e o r t ... e• e. . e r e

v

G~ADSK~ ll

~" Poštarina plaćena u gotovom.

Izlazi svakog petka večer.

POJEDINI BROJ 1.50 DIN PredlJrojbn: godišuj~ D. 4-0 polugod . 20 •

-- Oglasi po cijenOm. -

God. 2. ibenik, 23 decembra 1922. Br. 39.

Evo nam opet praznika mira, praznika simboličkoga duševnog obnavljanja ljudi do bre volj e. Du boki smisao ovog inače čisto kršćanskog praznika, kojim se slavi i spominje rodjenje Hrista Spa­eitelja dandanas po malo za­hvaća. čitavo kulturno društvo. Iza stradanja i borha ljud­sko društvo osjeća redovno potrebn smirenja i sabrano­sti. J edino u takovom raspo­loženi u ono je sposobno, da se opet obnavlja i prepora­dja i da steče nove pobude i nove sile za neminovnu borbu, koju donaša život. U ovim časovima naše misli i na~a čustva obraćaju se na­šem narodu, i svemu onon' e što nam je najbliže i najmi­Jjja. Iza nekog kratkog raz­doblja smirenja i staložonja opet su na vidiku nove bor­be. Do načina i cilja tih bor­ha mnogo će O\ isi7.i .... a :t

skora i dalja budućnost. N&­še narodno i državno ujedi­dinjenje bilo j o plod dugih .borba po kojima smo se ri­ješili vanjskih neprijatelja. Unutar države mora se još mnogeg vraga savladati eda uživanje slobodo na koju i­mamo pravo, bude potpuno pravo.

-Zato valja, borbu prove ti

u duhu najveće nošljivosti e da se zbilja lju di dobre Yolje uzmognu što više pri­bližiti i većim uspjehom i­strijebiti zlo koje izjeda našu državu. Domalo će se voditi jedna volika borba za samo­pravno t pl mena, vjera i u·vjerenja, borba za izjedna­čenje graclj n ko slobodo i gru.djanskih prava. Sa i tim ču tvima kojima pratimo do­godjaje širom naše drža e pratimo takodjer i sudbinu našega grada. I njemu e re­gbi otvara jedna nova bu­dućnost, koj oj bi morali nje­govi sinovi mudro i obzirno izi ći u su r t. Uzaludne sn sve deklamncijo o njegovim izvanrednim prednostima na kop nu i na moru, zaludni su svi planovi i 1·ačuni, ako fa.li djelotvorna sloga i do­bra volja njegovih boljih lju­di. Tr ba. vL. ac una ti ~a lJl'C·

sudama i grije ima prošlo ti treba odstraniti duh medju­sobnog nepovjerenja, potr<>­bito je približenje naj boljih najsposobnijd1 za dobro i napredak rodnog nam Lrrada. B ez toga nema nam ni du­ševnog ni materijalnog ob­navlj anja ni preporoda. T o su naše božićne misli i želje!

Za jedinstvO • slobodu r I Ove sedmice Beograd nam

je donio iznenađenje. Nakon tobožnjih Pašićevih pokušaja da sa. tav i pos lovnu vladu pri cemu sc je očitov· la namjera radikal a da raskinu odno. aje s demokratima, Kralj bi bio povjerio g. Pašiću da sasta vi izbornu vladu, a ovaj ju je doista sa tavio od samih ra­dikala raznih skupina, koja, isključujući sve druge stran­ke, ima na sebi čisto ple­mEmsk{ karakter, a s druge strane predstavlja jednu zna­tnu manjinu u skupštini. Ova se pak ima rasp'ustiti, ureči novi izbori, koje će da provedu xadikali. Javlja se već o ra· dikalskim izbornim manevri­ma i o nastojanju da se iz­mjene sa radikalima. svi nepo­ćudni elementi na upravi. Značajno je stvorenje novih protuustavnih ministara za Hrvatsku i Sloveniju, što nas sjeća na bivša vrf.lrnena ma-

dž~rslwg gOApnc1 tva. I mamo do ta ra:t.loga da bullemo z::t­brinuti.

U o\·im dogođajin1a ne Yi­elimo drugo do li pr vladu plemen kill . truja u ch·~avi t e očitu tcnclencu da se pra­ma tome naša država pre­kroji. Očito je da ulaskom Protićevaca u ovu radikalnu vladu radikalna akanka više ne može da garantira za vi­dovdanski ustav, ko ji nam je j Đmči o, ako nl!l po imenu a ono u stvari, iedjnstvo dr­žave i naroda. Niie isključeno da radikalna stranka ponudi Ravez~hrv. bloku i slovenskim autonomi~tima, tc da u tom znaku budu provedeni skup­štinski izbori. ,.,.,

I ako je budućnost u tom pogledu donekle neizvjesna, ipak program i ciljevi stra­naka i ljudi, koji stranku predvode, razvoj dogođaja te interesi plemenski koji u tim

r aznim skupinama danas pre­vladaju ne dadu nam danas drugo "to nagovijoštati, mo­ramo držati da je izborna današnja vlada očito pogo­dovanje plemenskom šovini­zmu uperenom protiv nas demokrata, te protiv ideolo­giji jugoslavenstva, kojemu mo mi demokrati danas go­

tovo jedini stupovi i brani­telji u državi. U tim plemen­ski m i naci i on alnim j alovi m borba.m, k de su kadre za­hvatiti ..kroz decenije naš na­rodni život i zaustaviti kul­turni i go podaraki nj ego v napredak, bila bi dana pod­strekačima naj bolj a. prilika da e na teret zavedenog naroda goje i s njime vla­daju. ode plemen Hb šovena podijelili bi drža u na evoje, a navodno plcmensl e fere, da narodu zajašu na vrat podržavajući ga u neznanju t neprestanoj teškoj borbi za plemensku prevlast.

':'' "V 'l t~r· rh01fJ .::kOPi.

ciJepanju države mi d mo­krate vidimo nejednako ·t, r opetvo i svaorće gospodarsko i kulturno nazadovanj e. God. 1918 nije bilo samo o labo­đenje od Nijemaca i Madzara, već i oslobođenje od njihovih urerlaba, putem kojih su, ci­jepajući nas na pokrajine i države, s nama vladali, I s toga kao naravna posljedica o lobođenja bilo je narodno ujedinjenje u jednu jedinstve­nu državu, koje je našlo svoj živi i iskreni odraz u vidov-

• chnRkom u!'!ta>u. Podj ela dr­ža -vc na obla. ti . prama pri­r odnim, socijalnim i Pkonom­skim potrebama dala bi na­rodu priliko da e faktično ujedini i da ži i svojim' ži ­votom ostvarajući sam sebi bolj i kulturni i gospodar. ki život u društvu ostalih na­r oda. Naš so pak narod dade danas cijepati po plemr:~uirna samo umj etnim i komplici­ranim putem, koj i no može da izazove ništa dobra već same dugotrajne i teške krize ~ nedoglednim posljedicama za. opstanak same države.

Protiv takove nesretne bu­dućnosti, koju hoće da na. šem narodu priprave p lemen­ski šovinisti s iedno ili dru­ge strane, svaki Jugoslaven, naročito pripadnik demokrat­ske stranke, treba da uperi sve svoje moralne i ekonom­ske sile, da bude na svome

mjestu u E'ncrgičnom suzbi­janju takovih pokušaja.

Za j~dinstvo i slobodu! -zaći će se s naše stran~ u borbu: za ono j edinst' .J i slobodu, koju je naš narod krvlju otkupio i koju hoće da održi pod kojugod cijenu. U tom pogledu za nae de­mokrate no može da bude kompromisa ili sporazuma. Ideja jugo lavenstva i slo­bode ne može se okaljati kojekakovim sporazumima, koji je rijeđ.t~ju i ponizuj~.

Prerwšamo iz "Beog1·. Dnevnika":

Davidoivć i J'Fibićsvić. Oba demokratska šefa, koj a.

u so razmimoišla u svojim pogledima na hrvatsko pi­tanje, imala su za vreme krize dr~anje kuje obojici služi na čast.

Gosp. Davidović, da bi o­etao doslodan svojoj reči . žrtvovao je svoj položaj pred­d ednika stranke: redak slu­čaj ro}it'kt> i č~sti~osti t

Ako ima politi~ara. za koga e može reći da je žrtva

s"'oga poštenja i svoje n ai­vnosti, to jo g . Davidović: ako nije imao praktičnog u­speha, njegov karakter za­služuje poštovanj e. Go~p . P1·ibićević, koji j e

najiskreniji pri talica. Vidov­dan kag ustava, njegov no­umorni branilac, objavio j e rat svome šefu, da bi omo­gućio svojoj stranci da o­stn,ne u koaliciji s radikali­m a; on j e u s voj oi revnosti za održanjem koalicije išao tako dal\3ko da jo više bic , asićev čovj<.:k ucgo demo­kruta: ali Pt-tiićn , ipak, t <• wjo sm tal ua odbaci Pri ­bićevi6a!

Pašić je Pribićeviću, da b t ga o tavio na vlasti, posta­vio jedan težnk uslov da po­cc~pa Demokratsku stranku. Ptibićević je pre pristao dH se liši JaHti nego da izvrši Pašićev zahtev u pogledu ce­panja Demokratske stranke : jedan postupak koji Pribi­će ·iću čini čast.

Demvkrati, koji su izgubil' v l st, im a će na predstoj ećin1 izao1 ~ ,a čime agitirati; o 1

imaju šefove koji imaju čast.i, koji imaju karaktera.

Radikali, koji imaju vlast imaju šefove kojima oskud i­jevaju sva k aliftkacije: komt' će narod dati svoje povj -renje, onome ko irna vla&t ili onom ko ima čast?

pašić i komunisti. G. Vojislav Janjić, inače

jedna evrzimantija., igra u današnjem r žinu veliku u~ logu; lični povjerenik pre­sjednika vlade. On jo n nas neka vrst demokrat ko - par­lamentarnog Rasputina Gosp. Krste Timotijević, ministar unutrašnjih djela, bio jo u mogućnosti da javnosti, da jedno intereaantno saopćenje o jednoj politiXkoj misiji, ko­ju je naš Rasputin imao kod osuđenih komunističkih po­slanika u Mi tro vici. Ministar je ~tako reči fouograf:3ki u­hvatio razgovor, koji je pop Janjić imao sa bivšim vodom naših komunista g. Filipom Filipovićem i odista taj ra· zgovor, to je jedan intere­llantan politički dokumenat. G. Janjić ponudio je komu­nistima u ime g. Pašića spo­razum sa. radikalima, na pred­stojećim izborima, sporazum po kojem bi komunisti imali glasati z .. radikale, a oni bi zato poslij e izbora dobili iz~ vjesna političke koncesije kno stranka. G. Pašić, danas, ja­vno govori, da ne može ra­diti ea demokratima, zato eto su tobože ekstrc.rnni a tajno pruža ruku ekstremnim elementima, koji su zakonom gonjani kao prevratnici !

Gdje je tu politički mo­ral?

Priređivanje finog ulja. ( vršelak.)

Samljeveno lijt:slo treba odmah unijeti pod tijesak. Staj~tnjcm lako m.avrije i dava. slabiju kTnlilelu u­lja. Tiješti se isp :> ćelka polagano, a nikako se ne ~potrebljava vruća

Tod._, jer ona uni~lava ukus i boju ulja. Od prevodenih maslina ulja i vođa prskaju na sve slrane. D.t sc to ukloni, umetne se u tij ~> fllinu

ne~to pećaka prije izažet1h, al ni­po~to slame, koja upija ulJe i ~teti

mu dobre osob ine. l" ad počme cu­·i ti slu:r:avo i prljuo ulje, prvo se odvoji od ovog zadnjeg. Drugo ti­ještenje se vr ' i jače, al se i to ulje napose pri! upi. Te BQ vrsto ulja razlikuju i po boji i po guslać i . Pno je blij2do i tanko, drugo i treć~ je tamnij$ i pr:-tilo. Da se dobije š lo bol; e ulj , a. d a sc 1 a­koder šlo i ~e sažme, melju sc ma-line dvnpul. Pt Vl put k1 upn ij .:, n.

onda iza sažima11ja dođu opet pod žrvanj, da. se silnije samelju. To­plotapomješćalreb:u.laj 16°-18°e . Jedna se s11.stavina nlj11 skrulno ćim toplota spane i-:pod 6 /0 , a potpu­no ae sklnćiva (·mrzne) pri '!Đfo.

Prama tomu treba ravnali i toplo­lu u uljarnici, koja se mora kreta­ti povrh 10° e., a ispod 1G0 e. Uz toplotu od 1G0-18° O p:>d ul ica­jem njena i doroljno va.zun l1a u malo se vremena najprvo uktseli, pa onda se lako upali i poslan& rankeUjiTo. Dn se izbistri nužno je, da se odvoji od murge prelnlta­njem. Prvi se pul pretač~ drua-i

dan, iza kako je bilo prene~eno u pivnieu, pa opet nakon sedmice dana. Ukupno kroz prvi mj esec 3 do 4 puta. Pa još jedamput u pro­ljeću prije nastupa VrLlĆ1 h dana. Ako se ne mo~e tako brzo izblstri­t i, moža ga se oprali vodom. U o­tvorenu se posudu lijeva u ulje voda m lak n od 15° e iz polj cvača

kroz brizgalicu, a pri tom o se ne­prekidno štapom miješa. Kako je voda težJ, p adajuć ua Clno povlači! za sobom mutež. Ako je oolra~uja već , a nije bi;;tro, može ga se ftllrira.ti. Ali kad nije velika nužda prunelnije je prelaknnje ili pranje vodom. l<, Jill ira e kroz prcćišćeni

pamuk, koji je bio cio dan u 2% raslopini sod , a onda više put o­pran u vodi. Ulje dobi\'a onu J ij t~ ­

pu blijedu žutu boju racijonnlnim postupkom, ali ipak treba mu koji­put ublažit tamniju boju. Rabe vi­se srcdsla.v:1, al ~a najmanje kvari žikolinjski u~alj. U\aj sc dobro i­spere ruslanjenom !iolnom kiseli­nom, pa onda vodom. Tada se u~

sloji na debljinu od j ed~og centi­metra izm e đu loj v11. pamuka i kruz to se procj~>đuje ulje. Mjesto, gdje se ulju ćuva 1 mora biti suho, malo izloženo vropuhu i' što mogu­će mraćnij<>. Zimi da ne spadne toplota ni~e od 10° e, a ljeH da ne pređe 15° e, da se ne ogranča­

vi ili urunkell}ivi. Ta se bolest da­de donekle izliječiti, al uljo gubi svoje valjane osobint. Na 100 ke ulja primjcv;Jvaju 2 kg pr2ene ma­goezije. Onda se za 4 do 15 dana više pula dnevno promjtša, pa pre­lo~i. Drugi popravlj.1ju vrućom vu­dom i kuhi njskom !!Oli. Ulje ku!Ji svoja dobre osobine, pa ako ga se odmah ne potro!i, upane brzo ponovno u islu bol st. Jedino, pa­metno branje i čuvanje maslina, razumno baratanje s uljem u mlinu i u uljarnici, pa velika čistoća u posuđu uzdržava zdravo fiuo ulje za dugo vrijeme. td.

Naši dopisi. Primamo iz Ti;e noga 20/ 12. (Nedoličan postupak jedne nad­

učiteljice). Gospođa nadučiteljica

G. T. i alco na Kralj ev ro đend n službeno od općinskog upravitelja pozvana da sa školskom djecom sadjclj uje bl:Jgodar nju, ne samo ~to uije došla, već je zabranila podregj enoj učiteljici svako pjeva­nje u školi i u rkvi, pa je i gru­bijan. k i n tp:~. la šl.1 se Je ona u u­dila da pj \'a sa ll:olskom djcc0m u crkvi tom prigodom "Božo prav­de".

OtJć. w·. Ovaj po lnpak gđe

nadučiteljice nas osobito začuđuje,

buduć nam je dosad hio poznat njezin rad kao patriot.slti i u sva­Itom pogledu odgojni za povjerenu joj mladEž.

Č('m u sa.~a ova promjena? Vi­je t je pak takoYe le'-ine da je nijesmo mo~li pnšutjeti.

B eli11a 19/ 12.

(Gradnja. škole). Oro mjeslo, k:oje je trabovalo noYu ~kolsku

1.gradtl' ho najvilu svoju potrebu

·~ • l, , dohi će jo osobitim nastojanjem demokratskih mioislara gg. Pribi­čevića 1 D.ra Krst ljs. O tom je naša općina već primila l.Jrz oj~vnu

cbavijes t pa će se gradnjom ~to

prvo počt•lL Tako će ovo ubavo i napredno · mjesto sa novom ~kolom

i vrijednim ućil~::ljskim silnma koje će se namje tili, za kr8tko vrij f me znatno u pjeli u kulturnom i 100-spodarskom napretku.

Ro[JO'i1nica, 21/12. 1923. (Pomozite nas prije nego p1 o­

pademo). Up zoruj emo Ug'runo O­pćinsko Uprnviteystvo, i Kr. Po­glav:.ustv.> na elanak u mjesnom ftDemokralu" od 15 o •o g mjeseca br. 38, · slrana treća, tc navad mo u kralko slijedtće:

Svuki nnvijač cijena i pljačkaš

po oglasn Kr. PoglaYar:;tva mora bili strogo ka~njen . Naši gospodari stroju-ulja javno pla~kaju narod pak im nadnica čista ostaje prvom stroju na kopači dnevno D 1020, a drugom u selu D 640, šlo izno­si na vrijednost stroja j 0il p redna­Ln a, po današnjoj procjeni, hiljadu po sto dobiti, i to s popravkom stroja svako 10-15 godina malo

troška, jer isti nijesu potrebito o­skrbljeni. Radoja je sasma loša, S'll jednom vodom, vidi se po tom Mo su jućer stigli dva Talijana i pogodili košćice, dok u Murteru, Sibeniku i Primoštenu, nijesu htJeli gledali znajući da se tu daju dv1ja vode. Jasno je da u naSim ko~či­

cnm sn jednom vodom o~taje ulja. Narod je u ~.udu, uslijed pre­

skupe minele, ne može nositi ma­sline u stroj, tako da je primoran uz bezcijenje prodati masline, te sebe ostaviti u kratkom vremenu bez zočina, budući svak 11ema u kući tvorača da se o krbi uljem, Stc~a stavijamo na srce gore na­značenim naslovima du na nijeme spriječe plj :1čku nau narodom, te se u 5lvari propita, le udari cijenu kako će sc težak: zadovoljiti, a go­spodari imati ipak pristojan dobi­tak na svoj kapital. Na.rod hoće da dokaže plajčknširoo da je tu na­~a vlast kojoj treba podavllti raču· ne, jer smo sc oslobodili: okupac1je pod koj L)j S"! moglo ćiniU što se je h tilo ako si hodio za njom. Nada­mo se da neće naš glas ostati glas y-ap ijućega u pustinji. 'l'ežaci.

is;no az Beo rada. Konac krize. - RadilHllna izborna Vlada. - Približenje Protića Pašića. - Zndnjn sjednica skupštine. - Koncentriranje svih

opozicljonih str ana ka.

U l>Ubolu tekom jutru sakupljali su s~ Beogradani pred redakc:jama dne vnika i preti knfan kim i dućan­skim izlozimn, da ćilaju imena čla­noYa. nove radikalske vlade. Za pre lonički svijet to je bila velika senzncija. Nagli preokret u k.rizi i odlu ka o P <~.S ićevoj izbornoj v la !ii pala je u pt tak kasno u v •čer. Vi­jest ae brzo raširi!:~. ali joj nitko nije htjeo da vjeruje duk se nije sutradan potvrdila. I tbilja, kriza je rešena, čislo ncparlamenluno, načinom, koji sjc J. vise na drža­vni udar. Stranka, koja ne rcpre­scnlira n ili jednu će l vrti nu naroda preuzela je last u rukama. Taj ne­pulamenta rni kora.k ue zqati samo jedan iza.zov za Hrvate i Slovence, osobito za prista e unitarizma, koji su ovog puta bili ćak i sa gledi~ta sastna vl de ignorirani i traklira­ni kao kakove kolonije već i r;ira srbijanska jnvnost, idje su radikali radi syojih dobro poznatih metoda. nom~ ncpopularni dala je oduska svojem nezadovoljstvu. •

Radikali medju o;lalim znhva­lj uju taj U!;pjelt činjenici ~lo su mala. ftde prikazivali demok.ro.te, svojoj jP.vnosti 11 nada sve urnoj Kt'uoi kao nepouzdllnc i da je ja­dan dio lobo~e za reviziJU usta\·a. Opetovane izjave klnba koje su de­mantirala lu tvrdnju n:sn bile u-7. le u obzir ni na n. jvi~em mjestu.

U ja· nosti so takodjer muo~o

goYori i o drugim zakulis im me­n~nima. Fakat je, da 1·adikali 11ijestt ona lw-vim riješenjem krize učewili ba& jedm~ us/uyu ni Kra ­ljH ni Dina&fiji. vakako lime to se je rlo. llllanja vladina koa­

licija razbi!~, redovi su se radi](a. la pribi 7.ili i u~vr.slili. V Qseljo bio­kaša zbog Prot i ćevog 7.bllf.enja Pll9iću te isključe! ja dt>mo~rala iz

vl!l.de prenagljene je. Doskora će

se viditi, kako su radikaF bili dobro podijelfli uloge, Pašić je imao 1:adaću, da vara demokra­te a Protić blokaše. Po sYemu je jasn., da će se radixali baciti u izbornu borbu ne zazirući od ni­&akovih sredstava, koje im pruža položaj na Tlasti. Zato su oni u· vij k bili proti činovničkom zako­nu, koji je imao napokon uredt_ti pole ž':lj državnih namještenika i onemogućili političke pro gr amr. Pre­ma tome već ratiikali Ekidaju i smještaju nepoćudne ljude sa ra­znih vi~ih i nižih mjesta: osobito u upravnoj grani, ~da bi sve ude­sili samo u svoje izborne svrbe. Isto tako ne zaziru ni od svoje usti demc:gogije. Poznat je slučaj

novog ministra f1nanciJa Stojadi­novića, koji jasno ustaje proli do­sadanjem minislru demokratu Ku­manudi~, koji je vr~io jednu fi ­nancijalnu politiku, koja je bila to­liko demokratska koliko i radikal­na. Odgovor Kumanudija našao je odobrenje objektivne javnosti. Za prosmJje~je politićkog nspoloženja

d simptomatične aZ t1 osli ie bila sjednica na kojoj je proglašen r:~.­

spust parlamenta l raspis novih izbo­ra. Ona je bila neobično burna i po­kazala je, daje duh opozic1ju proti ra­rlikalima priblitio demokrate svim e­stal im stt·ankama i obratno. Znača­jan jP bio protest i prikor dem. pos!. Agato novi ća koji je dob:. cio radikali­rna da će ujihovo \ladanje samo ško­diti narodnom jedinstvu. Rawe wto­sine, da je Pribičević pola ino dogo­varao PaSi rem bile su tendencijozne i l dne. S najkompet~ulnijP strane mo­~u V am ja Tt ti, daje sačuvllno po lp uno demokratske stri\nkejedinstvo. O;im to;1. mnogo se goYori o jednoj izbor­noj koaliciji s v!h opozicijonih stra­naka pr.otif radikala.

l'll

~ o a •

l

o •

R

su ka za je

RAZNO. e ~"ord" nAmjenvn osnivati tTor·

nicu automobtla u Bakru ill Sl­ben ka. "I rimorske novine• dono­se vijest, da američko d rus t vo • Ford" ~amJerava pod1gnuti u Bakru lli Sibemku tvornicu uutomobila, jer mu je tclijaosko. vl da prije ti v•je godine odbila dozvolu za osniva­nje te tvornice u Trstu, i to zbog protes a tal ijanske industrije, naro­ćtto lvorntce automobila "Flat", ma da je t::;lijansku vlada time htjela pomoći Trstu koji gine. Pri­j~ nekoliko mjeseci trazio se izla­zak na taj naćin, da bi se tvorni­ca • Ford • osnovala u Tn tu u "Pun to franco", čime bi njeni pro­izvodi bili pod vrženi talij anskoj uvoznoj carini, a tršćansko bi pu­čanstvJ ipak: imal J zaradu. Tali­janska industrija opel nije prista­Ja, ma da su tršćanski listovi na­glašavali, da će "Ford· najviše iz­važati na Balkan, te neće konkuri­rati domaćem ta.lijanslwm !rži!;lu. Tako se desilo, da će "Ford" o· snovati fd.briku na našem teritoriju što je i pravedno, kada namjerava raditi naročito za llalk.JD, t. j . u prvome redu za Jugosla viju. Oče­kujemo, . da će naša vlada izaći drustvu "Ford v što v1šc u susret.

J{ažojtme bnuke. Zbog toga, što su se ogrijesile o propi»e pravilni­ka za promet sa valutama i devi­Z1lma ministarstvo f1nansija kaznilo je u posljednja dva-tri dana. novčan m kaznama ove novčane

Čestitka. Sviro čitaocim'l naše­ga !iata, sumišljenicima i prijatelji­ma demokrat"ke mbli želimo sre­tno božićne blagdane l

Lične rijesti. Jućer je stigao u Šibenik nar. poslanik i bivši mi­nistar g. Dr. Ivo Krstelj, koji će se duJje vremena zadržati u našoj sredini.

- Danas se je povratio iz Beča mjestni liječmk D.r Ante .Matković.

Na pr.Điasko. U četvrtak je bio u našem ~radu na prolasku kući savjetnik kod jugoslavenskog po­hmstu skod sv. Stolice g. Dr. N. Moscatello. · Božićni praznici kod srednjih

škola trnju od 23 decembra do u­ključno ~ januara.

Na uvažanje. Upozorujemo STe

na~e pTedbroJnike da izvole čim prije doslav~li prdplatu za proSi u godinu i da je obnove za oastajnu 1923.

l'roslava Kraljerog rođendana. Na~ je grad najsvečanije proslavio rođendan Njeg. Velu~. Kralja Ale­ksandra. V cć u s ubo to popodne grad se okitio zastavama, a puca­oje iz muž&ra najaviše narodnu sve~an ost. ·u lO sali orldano je 1veča.no Blagodllrenje u S tolnoj crkYi, a u 10 i po u srp ko -pra­voslavnoj. Drža·rnu himnu ispjevao je mjd~ovili 1.bor Ucileljske ~kol.e pod ra'Tnanj<'m vrs1 og Maestra g. Karamana. Posllje BlagodarenjJ h10 je mimohod vojska, Sokola i va­ti'Ogasaca na Puljani Kralja Petra.

Žcmlm N:m>đna Zaclrnsa dijeliti će večeras siromasnoj Skolslrgj dje­ci razne komade odjeće i ubuće, sto su me.riJive i zauzetnc; čhmi­Cfl ovog nacionalnog dn-.1~tva. ovih dana saSile i pripremile.

Promocija. Naš augrađ~n i "!l g. Dnnko Bel~marić Ivin položio o­vih dana stroge ispite odličnim u­spjehom kod visoke h;g. llrole Re­voltela u T,stu i bio je promovi­ran aa čast do.ktora trg. znanosti.

zavode, trgovce i mjenjače: I.Ju­hljans.ku kredttnu banku u :Splitu sa l OO hiljada dinara i .Uu.nku Co­wercinle Triastino sa 1 OO hiljada i Jovafla Hebera, trgovc11. iz Vrlca sa 5 hiljada i Prvu pućku dalma­tinsku banku u Splttu sa 5 hdjadn.i Hrvatsku banku i štedioniCU u ua­kru sa 50 hiljada; Zaaružnu gospo­darsku banku u !::ipltlu sa 50 luiJil­da i Zadruinu banku u Spit lu sa 50 hiljada i MJenjaćnu radnju šu­tića i Kald ,•rona u Dubrovoiku s SO hiljada; U:I:Jenjacnu radnju Šiti­ća u Dubrovoiku sa 30 hiljada i Gradsku štedionic:u u SpLtu sa 5 hiljada; Stevana Markovića, mje­njača iz tiurajeva sa 1 O htljada; uakarsku ispostavu Banke za po­morstvo sa ~O h dj ada i S tev u Pe­trovića, mjenjača iz Splita sa 10 hiljada ; Braću Malkoviće, mj enja­će iz Splita sa l O hiljada ; ~adru­znu ~ospodarskn banku u Stbeni­ku sa 50 hiljada; Antona Belu, mjenjača iz Sarajeva sa 10 hiljada i Filtjalu Ljubljanske kreditne banli.e u Metkoviću sa 100 hiljada; Po­morsku banim u Gruiu sa 100 hi­ljada i Dalmatinsku disko dnu ban­ku u Š•beniku ~a 100 hiljada; Bo­kešltu banku u Kotora sa 100 hi­ljada j Jadranku banku u Dubto­vniku sa l OO hiljada j Bosansku industrijsku banku u Sarajevu sa 10 h !jada i Muslmansku centralnu banku u Sarajevu sa 50 hiljada di­nara. - Većini ovih zavoda, po· red novčamh kawi, biti će zabra­njen i rad sa devizama.

l Zasjedanja porote n Šibeniku

kroz g. H!23 :-lijedit će i to prvu z.asj edanje ua a februara, a dm­go na 2 maja, treće na 7 au gusta a t'etvrto na 5 novembra 1923.

Revizija. procesa. Pri ljc,tošiljem poratnom zasjedanJu, vodila se jP. po drugi put poratna rasprava proti Anluli Pekas radi zločina u­morstva na svojl'm mužu. Pr ma pravorijeku porotnika bila je po drugi put priznata k.fjvom i po drugi put o suđena na smrt. Usli­jed ništovoe žaobe obrane, vJ"ho­vni je sud u Zagrebu, ukinuo i taj pravovijek, pale će ·Se proti An tuli Pekas i po treći put vodit t porot.na rasprava, ~to je veoma rijedak slučaj u kaznenim parnic -ma.

Za d nj a prnga. U četvrtak je prisL10 u oa~u luku za zadnji pul paro­brod "Roma", jer mu je Mussoli­oijeva vlada digla subvenciju. Ta­ko je ta linea suspendirana a t':u­jemo da će ib slijedili i druge.

Lučki promet. Ove sedmice pri­stala su u našu luku četiri velilca parobroda: Teresa sa 7500 tone­Jata krcA celulozu za New-York; Alfa 5000 tonel3ta h;krcava u~ljPo 11a Suf1dll iz Cardif:l; Aleardi od 3500 lona. krcJ. k:\l"bid. na Suf1du i San Paul od GOOO lona, iz Malte krcrt bauxit za N wjMk.

Za filharmonično društ1o. Ka· ko je l;(l"adjan"l~n poznato, mjesno j"' F. D. za cijelog~ sror opstanka a osob:to u posJ:jednje vrlj erue ra­zvllo svestranu djelatnost te je svo­jim produkcijama na polju svje­tcwne i crkvene gll\zbe dokazalo ozoiljno svaćanje u provudjanju svojeg zadatka oko širenja ~lazbe-1Te umjetno ti 1 glazheoe kulture. T ome je F. D. posvetilo osobitu pažnju ~lazbenom odgoju naaeg pomlatka i u tn svrhu o novalo redovitu Akolu gudalačkih inf"lru­menata koju već danas pohadja lridesttl učenika. Člta v je ovaj rad skopčan s o~rurntt im oorčaniw ix-

datcima tako dn F. D. uz osrani­C:em broj člunova i neznatni lllj•~ ­sečn i prmos, nebi nika o moglo da u Novoj Godini obezbjedi svoj opslanllk, a kamoli da uspjt::Šno na tavi uvako razvijenom djelalno­~ću.

Slo ga se F. D. obraća na svoje po1iupimjuće clauove da bi dobro­voljno povistlt mj -"sećnu clanannu. j ume omogućtli dalnji opstanak i uspje~an ra druslva.

noino . opskrbne pristojbe u na!;oj bolmct oci 1 j:muara raču­nat će se za I. razred 100 Dinara, za li. r11zred 75, a za HL razred 20 ctinara dnevno.

U ludo•ci L razred 75 dinua a III razred 17 dinara dnevno. O­sobe primljene u rodillste plaćat

će dnevno 25 Dinara, a uakoada tro~lwva 1:a dt:jerJčad odmjeruje e na 5 dinara dnevno. Os1m toga bolesnici l i lL razreda plaćali će za ubolrebu opetacijone salo kod operacija l ::iO di:1 rn.

Opr z roditelji ma. DJečak Ante Pavtć jJO!c. offit! od gnd . 13 uče ­

nik I. razreda gin1nazije nastanjen na Gorici ll!rao •e je dne 20. t. mj . u svom slanu sa jcd.1im ma­litn predmelom u oblik.u šipke, kog je on dobio od jPdnog svog druga.

Taj pre j mel slavio je dj ečak

Pavić u vatru u ipahera, na~lo i­sti esplodira sa. dosta jakom delo­nacijom lako, da ~e je 1 susjedna kuća 1 olrt la. Kod te eksploz ic1je zadobio je Pari ć tešku ozledu na l1jev j ruci lako da su mu sn ru­ku potpuno odkinuta dm pr:;ta a jed<in treći prst teško oLlegJcO. 0-zlegjeoi d; ečak nije znao kazati kakovi je b1 laj prrdmet, što je f'ksplodit·ao. Ranjeni Puić bio je istoga dao'l preneš"n u bolnicu.

Urozne (1ozvole za pall:elne posiljko u eho lovačku Držaru. "Udruzcnje Trgovaca, Industrijalaca 1 obrln1ka z.a sjevernu Dclruac ju 11 ·, beniku dono i do znanje:~. inte­rettir nll1 poslon1ib krugove, da na tem elju obavještenja sa strane Će skvslovenskog Ronsulda n Sphlu kod uvoza posfansktlt paketa u Ceho_lovačku Državu ne treba j to­dobno p.Jdnositi u voznu do z Tolu, Teć ista se može dobiti trk nakna­dno kod nadLežnih Vlasti. Prepo­čujA se ipak, da se otpremač prije otpreme poširke infurmira, jeli u­voz doti~nog predmeta uopće do­zvoljen. Paketi sa uzorcima, u ko-

Dolazak parnnrotla u Sibens~u luku.

liko isli n1jesu podložni cariui, do­pnšlaju se u opće bez uvozne do-7vole".

UčltoJj ko Dru~tvo U .• J. U. ja­vlja: V~l1k !JtOJ dj uce osnovnih ~kola u Sib ruik.u nije bio u stanju da nabav1 potrebite školske knjige, pa je Inicijativom ue. društva sa­kuplj eno 1020 dinara.

O vaj je iznos podijeljen ovako: GradskoJ muskoj 300 D; gradskoj žemkoj 150 D i Varoškoj 350 D i Dolac mješovita 1 '20 D i Cn.jca mje­šoVJta 100 D.

Doprioijrše: Općina Šibenik 200 Din ; E. we· ~s (;nher~er 30; zlatari­ja Petrić 30 i M. Pergi n 1 O j M. Skoći ć 10 i I. C:idn - Šain 10; H. P lančić :iO; M. Vučić lO i Žar·· ković 30; S. Drutter 20 i M. Ma­ričić IOi V. Vučić 20i Lj . .Mor.t.a­na 20; Erceg 10; A. upllk i tiin IOOi Slavenska banka 100; Srpska banka 100i P. Torcanović 40; O kružna banka 100; Jadranska banka 50; Zadružna 50 i

Plemenitim darovateljima srda-čna hv&la. Dćiteljsko dru§lvo

" l Lrn/• Prošlih rlana uslanovilo s Je potporno i prosvjetno drustvo "I i tra" u sj edi~tem u Zagrebu. Svrha je to novom udruženju, da. okupi n svoje krilo svu našu braću onkrdj granice, koja su rasijana d "jem Jugosla vije, a porij~tlom su iz krajeva pritajedinjenih ltaliji. Pred jPdnikoJ..O "Istre" je5te Dr. lva•1 Zuccon, po'presjPdnikom R. Kat1.fin . ć Jeretov, tajnikom Jerčac Anll', blag ..~jn1kom Božo Sf:ruf-lić. Odborn ici: pllšić Vjekoslav, To~ maš!ć Rudolf, Zgrahlić Josip. Na­zorni odbor: l3 u ić Frane, Korlević .M<H'ko i Ribarić Milan. Redoviti članovi mogu b ili sYi Jugoslaveni, koji su porijctlom iz krajeva pri­sajedinj emh ItaliJi, a podupirnjući svJ oni nasi državljani, koji ~u volj­ni na pomognu ovu potrebnu usta­MVU . Prijave članova prima taj!J ik Marča c .d n te. Zagreb, Markov trg br. 2. Braćo iz cijele Julijske kra­fne, Zadra i Lastova, gdje god Vas ima up•sujte se u "lslru •.

U fond "Fllharmoničkog Dra­štuu prigodom crkvenog koncerta doprinneše: Presvjetli Biskup Dr. Mileta Din. J OO ; Prečosoi kanonik Mirić 20 i Dr Filip Marušić 100,.

;:~nl~l,~l~lzd~a~va~t~ei]~:~O~d~bo~r~D~e~m~o~~.~.t~sk~e~S~tr~an~k~t O~govorol urednik: ČEDOMIL MEDINI. Tisak trahčno..: zavoda E. VITALIANJ.

Odlazak parnbroda iz ~ibeni~a.

Pone­dilJak

JI krađina n 7 JI 11 Skradin " J 5 ,.

11 Rogoznice " 7.-40 • Pone- " Bogpznicu , 14 • n :l.losela n 8.~0 " d1ljuk . n Vod•ce, Tijesno· • 14 n

" Tr&ta 11·15 .1 5 , " Trogir, Spht " 16.45 ,.

1z Z aura u 6.00 s. lza tl ph~ u 7 .dO B.

" Split!\ n 18 SO " " Bakar , 18.30 " ------~~~~------~~~~~·-------:

l·z Ha~r~. u ft.40, s. za l Split u 'f.4.0 s.

Utorak 11 Skri!.dina " 7 " Ut k 11 ~kradi n " 18 • " l!:losela. n " ora " \ od.ice, Tije no ., 14 •

• Splita n 17 " " Bakar n 18 "l ------"7"-i""z-.--",-k-r-... d""'l-na-------.u7- S. l z 1 Split n ll s.

" Bogo7.nice n 7 50 ,1 11 Trsi " 12 • " :Z.losela " 8 " • lrraćin • lS •

Srijeda • Bakrn " 9 • Srijeda • Bogoznicu " 11 • 11 ~plitf\ " 10 " " Vodice, 1'1jesno " 14 n

11 Znja l . lB " " Ž trje · " 8.16 "

,. Raoa .. " 16.10 " -------:-....:,..,n-.....,----------',...._,~=-iz Skradiu~tt u 7 s . za Trogir u 12.80 1.1,

n Žlosela " 8 " " t>kr·•din • 13 • Oetvrtak 11 T rsta " ll r c~tvrtas " Vodice, Tije no " 14 ,.

" VIsi}, Splita " 15 • " Zlldar " 17 " " Splita • 17 ,; " Ba ·ar n 18 11

• Trata, Zadra • 17. S O " ,. Split " 19.30 •

!Z Bt~ku •1 6.40 s . za tiphi u 7.4.0 a. " Skradina " 7 " " ~ lcradin • lS •

Petak " R goznicll " 7150 , Petak " RoJ(oznicn " H " " ZI sela. ~ ~ " Vodice, 'l'ijosn? " 14 "

11 Rt\ba -f : 16.10 " " Baksr • 19.30 •

" S!Jlit& n 16.30 n----:·--:...."---.,--------:---::;----Iz Splita u 5 a. r.a Za i ar u 7 a.

" B'1kra " 6 30 r n '..p lit " 7.30 ,. 11 Skradina " 7 ,, • Z~rje • 8.15 •

Subota " ibgoanica ,. 7.40 • Subota 11 !\radin 11 lS n " Zlosela " 8.30 ~ " Hogoznicu • 1.\ " " Žirja " lS ,. " Vodi;:e, 'r1jesno " l-l " " Sp(ita .. 16 ,, -""'-:~B;;--a.,k-:-a_r ________ ;.::"-1...,9...-=,--::"'

Nedj alja l iz l Tra ta lu 7 s. Nedjelja j za l Split Ill 8.30 s. " Spl1ta n 11 " " Trst " 12.130 •

~----~~~~~------~----~------~~---------~

---------------------------------------.

l

1111111111111111111111 1111111 11 111111111111111111111111111111111111111 11

• ll

Brzojav: Krugoba~ U ŠibenikU Inter. telefon: 68.

111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111

Bankovni Odsjek:

obavlja sve bankovne tran­sakcije nz n~uovoUnije n~ete

prima uloške i plaća 6°'o kamate na nložne kltližice 5°10 " " tekuće račune 4°lo ,, ,, čekovne račune

doznake iz aktivno[ računa obavlja bez nrovidbe.

Trgovački od sj e k:

urenzima tr[ovačka zastnn· stva za sjevernu Dalmaciju.

orenzima komisuonalna skla­dišta za Sibenik i ostala va­žnija tržišta n sjev. DalmacUi

preuzima aobavn za svoj i tnm ročnn uroizvoda sjeverne DallllaGije.

..................................................

upravlja poslovima Općinske Zajednice

za ishranu sjeverne Dalmacije.

stoji na yaspoloženju svim interesentima

za poslove koje imaju na području

sjeverne Dalmacije.

11111111111111111 1111111111111111111111111111111111111111111111111111111 ~--------~~~~~~~~------------~

DIOniČKH 6lHUHIGH Rezerva:

,. n.

PODRUŽNICE:

Bled, ' jesenice Prevalje, Sarajevo,

-

Cavtat, Korčula,

Celje, Kotor, Dubrovnilc, Kran],

Hercegnovi, jelsa,

Ljubljana Maribor, Metković,

Split, Šibenik,

Tržfć,

Zagreb.

Naslov za brzojavke: JADRANSKA.

AFILIRANI ZAVODI:

JADR!tlSKA BANKA.: Trst, Opatija, Wien, Zadar. FRANK SAK SER STATE BANK, ~~~t!~~~k ~~~~~t sz,

l BANCO YUGOSLA VO DE CHILE, Valparaiso, An­sta, Punta Arenas, Puerto Nafales, Porvenir

mrrrmTrmmFITfTl'rwnnrn'rrl'rr rl rT rrn'rrFrrMl'' m 111l!'ri'nl' rmn1 rrrrrn l'fvrmrn

FILIJALA. ŠJ:BENIK

··· Dionička glavnica K 150.000.000. :.: Pričuva K 50.000.000. BRZOJAVNI NASLOV: SLAVENSKA

Glavno sjedište

Poslovne centrale:

BEOGRAD LJUBLJANA.

FILIJALE Bjelovar Brod n/S Dubrovnilc 'Celje Gornja Radgona Kranj Maribor M.urska Subota Osijek Sombor Sušak Šabac Velikovac Vrša e

~l( l EKSPOZITURE 1 Monoštor

Slwfja Loka

l SEZONSKA EKS P.

l (

Rogatačka Slatina AGENCjA:

Buenos Aires ,

1

~ AFILIJACijE: ~ Budapest (Balkan

~~ ~ Bani<). Wien (Bankhaus) M. R. Alexander

--0--Prima uloške na k11jižice i tekući racun uz najpovoljnije uvjete.

-0-0bavlja sve bankovne transakcije najkulantnije.

®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®

PR\JB ffiBRIBORSKB

Dilili 111110111 M •••••• 11111

. l ~IBOR (Slovenija) II!IDDIII%1i111

l:rr&IIDIIDIIII

rwrrl'M' n''TTm'rr l'rrrnrfffll'l1rnrrrn''fmrrTirmllllr' rrrrrrTTPrnlf1'' r 11rr n",, Proizvadja: 1·azne vrste prvorazrednog sapu• na kao i. pravog zelenog uljenog, tip dobro

poznate Tvornice Fenderl ][ HR ST L E SOD~-

o

. Glavno zastupstvo i skladište za sjevernu Dalmaciju

l ~ m=flrrt'TTnrnrnnl šiBENIK

'

ILU:U.Li,IJ,W.U .!UJ.L 1fTm'Tllll'l''Tf'fTMrf1

. \

l

i(