Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
GJ dini broJ 0.50 Din POST ARINA PLACENA U GOTOV~
UST IZLAZI TJEDHO. - GODISHJA PRETPLJ. TA 30.- DIH. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIH.
GODINA X. BROJ H. ADIESA UREDHISTVJ. l UPRAVE: SIBENIK pp. t7.
OGLASI PO HAROC:ITOJ T .ARI Fl.
Konqresi naJmanJI euharistijski kongres za
htiJeva mnogo priprave, rada, žrtava, a l novaca. Pa )e ll onda sve to potrebnoJ Ta, kongresi traju jedan-dva dana, a priprave na nJih čitave mjesece!
Bez ir1ve l rada ne raste nl cvijet u vr1u, nl klas u polju. Pa zato je l za svečanosti( kao što su euharistijski kongresi, nufno potreban ozbiljan rad i mnoge žr1ve. A taj rad, l te !rtve se uvijek Isplaćuju, je_r kongresi Imaju veliko značenje za duhovni il· 'Vol vjernika.
Ponajprije se kongresi priređuju zato, da se proslavi !(rist. - On Je središte svega, vidljivoga l nevidljivoga svijeta. On je nprvl l posljednJI, početak l konacn. l ml unemamo drugog Imena pod nebom, u kojemu bl· smo se mogli spaslfi«f Traflmo ll pra· 'Vi put, čeznemo ll za Istinom, l{ubfmo ll potpuni život, sve ćemo to naći u Njemu, u Kristu, koJI je najsjajnije ))svijetlo svl)eta<C.
Zivot je takav, da se u njemu zaboravlja na središnju ulogu Kristovu u povijesti čovječanstva. ZaboravlJa se, da je On prvi 1 posljednji, da je Je~ino neugasivo l sjajno svijetlo sviJeta.
A euharistijski nam kongresi sve to dozivaJu u pamet. Oni u nama o~lvljavaju sviJest l spoznaJu, da je Krist sve, a da smo ml bez Njega nl· lta, l da bez NJega ne možemo ništa učiniti.
Kongresi su Javno l svečano očitovanje vjere u Krista. - Ima Ih, koJI bl nas htjeli stjer\!lti u crkve, pa da se .samo u nJI,ma, Iza zatvorenih vratiju, molimo l ispoviJedamo svoju vjeru. Jer da je, tobože, vJera privatna stvar. Svojom vjerom, kafu, ne smijemo nlkoga zanovijetati nl uzbunjlvatl.
Takvi nazori su protivni duhu l Istini kršćanstva. $Jo je Istinito ·, dobro, ne rnofe ostati u samoći 1 tlllni, u skrovitosti pojedinih duša, Između leflri crkvena zida. Svojstvo dobrote Je, d.a se sama od sebe liri na sve :sfrane, a zahtJev istine Je, da osvoJI 'SVačiJI razum. - ~ato je svaki euharistijski kongres Jedan veliki l urnebesni poldJk: Hoćemo da Krist vlada
j ' nC!_d nama! Da On uđe u sve javne ustanove! Da se njegova riJeč čuje na svim mJestima: u svim uredima, u SVI'!J. ~kofa'ma, po s'!lm trgovima l cestam·a.
A l zato su kongresi, da se naullmo Javno l neustraJivo lspo~IJedatl svoju ~Jeru_. - Jo~ nekako vJeruJemo. l molimo, kojlp,ul, B,oga. AIJ nls.mo toIlko Jaki, da svoJu vjeru J pred drugi·
Sibenik, 18. lipnJa 1939.
Naša muška riječ Mi ne ćemo ovaj prostor otvori
ti za advokaturu svećenika na selu. Ali, neka se nade iko, ko hoće bili pošten, pa reče, da rad svećenika,
.komu je duša poštena a prožeta osjećajima dužnosti u radu za opće dobro, nije prvi od prvih u zaslugama na izgradnji društvenoga dobra sredine u kojoj živi. l to u današnjem vremenu previranja i velikih preokreta. Kako su mučni poslovi moralnog izgrađivanja u časovima , kada je ubijena vjera u čovjeka samoga, a da ni ne govorimo, kada je riječ o pitanjima koja nadilaze sposobnosti našega razuma.
Pod riječju moral i moralni život mi primamo sva ona duhovna dobra, koja su za javni život ono što je duša za fijelo. Moral je za socijalni život i srce i pluća, i krv i zrak. Ako je moral visok, onda će društvo proći puno lakše sve krize, pa došle s bilo kojih strana. A moral je danas na tankim granama, radi toga osjećamo zamor i raspadanje. Neka se budalama govori, a ne nama, ljudima razuma, da se ikakva dobra mogu čekati od morala koji ne sloni na živim temeljima vjere u Boga.
Nikada u nikakvim pojavama, a pogotovo kada je riječ o osobama, ne smije se sve pod jednu kapu stavljati. Zalo mi nikada ne govorimo: sve što dolazi IZ grada, smrdi, a što dolazi iz sela, miriše. Naravno, da s ovim ne otstupamo od istine, da je selo zdravije od grada. Ali nismo daleko od istine, kada rečemo, da razna »gospoda«, gradski ljudi, koji dolaze koji put k nama, najčešće zasmrde. Dodu nam na govornički podij, lomataju i do punih 60 minuta. Nadrobe svašta, a sutra, ako ne iste večeri, vidimo da nisu rekli ništa. Za sada mi ne vodimo o tomu računa, ko im plaća auto i sprema večeru. Nama je, ljudima koji se grčimo u mučnim poslovima, a bez nadnica i salonskin auta i pijanih večera, da toj svoj gospodi najprije pismenim putem rečemo: ako ne gradite, barem ne rušile. A rušiti je, u našim očima, ubaciti upljuvak ondje, gdje se poda prilika, proti temeljnim zasadama moralnoga života našega. Neka ta gospoda jednom zauvijek jasno istupe, pošt,eno, ljudski, otvoreno, pa reku i ustvrde - da hrvatski narod, po njihovoj za-
' -ma očitujemo, da se l Javno, nasred trga, pomollmo, dok zvona raznose večernji pozdrav Mariji. Stid nas Je pokleknuti pred Bogom koji prQiazi mimo nas, da, po posljednjlput, posjeli Jednoga naleg na smr1 bolesnog br'ata~ telko nam Je skinuti lešlr, kad prolazimo mimo .crkvu, u kojol živi, bdije l ljubi na~ Ona! koJl je, nekoć, na zdencu govorio Samarltankl o čudesnom, nepresullvom Izvoru vode five.
Kongresi nas uvjeravaJu, kako u svoJoJ vjerl nismo osamlJef\1, kako smo s tlsutama povezan! u jednom
misl', ima graditi sreću na nazoru bez Boga, mimo Boga i protiv Boga, pa ćemo se onda pravo u oči pogledati. U prot ivnom slučaju mi ne znamo dokle ćemo biti strpljivi, pa na račun bilo koji i bilo čiji, i reći: dosta više bezobrazluka i izrabljivanja naše dobrote.
Ne damo mi u temelje naše vjere i života dirati nikomu, pa bio mu brk do uha dug i dolazio u ime bilo koga.
Plitko, šušičavo, da ne rečemo nešto još težega, jest prebacivati borbu unutar redova, dok još nijedna fronta nije probijena. Covjek dobija dojam da se ide za tim, kako bi se ljude zabavilo a plodove neka pobire svak, a narodna sretna budućnost sigurno ne će. Mi ne znamo u povijesti za ijedan narod koji bi svoju verc:;,,u do5izao u životu koji bi bio daleko od temeljnih moralnih zasada. Mislimo da ni naš narod ne može bi ti u tomu izn im ka.
Imamo mi toliko poslova, da čo vjek ne zna gdje je uopće što jačega učinjeno. Da se svi bacimo, sa svim moćima i volJom, i opet bismo imali što rad iti, a kamo li ne bi imali poslova oni ko;i predvode. Pustimo mi jalova majmunisanj a onoga što smo o drugima pročitali ili čuli, pa gradimo svoje dane na temeljima vječnim i neprolaznim. Sigurno nisu bili budale eni koj i su islupal1 s parolama: >>Bog 1 narod«, »Bog i Hrvati«, »Za Boga i Hrvatsku << , >>Vjera u Boga i seljačka sloga«. Mislimo da smo na liniji mi s vjerom u Boga, a da su sašli s nje onl koji tu glavinjaju. Za sada ovo.
Junior ~~~~~~~~~~~~~~-~
prema nO· vom ustavu, bit će izgrat\cno. no. načelu kršćanske solid trnosti. Imalo. bi posebno· ga predsjedniku. - U najskorije vrijeme imal i bi započeti pregovori radi klapanja konkordatn . ar. za tupnik i b iv'i ministar idor, koji je odreden za lovačkoga poslanika pri Vatikanu, otpu tovat će narednih dana u Rim. - linistn.r predsjednik Tiso održao je ovih dnna govor, u kome je naglasio, dn lovački narod zna, kome ima zahvaliti svoju samostalnost. Slovački narod bit će svakoga časa spreman poći u rat na strani velikoga nj emačkog carstvo. protiv najvećega neprijatelja Evrope - boljšcvizmo..
čuvstvu l u jednoj misli. U nama se, gledajući ona mnoštva molilaca l klanjalaca, porađa ponos, da smo vjer· nicl, da smo članovi sveopće, euharisfJ1ske katoličke Crkve. l vraćamo s~ u svoje tthe d.omove s rasplamsalim vjerskim odulevl)enjem l odlukom, da ćemo unaprijed biti otvoreni borci za pobjedu Kristovoga kraljevstva, Qa zemiJI.
Euharistijski kongresi nam priblliuju l tajnu Euharistije. Opojeni sjaJem l ljepotom, s kojima se dariva Krist pod ponlznlm prilikama kruha l vina, vlfe nam niJe tako teško vJero·
RUKOPISI SE HE VRAeAJU. IROJ eeK. Ri.C:UHA ll.Ut
Za euharistijski kongres u Primoštenu
PREUZV. SREBRNIĆ NA KONGRESU. Našem kongresu u Primoštenu, uz našega domaćeg biskupa, prisuslvoval će i krčki bisku p preuzv. dr Josip Srebrnić, predsjedn ik našeg stalnog odbora za euharistijska kongrese. Tim smo osobito počašćen i, pak se od srca radujemo. Preuzv. Srebrnić će služili ponoćku uoči glavnog kongresnog dana i održali svečani govor preko svečane ponlifikalne Mise preuzv. Milete na glavn i dan kongresa le imati posebni sastanak i dogovor sa prisulnim svećenicima.
ODGOVORITE NA PISMA! Ov ih dana je župski ured u Primoštenu upravio na sve župe, iz kojih se očekuj e veća grupa vjernika, pismo s ovim pil1mjima: 1) Koji će poprečan broj učesnika biti iz vaše župe? 2) Oko kojega sala mislite doći i s kojim sredstvom? 3) Da li će narod, bar većinom, sobom donijeli hranu ili reflektira na hranu u Primo~lenu? - Molimo, da se na la pitanja navrijeme odgovori.
U PROCESIJI svaka će župa ići zasebno, ako dođe u većoj grupi. Ako dodu samo pojedinci, oni će se moći pridružili drugim susjednim župama. Svaka grupa treba da u procesiji pjeva poznale Marijine i ostale nabožne pjesme, ili da glasno moli Gospinu ili Zlatnu krunicu. Najbolje je da pojedini župnici idu sa svojom grupom, le da predvode pjevanje i molitvu, a uz lo da paze i na red.
DJECA ZA CVIJEĆE. Ako je ikako moguće, neka se iz svake župe dovede po nekoliko djevojčica obučen ih u bjelin u, svaka s košaricom cvijeća. Te djevojčice će, kao zajednička grupa, ići u procesiji ispred Svelo(ajslva, i lu će prosipali cvijeće.
BARJACI. Neka se ne zaborave don ijeti za procesiju crkveni barjaci!
GLAVNA SVRHA KONGRESA jest: duhovni preporod naših vjern ika putem Euharistije . A lo se ne poslizava samo vanjsk im svečanostima, već poglavito: molitvom. Zalo j o~ ov ih nekoliko dana do kongresa zajedn ički molimo, da bi ovaj kongres imao lo više duhovnoga ploda.
POPUST NA !ELJEZNICI već je zatra~ žen. Njegovo odobrenjE! očekujemo od dana u dan, o čemu ćemo pravodobno obavijestili sve zanimanike.
PAROBROD!. Dosad su predviđeni za nedjelju 25. Vl. ujutro ovi parobrodi: 1. Od Skradina do Primoštena za Skradin i sve okolne župe. 2. Od Pirovca do Primoštena za Pirovac, Murter, Tijesno, Belinu i Jezera. 3. Od $ibenika do Primoštena dva: ujutro tač-
vati u styarnu Njegovu prisutnost pod tlm prilikama. Ta tajna postaje nam bliza, topla l draga. l ml pos\atemq jeleni koJI čeznu za Izvorima vode žive.
U tu svrhu se priređuje, zadnje nedjelje lipnja, i n,aš ovqgo~l~nj! kongres u Primoštenu. tamo će se skupi· fl vjernici nale šibenske bjskuplje na ljubavni sastanak s Kristom, l re.ćl će
~u složnim glasom: Tl pobjeđuj, kra· ljuj l ~ladaJ, a ml ćemo Te slulatl l ljubiti!
lg.
S _T~R_A_N~A_2_·-----------------------------------------------~»~K=A~T~O~L~IK~<~< -----------------------------------------------=B~ROJ lS.
no u 7 s. i popodne lačno u 2 s. za svo u
česnike iz Sibeni a i one, kOJ I se pnJavo, da
će putovali preko $iben ika. Sve župnike mo
limo, da nam najdalje do 20. l. mJ. ja e ta
čan broj učesn i a iz svoje iupe, koji kane
putovali kojim od ovih parobroda i odmah
od njih utjeraju novac. Vozna c1jona je iz svih
gorn jih mjesta do Primo~lena i natrag 1 O Din.
Prijave z11 parobroda i uljer11ni no ac nek11
se po~alje preč. don Anl1 Radiću u Sibeniku,
koji je za lo preuzeo brigu. Ako jo! koje
mjesto želi, d11 naš parobrod ukrca i njih, ili
žel i, d11 se Ill njih upril iči posebni parobrod,
neka dollčni župnik lo odmah saopći preč .
Radiću. Iz Zatona, Vodica, Zablaća učesnike
će dovesti u Primo~len motori.
POSEBNI KONGRESNI SPOMEN-ZNAK
već je naručen. Bit će vrlo lijop, ukusan i
značajan. Stajat će samo 2 dinara . Već s11da
stvorimo odluku: Svi ćemo ga nabavili kao
milu uspomenu na ovaj naš ovogodiš nji eu
haristijski kongres, koji nastojanjem svih nas
treba d11 što bolje usp ije i doprinese vjerskom
preporodu pojedinaca, nasih obit elji i svih
naš ih župa. UCESNICI IZ StBEN IKA neka se čin, pri
je, n11jd111je do 21. t. mj., prijave ili svom
2.upnom Uredu ili u Tra fi ci »Kar ilas« (kraj
Kaza lišta) i upl11le Din 1 O za voznu karlu.
Pok11žimo i ovom prilikom svoju katoličku
svijest i u što impozantnijom broju sudjeluj
mo na ovom kongresu, da proslavimo svog11
Eu haristijskog Kralja i isprosimo Njegov lako
polrebiti nam b lagoslov i
ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar
Nedjelju. 1 . Vi. : edjelja u osm1n1
Presv. rca Isusova - (Treća nedjelja po
Dubovima). - v. Leoncij, vojnik . 1\\noge
svoje drugove obrnti,·1i na kr ·an tvo pro
lio je voju krv u potndu voje vjere.
Ponedjeljak, 19. VI. : Sv. Julijana, dje
vica. Zivjela je i djelovala u Florcnciji.
temeljila je Red e tara luibenika Bl.
D je·d e .'larije. tornk. 20. \'1. : v. ih·erij, Papa i
mučenik. Godine "36. izabran je zn Papu.
U obrani katoli'kih i tina bio je od ca
rice Teodore prognan na otok Poncij. i tu
je u naj tra nijim mukama tekao nebesku
krunu. rijedn. 21. \'1.: Sv. V jekosla Gunza
ga zn titnik mladeži. Rod n je 9. o~ujka
g. 1· . Već u 9. godini života po vetio
je svoje ree i dušu Bogu i Bl. Dje,· icL I
nikada kasnije uopće 'nij ni za dlaku o t
stupio od čvr te odluke, da će biti sav
Božji i Gospin. o nmnnestoj godini stu
pi u i u ovački Red. a dnnušnji dan g.
1·91. u 23. godini ~ivota preselio se u
sretnu vječno t sa zazivom pre vetog imc
na Isu o>a. <::etvrtak. 22. YI.: Sv. Pavlin, b i J...-up.
Po lije rorti bogatih roditelja ogromnu
ba-tinu podijeli iromasima i uloži za ot
l..-up robo>a. Kratko vrijeme posli je toga
po tao je snćenik i bi k."Up u Noli. mro
j e g. 431. Petak. 23. Vl.: Sv. Agripina, djevica i
mučenica. ubotn. 24. VI.: Sv. Ivan Krstitelj. Bio
je jedan od najvećih pokornika i S'\"etacn
staroga i novoga za v jeta.
NEDJELJA U OSMINI PRESV. SRCA ISUSOVA
lT JE PO LANI E blaženoga Pe-
t111 Apostola (l 5, 6--11). - Predragi! Po
nizite e pod mogućom rukom Božjom, dn
va uz,; i u dan pohođenja. Yu SYoju bri-
Mrtvoj Emici (Prilikom smrd pok. Emice Ćosić)
O Duhovima smo se vidjele. Osjeća
la am da je to zadnji put. eć onda Ti
si amo tijelom bila uz nas. Duh Tvoj ni
je mogao da hvati nas obične ljude koji
mi lo na svngdnnje brige i bolove života.
Bila si visoko nad nama. uteći i bila
među namu i tek pokatkad si dokazala da
Tvoje lijepe i blage oči još uvijek gleda
ju, da Tvoja laba i izmorena pluća još
uv ijek dišu.
Hoćeš li da Ti pričam kako mi je on
da bilo? Draga Emice, trpila nm to
bom! Htjela sam podijeliti Tvoj bol, htje
la sam Ti olakšati muke, ali kako? I dok
sam nemoćna uza Te jcdila sjećala sam
sc T,·ojc pro~losti. elikom brzinom reda
lc su se like iz đačkog i učitelj kog .livo
ta. Dobru si bila, i kren n. po ' tena u va
koj mi li, pa oko sc ko u udio dn e na
baci blatom na Te, ne ljuti e na njega
- taj To ne pozna.
gu bacite na ""jcl!a, jer e On brine zu
' 'ns. Buo1tc trijezni i bdijte, jer protivnik
Y>I Š 1.l.nao kno ričuci lw obilazi tražeći
koga du pro.ldrc; njemu e oprite, tvrdi u
vjeri , znajući dn jednako tmdunju trpe i
va~ brnća koju u u ,·i je tu. A Bog vu
ke mil ti, koji nas pozva nn voju vječ
nu lavu u };.ri · tu l u u. n ·e 'nn . po~ to
mnio pretrpim , u avrš1ti, uh rditi i ukri
jepiti. Njemu luva i vin t u vijek vje
kovo. c\ mcn. t LIJ EDI \". E\' AND ELJE po Lu-
ki (15, 1- 10). - ono nijeme pribmi'c
e k l u u carinici i grjemici dn ga "uju.
A farizeji i književnici mrmljuhu govore
ći: Ovnj prima grjc"nike i jede njima. I
knztt im ovu pri"u govoreći: Koji čovjek
od vas imaju 1i to ovn~.-n. ako izgubi jed
nu od njih. ne o tnvlja dcvede. ct i devet
u pu tinji i ne ide za izgubljenom. d k
je n nndc'? l knd je na lc. digne j na
na ramena v'ljn rndujući e; i došavši ku-
i nzivljc prij - tel;~ i u jede govore i:
Radujte e n mn')!ll. je r nađoh voju iz
~ubljci!\J o'·cu. }(a ;': m vam. da e tuko
hit i veća i'iHlo. t 1a nebu za jednoga gr jc
~nil...n koji čini pokoru. nego li za devcdc-
ct : d vet flH\'tLnika kojima ne treba
pokore. Ili kojn ženn imaju i d et dn
mn. nko i?gubi jednn d1am. ne u:težc svi
jeću i ne pnret.• J...u 1 i ne trn:li pomnji
vo dok 1c ne.ile? I n&!;.nv 'i azov-e prija
tel j ice i ·u jede govor ći: Radujte e a
mnom. jer nndoh dram koji bijah izgubila.
Tuko. vel.m va m. hi• te rad ost pred nn
dclimn Bo:ljim ze. ;ednoga grje nik a koji
čini prJkr ru.
VEDRO POUZDANJE Današnja nedjelja je kao odjek
blagdana Presv. Srca; današnja Misa
je kao veličajna himna kršćanskom
pouzdanju. U njenim raznim dijelovima Cr
kva nas upozoruje na motive našeg
ufanja: Poqledaj na me i smiluj se meni,
Gospodine, jer sam osamljen i ubog
(P o č e l n a p j e s m a). Naša bijeda,
evo prvoga motiva našega pouzda
nja . Ponor naše slabosti privlači vrhu
nas ponor Božjega milosrđa, jer bez
Njega ništa nije jako, ništa svelo.
(M o l i t v e) P o s l a ni e a napominje nam J<ao
drugi motiv blagodarnu providnost
Božju, radi k'oje treba da na Njeqa
prebacimo svu svoju brigu, jer se On
brine za nas. E v a n đ e l j e oduševljava nas za
ufanje u oproštenje, jer »Će u nebu bi
ti veća radost za jednoga grješnika,
koji čini pokoru, neqoli za devede
set i devet pravednika, kojima ne Ire
ba pokore«. P r i k a z n a p i e s m a potiče
nas, aa zazivljemo Gospodina, koji
stanuje na Sionu, to jest u našim cr
Kvama. KaJ<av motiv neoqraničenoqa
pouzdanja - Gospodin, J<oji stanuje
u našoj sredini, uvijek spravan, da nas
primi l S l a v o s p j e v pjeva nam o o
nom Srcu, kopljem prooodenom i ot
vorenom, iz k'oga izviru potoci milo
srđa i milosti, doJ< P o pr i č e s n a
m o l i t v a temelji svoje pouzdanje na
sakramenat, J<oji smo primili sk'upa sa
svećeniKom, J<ao sigurni zaloq Božje
milosti. Budeš li se znao uživjeti u zna
čenje i smisao današnje lifurqije, na-
Pričala nm č to o Tebi dok i još
bila medu živima. Hvalila nm To i o'ndn.
Zato neću sada ništa nar či to nuglnšnvati
jer neću da posumnjaš da nm sc 1 JU
povela za onima koji o mrtvima najljep-
e govore, amo zato je r su mrtvi, a us
put ubornvljaju što u ve pridonijeli da
im se život prije uga i. Odgovaraće Bogu
za postupak i za svoje ln.ži l
Tvoja slika, čista i jajna, je među
nama koje te u srži poznajemo. Tvoja či
sta lika je u rcimn cljaka u čijoj si
sredini živjela. Ono Tvojo djeco, dio Tvoje
du~e, pla ču i jećaju e svoje dobre učite
ljice. - vi mi hvnćnmo kako Ti je te
ško moralo biti u selu . Ti dobra katoliki
nja u nekatoličkoj sredini u ovim teškim
vTemcnimn kad e na nas gledn sa sum
njom. A Ti i im ugodila. l oni su To do-
li vidjeti po zadn ji put. Znaš, nekoga je
dovela i pusta znatiželja do Tvog odra. H
one dobre duše Tvojih najbližih u selu
poklonile su Ti uze ~oje i im Ti nekada.
otrla s očiju.
Za nn je ada svršeno! Tebe nerol\
više. Da Ti pravo rečem ja no hvnćam
vu dubinu ovoga događaja.. Valjda snm
morala da Ti čujem zadnji gla , da o jetim
l t Don Miho Milić l O. V. t. g. ahrnnjen je vlč. Don ,\\i
ho Milić, žu pnik Bibinja, uz sudjclo,·anje
mjesnih via ti, ~kol ke djece, gg. nu tn ,·
nika i eljnna u obitelj koj grobnici u e
lom lžu. 'provod u uveličali vojim pri-
u -tvom: pre č. gg. Don M. ,. it a n o-
v ić. :lupnik Pn"mnnn, i don •. .\l n n d ić,
ž. Kukljice, te vlč. gg. Don . T o rič. ž.
Zdrclcn, don E. K o n a t ić, ž. Zatona. i
don . e \'i t n n o\' i ć, ž. . l žn. l n gro
bu e opro tio od vogn kolege i mješćn
nina pre č. g. don L v i t n n o v i ć, ori
snvši ga kao čestitoga sveć nika i patni
ka lč. don liho Mil ić rod io e u elom
Ižu 1 -. l . l 7., zn.rcden je zn ve enika
17. Vll. 1910. lužbovao je u: Barbatu,
::?.manu, e trunju i Bibin jama. I ako je
bio krhkoga ?dl n,·Jjn, n i o je dušobri žni
ckc du/no ti 11 · i~ no i revno. bio je lju
bljen i C:nšO:en od vojih župljana i od
vojih J...ol ga Cmro je u bolnici u Zemuniku 29. V .
t. g. Bibin jt·i u i~knznli lijepu počast svom
obljubljenom don .\\ihi. Cijelo je elo a
suznmn tpTtltil voga župn ika do moto
ra. koji ga je odnio u rodno mu mj to.
Dragi don \iho ! Otpočinuo od vo
jih trudova i bolova u zngrljnju IVi tn i
Bl. Oj. Marije, koju i za života toliko
ču tio. Počivao u miru! ----lrebanje Jeronimske lutrije
lrebanje jeronimske lutrije b it će neod
godivo na Petrovo 29. t. mj. i lada će se znali
Iko od kupaca skupina knjiga po 1 O dinara
dobiva još 25, 50 ili 1 OO knjig11 na dar.
Hrvatsko Književno Društvo sv. Jeronima
u Zagrebu (Trg Kralja Tomislava 21) u želji,
da se što više kn jiga r11sp11Ča u narod, odlu
č il o je u ljetnoj sezoni raspačali lijep izbor
svo jih knjiga uz trećinu cijene. Te knjige su
složene u deset skupina po 1 O dinara, a
svakoj je skupini priložen frebnl broJ, pa će
se među kupce, čiji brojevi budu o Petrovu
o. g . ižrebani pod ij elit i još po 25, 50 il i slo
knj iga. Skupine po 1 O d in11ra S ll žrebn im brojem
jesu ove: 1. Vjerska skupina, od Iri knjige (dr t.
Blažević »Apologetika«, dr Juretić »Crkva i
držaVI~<<, M. Yan ino D. t. »Povijest Crkve ka
tol ič ke«).
2. Nedjeljna Evanđelja u 4 sveska, sa sli
kllma i lumačenjim11 nadbisk. dr t. E. S11rić11 .
3. Pobofne priče l pJesme od 4 knjige
(M. Majera »Svijetlo svijeta« i »Golgolske
ruže«, »Hrv. narodne pobožne pjesme<( i dr
V. Deželića »Kraljica Hrv11lan).
4. Svetački romani, 2 knjige (Dr V. De
želića ml. »Sofiju od11bra« i »Sedam pula u
darđni <~).
5. Roman o sv. Franji u 2 knjige (Dr Iso
Kršn javi »Božji vitez« i »Božji sirotan«).
6. Hrvatska povijest u 3 knjige (dr L. Ka
l ić »Na vratima hrv. povijesti«, »Svoji n11 svo
me«, le prof. P. Grgec »Hrv11lski Job«).
7. Povjesnl romani, 3 knjige (dr V. De
želić »U pandž11ma lava«, »M11jka vel ikog11
kralja« i »Pel11r Krešimir«).
B. Pripovijesti iz hrv. krajeva, 5 knjiga
(»Dalmatinke«, "Gorančice«, »SI11vončice«,
~~~
učit ćeš od nje, da se u svim svojim
potrebama s neograničenim pouzda
njem utečeš Srcu Spasiteljevom.
zadnji Tvoj kucaj, pa bi onda vjerovala.
Teško je to ! Nnstojaću da shvatim pa
kad drugi put dođem k Tebi pokleknuću
do Tvoga groba i moliću Ti se. Rekli u
mi dn si umrla kao svetica. Vjerujem -
i živj ela si tako ! Takova Ti je smrt pri
padala. Medu moje mrtve ubrojila sam i Tebe.
Ti ćeš sc JCćati svih nas, a najviše svoje prijateljice.
Sehsualni problemi (HOVA KNJIGA POTREBITA SVIMA\
Zagreb, f 939. IzdanJe kolekcije al slini
flvol•)
Ovo je druga knjig11 u prijevodnoJ ko
lekciji »!slina l život«. koja je izdal11 kilo pr
vu knjigu vanredno zapaženo i priznalo ko
lekiivno djelo »Komunizam l krićani« (Milu
riđe, Berd)11jev, Daniel Rops i dr.).
"Seksualni problemi« su l11kođer pisani u
obl iku samostalnih studija . Na 320 stranica,
četrnaest kompetentnih l priznatih evropskih
pis11ca (psihologa, moralista, liječnika, biolo
ga, sociologa, filozofa i seksologa) obraduju
ozbiljno, duboko l s uvjerenjem ovo ""-'ibolnije l najdramatičnije pitanje eovjekatt.
»Ličanke« i » Bunjevčice«).
9. Omladinske knjige, 2 knjige (»Stare
sl11ve djedovina« hrv. povjest u pjesmi i L.
Coloma "Ta)n11 zelene ptice«).
1 O. Gospodarska pouka na sedam knji
žica. Ovo je zgoda, da može sebi sv11lko jef
tino nabavili dobr ih knjiga, naročito d11 z~
konac lkolske godine nagradi dobre đal!e.
Več za l O dinari! i 2 dinara za poU arinu do
biva sv11lko trostruku vrijednost, 11 još svaki
žrebn i broj daje mogućnost da dobije lijepi
dar od 25, 50 ili čak l OO knjiga.
Križarske vijesti
NOVO KRilARSKO BRATSTVO osnovll
no je u Gr a d i š l u (okružje Đ11kovo).
ODRlANE PROSLAVE. l. Vl. održana j&
u P a kr a e u proslava 15. godišnjice orgđ
nizacije prigodom dijeljenja sv. Potvrde. -
U nedjelju 4. Vl. održana je n11 vrlo svečani
n11č i n prosl11va Križarskog a d11n11 u Tr 11 v
n i k u , gdje su sudjelovala i Bralslv11 iz o
koln ih mjesta. - Isti d11n bil11 je svečanost
blagoslova glazbe Đ11čkog Križarskog Brlll
stva u S i s k u . Navečer upriličeni! je sveča
na akademiji!. OVOGODISNJI ĐACKI TECAJ. Kako j&
već prije javljeno, držal će se ove godine
vel iki cenlr11lni tečaj na O z l j u kraj Kllriov
ca. Tečaj traje od 9.-17. VII. Mole se ovim
sv11 Đačka Bratstva, koja još nisu poslala pri
javu učeslvovanja svojih članova na lom le
čaju, da lo što pri je učine.
AKADEMSKI TECAJ. Poslije đačkog11 te
čaja održaje se isto n11 O z l j u i tečaj akadc
mičllra i abiturijenata od 20.-30. VII. Sve
prijave sl11li na: A. K. B. "Mahnićn, Z11greb,
Palmolićev11 3.
SVECANO PRIMANJE. U D u b r o v n i -
k u je na Duhove obavljeno svečano prima
nje Križara, koje je obavio preč. g. don.
Fr11no Vučetić, k11nonik.
KRilARSKI DAN. Sv11 Bratstva dužn11 s!.l.
da prirede prosl11vu Križ11rskog11 dana. Na
svaku veću priredbu šalje delegata VKB. Ko
liko je kojemu Bratstvu potrebno uputa o
priređivanju križarskaga dana, može iste do
b iti na VKB-u. ODR2AVANJE DUHOVNIH VJE1Bt. Koja
Br11lslva žele, da im se drže duhovne vježbe,
nek11 se j11ve na VKB, pa će im se odrediti
jedan svećenik, koji će dolične duh. vježbe
vodili. TECAJEVI. Da se oživi r11d mnogih Brat
slava, potrebno je održ11vanje tečajev11. Brat
stva bi lo mogla uredili sporazumno s čllln
slvom, pa nam dane održanj11 istih javili. lJ
koliko pojedino mjesto ne bi moglo tečaj sa
mo održali, neka se javi na VKB. p11 će do
biti delegata. Mogu se i bliža mjesta dogovo
ril i, pa u jednom prislupačnijem mjestu ure
diti tečaj za sva okolna Bralslv11. Krajevni od
bori i Okružja mor11la bi posebno lome po
svetiti pažnju. Svaki tečaj, koji se kani odr
ŽIIIi, nek11 se odmah javi na YKB.
.......................................... POK SAJ IZBACI ANJA BIJELA
CA IZ AZIJE. Započela je najavljena ja
panska blokada britanske koncesije u Tient
sinu, nakon što je odbijen engleski kompro
misni prijedlog za uspostavu trajnog odbo
ra. Londonski politički krugovi se boje,
da Japan smatra tu blokadu kao generalni
pok.-u za svoju daljnju akciju, da se izba
ce bijelci iz Azije. U slučaju uspjeha mo
gla bi sc očekivati odlučna akcija Japana
protiv najjače strane koncesije, t. j, pro
tiv medunarodne zone u Sanghnju.
Pošto je J11cques de Lllcrelelle, čl11n
Francuske Akademije, posl11vio problem u
najopćenilijim crtama, d11 istakne njegovu vd
nost, u prvom dijelu se ispituje odnos izme
đu llseksualnosli i ličnosti«. Andre Berge tu
mllči položaj »Djeteta pred spolnim proble
mom<~; Xavier de Lignac iznosi izvrsn11 opa
žanja o »Odnosima između seksu11lnoga živo
lli i ličnosti«. Kako će u vi!e navrata u ovoj
knjizi bili govora o Freudu i njegovoj !koli,
lo je ps i hoanllliličllr Theo Chentrier kritički
izloiio freudovsko slajaliUe pod naslovom
»Seksu11lnost l ličnost po Freudu«. Zatim Tri
stlin de Athayde, psiholog iz Brazilije, prouča
VII principe eugenike i iznosi njezine za
blude.
U drugom se dijelu, pod natpisom »Sek
sualnost l moral« raspravlja o moralnom gle
diUu. »Biologija l seksualni marili« se xov&
studija O. Monchanin11, 11 '!'Seksualna higijena
lli seksualni morili« studija B. l11vaud11i lju
di su lo čvrsta pogleda, 11 i čvrst11 uvjerenja.
Budući da spolni ilvot nije samo dlo
~ndividualnoga života, nego on zauzimlje
~rio važno mjesto i u ljudskom druJtvu, to i&
u trećem dijelu glasoviti francuski »persona
lista« Pierre H. Simon proučio ovaj dio.
ore izjm niks dra \\j
a nonnstnl sporazumu. ( dem eo tim!. d3 sprijttt dritme nje
smel!ni rtZl
dutlo ti i be olllO!!U i drugih. \'111
sjemtniile u
ilja~ U nj se tdju u sebi i svele svoj il kojoj je gla
!dt", u
ima pet r
IKe prival
ke Uohle g ba< · drža
n i misao gu privafno onaj, kop ie stu n.a~anu t
Bogu u ~l llent obitelj ~na ~ja•
vrlo dobrim 4. biti knp Iz hkvoga 1
ie9a ~~ lmajiJ P<>~aH odgovor val marku. Mo do. Still!!
i. '
., l
t
•·
l-
BROJ 15. ----------------------------~nKATOLIKu
Iz naših Rrajeva t UL 1 PAVELić D. l. 14. t. mj.
umro jo u Zngr bu, nnkon duge i teške bol~sti, poznati hr-vnt ki književnik i prevodtl n l u ovu o. Ulnn PnYelić, odlični naš kulturni i vjer ki rudnik. Rodio e 1878. u Krivoputu kod enju. 1902. zaređen je zn svećenika. Kn svećenik vri;io je rnzne lužbe u raznim mj timu mnogo ljubavi, savje nosti i rcvn ti. udjelovao je s pk. Roguljom i Eckertom kod osnutka »Riječkih ovina«. Kasnije je bio urednikom » n rodne Prosv jet eo: i njene Zabavno knjižnice. 1924. stupio je u i usova ki red to nn tnvio svojim plodnim literarnim i vjerskim radom. Kno pje nik surnd ivno je u brojnim katoličkim ča opisimu. Izdao je i nekoliko samostalnih zbirki. Istakno se i kao prevodilac. Prevodio je takoder crkvene himne iz latin koga, zatim pjesme iz ru koga i francuskoga . Kao urednik »Gin nika Presv. rca I usovac podigao gn je ubrzo na zamjernu visinu. Počivao u miru! Tjegovoj redovničkoj braći našo sau češće!
DO POR Z lA \OR DOći! Sarajevska »Jugoslaven kn Pošta« od 14. t. mj. na istaknutom mjestu dono i ovu posebnu izjavu dr n 1 n č k n u "'ezi s obnovom akcije zn sporazum: :oi kad bi vidljive i neYidljive sile, koje su protiv sporazuma, bile daleko jače nego ~to jesu. do sporazuma mora doći, jer srp ki narod zna, da je zadovoljna Hr-vatska što i nužna jugoslavenska dr-.lavno:. - Zngrebački
»Hrvatski Dnevnike od 15. t. mj . prilikom ove izjave piše : »Ova je izjava predsjednika dra \ačka do la u vrijeme, kada se u novinstvu ponovno sve vi e raspravlja o sporazumu. Ona je ujedno i odgovor onim elementima, koji su se počeli ok'Upljati, da spriječe provedbu takve organizacije držan1e zajednice, koja bi omogućila nesmetani razvoj i hrvatske i srpske indivi dualnosti i koja bi mjesto sporova i borbe omogućila suradnju u intere u jednih i drugih. Varaju se svi, koji mi le, da ova državna zajednica može biti jaka, ako u njoj ne bude zadovoljna i Hrvatska.«
SALEZIJANSKA SVECENICKA ZVANJA. Družba Salezijanaca ima kod Hrvata svoje sjemenište u Zagrebu, Omiška ul. 2 (Knežija). U nj se primaju oni mladići, koji osjećaju u sebi želju da posl11nu svećenici i posvele svoj život i rad u salezijanskoj Družbi, kojoj je glavna svrha katoličk i odgoj na~e
mladeži, u prvom redu radničke. Sjemeni~le
Ima pet razreda klasične gimnazije. Učen i ci
uče privatno u sjemeništu pa na koncu svake U:olske godine polažu ispile na zagrebačkim državnim gimnazijama. Po svršenom petom razredu pilomci se primaju u novicijat i na daljnje ~kolovanje na trošak Družbe. U sjemeništu primaju se i oni mladići, koji su prekoračili određenu životnu dob za upis u prvi razred državn ih g imnazija, t. j. 12 godina, ako osjećaju poziv z11 svećeničko zvanje i smisao za učenje, buduć i da i oni mogu privatno polagali državne ispile. Svaki onaj, koji želi bili primljen mora: 1. imali či
slu nakanu i tvrdu volju svoj život posvetili Bogu u Salezijanskoj Družbi; 2 . bili iz po!tene obitelji, zakoniti sin, a blaga i otvorena značaj11; 3. imali s odličnim ili barem vrlo dobrim uspjehom svršenu pučku školu; 4. bili krepak i zdrav. Ko je bio olstranjen Iz kakvoga zavoda ili je već bio član koJega reda, ne može biti primljen. Molbe se Imaju poslali najhsnlje do 1 S. kolovoza. Za odgovor valja priložili pošt11nsku lak.senu marku. Molbe valja poslali na Omladinski dolft Salelljanaca, Zagreb U, Omllka ul. 2. ............................ pitanja obzirom na »Brak i drušlvocc, 11 liječ
nile Rene Bio! obzirom na »Proslilucijucc.
Cetvrli dio je posvećen spirilu11lnom čo
vjeku. Glasoviti ps iholog Gustave Thibon pokazuje u studiji »Osjeti i duh«, koliko osjećaji djeluju u duhovnim nastojanjima čovjekovim; pastor Roland de Purry upoređuje zemaljsku ljubav i ljubav prema Bogu u originalnoj studiji >>Eros i agape«; veliki njemački filozof Peter Wusl dokazuje nam u divnom čl11nku •Metafizičku misiju žene«, 11 napokon slavni Maurice Zundel, kojega u Francuskoj paređuju sa Cl11udelom, prikazuje kontemplat ivno-poetskim stilom »Ljubav kao sakr11menalcc.
Peli d io sačinjava sintetičko-filozofsk i pogled na modernoga čovjeka i modernu kulturu, koja se guši u seksualnoj anarhiji. To je »Poživinčeni sud o čovjeku« od Daniela
Ropsa. Cijena je knjizi 35 dinara, uvez11no 45
dinara. Tko naruči i prvu i drugu knjigu, dobiva ob11dvije skupa za 60 dinera, uvezano
80 dinara. Naručuje se na adresu: J er o l i m M a
l i n 11 r , Z a g r e b , T r g k r a l j a T o m is l a v a 2 1 . Inače se dobiva u svim već im
knjižarama.
Hrvatski biskupi svom Hrvatskom narodu dom 1300 godišnjice njegovih prvih
p rigoveza
sa Sv. Stolicom ( nstnvnk 5)
eliki na dakle i vu.lni razlozi sile, du pro Inva 1300 godi nji e pokrštenju Ilrvntu , toga na~eg najvećeg nnrodnog jubileja, bude &to ljepši odruz naše ljubavi prcmu Hr-vatskom narodu. jer je on narod sv. Petra.
Potrebu porninjanjn i tavljenJa velikih dogaclnja iz narodne i vjcr ke prošlosti istaknuo je nm Bog već u tarom Zavjetu. Izabranom narodu nalo:tio je, dn vako godine ečnno proslavi osloboclenjc
iz rop tv n cgi pn t kog. YTh u tc pro ln vc označio je riječima: » vorne ćeš inu toga dann pripovijcdnti i govoriti: Eto, to mi jo učinio Go podin, kad som izašao iz 'gip tn. Bit će taj dan kao znak u tvojoj
ruci, kao pornen pred tvojim očima . Za-po ijed Gospodinova neka bude u Tvojim ustimn, jer tc je ospodin jakom rukom izbavio iz Egipta.o:~)
To o lobođenje bilo jo ui tinu velik dar Božji. Po njemu je nad narodom izabranim pre tala vlast nemilosrdnih gospodara i izrablj ivača. Izraelci u dobili svoju vin titu domovinu, u ko joj su po pravoj vjeri mogli mirno živjeti i pripravljati se na dolazak Mc ije i na sreću, što ju je on imao donijeti . Dolikovalo je dakl e, da svaki član izabranog naroda, pa i onaj najneznatniji, upozna nebesko~ dobroči
nitelja, dn e zn njega odušeYi i sve mu vjernije luži.
A zar to isto ne vrijedi i za Hrvat ki narod? Bog je u sedmom vijeku pomogao Hrvatima do pobjede nnd Avarima, dno im novu domovinu, koju još i danas slavimo radi njezine ljepote, priveo ih u pravu Crkvu KristoYU i dno im posebnog znštitnika. samoga Pr-vaka Apo tolskog, sv. Petra. To je dobročinstvo Providnosti Božje bilo u istinu vanredno, i Hr-vati bi ga se morali spominjati vake godine na Petrovo i Bogu zn nj zahvaljivati. vakako dolikuje, dn ga ada nakon punih trinaest vijekova svaki Hr-vat upozna, prizna i spomen na nj dostojno proslavi. U sedmom su vijeku Hrvati odabrali sv. Petra svojim narodnirn zaštitnikom. n u dvadesetom vijeku mi ćemo zahvaljivati Bogu Petrovim riječima : »Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, koji nas po velikom svojem milosrđu preporodi zn živu nadu uskrsnuća Isusa Krista od mrtvih, zn baštinu neraspadljiYU i neokaljanu i neuvehlu, sačuvanu na nebesima za nas, koje čuva po vjeri sila Božja za spasenje.
6) Ex. 13, 8. 9.
Priprn v ljen dn e objavi u posljednJe vrijeme.<< 8)
Proslava 1300 god1~njice naših prvih vczn n Sv. tohcom treba da bude veli čanstven čin zahvalno ti llrvat koga naroda Bogu; čin zahvalnosti za lijepu domo inu, zu dur pruve v jere i zn sva dobročin ·t n primljena tokom trmac t viJekovu.
jedno treba dn to bude čin :zahvalno ti nu 'im junačkim i če titim predirna, koji su nam krvlju stekli i nčuvali "Jijcpu našu domovinu« i vetu katoličku vjeru. Treba da to bude obnova nJihova duha u nnma i jačanje omh tnjinstven1h vrhun ara v n ih veza, koje velu v jcrnike rkvc vojujuće n sretnim i bln.lcnim članovima rkve slavne. Iz pisanih povelja i kamenih ostntaka raznih zadužbina i iz toljetnih borba za kr t časni vidi se, da.
su Hrvati bili ljudi privr-:teni v jeri i Cr k 'Vi katoličkoj, pobožni i Bogu odani. toga s pravom zaključujemo, da u i u nebu stekli lijepu vječnu domovinu, gdJe čekaju
na voje potomke. Hrvabkih Domagoja. i Trpimira, Branimira i Tomislava, Kre' imira i Zvonimira nije nestalo s njihovim prahom, ba.S kao ni onih znanih i neznanih junaka iz redova seljaka i mukotrpne raje, koji su s Kristom poput Simuna iz irene no ili kri~, a onda zajedno s njim bili pro lavljeni. I za njih vrij ede riječi, &to ih je Krist Gospodin rekao 2idovima, kad je dokazivao uskr nuće: " da e mrtvi uskr nuti, to i t ojsije naznači kod grma, gdje naziva Go podina Bogom brahamovim i Bogom Izakovim i Bogom Jakobovirn. Ta Bog nije Bog mrtvih nego živih, jer za njega vi žive.«7
)
Jest, kod njega žive i nebrojene du e hrvat kib pravednika, duše svih Hr-vata i Hrvatica, što su uS'nul e u miru Božjem. Ondje žive i Bogu sc mole zn nas na čelu
nn,;irn blaženicima: Kažotićern, Tnvilićcrn, Krizinom, Hoznnorn, Gracijom i s drugim našim ugodnicim.a Božjim. Kao što su naše veze s iseljenom btaćom onkraj mora sve tješnje i srdačnije, otkako smo se našli u teškim prilikama, tako bi trebalo da o vjcžirno i veze s naširnn, što su već po tigli blaženi cilj u nebu. Oni ne zaboravljaju na svoj dragi »stari kraj«, ali mi premalo mislimo na njih. premalo mo prožeti onim vanredno utješnim i mi
lim člankom vjere: »Vjerujem u općin
stvo svetih«. (Svršit će se)
') I Pet. l, 3-5. 1) Lk. 20, 37. 38.
Proqram 111. liturqijsROSJ honqresa u Đahovu (od 2. do 4. srpnja 1939.)
I. dan 2. VII., n e d j e l j a: U crkvi u 4 s. svečane ,.Vesperaeo:, "veni Creatorc coram ex"}X>Sito Snnctissimo, govor pokrovitel ja kongresa đakovačkoga bi kupa preuzv. dra A. Akšamovića.. - Izvan crkve: l. O tvor kongresa uz kratki pozdrav predsjednika liturgijskog odbora; konstituiranje kon gresnog odbora. - 2. Akademija.
II. dan 3. VU., p o n e d j eJ j a k: Ujutro zajednička recitirana sv. Misa, a zatim prij'e podne: l. Uvodno predavanje: Posvećujuće d jelovan je Crkve po svetim Sakramentima (dr.li g. dr Ivani šić, prof. teologij e u Đakovu). 2. predavanje: Krstionica VTelo duhovnoga života kršćanina (drži o. Joakin Friganović, o. F. M., kateheta). 3. predavanje: Krštenje i krstionica u pr-vim vjekovima kršćanstva (drži dr Ivo Delalle). - Poslije podne: 4. predavanje : Sadašnji r itual krštenja (drži preč. D . Kuknlj). 5. predavanje: Obnova krsnog zavjeta (drži prof. dr M. Markov). U crkvi iza toga sYečana obnova lcrsnoga zavjeta i kratki blagoslov s Presvetim.
Ili. dan 4. VII., u t or a k : Ujutro u crkvi zajednička recitirnna sv. Misa. -Izvan crkve: 6. predavanje: Sv. Potvrda dopuna krštenja (dogrn. - liturg.) , drži o. dr H. Bošković, dominikanac. 7. predavanje: Obred sv. Krizme i njegovo značenje (drži dr Zv. Marković, prof. teologije u ĐakoYU) . - Poslije podne: 8. predavanje: Krštenj e i Potvrda kao Sakrnmenti Kat. Akcije {drli krčki biskup preuzv. dr J . Srebrnić). - Izvještaj liturgijskog odbora. Smjernice dal jn jega rada. Rezolucije. Zaključni govor. - U crkvi : »Tebe Boga bvaHmo oc coram cxposito Snnctissirno.
U nedjelju 2. V II. ujutro jednica liturgijskog odbora.
Dosad su najavili svoj dolazak na kongres ova preuzv. gg. biskup i: kšnmović, Burić, Garić, jaradi, rcbmić i Pušić. Budući zapriječeni, šalju delegate: nadbiskup dr Stepinac, te bi kupi Carević, Budanović, Butorac i Tomažić.
a akademiji 'dddat će posebno predavanje g. prof. 2anko o kulturnom mzvitim Hrvata u vezi s pokrštenjern. Time će sam kongres najbolje poslužiti kao duhovna priprava zn proslavu 1300. godišnjice pokrštenja Hr-vata.
Jadranska i Dubrovačka Plovidba su već odobrile popust od 500/o na svim parobrodarskirn prugama. Očekuje se rješenje Ministarstva Saobraćaja glede popusta na željeznicama.
» LOVENEC« I TROSKOVI SPORAZUMA. Ljubljanski :oSioveneco: osvrćući sc na poznati članak mjesne »Nar. Tribune« piše: »Sporazum ne traži nikakvih si'nnncijalnih žrtava od dr-.lave niti će imati š tetnih gospodarskih posljedica zn nju, samo će biti oštećena klika dinarskih mogućnika, koja je imala toliko godina od ujedinjenja do danas u zakupu dr-tavnu politiku, te ju je centralistički uredila, ne iz ljubavi za drhvu, već samo zn to, da je dobro iskorišćuje i da na račun države dobije povlašteni položaj«. »Slovenec« nadalje kaže, da :oje Stojndinovićeva akcija protiv vlade Cvetkovića već propala. Akcija te grupe zastupnika i senatora ne će ni malo smetati rnd na spornzumu s I Ir
vati ma«.
STRANA 3.
t Emica Ćosić
11 izmaku najvećeg i naJIJep~eg blagdana, spomena najvećega događaJa, TIJelova odletjela je jedna č1~ta. križar~kn duša pred pnJt- tolJe Svcvi~nJcga. Otišln Je u lijepo nebo duša u~:or Kri/.arice 1 kćerke Emice 'o:. 1 ć, učitelJICe.
Draga, vedm i vesela r~mica, iako nježna i krhka zdravlja, radila je, mi lila. i ŽIV jela samo zn llogn i du~. Put njezina života bio Je posut trnj em, ah je ona uvijek išla naprijed, samo da dotle k svome ilju . 1\:jezino srce bilo je puno samilosti
i ljubavi prema svakome, a osobito prema dJ eci, kojOJ je posvetila sav svoj život. Ta e nJ ezina ljubav očitovala još u knžar koj organizaciji, gdje Je kao odltel JIca '\nhh Kriiarica pokazala mnogo truda. Yolje i ljubavi prema malenim djeČJim
dušama. Rad oko djece nastavila je kao učiteljica u vom prvom mjestu službovanja, u Polači. Bila im je dobra i brižna učiteljicu, koja je s nj1rna dijelila dobro i zlo.
E mica je bila du~ prožeta dubokom !'eligioznošću . Kao u čttcljica u pravo lavnom mjestu, iako slaba zdravlja, ona bi pješači la po 3 sata do Kijeva ili Knina i isto toliko natrag, samo da prisu tyuje sv. Misi i sv. Pričesti, odakle je crpila snagu i jakost u svom bolnom životu.
Radila je mnogo i dala sve za svoju drugu križar ku organizaciju, ali bila je Gospodinu milija, i zato je taj skromni cvijet pozvao k sebi.
Umrla je 8. t. mj. u kninskoj bolnici, n sprovedena je na vječno počivalište 10. t. mj. provodu su prisustvovn.Je Križarice iz Sibenika, učitelji i učiteljice kninskoga srezu, zatim njena draga škol ka djeca sa svojim roditeljima, koji o VOJOJ dobro j uči tcljici samo h vaJu govore.
provod je vodio njen križarički dubovnik preč. don Ante Rad ić uz a istenciju o. B. T o p i ća, o. L. B u 1 j a n a, o. P. T o p i ća, o. P. \a n d n e a i o. j . S im ić a. Iza svećeničkih molitava Križarice su otpjevalc pje mu .. o se tro premiJa«. Zatim se od Emice oprostio nadzornik g. L. M l i n ar ević, koji joj je dao priznanje i hvalu kao najidealnijoj, najboljoj i najsavjcsnijoj učiteljici njegova sreza. U ime kolega i kolegica govorio je učitelj g. M. 1 i l o s t i ć, a u ime Križarica . 1 •
S n r i 'n. Ona je u k-ratkim potezima ocrtala Emičin uzornn život i rad u križnričkoj organizaciji.
Emica je umrla, ali ona i dalje živi na nebu moli za svoje roditelje, braću i sestre, svoju dragu križaričku organi-zaciju.
Pokoj joj vječni, a obitelji naše i Jere-no saučešće!
M. M.
Naši dopisi DR HIS
Proslava Maj~lnoga dana.
Ove godine svečano je proslavljen »Majčin dan« od društava Kat. Akcije. Ta je proslava bil11 odgodena za S. Vl. Toga d11na uL crkvenu svečanost, naime sv. Priče sl , priredena je svečan11 akadem ija u Kat. Domu.
Proslov jeo držala gda Gr u b i š ić Nevenka, tajnica Kat. :Zena. Djevoj ke su odigrllle dramu u 3 č i na »Prlslfem«. Djevojčice iz gradanske škole, os im što su igrale u dr11mi, krasno su ispjev11le nekoliko pjesama: nMt~ j
čice «, »Roditeljima mil im«, »Djetinjsko veselje« i »Vesela p jesma«. Bile su i dvije toč
ke solo pjevanja: »M11jčica moje sve« i »Mlije!«. Uz lo neka dječica iz Zabavišta odigrala su neke solo-scene, di11loge kao i prigodne deklamacije.
Sve su lečke bile dobro izvedene, a uspjeh koliko m11lerijalni toliko moralni nije izostao.
Samo postupak upravilelja gradanske škole g . Modruš11na svakog11 je revoll irao. l ako je, n11ime, ovu priredbu sprem11o župnik, koji je i vjerouč i telj na gr11danskoj ško li, i ako je proslav11 ll MIIjčinog danacc općega kllraklera, i ako u ovoj priredbi, kako se vidi iz progr11ma, nije bilo ništa što bi dava lo povoda, da se djeci zabrani, spomenuli gospodin, mjesto da preporuči djeci, d11 pođu n11 tu zabavu, tražio je, da, tko bi htio poć i, mor11 tražit i pismenu dozvolu.
Najgore Je lo, što su dvoj ica učenika l. razreda, Ramljak Pel11r i Andab11k11 Sl11vko, k~d su došli u školu, bili nečovječno šakama ud11r11ni od upravitelja škole zalo, što su prisustvovali loj zab11vi. Cijelo mjesto zgr11ža sc na takqv poslup11k. Roditelji djece upulili su lužbu n11 nadležne školske vl11sli i n11 sud. Islu slv11r učinila su i društva Kat. Akcije.
STRANA 4.
Zatražili su, da mu sc nađo mjesto 1 okol ina, gdje će moći da provađa svojo osnove i s ta kvim metodama, jer je ovdje po l učio bai
protivno l
VRPOLJE (kod ibenika)
Prva pri čcs t d j'ece
1'-a Ttj lovo . t. mj., kao što je kristalnn knplja rost: igrala n·1 jutarnjem suncu, tnl..o su i reu djece, po pni put Bogn-h ri. tu.
togn SYC anog julm znigrnln koja u Z•l par čnsokn imnln primiti u voje 'nC Yinc p r i
U 8. O s. ujutro k renul!t je procesija iz žup kogn • tann prcmn crkvi ču dotvorne
o pc od V rpolJC il. p ro e lJI u prva išlu djeca, obu čenn u bijelim hnljinnmn poput nebe k ih tnnovnikn; na glnvi im bi ja 'e veo, na k ojem u toj a 'e k runa. Iza djece ni u njihovi roditelji, rc tn i i blažen i, što će im u rca nji hovi h inova i kćeri d oć i po prvi p ut Onaj, koj i j e r ckao : »Pu t ite malen e da d odu k meni , jer j e njihov o kralj ev tvo nebesko.« Preko v . Mi e upr. župe vl č. don Ivo J n k o v J j ev i ć dr.lao je krasni govor o »Kri tu kao Kral j u naših du ' u«. voj njegov govor potre no je ve pri utne. Jijedio je nato svečn ni ča p rve sv. Pričesti pre rctne d jece.
P o lije v. \i e bilo je fotogra firanj prvopričc nika i d ij el jenje us pomena na prvu v. Pri če t. Ovoj v e lebnoj • vcčn nosti
doprinijel a j e mnogo veli ka krb i briga vlč. župnika , ko j i j e već od lale Gospe stao priprnYlj ati prvopriče nike ne obično i požrtvo,-no u krsć. nauku, n u zadnje vri jeme za š to bolju i do tojniju pripraYu za prYU sv. i povijed i , -, pričest.
Jedan od prisutnih
Širom svijeta ODL čNl O I Z PAKT LON-
DON- P RIZ-- 'lO K A. Engle ki odaslanik \Viliam trang stigao je u Mosb-u. Tim povodom pari ki »Journal .. piše: >>Cinjenica, da se pregovori prenose u tosb-u ne znači ni ukoliko, da popušta diplomatska aktivnost L otndona i Pariza .. . Francuskn vlada tražila. je od Chamberlainn, da razmotri opravdane zahtjeve l o lotova. druge strane treba poručiti Molotovu, da se mora potpi ati trajni sporazum i prići
lojolnoj suradnji s narodima, koji stvaraju frontu miro, ako se ne želi njemačko
dominacija u Evropi. Ako pregovori s Moskvom 'ne budu zn,~· eni s uspjehom, to će zna čiti rot; ako budu završeni s u pjehom, to će možda značiti mir. U svakom slučaju pobjeda je osigurana.«- >>Kurier Poranny« veli, da su dosad pali mnogi prijedlozi jedne i s druge strane. Kako sada izgleda, u slučaju, da 1o kva negativno odgovori na posljednje britanske sugestije, pregovori će se obustaviti. London i Pariz već soda pokazuju izvjesno ne trpljenje.
Javna zahvala Veleučenom Gospodinu
DRU A TI KAR TUšiCU
liječniku -kirurgu
u ib eniku
U tc koj bolesti, ko j u mi je - ni krivu ni dužnu - prouzrokovao razbojni čki
napadaj u noći 6. IV. iza »Gospina Plača«,
zadavši mi mrtonosne rane na glavi, Vi ste Veleučeni Gospodine, upotrebili svu svoju veliku l iječničku posobno t i vj eštinu, a uz to upravo očinsku zauzetnost, da me otm etc iz ral ja smrti, što e u mojim odmoklim godinama, i uz nastalo otrovanje činilo gotovo nemoguće.
Ipak Vi te s najvećom požrtvovnosti poduzeli sve, te me u kućnoj njezi kod čč.
Sestara franj evaka u Varošu svagdano pohađali, a gdjekad i dva i tri puto; i znhvaleći Bogu va· trud i nastojan je za moj život potp\ino je uspio, te sc oda nalazim zdrav i svjež kao i prije, a uzdam se i unaprijed bez kojih težih po ljedica.
J a n emam riječi, kojima b ih Vam dostatno izrazio onu iskrenu zahvalnost i odanost, koj u osj ećam naprama Vama. eka V om Svemoguć i sto truko naplati, a moja će Vas harnost pratiti do zadnjega daha moga živo ta
Ovom prigodom zahvolju jem od srca Veleuč. primariusu Dru J. Po ini-u, koji
me j e u vrijeme krize prijatelj ski obašao. S izrazom najdublj ega po·tovnnjo
Miljevci, 4. VI. 1939.
Fra Lujo Jurenović, župnik
>~KATOLIK<<
-Zi vo t Sibenik a Tjelovska procesija
Ovogod išnje Tij elovo proslavljeno je u našem gradu veoma lijepo i svečano, kao skoro nikada dosada. Odmah ujutro grad je poprimio jedan na roč l ll svečani i blagdanski izgled. Ujutro, ranije nego ob ično, po sv1m crkvama služene su svečane službe Božje. Glavna proslavi! Tije lova započela je u ka. ledral i u 8.30 s. ponti fika lnom sv. Misom. Pont ifikalnu sv. Misu pjevao je apostol ski protonota r Mons. R. P i a n , uz as is tenc iju preuzv. b iskupa. Na koru nCecilijanski zboru izvod io je Grie sbacherovu Misu »Stella marisu. Preko ofe rlorija žensk i zbor otpjevao je »Hvali Sion «, a bariton Stoji ć i sopran gđ ica
M i rković po jedan so lo komad. Za vri jeme pontifikala na trgu b ila je postrojena če la
kra lj. mornarice s gla zbom, koja je na Gloria, evanđelje, podizanje i prlčest ispalila počasnu paljbu. U međuvremenu veliki trg pred katedralom bivao je sve puniji školske omlad ine, drušfava i raznih korporacija.
Nešto poslije 9.30 s. započela je teofo r ička procesija kroz glavne ulice, koja je trajala do 11.30 s. Na čelu procesije išla je bratovština Gospe van grada sa svojom zaslavom i u pratn ji svoga kapelana, a zatim sl ijedilo je ostalih 5 bratovština sa svojim zaslavama i kapelan ima. Ove godine bratovštine su bile veoma dobro zastupa ne. S bratovštinama pjevao je pjevački zbor, sastavljon od svih gradskih crkvenih pjevača. Zbor je od lično pjevao i ugodno se dojmio gra đan
sivi!. Ovo je prv i pul, da svi gradski crkveni pjevači nastupaju korporativno u tjelovskoj procesiji.
Iza bratovština išla su d jeca iz zab3višta sv. Luce, sv. Dominika i čč. ss. Franjevki. Djeca su uz pratnju svoj ih uč i teljica posipali cv i j eće i p jevali euharistijska pjesmice.
Odmah iza zabavišta iš le su osnovne škole. Osnovne škole pratili su dotični vjerouči
te lji, brojne učiteljice, svečano obučene, i u či telji . Ove godine kod osnovnih škola uvedena je jedna novost. Svaka osnovna škola zauzimanjem gg . vjerouč i t e l ja i gg. učitelja
imala je svoj dječji pjevački zbor, koji je davao mnogo života procesiji.
Iza osnovn ih škola išla je građanska škola i ženska Zanatska škola sv. Luce sa zastavom. l ova škola imala je svoj ženski pjevačk i zbor.
Posl ije zanatske škole išla je preparand ija i realna g imnazija. Obe škole nastupile su sa svojim mješovitim četverog lasnim zborom. S preparand ijski m zborom dirig irao je prof. g. Mo K a r a m a n , a s gimnazijskim prof. g. Mo S t i p i č e v i ć. Oba zbora bil a su na zamjernoj vis ini, te su upravo oduševili građanstvo, koje je vrsn im d irigent ima od.:~
lo priznanje i pohvalu. Iza ško la stupala su katolička dru štva:
Križarice, Zora, Križari i Kat. Muževi. Ove godine »Z ora« je bila veoma dobro zastupana zaslugom nove uprave. Grupa Križarica takoder je pjevala . lsfo tako časne sestre svih mjesni h redova p jevale su razne eu
har ist ijsko p jesme. l ove godine b ila je odli čno zastupan a
mjesna vatrog11sna četa, koja sa svojom un iformom znatno dopr inosi ljepoti procesi je.
Iza v t~ lrogasne čete stupao je »Ceci lijan
ski zbor« sa vojnom glazbom. Zbor je pod dirigovanjem katedralnoga kapelnika vlč .
S p a n ić a kod svakog ollara pjevao: •·Divnoj dakle«, jednom od Oda ka, a drug i put od Viktor ia. Za vrijeme procesije pjevao je »Bog i pr iroda« od Belhovena i razne eu
hamlijske pjesme. Pretstavnici vlasti l kler stupali su ispred
neba. Pod nebom nosio je Svetotajstvo preuzv. biskup uz počasnu stražu . Iza neba išlo jes resko načelstvo i general s velikim broj em
časnika.
Po mn ijenju cijeloga građanstva ovogodišnja fjelovska procesija odnijela je rekord u svakom pogledu. Naroč i to je bio zapažen red u procesiji i u špaliru. Zahvala i priZnanje ide za to u prvom redu novoj držnvnoj policiji. Sve kuće i ulice, kuda je prolazi! procesija, bile su bogato i svečano okićene.
Jedinu nečasnu Iznimku činila je na Poljani zgrada Ć:lnovnlčke zadruge. Na toj ogromnoj palači apsolutno nije bilo niti jednog saga. Ovo btljeftmo ne kao jedan minus vjere, već kao jedan minus kulture l line obazrivosti. Također posipanje cvijeća s prozora ove god ine postiglo je svoj vrhunac. Bez prest anka latice svježega cvijeća padale su na Sveto ta jstvenog Isusa.
Uz ove lijepe !flOmente moramo istaknuti i neke detalje, koji su unašali jednu d isharmoniju u divnoj tjelovskoj harmon fji. Poznale je, da ve ć godin ama brojn i mjesn i uredi ne učes lvuju tjelovskoj proces iji. Biskupski Ordinarija! svake god ine pozivlje sve urede na ljelovsku proces iju, ali jedan d io tih ureda na jedan upravo bezočan način prelazi preko poziva Biskupskog Ordinarijata. Upozoravamo naše čitaoce, da je to osamljena pojava u cijeloj na šoj driav i. Dovoljno je za to proč i
tati Izvješća o tjelovskoj procesiji u zagrebačkim i beogradskim novinama.
t ove godine neki uredi naprosto se nijesu odazvali, 11 neki su se manjkavo, t. j. s najniflm činovniUvom dali rastupatl. Uprava Bolnice, !eljeznice, k'atastra l carinarnice nljesu se uopće oda-zvalll Kao katol ičkf list protestiramo, Uo lefovt dotičnih meda, u jednom člsio katoličkom g)adu, na jedan tako nelijepi načfn potcjenjuju nale vjekovna fradlclje l ll}e'pe vjerske običaje l manifestacije. Svakako se na jviše čudimo r nikako' ne možemo objasnili, zašto se Uprava mjesne Boln ice već
godina ma ne odazivlje pozivu Bisk. Ord inarijata i ne prisus tvuje tjelovskoj procesiji. LIJdom se čudimo ovom geslu bolničke Uprave, jer u našoj boln ici vel ik i dio preteškoga samaritanskog rada nose na svoj im pleć i ma
katoličke redovnice. Cudimo se i za to , jer u odličnom liječničkom zboru naše boln ice nalazi se veliki broj ugledne gg. l ij ečn ika
koji duboko poštuju svoju religiju i jako vole svoje vjerske tradicije. Uvjeren i smo, da se mnoga gospoda liječnici ne slažu s ovom nelijepom gestom sadašnje upr11ve šibenske
bolnice.
Držeći se one : nKomu čast, neka je častcc
- s veseljem bilježimo, da su se ove godine šefovi nekih ureda, koji su se prošlih godina veoma manjkavo dava li zastupati, ove god ine sa mi lično odazvali! Neka im je časti
Ovom prilikom moramo islt~knuti i javno zahvaliti električnoj cenlral i A. Supuk i Sin, koja je u počast Tijelova, za vrij eme tjelovske procesije, d ala rasv jetu cijelom gradu.
Izložbe đačkih radova ll. i 12. t. mj. bila je otvorena izlož
ba radova učenika-ea Učiteljske škole. Izloženi u bili radovi žen koga ruonog radu, m uškoga ručnog rada, zatim crturije iz geografije, prirodopisa i herbnriji. 'ledu radovima muškoga ručnog rada bilo je nešto i rezbnrija kao i ostalih praktičnih
p redmeta. Kao svake godine, tako i ove pokazalo se, dn učenici Učiteljske škole imaju mnogo volje za mčne radove. Naročito su bili lij epi ženski ručni radovi, među kojima je bilo iz1ožcno mnogo rublja s li jepim motivima. čcnicc vježbaonice su takoder pokazale mnogo mora za ručni rad . vc je to velika za Ju ga nove i vrijedne nnst:nvnicc gđice Dobrile B o š k ov i ć, koja je odmah u početku pokazala, dn ima mnogo srni ln za ručni rad, a koja jo znalo i svoje učenice za to si lno odu
ševiti l postići, da jo izlož ba ove godine
bila na velikoj visini. 7., 8. i 9. l. mj. bila je izložba ručnih
radova i crteža u mjesnoj Realnoj gimnazij i. U jednoj clvoroni su bi ll ručni radovi, n u drugoj crteži. Bilo je jnko lij epih
crteža , oso ito iz prirod pisa, a koje su izradili đaci nižih l viših razreda . Zaslugom gg. nastavnika, koji su đake poticali
na rad i nmi uložili dosta truda, crteži u bili veoma lij pi. T akoCl er i ručnih ra
dova bilo jo jako lij epih, osobito miljea i jastuka, izrađenih u raznim vrstama vcza, a također i pletiva su bila dosta. li j epn, to je opet zasluga gdicc nastnv>ni.ce Anko S p o n z a, koja već vi. ~c J!odina radi, da izložba bude na svojoj vi ini. Građanstvo je u velikom broju pohađalo iz
ložbu. 12. i 13. t . m j. održana je izložba žen
skih ručnih radova i drugih đačkih rukotvorina i u mje noj građanskoj školi. 1eđ'u
ž n kim radovima istakli su se veoma lijepo izradC'ni vezovi s narodnim motivima, što služi n R čast dugogo dišnjoj vrsnoj nastavnici gđici Elvici Z n g or e o. O taJim izrndbomn kao: rezbarijom, izrađivanjem
drvenih ili glinenih predmeta i n jihov im vještim bojonj em kao i uhsnim slikama
izložba je i ove godine ostavila Jijef uti
sak n a posjetioce i dokazala im, da ipak njihova dj eca imaju smi la zn rad i ljepotu. Osim zanimanja učenika d o ta su pridonijeli uspjehu g~. nnst~vnicl vje"'tlna.
SVECENIĆ O REĐENJ~. U nedjelJu 19.
t. mj. u cr~vi sv. L u e e u 6 s. ujulro na~
preuzv. biskup podijeli! će svećenički red đakonima: Mundćl Ivanu, Hribernik Dominiku, Bašić Tomi, Matkov Stept~nu, Kranjc Ivanu i Devetak Vojku Fllipjakovu. Mladim levit ima naše najiskrenije čestitke željom da budu svi svećenici po Srcu Isusovom l
BLAGDAN SV. ANTE prosl11vljen je i ove god ine po vjekovnoj tradiciji. Hiljade Antunov lh štovalaca postom i molitvom_ pripravlja li su se za svečev blagdt~n, a ogromni je broj građanstva pristup io sv. ispovijedi l sv. pričesti. Crkva sv. Frane, gdje se odrić!·
vala gl avna proslava, b il a je cije li dan puna svečevih štovalaca . Zadnju sve~anu ponlifikalnu Misu služio je preuzv. b i s k u p . Po
podne u 6 s. razvila se grt~dom duga i lijepa procesija sa svečevim kipom, koju je >~o
dio Mons. P i a n. Iza kipa iiao je preuzv. biskup. Poslije procesije propovijedao je konventualac o. Inocent K o n č n i k, a zatim je Mons. P i a n pod ijelio blagoslov s
Presvetim. PRIREDBA DJEV. DRUSTVA SRCA ISU
SOVA. U nedj. 11. t. mj. u Kt~t.Domu Djevojačko
dru štvo Srca Isusova, uz sudjelovanje zbora »Gospe od Miloslicc, održalo je uspjelu priredbu. t. K e d ž o otvorio je priredbu dobro IZvedenom deklamacijom »Tri riječ i« od A. Sence. Dobro uvježbani ženski i mješoviti zbor »Gospe od Milost i«, pod vodstvom g. Stip i čevića, vrlo efektno otpjevao je par pjesama, le pobrao buran aplauz. Nato su čla
nice Djev. dru štva Srca Isusova pobudile mnogo smijeha i veselja dobro odigranom veselom igrom »Stara gospođa'« . Priredbu je svojom prisutnošću počast io i preuzv. g. biskup.
POB02NOST 15 NEDJELJA U C:AST GO
SPE OD RUZARIJA u crkvi sv. D o m i n i k a počinje u nedjelju 18. t. mj. Svake nedjelje u 6 s. je tiha sv. Misa, molenje ruzarija i zajedn ička sv. Priče st . Popodne u 4 s. ruzarij, govor o pojedinom otajstvu i blagos lov s
Presvetim. SVIM C:LANICAMA ,.2JVOGA SVIJE-
TLA« javljam, da je nakana klanjanja za slijedeći !edan (18.-24. Vl.) : d a n a š e u h ar i stijsk i kongres u Primoštenu u svakom pogledu šio bolje uspij e. - Poz ivi jem sve članice, da u nedjelju Pt t. mj. u 5 s. popodne svakako dođu na s as t a n a k , koji će se održati u Kaf. Domu. - Preporučam članicama, da u nedjelju 18. l. mj. u što većem broju prisustvuju s a t u k l a n j a n j a u crkvi sv. Luce od 4-5 s.
pp. - Don Ante Radić.
U FOND NASEGA LISTA doprinio je prof. don Ante Jagić (Zagreb) Din. 20, da počasti uspomenu pk. o e a p re č . d o n J e r k o!1 J u r a v i ć a , župnika u Benkovcu. -
Uprava harno zahvaljuje. SV. VID, mučenik, slavi se u nedjelju
18. t. mj. u svečevoj crkvi u crničkom polju. U 9.30 s. b it će lekcije, a zatim pjevana ~v.
Misa i propovijed. SV. VJEKOSLAV, z11štitnik i uzor omladi
ne, slavi se u srijedu 21. t. mj. Naša školska omladina, napose mt~li prvopričesnici, neka
toga dana pristupe sv. Pričesti.
BLAGDAN SV. IVANA KRSTITELJA. U subotu 24. t. mj. slavi se rođendan Isusovog preteče sv. Ivana Krstitelja u područnoj crkvi v. l v a n a. U predvečerje bit će večernja
u 6 s. Na sami bagdt~n bit će u 5 s. ujutro lekcije, pak u 6 s. prva pjevaM sv. Misa l u 1 O s. druga, a popodne u 6 s. blagoslov
s Presvetim. SAT KlANJANJA s euharistijskom propo
vijed i bit če u nedjelju 18. l. mj. u crkvi sv.
L u e e od 4-5 sati popodne.
.......................................... ! J:tazne vijesti · ' l
lrPREST 1 I BOMBASKI ATEN TATI U PALESTI l. Nad Tel Aviva proglašeno je opsadno stanje zbog nepre stanih bombaških at~tnta. Pučanstvo ne smije izlaziti na ulicu od 8.30 s. naveče do
4 s. ujutro.
PRI TUP "'P A JOL KE OSOVINI RIJ\1- BERLI 1• Najavljeni posjet grofa Cinna .Madridu i kasniji posjet generala Franca Italiji daju povoda francuskoj štampi nn gndnnju, da s u ti posjeti u vćzi
s pretstojcćim priključ~mjem Spnnjolske osovini Berlin-Rim. Ističe se, da su špan jolski drf.avnici, prilikom svoga nedavnog boravka u Italiji, već pripremili tlo
za sk1npnnje takvog ugovora. JSTARIJl COVJEK. U selu Brnči
štu blizu Gostivnra živi najstariji čovjek Pologa Sali Ređenović-Bnnjica, koji snda ima, kako tvrdi, 117 godina, ako ne i vi· "e. Zeli, dn bi poživ,io još najmanje 20 godina. U životu još nije okusio alkohole
ni zapalio cigaretu, a i kavu pije vrlo rl. jetko. Cuje i vidi odlično . Najviše se tuž· na zube, jer već 30 godina nema nijedno
grt. l
-----------------------------VLASNIK l ODGOVOIHI UIEDHIJ[J DOH AHTI llADIC - SIIEMIK UUCA IL MIKOLI TAYIUCA t17. - YISKAU alACI~• (O. IIIMAIDO
Samo kovne po djela. AH ·Ita sebe, ni ju. Jedin novlo Krl ~
kvu. Allli
ona dana! obličje z nije obeća
ea svijeta• Zato
na l bor~ svog osn uvijek u
Krist j svojih bol prlsulan u uspomeni su1nost m slije.
Ne t njene dog Dovoljno 1
Nas s plamena l ga kr!ćans nosna apo sveli Ivan ~lcama riJ bom•, ka niti uprav da kao 1 va kao ! 1ovac od
l gasila 1
111Unlstilk
l lako je č 111aljskoga
ka borbenost lazgriJaval