Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
VELIMIR KRA::NJEC, ZVONIMIR HERNITZ, EDUARD PRELOGOVIC, IV AN BLASKC> VIC i J02EF SIMON
GEOLOSK:I RAZVO J DAKOV ACKO-VINKOV ACKOG PLATO A
(ISTOCNA SLAVONIJA)
Sa . 7 priloga
:f>akovacko-vinkovacki praporni plato izdvaja sc u sklopu podrucja istofoc Slavonije kao relativno stabilniji sektor vec tokom neogena. U tom pogledu on se razlikuje od labilnih predjela, koji sc nalaze na njegovom sje-vernom, istofoom i ju!nom obodu.
<lpisuju se odnosi u paleoreljefu i tektonsko.i mobilnosti na temelju raz lika u rasprostranjenosti i debljinama pojedinih mladotcrcijamih naslaga, koje SU UOCCllC dubinskim kartiranjem.
UVOD
Vee dosta rano u na8oj literaturi nalazimo geoloska zapa!anja i biljeske o Dakovacko-vinkovackom predjelu. Prva istra.Zivanja, a pretefoo i ona kasnija, odnose se na rasprostranjenost, sastav i karakteristike prapora.
f>. Pi I a r ( 1876) prikazuje geografskc prilike Podravinc, Dakov§tine i Dilj gore. Mcdu ostalim naslagama, prvi spominje veliko rasirenje i tipiean razvoj prapora iii lcsnih talofina u tim krajevima.
F. Sandor (1912) daje analize prapora iz okolice Vinkovaca i Bilogore. Prema njcmu, lesna pra!ina je materijal raznolikog sastava, u kojem ima cestica glinc, kalcita, glincnaca, kremena, tinjaca i sieufoih odlomaka mnogih stijcna.
D. Go r j an ov iC - Kramb erg er {1912-1922) proueava gradu prapornc stepenice istorne Slavonijc, Podravine i Srijema. Opisao je niz lokaliteta i dao nekoliko presjcka pjeskan.a te glinokopa ciglana. S geolo§kog i hidrogeolo§kog stanovi§ta primijetio je vrlo zaa.imljive pojave obzirom na prisutnost usporcne vodc cijednice u praporu. Zanimljive su takoder i brojne dolinske brazde, koJC prcsijecaju prapomi plato, a koje djclomicno potjcfu iz doba prije prapornog nasipa. Kao takvu D. Go r j an ov i I:. - Kramb e r g er smatra dolinu jo§ave s istoimenim potokom. Bazu prapora sacinjava futa pjcskuljasta glina s Planorbis, na kojoj IC sakuplja temeljnifoa voda ove praporne stepenice.
A. Tak Ii I:. (1932) pile o Rvenici, kao vezi izmedu Vuke i Bosuta. lzrafava neslaganje s milljenj em V. Lask are v a (1922) kako je Sava nekoc, sluzcci se udolinom Bosuta, preko Rvenice utjecala u Vuku i njezinim koriitom u Dunav. Naime nema znakova o postojan.ju nekog stari~g i dubljeg korita, kao ni tragova talozina u obliku &ljunka i gruboga pijeska. A. Tak Ii I:. u kasnijem radu (1947) iznosi daljnja zapafanja o sastavu prapora kao i nelto nizih pleistocenskih naslaga tc raspravlja o pro-
111
Gcololki vjcanik 22 (za 1968) 1969
blcmu tafoog utvrdivanja vrcmcnskog odsjeka, u kojcmu jc talo!cna prapo .. na pra§ina. Autor zakljueujc da SU nasc prapornc tvorcvinc nastalc u gomjcm plcistocenu: najdublja naslaga prapora odgovara prodoru wiirmskc glacijacije, a one povrli njc su sinkroniene u doba maksimalnog razvoja leda za wiirmskc glacijacijc, dok au rastrolene zone sidkronifoe pcriodima tog doba s padalinama.
Na kraju, valja 11pomenuti jol dva objavljena clanka: T. J a g a c i c (1961!) opisuJe geololkc odnose na tcmelju do tada izvdenih istrafoih bulenja u istofo<>j SlavoniJi, a Z. Bo§ k o v - St a j n c r, M. Pl c n i car, T. Re§ cc c &: L. R i j av cc (1968) daju tabclami pregled tamo utvrdenih stratigrafskih jcdinica. Meduti:cn, ostali podaci iz okvira istra!ivanja na naftu i plin, nalaze se u strucnim izvjcltajirna inlenjera poduzeea »INA-Naftaplin« i »Geofizika« u Zagrebu. Oni sadr!e opise istra!nih struktura u istofooj Slavoniji, tj. izvdenih gravimetrijskih, scizmickih i geodcktrickih mjerenja i profila dubokih istra!nih bulotina. Ncke od tih radova doticcmo i registriramo u daljcm izlaganju.
U podrucju Slavonije i susjednim prcdjelima Bosanske Posavinc i Semberije nedavno smo izvrlili dubinsko litofacijelno kartiranje (V. Kr an j e c, Z. Hern it z, E. Pre 1 o gov i c &: I. B 1 a I k o vi c, 1968a, 1968b). Obuhvaceno jc podrucje listova Donji Miholjac, Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar, Tuzla i Bi.i cljina, u mjerilu 1: 100.000. Kartografski smo izrazili promjenc debljinc, promjcnc odaosa klastika u formacijama mladcg tercijara i njihovim clanovima, tc promjene debljina Cistih pje§canih slojeva i njihove ucestalosti. To je uspjelo ne samo n.a apikalaim dijelovima glavnih struktura gdje sc nalazc bufotine nego i u mcduprostorima, u ulclminama iii dubokim »sinklinalama«, zatim na neko1iko struktura gdje zMada nema bufotina i u zonama rasjcdanja (spultanja i uzdizanj a) koja su bila istovremcna sa scdi:mientacijom kao i onih kasnijih. Specififoosti toga rada i neke rezultate prethodno sIBo publicirali (V. Kr an j e c, Z. Hern it z, E. Pr clog o vi c, J. Sim on &: 1. B la§k 0 v it, 1969).
Autori smatraju da ovda8nja spoznaja o geoloskim odnosima u dubini zasluluje siri pristup, a za poddku i poticaj zahvaljuju inZeD.jerima »INA-Naftaplina« iz Zagreba: R. Fi I j a k u i Z. P 1 et i k a pi I:. u.
0 DUBINSKOM KARTIRANJU DAKOVACKO-VINKOVACKOG PODRUCJA
Za konstrukciju dubinskih karata, osim fiksnih podataka istra!nih bufotina, poslu!ili su i drugi izvori. Upravo, ovi drugi bili su od posebne vafoosti za kartografsko izra!avanje meduprostora, u kojima nenia podataka busenja (uleknine, »sinklinale«). Tako smo konsultirali gravimetrijske karte (»Geofizika«, 1965) kod utvrdivanja reljefa i tektonike podloge tercijarnih sedimenata. Medutim, najvise rezultata postigli s:mo koristenjem podataka seizmickih mjerenja (i.Geofizika«, 1956-1964), za koja se moze slobodno reci da SU vrlo uspjela u istoenoj Slavoniji' i stoga cemo se kod njih malo vise zadr~ati.
Podaci seizmike, kao uostalom i podaci drugih izvora, nisu se mogli neposredno upotrijebiti, vec smo ih trebali prethodno dubinsko-gcolo§ki interpretirati (od vi§e desetaka seizmickih profila u istoenoj Slavoniji vecinu cine »Vremenski« profili, a Samo nekoliko je dubinskih). u Dakovacko-vinkovackom podrucju obradili smo tako 20 profila refleksivne seizmike, u ukupnoj duzini preko 400 km.
112
Kranjcc, ltcrnitz, l>rclogovic, Bla§kovi~ i ~imon
Interpretacijom seizmickih profila uspjelo se odrediti dubine, debljine i granice rasprostranjenosti 5 formacija. One su ustanovljene kontinuiranim pracenjem i iscrtavanjem elektrokarotaZnih repera A, B, G, H i Tg na vise ili manje izrazitim plohama refleksa. Na taj nacin, seizmicki profili dobili su karakter geoloskih profila, u kojima smo odijelili litostratigrafske jedinice (informalne litostratigrafske jedinice tercijarnog kompleksa sedimenata istoene Slavonije i korelaciju sa susjednim potolinama obradio je J. Simon, 1966; - prema litoloskim i elektrofizikalnim karakteristikama probusenih naslaga). Na profilima smo ocitavali iznose redovito za svaku petu tacku paljenja (detonacije), ali po potrebi i gusce, ako se radilo o rasjednim kontaktima. Tako smo, samo na temelju seizmike, dobili potrebne parametre u priblifoo 500 kontrolnih tafaka, i to za svaku kartiranu formaciju. Prema tome, izrada karata je vrsena kombinirano: rnetodom interpolacije i metodom geoloskih profila.
Usporedbe litostratigrafskih, biostratigrafskih i kronostratigrafskih jedinica su sa1I10 djelornieno rnoguce, posto - prirodno - njihove granice nisu redovit<> podudarne u prostoru i vremenu. Medutirn, analizorn geoloskih profila bufotina, odnosno, prema paleontoloskirn nalazima u probusenim naslagama, moglo se zapaziti da je prva kartirana formacija -izmedu repera Tg i H - pretefoo miocenske starosti. Temeljne stijene ili podlogu tercijara (Tg, »temeljno gorje«) cine magmatiti i metamorfiti te sedimenti mezozoika (T. ] a g a c i c, 1963), a njih smo mogli relativno dobro konstatirati na seizmickim profilima po izrazenom diskontinuitetu refleksa. Pored toga, oni se odlikuju reljefom, koji se u opCim crtama podudara s prikazima na gravimetrijskim kartama. Reperi Hi G determiniraju donju odn. gornju granicu druge kartirane formacije, koju sacinjavaju tvrdi vapnoviti }apori - laporoviti vapnenci; to SU tzv. »bijeli lapori«. 'Treea se nalazi izmedu repera G i B, a priblifoo odgovara gomjem pan<>nu (banatica slojevirna) i dijelom donjem pontu. Cetvrta je definirana reperima B i A, a odgovara dijelom abichi slojevima i rhomboidea slojevima. Iznad repera A je peta fonnacija, koja pripada uglavnom pa.ludinskim slojevima.
Medutirn, lcod jedinica nizeg ranga od navedenih formacija, bilo je tde zakljucivati. Njihove debljine moglo se priblifoo odrediti distribucijom vrijednosti debljina formacija, a prema sigurnim odnosima utvrdenim u bufotinama. lpak i tu su primijecene brojne pojedinosti, pa smo npr. unutar ponta dobro lucili tzv. Osjecke pje5cenjake od popratnih naslaga u krovini (reper B) i podini (reper b), koje cine lapori. Dakle, promjene litoloslcog sastava imale su odgovarajuceg odraza na seizmickim profilima i stoga su dobiveni, uz . koristenj e elektrokarotafoih podataka, zadovoljavajuCi rezultati.
Nadalje, na seizmickim profilima zapa.Zene su granice rasprostranjenosti nekih jedinica u dubini, au povoljnim slueajevima i promjene facijesa, tj. konture uvjetnog raigranicenja pojedine formacije i njenog
8 GEOLO~Jtl VJESNIJI: 113
Gcolo§ki vjesnik 22 {za 1968) 1969
bofuog ekvivalenta. Takav je bio odnos trece po redu iii vinkovaclce formacije i njenog ekvivalenta lapora (takoder unutar ponta). Osirn. toga, bili su izra.Zeni rasjedi u obliku skokova i fleksura odgovarajucib. ploha refleksa. Registrirali smo takoder d<1kle oni sezu, tj. koje formacije zahvaeaju, a koje ne. Prijenos tih podataka na karte i njihovo povezivanje doveli su do uoeavanja tektonske mobilnosti pojednih predjela u odredenim vremenskim intervalima. Kako ce se iznijeti u slijedecem poglavlju, to su u vise slueajeva bili zama8ni pokreti, kojima je uvjetovana debljina, sastav i raspored sedimenata. Radi njihova ilustriranj a konstruirana je i specififoa karta, koju smo nazvali kartom tektonizma (a ne tektonskom kartom), jcr smo jasno oznacili starost i domet ras_jeda te obnavljanje kretanja iii aktivnost duz nekih rasjeda nakon jednog iii vise mirovanja (tabla VII).
PALEOGEOGRAFIJA, TEKTONIZAM I SEDIMENTACIJA MLADOTERCIJARNIH NASLAGA U PODLOZI DAKOVACK.0-VINKOV ACKOG
PRAPORNOG PLATOA
U vrijeme gornjeg oligocena iii na prijelazu oligocena u miocen na ovom i sirem podrucju nastupa transgresija. Medutim more jc bilo plitko iii su postojala ogranicena jezera s brakieno-slatkovodnom sedimentacijom i deponiranjem biljnog materijala. Da Ii je talozenje ovih naslaga bilo mjestimice kontinuirano (npr. u poze8kom podrucju) sve do sredine miocena, nije jos rije8eno, s obzirom na nedostajanje po dataka iz dubljih dijelova potolina (paleogeograf ski postojanih uleknina) i poteskoce u stratificiranju oligomiocenskih slojeva. No sredinom iniocena dolazi do }aceg i kompleksnog spu8tanja, odn. nove transgresije. Biogeni vapnenci i konglomerati talozili su se u plitkom morskom faci_j esu uz obale, na podvodnim hrptovima iii grebenima i oko otoka. Ne8to dalje talozeni su vapnoviti i pjeskoviti lapori, a jo~ dalje (iii blizu ol:>ale ali dublje) glinovito-laporoviti slojevi. u srednjem miocenu tone citavo podrucje istofue Slavonije, as njim i Dakovacko-vinkovacki predio. No on mnogo manje i sporije nego ostali predjeli. Upravo, ta gibanja karakteriziraju debljine prve kartirane formacije, za koju smo u prethodnom poglavlju naveli da je pretefoo miocenske starosti (izmedu repera Tg i H). Na prilozenoj karti izopaha (tabla I) te jedinice jasno se nazire tadafoja konfiguracija hrpta iii grebena, koji vec nalikuje na plato, s prufanjem od Krndije prema istoku; njegov dio iii nastavak od Dilj gore se manje zapafa. Sredi8nji i stabilniji sektor, iii taj prvotni plato, ocrtan je s izopahama od 50 i 100 rn i ne primijeeuju se izrazitije promjene debljina. Medutim na rubnim dijelovima, uslijed spustanja uz sekundarne rasjede, dolazi do mjestimienih odebljanja od 100 do 300 m: npr. u 6 do 7 km faoko.i zoni izmedu Dakova i Vinkovaca. Dalje ma sjeveru i jugu vdi se intenzivno spu5tanje dui dva osnovna rasjeda, pa
114
Kranjcc, Hcrnitz, Prclogovic, Bla§koviC i Simon
debljine prel aze 500 i 1.000 m. Ovi i sporedni rasjedi su normalni i naslijedeni od temelja. Sedimenti su cesto hcterogenog sastava, ali dosta kompaktni, pa je odnos propusnih i nepropusnih uglavnom 1/4 ali i 1/6 u predjelu Dakova.
Nakon tort:ona uslijedila je regresija i oplifavanje, a izmedu sarmata i panona doslo je do dotoka slatke vode. Taloze se jezerski vapnovitolaporoviti sedimenti. Predio opisanog podvodnog platoa postaje opet kopno. Druga litostratigrafska jedinica, odnosno formacija tvrdih vapnovitih lapora (odredena reperima H - G; tabla II), talozi se na sjeveru u zaostalom uleknueu. Ne zahvaea veliku povrsinu nego jedan pojas nepravilnog oblika izmedu sela Vuka i Osijeka, a zatim se siri prema zapadu-sjeverozapadu. Debljina ovih naslaga dosize 300 m, ali samo u najdubljim dijelovima: npr. jufoo od Osij cka.
Za vrijemc talozenja slijedece jedinice (definirane reperima G i B; table II i III), koja priblifoo odgovara gomjem panonu i donjem pontu, ozivljava tek1:onska aktivnost, a ta se je odrazila na sastavu i rasporedu sedimenata. U stvari, uslijedilo je produblj ivanje i dalje talozenje lapora i glinovitih lapora. Produbliavanje se zatim nastavilo u oscilacijama, pa pocinje i 1:alozenje pjdeanih slojeva. Prvotni Dakovacko-vinkovacki plato i dalje ostaje kopno, ali jasnije poprima konture, koje ga i danas karakteriziraju. To je gotovo zasehna tektonska cjelina tipa horsta. mtro je odi.ieljen s dva normalna rasjeda (sjeverni i jufoi) od ostalog podrucja. Sjeverni rasjed protde se jufoo od naselia Vtika do Vinkovaca, a druJti koji ie izrazitiji odreduje jufoi rub platoa na pravcu DakovoVinkovci. Oba rasjeda daju platou izgled klina, koii se siri prema zapadu, dok prema istoku zavrfava kod Vinkovaca. Treba istaci da su rubovi u to vrijeme zaista najizrazitije markirani rasjedima, niz cije plohe dolazi do spustanja i sedimentacije debelih paketa lapora. Uostalom, time je i jedino moguce tumaciti nagla odebljania u neposrednoj blizini nulte izopahe. Istovremeno sjeverno od platoa nalazi se jedno od najlabilnijih podrucja istolne Slavonije. Veoma je znaeajno, sto se ovdie, u prividno zatvorenom sedimentacionom prostoru donekle slienog oblika kao kod formacije tvrdih vapnovitih lapora) talozi pje5cano-laporoviti slijed, koji je boeni ekvi valent prije spomenutim laporima! U gornjem dijelu on saddi kompleks pjdcenjaka cija debljina doseze 300 m. To je masivna akumulacija klastienog materijala, s obzirom da nema vise od 5 iii 6 pje5eanih sloj eva. Ostali su predjeli relativno mirniji, iako su pretefoo u fazi spustanja. Primijeeuje se takoder izvjesno su!enje uleknine kod Vinkovaca. Osim toga, treba spomenuti, da trefa formacija na velikom prostoru ldi direktno na miocenu, te je s njim u diskordantnom dodiru, zbog nedostaj anja formacije tvrdih vapnovitih lapora.
Dalje u pontu kretanja vise nisu tako intenzivna. Naslage, koje pretefoo odgovaraju rhomboidea slojevima (izmedu repera B i A), sacinjavaju lapori, gline, pijesci i glinoviti pijesci. Na odnosnoj karti izopaha
115
Ceoloski vjesnik 22 (?.a 1968) 1969
(tabla IV) motrimo, kako se plato spustao u oscilacijama, kao i ostalo podrucje, ali ipak laganije nego okolina. Na platou debljina ovilt sedimenata ne prelazi 200 m, osim na nekim povrsinama sjeveroistofoo i istofoo od Dakova, gdje dolazi do ispunjavanja sedimentacijskih prostora dl1Z jace spustenih blokova (vidi isto i na karti tektonzima; tabla VII). lnace su na sjeveru i jugu zaostale velike uleknine, koje se djelomifoo i dalje produbljuju, s obzirom da tamofoji sedimenti imaju debljine i do 500 m. Privremeno nestaje prije izrazena uleknina sj evemo od Vinkovaca. Tako se dobiva utisak, da se plato poceo prod11Zavati u smjeru istoka, dok izrazena struktura jugoistoeno od Vinkovaca naglo tone. Najintenzivnije odlaganje pje5cenjaka odvija se u sjevemi01 i sjeveroistoenim predjelima, u kojima oni prelaze debljinu od 100 01, a na samom platou su gotovo redovito ispod 100 m. Broj pjdeanih slojeva raste u smjeru sjevera (5 do 10), dok je odnos pijesak/sejl uglavnom 1/2.
Tektonika je slabo izrazena, a promjene debljina su ravnomjeme u formaciji, koja obuhvafa najmlade naslage (iznad repera A; tabla V) odnosno odgovara · ptetefoo paludinskim slojevima. U donjem dijelu prevladavaju gline, dok je srednji i gomji dio zastupan u vefoj mjeri pijescima i pjdcenjacima. Osim toga, radi se o oscilacijama s opetovanim tresetifoim stadijima. Plato se u pocetku spusta, ali na kraju pliocena i u kvartaru prevladava izdizanje. Izdizanje je sve izrazitije prema zapadu. Konture vise nisu tako ostre i naglasene, kao na kraju panona i u pontu. Vrijednosti izopaha kontinuirano rastu prema sjeveru~ istoku i jugu, a same linije tvore oblik nalik na struktumi nos. Veliko sjeverno uleknuce (prema Dravi) i dalje se ravnomjemo produbljuje. Medutim nestao je niz uleknina na jugu, a struktura Vinkovci je sasvim potonula (dapace, nestala je i uleknina, koja je tu strukturu prije odvajala od platoa). U opfoj regresiji i nivelaciji preostalih predjela pod vodQm pomakle su se i sredine talozenja jugozapadno i istoeno od Vinkovaca. Slieno kao u uleknueu prcma Dravi i ovdje debljine paludinskih slojeva dose.ZU 1.000 i vise metara. Tako ukupna debljina neogena premafoje 3.500 m jugozapadno od Vinkovaca, oko 3.000 m iznosi jufoo od Osijeka itd. (tabla VI). Na tim perifernim dijelovima prikljueuju se sve mladi i mladi slojevi.
Na kraju jc veCina predjela predstavljala kopno, a samo neki su jos pod plitkom vodom (zavodnjeni). Pocelo je intenzivno trosenje i razaranje erozijom, pa naplavljivanje i nanosenje; stvarane su terasne i prapome talozine. Dakovacko-vinkovacki plato se pocinje ponovo isticati na pocetku pleistocena, a skoro definitivno je izbocen i stabili.ziran u mladem pleistocenu, nakon sto je opetovano zasut i zaravnjen praporom. Inace se neotektonski ili najmladi pokreti mogu uociti prema detaljima pojedinih morfoloskih oblika unutar platoa i obodnih predjela: ostro ocrtane dolinske brazde odgovaraju rasjedima, neke vece udoline i zavodnjene povdine - sekundarnim sinklinalama itd. Ovda8nja najmlada
116
Kranjec, Hernitz, Prelogovic, Elaskovic i Simon
kretanja cesf:o su vdena na pravcima i potezima starijih ili se mogu svesti na njih. Toj konstataciji nije potrebno dalje tumacenje, jer su moguce usp0tredbe s prethodnim opisima sukcesivnih promjena grade, odn. prikazinna na prilozenim kartama izopaha, karti tektonizma i profilima.
ZAKLJUCAK
Dakovacko-vinkovacko podrucje je pretefoo blago razvedeno, ravniearsko i pokriveno kvartarnim tvorevinama, pa prema tome slabo poznato s povrsine. U takvim prilikama, o geoloskim odnosima u dubini izvelo se do sada malo zakljueaka, a i te vise na periferiji; na osnovu promatranja oboda ovda8njih gorskih masiva ili samo u neposrednoj blizini istraznih bufotina na naf tu i plin. Medutim treba naves ti, da su bufotine mal<>brojne i locirane na vr8nim dijelovima okolnih struktura, a to znaci plitko, pa su dosta veliki predjeli - meduprostori ostali bez informacija u pogledu dubinskih odnosa. U stvari, pretpostavljalo se da je i sire podrucje istofoe Slavonije paleogeografski i tektonski relativno slabo razvedeno.
Posto smo izvdili dubinsko kartiranje na temelju prosirenog izvora podataka (podataka busenja, gravimetrijskih i seizmickih podataka te podataka osnovnih geoloskih snimanja) utvrdeno je da slabiju razvedenost pokazuje samo najuzi Dakovacko-vinkovacki predjel ili plato, koji se u obliku horsta - klina prufa od krajnjih perifernih dijelova Krndije i Dilj gore prema istoku. Ovaj najveci oblik u tektonskoj razradi istocne Slavonije postojao je i1i se zadrfavao, uz neznatne oscilacije, u toku citavog neogena, pa sedimenti nekoliko clanova nedostaju ili su reduciranih debljina. Medutim na obodnim dijelovima zapaZeno je niz uleknina ili znaeajnih razlika u reljefu podloge i debljinama mladotercijarnih sedimenata, a dotifoe pojave su uvjetovane jako izrazenim rasjedima.
Siroka uzvisina platoa, zatim ostala sekundarna uzdignuea i uleknine podloge utjecale su na sedimentaciju naginjanjem, ljuljanjem, odnosno zamuljivanje:m i1i snafanjem pijesaka; osobito primijeceno u donjem pontu. Iz karata nekoliko jedinica, koje lde jedna iznad druge, zakljucilo se da odredene uleknine nisu bile stalne ili po vertikali postojane za vrijeme talozenja vise jedinica. To ukazuje na migraciju iii pomicanje osi jedinica i debela tijela sedimenata, koja zavrfavaju u obliku klinova. Pored ekrani.ziranih situacija s rasjedima i ti oblici mogu biti znaeajni za pomniju razradu u daljim istralivanjima.
Primljeno 6. 1. I969. Zavod za opcu i primijenjenu geologiju, Rudarsko-geolosko-naftni fakultet,
Zagreb, Pierottijeva 6
IN A-N aftaplin, Zagreb, KumiCiceva 5
117
Geoloski vjcanik 22 (za 1968) 1969
LITERATURA
Bolkov-Stajner Z., PlenHar M., ReHec. T. Be Rijavcc, L. (1968): Stratigraphic Units of the Southern Part of Pannonian Basin in the Territory of Yugoslavia. Bull. sci. Cons. Acad. RPF Yougosl., IS, No 5-4, Zagreb.
Go r j an o vi t- Kramb erg er D. (1912) : lz prapomih predjcla Slavonij e. Vije-1ti Geol. povjerenstva, 2, Zagreb.
Go r j an o vi t- Kramb erg er D. (1922): Morfologijske i hidrogeologijskc prilike prapomih predjcla Srijema te pogranifoih cesti !upanije viroviticke. Glasn. Hrv. prir. drultva, S4/2, Zagreb.
Jag a cit T. (196S) : Stratigrafski, paleogeografski i tektonski odnosi istofuog dijcla Slavonije na osnovu dubokih istra!nih bu~otina, Gcol. vjcan., 15/2, Zagreb.
Kranjec V.,Hernitz Z., Prclogov i t E., Simon J . Be BlaSkovit I. (1969): On the Tectonism and Sedimentation of Tertiary Deposits in Eastern Slavonia and Neighbouring Areas (Pannonian Basin). Bull. sci. Cons. Acad. RPF Yougosl., 14/5-4, Zagreb.
Lask are v V. (1922): Sur lcs locss des environs de Belgrade. Gcol. anali, 711, Bcograd.
Pi I a r f>. (1876) : Podravina, Dakovstina i Dilj gora. Rad Jugosl. altad., SS, Zagreb.
Sandor F. (1912): Istra!ivanje prapora iz Vukovara, Bilogore i sa Rajne. Vijesti Gcol. povjercnstva, 2, Zagreb.
Taki it A. (19S2): Rvenica, vodena vcza med Vukom i Bosutom. Hrv. geogr. glasn., 4, Zagreb.
Tak Ii t A. (1947): Prinos poznavanju prapora istofue Hrvatske. Geol. vjcsn., 1, Zagreb.
lz fonda struCnih dokumenata:
,.Geo f i z i1t ac (1956-1964) : Seizmicka ispitivanja u istofuoj Slavoniji. Fond atruc. dok. »INA-Naftaplinc, Zagreb.
,.Geo f i z i It ac (1965): Regionalni gravimctrijski prcmjer istofue Slavonij c. Fond atruc. dolt. •INA-Naftaplinc, Zagreb.
Kranjec V., Hernitz Z., Prelogovit E. 8c BlaHovit I. (1968a): Litofacijclne ltarte litostratigrafskih jcdinica podrucja istofoe Slavonije (206 karata u mjerilu 1 : 100.000). Fond struc. dok. »INA-Naftaplinc, Zagreb.
Kranjec V., Hernitz Z., Prelogovit E. 8c Blalltovit I. (1968b): 0 izradi litofacijclnih karata podrucja istofoe Slavonije uz osobito kori!tcnj e podataka seizmickih profila i drugih snimanja. Gcol. izvj. Fond struc. dolt. »INA.-Naftaplinc, Zagreb.
Simon J. (1966):Litostratigrafske jcdinice tcrcijamog kompleksa istofue Sla"Vonije i korclacija s istim jcdinicama Savske i istoenog dijela Dravske potoline. Fond struc. dolt. »INA-Naftaplinc, Zagreb.
118
Kranjcc, Hcrnitz, Prclogovit, Bldkovit i Simon
V. KRANJEC, Z. HERNITZ, E. PRELOGOVIC, I. BLASKO VIC und j. SIMON
DIE GEOLOGISCHE ENTWICKLUING DES PLATEAUS VON DAKOVOVINKOVCI (OSTSLA WONIEN)
Das Gcbict von Dakovo-Vinkovci ist vorwicgcnd sanft gczogencs Flachland, bcdcckt mit dicken Quartiirgcbilden, wcshalb seine Oberflachc bisher wcnig bckannt gcwordcn ist. Unrter solchen Umstandcn wurden bis heutzutage wcnigc Schlussfolgcrungcn im Zusanuncnhang mit gcologischcn Tiefcnvcrhiiltnisscn gezogen und wenn schon sloche, so vorwiegcnd an der Pcriphcrie d. h. mchr auf Grund von Beobachtungcn des Randaufbaucs und der Fortsetzung dcr dortigen Bcrgmassiven von Krndija und Diljgora, oder nur sloche in unmittelbarcr Nahe von bercits erforschtcn Tiefbohrungen zur Fcststcllung- von Erdol und Gascn.
Zwccks Ausarbeitung v1>n Tiefenkarten iiber das bctrcffcndc Gcbict benutzte man gravimetrischc sowic seismische Datcn schr eingchend, wcil cs sich um grossc Gcraumigkeiten mit rclativ gcringer Zahl sichcrgestclltcr Kontroll-Anhaltspunktc, sowic um gewonnene Angabcn bei Erforschung ticfcr Untersuchungs-Bohrungen handclt. Photogcologische Kartcn wurden cbcnfalls konsulticrt zwecks Vergleichs mit dcr Tektonik, wclche auf dcr Oberfliichc sich hcrausgebildct hat. Ncbcn dicsen wurdcn gleichfalls Bcrichte iibcr geologischc K.articrungcn durchstudiert. Dabci haben wir die bestimmten Oberflachcnvor kommcn der stratigraphischcn Einheiten, trotzdcm sic gcring sind, bci dcr Einzcichnung der Ausbrcitungsgrcnzcn dcr· bctrcffcnden Einheiten in dcr Ticfc, sowic bei Einzeichnung ihrer Isopachen dargcstellt.
Ansonsten wurden bcsonders Daten der seismischcn Mcssungen, wclche im ostlichen Slawonicn schr gclungcn sind benutzt. Durch Ausarbcitu_ng und Interpretation dcr scismischcn Profile habcn wir die Bctragc der Ticfcn und Machtigkeitcn, sowic Grcnzcn dcr Ausbreitung von 5 lithostratigraphischen Einhcitcn-Formationen des jiingcrcn Tcrtiars - crmittclt. Sic wurden bestimmt durch Vcrfolgung bczw. Einzeichnung EK-Rcpcre A, B, G, H, und Tg auf mchr oder wcnigcr ausgcpragten Reflcxlinien.
Mittels Analyse der geologischen Profile in Tiefbohrungcn bczw. auf Grund palaontologischcr Fundc in durchbohrten Schichten konntc man bemerkcn, dass die crstc kartiertc Formation zwischen Reperc Tg und H - hauptsichlich dcm Mioziinalter entstammt. Den Grundfclscn oder die Tertiaruntcrlagc bildcn Magmatitcn und Mctamorphiten, sowic rncsozoische Scdimcntc; diesc konnten wir rclativ lcicht an den scismischen Profilcn :nach der ausgepragten Diskontinuitat dcr Rcflcxc crmitteln. Ausserdcm zeichnen sich die Grundfelscn durch ein Relief dcr in allgcmcinen Umrissen mit den Darstellungen auf den gra vimetrischen Karten iibcrcinstimmt, aua. Zwischen H und G befindet aich cine zwcitc, von Karten Mergcln (sog. wcissc Mergel) gcbildete Formation. Die drittc Formation gchort vorwicgend den Abichi-Schichtcn und ihr Flankcnaquivalent cntspricht tcilwcisc dcm Pannon - oder noch bcascr, den BanaticaSchichten. Die vicrte Formation ist durch Rcpcre A und B dcfinicrt und entapricht den Rhomboidea- sowic tcilwcisc den Abichi-Schichten. Obcrhalb des Rcperc A bcfindet sich die fiinftc karticrtc Formation, die hauptsichlich den Paludincn-Schichten angchort.
Auf den seis:mischen Profilcn der Flichcn warcn Verwcrfungcn in Form von Spriingcn und Flcxurcn cntsprechcnder Rcflcxc dargestcllt. Wir habcn dahcr rcgistricrt, bis wohin sich diesc Vcrwcrfungcn erstrcckcn d. h. wclchc Formationcn sic crgrcifcn und wclchc nicbt. Die Obcrtragung diescr Angabcn auf die Karten und ihre Zusammcnfiihrung fiihrtcn zur Sichtbarmachung dcr Mobilitit cinzclncr Gcgcndcn in gcwissen Zcitintcrvalen. Wie im Tcxte bcschricben wird, haben sich an mehrcrcn Strichcn bedeutsarne Bewegungcn abgcwickelt, durch welchc die Machtigkeit, lithologischc Zusammensctzung (die Verhiiltnisse zwischcn den klastischen Sedimenten, Anzahl der SandSchichten) wic Anordnung dcr Sedimente bcdingt ist.
119
Geoloski vjesnik 22 (za 1968) 1969
Nach den Darstellungen auf den Tiefenkarten sondert sich die LOss-Ebene von f>akovo-Vinkovci im Gefiige (Aufbau) Ost-Slawoniens ab als relativ stabilere Gegend.
Diese unterscheidet sich von labilen Gegenden, welchc sich am nordlichen, 6stlichen und siidlichcn Rand befinden. Sein Hauptteil ist von Horst-Typus, welcher sich in Form eincs Keilcs gegen den Osten erstreckt und damit die Save von der Drave-Ebene tcilt. Solche Form existierte ncben geringer Oszillation im Laufe des ganzen j iingeren Tertiars, so dMs die Sedimente einiger lithostratigraphischer Einheiten entwcder ganzIich fehlen oder sich in kleineren Machtigkeiten zeigen.
Angenommen am 6. Janner 1969.
120
lnstitut fur allgemeine und angewandte Geologie, Fakultat fur Bergbau, Geologie und Erdolwesen,
Universitat Zagreb, Zagreb, Pierottijeva 6
INA-Nafta/Jlin, Zagreb, KumWceva 5
Kranjec, Hernitz, Prelogovic, BlaJkovic i Simon
------ ---.... ~ L~' \J 1'/ ,, \~ I I I 4.J_)~~·- I ....... ___ ...... :250__ ---, I I / ) ~, ~ 88 I\\\ 900~~, I I \ ll
< ', -- \ I I !%' b/ 0 I I \ \ //I \ \ \ ' 150-------::::- --, \ ._ / 1J;; I 1i I I I I ..... 800 /1 \ ' ', --:::-=:-::---,. -....,..,...._--:::::...:::;...._ ' \ I J ' /I I I I \ ' ·. ' ~-;---, ~-- '-'~~ ..oa , I -- If , I I \ ' , · ... \ , . , -· ,,,l<--r_, \ / ,1
, JI I \ ' ' •., '•.
I --- ········----- 100 .... -...-=::.-::.:::...-- _,,- ','-~ / '1 I I I : \ \ \ ·,. ·.,.
, - -- -- ' --- ' '-'' J , I ' \ \ ' . ---20~( - ---- ' -- I --.=--,,, i I 1 '·, \ I ·•. --, -, n;- - 1
1 ; ! 1 \ ', \ ~ ~----- I /9~ I \ .·· ; I i \' ', ,.,---- \ "' /d\(// I ·,, <f> j ; i \j ,__ J - ---------- J !I',//~) ,. '·· .... "< / ; ' /i<oo -.._, I '~~==:.---..._ ''-.~' /,, /' 1 , ~ ...... / i i 1 ~ '\
----- ' ,_ -,, '-....___.._.... / / / / J J \ i ' ·., J ' \ -------':::-~ '1 ', { ' / / /I I ( \ ', I II \
--------- J I '- I 1 / J '-10CY ', ·.. ) I \\ _ I --...; ,', ____ / } ~ ',\_ \ I ( \ \ I \ -=--~ '""'---- / / "' ~ \ ,_ ) ; J J '· • '- '. ---------- , ' )~, \ , ' I j '·. --, 15• '--- ----------:___,_.__ ) I '~ \"-...._ .o.oO----- j ~ 'V -- -- ... - , , ,, -~ -------- ~ -----~ ................ --- ·•------- \ ,1 I '~, - •QO-- J ,...----- - / I I , _______ , J /
.__ -... J I -----·~ I . ------------....... __ ----..... -------........ u 1' ,,________ ",'\ ... ~ ,/ ( ......... .
------ -..... ' ·~------ - ,,-... , \ .... \ "-..... ....
...............
"------------........ . , ', ~ ""' / "1 ., \ \
', ' ', "' ' I I 1· ', .... _ I
1
I ..... , I / I I
\ i I I I I I \ ) ) /</~/("~ ............. -.,\) ( ----.. I I I '-oo-.J / J ) / \ 500 ) ------~ _...,. / oo---_,1 / .... ....._..._ 400...- I
/ ------- ---- / ,, / - 300 __ , ---- ,.-~:..,,.._________ -----•llO--------- l.2oa... ,,, __s--- I <_:3JJO-' ~ -------,, , --', ----- ', -20. -- 300 ~,.,.
-- -, J ----------- , ,, ,~ .I , ', ,
, J , ' /
------s·-------- ,/ ( ( 300 --- 11
11
, I ' / '--- II "' ' --- •• -, I I ', ~ l
<'il { ---..... .._ io 1 I a_~///' -"100 5 -·- ---- , /'°""''<:-~---~, - _:.~.. \ {, 1•0.."(> .'lo( l ( /' ,,.. .......... ----~.:::--=-=-~-==-":...-:..":,.-~ '\ \ 1' \ flak"'' , / /_ -:::;,..~~=~-:cc2=-:Sc0c~,,,"~ ~~~ '' Y
/ / ---~- --=-""-""==-=~-~"="'~ "\ ·flOO/-,..,, \ ,, -?-.f-7 ' ,.,__ ~.:---:-'.:."-:===-------~'\' / - -, ',1,/ *-/ ---, 1 1 r r' 1 , ,- ~ --1000 ' 1~100o'/ ' l'v -o~~
(
1
, , \ '-- \ ( ( { ( ,...--:~--a1100 ~ ) I 110IY-/"'< \ h /' ~' -- ' ', \ \ I " I J • I I ~ _...---, { I .\\
) \ .:-_":.-:.-:l,,' \ \ \ \ \ i (' ( \~h~--.,--"\ I ~ _., '-- ,<J>-.... ', \ \ \' \ \ '-______.,. ...----.., '\, I / . ,· ·... ' ' \ '" ' ' / ~ '" / ! ·-... ', \ "' ' --
/ . ·.. ' :\~'.\',' '.... ---- -I I ... ' ), '\'' .... °"='=-·--/ · .... _ ' . - ~ - ·-/
,...,'\~0-'\ ( ____ .,,,,, _____
..... - '\ I I ............... /
..,...-150 \....._.A~~,/
-------- // ~ '----- . _\~ - ----
TABLA - TAFEL I
l<ARTA DEBLJINE LITOSTRATIGRAFSKE JEDI·
NICE IZMEEU EK•REPERA H i Tg
C Priblifno odgov'Gra miocanul.
KARTE DER MACHTIGKEIT DER LIT HOSTRATI·
GRAPHISCHEN EINHEIT ZWISCHEN DEN EK
REPEREN H UNO Tg
(Entspricht ungafahr dam Mioziinl.
LE GENOA - LEGE NOE :
__.-::-: --::-.::: ....... .
~ ----··--··
lzolinij1 dabljina l1olini1n dar Miicht19k1lt
Granica rasprostranjanosti litostratigrafskih j1dinica Au1braitung1granzan dar litho1 tratigraphi1ch1n Einh1it1n
Linijq.uvj1tnog rugranlClnja" litostratigrafskih j1dinica· Lini1n dar .,b1dingt1n Abgranzung" dar litho1 tr11tigraphi1ch1n Einhaitan
,,,.-·-1 /. . SUBOT!CA MAf>ARSKA
.~·
/-... 0 ' c :J 0. <.
0
Kranjec, Hernitz , Prelogovic, BlaJkovic i Simon
""' "5007 I / 500 ----- , --............. --........ ,.--' 0400- ..... . '" I / ............. ,, I
~ ''oo~~ ... , f ' ... , ','oo, / /(Q'' .. -··-··";°'·., , -"~, \ ', ', - I _ _.. I · .
\ ,, I I ---... ' ... _ _,, ··-.. ··- I ., ', \ I ' I I I \ ', 7 I II / I I -.. 1 ,
. \\ / / I / I 1 '-- --400..., If· -~~'----',. ../ / / / I •• / ', ~ . "'·--- •• _, _, I o , ...... _ ,..,/ / (_ I I I I
---- ...... ', I I I · '··---~ ,, I I I ,.
.......... ......_ .......... ..._ ~ I --....,---, \ \ '" ,, , -- ' I . ---.. .. ..._ ... , - , I I \/ .. .._., '',, I I I
-.. .. ..._, ',,, Oo I I I ' ·--- ---- ...... \ I I I
"-...._ --300 ', ' ' I . , . ..._ -~ ', •• , I . ....... ...., V() ,,. I --.. , ........ ,, .... , .,..,. I ........ ,, ..... ___ / : ~.. ,,, , I '·· ,, ... --
t
'·· ---2,... '~,_ --- .. -......; .. ....._ ""...... \ ------- / -............. ......... \ ..
.......... .......... ' _,,,. ........ ............ ', --/" ........ ........... ' -- .
Vuka
.. , ..................... _ ... - /' '•°'' .. .......... _ .. / ~- ""'150--.,~~~~ .
..,.., '> '\\~\...... ------------......... __ If ~\\ ', , ',
• -- --- I/ I ~' ' , ----- ' ,....,, , / ' ~ '" "',' , ,-- -... ' \ ( I \\''It/·~• \~\\\ '-.. '":_,, _,. , ----,,, ', ', \ ' I " - I \ \ ' ,,, -- - - ' \ \
\ \ I I //I 1 <jl \ \\','-..~----~-------=-- --- --------... ,, ',, ', \ ', ', ,,..J \ Ill"' ', I \ -...,::-,,-..:;-,,";:------ ---:----, ', \ I ' ,, 0-"' ' JI,..... '- ... , ... , '-:::-... ;:--____ -- _, - ---,, ' \ \ I I '-•• ,r-:::::.~, I ~ '!\., ',__ ----:-_"o..,,,':;;;;..::;_:;:;;~-:::::____ / d, ',, \ \ \ \ ', I _, "\"\ \ ~ -......._ ----- ---' -', I 3IJlf \ \ \ \ \ \ '-.. I /' I \ , ,. -.. ',, ''-- - l I I I I I
, '-.., I \ \ .,. 'i!. if, '----,'-,,_______ '',t!lll \
1
1 I I ·1 ' 'So, I ' ,-> o o\ '-------'.:::::--------------,, I I. I I 1
... _ -- I ' .. _, ----------- ..... . I I I ' ', '---- ''---J -----~---=::.=,,,,,_,.;:-,, ... ,, I
1
I I I I . ',, 100--- ------ --- ----,-...., ', ', I I -------------- ----=---o- , ' '
1
\n<.J" ..._ --- --------- \ ' ' \ I r'... I I I I I --~--===---- \ \ I • I I I I I
-----::--- \ \ I ' \ I I I I I
0-- -- \ I \ \ I I I I/ I -----------S _.- ' \ \ \ I I I 11 /
-- \ \ ', II I I , ------- ', ', I I I //, /'
', \ \ ','..... _,"' / //,/~/ ,, ---/,,,,
t Vuka
,, ' ' ....... , ,, /_,, " ' ' ,, ....... -',,, " ' ' ...... ----..... " ,, ...... ___ "" ''--....
Mfarito-Masstab 0 I 2 J. -' 5 km
' s II
Mj-.rilo-Masstab
0 I 2 J -' 5 km
l s II
TABLA - TAFEL II
KARTA DEBLJINE LITOSTRATIGRAFSKE JEDI·
NICE IZMEOU EK-REPERA B I 6-PJE~CANO- LAPOROVITI SASTAV
(Pribli!no octaovara gornj1m panonu, donj1m pontu i dij1lom gornj1m pontu).
i<ARTE DER MACHTIGKEIT DER LITHOSTRATI·
GRAPHISCHEN EINHEIT ZWISCHEN DEN EIC
REPEREN B UNO G-SANDIG-MERGELIGER AUFBAU
(Ent1pricht ungafCihr dim obar1n "annon, untaram Pont und zum T1il dtm obaran Ponti •
KARTA DEBLJINE LITOSTRATIGRAFSl<E JEDI•
NICE IZMEOU El<-REPERA G i H
(Priblifno odgovara donjam panonu)
KARTE DER MACHTluKEIT DER LIT HOSTRATlGRAPHISCHEN EINHEIT ZWISCHEN OEN EK• REPEREH G UNO H
(Ent1pricht ungatCihr· dam untartn Pannon).
Kranjec, Hernitz, Prelogovic, Blaskovic i Simon
·-------· "'-I \ I 0
' o \ I
\ 0 I N .., I o
Mjtilfo - Mhss lab I 2 3 " 5km
,, c·~ o'EJ/ / "~.,.
\ " I - ··- ··.l f ' •, I .,,,-•• •. l .. , •• ' ·· JJ.O'{.J .. _ .. '-. I j
s a ................... ·11 ......... : I
----30·0----... ...... .. I I ......... ~ : \
··-....... .. I I -....... .. \· -....... .. , : \ ...... ____ ..,.------... ....... I '
.... ......... .., \ ,.,. ...... ..._ -. I \ ; ... --...... ....... ....... ~ \ ,.. _.,,.. .... , ' -. .. ,, ,,""' .......... - -... --- --.. ao ··-- ' , ... - ~"'"~- ~ . \ / _ ... -- ..... ...._._ • • 4ilfrtt..._ ""
_.... ..-"""' .............. _ ---......... ~.. \ \ l
,-' - ... -100 t - --... '-· / \ ~nA '--100., "" ---... ..... ........ I ' """ ... .,...,.. --....... Vuka --.;:-.. ..._ \ ',, ', --..._.. ...... ~ \ ' \ .......... ......... - : ' ... , \
.y. iJoltovo
... _ ··-- I .,,. , ......... ~., • va., \ I ............. ............ .J ' .... _...... \
..... , '· .,,, , ..... \ '-.. ......... ~- '·· I ....... ,..... .., .. ··.,, \
................ .. ,, / ' ·, \ ...... ..... . . \ ....... ,., ~\ ' .. _ , .......... ' .. \ .... \ ......... i~';' .-.. / \ \\ ... -----.... \.,\' II / r; ... .... ,,, ...,\
\ I I ' I '- I I
/ \If: { ,1 I' I I
( .. - / \ ,/ I , _ _,.,,.. t ' \ ... , ' ' ', ,, ' ' \ ' ,, ,,
~~,,, '\ ..
tmkovc1 ---------------- -- -~---- -------;..-.:.:=-=·::::.-::::.-:, ____ ==--- ) \ J .... ------- ....... , ----- ------ ---":..~ 1' \ ---- ---::. ' \
---s..ro--- .,,,..... /, ------ ' , . ---::.---::::---- ----Joo.... ' 0 ' ______ ........ ____ ,.. . If/II' ~ ..... . ...... '
...... -..-·--------_._._. ... __ ..,,,_..----- ,,,,-' --........ I c..P.."'" "*"··· .. ~ ~ ', ------ _, ,,_.- -.... I ~<Iv •, .......... ..-Q \ ,,.,,.--------- ""' .,,. .... -------------- ' ,' .. ..... · ~ ··•·... ', ~ ,.,,, 'a; ,,.... ,, ,, ..... 400.. ...... ' ' ,,- ... /' ~ / ,,'' ----3so---------... , ...... _..... ,.,..... ,,,----- ..... "·\ ', \ f .......... ,00..
I' _.,..,, / ,.- l / 1 ~ "· \ \ I ', l ------200- / -40.--. i .· t ... \ \ \ '
/'"' _ ./ I( - """- i l \ (~··"· ·· . .,_ \ \ \ \ '\'\
TABLA -TAFEL Ill
KARTA DEBLJINE LITOSTRATIGRAFSKE JE
OINICE IZMEOU EK-REPERA B i G - LAPO·
ROVITI SAST AV
(Priblilno odgOVQfQ gornjcm pe1nonu i donjam pontu).
KARTE DER MACHTIGKEI T DER LITHOSTRATl
GRAPHISCHEN EINHEIT ZWISCHEN DEN EK
REPERE'N B UNO G -MER GELIGER AUFBAU
I Entspricht ungafahr dam obaran Pannon und untaram Pont) .
Kranjec'. Hernit:, Prelogovic, Blaskovic i Simon
.......... ..... ..... ..... ----soo ..... '\ ---........ J ........... __ ----- ...... ,
I --,...._, '-l I r-':::..,~, '-... \ \ \ .... ,~~ ....................... ,,,, ,,, .......
', ' '..;.<oo_..J > ~' ............ ..... ~ .... 2 _,.,. .......... - ... _ .... so - . ''"":> \ ....... ___ - --350
\ --" .... ', ' --'\ ... -- .... · .......... ', ..... , \
\ \ ( ,. __ _ \ \ \ \
' \ \ \ ,,--- ~ ' ' \ \ \ ,..,. ~-------',
" \
\
\
' \ \ \
' I \
'\ ' ' ' \ \
\ \ \ \ \ \
\ \ ,__.....,. -~'J~ \ \ ,/ •. :~1 \
\
\ \ \ I \ \
\ \ ' \ \ \
\ \ \ \
\\\ I; -' ,; I .. ', ....___ I
'...... _,./ .... __
\ \ ' ...
' \ \
~ 0
\ '-----::.---11 ' ,.,.,, , ____ ... -----15 I I I \
\ \ I I
I I
\\ I I
,,,.,.,.. --- o ..... ,.,.... ...... -,04 ........... / .. "" ....
/ I ' ', I I \ ' I \ \ ' \ ) \ \ ......_ ,,..-' I ' ......... ____ ... -- ~
-.... .,,.--... .....
I"' ' \ \ \
0
' '
Mjerilo-Masstab
2 J " 5km
..... , ...........
' s ~
............ '-.... ...... __ _ -- .... .,,~ ..............
"' _,,, ,___ -----1 ---- ••• ------ ---\
-- -- .... ', , -' ,_ , ', .....................
''sso ________......
~..,,,,,.,-------,--- ...... / -
/ ;'
I I
,,,,,.,,.-....... ,,,,,."' ', ______ .... "' ',
' --- _ .. --..... ' .... ' ,,,..---,.,. ______ ... "<-~ ----- "O "
/ ,, /
,/ .... _ ..
--... .... _____ .... ___ ______.-- -20 _ ......... ;.::-~.r;» @ ; ....... CY -.....
---- ,-- ' ' I ' I., -- \ ' I ' ... ...,_..:;i.--1 ...... ......... ', ' I .... ...,.._ -, ' ', I~ ..._ .... :,.:>~ ----,
.,,.,-"'.,
/ / ,,, ....
I /
/I
,. /
/ I ,,,.. ... ------ o----- /,,,,. I
_,..- I ; I ~ .... ,----.......... \ cg
/ I '\ --- '-~ ' I I I ,---==:.=--::..
I I \ I I , ... -,, / I ~ \\ ' ,.,.; I /\ \ \ ( J
,.,. ..--"" '\ 1, \ Bakovq. \ \\ '\ / ( \ ,, .................. \ '~, 350"' ' \ '\ -...... ,, \~
\ ' ' '\ ~\ ', ', ''-1501 91 \~, ' ,.---2sa '- _i,a \' \ I ........ ---- I \
\ I ..... ...._, ..-/ \ \ I ...... ______ • I
\ \ ···"" \ \ -----------\ \ ....... -- .... ----~ ' \ ,.. , """""' I \ \ ', ~ 350 I \ ,...._ I \ - ... I \ ~ .. 350-..... -..,
I
//
,,,,-----...... ~~
/ bi'>~ ... ---- .... , I ...... - \
I ~~,. ' \ 1
I \ I / I j I
\ . '-.... ---, .._ ' -.. ' -.... I '-.. '.._, \ I
----.... ... _ ___ J // .... ..... / _____ .,.,,,,,,, ,,,"'
../ / ""
"" .. ~f:ir:{ ,.,,,-""' .. ------- .... ,.... .. ......
~ ... .....:.'ft"n _____ .... ,,,.... ...
-~~~~="-.. ~~~~-:;;..;i:4::""-=--- __ .- .-"""'"',.,.. ~ ~--------- //
-----
-. -~- ,,,... ft..~,,.. - .... ' ~ __ ,.... _,..fl;,'~" - Vin k')t..,~',·..... ,,,.,,.,.,.. "'t"' .__.,,..,,,,,
\
' ..... ...__,,.- .... , ,- 0 I I \ I
I \65.--' \ \
, .... ...._ 600, .......... -, \ r----"'
--~oo--- ,' ,..' ......... :-::.fa. - -- ·= ,.,,, ot..,{)~ .... .... .. ;> /~ .......... f:J
TABLA - TA'FEL IV
KARTA DEBlJINE LITOSTRATIGRAFSKE JE
DINICE IZMEOU EK-REPERA Ai B
(Priblitno od9ovcue1 90rnjam pontu).
«ARTE DER MACHTIGKEIT DER LITHOSTRATl
GRAPHISCHEN EINHEIT ZWISCHEN DEN EK
REPEREN A UNO B
(Entspricht unglfiihr dim ob1r1n Ponti •
w
u z :I c " u
fij 0
:a ...,
d !
St ............................................. .. '
_.., ............
__ ............ ___ ------
_,,,,
\ \
I ., '
\ '
\ \
' ', \
\ \
',
\ \
\ \
I \ \
...... ;
/. /
\ I I I
I \
\ I
I I
\ ,-----\
·;; ---"
I \
\ \
I I
/ I
: ,- -------,,
, 1 I I I I
/ /-
-""
/ ... \ ;ll (r -,
//I ! I / / \
(--"--------/------,,, \ ( ',,
11
11
11
(
I,
, \
<>
o
.,,,.; I
I I
I I
I ..,-
, I I
,,."" ..,---.. ,
oo
oo
o
/ I
I I
I I
I -
' I
I -
~ .. ~ .
. ~ .
.
~~
~
/ I
I I
I I
I /
/ \
I ,,
,-'
.-mm~-1
/ I
I f
I I
I /
,,,,,, I,..,,.,/
I I',~
/ ..
( I
I I
I I I
I I
I I
---
:: .l
"' : I I I
I I
I I
I (
J f ~ 1 ! ii I j'// 11)'
; /
V
~011!
/ .... ,
I I
' --..
"°1119 1
,
/ \,,, '~
!g (ti~
I ,
I I
, ---------,,
\ I
\ \
\ I
~ ..
1/1
,,
, ',•, ''
0 ..
11
11
,
/ 1
\1
''I
!
;_
/
,i I
',I I
( /
-----.. I
I I
.... .. ,,
S
I
I I
I 1
\ I
\ \
;,, '-
----
1
J" ({\I
I/
I ''\
'\ ::::~~
111' /
" I
I I
I I
\ \
\ ~ ',,
, : , : /
/ <I
1 1
, /
I r ',-~ 'o,, ~ '
\ \1
1
I I
/ "
I 1
I /
I I
-•;g
\ \
\ II
I I
.. It'/ J
I -,,,,,,
---,J ('//, /~/ l<;? / ~>r ____ ""(~~~(\\~~;::::? "-,
I //) ;;'
I --
/ '
' ---J
' '
I I
1 -;(,/
I ¥
1
_,_
-/
\ \
'----,,,3:1, ... ..._,
\ \ I I
/ /
/ / I
" /
/ ,----,,,
\ \
-------'-,
\ \
I I
I /
I I
I of
/ ///,/'""
) \
,_..,.., \
\ \ /I
/ /
/ I I
~ /
I ------,
I I
I I
I I
/ I
o I
I J>
I /
'~
I I
I /
/ /
1 I
~I I
,;;" I
1 I
I I
/ /
I ,>
I I
>
/ I
I /
--,
I
I I
I I
I .-,
I ,
----..,
I I
/ ,..
' '
I I
I /
/ /
I I
I ..
,-\
I ,,_
_, ,/
.... ,,,
1, /I,/
,1
... I
~I
\ I
,
" I
I '
I I
I /
/ I ~
', I
,,,.,, ----,
' I I
I I
I I
I I
I ,
I I
" \
,-
/ ',
I ,,,,,/
I I
I I
/ /
//
/ \
-/
\ I
/IJ1
1,
I I
I I
, I
\ /
' I
" I
I I
I I
I ,
/ ,
I -
• , , ,
I I
I ,,
I I
/ /
,' I
', ...
I
" I
' I
/ I
I I
....__
_.
-----,
I
,,,~j'-) i / /
(/ ---1 /-~::----,)
~~.~~/ /
)J' j I
'---i
I ,~/,/,/,/
,,, ,,,
....... -,,, I
,I -
I
..... ---
/ --/
/ \
I I
I ·•
' -
' ,
' I
I
I I
I I r''
...... //
/ ,
/ /
I ,---._
_,
\ I
/ I I
I :\~
,-"
,,. .;"
' .,,,.,,
/I
I •_
.,. \...
\\
I/"
I /
, 1
' /
I I
,V-
\ I : I I /
,., ... / /
/ ---
/ /
............ _
./ .
\ :li: i /
,,,,,....,.,,/,,,-/
,,,,/ I
.. / .... , ...... ____
' I "
" I
I '
,,,, I
I I
_/
/ '"
/11
/ .1
j I
' I
• ,•
lfl1 !/// ·"""°
I /
.-.-
\, V "' -' /
.,... ./
... ,......... r-····
.#Jfr' / .... :::::~:~:~:~::::::::·~:·.:=:-~:.::::::
,,~~, l ( I
. . $
"
....
It/ \ \ \ ! ..... · .. /
_ ... .,.~~·' I I
\\ \ /
/ ./
./ __L_. '}; ' ... ,
\ \
\
~
.§
Kranjec, Hernitz, Prelogovic, Blaskovic i Simon
1
[
l 500
,,,,.,,,,.. ..... -· ···········-- .....
,() \)
2000
"ooo
'\(;)\)
~II~_ l
- . - . - . ,_ - - . - . - - . - . - . --::-:-=-:...=_~. - . - . - . - . - . - . ! . - .
!
!2so
750
\) \) \) !\
tt Dakovo
I !
I
v (\so~
---! '--" If! ............ ____ ~) ......
.• ··
0 0 0 N
Mjerilo -Mass tab
0 I 2 J 4 5 km I - - I
' L,s!
I I
-·-· - · I ~ · -·u~ll .: !
.?oo J 0
7/'so I
~'-.,
, I 1soo__,,.
1 I l
_ 1150--i
c:.:=1 .,,,. ;s-Q
Q
KARTA DEBLJ INE NEOGEN - KVARTAR
NIH SEDIMENATA
TABLA - TAFEL VI
_,,,,~
KARTE DER MACHTIGKEIT DER NEO
GEN - QUARTAR -SED IMENTE ----i....._ 1 ,_-j ~ I J1
~ , , Alr?j i
II
G w :::::::::; ~ ' ........,::::: i :i?t-?f \ -
SHEMATSKI DIFERENCIJALNI PROFILI -
BLOKDIJAGRAMI 8 ~ I •::o&"'r?i ~ . 0 ·- -
SCHEMATI SCHE DIFFE RENTIAL-PRO · H ·-t,
FILE - BLOCKDIAGRAMME
II 6km
, .... I O~~~yJ-~~~~·
·. 1 , ,., 1Kv
i i
'
' -- - ---Tg
11~~ ~
---!.
A
~ rs
,11
i fj
'' .... - - ... -Tg
Kranjec, Hernitz, Prelogovic, Blaskovic i Simon
•···•·········· ..
11' Dakovo
i iHi1Illil~~'~IEl1Bl~~~~~a~e1£§ii'E''~'~''~'~''~'~'e1111§11~ftf#Jlti1:ti:Hiti 111 11!fl:r111 11..:: ... · ·· ·· ~ ~. ~ID]!lillf@!!ll'I ' -~ ~~UZ1~~~s-~:...:3~o::1~~-- ... a':U . ~s~~-
Mjerilo- ~asst ab O 1 2 J 4' 5km
TABLA- TAFEL VII
l<ARTA TEKTONIZMA l<ARTE DES TEKTONISMUS
Napom1n1: tirint trua odgovarojuproj1kcijClmci plohCl rasj1da .
Anmarkung : Oi1 TrQSS1nbr1itcn 1n1sprechen din Proj1ktion1n d1r V 1rw1rfung1fliich1n .
LEGENDA· LEGENDE:
Saze1nj1 rasj1da unutcir formacija A,B,G,H,Tg EK-rapari 1, 2 ,3 ,, , 5 formacij1
Di• Rc.ichw~ite dcr Vtrwtrfungen innerho.lb d1r Formation1n
A,B,G,H,Tg EK-R•p1re 1,2 ,3,4, 5 Formationen
...... _ -· .. ·-··· ............. .
A I;;:-] 5 1.::: ,
,)'j~ -~----4
B ~ 3 ~it
G
H
lg Podloga t1rcijara -: Untergrund d•r Ttrtiiir•