavamo sa 26-ero djece. Prema dobi djece

skupinu možemo podijeliti ovako: petero djece od tri godine, troje djece od četiri godine,

osmero djece od pet godina, osmero djece od šest godina te dvoje djece od sedam godina.

Prema spolnosti skupinu možemo podijeliti na četrnaest djevojčica i dvanaest dječaka. Od

početka godine dvanaestero djece su predškolci, od kojih je pet djevojčica i sedam dječaka.

Tijekom pedagoške godine roditelji dvojice dječaka traže odgodu za školu koja je prihvaćena

od strane stručnog tima (doktor školske medicine, pedagog, logoped), pa u školu odlazi

desetero predškolaca. Vrtić u Cirkovljanu pruža mogućnost desetsatnog boravka djece u

skupini, a u dogovoru sa roditeljima, na prvom roditeljskom sastanku određeno je radno

vrijeme vrtića, a to je ove godine bilo od 6.30 sati do 16.30 sati. Uvijek postoji mogućnost

promjene ako bi za to bila potreba roditelja. Organizacija rada u skupini je prilagođena

potrebama djece s obzirom da je skupina mješovita pa tako pojedina djeca imaju potrebu za

spavanjem što im je i omogućeno. Ove godine je to bilo petero djece u dobi od tri i četiri

godine ,a prema potrebi odmaralo se još nekoliko djece, ali ne svakodnevno. Tijekom godine

dvoje djece od tri godine se odvikavalo od pelena, u dogovoru sa roditeljima. Odvikavanje je

prošlo brzo i uspješno jer su djeca već zaista bila spremna na ovaj korak. Nekoliko djece je

zatražilo privremeni ispis zbog bolesti-operacije mandula, opracija kile(bruha), a tijekom

godine djeca su bolovala najviše od bolesti dišnog sustava, a kao skupinu nas je zahvatila

crijevna viroza koju su imala gotova sva djeca. U skupini su se pojavile uši u kosi kod dvoje

djece, no dalje se nisu širile. Adaptacija novoupisane djece prošla je bez većih problema, bile

su to oscilacije i promjene u ponašanju, cviljenje, grizenje, odbijanje hrane no u tom periodu

odgajatelji su se posvetili djeci i njihovim potrebama pa adaptacija zaista nije dugo trajala.

Cijele godine je u skupini boravio i odgajatelj –pripravnik (zbog većeg broja djece i

specifičnosti rada u mješovitoj skupini) čija je pomoć pridonijela boljem i kvalitetnijem radu

u skupini. Razvoj djece pratimo kroz sva razvojna područja-tjelesni i psihomotorni razvoj,

socioemocionalni razvoj i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govorni razvoj, kreativni i

stvaralački razvoj. Svako dijete promatramo individualno, a sve rezultate bilježimo u

individualne i razvojne mape djeteta. Ove pedagoške godine smo kao odgajatelji imali stručno

usavršavanje na temu „Razvojne mape djece“ pa su nam nova znanja pridonijela kvalitetnijem

vođenju razvojnih mapa, a samim time i boljem zapažanju djeteta. Razvojne mape nam služe,

osim što pratimo razvoj djeteta, kao pomagalo prilikom individualnih razgovora sa roditeljima

gdje odgajatelj ima digitalne i pismene zapise o razvoju djeteta te na taj način uočavamo

eventualna odstupanja ili pak potencijale koje vrijedi istaknuti. Zajedničkim razgovorom

dolazimo do kreativnih rješenja i zaključaka te na taj način pomažemo djetetu u njegovu

razvoju. Osim kroz individualne razgovore roditelje informiramo i putem oglasne ploče,

roditeljskih sastanaka te svakodnevnih razgovora. Brigu o kuhinji vodi školska kuharica OŠ

Cirkovljan koja se prilagođava vrtićkome jelovniku te maksimalno surađuje sa odgajateljima.

Ove godine jedno dijete je imalo posebnu prehranu zbog alergije na određenu hranu pa je

tome djetetu prehrana svakodnevno prilagođena. Brigu o dvorištu i tehničkim stvarima vode

odgajatelji i domar dječjeg vrtića ,a poslove i zadaće oko pospremanja vrtića ove godine je

imala služba „PRE-KOM“. I dalje se nadamo lijepoj i uspješnoj suradnji sa svim djelatnicima

našeg vrtića.


Tjelesni i psihomotorni razvoj

Tjelesni i psihomotorni razvoj djece pratimo kroz cijelu godinu. Rezultate bilježimo u

razvojne mape u tablice namijenjene ovom aspektu. Antropometrijsko mjerenje provodimo

dva puta godišnje te uspoređujemo rezultate. Tjelesni razvoj pratimo kroz grubu i finu

motoriku djece s obzirom na dob,kroz grafomotoričke vještine, a bilježimo i rezultate

određenih tjelesnih disciplina kao što su: trčanje, skok u dalj, bacanje loptice te vještine sa

loptom, a to su ujedno i discipline u kojima se predškolci svake godine natječu na dječjoj

olimpijadi u Čakovcu. Svakodnevno zadovoljavamo dječje potrebe za kretanjem boravkom u

dvorištu, šetnjama, tjelovježbama na terasi i u sobi dnevnog boravka, prakticiramo dječji

aerobik uz glazbu te koristimo i razna pomagala u vježbanju (loptice, spužvasti mlatići,

penjalice, strunjače, kolutovi, čunjevi). Tjelesne aktivnosti provodimo i kroz osmišljene

poligone za vježbanje, natjecateljske igre i igre na otvorenome. Osnovne zadaće su nam bile

da zadovoljimo osnovnu potrebu djece za kretanjem i socijalizacijom, da utječemo na tjelesnu

snagu djece, da utječemo na koordinaciju i ravnotežu, da utječemo na zdravlje i sigurnost

djece potičući uobičajene higijenske navike, pokazujući kako se ponašati u otvorenim i

zatvorenim prostorima, ali i poticati djecu na međusobno pomaganje i suradnju s obzirom da

smo mješovita skupina. Posebnu pažnju i motorički razvoj posvetile smo dječaku od tri

godine, djevojčici od četiri godine te dječaku od pet godina kod kojih je prisutna određena

nesigurnost u svoje sposobnosti, slabije razvijena koordinacija pokreta te traženje pomoći

odgajatelja ili starije djece kod obavljanja pojedinih zadaća.

Na nivou skupine obilježeni je Hrvatski olimpijski dan, oblačenjem bijelih majica te posjetom

kineziologa (M.B.) našoj skupini koji je stručno osmislio sat tjelesnih aktivnosti na

otvorenome s obzirom da je bilo sunčano i toplo vrijeme. Aktivnostima su se pridružila i

djeca iz osnovne škole Cirkovljan pa smo proveli dan u zajedničkom druženju. Predškolci su

se trudili da zadovolje rezultate u disciplinama za dječju olimpijadu, ove godine su dvoje

predškolaca bili na Olimpijskom festivalu dječjih vrtića Međimurske županije u Čakovcu.

Natjecali su se u disciplini skok u dalj s mjesta.

slika 1-kineziolog na dvorištu vrtića

Socioemocionalni razvoj i razvoj ličnosti

Tijekom cijele godine trudimo se i potičemo djecu na suradnju i međusobno pomaganje u

svim segmentima jer smo mješovita skupina i kao takva nastojimo da djeca uče jedna od

drugih, da poštuju sve bez obzira na dob te nastojimo stvoriti atmosferu koja će uroditi

sretnom i zadovoljnom djecom, odgajateljima i roditeljima te okolinom. Ove godine su nam

osnovne zadaće bile da potičemo svijest o vlastitom identitetu i samopoštovanje, pozitivan

pristup prema sebi i drugima, poticanje samopouzdanja i samostalnosti, iskazivanje osjećaja

na prikladan način, sudjelovanje u grupnim aktivnostima i interakciji s drugom djecom,

pokazivanje empatije, razumijevanje različitosti, preuzimanje odgovornosti te korištenje

kompromisa i rasprava pri rješavanja problema. Ove zadaće nastojale smo zadovoljiti kroz

pravila u skupini koja smo zajedno sa djecom osmislile i napisale, kroz uvježbavanje

određenih vještina, kroz razgovore i poticajnih igara o osjećajima, kroz ohrabrivanja djece i

uvođenja u aktivnosti, dopuštanja djeci da iznose svoje ideje i misli, prihvaćanja alternativa,

kroz dijeljenje igračaka i slično. Kod neke djece je još uvijek potrebna kontrola emocija,

razgovor o ponašanju, pravilno izražavanje osjećaja jer još uvijek nemaju kontrolu te često

ulaze u sukobe koji su nerijetko završavali fizičkim obračunom ili nemogućnošću

samostalnog rješavanja problema - iako su to bili dječaci od pet i šest godina. Kroz razgovore

i preusmjeravanje ponašanja u pozitivnome smjeru te pružanjem pozitivnih primjera od

strane odgajatelja i djece rješavale smo ovakve probleme. Djeca mlađe dobne skupine,

trogodišnjaci nose svoje medvjediće koji su im potrebni za spavanje, ali i kao prijelazni objekt

u fazi adaptacije. Dvoje trogodišnjaka još uvijek ima dudu varalicu ,a na individualnome

razgovoru sa roditeljima savjetovale smo odvikavanje. Djevojčica od tri godine do kraja

pedagoške godine nosi sa sobom nekoliko stvari od kuće i veoma joj se teško bilo odvojiti od

njih pa smo postepeno smanjivale broj stvari kako bi što bezbolnije riješile ovaj problem. U

dogovoru sa djecom oformile smo dva kutića za smirenje i mirnu igru koji su djeca često

koristila, bilo da se malo osamostale, sakriju ili pak smire od nepoželjnog ponašanja .Djeca su

se u globalu držala zajedničkih dogovora u skupini, a velika pomoć u tome je bila dosljednost

odgajatelja, ali i same djece.

Spoznajni razvoj

Osnovne zadaće spoznajnog razvoja ove godine bile su: motivacija i rješavanje problema kroz

istraživanje, proučavanje problema, postavljanje pitanja o svijetu, događajima i stvarima, kroz

primjenjivanje podataka i iskustava u novom kontekstu, kroz planiranje kako ostvariti zadatak

i predvidjeti slijed aktivnosti. Mlađu dobnu skupinu djece poticale smo na pokazivanje općeg

znanja prilikom imenovanja boja,poznavanja predmeta iz okoline, pričama o svojoj kući,

školi, prodavaonici, crkvi i sličnim objektima u zajednici, zatim kroz objašnjavanja osnovnih

pojmova vezanih za zanimanja u zajednici te smo odgovore često tražili iz različitih izvora i

na različitim mjestima. Za vrijeme popodnevnog odmora kada mlađa djeca spavaju koristile

smo smirenost skupine te kod predškolaca poticale sposobnosti i vještine koje bi trebale

posjedovati pri upisu za školu. Tako smo pratile njihov razvoj kroz grafomotoričke vještine,

znanje o prostornim odnosima, vremenskim odnosima, numeričkom poimanju, bojama,

samostalnosti te predčitalačkim vještinama. Njihove rezultate smo bilježile u razvojne mape

te prilikom individualnih razgovora sa roditeljima uspoređivale njihov napredak. Tako smo

više pažnje usmjerile na pravilno držanje olovke u ruci kod jednog dječaka i jedne djevojčice,

kod jednog dječaka smo poticale koncentraciju i pažnju različitim aktivnostima tipa stolnih

igara, rješavanja zadataka na kreativan način te koristeći kratke pauze i odmor ne bi li završio

zadani zadatak do kraja. Dvojica dječaka i jedna djevojčica, predškolci, savladali su vezanje

vezica na cipelama pa su tijekom svibnja i lipnja intenzivno pomagali i učili prijatelje kako

vezati vezice,što nam je bio krasan primjer suradničkog odnosa među djecom. Od dvanaestero

predškolaca deset ih kreće u školu, dok su dvojici dječaka odgodili školu na zahtjev roditelja.

Kod petogodišnjeg dječaka poticale smo igre i aktivnosti sa bojama jer nije usvojio taj

segment, s obzirom na njegovu dob. Djeca mlađe dobne skupine pokazivala su interes za

istraživačke aktivnosti tijekom cijele godine te su uživala u igrama vodom, pijeskom,

kinetičkim pijeskom, obojanom rižom te modeliranju plastelinom. Pri tome su koristila

posudice različitih oblika, veličina, otvora, boja pa su spontano dolazila do novih zaključaka i

iskustava.

slika 2-predškolci rješavaju radne listove

Govor, izražavanje, komunikacija, stvaralaštvo

Razvojne zadaće u ovome segmentu su nam bile: kod predškolaca pravilno izgovaranje svih

glasova ,iako je njima dozvoljeno umekšano izgovaranje zbog ispadanja mliječnih zubi,zatim

pravilno gramatičko izražavanje, upotrebljavanje prijedloga te definiranje jednostavnih

pojmova, verbalno iskazivanje po čemu se nešto razlikuje, svrstavanje objekata u skupine te

prepričavanje kraćih događaja, zatim savladavanje predčitalačkih vještina, glasovna analiza i

sinteza, poznavanje rime te poznavanje simbola slova i brojki. Predškolci su svi savladali ove

zadaće, neki ranije neki kasnije no završetkom godine se svi izjednačuju. Od velike pomoći

bili su nam ovogodišnji radni listovi koji su bili kreativnog tipa, poticali finu motoriku i

koncentraciju kod djece te samostalnost kod izvođenja zadataka. Svakom djetetu smo

pristupale individualno te prakticirale rad u manjim skupinama. Na početku godine sva su

djeca bila na obradi kod logopedinje što je rezultiralo da devetero djece odlazi na tretmane.

slika 3-poticanje kreativnosti i fine motorike

Zbog odlaska naše logopedinje na drugo radno mjesto vrtić ostaje bez logopeda pa smo

roditeljima predložile da nastave sa tretmanima kod drugog logopeda putem uputnice doktora

opće prakse ili pak kod privatnog logopeda, što je u našoj skupini realiziralo troje roditelja.

Osim ovih razvojnih zadaća poticale smo i zanimanje za kreativnost putem različitih

područja: glazbe, umjetnosti ,pokreta, kombiniranjem stvari na novi način. Tako smo izradili

mnoštvo raznih instrumenata - zvečkice, bubnjevi, tamburini, frulice, gitare, ksilofoni koje

smo koristile u glazbenim aktivnostima te tako poticale i smisao za ritam i glazbu. Predškolci

predvođeni jednim dječakom često su izrađivali lutke od papira na razne teme pa smo im

pomogle i poticale ih tako da smo zajedno zavezali veliko platno te su oni nakon završetka

svojih likovnih aktivnosti priredili predstave za cijelu skupinu. Bili su veoma ponosni. Djeci

je ponuđen velik i maštovit poticaj u likovnom centru pa su svakodnevno mogli sami birati

ono što ih trenutno zanima. Kod trogodišnje djevojčice i četverogodišnje primijećen je velik

napredak u crtežu - bogat detaljima, zapažanjima, što je i zabilježeno u njihove razvojne

mape.

slika 4-istraživanje različitih materijala putem dodira,opipa

Organizacijski i materijalni uvjeti za ostvarivanje razvojnih zadaća

Ove godine nadopunili smo didaktiku, stolno-manipulativne igre. Dobili smo mnogo

društvenih igara, puzzli (vrtić i roditelji) ali su i odgajatelji kroz cijelu godinu izrađivali

didaktiku. Roditelji tijekom cijele godine nose pedagoški neoblikovani materijal, sakupljaju i

donose razne posudice i stvari kojima nadopunjujemo naše centre aktivnosti. Ove godine smo

započele sa vjerskim odgojem u skupini pa smo formirale i novi kutić, a tijekom godine

mijenjamo kutiće s obzirom na dječje potrebe i interese koje stalno pratimo te na taj način

pridonosimo boljem i kvalitetnijem radu. U suradnji sa ravnateljicom i roditeljima zasadili

smo nova drveća na našem dvorištu koja će nam u budućnosti donijeti prijeko potreban hlad

koji nam itekako nedostaje za vrijeme ljetnih mjeseci.

Vjerski program u našoj skupini

U organizaciji katehetskoga instituta KBF-a, provodi se osposobljavanje odgajatelja u

predškolskim ustanovama, a na kraju takva dopunskog religijskog - pedagoškog studija

dobiva se potvrda za izvođenje vjerskoga odgoja u pred. ustanovi. S obzirom da su odgajatelji

u našoj skupini vjerskog svjetonazora te imaju završeni studij, na roditeljskom sastanku je

prezentiran primjer vjerskog odgoja u vrtićima te im je ponuđeni vjerski program koji će se

integrirati u naš postojeći plan i program rada s djecom. Roditeljima se ideja svidjela te su

prihvatili vjerski program pa smo ove pedagoške godine započele sa vjerskim odgojem u

našoj skupini. Vjerski odgoj potiče na širenje ljubavi, iskrenosti, pažnje, povjerenja,

odgovornosti, tolerancije i pravednosti te širi dobre međuljudske odnose. Vjerska skupina nije

molitvena zajednica već mjesto gdje djeca uče rasti u dobroti i ljubavi,sve se odvija kroz igru,

pjesmu priču, djecu se ne poučava i ne uči.

Tematski sadržaji vjerskog odgoja prate postojeći plan i program, a sastoje se od:

I Doček i prihvaćanje djece

II Stvoreni svijet i stvaranje u njemu (dani kruha,misijske nedjelje)

III Kraljevstvo Božje - Blagdan Svi Sveti

IV Božić –radost, obitelj

V Isusovo djetinjstvo i život

VI Otkrivanje tajne života

VII U znaku vode i svjetla - Uskrs

VIII Majka - majka zemlja, majka Isusova, naša majka

IX Moja kršćanska zajednica - Crkva

Vjerski program je lijepo zaživio u našoj skupini, djeca i roditelji ga prihvaćaju te vole

sudjelovati u svim aktivnostima ovog tipa, a mi odgajatelji dobivamo pozitivne povratne

informacije. Surađujemo sa Župnom crkvom te sa velečasnim Antunom i Karlom, a kao

skupina imali smo dva nastupa u Crkvi Svetog Lovre u Cirkovljanu.

1) 26.12.2015.“ Stjepanovo“ - nastup povodom Božića - pjesmica Maleni, te stih

Betlehemsko čudo

2) 08.05.2016. “Majčin dan „ - pjesmica Cvijeće za Mariju te stih Moja majka

slika 5-nastup u Crkvi povodom Božića,“Stjepanovo“

slika 6-blagoslov kruha u našoj skupini

U našoj skupini su obilježeni „Dani kruha“ blagoslovom kolača koje smo kao skupina

zajedno ispekli, a blagoslovio ih je velečasni Karlo Šimek. Svake godine u suradnji sa

roditeljima sakupljamo igračke, plišane medvjediće, slikovnice i slično od kojih zajedno sa

djecom pripremimo poklone te zamotamo te tako pripremljene poklone darujemo u Caritas

koji onda poklone proslijedi djeci kojoj je potrebno. Ovo je način na koji senzibiliramo djecu i

roditelje te u božićno vrijeme razveselimo nekoga kome je to potrebno,a i djeca uče dijeliti,

poklanjati i imati priliku učiti o različitosti.

Nadamo se da će se vjerski odgoj i dalje provoditi u našoj skupini.

slika 7-darovi za Caritas

Rad na projektu „Moje tijelo“

Ove pedagoške godine nastavile smo sa započetim radom na projektu „Moje tijelo“. Cilj

ovog projekta je bio omogućiti djeci vlastitim djelovanjem, istraživanjem, konstruiranjem

znanja, spoznajom da pomoću različitih slikovnih materijala, enciklopedija, plakata, bogatom

ponudom materijala, simboličkim igrama, posjetama te kroz razne vrste izražavanja što bolje

upoznaju ljudsko tijelo, a samim time razviju i samospoznaju i svijest o vlastitom postojanju.

Ideja je nastala sponatano nakon aktivnosti u kojoj su djeca promatrala sebe i počela

postavljati niz pitanja vezanih uz ljudsko tijelo. Zajedničkim djelovanjem odgajatelja, djece,

roditelja, ambulante, formirali smo kutiće liječnika i hitne pomoći te stvorili bogato i

materijalno poticajno okruženje za istraživanje. Plan projekta je istraživanje djece, likovno

izražavanje, glazbeno izražavanje i aktivnosti s pokretom te stolno - manipulativne igre.

Zadaci projekta su saznanja o dijelovima tijela i mjestu gdje se nalaze pojedini organi,

uočavanje razlika između muškog i ženskog tijela, usvajanje novih pojmova te obogaćivanje

vokabulara. Tijekom provođenja aktivnosti različitim posjetama u našoj skupini obogaćivale

smo dječja iskustva te na taj način poticale daljnji dječji interes na ovu temu.

Tako su našu skupinu posjetili:

1) medicinska sestra - Silvija Pigac

2) stomatolog - Dijana Režek

3) kineziolog - Mario Bauer

4) doktor, laborant - Maja Židov

Posjete su bile veoma zanimljive, poučne, proširile su dječja znanja i iskustva. Jedna od

takvih je bila i posjeta doktorice - laborantice Maje Židov, koja je djecu upoznala sa virusima

i bakterijama putem poticajne priče, pokuse sa vodom te plišanim lutkama bakterija i virusa,

što je djecu posebno oduševilo te su nakon aktivnosti svoje doživljaje izrazili putem crteža te

modeliranjem gline i plastelina.

slika 8-doktorica-laborant u našoj skupini

slika 9-modeliranje nakon čitanja priče i nakon aktivnosti o virusima i bakterijama

Suradnja sa roditeljima

Roditeljski sastanci

Ove godine realizirale smo četiri roditeljska sastanka. Roditelji se u velikom broju odazovu, a

svoje odsustvo opravdaju ili najave dan ranije.

1. Roditeljski sastanak - 28.08.2015.

Teme - organizacija rada u skupini, adaptacija djece, informacije roditeljima, upitnici za

vjerski odgoj, ostalo


Teme - Sveti Nikola, Božićna priredba, bolesti u vrtiću


Teme - izlet, spremnost za školu, ljetovanje, nastup u Crkvi

4.Roditeljski sastanak - 11.05.2016.

Teme - dječja olimpijada, obiteljski dan, izlet, završna svečanost

Individualni razgovori

Na svakom individualnom razgovoru prisutna su oba odgajatelja, ove pedagoške godine tri

odgajatelja. Zajedno se pripremamo tako da za dijete napravimo cjelokupnu sliku temeljenu

na svim razvojnim fazama djeteta, našim zabilješkama, promatranjem te bilježenjem u

razvojne mape djeteta. Kod predškolaca promatramo spremnost za školu, socio-emocionalnu

te sposobnosti i vještine koje dijete treba posjedovati pri upisu u školu. Roditelji ostale djece

zanimali su se oko pitanja vezanih o adaptaciji, ponašanju u vrtiću, govornim problemima te

odvikavanju od pelena. Kroz godinu smo realizirale devetnaest individualnih razgovora.

Odazvalo se deset roditelja predškolaca, četiri roditelja petogodišnjaka, dva roditelja

četverogodišnjaka te tri roditelja trogodišnjaka.

Radionica sa roditeljima je održana jednom, povodom maškara. Odazvalo se petnaest roditelja

te smo zajedničkim radom izradili kostime za maškare, a to su ove godine bili prometni

znakovi.

Našu skupinu posjetio je tata Slavko Mikec. Gospodin Slavko je održao djeci zanimljivo

predavanje o starim novčanicama i kovanicama te donio zbirku svojih poštanskih maraka te

novaca. Djeci je ovo bilo veoma zanimljivo i poučno druženje, povodom Dana Očeva.

slika 10-tata Slavko u našoj skupini

Kroz pedagošku godinu i mi smo posjetili nekoliko obitelji:

1) obitelj Horvat - voćnjak jabuka 20.10.2015.

2) obitelj Pigac - berba grožđa 15.09.2015.

3) obitelj Mužanić - farma pilića 04.11.2015.

4) obitelj Horvat - frizerski salon 09.11.2015.

5) obitelj Krušelj - razgledavanje ptica, papiga, domaćih životinja 20.06.2016.

6) obitelj Patafta - zajedničko druženje 27.06.2016.

7) obitelj Bermanec - farma krava, domaće životinje, proizvodnja mlijeka

Obiteljski dan smo ove godine proveli kod obitelji Turek koja nas je jako lijepo primila i

omogućila zanimljiv sadržaj djeci. Bilo je tu svega: trampolin, igrala u dvorištu, kućni

ljubimci, pješčanik, motorizacija - traktor, prikolica te naravno neizostavan dječji osmijeh.

slika 11-obiteljski dan kod obitelji Turek

Početak pedagoške godine obilježili smo zajedničkim druženjem roditelja i djece na jesenskoj

svečanosti održanoj u našoj skupini, a završetak pedagoške godine i oproštaj od naših

predškolaca obilježili smo na završnoj svečanosti održanoj u našoj skupini.

slika 12. Jesenska svečanost

Slika 13. Završna svečanost

- scenski igrokaz „Plesna haljina žutog maslačka“, pjesmica „Doviđenja“, zajednička igra i

druženje na dvorištu

Suradnja sa Osnovnom školom Cirkovljan

I ove godine smo sudjelovali na božićnoj priredbi OŠ Cirkovljan koja se održala u

Vatrogasnom domu Cirkovljan. Djeca su izvela plesnu koreografiju na pjesmu „Božić“, a

nakon priredbe slijedila je podjela darova Djeda Božićnjaka.

Naši predškolci su posjetili OŠ Cirkovljan te upoznali svoju buduću učiteljicu i razred te

proveli jedan školski sat u školi.

Slika 13-posjet predškolaca OŠ Cirkovljan

Predstave u našoj skupini

1) Lutkarska predstava „Tri mačke“ u našoj skupini

2) Lutkarska predstava „Igre na vodi“ u skupini „Zvjezdice“ u Draškovcu

3) Lutkarska predstava „Dobro se dobrim vraća“ u našoj skupini

4) Lutkarska predstava „Božićna medalja za dobrotu“ u našoj skupini

Povodom svjetskog dana štednje posjetili smo PBZ banku u Prelogu te isti dan posjetili i

postolara te poštu u Prelogu. Prijevoz nam je bio osiguran autobusom(Vectum).

Završni izlet

Ove godine realizirale smo izlet sa djecom u Jastrebarsko, sa skupinom „Mravići“ iz

Preloga. Oduševila nas je veoma bogata i sadržajna ponuda u kojoj su djeca imala priliku

upoznati Jasku - takozvano Jastrebarsko, čuti povijest dvorca Erdody te razgledati perivoj

dvorca. Nakon toga slijedilo je razgledavanje bajkovitog posjeda te uređenih prostorija u

njemu:damska i lovačka soba, kuhinja, starinske igračke te soba za bal prepuna kostima za

djevojčice i dječake. Djeca su slušala edukativne priče, odjenula kostime te zaplesala pravi

balski ples. Zatim je slijedio ručak u tri slijeda uz poslugu te nakon toga zabavne i edukativne

igre uz animatore. Bilo je to jedno neponovljivo iskustvo za djecu, ali i za nas odgajatelje.

Pratilo nas je lijepo i sunčano vrijeme pa smo zaista prekrasno proveli naš završni izlet.

Slika 14-dječaci poput pravih vitezova

Slika 15-djevojčice poput pravih dama

Slika 16-zajednička fotografija djece iz skupine „Vrapčići“ i „Mravići“

Izvješće pripremili:

Ivana Crnčec-Mati, prof. predškolskog odgoja

Marija Kočet, stručna prvostupnica predškolskog odgoja i odgojiteljica u vjeri

Ivana Pavlic, sveučilišna prvostupnica-odgojiteljica djece rane i predškolske dobi

10. REALIZACIJA PROGRAMA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

10.1. Program za djecu predškolske dobi s elementima autizma

Realizacija programa rada s djecom u petoj, šestoj sedmoj godini života

SKUPINA „MEĐIMURSKE ISKRICE“

Posebnu skupinu za djecu s poremećajima iz spektra autizma i komunikacijskim teškoćama u

područnom odjeljenju Draškovec, od samog početka pedagoške godine polazilo je osmero

djece. Djelovali smo u dvije grupe, poštivajući prethodnu formaciju grupa te kronološku dob

djece, a novoupisano dijete polazilo je skupinu u kojoj se nalazilo slobodno mjesto.

U mlađoj grupi bila je zastupljena kronološka dob (u početku pedagoške godine) od 4 do 5,

dok je u starijoj zastupljena kronološka dob od 4 do 6. Prva je grupa polazila skupinu

ponedjeljkom i utorkom, dok je druga grupa dolazila četvrtkom i petkom. Srijedom su se

grupe rotirale, čime smo osigurali ravnomjernost u broju boravaka u skupini. Budući da

djelujemo prema modelu djelomične integracije, neka djeca su ostatak tjedna provodila u

redovnim vrtićima u svojoj lokalnoj sredini. Početkom ove pedagoške godine, na području

Međimurske županije osnovan je savez „Prvi korak“ koji je omogućio pomagače djeci u

redovnim vrtićima. Dječji vrtić „Fijolica“ uspostavio je suradnju sa savezom te su pomagači

hospitirali jedan dan u našoj skupini. Cilj jednodnevne hospitacije bio je da pomagač dobije

informacije o djetetu od stručnjaka koji s njim rade duže razdoblje, što bi doprinijelo

kvalitetnijem pružanju podrške u redovnom vrtiću. Razmjenu iskustva pomagači su ocijenili

korisnom. Jedno dijete, nije polazilo redovni vrtić.

Djelovanje kroz godinu temeljilo se na strukturiranim aktivnostima koje su uključivale:

jutarnje okupljanje i igru, doručak, jutarnji krug, individualni edukacijsko-rehabilitacijski rad,

grupni rad kroz likovno-manipulativne aktivnosti, boravak na zraku, ručak, održavanje osobne

higijene te slobodnu igru. Svakom djetetu osiguran je dnevni raspored aktivnosti koji

omogućuje predviđanje i sigurnost, uspješnost te osigurava vizualnu podršku (TEACCH). U

našoj smo sobi osigurali jasno istaknute zone koje pridonose strukturi i organizaciji prostora

te lakšem snalaženju u njemu. U prostoru za individualni rad osigurano je minimalno

ometajućih čimbenika kako bi djeca lakše usmjeravala pažnju na aktivnosti. Prostor za grupni

rad također je prilagođen manjoj grupi te se ujedno koristi za obroke. „Meki kutić“

omogućuje poticanje senzorne integracije te motoričko-perceptivni razvoj. Druženje s djecom

iz redovne skupine „Zvjezdice“ nastojali smo ostvariti kroz zajedničke šetnje, zajednička

druženja u sobama, na predstavama, na dvorištu i sl. Proslavili smo rođendane djece.

Tijekom ove pedagoške godine gledali smo predstave Dobro se dobrim vraća, Tri mačke,

Božićna medalja za dobrotu te Igre na vodi. Sve predstave gledali smo u našem vrtiću u

susjednoj sobi sa Zvjezdicama. I ove godine posjetio nas je Djed Božićnjak te nam podijelio

darove što smo opet iskoristili kao zajedničko druženje. U vrtiću su nas posjetili policajci koji

su kroz interaktivno predavanje pokušali djeci približiti osnovna pravila prometa. Organizirali

smo druženja u igraonici Alex te izlet u Varaždin gdje koji je uključivao posjet Muzeju

kukaca, odlazak na sladoled i druženje u parkiću.

Održana je suradnja s roditeljima. Putem individualnih razgovora te roditeljskog sastanka

razmjenjivali smo informacije i iskustva kojima smo utjecali na kvalitetu odnosa s djetetom.

Individualni razgovori u početku su se provodili prema unaprijed određenom rasporedu, dok

su kasnije roditelji koji su imali potrebu, inicirali razgovor sa stručnjakom.

Dječak, 5 g. nastavio je polaziti DV Čakovec uz podršku pomagača koji je ostao

nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu. Veliki napredak ostvaren je na području

ekspresivnog i receptivnog jezika. Dijete uz engleski jezik koristi i hrvatski. Jezik koristi

spontano u komunikacijske, imperativne svrhe. Razvio je fleksibilnost pri prijelazu iz jedne

aktivnosti na drugu pa je tako često pravovremeno odgovarao na verbalne upute bez pružanja

otpora. Napredak je vidljiv na području imitacije što je vidljivo u vođenim aktivnostima, kao i

u samostalnom izvođenju usvojenih sadržaja (npr. pjevanje pjesmica, slikopriče). Usvojio je

elemente osnovnih kategorija. Dopuštao je uključivanje u njegovu igru, kao i blago remećenje

u uključivanje odrasle osobe. Dijete nije ostvarilo prisniji odnos s vršnjacima u skupini, dok je

s odgajateljima zadržao topao odnos. Kroz godinu su bile prisutne oscilacije u suradnji.

Održane su socijalne vještine poput čekanja u redu, sjedenja na stolici, djelovanja u manjoj

grupi. Pažnju zadržava i usmjerava na nuđenim zadacima, no ista nije fleksibilna.

Djevojčica, 6.g. je uključena u DV Čakovec uz podršku pomagača. Tijekom godine bile su

naglašene promjene u suradnji kao i naglašena nepoželjna ponašanja što je nepovoljno

djelovalo na usvajanje novih vještina. Napredak je ostvaren na području fine motorike, kao i

kreativnosti u likovnom izražavanju. Dijete je ostvarilo napredak u ekspresivnom jeziku, što

se očituje u korištenju hrvatskih i engleskih riječi u imperativne i deklarativne svrhe.

Prepoznaje i imenuje pojmove različitih kategorija. Velik interes pokazivala je za pjesmice

koje je često pjevušila, a koje smo koristili u vođenim aktivnostima. Ostvarila je odnos s

dječakom u skupini s kojim je povremeno ostvarila zajedničku igru. Na području brige o sebi

potrebna je manja podrška (verbalne upute, fizičko vođenje nižeg intenziteta).

Dječak, 5 g. je nastavio polaziti DV Klinčec u Donjoj Dubravi. Ove pedagoške godine

djetetu su se izmijenila dva pomagača. Prva pomagačica pružala mu je podršku vrlo kratko

vrijeme, dok je druga pružala podršku ostatak godine. Dijete je samostalno tijekom hranjenja

te odlaska na toalet. Promjene u suradnji bile su prisutne u epizodama tijekom pedagoške

godine, što se očitovalo otežanom praćenju predviđenih aktivnosti. Usvojene geste koristio je

u komunikacijske svrhe te je komunicirao intencijski. Djetetova pažnja vrlo je lako otklonjiva

te su se nastojali stvoriti uvjeti sa što manje ometajućih čimbenika, kako bi se lakše

usredotočio na zadatak. Veselio se prijateljima u grupi, iako je manje vremena aktivno

provodio u igri s njima. Interesi su oskudni, no tipični za dob pa je tako spontano najčešće

birao puzzle. Lako je usvajao nove pjesmice kojima se veselio.

Dječak, 6.g. je ove pedagoške godine polazilo samo posebnu. Ostvaren je veliki napredak na

području komunikacije. Dijete komunicira intencijski, koristi govor kao jedino

komunikacijsko sredstvo. Rječnik je vrlo bogat, prisutno je brzo usvajanje novih pojmova.

Upotrebljava jezik u različite svrhe kao što su pozdravljanje, pružanje i traženje informacija,

zahtijevanje i slično. Prisutna agramatičnost (koju vrlo brzo korigira) i jezično razumijevanje.

Tijekom godine mijenjali su se interesi koji su uvijek bili atipični i intenzivni (npr.

zemljopisne karte, putokazi...). Usvojio je pisanje i čitanje velikih i malih slova i brojeva.

Stvorio je i održao odnose s prijateljima u grupi. Samostalan je u vještinama brige o sebi

(odlazak na toalet, pranje ruku, zubića, hranjenje...). Postignut je napredak u samokontroli

emocija. Igra je simbolička te bogatija. Motorički je mirniji u odnosu na razdoblje prošle

pedagoške godine.

Dječak, 7 g. je nastavio polaziti DV Žibeki uz podršku pomagačice koja ga u redovnom

vrtiću prati već drugu godinu. Slobodno vrijeme je teže organizirao, potrebna su bila

usmjeravanja i poticanja kako bi na svrhovit način koristio pojedine igračke. I dalje su mu u

području interesa sjemenke, čašice, kinetički pijesak, umetaljke i slagalice, rezanje škaricama.

Ostvario je napredak u slaganju puzzli od većeg broja dijelova. Napredovao je na području

imitacije te vokalne imitacije. Pojedine se glasove uz model i na nalog trudi oponašati.

Prisutne su česte stereotipne radnje manifestirane lupkanjem predmeta. Ostvaren prisniji

odnos s prijateljem u skupini kojem se povremeno spontano približava i inicira interakciju,

dok ju prihvaća uvijek. Na području vještine brige o sebi je samostalan uz povremena kratka

usmjeravanja. Na naloge ponekad odgovara u očekivanom vremenu, dok je povremeno

prisutna dulja vremenska odgoda. Postignuto je uspješnije nošenje u stresnim situacijama.

Dječak, 7 g. je uključen u DV Jelelnko u Domašincu uz podršku pomagača. Ostvaren je

napredak na području socijalnih vještina. Prisni odnos održan je s odgajateljima te s

prijateljem u grupi kojem je često spontano prilazio te ulazio u interakciju s njim. Postignut

veliki napredak na području ekspresivnog jezika. Dijete nekoliko riječi koristi u

komunikacijske, najčešće imperativne svrhe (npr. piti, papati, mama, Gaga...). Velik trud

ulaže u jezičnu proizvodnju. Vješt u bacanju i hvatanju lopte. Uključuje se u igre u kojima je

potrebna interakcija s djecom (npr. Igra kolo) te se tome vrlo veseli. Organizira vlastito

slobodno vrijeme različitim igrama koje izvodi na stereotipan način. Razina suradnje ove

godine varirala je, no nisu bila prisutna nepoželjna ponašanja jačeg intenziteta koja bi ga duže

vrijeme ometala u usvajanju novih sadržaja. Na području brige o sebi dijete je samostalno uz

manja verbalna usmjeravanja, a također je i pokazao interes za pružanje pomoći prijateljima.

Dječak, 7 .g. je uključen u DV Srčeko u Vratišincu uz podršku pomagača. Dijete je ostvarilo

velik napredak na području imitacije i hranjenja. Tijekom jutarnjeg okupljanja u krugu, počeo

je spontano imitirati u početku jednostavne pokrete ruku do složenijih, dok je kasnije

unaprijedio vještinu oponašanja pa je nekoliko puta čak vokalno imitirao. Također je velik

napredak ostvaren na području hranjenja. U odnosu na prethodna razdoblja, značajno je

povećao broj namirnica koje konzumira. Može bojati unutar zadanog okvira te pratiti zadanu

liniju. Odgovara na jednostavne naloge. Napredovao je na području vještina brige o sebi i to

obuvanju i izuvanju te mu je potrebna vrlo mala podrška u vidu finalne pomoći. Nuždu

obavlja na toaletu, no potrebno je vođenje. Velik interes pokazao je za listanjem knjiga te

promatranjem likova. Prihvaća uključivanje u aktivnost koja je područje njegovog interesa.

Komunikacija je intencijska, koristi naučene geste u imperativne svrhe.

Dječak, 5 g. je polazilo redovni vrtić uz podršku pomagača. Ostvaren je veći napredak na

području svakodnevnih vještina kao što je odlazak na toalet, pranje ruku, obuvanje i izuvanje.

Također, dijete konzumira mnogo veći broj namirnica u odnosu na početno razdoblje. Dijete

je ostvarilo napredak na području suradnje pa tako sve češće odgovara na manji broj

jednostavnih naloga, dok je odazivanje na ime rjeđe. Imperativne geste djelomično je usvojio

te ih ponekad koristi samostalno (situacije visoke motivacije), no češće uz podršku. Prisutno

intencijsko ponašanje, rjeđe intencijska komunikacija. Pokazuje velik interes za pjesmice,

veseli im se te imitira nekoliko pokreta. Naučio je djelovati u manjoj grupi te je usvojio

socijalne vještine poput čekanja na red, sjedenja na stolici. U igri prisutni elementi

istraživačke i funkcionalne igre. Pokazuje interes za vizualnim poticajima. Ostvaren je topao

odnos s odgajateljima u skupini.


Monika Novak, mag.rehab.educ.

Katarina Lipić, stručna prvostupnica predškolskog odgoja,

(edukacija iz senzorno - integracijske pedagogije)

Documents

G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E - djecjivrticfijolica.hr...Vrtić) za ped. 2015./2016.g. obuhvaća sva zadana područja a sačinili su ga: ... autizam- posebna skupina „Međimurske