Geografski horizont 55-2-2009

MARKETING GRADOVAOTOCI

MOTIVACIJA UENIKABroj 2/2009, godina LV, ISSN 0016-7266

Izlazi od 1955.

BROJ 2/2009 GODINA LV ISSN 0016 -7266

god. 55, br. 2/2009, Zagreb

Struno-informativni asopis za geografijuhttp://issuu.com

NakladNik:Hrvatsko geografsko drutvo

Maruliev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatskatel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451,

e-mail: [email protected]://www.hagede.hr

UredNitvo:Sanja Faivre, Borna Fuerst-Bjeli, Jelena Lonar, Aleksandar Luki, Josipa Rodi,Igor Tima, Ruica Vuk, Ivan Zupanc (svi iz Zagreba), Vera Graovac (Zadar)

GlavNa UredNica: Borna Fuerst-BjelitajNik UredNitva: Ivan ZupancGrafiki iTehniki urednik: Ivan ZagodakorektUra: Jadranka elant HromatkoSloG i prijelom: Ivan Zagoda tiSak: MTG Topgraf d.o.o., 2009.Naklada: 500 primjeraka

Cijena asopisa: za pravne osobe 30 kn, za fizike osobe 25 kn

asopis izlazi uz pomo Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske

Za potpisane lanke odgovaraju autori, za nepotpisane urednitvo. Rukopisi se ne vraaju.

Niti jedan dio ove publikacije ne smije se preuzeti, kopirati, prevoditi ili na bilo koji nain reproducirati u bilo kojem pisanom ili elektronikom mediju bez pismene suglasnosti i dozvole autora i izdavaa.

asopis Geografski horizont uenicima i nastavnicima kao dodatnu literaturu preporua Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. KLASA: 602-01/07-01/00331; URBROJ: 533-12-07-0004. od 24. srpnja 2007.

Slika Na NaSlovNoj StraNici: Otok Palagrua (foto: Ivan Zagoda)

LANCIRadovan Pavi

Sredozemlje: dopunska varia kao uvod u geostrategiju Lana SLavuj

Grad Rijeka u potrazi za novim imidem:marketing gradova s ciljem stvaranja konkurentne urbane sredine

MaRtina JakoviHainan dva lica Kine

Ivan uLcSejeli razvijena afrika drava?

METODIKI FORUMElizabEta tREPotEc MaRi

Kako motivirati uenike? - nekoliko praktinih primjeraJasEnka kovaEvi

Vrednovanje i ocjenjivanje plakataantun baRi

Geografski koordinator

PUTOPISMarIjan BIru

Nova godina u Transilvaniji

KRONIKA 80-godinjica ivota prof. dr. sc. Ive Bauia

INFO KARTICAEUROGEO-European Association of Geographers

KARTA GOVORIPromjena broja stanova za odmor i rekreaciju u gradovima i opinama priobalnoga dijela Hrvatske od 1991. do 2001.

DOGAANJAO meunarodnoj godini astronomije 2009.

Izloba: Priroda krkih polja Dinarida, svibanj-studeni 2009. XVI. dravno natjecanje iz geografije

105. kongres amerikih geografa, Las Vegas, Nevada, 22.-27. oujka, 2009.

PRIKAZISva naa oruja: zarazne bolesti, elik i puke

Sense of Place, Health and Quality of Life

IN MEMORIAMdr. sc. Mirko Brazda, doc. (1926.-2009.)

dr. sc. Mirko Markovi, (1929.- 2009.)dr. sc. Josip Rianovi, prof. (1929. - 2009.)

29

7

39

61

67

76

73

85

88

90

86

91

83

49

93

96

98

100

102

104

Dragi itatelji geografskog horizonta,Na poetku smo nove kolske i akademske godine, a pred Vama je drugi, jesenski broj Geografskog horizonta. S obzirom na velik broj raznovrsnih strunih, metodikih i informativnih tema, vjerujemo da e se ovaj broj puno kori-stiti. U ovome broju nastavljamo s temom Sredo-zemlja, odnosno pogledom na identitet i ge-opolitiku Sredozemlja iz pera dr. sc. Radovana Pavia. To je tek drugi nastavak u pripremljenom nizu geopolitikih pogleda i promiljanja o Sredozemlju.Zanimljiva i aktualna tema je marketing gradova (L. Slavuj). Gradovima seGradovima se danas upravlja na poduzetniki nain, pristupajui im kao proizvodima na tritu. U potroakom drutvu grad je postao robom koju se konzumira, a mar-keting gradova neophodan i koristan instrument urbanog planiranja te uprav-ljanja gradom.Slijede dva rada o specifinostima razvoja i fenomenu otoka; jedne otone drave, Sejela (I. ulc) te Hainana (dr. sc. M. Jakovi). Postavljaju se prob-lemi: jesu li Sejeli doista razvijena (afrika) drava ili samo jo jedna afrika zemlja ovisna o jednoj grani gospodarstva, te koja su to dva lica Kine.Na Metodikom forumu puno zanimljivosti. Plakati su nastavno sredstvo za koji uenici pokazuju veliki interes i jednostavno mogu rijeiti tehnike prob-leme oko njegove izrade. Pri tome im se prua mogunost razvoja kreativnosti kod odabira materijala, oblikovanja plakata i pri iskazivanju vlastitog doivljaja zadane teme. Kako ih vrednovati i ocijeniti proitajte iskustva J. Kovaevi. Kako, pak, openito motivirati uenike, pogledajte praktina iskustva E. Tre-potec Mari. Inovacije u nastavi openito, a takoer i u pogledu nastavnih pomagala dobro su dole. Prema miljenju Agencije za odgoj i obrazovanje geografski koordinator bi mogao biti korisno nastavno pomagalo u nastavi geografije, poglavito mlae dobi uenika. Pogledajte kako je A. Bari osmislio pomagalo i njegovu uporabu.

Ako elite bezbrino na zanimljivo putovanje - u Rumunjsku nas ovaj put ponovno vodi na poznati otrooki i znatieljni putopisac M. Biru. Ako Vas, pak, zanima to se dogaa s vikendatvom i vikendicama na naem Jadranu pogledajte kartografski prilog i komentar dr. sc. V. T. Opaia.Ove je godine puno dogadjanja koja su od interesa za nau struku. Izdvojili smo nekoliko : Meunarodna godina astronomije; zanimljiva dogaanja, radi-onice, izlobe u cijeloj Hrvatskoj cijelu godinu. Do 30. studenog 2009. otvorena je izloba Priroda krkih polja Dinarida u organizaciji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Povodom ovogodinjeg 105. amerikog kongresa geografa, dr. sc. V. Pavlakovi Koi pripremila je kratki historijat ovog, jednog od najveih ge-ografskih skupova na svijetu, te analizu tematskih podruja izlaganja po inte-resu, zastupljenosti i aktualnosti. Takoer, mozete pogledati kako je ove godi-ne bilo na Dravnom natjecanju iz geografije (dr. sc. M. Jakovi). Europsko udruenje geografa ili EUROGEO (European Association of Geographers) ove godine slavi 30 godina od svoga osnutka. Vie o EUROGEO, aktivnostima i konferencijama saznajte u prilogu I. anjevca.Predstavljamo Vam dvije nove, iznimne knjige: Knjiga Sva naa oruja, J. Dia-monda, smatra se jednom od najznaajnijih djela na temu povijesti okolia u posljednje vrijeme, a svom autoru pribavila je i Pulitzerovu nagradu 1998. god-ine, te nagradu Britanskog kraljevskog drutva (M. Cvitanovi). Knjiga Sense of Place, Health and Quality of Life (ur. Eyles, J. i Williams A.), zbirka je ra-dova koja donosi na jednom mjestu niz aktualnih razmatranja o kompleksnom odnosu pojmova osjeaj mjesta - zdravlje kvaliteta ivota (L. Slavuj).Na kraju, s velikim i iskrenim aljenjem opratamo se od dr. sc. Josipa Rianovia, dr. sc. Mirka Brazde i dr. sc. Mirka Markovia, koji su nas ove godine napustili. Sjeat emo ih se po njihovim djelima i one generacije koje nisu imale za-dovoljstvo poznavati ih osobno, a mi koji smo ih poznavali, sjeat emo se s toplinom dragih profesora, kolega i suradnika.

Srdano Vas pozdravljam do sljedeeg druenja

7Da bi se barem pribliili pitanju sastava Sredozemlja dobro je stei uvid u miljenja onih monih koji odreuju mnogo toga, iako njihova miljenja mogu biti posve bez pokri-a zbog ega padaju pred strukovnom (u ovom sluaju geografskom) kritikom. Tako D. Vidas (2007, 123) donosi kartu EU koji se implicite odnosi na sastav Sredozemlja kako ga shvaa ta mona organizacija i na kojemu:

1. Crno i Azovsko more uope nisu dio Sredozemlja, ali kojemu Mramorno more ipak jo uvijek pripada (4)

2. Prema zemljovidu EU jasno se izdvaja

zapadno Sredozemlje (1) to je posve pri-hvatljivo

3. Meutim, na potekoe i neloginosti ve se nailazi kada je u pitanju centralno Sredozemlje (3) i to iz dva razloga: prvo, u centralno Sredozemlje nije ukljuen Jadran (2), iako je njegov smjetaj neprijeporan, pae apsolutan upravo u sredinjem Sre-dozemlju, nego se Jadran izdvaja kao po-sebnost bez ikakvih lokacijskih odrednica i opravdanja. Istina je da Jadran, kao polu-zatvoreno more, ima svoje specifinosti, ali je njegova pripadnost sredinjem Sredoze-mlju neupitna. Dodue, Jadran moe biti

SREDOZEMLJE: DOPUNSKA VARIA KAO UVOD U GEOSTRATEGIJU - Geografski sastav klasinog Sredozemlja

radovan pavi

Pokuaji da se naini jedna prihvatljiva (geografska, ali i ira ivotna) ralamba sastava Sre-dozemlja moe dati razliite rezultate, ali uvijek s jednom temeljnom razlikovnom odrednicom, tj., da li su Crno/Azovsko more dio Sredozemlja ili ne. Tako ima vie autora koji akvatorije Crnog i Azovskog mora uope ne pribrajaju Sredozemlju, pri emu ne donose nikakve razloge, nego to shvaaju kao samorazumljivu datost, to, meutim, nije i ne moe biti dovoljno zato nema od-govora na pitanje: to su i kuda pripadaju Crno i Azovsko more?

8posebnost (izdvojenost, uvuenost zaljeva), ali to nikako ne potire injenicu da je dio upravo sredinjeg Sredozemlja. I, drugo mea sredinjeg Sredozemlja i Egejskog i Levantskog mora na istoku (4) posve je ne-uvjerljiva: tako nije jasno zato ta mea po-vezuje s afrikom obalom ba rt Matapan, a ne otok Kithiru? Na taj nain Egejsko more nije dio sredinjeg Sredozemlja, iako za to postoji puno opravdanje.

4. Egejsko i Levantsko more (4.) dio su oito istonog Sredozemlja na taj nain najvei dio Grke i njezinih otoka pripada istoku (!), to ne odgovara ni nekadanjoj, a niti dananjoj ivotnoj stvarnosti: naprotiv, sva mora oko Grke dio su sredinjeg Sre-dozemlja.

Posve drugaija, i geografski (dakle, i maksimalno ivotno) utemeljena shvaanja zastupa potpisani (Pavi 2009).

jadranska zemljopisna proeljaPri svemu tome treba napomenuti da ra-

sprave o sastavu Sredozemlja mogu za ge-ografe biti krajnje iritantne: to je sluaj kada se u mediteranskom kontekstu spominje kako je Hrvatska locirana u srcu Europe (!), to znai da se u tom srcu Europe na-lazi i hrvatski dio Jadrana. Zato treba pod-sjetiti: (priblino) u srcu Europe nalazi se dodirni prostor Slovake, Poljske i Ukrajine, a nikako ne i Hrvatska, a pogotovo ne BiH, kako se to esto spominje u neodgovornim politikim i publicistikim tekstovima. Isto tako, geografi se moraju otro suprotstavi-ti svakom govoru koji na Jadranu spominje njegovu zapadnu i istonu obalu. Dobro je zato uoiti priloenu kartu na kojemu Ja-dran ima pet proelja. 1. ono sjeverno iz-meu Venecije i Trsta, 2. sjeveroistono,

izmeu Transkog i Medovskog zaljeva, 3. istono, izmeu Medovskog (Drimskog) zaljeva i Otrantskih vrata, 4. jugozapadno izmeu Venecije i Otrantskih vrata i 5. ju-no, u Otrantskim vratima. U Jadranu, dakle, ne postoji nikakva zapadna obala, dok istona obala zahvaa samo dio Albanije.

ivotna razdoblja i prednosti Sredo-zemlja: tri razvojne faze. U Antici vana je osobina da je Mediteran relativno malo more, pogodno za pretvaranje u jednu i-votnu i politiku sredinu (mare nostrum) i to u okviru jednog klimatski vrlo pogodnog i stimulativnog ivotnog prostora, uglavnom du 40 N, za razliku od hladnijih klima, gdje agora i forum jednostavno nisu mogui, s mogunostima vrijedne i specifine agrarne proizvodnje (ita, maslina, loza), ali, bitni su i nedostatci. Mediteranske civilizacije nisu nikada posve pacificirale dublja zalea (ni u Srednjoj Europi, niti u sjevernoj Africi), koja su konano unitila rimski imperij.

Vano je uoiti da u Novome vijeku Sre-dozemlje ne gubi toliko na vanosti koliko se to esto i povrno istie, jer ni otkrie Ame-rike, niti islamska /osmanlijska preaga nisu iskljuili Sredozemlje iz igre ili prekinuli veze se Levantom i Pravim Levantom naprotiv, Turska je za veze sa svijetom i za trgovinu bitno ovisila o Sredozemlju, a Genova, Ve-necija i Dubrovnik svoj su prosperitet teme-ljili upravo na Levantinskoj trgovini.

19. i 20. stoljee. Sredozemlje, dakle, ima trajnu vrijednost, a onda sa Sueskim prokopom (1869. god.) poinje novo mo-derno mediteransko razdoblje koje je prven-stveno i gospodarski i geopolitiki britansko razdoblje. Novi impuls oivljavanju Sredo-zemlja daju ne samo britanski, nego i fran-cuski i talijanski kolonijalizam (19./20. st), a

radovan pavi: SREDOZEMLJE: DOPUNSKA VARIA KAO UVOD U GEOSTRATEGIJUGEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2009, 7-27


9ujedno Sredozemlju se dodaje jo jedan, i to bitni geopolitiki problem: to je poetak pro-pasti bolesnika na Bosporu, a paralelno s time teku i nastojanja Rusije da se nekako dokopa carigradskih Tjesnaca, to prati bor-ba Zapada da se to ne dogodi... i sa time se ulazi u prvi svjetski rat, emu treba dodati i nastojanja ujedinjene Italije, koja tei dru-gim obalama Jadrana, koji treba postati ta-lijanski mare nostro (Londonski ugovor iz 1915. god.), kao i prema Libiji.

Uloga zalea: Srednja Europa. Osnov-na i dugotrajna ivotna prednost Sredoze-mlja je dvojaka: prvo nakon to je propao (zapadni Imperium Romanum) i nakon ope pometnje i ranom srednjem vijeku koju su uzrokovali barbari, nijedna strana sila nije mogla ovladati itavim Sredozemljem, ni Arapi, a niti Osmanlije, to znai da je me-diteranski prostor stekao uvjete prirodnog, politikog i gospodarskog razvitka, u skladu s raznolikim etnikim sastavom, pri emu osvajalatva vie nisu imala preteito zna-enje, a to je jedan od zaloga napretka. (za razliku, Rimski imperij sastojao se samo od osvajalatva, i to je jedan od uzroka njegova propasti)

I drugo postupno se, a onda konano u 8. i 9. st. (carstvo Karla Velikog), formira sve razvijenija srednja Europa, kao zalee primorskih proelja najprije onog sredoze-mnog, a od 15. st. i onog atlantskog: ovakva dvostrukost obala/zalee pokazala se kao jedan od najvanijih zaloga i samog formira-nja i prosperiteta Europe vezu obalskog/mediteranskog proelja i srednjeeuropskog zalea vie nitko nije mogao osporiti, ni Ara-pi, niti Osmanlije. I zbog toga, pitanju europ-skih makro i mikro zalea treba u geografiji posvetiti posebnu pozornost. Vano je, da-kle, za Sredozemlje, da je ono od 8./9. st.

dobilo jedno suradniko, a ne suparniko zalee, kao to je to bilo u doba Rima.

Afriko primorje i nedostatak zale-a. Na ulogu i vanost zalea mogue je ukazati i na posredan nain, tj. kada pravo zalee zapravo i ne postoji. To je sluaj na sjevernom afrikom proelju koje na jugu nema adekvatno razvijeno zalee ono, istina, moe biti egzotino (robovi, fauna, zlato...), ali to nije i ne moe biti ivodajno i predstavljati zametak buduih modernih gospodarskih odnosa. Istina, Egipat ima veze s dubljim zaleem (Ponilje), ima i Su-eski prokop, ali sve to nema ulogu vanu za Sredozemlje, nego za ire vidove britanske kolonijalne politike.

Bliski i Srednji istok takoer nisu pravo zalee Sredozemlja, unato Levantske trgo-vine, Arapi su ipak samo periferija Mezopo-tamije, koja preko Arapskog mora vie gle-da prema Indiji, nego na zapad, a Osmanlije nisu nikakav dinamiki pokreta progresa.

Norveko primorje bez zalea. Meu-tim, nedostatak adekvatnog zalea najbo-lje se vidi na primjeru Norveke ona ima izuzetno dugo primorsko proelje (u zranoj crti oko 1600 km od Sjevernog rta do rta Lin-desnes na jugu), ali je ono klimatski i plovid-beno nepovoljno, ne moe biti ivotna baza za veliki broj puanstva, osim toga, sa tog se proelja ne stie nikuda (to nikuda je Arktik), a nakon otkria Amerike vanija su ona proelja koja su bolje okrenuta novim kontinentima (dakle, od oko 54 N prema jugu), a tu su onda i Velika Britanija i kanal-ske zemlje, Francuska, panjolska i Portu-gal: i s tog proelja se pasatima lake odlazi u Ameriku, a vraa zapadnim vjetrovima.

Ali, najvanija je od svega injenica da Norveka nema adekvatno zalee: vedska



10

je uvijek bila nerazvijena i s malim brojem stanovnika, da bi izala na ocean, Norveka joj nije bila potrebna, ostalom Baltiku tako-er, jer on ima svoje Istono more za izlazak na Atlantik, u zaleu nema nikakve Rajne koja bi ivotne tokove usmjeravala prema norvekoj obali, nema, dakle, niti impresiv-nih luka. Istina, na istoku je Rusija, ali je ona za Norveku predaleko, a osim toga, dra-ve Baltika i Srednje Europe su jednostavno reeno ukrali Norvekoj to istono zalee koje je to samo po osobinama smjetaja, a ne i u funkcionalnom smislu poloaja. Ru-sija, dodue, jest istono (sekundarno) za-lee Europe, ali je ono s ostalom Europom na zapadu povezano drugim, a ne norve-kim obalnim proeljem. Norveka je, dakle, idealni primjer kako jedno dugo primorsko proelje ne moe preuzeti odreene funk-cije i kako sve nema velikog gospodarskog smisla, a sve iz razloga jer nema odgovara-jueg zalea.

Zalee hrvatskog primorja. Na zna-enje zalea dobro ukazuju i odnosi i pro-blemi Hrvatske i BiH. A to u vrijednosnom smislu znai zalee, dobro se vidi iz dva nama bliska regionalna primjera. tako je za Hrvatsku BiH idealno zalee, koje osim Hrvatske zapravo nema drugih istinskih pri-morskih/provoznih mogunosti. Istina, BiH ima usko neumsko primorje, ali je ono funk-cionalno beznaajno, a da bi BiH ponovno izila na more, u Boki Kotorskoj (Sutorina), vie nije mogue iz politikih razloga. I BiH, i naroito Republika Srpska bili bi zaintere-sirani za taj pristup moru, ali, za Crnu Goru to bi znailo gubitak teritorija, ime je sve reeno. Za BiH, dakle, ostaje samo posred-niko hrvatsko primorsko proelje: tu izlazi sredinja bosansko-hercegovaka ivotna okosnica (doline Bosne i Neretve), u tom je

zaleu prometna okosnica BiH, tu je i glavni grad drave, a sve zavrava u tuoj luci, tj. u hrvatskim Ploama, iz ega logino slijedi da BiH pitanje luke Ploe i bosansko-her-cegovakog pristupa otvorenom moru sma-tra za nerijeeno pitanje ije je prieljkivano rjeenje jasno: treba se nekako i vlasniki, i jurisdikcijom uspostaviti u luci Ploe, u kom e se smislu na Hrvatsku vriti odreeni pritisak, pod kojim e ona, izgleda, morati popustiti: jer, za oekivati je formiranje ne-kog novog balkanskog zajednitva, pa se i zajednitvo u luci Ploe ini naravnim.

Isto tako, Hrvatska predstavlja i proelje za trebinjsko zalee, za koje je frustrirajue da je toliko blizu moru, a ostaje bez mora. Istina, to trebinjsko/istonohercegovako zalee (Republika Srpska) ima pomorski izlaz/ulaz u Dubrovniku, ali to ipak nije ono pravo kao to bi to bio suverenitetski pristup negdje na junom Hrvatskom primorju (Mo-lunat).

U svakom sluaju odnos Hrvatske i BiH kao odnos primorja i zalea jedinstven je u Europi. Nigdje drugdje zalee ne ovisi tako apsolutno o uskoj obalnoj traci druge dra-ve. Donekle sline osobine nalazimo i u od-nosu Bugarske Grke i Egejskog mora, pri emu trega spomenuti i neke novine, a to je stvaranje jednog novog odnosa primorja i zalea ovisno o politikom razvoju i novom geopolitikom odnosu. Tu mislimo na inje-nicu da sjeverna albanska obala postaje novo primorsko proelje prema Kosovu kao novoj LLC dravi u zaleu.



11

GeoStrateGija klasinoG sredozemljaPri svakom razmatranju regionalnih ge-

ostratekih osobina treba voditi rauna o tome da su geopolitika/geostrategija kao susretite geografije, politike i strategije dio meunarodnih odnosa koje se esto izjed-naava samo s politikim odnosima. Meu-tim, i politiki odnosi takoer su samo dio meunarodnih odnosa koji jo ine gospo-darski, meunarodno-pravni i geopolitiki- geostrateki odnosi.

Da bi se na odgovarajui nain moglo pri-ostupiti pitanju meunarodnih odnosa ope-nito, valja ukazati na njihove temelje, a oni su trojaki:

1. U osnovici svega je interes, kao te-meljna ideja vodilja, i to bez ikakvih ograda i obzira: dakle, interes je iznad svake istine, pravednosti i meunarodnog prava i vode ga pragmatika i pravo (pravo) jaega. To se dobro izraava u krilatici: Right or wrong -my country!, to u slobodnom prijevodu znai: nije vano je li neto pravo ili krivo, vaan je samo interes vlastite zemlje!

2. Za ostvarenje interesa potrebni su mo/sila i to bilo koje vrste, koji u krajnjoj liniji sve odreuju. I najzad

3. cilj je svega neki oblik dominacije/podvrgavanja slabijih.

Jedna od najvanijih ivotnih osobina Sredozemlja jest geostrateko razdoblje tog akvatorijskog/obalskog prostora u doba hladnog rata (1946.-1989./91. god.) i to iz razloga jer se u to doba sve u ovom dije-lu Rimlanda (a tu je i Europa sa Sredoze-mljem) mjeri i ocjenjuje u koordinatama si-gurnosti/nesigurnosti: to je vrhunski ivotni kriterij i zalog opstanka i preivljavanja koji

po vanosti nadmauje bilo koji drugi ivotni sadraj. I zato geostrategiji treba posvetiti posebnu panju. Ali, da bismo se dolino pribliili i sudjelovali u ralambi te proble-matike, potrebni su i neki iri i najraznolikiji prethodni temelji, od kojih su neki ve apsol-virani (Pavi 2009).

S utemeljenou u razdoblju poslije dru-gog svjetskog rata (ali i ranijih razdoblja), postojee je stanje na Sredozemlju defini-rano trojstvom:

- prvo, ono je definitivno podijeljeno u skladu sa svim odluujuim kriterijima, i neko istinsko jedinstvo Sredozemlja vie nije mogue, ak niti u sluaju da se ostva-ri Mediteranska Unija (francuski prijedlog iz 2008.).

- drugo, ope meunarodne politike i ge-opolitke prilike na Sredozemlju bitno su po-jednostavljene. Nema, dakle, vie izuzetne sloenosti nametnute od NATO-a, SSSR-a/Varavskog ugovora, Kine (preko Albanije) i nesvrstanih, zaista, na takvu se sloenost nije nigdje drugdje moglo naii uzimajui u obzir itavu rubnu zemlju (Rimland)

- i, tree, Ruska je Federacija uvelike po-tisnuta iz otvorenog Sredozemlja: ona vie nema adekvatnih saveznika, a do nekih se (zbog njihovog LLC statusa - Srbija) geo-strateki i ne moe prii.

Geostrateke pretpostavke - one su vane za opu ocjenu prilika; tu se ubraja-ju problemi u svezi s LLC i GHD dravama, zatim problemi pomorskih preaga i njihovih zaobilaenja. Opi je zakljuak da je nave-deno imalo vie znaenje u hladnom ratu nego danas.

Problem nasuprotnih obala i LLC dra-va. Problemi sa tim u svezi su prvenstveno



12

rjenikagora (gr. trg) javno, relativno prostranije arhitektonski otvoreno mjesto, trg kao

ograeno mjesto na otvorenom, ujedno i metafora za drutveno sastajalite/zborite, gdje se odvija javni (politiki, gospodarski) ivot. U hladnim klimama taj oblik javnog/drutvenog ivota jedva da je mogu. Zato je institucija agore jedna od bitnih osobitosti Sredozemlja. Ulogu grke agore u Rimu ima (lat.) forum.

akvatorij (lat.) - obino neki vei vodeni prostor naroito na moru, ali i na kopnu, zauzi-ma i vodenu povrinu, ali i vodenu masu.

Antanta (franc.) saveznitvo V. Britanije, Francuske i Rusije (1904., 1907., 1914.) u borbi za dominaciju u Europi

Heartland (engl. srce zemlje) glavnina euroazijske kopnene unutranjosti, prava tvrava svijeta, slabo ili nikako pristupana s mora, to bitno pridonosi formiranju jedne (ruske/sovjetske) velevlasti sa stalnom tendencijom da se prodorom kroz Rimland dopre do otvorenog svjetskog mora.

HR (Heartland Rimland) doktrina globalna geopolitika i geostrateka doktrina bitna naroito u 20. st. koja u odnosu euroazijsko kopno i okolnih rubnih mora vidi jedan od pokretaa globalnih problema.

hladni mir stanje meunarodnih odnosa u godinama neposredno nakon hladnog rata kojim se iskljuuje mogunost ratnog sukoba, ali pri emu se jo uvijek teko uspostav-ljaju novi odnosi povjerenja i suradnje, neprijateljstva i nerazumijevanja i borba za presti i prevlast jo traju, ali u okviru svijesti, da bi opi ratni obraun znaio propast za sve

prirodoslovnog znaaja i kao takvi su nepro-mjenjivi, ali imaju razliito znaenje u poje-dinim povijesnim razdobljima. Meu takvim znaajkama treba izdvojiti jedan bitni etve-rolist, to je: 1) geopolitiko znaenje/privla-nost nasuprotnih obala koje podjarmljuje osvajake ambicije, 2) problem LLC i GHD drava u odnosu na more, ime se otvaraju pitanja s provoznim dravama koje pone-kad i zatvaraju GHD drave, 3) problem tjesnaca zbog mogunosti zaprijeavanja (to moe imati bitno geostrateko znaenje u doba rata), 4) smjetaj/poloaj odreenih lokaliteta ija vanost slijedi samo iz tih oso-bina, a nikako ne zbog neke posebne gos-podarske vanosti (vojne baze i uporita)

Nasuprotne obale Sredozemlja. Polo-aj/lokacija nasuprotnih obala u uvjetima relativno malih dimenzija Sredozemlja imali su uvijek stimulativno osvajako znaenje i to u itavom razdoblju od Antike do ukljuno drugog svjetskog rata. Vano je podsjetiti da se problem nasuprotnih obala odnosi i na Baltik (Danska prema junoj vedskoj, vedska prema obalama Baltika na istoku i jugoistoku), meutim, osvajake tenje prema nasuprotnim obalama nisu se mogle odrati jer su bile izrazito osvajalatvo koje nije imalo potporu u etnikom prevladavanju tako da su od svih silnih i dugotrajnijih osva-janja ostali tek neznatni ostatci (panjolski posjedi u sjevernoj Africi).



13

sudionike. Razdoblje hladnog mira postupno prelazi u normalne meunarodne odnose u kojima unato daljnjoj militarizaciji - postoji jasna svijest da se rat meu velevlastima vie ne isplati i da se njime nita ne moe rijeiti, to je zalog da se za meunarodne probleme trae rjeenja na druge naine. Vano je uoiti da hladni mir iako znai bitan pozitivni pomak u meunarodnim odnosima nije sprijeio daljnji proces militarizacije svijeta. Iako je u hladnom miru iskljuen globalni obraun, sve opasnosti nisu nestale, jer jo uvijek postoje neodgovorni reimi koji mogu stei i nuklearno oruje, ali ta opasnost vie nije u okviru globalnih geostratekih odnosa u trokutu Zapad-Istok-Kina.

hladni rat stanje krajnje neprijateljskih meunarodnih odnosa meu velevlastima, voj-nim blokovima i njihovim saveznicima koji su spremni na rat i praktiki se stalno nalaze na pragu oruanog sukoba unato svih miroljubivih napora (napora). U odnosu na protivni-ka koriste se sva sredstva osim onih oruanih (iako takva prijetnja stalno postoji). Poslije Drugog svjetskog rata nakon to pragmatiko saveznitvo Istoka i Zapada vie nije imalo smisla (poraz nacizma), hladni rat traje od 1946. do 1989./91. god.

implicite (lat.) neto samo po sebi razumljivo, sadrano u neemu, to se podrazumi-jeva, preutno

izlaz/ulaz/pristup moru kao vidovi maritimne participacije sa ime se kae da bilo obalna, bilo LLC ili GHD drava ostvaruje sudjelovanje i djelatnostima u svezi s morem. Da bi se ostvarila ta maritimna participacija i za LLC i za GHD drave vaan je slobodan mor-ski izlaz/ulaz kroz neko tue more, a zatim i vlastiti suverenitetski pristup otvorenom moru. I izlaz i ulaz definirani su kao slunosti, tj. svatko se uz potovanje tueg suvereniteta u unutranjem i teritorijalnom moru neke drave moe koristiti pravom nekodljivog prolaza, dok pristup znai da neka drava ostvaruje svoj suverenite, bilo na obali, bilo u obalnim morskim pojasevima.

konflagracija (lat.) veliki sveobuhvatni ratni sukob

Levant, Pravi Levant obalni prostor s neodreenom irinom zalea koji uglavnom ukljuuje egejske obale Turske, pa sve du istonog Sredozemlja do Sueskog kanala, dok se kao Pravi Levant podrazumijeva sav prostor izmeu Iskenderunskog zaljeva i Sueskog prokopa

Londonski sporazum, iz 1915. god. tajni sporazum V. Britanije, Francuske i Rusije s jedne, i Italije s druge strane, kako bi Italija u Prvom svjetskom ratu prela na stranu saveznika protiv centralnih sila (Njemaka, Austro-Ugarska). Po tom sporazumu Italija je trebala ostvariti bitne teritorijalne steevine na sjeveroistonoj i istonoj obali Jadrana. Po-slije Prvog svjetskog rata, Londonski je sporazum u korist Italije ispunjen samo djelomino, ali ipak bitno na tetu Slovenije i Hrvatske.

Mare nostro (tal. nae more, lat. mare nostrum) geopolitiki pojam kojim se neki akvatorij svojata kao iskljuivi (vlasniki/suverenitetski) akvatorij samo jedne drave u to su ukljueni i obalni posjedi. U povijest, itavo je Sredozemlje bilo rimski mare nostrum (i to s punim opravdanjem), a od srednjeg vijeka, Romani i Venecija svojataju itav Jadran



14

kao svoj mare nostro pri emu dominiraju ne samo u jadranskom akvatoriju (Golfo di Venezia), nego i u rubnim zemljama. Svemu tome suprotstavlja se mare nostrum, iz vre-mena hrvatskih narodnih vladara (mare nostrum dalmaticum iz doba Petra Kreimira IV. 1069. god.). U drugom svjetskom ratu faistika Italija ponovno je eljela uspostaviti barem dio Sredozemlja kao svoj mare nostro.

Plodni polumjesec relativno plodniji i hidrografski bogatiji prostor praktiki lunog pro-stiranja izmeu Izraela i vrha Perzijskog zaljeva du tokova Jordana, Litanija, Orontesa i Eufrata/Tigrisa. To je vana pozornica nekih od najstarijih civilizacija, ujedno i prometni ko-ridor koji se s jedne strane nastavlja Sredozemljem, a s druge strane Perzijskim zaljevom i Arapskim morem.

Poluzatvorena mora - imaju dodue iste fiziko-geografske znaajke kao i zatvorena mora, ali se politiki i politiko-geografski razlikuju, jer na njegovim obalama participiraju barem dvije drave (takoer i na poveznim tjesnacima). Upravo to je sluaj sa spome-nutim Azovskim morem na ijim se obalama (kao i na obalama tjesnaca danas nalaze i Ruska Federacija i Ukrajina). Danas u Europi postoji jedno zatvoreno more (Bijelo more) i tri poluzatvoreno mora (Crno/Azovsko, Jadransko i Baltiko). Participacija vie drava na obalama poluzatvorenih mora ponitava bilo iju ideju da bi takvo more moglo postati neiji iskljuivi mare nostro.

pragmatizam (gr.: pragma rad, djelovanje) shvaanje da je istina samo ono to je praktiki korisno. Ovakvo shvaanje znai i moguu politiku zloporabu, jer slui kao opravdanje i pokrie za ostvarivanje odreenih dravnih i velikodravnih interesa na tetu nekog drugog.

Rimland (engl. rubna zemlja) uglavnom obalske zemlje koje okruuju Heartland kao dugotrajna pozornica sukoba i borbe za interesna podruja izmeu velevlasti utemelj-nih na svjetskom kopnu i onih na moru.

strategema (gr.) - planiranje i primjena nekog stratekog plana, oblik ponaanja za nadjaavanjem protivnika, bilo u miru, bilo u ratu.

teritorijalno i unutranje more morski pojasevi neke drave koji se nastavljaju na neije kopno (najprije onaj unutranji, a zatim slijedi teritorijalno more), koje valja tretirati kao dijelove dravnog teritorija u kojemu stranci uivaju odreene slunosti to znai da suverenitet pripada iskljuivo obalnoj dravi. irina i oblik unutranjeg mora ovisi o fizi-ko-geografskim osobinama, dok je irina teritorijalnog mora odreena Konvencijom UN o pravu mora (1982.) i iznosi najvie 12 nm (oko 22,2 km).

zalee zaobalni kopneni prostor u unutranjosti vrlo razliite irine, koji za svoju par-ticipaciju na moru bitno ovisi o obalnom proelju u okviru vlastite ili neke druge drave. U geopolitikom smislu, zalee uvijek tei da se nekako uspostavi na obali i da se na taj nain stvori jedna jedinstvena ivotna/politika cjelina primorja i zalea.

zatvorena mora definicija zatvorenih mora ima svoju i fiziko-geografsku i politiko-



15

geografsku sastavnicu. Bez obzira na svoju veliinu zatvoreno more je zaljev koji je relativ-no uskim tjesnacem (s jednim ili s vie njih) povezan s ostalim morem. U doba rata zatvo-rena mora mogu se relativno lako izolirati od ostalih akvatorija zbog ega su geostrateki izuzetno osjetljiva, to znai da mogu biti djelotvorno iskljuena iz bilo koje strategeme. Osim toga, sve obale zatvorenog mora (kao i povezni tjesnac) pripadaju samo jednoj dra-vi, i to kao dio njezinog unutranjeg mora. Dobar primjer zatvorenog mora predstavljalo je u sovjetskoj fazi Azovsko more, koje je u cjelini pripadalo SSSR-u.

Sl. 1. Podregije Sredozemnog mora prema predloenoj strategiji EU za more.(Vano je uoiti da za EU Crno i Azovsko more nisu dio Sredozemlja.)

Grafiki prilozi



16

Sl. 1A. Sredozemlje kao dio europskog identiteta

LEGENDA uz sl. 1A. Sredozemlje kao dio europskog identiteta

1 (1) Zapad u svom identitetu ima posve rijeeno i naglaeno pitanje maritimnosti i otvorenosti/povezanosti sa svijetom. Mogue je da je upravo Zapad najistaknutija i najpre-poznatljivija sastavnica europskog identiteta to se najbolje vidi po tome to svi ele biti taj Zapad za koji se dri da je mjerilo uljuenosti i ureenosti drave i drutva. U Zapad treba ubrojiti i Izrael (Zapad u Aziji) i panjolske posjede u Africi (Zapad u Africi). Oito je da u taj pojam Zapada ulazi i Sredozemlje koje je bitni vid europskog identiteta.2 (2) Europski Istok u svom identitetu ima jaku sastavnicu kontinentalne zatvorenosti, to znai da ukljuuje nerijeno pitanje maritimnosti, koje se, dodue, moe i ostvarivati, ali uz velike tekoe. Osim toga, Istok u svom identitetu ima vanu sastavnicu prostorne veliine: ideja (stvarna, nategnuta ili lana) o irokoj slavenskoj dui utemeljena je i na veliini pro-stora. Ipak je razlika imati u jednoj uskoj alpskoj dolini ili norvekom fjordu pogled ogranien



17

i zatvoren drugom stranom doline, ili gledati s obala Volge ravno sve do Kine. Osim toga, i sama veliina (za obine ljudske razmjere jednog zaista nepreglednog) prostora sugerira ideju neke i vlastite individualne veliine i nadmonosti. Identificirajui se s nekom veliinom i sam se postaje velik, a toga nema u Andori ili nekom predgrau.3 (3) Mitteleuropa kao povijesna spojnica razliitih dijelova Europe i najvanije europsko ivotno i geoprometno kriite, emu treba dodati i element dugotrajnosti. Mitteleuropa traje ve najmanje oko 1200 godina i ta je injenica nezaobilazna.4 (4) Balkanska sastavnica identiteta ukljuuje pravi Balkan i ostali Balkan (Rumunjska i Bugarska). Hrvatska (dijelom) i itava Grka nalaze se na Balkanskom poluotoku, ali ne pri-padaju Balkanu. Karakteristian je primjer Hrvatske, koja je i srednjoeuropska i mediteranska zemlja, iako zahvaa i dio Balkana. Ali, on nije izvorni dio njezinog bia, nego joj je nametnut, i nije uspio zatrti srednjoeuropsku i mediteransku sastavnicu Hrvatske.5 (5) Novi identiteti: drave-partneri EU ine najnoviju sastavnicu europskog identiteta. To su drave specifinog politikog i geopolitikog statusa u kojima se sukobljavaju dva interesa: od travnja 2009. Zapad pokazuje sve jai interes da te drave (Bjelorusija, Ukrajina, Moldova, Gruzija, Armenija, i Azerbajdan, iako nije dio Europe), postanu partneri EU, mada se nikakvo lanstvo u EU jo ne spominje. Za razliku, Ruska Federacija smatra tih 6 drava za svoje prirod-no interesno podruje (blisko inozemstvo) koje ne smije izmaknuti onako kako se to dogodilo s tri baltike republike. Te drave, dakle, predstavljaju dvostruko interesno podruje i Zapada, i Istoka. Spomenuto novo partnerstvo navedenih 6 drava dio je njihovog novog gospodarskog /politikog/geopolitikog identiteta.6 (6) Prostor Sredozemlja koji nije i ne moe biti geografska regija, ali koji se ipak moe promatrati kao cjelina sui generis i to iz triju razloga: zato jer u svom sreditu ima more kao izuzetnu poveznicu svih obala, zatim, jer je i-votna gravitacija svih obalnih drava usmjere-na prema moru, i konano zato jer su unato sviju razlika more i maritimnost Sredozemlju dali odreeni jedinstveni peat zbog ega ga se ako ne kao geografsku regiju moe promatrati u smislu nekog zajednitva. Sre-dozemnitvo je bitan izraz europskog identi-teta i gledano u povijesnom smislu Europa je dijete Sredozemlja. 7 Granica Europe i Azije (uz gorje Ural): jasno je da Turska i Azerbajdan nisu i ni po emu ne mogu biti Europa. Ovaj posljed-nji primjer (s Azerbajdanom) je ipak mogu jer Eunija treba nova trita, te u tom smislu moe ak i tu zemlju prihvatiti kao Europu. Dio Turske (Europska Turska), nalazi se, isti-na, na tlu europskog konitnenta, ali to nije dovoljno za definiciju njezine europeinosti. Na Crnom moru, Europi treba u odnosu na Aziju pribrojiti i morski pojas irine 12 nm, tj. europske teritorijalne vode (12). Europi pripa-da i dio Kaspijskog jezera, ali to pitanje u teri-torijalnom smislu jo nije definitivno rijeeno.8 Europa je velikim dijelom u dodiru s islam-skim svijetom, to se mora odraziti na njezin identitet, naravno, ne u smislu to ona jest, nego to ona nije.



Sl. 2. Jadranska proelja i obale: zapad-na obala uope ne postoji, a istona je teritorijalno vrlo ograniena.

18

Sl. 3. Sredozemlje u kontekstu prometne/ivotne otvorenosti Europe.



19radovan pavi: SREDOZEMLJE: DOPUNSKA VARIA KAO UVOD U GEOSTRATEGIJUGEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2009, 7-27


LEGENDA uz sl. 3 Sredozemlje u kontekstu prometne/ivotne otvorenosti Europe.

Bitna je osobina Europe kao kontinenta njezina prekomorska prometna otvorenost a jedino se prema Aziji Europa otvara kopnenim vezama. U svemu tome Sredozemlje ima bitno znaenje, jer se njegovi najvaniji morski putevi nastavljaju na azijsko kopno

1 (1) Najstarija europska prometna otvorenost je ona prema istoku (Vrata naroda) i to od 5. st. s provalom barbara iz srca zemlje (Heartland) naroito nakon pada zapadno-rimskog carstva 476. god.

2 (2) Druga je prometna otvorenost ona normanska: Normani postaju osvajaki/politiki/gospodarski imbenik ve od kraja 8. st., da bi u 9. st. doprli do Islanda i Grenlanda, a oko godine 1000. i do Sjeverne Amerike.

3 (3) Jedan krak srednjevjekovnog Puta svile (poinje u kineskom Xian-u), a zavrava na Pravom Levantu (Antakya). Meutim, sve do sada nabrojeno ne znai jo i pravu europsku prometnu otvorenost, jer za tako neto u Europi zapravo jo i nema uvjeta: Europa e morati proi kroz tumul-tno razdoblje Kriarskih ratova (11.-13. st.) i oporaviti se od kuge (crna smrt) u 14.st., da bi

4 (4) Ta je prometna otvorenost zaista intenzivno nastupila krajem 15.st. i to u meukonti-nentalnim razmjerima (atlantska faza).

5 (5) Meutim, iako znaenje Sredozemlja s atlantskom fazom relativno opada klasino Sredozemlje i dalje ima bitnu ulogu za veze s istokom, i to s ishoditem iz nekoliko vanih trgo-vakih emporija (Genova, Venezia, Dubrovnik), a to znai da Sredozemlje, unato atlantske faze, ipak dolazi do bitnog izraaja.

6 (6) Pogotovo se to istie 1869. god. s prokopavanjem Sueskog kanala ime Sredozemlje zaista u najirem smislu ulazi u globalne odnose.

7 (7) Krajem 19. i poetkom 20.st. otvaraju se jo dva vida velike europske prometne otvore-nosti: to su Transsibirska eljeznica (9940 km, Moskva Nahodka), to je grandiozni tehniki i geopolitiki (ali i robijaki) poduhvat, koji je uvelike izmijenio postojee globalne geostrateke odnose naglaavajui ulogu Heartlanda i zatim,

8 Bagdadska eljeznica (do Basre i Perzijskog zaljeva), to, meutim, uza svo znaenje, nema karakter transkontinentalne povezanosti kao to je to sluaj sa sibirskom eljeznicom do obala Pa-cifika.

9 Vano je podsjetiti da je i u sluaju Bagdadske eljeznice ba kao i ranije u sluaju europske i srednjovjekovne i novovjekovne levantske trgovine (a isto tako i Puta svile) u zaleu lociran ivotno ivotno vani prostor Plodnog polumjeseca koji u svakom sluaju predstavlja ivodajno i stimula-tivno zalee. Istina, to zalee po svojoj vanosti znatno zaostaje i nije prispodobivo Srednjoj Europi i njezinom odnosu sa Sredozemljem, ali ipak ne smije biti preueno.

10 Najnovije novo geoprometno otvaranje Europe je ono prema azijskom Balkanu i to preko Gruzije i Azerbajdana (10), to za sada jo uvijek samo ima pretenu vanost kao energentski provozni prostor.

11 a) U svim ovim razmatranjima vano je uoiti da je prometna otvorenost Europe (i nekada i danas) najslabije bila izraena prema Africi, i to zato, jer se junije od afrikog obalnog proelja nalazi saharska barijera, to znai: tu ne postoji nikakvo ivodajno zalee.

b) (6) istina, prema sreditu Afrike usmjereno je Ponilje, ali britansko-egipatski prodor/dvovlae nad Sudanom (1898.-1953.) nisu nikada znaili neku posebnu prednost u kontekstu europske pro-metne otvorenosti (na zemljovidu su prikazane dananje dravne granice)

20

Sl. 4. Glavna europska primorja i zalea

LEGENDA uz sl. 4 Glavna europska primorja i zalea

1 - Europsko mediteransko proelje, emu treba dodati i Europsku Tursku, iako ta drava ne pripada Europi

2 - Zona Pravog Levanta (od Iskenderunskog zaljeva do Sueskog prokopa) koja se preko Plod-nog polumjeseca nastavlja na Arapsko more i Indiju i koja takoer slui ivotnom aktiviranju junog europskog mediteranskog proelja, naroito njegovog sredinjeg dijela (sjeverni Jadran)

3 - a) Mitteleuropa kao najvanije, a ujedno i dvostruko europsko zalee: i za Sredozemlje i za Atlantik, to je, dakle, primarno (I.) europsko zalee. Njegova se svojevremena prednost (to ima bitnih posljedica i u dananjici) oituje prije svega u tome to je dugo vremena imalo kriinu ulogu,



21

bilo otvoreno moru i naroito to nije bilo ugroavano razaranjima i osvajanjima iz Azije (Mongoli, Osmanlije)

b) prema Sredozemlju otvoreno je relativno pogodnim alpskim prijevojima (Brenner 1 372 m), prema Atlantiku Porajnjem (b). Mitteleuropa je glavni kriini i dodirni europski prostor koji tu osobinu ima ve preko tisuu godina

c) s istokom i jugoistokom Mitteleuropa je povezana Podunavljem (c). Meutim, ta veza prema Crnom moru zapravo ne vodi nikuda tako da funkcija Mitteleuropa kao zalea u odnosu na istok zapravo izostaje.

Vano je istaknuti da europska/srednjeeuropska otvorenost ima povijesno izraziti geopolitiki na-boj kada je rije o interesu germanskog etnikuma za Istok (na zemljovidu to je oznaeno crnom isprekidanom crtom s tokama)

4 - Ostale vane spojnice izmeu Sredozemlja i europske unutranjosti: 1- dolina Rhone, 2 Vardarsko moravska udolina, 3 veza Crnog mora s unutranjou s posredstvom Dnjepra i ruskih nizina

5 - Rusija (tj. slavensko trojstvo: Bjelorusija, Rusija, Ukrajina) kao sporedno i sekundarno europsko zalee (II.) koje se, istina, dugo borilo za Crno more i Baltik, ali ti prostori nemaju onakvu ivodajnu snagu kao europsko-mediteransko i atlantsko proelje. A ako takva snaga i postoji, onda je ona u rukama drugih (Hanza, 13.-17.st.). To je rusko zalee prirodoslovno otvoreno Crnom moru, ali ni rusko trojstvo, a niti crnomorski bazen nisu stimulativni partneri. Ruske zemlje, dakle, jesu zalee, ali se ono po svojoj ivotnosti ne moe usporeivati s Mitteleuropom. Zato treba uoiti bitni nedo-statak tog zalea koji se sastoji u njegovom bliskom dodiru i pritisku iz Azije izraeno postojanjem mongolske Zlatne horde (od Dnjepra do Kavkaza, i Oba u razdoblju od 13. do 15. st.) pri emu se Rusija oslobodila od Mongola tek 1480. god., to je u samom poetku Novoga vijeka znailo bitno zaostajanje za razvijenom Europom (i Mitteleuropom i Sredozemljem).

6 - Akvatorij Crnog i Azovskog mora koji i reljefno i hidrografski ima najbolje mogunosti za po-vezanost sa sjevernim zaleem, ali nema veeg znaenja zbog nedovoljne ivotne aktiviranosti: sam akvatorij, zapravo je sporedni kut Sredozemlja preko kojega se nikuda ne stie, a osim toga, on je dio islamskog/osmanlijskog prostora koji se nikad nije odlikovao gospodarskim progresom, pogotovo u razdoblju bolesnika na Bosporu, naroito u 19. st, pa do 1. svj. rata.

7 - a) Obalsko proelje Norveke koje za razvijeni ivot nema veeg znaenja (a to se ne bi oekivalo u skladu s njegovom duinom oko 1600 km). Meutim, zemljopisni i gospodarski poloaj tog proelja nisu povoljni: put prema Arktiku ne vodi nikuda, atlantsko je proelje istina, okrenuto Amerikama, ali je poloeno isuvie sjeverno (iznad 54 N), i to je najvanije norveko primorje ne predstavlja za Baltik nikakvo proelje, dok je unutranje zalee ruskih zemalja isuvie daleko i u interesnom je prostoru drugih (Hanza). Osim toga, za vezu Baltika s Atlantskim oceanom, norveko primorje uope nije potrebno.

b) glavno zapadno-europsko proelje vano za veze se Amerikama 8 - Mea i granica Europe i Azije



22

Sl. 5. Balkan s rubovima (Hrvatska i Grka)neki problemi odnosa zalea i primorja.

Legenda uz sl. 5. Balkan s rubovima (Hrvatska i Grka) neki problemi odnosa za-lea i primorja.

Odnos zalea i obalne drave/mora predstavlja geopolitiki problem prvog reda bitan za razumi-jevanje pojedinih regija na Sredozemlju.

1 a) Geopolitika granica Balkana koju se oito ne smije poistovjetiti s granicom Balkanskog



23

poluotoka, jer se ta dva pojma bitno razlikuju: prvi je geopolitikog, a drugi prirodoslovnog znaajab) po nekim bi se znaajkama (i povijesnim i suvremenim) moglo i Moldovu ubrojiti u Balkan2 Rubovi Balkana (Hrvatska i Grka). Te drave nisu Balkan, iako je on i na njih ostavio trago-

va. Pri tome poseban je novi problem status Grke koja je u mnogome, u najmanju ruku, neureena drava, a taj status omoguava i neke vidove definicije u smjeru balkanizacije, kao to su to pokazali dogaaji u Grkoj krajem 2008. god.

3 Nove LLC drave (Land Locket Countries) u sredinjoj i junoj Europi: one nemaju vlastiti (suverenitetski) pristup moru, nego ovise o provozu preko teritorija drugih drava

4 GHD drave (Geografski Hendikepirane/prikraene Drave) raspolau vlastitim primorjem, ali on nije, ili se smatra da nije, pogodan i povoljan za pravu maritimnu orijentaciju, zbog ega te drave esto govore o problemu zatvorenosti, za to ne postoje nikakve realne osnove, nego teza o za-tvorenosti slui kao krinka kojom se sakrivaju drugi, tj. teritorijalni zahtjevi (sluaj odnosa Slovenije i Hrvatske)

5 Relativno usko obalno proelje Hrvatske iza kojeg se nalazi o njemu posve ovisno bosan-sko-hercegovako zalee s glavnim postojeim hrvatskim lukama (Split, Ploe, Dubrovnik), ali i od BiH eljenim novim lukim sreditima (Ploe, Molunat?)

6 Nove LLC drave nastale poslije raspada Jugoslavije (Kosovo, Makedonija) koje su dole u najteu situaciju s obzirom na izlaz/ulaz u odnosu na more. Dok Srbija (i Makedonija) moe koristiti tradicionalne i naslijeene prometne pravce prema Jadranu i Egejskom moru, Kosovo je ostalo ogra-niena samo na jednu povoljnu vezu, tj. samo prema Solunu. Meutim, povoljna je politika okolnost da e Albanija ustupiti Kosovu mogunost izlaska/ulaska na Jadran preko luke Shengjini (Medova) na sjevernoj obali Albanije, koju bi trebalo pretvoriti u modernu luku, i to iskljuivo za potrebe Kosova. Meutim, u svemu tome treba rijeiti pitanje moderne prometne povezanosti s Kosovom, iz koje se u Albaniju, istina, ulazi niskom i pogodnom dolinom Drima, ali tada nastaju tekoe u svezi s reljefom. Osim toga, topografski uvjeti za pretvaranje Medove u veliku i modernu luku nisu ba najpogodniji. Naime, iz niske doline Bijelog Drima kojom se iz Prizrena stie u Albaniju, nailazi se na vii reljef s prijevojem afa e Shillakut (865 m). Isti se problem u vezi reljefa i prometnica postavlja ako bi se za kosovske potrebe koristila luka Dra. Tako se na kombinaciji Medova - Kosovo stvara u Europi jedan novi odnos primorja i zalea rijeen na geopolitikoj osnovici, iako e na konkretna ostvarenja trebati jo priekati.

7 Dio bugarske teritorijalne steevine iz Balkanskog rata (bugarsko-egejski koridor) kojim je ona dopirala do Egejskog mora. Dobro se uoava odnos Bugarske kao zalea i Grke kao primorja, u smislu povijesnih nastojanja i borbe Bugarske za pristup Egejskom moru. Bugarska je u prvom Bal-kanskom ratu stekla pristup Egejskom moru (s lukama Dedeaga i Kavalla) i to preko oito grkog etnikog prostora to je bilo neodrivo i to je Bugarska sve izgubila 1919. god. Geopolitike posljedi-ce tog bugarskog zahvata bile su izuzetne. Ona ne samo da je postala egejska drava, nego ujedno i mostna drava, jer je izlazila na dva mora (Crno i Egejsko), ime se apsolutna turska kontrola putem Tjesnaca s takoer mostnom ulogom preko Europske Turske oito relativizirala.

8 Dananji teritorij Grke koji odjeljuje Bugarsku od Egejskog mora, a koji podsjea na dio Hr-vatskog primorja koji odjeljuje BiH od Jadrana.

9 a) Potencijalna povijesna mostna uloga Bugarskeb) dananja kopnena mostna uloga Turske



24

Sl. 6. Problem nasuprotnih obala.

Legenda uz sl. 6. Problem nasuprotnih obala.

1 - Nasuprotne obale Sredozemlja koje pripadaju tipu druge obale. Relativna blizina i potreba da se ovlada cjelovitim akvatorijima (Jadran kao Venecijanski zaljev) uvjetuju i omoguavaju povije-sna osvajalatva.

2 Prodori iz jaih sredita moi: (1-7) prema drugim/nasuprotnim obalama: 1- antika Grka prema istonoj egejskoj obali, takoer pokuaj poslije 1. svj. rata, 2 prodor antikog Rima prema sjeveroistonoj i istonoj obali Jadrana u obliku romanskih geopolitikih klijeta do 476. god. to je kasnija nastavljeno venecijanskim i talijanskim nastojanjima zbog ega je neko vrijeme Jadran shva-an tek kao Venecijanski zaljev, 3 panjolska prema sjevernoj Africi 15. i 16. st., 4 Osmanlije su osvajali druge obale i to ne samo u Europi (na Balkanskom poluotoku), nego i prema Krimu, gdje su vlast dijelom uspostavili izravno, a dijelom putem vazala (tatarski Krimski kanat), 5 Rusija na-kon izbijanja na Crno i Azovsko more tei prema Tjesnacima od 18. st. Sam trupni prostor Turske u Maloj Aziji za Rusiju je oito bio preveliki i nemogui poduhvat, zbog ega su nastojanja usmjerena prema fragilnijem Kavkazu, a prema carigradskim Tjesnacima preko Balkana, 6 francuski prodor prema Magrebu (1848., 1881., 1912.), 7 - talijanski prodor u Libiju (1912.), kao meuprostoru izmeu francuskih interesa u Magrebu i britanskih interesa na Sredozemlju (1704., 1800., 1888., 1872.) i u Egiptu

3 Ostvarenje britanskih uporita na putu za Indiju koji dobiva naglaeno znaenje nakon pro-kopavanja Sueskog kanala 1869.

4 Dugotrajno kljuno geostrateko vorite Sredozemlja s interesima Turske, Rusije, V. Britanije i Francuske to se svodi na to da je Zapadu prihvatljivo svako rjeenje koje odrava Tursku u Tjesnacima i izolira Rusiju od pristupa otvorenom Sredozemlju.



25

Sl. 7. LLC i GHD drave.

Legenda uz sl. 7. LLC i GHD drave.

To su one drave preko kojih se mediteranska problematika projicira dublje u europsko kopno. Pitanje participacije i dosezanja mora uvijek je bitno geopolitiko i gospodarsko pitanje, ali ne toliko izrazito u Europi, koju, ipak, valja smatrati za uljueni i ureeni kontinent na kojemu zbog pripadnosti velikog broja lanica Eunije neki klasini problemi navedenih drava posvema izostaju, ali to ne znai da ih ne treba zabiljeiti.

1 Granica Europe i Azije, emu treba jo ubrojiti/dodati irinu teritorijalnog mora, koja u europ-skom crnomorskom prostoru svagdje iznosi 12 nm (u skladu s Konvencijom o pravu mora iz 1982. god.). Uzimajui u obzir ovu granicu treba podsjetiti da Turska i Azerbajdan oito nisu europske drave.

2 Stare europske LLC drave, dakle, one bez vlastitog suverenitetskog pristupa moru i s mo-gunou izlaza/ulaza u odnosu na more (Atlantski ocean, Sredozemlje). U Europi danas postoji 12 veih LLC drava koje u odnosu na more ovise o provozu preko drugih drava. Problem ovakvih LLC drava u svijetu moe biti znatan (mogunost ucjene, poveani trokovi)

3 a) - Nove LLC drave. Sve te drave, osim eke i Slovake koje zadravaju gravitacijsku dvojnost i Bjelarus (koja ovisi o Baltiku) - bitno su povezane sa Sredozemljem (Srbija, Kosovo, Ma-kedonija, Moldova). Ovakav LLC poloaj moe u doba rata ili neke krize biti itekako znaajan, jer u tom sluaju takva drava ne moe dobiti pomo saveznika, zbog nemogunosti njihovog fizikog pristupa. Zato je, kao dobar primjer, mogue navesti dananji odnos Srbije i Rusije. Oni su oiti save-znici, ali u geostratekom smislu Ruska Federacija ne samo da je potisnuta s Balkana, nego nikakav geostrateki pristup ne moe ostvariti, jer je Srbija LLC drava - jedini nain na koji se Rusija moe pribliiti Srbiji je onaj politiki i gospodarski, to se i ostvaruje.



26

b) mogunosti provoza za nove LLC drave, koje su orijentirane na Sredozemlje, pri emu luke Rijeka, Ploe, Bar i Solun imaju odluno znaenje

4 a) GHD Geografski Hendikepirane (osujeene) Drave su one koje imaju vlastiti pristup moru (dakle, suverenitet na obali i odgovarajuim dijelovima akvatorija unutranje i teritorijalno more), ali kojima se izlaz/ulaz u otvoreno meunarodno more moe osporiti na osnovici fiziko-geo-grafskih mogunosti, tj., nekim oblikom fizikog zaprijeavanja.

U krajnjoj liniji, sve su mediteranske drave u GHD skupini, jer su na neki nain zatvorene (ili mogu biti zatvorene u sluaju rata) u Sredozemlju. Ali, intenzitet te zatvorenosti se razlikuje, a meu najtee pogoenima tom zatvorenou smatraju se same za sebe (tj. po vlastitoj ocjeni), Slovenija i BiH s istom argumentacijom, tj. da ih zatvara hrvatsko teritorijalno more (u sluaju BiH jo i hrvat-sko unutranje more), to, dakako, ne samo da ne odgovara stvarnosti, nego je i obina politikantska budalatina i podmetanje. Naime, Hrvatska nikoga ne zatvara, jer postoji institut meunarodnog prava mora o nekodljivom prolazu kroz hrvatske vode koji Hrvatska apsolutno priznaje i koji apsolut-no funkcionira i nikakvog zatvaranja nema i nee ga ni biti, a za geografiju, Hrvatska nije kriva.

b) zanimljivo je da isti argument iznosi i Turska koje je navodno od strane Grke zatvorena u Egejskom moru, to se navodi ak i u sluaju kada postoje turski izlazi/ulazi izmeu njezinog kopna i otvorenog mora u samom egejskom bazenu i ostalog Sredozemlja.

5 Mogua pomorska zaprijeavanja na Sredozemlju odnose se na vie ili manje uske tje-snace i prolaze. Jasno je vidljivo da je dijelove Sredozemlja mogue izolirati na nekoliko mjesta: razumljivo, tri su mogue barijere najvanije, i to one koje Sredozemlje odvajaju od ostalih akvatorija (naroito od Atlantika) to su: Gibraltarski tjesnac, Sueski prokop, pri emu se Herkulovi stupovi/Gi-braltarski tjesnac ipak najvaniji jer Sueski prokop vodi samo u jo jedno dodatno zatvoreno (Crveno) more, koje se moe zatvoriti u tjesnacu Bab al Mandab. Jasno je da su prohodnost/prolaznost svih mediteranskih tjesnaca i prolaza osigurani meunarodnim pravom, ali u doba rata, pogotovo u doba konflagracije, to nema nikakvog znaenja, jer sve odreuju odnosi snaga i fiziko-geografske prilike. Meutim, dananjica i perspektive su drugaije: naime, velikog rata izmeu Zapada i Ruske Federacije, Zapada i Kine, Ruske Federacije i Kine, Zapada protiv Ruske Federacije i Kine vie ne moe biti, to znai da mogunosti barairanja u Sredozemlju treba uzeti ad notam, ali nita vie od toga. A trea je barijera ona (ta je ak i trostruka: Bospor - Mramorno more - Dardaneli), koja izolira SSSR/Rusku Federaciju od otvorenog Sredozemlja.

6 Geostrateki potencijalno zatvorena sredozemna mora7 a) Povezne/koridorske drave Sredozemlja su one koje zaobilaze tjesnace i izlaze na odije-

ljene akvatorije. Meutim, to ne znai da su te veze uvijek izraene/dopunjene istaknutim pomorskim lukama/emporijima i meusobnim prometnicama, kao u sluaju panjolske (Barcelona-Bilbao, Ma-laga-Cadiz), Grke (Solun-Igumenitsa), Turske (crnomorsko-egejska obala preko Europske Turske, Uskudar-Izmir, Uskudar-Antalya, Sinop-Antalya), Maroka (mediteranska obala-Casablanca), Tunisa (Tunis-Soussa/Sfax), Egipta (Aleksandrija-Suez), Izraela (Haifa-Eilath), Francuske (Marseille-Borde-aux), sjeverne Italije (Trst/Venecija-Genova), ali je vano da takve koridorske veze postoje i da se mogu aktivirati u sluaju potrebe.

b) iako ima razliite mogunosti veza, i sjevernu Italiju treba ubrojiti u prostor koridorskih funkcija. Isto vrijedi i za Grku. koja svojom participacijom na Egejskom i Jonskom moru moe izbjei problem geostrateke zatvorenosti Egejskog bazena. U istu se kategoriju ubraja i potencijalna veza Crno more-Jadransko/Jonsko more preko Bugarske, Makedonije i Albanije, to je, meutim, u dananjim prilikama, samo stvar dalje budunosti.

Jasno je iz svega vidljivo, da Maroko, panjolska i Francuska mogu nadomjestiti Gibraltarski prolaz, Tunis - Sicilski prolaz, Italija rijeiti pitanje zatvorenosti Jadrana, a Grka Egejskog mora, dok Turska otvora Crno more ostalom Sredozemlju mimo Tjesnaca, a Izrael i Egipat nadomjetaju Sueski prokop. Zato je oito da sve te zemlje imaju i bitno geostrateko znaenje.


27

dr. sc. radovan pavi, red. prof. u mirovini Bokovieva 20, 10000 Zagreb, Hrvatska

literatUra:Vidas, D. (2007): Zatita Jadrana, kolska knjiga, Zagreb.Pavi R. (2009): Klasino Sredozemlje - prilozi povijesnom i geopolitikom zemljopisu, Geografski horizont 1, 29-49.

29

GRAD RIJEKA U POTRAzI zA NOVIM IMIDEM :MARKETING GRADOVA S CILJEM STVARANJA KONKURENTNE URBANE SREDINE

laNa SlavUj

Danas u svijetu postoje razliiti brandovi, pa tako govorimo o brandu automobila, odjee, cipe-la ili prehrambenih proizvoda. Meutim, mogu li brandovi biti i neki prostori, konkretnije gradovi? Iako gradovi nisu proizvodi poput ovih prije navedenih ipak se u posljednje vrijeme sve vie radi na stvaranju njihove prepoznatljivosti. Specifian i pozitivan imid pomae gradovima da se bolje istaknu izmeu ostalih koji nude sline mogunosti. Povijesno-geografske znaajke, kulturna ba-tina, festivali i cjelokupna atmosfera koju posjeduje odreeni prostor, temelji su za posebnu pri-u koja bi nas (posjetitelje, poduzetnike ili budue stanovnike) trebala uvjeriti da izmeu mnogih drugih, odaberemo ba taj grad. U tu svrhu razvijene su razliite marketinke strategije.

U mnogim gradovima razvijenih zema-lja danas dominiraju procesi potronje, a sve manje procesi proizvodnje (Lash, Urry 1994, prema Jensen 2005). Ve je od se-damdesetih godina 20. stoljea zapoeo proces prestrukturiranja svjetske ekonomije to je dovelo do ubrzanog razvoja globalnog trita, tercijarizacije gospodarske strukture stanovnitva i razvoja ekonomije temelje-ne na znanju, inovacijama i informacijskim tehnologijama. Uslijed takvih drastinih promjena gradovi postupno mijenjaju svoje funkcije suoavajui se najprije s deindu-strijalizacijom i propau gradskih jezgara, dok se u novije vrijeme sve ee govori o

urbanoj revitalizaciji ili renesansi gradova. Kultura je postala glavni resurs revitalizacije gradova, te uz turizam, potronju i spektakle predstavlja kljune elemente postindustrij-ske ekonomije (Amin, Thrift 2007). Pojam kulturnih ili kreativnih industrija postao je, stoga, neizostavan u diskursu o postfor-distikom gradu. Urbani krajolik poprimio je nove obrise zahvaljujui investicijama u trgovinu, rekreaciju, umjetnost, festivale, zabavu, pjeake zone, spomenike kulturne batine, industrijskog nasljea i sl. Ovakve su promjene u globaliziranom okruenju do-vele do sve vee slinosti meu gradovima, a posljedino i do sve jae kompeticije meu

Uvod

30

njima u borbi za privlaenjem novih investi-cija, kapitala, obrazovane radne snage, sta-novnika i posjetitelja (Kavaratzis, Ashworth 2007). Nadmetanje gradova odvija se na nivou regionalne, nacionalne, a za gradove svjetskog znaaja i na nivou internacionalne razine (van de Berg, Braun 1999). Upravo stoga, gradovima se danas upravlja na kraj-nje poduzetniki nain, pristupajui im kao proizvodima na tritu koje je potrebno to kreativnije i inovativije zapakirati kako bi pri-vukli potencijalne konzumente. U potroa-kom drutvu grad je, gotovo doslovce, po-stao robom koju se konzumira, a marketing gradova neophodan i koristan instrument urbanog planiranja te upravljanja gradom (Defeener, Liouris 2005).

marketiNG GradovaProstor oko nas mogue je doivjeti ne-

posrednim iskustvom, te putem indirektnog doivljaja, odnosno preko njegove prezen-tacije u filmovima, knjigama, umjetnikim djelima, fotografijama i drugim medijima (Kavaratzis, Ashworth 2005). Iz toga pro-izlazi da je veliki dio spoznaja o prostoru stvoren na temelju pojednostavljenih i po-trebama prilagoenih slika. Slike tako mogu igrati veu ulogu od realnosti u oblikovanju nae percepcije o odreenom mjestu, pose-bice ukoliko izostane direktno iskustvo tog prostora (Crang 1998). Stoga se, u sklopu upravljanja i voenja gradova sve uestalije primjenjuju marketinke strategije, odnosno namjerno se kreiraju pozitivne slike i pre-poznatljiv imid. Promoviranje specifinosti mjesta dovodi do stvaranja prepoznatljive sredine to moe znatno pomoi gradovima da se diferenciraju u konkurentnom okru-enju te pozicioniraju visoko na ljestvici e-ljenih destinacija (Rogerson 1999). Drugim

rijeima, gradovi s pozitivnim imidom imaju vie uspjeha u privlaenju novih investicija, posjetitelja i stanovnika.

Konstrukcija namjernih prikaza je po-stupak koji se u marketingu naziva brandi-ranjem grada ili stvaranjem marke grada. Brandiranje je, dakle, proces selektivnog prianja prie, pokuaj prepakiranja stvarnosti grada (Sandercook 2003, prema Jansen 2005), odnosno upuivanje primate-lja poruke da grad vidi na sasvim odreen, pozitivan nain (Selby 2004, prema Jansen 2005). Formiranje marke grada ukljuuje nekoliko kljunih predradnji kao to su: ana-liza prednosti i nedostataka urbane sredine, identifikacija toaka diferencijacije i stvara-nje jasne vizije razvoja grada (Defeener, Li-ouris 2005). Dakle, marketing, jednako kao i prostorno ili urbano planiranje, zahtjeva plan koji se bazira na promiljanju znaajki prostora i njegovim mogunostima.

Stvaranje branda mjesta pozitivno utjee na razvoj sredine iz nekoliko razloga. Bran-diranje podrazumijeva stvaranje jedinstve-nog identiteta, a posljedino i imida koji e pomoi u diferencijaciji naspram drugih loka-cija (irola 2006). Dovodi do veih ulaganja (pa i do vie radnih mjesta), veih prihoda (vie posjetilaca), boljih javnih usluga, bo-ljeg pristupa financiranju (npr. fondovi EU), razvoja infrastrukture i obrazovanja (vii po-rezni prihodi) i jaanja poduzetnitva (irola 2006). Marketing gradova utoliko predstav-lja znaajan instrument razvoja odreenog podruja.

Iako je marketing gradova jo relativno novo podruje znanstvenog interesa, sam proces promocije mjesta, odnosno svjesnog kreiranja osjeaja mjesta nije pojava novi-jeg datuma ve se moe pratiti jo od poet-

laNa SlavUj: GRAD RIJEKA U POTRAzI zA NOVIM IMIDEM: MARKETING GRADOVA S CILJEM STVARANJA KONKURENTNE URBANE SREDINEGEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2009, 29-38


31

ka 19. stoljea. Naime, u doba kolonijalizma odvijala se snana propaganda Australije kako bi se privukla prijeko potrebna radna snaga i oivjele gospodarske aktivnosti na novoosvojenom teritoriju (Gibson, Davidson 2004). Masovne migracije u Ameriku poet-kom 20. stoljea bile su, takoer, potaknute marketingom Kalifornije i drugih destinacija kao mjestima koja pruaju obilje poslovnih mogunosti (Gibson, Davidson 2004). Turi-stike destinacije reklamirane su jo u 19. stoljeu u elji da privuku bogatu klijentelu (Gold i Ward 1994 prema van de Breg, Bra-un 1999). Meutim, tek je u doba globalizi-ranog trita u potpunosti prihvaena ideja marketinga grada kao potrebne nadopune urbanom planiranju (Kavaratzis, Ashworth 2005). Prema nekim autorima, klju uspjeha modernog grada lei upravo u isprepleteno-sti marketinga i planiranja (Deffner, Mataxas 2006).

No, postavlja se pitanje koliko je zaista mogue, a pod uvjetom da bude vjerodo-stojno, kompleksnu realnost grada svesti na jednostavnu sliku ili brand? Evidentno je da gradovi nisu proizvodi poput tvornikih pa da ih je mogue relativno lako zapaki-rati u primamljivu ambalau. Jednako tako gradske vlasti nisu proizvoai, niti su kori-snici gradskih usluga konzumenti u doslov-nom smislu (Kavaratzis, Ashworth 2005). Meutim, u marketinkoj literaturi izriito je istaknuto da proizvod i brand nisu sinonimi, ve se postupcima brandiranja odreenom proizvodu (gradu) dodaje vrijednost te jedin-stven, jasnije definiran identitet (Cova 1996). Stoga se znanstvenici slau da je stvaranje branda grada, odnosno njegovo prepaki-ranje u pojednostavljene slike mogue, ali pod uvjetom da se vodi rauna o njegovoj kompleksnoj prirodi. Uspjean marketing

grada mogue je ostvariti jedino sagleda-vanjem prostornih karakteristika iz razliitih kutova gledita, odnosno kroz interdiscipli-narnu prizmu (Kavaratzis, Ashworth 2005, Kalandides 2008). Jo jedan od odgovora na postavljeno pitanje jest mogunost da se u skladu s diferencijacijom trita, odnosno ciljanih grupa, razvije vie razliitih brando-va grada od kojih e se svaki obraati svo-jem dijelu korisnika (Kavaratzis, Ashworth 2005). Vrlo je bitno da se pri tom selektiv-nom odabiru slika, koje e sluiti u promociji grada, vodi rauna o njihovoj autentinosti i komplementarnosti s realnim identitetom mjesta kojeg utjelovljuje sam grad sa svo-jim stanovnicima. Brand grada ne smije biti suvie generaliziran jer to moe dovesti do stvaranja klieja te postoji opasnost da e grad biti prepoznatljiv samo po jednom pro-izvodu koji nudi (Defeener, Liouris 2005). Takoer, pri stvaranju branda potrebno je to vie ukljuiti lokalno stanovnitvo i uvaiti njihovo miljenje (Luque-Martinez, Barrio-Garcia et al. 2007). U suprotnom, moe doi do realizacije branda koji lokal-na zajednica nee prihvatiti. Poznat je slu-aj kanadskog grada Ottawe gdje se kroz jednostavan slogan Technically Beautiful pokualo evocirati slike prirodnih ljepota i tehnoloke razvijenosti grada. No, stanov-nici nisu smatrali da je taj slogan vjerodo-stojan izraz njihove urbane sredine pa je on ubrzo izvrgnut ismijavanju. Povuen je iz javnosti iako su gradske vlasti ve bile utro-ile 200 000 $ na njegovu promociju (Mills 2001, prema Defeener, Liouris 2005). Ipak, ima mnogo vie pozitivnih primjera gdje su uspjenim brandiranjem gradova stvorene globalno prepoznatljive lokacije, a sami gra-dovi mnogostruko profitirali od takvih mar-ketinkih akcija.



32

Postupak stvaranja branda grada naj-ee ukljuuje izradu slogana i prepo-znatljivog logotipa grada. Primjer uspjeno kreiranih slogana i logotipova ine gradovi-brandovi (sl. 1 i 2): New York - Volim NY! (I love NY) ili Grad koji nikad ne spava (The City That Never Sleeps), Barcelona - Doite i doivite grad stvoren za sve nas (Come and experience a city made for all of us), Ja sam Amsterdam (I amsterdam), Hong Kong Azijski globalni grad (Asias world city), Edinburgh - Inspirativni grad (Inspiring capital), Glasgow - kotska sa stilom (Scotland with style), Tacoma - Ameriki br. 1 umreen grad (Americas No. 1 Wired City).

Izuzev logotipa i slogana, urbani planeri kao marketinke strategije upotrebljavaju jo:

- velike projekte predvodnike (eng. flags-hip projects),

- mega dogaaje - branding znaajne osobe (Defeener, Li-

ouris 2005)

Veliki projekti podrazumijevaju izgradnju prestinih graevina, poput primjerice Gu-ggenheimovog muzeja u Bilbau, koji mogu znaajno utjecati na identitet i imid grada (sl. 3). Zahvaljujui novim urbanim simbo-lima, dotad nezanimljiv grad moe se tran-sformirati u turistima interesantnu destina-ciju. Jedan od glavnih zadataka marketinga jest uiniti grad prepoznatljivim na turistikoj karti svijeta. Procesi revitalizacije zapute-nog industrijskog zemljita, dokova i luka stvorili su mogunost za razvoj urbanog tu-rizma, a marketinke strategije pomogle su u osvjeivanju novog identiteta mjesta. Pri-mjer grada gdje su uspjeno ostvareni veli-ki projekti je i Dubai, u kojem je izgraeno nekoliko jedinstvenih graevina koje su taj grad uinile svjetski poznatim.

Nadalje, u marketinke strategije spada organizacija mega dogaaja, poput organi-zacije Olimpijskih igara koje gradu osigura-vaju veliku medijsku promociju. Barcelona

Sl. 1. Logotip i slogan New YorkaIzvor: htpp://cityroom.blogs.nytimes.com 2008/09/22/when-new-york-branded-its-way-out-of-crisis/

Sl. 2. Logotip i slogan EdinburghaIzvor: htpp://www.edinburghbrand.com/De-fault.aspx

Sl. 3. Guggenheimov muzej u Bilbau Izvor:http://www.spanish- living.com/ima-ges/Guggenheim%20Volumenes%20delanteros%20vista%20dcha.JPG



33

je zahvaljujui Olimpijskim igrama 1992. go-dine uvelike promijenila svoj imid na bolje, promovirajui se nakon Olimpijade kao Eu-ropski centar rekreacije i kulture (Defee-ner, Liouris 2005). Uz Pariz i London, Bar-celona je 2008. godine proglaena najjaim europskim brandom (CityMayors Marketing 2008). Najrecentniji primjer je grad Peking, koji takoer pokazuje koliko su Olimpijske igre snaan promotor destinacije. Meutim, i brandiranje manjih dogaaja moe znaaj-no utjecati na prepoznatljivost grada. Primjer moe biti Rijeki karneval, Dubrovake ljet-ne igre, Motovun film festival i sl. Mogue je pronai jo mnogo gradova koji su koristei se marketinkim strategijama i ponovnim izmiljanjem svojih identiteta uspjeno po-pravili imid, a onda i svoju poziciju na lje-stvici najzanimljivijih i najpoeljnijih gradova za ivot, posjetu ili investiciju.

Posebno su zanimljivi primjeri bivih in-dustrijskih gradova koji su transformacijom globalne ekonomije zapali u potekoe, no koji su suvremenim procesima regeneracije gradske jezgre i ostalih oronulih dijelova gra-da, uz istovremeni rad na promociji, potpu-no preokrenuli dotadanju negativnu sliku o sebi. Industrijski i neturistiki gradovi postali su prepoznatljiva odredita za trgovinu, re-kreaciju i zabavu. Treba spomenuti grado-ve poput Sheffielda (Bramwell 1998 prema Deffener, Metax 2006), Manchestera, Bu-dimpete, Glasgowa (Cultmark 2004 prema Defeener, Liouris 2005), Yorka (Deffener, Metax 2006) i dr. Meutim, marketing nema smisla ako se istovremeno ne odvijaju realni napori na poboljanju ili izgradnji nove in-frastrukture, graevina, kulturnih i sportskih objekata, odnosno ako se openito ne radi na ureenju urbanog krajolika. Iako je mar-keting gradova jo uvijek relativno inovativni

pristup u prostornom i urbanom planiranju, brojni pozitivni primjeri dokazuju da je, uko-liko grad eli biti uspjean na tritu, nuna isprepletenost marketinga i planiranja te nji-hova komplementarnost u pristupima krajo-liku (Deffener, Metax 2006).

StvarajU li Se U HrvatSkojGradovi braNdovi?Velika veina hrvatskih gradova jo uvi-

jek nije prihvatila svjetski trend i od svojeg prostora pokuala napraviti prepoznatljivi proizvod. Jedan od hrvatskih gradova ko-jem je potreban rebranding i stvaranje no-vog imida jest grad Rijeka. No, u posljed-njih nekoliko godina porasla je svijest o po-zitivnim uincima marketinga prostora pa se u tom smjeru u gradu Rijeci poinju odvijati promjene na bolje.

Grad Rijeka je uslijed promjena uzroko-vanih tranzicijskim procesima i globalnim ekonomskim restrukturiranjem od 1990-tih godina proao znaajnu strukturnu tran-sformaciju te uvelike promijenio smjer i pri-oritete razvoja. Proces deindustrijalizacije i snaan razvoj uslunih djelatnosti glavne su karakteristike ovih promjena. Novi prioriteti razvoja su izgradnja Rijeke kao grada zna-nja, uspjenog poduzetnitva, urbanog tu-rizma, sporta, kulture te daljnja valorizacija njegovih prometnih funkcija (Mandatno iz-vjee grada Rijeke 2001-2005). Nesumnji-vo, jedna od posljedica ovih velikih promje-na jest nejasan identitet pa i imid grada. Rijeka je dugo vremena bila prepoznatljiva kao luki i industrijski grad, to je do prije 15-tak godina bila istina. Meutim, danas je industrijska proizvodnja grada Rijeke znat-no manja. Veina je gradskih tvornica, koje su djelatnost zapoele jo sredinom 19. sto-ljea, te poglavito nakon Drugog svjetskog



34

rata, danas zatvorena. U razdoblju od pet-naest godina (1991. 2006.), zatvoreno je 14 industrijskih poduzea, svako s naj-manje 20 zaposlenih, s time da su mnoge tvrtke zapoljavale i puno vie radne snage od navedenog broja (Ured dravne uprave u Primorsko-goranskoj upaniji, Odsjek za statistiku, 2007). Tvornica papira Rijeka je, na primjer, jo poetkom 1990-tih godina zapoljavala oko 1100 radnika. Takoer u istom popisnom razdoblju, broj zaposlenih u industriji i rudarstvu pao je s 16 100 na 9 686 zaposlenih, odnosno za 40% (DZS, 2004).

Usprkos intenzivnom procesu deindu-strijalizacije materijalni ostatak industrijske djelatnosti jo je uvijek jasno vidljiv. U raz-doblju od gotovo 250 godina kontinuirane industrijske proizvodnje oblikovan je speci-fian industrijski krajolik grada. Industrijska podruja zauzimaju 4,3% ukupno izgrae-nog teritorija grada, a s prostorom luke taj postotak iznosi 8,8% (Ured za urbanizam Rijeka, 2007). Iako se taj postotak ne ini velikim, veina je te industrije, kao i luka postrojenja, smjetena na samoj obali pa je izmeu grada i mora dugo vremena po-stojala barijera. Meutim, prema glavnom dokumentu prostornog ureenja grada, Ge-neralnom urbanistikom planu grada Rijeke koji je usvojen 2007. godine, velike promje-ne planiraju se upravo u segmentu priblia-vanja grada moru i prenamijeni industrijskih povrina. Mnoge od planiranih radnji ve su zapoele, a one koje e najvie utjecati na vizuru grada te naposljetku i na novi imid grada, su ureenje dijela luke (tzv. water-fronta) i njegovo otvaranje u komercijalne svrhe, dislokacija dijela industrije iz sredi-ta grada (npr. Rafinerije INA-e s Mlake) te novi naini koritenja industrijskih zgrada

kroz smjetaj malih i srednjih poduzetnika, trgovina, kulturnih i koncertnih dogaaja. Usporedo s projektom Gateway i moder-nizacijom luke dolazi do poveanja prometa pa je, usprkos razdoblju negativnih kretanja nakon Domovinskog rata, reafirmacija ove gradske funkcije neupitna (sl. 4). Luka i pro-met oduvijek su bili dio identiteta grada, a tako e zasigurno i ostati.

Generalnim urbanistikim planom grada Rijeke u sljedeem dvadesetogodinjem razdoblju predvia se jo niz novih proje-kata koji e rezultirati daljnjim fizionomskim promjenama grada (tab. 1). Jedan od pla-nova ovog GUP-a jest snaniji razvoj urba-nog turizma kao vanog segmenta gradske ekonomije. U tom pogledu, gradski projek-ti sigurno predstavljaju dobru podlogu za njegov daljnji razvoj. U posljednjih desetak godina zabiljeen je gotovo neprestan rast broja turista, noenja i broja raspoloivih tu-ristikih kapaciteta (sl. 5).

Sl. 4. Ukupni promet rijeke luke za raz-doblje 1988-2006. godineIzvor:Luka uprava, Rijeka, 2007.



35

Broj dolazaka turista imao je ukupno po-zitivan trend s porastom od 79,5 % u razdo-blju od 1996.-2007. godine (Grofelnik 2007, TZ Rijeke 2008). S obzirom na planirane gradske projekte i injenicu da Rijeka tek sada ozbiljnije kree u razvoj turizma, mo-emo pretpostaviti da e se ovakav poziti-van trend nastaviti.

Navedeni primjeri planiranog razvoja (tzv. Gradski projekti) te pozitivni trendovi

brojnosti turista s jedne strane, a negativna kretanja zaposlenih u industrijskim djelatno-stima te veliki postotak zaposlenih u tercijar-nim djelatnostima (66% 2001. godine, DZS, 2004) s druge strane, neki su od pokazate-lja procesa transformacije grada Rijeke. Re-alni napori na revitalizaciji oronulih dijelova grada, ulaganje u obrazovnu infrastrukturu (Sveuilini kampus na Trsatu), kulturnu infrastrukturu (Muzej suvremene i moderne umjetnosti, muzej raunala i sl.), turistike kapacitete (obnova postojeih hotela i pla-nirana izgradnja novih), nove sportske i re-kreacijske objekte, trgovake i ugostiteljske objekte te rjeavanje prometnih problema, neminovno e grad preoblikovati u sredi-nu poeljnu za ivot, posjetu pa i ulaganja. Moe se, stoga, rei da se segment razvoja grada kroz projekte zacrtane prostornim i urbanistikim planovima uspjeno provodi. Meutim, u skladu sa suvremenim nainima upravljanja gradom, uz sve ve postignute ciljeve i budue napore, vano je implemen-tirati neke od moguih marketinkih strate-gija kako bi se svjesno radilo na oblikovanju novog imida grada i njegovoj promociji.

Sl. 5. Kretanje broja turista u gradu Rije-ci u razdoblju od 20002007. godine* 2005. godine Hotel Park se preureivao to se odrazilo na broj turista u gradu Rijeci

Izvor: Turistika zajednica Grada Rijeke, 2008.

Gradski projekti Realizacija

Novi autobusni kolodvor abica Nije zapoela

Sveuilini kampus na Trsatu Zapoela

Projekt Gateway (modernizacija luke i izgradnja novih prometnica) Zapoela

Astronomski centar - Planetarij Zavrena

Prenamjena biveg industrijskog zemljita Zapoela

Realizacija sportsko rekreacijskog podruja Kantrida Zavrena

Izgradnja sportske dvorane Zamet s usluno-trgovakim kompleksom Zapoela

Uvoenje brze gradske eljeznice u sustav javnog gradskog prometa Nije zapoela

Tab. 1. Gradski projekti

Izvor: Grad Rijeka, http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=4755&sec=68



36

Osnovna svrha marketinga grada jest stva-ranje pozitivnog imida grada u javnosti te na osnovi toga zainteresirati i privui turiste, investitore, poduzetnike i stanovnike. Pro-mocija mjesta je proces, odnosno strategija koja se planira i razrauje za due razdoblje. Stoga treba na vrijeme zapoeti s njenom realizacijom. Tranzicija Rijeke iz industrij-skog u postindustrijski grad proces je koji su proli mnogi bivi industrijski gradovi, a koji moe rezultirati, kako se u relevantnoj litera-turi navodi, renesansom gradova (Amin, Thrift 2007). Promocija novog identiteta koji nastaje, odnosno plasiranje odabranih, re-prezentativnih slika koje e javnost upozna-ti s tim promjenama, vano je za stvaranje Rijeke kao konkurentne urbane sredine. U skladu s tom idejom, do 2008. godine na-pravljeni su odreeni koraci kojima su de-finirane mogunosti i specifinosti grada koje bi mogle biti temelj za stvaranje branda Rijeke. Rezultati su dobiveni putem istra-ivanja provedenih u sklopu magistarskog rada Davora irole 2006. godine, te putem istraivanja koje je 2007. provela agencija Puls. Takoer, od 2007. godine Grad Rijeka je pokrenuo projekt izrade marketinke stra-tegije grada, ija je svrha izraditi kompletnu komunikacijsku strategiju grada.

Istraivanja su pokazala koje su glavne toke diferencijacije Rijeke naspram drugih sredina, odnosno koji se elmenti mogu kori-stiti u buduem marketingu grada:

- geografski poloaj, - luka, - okolina Rijeke i njezini resursi, - stil ivota, - obrazovanje graana, - mentalitet Rijeana i multikulturalnost, - manifestacije (npr. karneval), - rock tradicija, - alternativna kultura te

- industrijska batina (irola 2006, Puls 2007).

Industrijska batina ujedno predstavlja je-dinstvenu toku diferencijacije (irola 2006). Oigledno, industrijsko nasljee kao dio ko-lektivne povijesti grada Rijeke igra znaaj-nu ulogu u oblikovanju njegova identiteta i imida, kako u prolosti, tako u sadanjosti i budunosti. Mjesta industrijske batine neki znanstvenici nazivaju nostalginim krajolici-ma (Halewood i Hannam 2001:566, prema Feifan Xie 2005), no ti svjedoci prolosti mogu biti veoma uspjeno iskoriteni u re-generaciji odreenog prostora. Industrijska atmosfera koja je tipina za biva industrij-ska podruja ne mora biti barijera razvoju urbane sredine, ve se moe koristi kao dio turistikog proizvoda (Hospers 2002). Jedan od vodeih svjetskih strunjaka za industrij-sko nasljee, Manfred Wehdorn, je nakon posjete najznaajnijim rijekim industrijskim lokacijama izjavio: Usporeujui kvalitetu industrijske batine irom svijeta, ovo to sam naao u Rijeci najbolje je od svega do-sad vienog (Valerijev 2004).

Od industrijskog nasljea, najvei poten-cijal za afirmaciju grada Rijeke predstavlja izum torpeda. Stoga je miljenje javnosti da Rijeka zasluuje muzej torpeda na lokaciji lansirne rampe u okviru bive tvornice Tor-pedo. Muzej bi ponudio jedinstvenu priu o izumu, iji je znaaj na svjetskoj razini, a prvi puta je proizveden 1866. godine u Rije-ci. Za sada jo nije definirano kad e ideja muzeja zaista zaivjeti, no prikupljanje bu-duih eksponata je ve zapoelo. Torpedo je, kao originalan rijeki proizvod, dovoljno poseban da postane brand, a koritenje industrijske batine kao prepoznatljivog i specifinog rijekog proizvoda utjecat e, naposljetku, i na diverzifikaciju nacionalne



37

turistike ponude te e samu Hrvatsku ui-niti turistiki raznovrsnijom i zanimljivijom.

Kako je ve spomenuto, brandiranje gra-da podrazumijeva stvaranje slogana i logo-tipa koji proimaju i u najkraoj formi evo-ciraju odabrane slike grada. Grad Rijeka trenutno ne koristi niti jedan slogan, a kao svoje logotipove upotrebljava stari gradski grb, odnosno prikaz dvoglavog orla koji izli-jeva pehar vode te stilizirani Gradski toranj sa satom ispod kojeg pie Rijeka. No, stva-ranje marketinke strategije grada je u tijeku te je vjerojatno da e u sklopu nje biti izra-eni slogan i novi logotip (ili e se postojei jae medijski eksponirati).

Grad Rijeka napravio je jo jedan isko-rak prema promociji gradskih vrijednosti kroz postavljanje informativnih panoa na mjestima ucrtanim na turistikoj karti, otva-ranjem Informativnog turistikog centra na Korzu, uvoenjem linije turistikog autobu-sa (double decker-a), te najvie, ulaganjem u gradske projekte. Na stranicama grada

Rijeke mogue je pronai informacije koje su namijenjene posebno izdvojenim ciljanim skupinama, turistima, poduzetnicima i Rije-anima.

S obzirom da je slubena marketinka strategija grada jo u izradi tek predstoji njena sustavna implementacija u postupke upravljanja gradom te povezivanje marke-tinga s urbanim planiranjem. Na marketingu ostaje da pokua prepakirati dosadanju stvarnost grada, da njegove potencijalne re-surse povee i obogati s odreenom priom te ih predstavi u javnosti na nov nain. Uko-liko se u tom smjeru bude razvijala situacija, mogue je da kroz koju godinu, grad Rijeka postane hrvatski primjer uspjeno izbrandi-ranog grada, odnosno mjesto prepoznatlji-vog i privlanog imida. Kao to su pokazali brojni svjetski primjeri, suradnjom marketin-ga i planiranja mogue je postii znaajne rezultate u stvaranju novog imida prostora te zapostavljena i neprepoznatljiva mjesta upisati na mentalnu kartu potencijalnih po-sjetitelja, investitora i stanovnika.



literatUraAsh, A., ThrifT, N. (2007): Cultural-economy and cities, Progress in Human Geography 31 (2), 143-161.AvrAhAm, E. (2004): Media strategies for improving an unfavorable city image, Cities 21 (6), 471-479. CovA, B. (1996): The postmodern explained to managers: Implications for marketing, Business Ho-rizons 39, 15-23.CrANg, m. (1998): Cultural geography, London, RoutledgeDEffNEr, A., Liouris, C. (2005): City marketing: A significant planning tool for urban development in a globalized economy, 45th Congress of the European regional science association Land use and water management in a sustainable network societyDEffNEr, A., mETAxAs, T. (2006): Is city marketing opposed to urban planning? The elaboration of a pilot city marketing plan for the case of Nea Ionia, Magnesia, Greece, 46th Congress of the Europe-an regional science association Enlargement, Southern Europe and the MediterraneanfEifAN xiE, P. (2005): Developing industrial heritage tourism: A case study of the proposed jeep museum in Toledo, Ohio, Tourism Management 27 (6), 1321-1330.giBsoN, C., DAviDsoN D. (2004): Tamworth, Australias country music capital: place marketing, rura-lity and resident reactions, Journal of Rural Studies 20, 387-404.

38

grofELNik, h. (2007): Turistiko vrednovanje prostora Grada Rijeke, Zbornik radova 4. hrvatskog geografskog kongresa (ur. Bajs, Lj. et al.), Hrvatsko geografsko drutvo, Zagreb, 337-352. hosPErs, g. (2002): Industrial heritage tourism and regional restructuring in the European Union, European Planning Studies 10, 398404.JENsEN, o. B. (2005): Branding the contemporary city Urban branding as regional growth agen-da?, Paper for regional studies association conference Regional growth agendas Aalborg, 28 -31 MaykALANDiDEs, A. (2006): Fragmented branding for a fragmented city: Marketing Berlin, Sixth European Urban and Regional Studies Conference, Boundaries and Connections in Changing Europe, Health and well-being in Europes cities and regionskAvArATzis, m., AshworTh, g.J. (2005): City branding: An effective assertion of identity or a transi-tory marketing trick?, Tijdschrift voor Economische en Sociale Geografie 96 (5), 506-514.kAvArATzis, m., AshworTh, g.J. (2007): Partners in coffee shops, canals and commerce: marketing the city of Amsterdam, Cities 24 (1), 16-25.LuquE-mArT

Documents

Geografski horizont 55-2-2009