Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
gl^^
16 GODINA II
Zagreb, 24. ožujak 1993.
GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb
U POVODU DANA VODA
SAČUVAJMO NAŠE T E B E u pojedinim godinama u nizinskim predjelima vode navn nanose ogromne štete
otplavljivanjem već izrađenih drvnil^ sortimenata, ati pravovremenom izgradnjom obrambenih nasipa i drugim preventivnim radovima mogu se i>il<loniti i ti
nepoželjni efekti naših rijeka, koje bezuvjetno trebamo i mi š\^mar\ više štititi STR. 4.
PRVI MAN KAMIONI w I IviiBi O NAde
UPRAVE strana 16.
24. ožujak 1993.
PREGOVORI VLADE I SINDIKATA
U OČEKIVANJU POTPISIVANJA SPORAZUMA Što bi značio novi Sporazum o plaćama? Zasigurno djelić optimizma za mogućnost preživljavanja.
Uiščekivan] u da se o tekstu Sporazuma o plaćama i ostalim materijalnim pravi
ma radnika izjasni Vlada, Komora 1 druge središnjice, želimo vas štovani čitatelji podsjetiti:
• Kfikva je bila politika plaća u Hrvatskoj?
Vlada Republike Hrvatske je prvu Uredbu o plaćama kojom je uvela ograničenje rasta mase plaća uvela u lipnju 1992. godine, koja je ukinuta pod prijetnjom štrajka za 28. srpnja. U listopadu 1992. godine Vlada je ponovno donijela Uredbu o plaćama kojom je čak predvidjela povrat dijela plaća isplaćenih za rujan. Opet su sindikati udruženi u »Savez samostalnih sindikata Hrvatske najavili štrajk za 10. sliudenog, te je Uredba pala. Um-je<ito Uredbe sindikati su supot-pisiii Sporazum kojim su uvjetno i samo do konca studenog pristali na ograničenje rasta mase plaća, a u cilju stvaranja uvjeta za donošenje gospodarskog programa.
Međutim, došao je prosinac — bez gospodarskog programa. Potpisali smo Aneks Sporazumu te ograničenje prolongirali na Još jedan mjesec.
Ali, kad je Vlada i u siječnju zatražila novi dodatak Sporazumu, odbili smo. Vlada je i u veljači zatražila isto, a na naše odbijanje i prijetnju prosvjednim akcijama, odgovorila je donošenjem nove Uredbe.
Sindikati su se odlučili na štrajk, s nultim zahtjevom da se ukine ograničenje mase plaća, te s temeljnim zahtjevom za uvođenje klauzule ili bilo kakvog drugog mehanizma kojime bi se
jamčilo zaustavljanje daljnjeg pada plaća.
• Kakve su bUe posljedice dosadašnje Vladine regulative plaća?
Plaće su realno pale ispod svakog minimuma za preživljavanje, a time i mirovine te druga socijalna davanja koja prate plaće.
Najniža osnovna plaća je doslovno postala kriterijem socijalne bijede. Nered u isplatama plaća i ostalih primanja je uzeo maha, jer se ograničenje plaća u mnogim poduzećima pokušalo kompenzirati drugim oblicima isplate.
Odgođeno je uvođenje tržišnih principa u uvjete gospodarenja, posebno kad je riječ o poreznom sustavu.
Onemogućeno je odgovarajuće plaćanje vrhunskih kadrova i stručnjaka, te su mnogi otišli na rad u inozemstvo.
Zakočeno je zapošljavanje kod privatnih poduzetnika i širenje poduzetništva.
Inflacija se unatoč svim ograničenjima plaća radniku i dalje kretala u okvirima od oko 30 posto mjesečno.
• Što bi značio novi Sporazum o plaćama?
PRIVATNI SEKTOR: Oko 104.000 zaposlenih izlazi iz bilo kakvog administrativnog režima kontrole plaće i imaju potpunu slobodu kolektivnog ugovaranja plaća.
GOSPODARSTVO KOJE POZITIVNO POSLUJE: oko 400.000 radnika prelazi na slobodnu politiku plaća, uz obvezu poštivanja kolektivnog ugovora.
AKO SE ]0Š NISTE UČLANILI U SINDIKAT ILI O TOME RAZMIŠLDATE.
UČINITE TO ODMAH V t)«J' RJPF4lnF4lfi9i
Pravodobno zaštitite svoj radni odnos i poklonite svoje povjerenje Samostalnom
sindikatu šumarstva Hrvatske
Učlanjenjem u ovaj sindikat ostvarujete: .. 1. Besplatnu pravnu zaštitu (pravni savjeti, pisanje podnesaka, tuž
bi, zastupanje u radnim sporovima na sudu i u poduzeću) 2. Zastupanje u pregovorima i zaštita prava iz kolektivnog ugovora 3. Materijalnu pomoć 4. Zaštitu i pomoć u štrajku 5. Popuste u nabavi roba i korištenju usluga
I TO ]0Š NI3E SVE! SINDIKALNA PONUDA SVAKODNEVNO SE OBOGAĆUJE NOVIM SADRŽA3IMA. UVJERITE SE SAMI U TO!
Posjetite nas radnim danom na Trgu Petra Krešimira IV br. 2, III kat, soba br. 319, ili nas nazovite na telefon: 417-825.
G.C.
JAVNA PODUZEĆA KOJA POZITIVNO POSLUJU: također prelaze na slobodno ugovaranje plaća bez ikakvih administrativnih ograničenja, a sukladno kolektivnim ugovorima.
GOSPODARSTVO KOJE POSLUJE S GUBICIMA: ostaje ograničenje rasta plača od 10 posto u odnosu na rast cijena na malo.
INSOLVENTNI NA DAN ISPLATE PLAĆA: mogu povećati plaće po kriteriju 0,85 poena od rasta cijena na malo.
NEPRIVREDA: mogu povećavati plaće prema rastu plaća u privredi, a sukladno kolektivnim ugovorima.
MEĐUTIM: Svi radnici zaposleni u poduzećima koja posluju s gubicima ili su insolventna na dan isplate plaća zato jer DRŽAVA NIJE ISPUNILA OBVEZE spram njih, izuzimaju se od ograničenja, te im plaće mogu rasti u punom iznosu rasta cijena na malo.
Ovime je očigledno da se sporazumom uvodi »SCALA MOBl-LE«, automatizam rasta plaća
sukladno rastu cijena na malo u omjeru...
• Što s našim ostalim zahtjevima?
Vlada Republike Hrvatske je prihvatila i naše druge zahtjeve, posebito one u svezi neuspjeha projekta pretvorbe društvenih poduzeća. Dobili smo i pismeni odgovor kojim se obvezuje na pokretanje uobičajene zakonske procedure, kako bi se omogućilo da sindikalni predstavnici udu u članstvo upravnog odbora Hrvatskog fonda za razvoj.
Uputili smo i dopis gospodinu Stipi Mesiću, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske s ponovljenim zahtjevom za sazivanje izvanredne sjednice Sabora, uz zahtjev za omogućavanje nastupa sindikalnih predstavnika za govornicom Sabora. Uputili smo i dopis Vladi Republike Hrvatske kojim pokrećemo inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća i besplatna podjela dijela dionica.
NAJVAŽNIJE je ipak naglasiti da smo kroz pritisak na povećanje plaća željeli isprovocirati
mjere kojima će se početi rješavati ne posljedice, već uzroke' drastičnog pada plaća, da smo željeli potaći mjere za oživljavanje gospodarstva, uvođenje reda u naplatu poreza poticanje zapošljavanja i drugo. Željeli smo i naglasiti da je uz rat, uzrokom teške gospodarske situacije i neuspjeli model pretvorbe.
POSTIGLI SMO: da se pregovori o gospodarskoj i socijalnoj budućnosti naše Hrvatske započnu voditi tripartitno, a što je preduvjetom socijalnog dijaloga i konsenzusa. Uspjeli smo i to da se započnu uvoditi tržišni parametri u politiku zarada, kao i da se otvori prostor za dalje kolektivno pregovaranje, osobito na razini grana i djelatnosti.
NAJPOSLIJE: tražili smo mehanizam koji će jamčiti zaustavljanje pada plaća. Predlagali smo antiinflacijski pristup i nismo tražili nemoguće.
Ako Sporazum bude potpisan u predočenom tekstu, radnici će to osjetiti 1 na plaćama.
Gordana Colar
r SJEDIŠTA SINDIKATA
U ŽUPANIJAMA, OPĆINAMA, GRADOVIMA?
Teritorijalni ustroj sindikata treba prilagoditi novom teritorijalnom ustroju Republike. Kako organizirati sindikat?
Svima nam je znano da je Sabor Republike Hrvatske usvojio Zakon o teritorijalnom ustroju države Hrvat
ske, prema kojem je Hrvatska podijeljena na 20 županija, 69 gradova i 418 općina. Bitna je napomena da grad u upravnom i samoupravnom smislu također ima određene ovlasti, pa je u tom smislu istovjetan općini.
Da bi teritorijalni ustroj Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i udruženih sindikata približili državnom ustroju, bit će potrebno obaviti mnogo razgovora, analizirati mnogo mogućih oblika, analizirati mnogo argumenata, interesa, želja i mogućnosti.
Rasprave na ovu temu počele su u svim sindikatima udruženim u Savez.
Da bi bili što kvalitetniji u toj raspravi, Republički odbor SSŠH na sjednici održanoj 28. siječnja 1993. godine odlučio je da se rasprava na ovu temu provede u svim upravama šuma, te da svoja razmišljanja ili eventualne konkretne prijedloge sindikalna povjereništva dostave u pisanom obliku Republičkom odboru, nakon čega će biti sumirani i dostavljeni u Ured Predsjedništva SSŠH.
Sindikalnim povjereništvima u upravama šuma dostavljen je upitnik čiji bi nam rezultati trebali pomoći u odabiru koncepcije buduće teritorijalne organiziranosti.
Prilikom rasprave na ovu temu svakako treba imati na umu nadležnosti pojedinih lokalnih organa vlasti (opći
na, gradova, županija), i to u smislu njihovih nadležnosti koje se podudaraju sa našim sindikalnim interesima.
Zakon o lokalnoj upravi objavljen je u »Narodnim novinama« br. 90/92, te Vas upućujem da i njega proučite.
Kako organizirati teritorijalne organe? U svim općinama — njih 418, u svim gradovima — njih 69, u svim županijama — njih 20?
Budući smo na dosadašnji ustroj teritorijalne organiziranosti imali dosta primjedbi, ovo je prilika, cijenjeno članstvo, da damo svoje prijedloge i stvorimo sindikalnu organizaciju po mjeri članstva.
Da li u svim općinama, gradovima i županijama imati urede, kakve nadležnosti u upravljačkom smislu dati županijskom, a kakve općinskim ili gradskim uredima, koje aktivnosti i područja rada su nam potrebna od teritorijalnih ureda, ili nam je potrebna samo sindikalna centrala, kako i koliko platiti uposlene?
Ovo su samo neka od pitanja na koja treba odgovoriti. A kao najvažnije pitanje nameće se »kako organizirati SSŠH« da svaka informacija može blagovremeno stići do svakog člana SSŠH.
Uključite se i Vi u raspravu o teritorijalnom ustrojstvu sindikata. Dostavite nam svoja razmišljanja, ideje, prijedloge... 0 svakom od njih — rado ćemo razmisliti!
G.C.
hdursč: »HRVA rSKf- <,UME« p.o. Zugreh LJ. F. Vvkoiinovića 2. fP »Hrvatske šume« organizirane su u Direkciju Zagreb i .15 Uprava šuma i to: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split. Direktor poduzeća: Josip Dunđovič, dipl. img. šumarstva Savjet Usta: Prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), dr. Joso OrnCun, Marijan Kolić, dipl. ing. Milan Krmpotić, dipl. ing.
Tomislav Starčević, Filip Šabić, prof. dr. Josip Vukelič Glami I ođgomrai urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Uređivački t^b&r: Petar Jarjević, dipl. in^. (predsjednik), Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Vesnu Hrkalović, dipl. pol. Ivan Hili, dipl. tur. Gordana Cotnar KedakciJ« l/sta: Marijan Domović, dipl, polit. Vesna Hrkalović, dipl polit., Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing., Miroslav
Mrkobrad, dipl. polit. Vesna Pleše, dipl. polit, i Zvonko Peičević Adresa redakdje: Lj E Vukotinovića 2, Zagreb. Tel 041/448-001, 448-034 List »Hrvatske šume« izlazi Jednom mjesečno, a djelatmci JP »Hrvatske iume«, umirovljem'ci, poslovni partneri i djelatnici Šumarskog fakulteta Zagreb dobivaju ga besplatno na kućne adrese. TimS: Hrvatska tiskara Zagreb, Slavonska avenija 4 NakMa: 12.000 primjeraka
24. ožujak 1993.
Analiza izvještaja o poslovanju )P »Hrvatsl(e šume« za 1992. godinu BUDIMO SRETNI I ZADOVOLJNI
Unatoč toga što nam već drugu godinu čak 35 posto naših šuma srbočetničke horde pljačkaju*! ne dozvoljavaju da gospodar imo s našom djedovinom, prema iskazanim vri jednostima, ukupno rečeno možemo biti i zadovoljni. Doš uvijek veći broj naših djelatnika nosi uniforme Hrvatske vojske što se osjeća i u radu u našim šumarijama. Budimo
sretni da gospodarimo sa svojom državom
Godišnji obračun
predstavlja zbir svih poslovnih događaja i promjena u tijeku či
tave 1992. godine za kompletno poslovanje našeg poduzeća. U njemu su iskazani kako proizvodnja, realizacija, investicije tako i svi poslovni događaji koji se odvijaju u cilju ostvarivanja zadataka JP »Hrvatske šume«, Zagreb.
Osnovne karakteristike godišnjeg obračuna su slijedeće: — rađen je na bazi pozitiv
nih zakonskih propisa kao i programa, plana poslovanja, općih akata i Odluka nadležnih organa našega poduzeća,
— sam obračun temelji se na bazi knjigovodstvenih podataka koji su nastali u spomenutom razdoblju i koji su kao takvi evidentirani u knjigovodstvima JP »Hrvatske šume«,
— iako institut obveznog otpisa nakon dospjelog, a nenaplaćenog potraživanja od preko 60 dana više ne postoji, mi smo bez obzira na starost potraživanja i to u onim slučajevima gdje postoji osnovana sumnja u mogućnost naplate, vršili korekciju potraživanja tako što smo izvršili privremeni otpis tog potraživanja,
— uticaj na iskazivanje rezultata našeg poslovanja imale su ratne štete, pa je u Godišnji obračun primijenjena naša Okružnica za evidentiranje i knjiženje ratnih šteta u JP »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb koje treba provesti s danom 31. prosinca 1992. godine.
— izvršena je zakonom propisana revalorizacija sredstava i izvora,
— i pored relativno solidne likvidnosti, što se očituje u redovnim isplatama plaća, kao i realizacija ve
ćeg dijela investicija, koje su do sada bile odlagane, još uvijek nam određeni problem stvaraju nenaplaćena potraživanja od naših kupaca, čiji negativan efekat ubrzanom cirkulacijom novčanih tokova nastojimo ublažiti,
— izvršena su određena rezerviranja za neizvršene radove u biološkoj reprodukciji i to u jednostavnoj i proširenoj.
Zadaci poslovanja u 1992. godini osim maksimiranja proizvodnje u dijelu kojem se može organizirati efikasan rad i čim brže uključivanje u rad onih dijelova Poduzeća u kojima se povremeno može organizirati naznačeni su u Planu poslovanja za 1992. godinu.
Što se tiče okupiranog područja, još uvijek ostaje dosta pod okupacijom što također ima uticaj na naš poslovni rezultat. POSLOVNI REZULTAT
Ukupni prihod moramo promatrat i s korekcijom uti-caja prihoda od financiranja. Glavnina prihoda od financiranja ostvarena je u Direkciji, pa kada bez toga promatramo ostvarenje ukupnog prihoda situacija je slijedeća:
Ukupni prihod ostvaren je u odnosu na plan sa indeksom od 124 posto. Ovaj postotak svoju vrijednost pokazuje tek kada ga usporedimo sa relativnim ostvarenjem troškova. Ono što je značajno za istaći je da smo u zadnjem kvartalu imali značajno ostvarenje prihoda. Naime po per. obr. 30. IX. 1992. godine relativno ostvarenje ukupnog prihoda bilo je 60 posto, a sada kako vidimo ono iznosi 124 posto.
Ukupni prihod s uključenim prihodima od financiranja ostvarenih pri Direkciji bilježe ostvarenje od 129 posto.
Rashodi bilježe ostvarenje od 129 posto. Ako u njih uključimo rashode pri Direkciji bilježe ostvarenje od 130 posto.
Što se iz ovog nameće kao zaključak? Nedvojbeno je da nam prihodi rastu sporije od rasta rashoda. Ako u razmatranju ne koristimo prihode o financiranju tada imamo da nam ukupni prihod iznosi 124, a rashodi 129 posto. Drugim riječima imamo sporiji rast prihoda za 4 posto. Ovdje bi trebalo vidjeti koliko je na to imalo uticaj zadržavanje nivoa cijena naših proizvoda i zabrana izvoza. Ovako va kretanja nam nisu bila u tijeku godine, već naglašeno do izražaja dolaze u zadnjem kvartalu i bitno utiču na pokazatelja za cijelu godinu.
Bruto dobit ostvarena je sa 1.049.532 HRD, a planirana je sa 998.800 HRD ili je ostvarena sa indeksom od 105.
Svakako da to ostvarenje od Uprave do Uprave je različito. Zadnjim rebalansom plana iz rujna mjeseca kao gubitaši planirani su uprave: Osijek, Sisak i Gospić.
A u ostvarenju gubitaka bilježe slijedeće uprave: Osijek, Sisak, Karlovac, Ogulin, Gospić, Buzet i Split.
Dobit ostvaruju uprave: Vinkovci, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Delnice i Senj.
RASPORED DOBITI Kolika je dobit ili gubitak
ostvaren vidi se iza tabele »Pregled financijskog rezultata na nivou Javnog poduzeća u odnosu na plan za razdoblje od l. I. do 31. XII. 1992. godine«.
Raspored ostvarene dobiti predlaže se u smislu naše Odluke o raspoređivanju dobiti kako slijedi: 1) Bruto dobit 1.049.532.000 HRD
PRODAJA DRVNIH SORTIMENATA
Prodaja drvnih sortimenata u IP . »Hrvatske šume« Zagreb, planirana je u količini 2,596.900 m', a izvršena je sa 2,609.950 m' ili plan prodaje je izvršen sa 101 posto.
Od ukupne prodaje drvne mase trupci iznose 1,317.261 m' ili 50,5 posto, ostalo oblo 134.638 m' ili 5,2 posto, sitno industrijsko drvo 338.479 m' ili 13 posto ogrjevno drvo 819.572 m' ili 31,3 posto.
Izvršenje ugovora po kupcima kreće se od 70 do 130 posto. Važno je napomenuti da se primjenjujući politiku prodaje poduzeća, svim kupcima omogućio rad u jednoj smjeni, uvažavajući potrebe finalne industrije, odnosno niti jedna industrija nije stajala isključivo radi nedostatka sirovine. U pravilu problematike isporuke, plaćanja i ostalo rješavano je dogovorno, sa kupcima prema prilikama i uvjetima ratnog stanja.
Izvoz drvnih sortimenata trupci, izvršen je sa 50.841 m' ili 1,9 posto od ukupne drvne mase, a realizirana je vrijednost 13,723.484 DEM ili 324 DEM/m', zatim izvoz ostalog oblog drva izvršen je sa 54,151 m' ili 2 posto od ukupne drvne mase, a realizirana je vrijednost 3,813.401 DEM ili 70 DEM/m", i izvoz sitno industrijskog drva izvršen je sa 32.107 m' ili 1,2 posto od ukupne drvne mase, a realizirana vrijednost je 2,170.831 DEM ili 68 DEM-
Sveukupno izvoz poduzeća u 1992. godini iznosi 137.099 m' ili 5,1 posto od ukupno prodane drvne mase sa realiziranom vrijednosti 19,707.716 DEM ili 144 DEM/m'. Od planiranih 17 posto, izvoz je izvršen sa svega 5,1 posto što je bitno utjecalo na izvršenje jedinične cijene drvne mase, koja je planirana sa 3.767 HRD-/m' ili 87 DEM/m^ a izvršena je sa 11.778 HRD/m^ ili 71 DEM/m\
Ocjenjujući postignute rezultate u prodaji drvnih sortimenata, uzevši u obzir ratne uvjete proizvodnje kao i životne uvjete u Republici Hrvatskoj, može se utvrditi da je postavljeni zadatak zadovoljavajuće izvršen.
2) Porez i vodni doprinos iz bruto dobiti 468.260.000 HRD
3) Neto dobit 581.272.000 HRD 4) 20 posto Prora
čun Državi kao vlasniku 116.254.000 HRD
5) 50 posto za društveni kapi-tal-poslovni fond poduzeća 290.636.000 HRD
6) 30 posto za investicijsku zajedničku potrošnju 174.382.000 HRD Uzevši u obzir poreze i do
prinos i bruto dobit koji izno
se 468.260.000 HRD plus 20 posto za Proračun što iznosi 116.254.000 HRD, ovo poduzeće će iz dobiti dati državi ukupno: 585.514.000 HRD. Do danas smo na ime tih davanja državi uplatili iznos od 107.384.982 HRD, pa ćemo prilikom predaje Godišnjeg obračuna morati uplatiti razliku u iznosu od 360.874.547.-HRD.
Bruto plaće u odnosu na plan bilježe ostvarenje od 96 posto i to na bazi zadnjih re-balansiranih veličina. w
PREGLED FINANCIJSKOG RAZULTATA »HRVATSKIH ŠUMA« U ODNOSU NA PLAN ZA RAZDOBUE 1992. Red. br.
0 1. 2. 3. 4. 5. 6.
8. 9.
10. 11. 12. 13. 14. 15.
UPRAVA ŠUMA 1 Vinkovci Osijek t^ašice Požega Bjelovar Koprivnica Zagreb Sisak Karlovac Ogulin Delnice Senj Gospić Buzet Split
P R I H O D I Plan
2 5.503,100 2.082.100 3.486.000 2.417.600 5.900.000 3,539,000 4.627.000
718.700 1.881.100 1.754.000 6.169.000 3.030.300 1.448.000 1.170.100 1.150.000
UKUPNO 44.876.000
Izvrš. 3
7.022.272 2.454,298 4.^8.567 5.450.734 7.777.044 5,123.808 5.408.665 1,012,128 2,401,963 2,011.882 8.497,443 4.729.276 1.441,053 1.274.835 1.341,019
58,304.^7 :
Ind, • 3:2 4
128 118 125 143 132 145 117 141 128 115 138 149 100 109 117
129
R A S H O D I Plan
9 5,153,100 2,292,100 3,336.000 2,378.000 5.650.000 3.389.000 4.477.000
974.800 1.776.100 1.704.000 5.868.800 2.879.500 1.748.700 1.120.100
Izvrš. 10
6.599,917 6.284.293 5,861.021
3,378.622 6.097.926 3.583,765 4,867.602 2.570.160 2.866.703 2,024.124 6.631.515 5.993.477 1.814.733 1.311.875
1.130.000 ! 1,369.723 I — — " i
43.877.200 | 5T255.456
Ind. 10:9 11 128 274 115 142 107 105 108 263 161 118 112 131 103 117 121
130
BRUTO DOBIT Plan 15
350.000 -210.000
150.000 39.600
250.000 150.000 150.000
-256.100 105.000 50.000
300.200 150.800
-300.700 50.000
Izvršenje 16
422.555 -3.829,995
497.546 72,112
1.679,118 1,540.043
541.063 -1.K8.032
-464.740 - 12,242
1,865.928 • 735.7^
-573.680 - 57 040
20.000 ' -28.704 1 1
998.800 1 . .^ .^^SL*. . .
Ind. 16:15
17 121
-332 182 672
1026 360
---
621 488
---
105
24. ožujak 1993.
Analiza izvještaja o poslovanju JP »Hrvatske šume« za 1992. godinu Sa ostvarenjem plaća si
gurno da ne možemo biti zadovoljni, iako smo u nekim vremenskim razdobljima bili na čelu javnih poduzeća, ali od vremena do vremena varira naše stanje n a toj ljestvici.
Naime, plaće su bile limitirane od strane države i koliko su nam mogućnosti dozvoljavale mi smo to koristili. Proizvodnim radnicima povećavali smo plaću kroz povećanje terenskog dohotka, kako bismo zaustavili odliv direktnih proizvođača, ali obzirom na rastuću inflaciju pitanje je koliko smo u tome uspjeli. Trenutno nam država dozvoljava povećanje plaća i to prosječno neto po radniku 15 posto niže od ostvarenja rasta cijena na malo.
Sve naprijed iznijeto omogućilo nam je ostvarenje prosječne neto plaće po djelatniku promatrajući svaku Upravu kako slijedi:
ZAKUUCAK Za donošenje objektivne
ocjene o poslovnom rezultatu u našem poduzeću nisu dovoljni samo financijski pokazatelji. U šumarstvu je nezaobilazni primarni zadatak izvršenje biološke reprodukcije, ulaganja u opće korisne funkcije šuma i dr., pa vezano za sve to da bi se donijela pravovaljana ocjena o našem poslovanju sve te relativne faktore treba uzeti u obzir. Znači uz financijske pokazatelje obavezno koristiti: naturalne pokazatelje u proizvodnji, kom^ercijalne pokazatelje, analize Razvoj-no-planske službe. No i pored toga usuditi ćemo se samo ha osnovu financijskih pokazatelja iznijeti neke zakonomjernosti;
-1) U cjelini uzevši budući smo ukupni prihod ostvarili u odnosu na rebalp,nsi-rani 24 indeksna poef
še, možemo sa tim kretanjima biti zadovoljni. U komparaciji relativnog rasta ukupnog priho'da bez prihoda od financiranja Direkcije sa relativnim rastom rashoda (129%) ne možemo biti zadovoljni i treba tražiti razlog ovim kretanjima. Smatramo da pored zadržavanja naših cijena i zabrane uvoza postoje još neke rezerve koje trebamo za buduće poslovanje locirati.
2) Bruto dobit pokazuje očekivane rezultate. Iako smo kod iskazivanja ovogodišnjeg poslovanja primijenili Okružnicu o ratnim štetama, zatim izvršili revalorizaciju i izvršili isprav
ke sumnjivih i spornih potraživanja, te izvršili određena rezerviranja za neizvršene radove u biološkoj reprodukciji, sa ostvarenom dobiti možemo biti zadovoljni. Činjenica da smo kao državno poduzeće dali i državi što joj pripada, smatramo da sa takovim rezultatom će i ona kao vlasnik šuma biti zadovoljna.
3) Bruto plaće pokazuju vrijednosti koje nam diktira-f j p i s i . U budućnosti
o bi ozbiljno poradi-ome, da se u našem eću valoriziraju teži rada, koje smo do
s a d i u svim vremenima oslm.ii 1992. godini imali priznate. Nezamislivo je
4)
da radnici u našoj proizvodnji trebaju biti izjednačeni sa svim ostalim radnicima u Gospodarstvu Republike. Cilj nam mora biti da radnik u proizvodnji ima najmanje viši prosjek ako ne više, a ono bar 25%. Bez takove politike koju nam treba priznati i država ostati ćemo bez proizvodnih radnika. Za očekivati je da će nakon podnošenja izvještaja iz sfere: proizvodnje, ko-mercijale, ekologije, uređivanja, analize, plana i razvoja se dobiti jasnija slika o poslovanju ovog poduzeća u 1993. godini.
Pripremio Antun Lončarić
ANALIZA PROSJEČNO ISPLAĆENIH PLAĆA
U POVODU ZZ. OŽUJKA
SVJETSKI DAN VODA G
eneralna skupština UN u svezi prijedloga Svjetske konferencije 0 čovjeko
vom okolišu i razvitku održanoj 1992. godine u Rio de 3a-neiru donijela je odluku o obilježavanju svjetskog DANA VODA — 22. ožujka počevši od ove godine.
Odluka Generalne skupštine o uspostavi svjetskog DANA VODA, polazi poglavito od spoznaje:
— da se u svijetu ne cijeni dovoljno važnost doprinosa vodnih resursa u gospodarskom razvitku i društvenom blagostanju, premda su sve društvene i gospodarske djelatnosti ovisne od raspoloživih količina i kvalitete voda,
— da mnoge zemlje, porastom stanovništva i gospodarskih aktivnosti ubrzano dostižu stanje pomanjkanja voda što ih suočava s ograničenjima u gospodarskom razvitku,
— da promicanje zaštite voda kroz racionalno gospodarenje vodama zahtijeva viši stupanj javne svijesti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Obilježavajući DAN VODA, želi se svjetsku javnost pa tako i našu upozoriti i podsjetiti na činjenice, da su vodni resursi od vitalne važnosti za čovjeka i okoliš te da mogu biti pozitivan čimbenik suradnje među zemljama, istodobno predstavljajući privredno bogatstvo za sve njih.
Vodni resursi su temeljni preduvjet za uravnotežen i tra
jan gospodarski razvitak kako na regionalnoj tako i na nacionalnoj razini. Stoga je važno omogućavanje racionalnog razvitka svih vodnih resursa putem sveobuhvatnoga gospodarenja vodama, te time osiguravanje njihove stalne zaštite od svih oblika neodrživog korištenja i zagađivanja.
Gospodarenje vodama u Hrvatskoj ima stoljetnu tradiciju, utemeljeno zakonskom regulativom od prosinca 1891. godine, što obuhvaća zaštitu od štetnog djelovanja voda, korištenje i uporabu voda, te zaštitu voda od zagađivanja.
U Republici Hrvatskoj djeluje Uprava za vodoprivredu u sastavu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, nadležna za usmjeravanje dugoročnog razvitka vodoprivrede u svrhu promicanja vodnog režima i optimalnog gospodarenja vodama. Za obavljanje vodopriv-redne djelatnosti osnovano je Davno vodoprivredno poduzeće »Hrvatska vodoprivreda« te 30-ak vodoprivrednih poduzeća na utvrđenim slivnim područjima.
Hrvatska vodoprivreda, ovom prigodom, osobito ističe neke podatke:
— regulacijski radovi su djelomično završeni na našim najvećim rijekama ali je potreba za njihovim izvođenjem još uvijek velika,
— odvodnja suvišnih voda predstavlja hitan zahtjev, osobito zbog načina korištenja poljoprivrednog zemljišta. Koliko je to golemi zadatak vidi
se iz nekoliko podataka o vrsti i broju do sada izvedenih hid-rotehničkih objekata. Dužina glavnih vodotoka je 6620 km, dužina odvodnih kanala detaljne odvodnje je 26357 km, ukupni broj objekata je 23000 a izgrađene su ukupno 82 crpne stanice,
— podzemna odvodnja izvedena je na 161.540 ha, što je 19,6 posto od potrebnih 822350 ha,
— opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava je 63 posto (u odnosu na ukupan broj stanovnika prema popisu iz 1981. godine) s tim, da u priobalnom području ona iznosi i do 75 posto pa čak i 100 posto a u slivu Save svega 51 posto,
— navodnjava se svega
6000 ha obradivog zemljišta, — na ukupno 30-ak ribnjaka
u području Save, Drave i Dunava ukupne površine 13110 ha koristi se 400 milijuna m vode godišnje,
— izgrađeno je 17 hidroelektrana proizvodnje 6600 GWh, a hidroenergetski tehnički iskoristivi potencijal iznosi 12600 GWh, te je prema tome iskorišteno svega 55 posto potencijala,
— riječni promet je nedovoljan i nerazvijen,
— u zaštiti voda od zagađivanja su golemi problemi jer se pročišćava nešto manje od 20 posto ukupnih otpadnih voda (540 milijuna m' iz domaćinstava -I- 320 milijuna m' iz industrije),
— zaštiti mora od zagađiva-
Obil ježavajući Dan voda želi se svjetsku javnost, pa tako i našu,
upozoriti i podsjetit i na činjenicu da su vodni resursi od vitalne važnosti
za čovjeka i okoliš nja pridaje se izuzetna pažnja u cilju održanja njegove kvalitete, što je osnova turističkog gospodarstva.
Djelatnici vodoprivrede, zbog svega navedenog u potpunosti su svjesni značenja odluke Generalne skupštine u svakodnevnoj skrbi za gospodarenje vodama. Svojim vo-doprivrednim planovima prvenstvo daju upravo takvim objektima i aktivnostima koji će biti u funkciji gospodarskog razvitka i društvenog blagostanja, a poglavito se odnose na:
— nastavak kompleksnog uređenja vodotoka,
— povećanje vodoopskrbe iz javnih vodoopskrbnih sustava na 90%,
. . ^ i ^ - .» j^
— izgradnju plovnog kanala Dunav—Sava,
— izgradnju prioritetnih objekata za zaštitu voda od zagađivanja i povećanju stupnja pročišćavanja, te
— provedbu stalnog obrazovanja i informiranja pučanstva.
Agresija na Republiku Hrvatsku nije poštedila ni vode, a niti vodoprivredne objekte — od Dunava, brane na Perući, Plitvičkih jezera, vodoopskrbnih sustava (Lipik, Pakrac, N. Gradiška, Osijek, Vinkovci, Zadar, Dubrovnik) i drugih.
Republika Hrvatska u svom opredjeljenju, da slijedi tekovine i norme civilizacijskog svijeta, prihvatila je i prihvatit će mnoge svjetske, a poglavito europske konvencije iz područja voda što potvrđuje i ovim činom slijedeći odluku Generalne skupštine.
S tim u vezi djelatnici vodoprivrede svakodnevno prate značajne europske i svjetske odluke u svezi gospodarenja vodama, razmjenjuju informacije i uključuju vodopriv-rednu djelatnost Hrvatske u svjetske i europske tokove.
Nedavno uspješno održano savjetovanje u Opatiji na temu »Osnove strategije zaštite voda i mora od zagađivanja u Republici Hrvatskoj« samo je prvo u strateškom opredjeljivanju Hrvatske za svekoliko gospodarenje vodama i praktična potvrda navedenih opredjeljenja, čime doprinosimo boljitku naše države.
Mjesec 1992.
1 ^ -'
si; • - ;
aviba;-; H»8nj srpanj
^iSN<iZ
l ^ n Msa^ stodeni prosinac 1992.
D Hn/ateke
12bu8 12^19 15172 17i)&i
m^ ?4245 26892 • 37430 45542 "" b^mi 6(894 74417
OEM
3 227 203 162 156 144 M9 138
i* m 151 13t 125 123
Gospodarstvo Hrvatske
HRD
4 12427 15262 14986 17754 20762 • 24246 27429 5^57 •15785 4 ^ 5 0 61093 73560 33046
ce^ 5
226 198* 161 159 144 150 141 1 ^ 15S 130 123 122
»Hrvačke šume«
HRD
6 14617 i'vtn'i
17076 22005 2 3 7 ^ 28013 27972
_____ 1 g - _ . . H 5 ^ 69296
mm. 37924
D|M
7 266 230 ' 184 WL
\m' 173 143' 200 174 148 140 13S
UPRAVA ŠUMA
Vinkovci Osijek Našice Požega Bjelovar Koprivnica Zagreb Sisak Karlovac Ogulin Delnice Senj Gospić Buzet Split Direkcija »Hrvatske šume«
Broj djelatnika
1.271 571 814 764
1.291 874 941 220 491 488
1.140 445 387 264 287
53 10.301
pRo^irfO mi«iswai ? netto F ^ ^ ^ ^ f ^
3 i ^ ^ R * ; . •: 3f t f l2$ • ~ • 36.888 37.032 .36.48$ 37;S2t
z « ^ d . »®^. CHOS^
\mm %ML% 7 J 3 4
^ J ^ ^ ^ ••^••Sfc'^l 3 f t | | i | r ^ ^ ^ ^ & , m\^m^ > 3|li^HL ^ ^ ^ ^ ^ B > lb57E
' < ^ ! 9 | | K ^ ^ ^ ' M £ a 4 S 3 u f l O
- n l i p l n ^ ^ W ! ^ s w P P i i i l i l ^ ^ 9 > ^ 36-109 1 76.039
37.924
r^ 8g37 9.335
9.037
24. ožujak 1993.
NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA DELNICE IZBIO MEĐUDRŽAVNI ŠUMARSKI SPOR
Sporna površina pod šumom od oko 65 hektara, koju svojataju slovenski šumari, nalazi se na području šumarije Prezid, u predjelu
zvanom »Praprotna draga« g.j. Milanov vrh
Veliku medijsku pozornost javnosti u Republici Sloveniji zahvaljujući tisku i televiziji posljed
njih nekoliko tjedana plijenili su naslovi vezani uz novu (da li državnu aferu?) sličnu Piranskom zaljevu, ovaj put otvaranju pitanja vlasništva nad šumom kojim gospodari Uprava šuma Delnice, šumarija Prezid.
Sporna površina pod šumom, oko 65 ha, koju svojataju slovenski šumari nalazi se na području kojim gospodari šumarija Prezid. Radi se o predjelu zvanom »Praprotna draga« — g.j. »Milanov vrh«.
Tvrdnje slovenskih šumara da Uprava šuma Delnice na navedenoj površini u posljednje vrijeme vrši prevelike sječe drvne mase na njihovoj površini šuma su čista besmislica. Ova površina pod "šumom nikad nije bila slovenska, niti su slovenski šumari gospodarili navedenom površinom, ističe upravitelj Uprave
šuma Delnice mr. Božidar Pleše. Dokaz za takve tvrdnje nalazimo i u zemljišnim knjigama općine Čabar gdje je izvršen upis i čestice koju svojataju slovenski šumari.
Prvi upis čestice 5029 izvršen je 1909. godine. Tada je ta katastarska čestica upisana u z.k.ul. br. 559 k.o. Čabar kao plemićko dobro Čabra. Sve do 1933. g. katastarska čestica 5029 bila je nepodijeljena. Zbog razgraničenja između Italije i Jugoslavije došlo je te godine do njenog cijepanja na dva dijela (katastarsku česticu 5029/1 i 5029/2). Sporna čestica 5029/2 upisana je 1933. g. na ime Chyczy dr Kalmana iz Čabra. Godine 1946. na temelju odluka Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju prenesena je na zemljišno knjižni fond agrarne reforme i kolonizacije, a od 1948. g. se vodi kao općenarodna imovina sve do danas.
Prva Osnova gospodarenja za navedeno područje napravljena
je 1950. g., a u karte su ucrtane granice, vidljivi na terenu kameno vi koji su razgraničavali granice Republika Hrvatske i Slovenije.
Osnovama gospodarenja točno je propisan način gospodarenja na navedenim površinama. Prije ovogodišnje sječe, zadnji put se na tim površinama sjekla drvna masa 1984. g. kako to propisuju i Osnove gospodarenja. Tvrdnje Slovenaca da se na spornom području sječe previše drvne mase ne stoje, naprotiv naši pokazatelji dokazuju suprotno, ističe Željko Perković dipl. inž. šum. šef Proizvodnog Odjela, Uprave šuma Delnice. Dok je 1950. g. drvna zaliha na navedenom području iznosila 261 m'-/ha, 1990. g. drvna zaliha iznosi 415 mVha, što najbolje dokazuje da hrvatski šumari nisu devastirali postojeću šumu, već naprotiv obnavljali.
Zabunu u cijeli slučaj unosi i činjenica da se ta sporna parce-
Zabunu i međudržavni spor nastao je zbog toga što se sporna čestica vodi i u slovenskim i hrvatsicim lenjigama
la, ali pod brojem 1956 k.o. Snež-nik vodi i u slovenskim zemljišnim knjigama na ime gospodina Tomšića.
U međuvremenu Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske u dogovoru s Ministarstvom vanjskih poslova Republike Hrvatske (na traženje Slovenaca) izdaje naredbu od 10. veljače 1993. g. kojom se obustav
lja sječa šuma na spornom području.
Za vjerovati je da će se navedeni spor između dvije države riješiti na zadovoljavajući način i da se oko toga spora neće ubuduće dizati nepotrebna prašina, kojom bi se dalje mogli pogoršavati dobrosusjedski odnosi između dvije susjedne države.
Vesna Pleie
PROSJEČNO, DNEVNO „.
Lovačka kuća Utorić, šumarife Vrbovsko
IZVRŠENI PUHOVI ZA 1992. god. Jedna od najvećih šumari
ja unutar Uprave šuma Delnice kako po etatu ta
ko i po proizvodnim zadacima je šumarija Vrbovsko.
Unatoč prisvitnih poteškoća u prošloj godini kao što su manjak sjekača i ostalih djelatnika u proizvodnji zbog mobilizacije u HV, planovi su izvršavani na zadovoljavajući način ističe Mladen Vinski dipl. inž. Upravitelj šumarije.
Za 1992. g, plan kod četinjača izvršen fe sa 108 posto, razlog prebačaja leži u povećanim sanitarnim sječama. Plan kod listaća. za 1992. izvršen je sa 101 posto.
Plan na uzgoju, izvršen je od jednostavne biološke reprodukcije sa 101 posto, kod proširene biološke reprodukcije sa 115 posto. Nedostatak djelatnika u proizvodnji nastojao se rješavati uz pomoć trećih lica, umirovljenika, privatnika i si. Tijekom prošle godine kroz jednostavnu biološku reprodukciju pošumljavanje je izvršeno na 14,5 ha, a popimjavanje na 18,8 ha. Pošumljavanje je izvršeno sa 650«) komada sad
nica koje su uglavnom nabavljene u rasadniku Oštari-je, Uprave šuma Ogulin. Pošumljavalo se uglavnom sadnicama smreke i jele, ali su se probno na manje površine ubacivale I sadnice hrasta i jasena. Zbog većeg dotoka sredsta\'a od planiranih u prošloj godini, a prema reba-lansiranom planu na uzgoju izvršeni su i veći radovi cid onih koje propisuju Osnove gospodarenja.
'rijekom 1993, g. šumarija Vrbovsko planira posjeći oko 22500 m' brutto drvne mase četinjača i 27300 m' brutto dm-ne mase listaća. Potrebnom sirovinom šumarija Vrbovsko opskrbljuje dr<. nu industriju na području općine Vrbovsko te manje prerađivačke pogone drvne industrije na području svoje Općine,
Pored prodaje dnmih sorti-menata dio dobiti ova šumarija ostvaruje i od lovstva kao sporedne djelatnosti, a uzgoj-no lovište »Litorić« jedno je od najljepših i najorganiziranijih na području Uprave šuma Delnice,
V. P.
rosječni dnevni učinak na sječi prošle godine bio je 9 kubika i veći je od planiranog (8,4 kubi
ka) za 7,2 posto. Dosta velike su razlike medu šumarijama. Najviši učinak ostvaren je u šumariji V. Pisanica (117 posto prebačaja normi), dok je prosječno izvršenje normi iznosilo 103 posto.
Dnevni učinak traktora na privlačenju ostvaren je s 18,3 kubika po traktoru, što je također više od planiranog (15,5 kubika).
Dnevni učinak naHgjeci izradi t privlačenju u vlastitoj režiji (dnevna proizvodnost radnika) iznosio je prošle godine 7,6 kubika, a p/aniran je sa 7 kubika dnevno. Razlika između ostvarenja i plana manja je od 10 posto, što može predstavljati »rezervu« prilikom planiranja. Ako se uspiju odstraniti svi dodatni radovi koji smanjuju dnevni učinak, on će biti i veći. Inače, najveći je bio u šumariji Vrbovec (11,3 kubika/dan), V. Pisanici (10,7 kubika-/dan).
POSLOVANDE UPRAVE ŠUMA BDELOVAR U 1992.
I IZVRŠENJE I DOBIT I uz sve nepovoljne faktore — dobar dio površina u UNPA zoni,
poduže kišno razdobl je, stara mehanizacija, nedostatak transportnih sredstava, manjak sjekača i drugih nepogoda,
poslovanjem možemo biti zadovoljni
Kad netko u ovako objektivno teškoj situaciji ostvari gospodarski plan, onda je to dobro. Kada ga
prebaci, kao što je to učinjeno, makar I malo, u Upravi šuma Bjelovar, onda još i bolje! Nemamo podatke kako je poslovna 1992. protekla u •ostalim upravama, no usporedbe nisu nužne, čak ni moguće. 3er ne samo da su velike polazne različitosti i uvjeti, već zbog (post) ratnog stanja neke uprave nisu radile i još uvijek ne rade na cjelokupnom prostoru.
I kao što je upravitelj UŠ Bjelovar mr Ivan Volf naglasio, uz sve nepovoljne faktore (područja u UNPA zonama, poduže kišno razdoblje, stara mehanizacija, nedostatak provoznih sredstava, manjak sjekača), ostvareni su relativno dobri rezultati. Odnosi se to i na uzgoj (»Na pošumljavanju i popunjavanju napravljeno kao rijetko kada«), i na iskorišćivanje. Najlošije u svemu prošli su — djelatnici! Inflacija i dosadašnji način naplaćivanja od dn/ne industrije uništili su sav trud, male plaće za takav posao tjeraju sjekače iz poduzeća!
Statistika govori detaljno šef proizvodnog odjela inž. Mijo
Kovačević prokomentirao je pokazatelje poslovanja, ustvrdivši da su u
osnovnim uzgojnim radovima planovi promašeni. Tako je priprema staništa obavljena na oko 1.74 ha, njega šuma na 2.137 ha, odnosno, s 103 posto. Pošumljeno je 135 ha (104 posto plana), a popunjavanje je obavljeno na 393 ha, ili 142 posto plana. Niti na jednoj upravi nije posađeno toliko sadnica, niti osvojeno toliko površina! S pošumljavanjem će se nastaviti u proljeće, jer u trapovima i kontejnerima čeka 57.000 sadnica hrasta kitnjaka, 202.000 sadnica jasena i oko 50.000 sadnica johe. Nešto slabije ostvarenje kod čišćenja guštika (94 posto) posljedica je nerealnog povećanja plana prilikom rebalansa kod nekih šumarija, ler prvobitni plan (556 ha) ostvaren je s 105 posto! Treba istaći da je za pojedine radove utrošeno više norma dana od predviđenog, za što postoje objektivna obrazloženja (na primjer kod čišćenja izostala je dodatna radna snaga, kod pošumljavanja i popunjavarija utrošeno je više vremena zbog jakih (velikih) biljaka, potom dosta je vremena potrošeno i za zimsko trapljenje biljaka).
Plan sječe i izrade i ostvaren je s 103 posto (445.000 kubika). Inž. Kovačević ističe veliku različitost među šumarijama, gdje se Izvršenja kreću od 70 do 133 posto (!), nedostatak sjeka
ča u pojedinim šumarijarna, povećan broj sušaca zbog kojih se ponegdje nije mogao ostvarivati redovni plan. I ostali radovi na iskorišćivanju mogu se smatrati zadovoljavajućim: privlačenje je izvršeno s 89 posto (dio drvnog materijala otpao je na samoiz-radu), od toga je 79 posto privučeno vlastitom mehanizacijom, što se također uklapa u planove.
Važan element u poslovanju su i zaštita na radu, povrede, pa onda i bolovanja, _ odnosno gubitak radnih dana. U UŠ Bjelovar protekle je godine zbog bolovanja do i preko 30 dana s posla dnevno izostajalo 92 radnika. Dakle, jedna šumarija! No i to je pozitivan trend prema 1991. godini, odnosno smanjenje broja djelatnika na bolovanju za 20 posto.
Odjel komercijale poslovao je onako kako su to prilike dozvoljavale, odnosno postignute cijene su bile — određene i na svoj način uvjetovane. Ono što svakako nije bilo dobro jest način plaćanja domaćih drvnih industrija gdje se zbog odgode plaćanja i galopirajuće inflacije naš proizvod obezvrijeđivao.
O kompletnim financijskim efektima prošlogodišnjeg poslovanja još se ne može govoriti, premda se može reći da je ostvarena dobit, (m)
24. ožujak 1993.
KONAČNO ODLUKE O STIPENDIJAMA
Određenim izmjenama i dopunama Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata u »Hrvatskim šumama«, te donošenjem
odgovarajućih odluka direktora i Upravnog odbora »Hrvatskih šuma« na 31. sjednici održanoj 26. veljače 1993. godine, konačno su cjelovito regulirani odnosi u oblasti:
— stipendiranja učenika i studenata prema usvojenom Planu stručnog obrazovanja i osposobljavanja kadrova u »Hrvatskim šumama«, radi osiguranja potrebnih stručnih kadrova u procesu proizvodnje, a koji će se školovati u srednjim, višim i visokim školama.
— novčanih pomoći djeci poginulih djelatnika »Hrvatskih šuma« na radu, odnosno u domovinskom ratu, za sve vrijeme osnovnog školovanja
— novčanih pomoći školskoj djeci i studentima djelatnika »Hrvatskih šuma«, koji imaju status prognanika, a sve dok im taj status traje, te
— upućivanju djelatnika »Hrvatskih šuma« na postdiplomski studij.
STIPENDIJE UČENICIMA I STUDENTIMA
Nakon završenog natječaja u »Hrvatskim šumama«, direktor »Hrvatskih šuma«, a na prijedlog upravitelja uprava šuma, te Plana stručnog obrazovanja i osposobljavanja kadrova u »Hrvatskim šumama« donio je Odluku o izboru 49 redovnih studenata Šumarskog fakulteta u Zagre-pu i redovnih učenika Šumarske škole u Karlovcu, koje stipendiraju »Hrvatske šume« do završetka studija, odnosno škole, a prema utvrđenim uvjetima iz Pravilnika o stipendiranju.
Cjelovit pregled stipendista (po upravama šuma) objavili smo u broju 14. lista »Hrvatske šume« od 10. veljače 1993. na str. 14.
NOVČANE POMOČi D3ECI POGINULIH DJELATNIKA »HRVATSKIH ŠUMA«
Određenim izmjenama, odnosno dopunama važećeg Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata u »Hrvatskim šumama«, Upravni odbor »Hrvatskih šuma«, na 30. sjednici održanoj 4. veljače 1993. godine,
o d l u č i o je 0 davanju stalne novčane pomoći školskoj djeci poginulih radnika
»Hrvatskih šuma« na radu i u domovinskom ratu.
Tako prema odredbama Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata
i djeci radnika »Hrvatskih šuma«, p.o. Za
greb poginulih na radu i u domovinskom ratu, do završetka osnovne škole, dodjeljuje se novčana pomoć u mjesečnom iznosu od 60 posto najniže osnovne plaće za mjesec za koji se pomoć isplaćuje.
Novčana pomoć djeci poginulih radnika na radu i domovinskom ratu pripada unazad od 01. prosinca 1992. godine, temeljem Odluke Upravnog odbora »Hrvatske šume« s 31. sjednice održane 24. veljače 1993. godine, i to u 60 postotnom iznosu od najniže osnovne plaće važeće na dan isplate.
Važno je upozoriti, da djeca poginulih radnika na radu i u domovinskom ratu imaju pravo nakon završetka osnovne škole (prema odredbama Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata) na stipendiju, ako redovno pohađaju srednju školu (po svom izboru), a potom i fakultet (kojeg izaberu) sve do završetka srednje škole, odnosno fakulteta i to pod jednakim uvjetima (propisanim Pravilnikom i Ugovorom o stipendiranju) kao i redovni učenici i studenti, koji takav status nemaju, a stipendiraju se izborom putem natječaja.
Prema podacima s kojima raspolaže Pravna, kadrovska i opća služba — Direkcije »Hrvatskih šuma« u svim upravama šuma dovršeni su (ili se dovršavaju) poslovi oko isplata, odnosno doznaka novčanih pomoći djeci (za koje je utvrđeno da na pomoć imaju pravo) i to na njihove štedne knjižice ili na tekuće račune roditelja. Zato su zaduženi Računovodstveni odjeli u upravama šuma.
Postoji mogućnost, da postojećim evidencijama koje se vode u Pravnim, kadrovskim i općim odjelima uprava šuma, nisu obuhvaćena sva djeca koja na stalnu novčanu pomoć imaju pravo. U takvim slučajevima roditelj ili skrbnik djeteta, dužan je obratiti se područnoj upravi šuma i tražiti da se evidencije dopune, a ubrzo nakon toga i ta će djeca primati stalnu novčanu pomoć i to unazad od l. prosinca 1992. godine.
»HRVATSKE ŠUME«, p.o. ZAGREB UREĐIVAČKI ODBOR I REDAKCOA LISTA »HRVATSKE ŠUME« Zagreb
Poziv djelatnicima »Hrvatskih šuma« na suradnju u glasilu »Hrvatske šume«
Uređivački odbor i Redakcija lista »Hrvatske šume«, uz suglasnost direktora »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb
o r g a n i z i r a j u INSTRUKTIVNI SEMINAR za djelatnike »Hrvatskih šuma« koji žele surađivati u glasilu »Hrvatske šume«, kao vanjski suradnici, radi dopisničkog obučavanja i osposobljavanja za novinarski rad i suradnju
3EDN0DNEVNI INSTRUKTIVNI SEMINAR planira se održati koncem travnja 1993. godine P i z i V a j u s e , svi zainteresirani djelatnici »Hrvatskih šuma« bez obzira na kojim poslovima rade i da li već surađuju u listu »Hrvatske šume« kao vanjski suradnici (dopisnici), ili to žele postati, da p o d n e s u kratke pismene prijave na adresu:
»HRVATSKE ŠUME«, p.o. Zagreb Redakcija lista
ZAGREB Lj. F. Vukotinovića 2/11
prijave treba dostaviti do 10. travnja 1993. godine. Prijava treba sadržavati pored osobnih podataka (ime, prezime i adresa _stanovan]a) i podatke, na kojim poslovima djelatnik radi, te u kojem organizacionom dijelu (Šumarija, RJ, Uprava šuma. Direkcija).
O datumu i mjestu održavanja, kao i programu seminara sudionici će biti obavješteni pravovremeno pismenim pozivima.
Redakcija
NOVČANE POMOĆI ŠKOLSKOJ DJECI I STUDENTIMA DJELATNIKA »HRVATSKIH ŠUMA« KOJI IMAJU STATUS PROGNANIKA
Školskoj djeci i studentima djelatnika »Hrvatskih šuma« koji imaju status prognanika, za vrijeme trajanja tog statusa, »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb daju mjesečno novčanu pomoć u postotnom iznosu od najniže osnovne plaće za mjesec u kojem se isplaćuje pomoć, kako slijedi: 1. Učenici srednjiti škola:
a) ako se školuju u mjestu stanovanja roditelja 30 posto.
b) ako svakodnevno putuju sredstvima javnog prijevoza izvan mjesta stanovanja 50 posto
c) ako stanuju izvan mjesta stanovanja roditelja 75 posto
2. Studentima, pripada novčana pomoč od 75 posto
Navedena prava neće ostvarivati djeca djelatnika »Hrvatskih šuma«, koja prima
ju stipendiju ili novčanu pomoć po drugim osnovama propisanih Pravilnikom o stipendiranju učenika i studenata.
Prema odluci novčana pomoć isplaćuje se korisnicima počam od 1. veljače 1993. godine.
Ovom odlukom nisu obuhvaćena djeca prognanih djelatnika koja pohađaju osnovnu školu, a to iz razloga jer roditelji nemaju većih izdataka za »osnovice« (koji školu pohađaju u mjestu boravka), a udžbenike, pribor i dr. trebaju im osigurati odgovarajući centri socijalne skrbi i druge humanitarne organizacije koje brinu o prognanicima.
ODLUKA 0 upućivanju djelatnika »Hrvatsicih šuma«,
p.o. Zagreb na postdiplomsl(i studij Nakon dovršenog postupka oko izbora
djelatnika za postdiplomski studij direktor »Hrvatskih šuma« donio je 9. veljače 1993. odluku 0 upućivanju na postdiplomski studij slijedećih djelatnika po upravama šuma;
Red br.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
10.
11. 12. 13. 14.
15.
• Ime i prezime
Ognjenčić Zeljko Fllsar Ivica Najvirt Željko Đurčević Ivica Aladrović Marijan Blažićević Stjepan Zečić Željko Marinac Tomica Matošević Damir Pečnjak Davorin
Paunović Vesna Dagaš Rade Dubravka Grginčić Ivan Perić Sanja
Erjavec Krešimir
Uprava šuma
US. Požega
UŠ Karlovac
UŠ Sisak
Smjer
Iskorišćavanje Uređivanje Uređivanje Uređivanje Uzgoj Uzgoj iskorišćavanje Uzgoj Lovstvo Iskorišć/vanje
Org.-ek. šum. Org.-ek. šum. Uređivanje Silvikultura
Zaštita
Fakultet
Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski
Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski
Šumarski
16. \/. 18. 19. 20. 21.
22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
Pfaifer Dragomir Drenjanjčević Boris Tone Dalibor Budrovac Zeljka Vinaj Berislav Vizentajer Dasenka
Paket Davorin Romanić Boris Cmelak Siniša Hlobk Dosip Dundović Senka Podnar Vlatko Stanišić Nenad Resler Zvonko Sertić Ante
US Osijek
UŠ Našice
Oplemenjivanje Uređivanje Uređivanje Uzgoj Hortikultura Hortikultura
Uzgoj
Ekonomski Građevinski Ekonomski
Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski
Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Ekonomski Građevinski Ekonomski
31. 32.
33. 34. 35.
Stožicki Ivica Smiljanić-Koružnjak
Belčić Branko List Đurđa Prka Marinko
US. Zagreb
UŠ. Koprivnica
Uzgoj i zaštita Hortikultura
Uzgoj i zaštita Uzgoj i zaštita Iskorišćivanje
Šumarski Šumarski
Šumarski Šumarski Šumarski
36. 3/. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 4b. 46. A/. 48.
Presečan Milan UŠ. Bjelovar Silvikultura Unger Marinko Ernjak Slaven Gereci Mirko Đuričić Zeljko Bartolčić Dosip Bedeković Zeljko Ivezić St[epan Gubijan Zeljko Matančić ]osip Bodeković Marijan Husak Dražen Matić Cedomir
Isk. mehanizac. Lovstvo Uzgoj Uzgoj Uzgoj Uzgoj Uzgoj Hortikultura Uzgoj
Uređivanje Fotogrametrija
Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski
49. 50. 51.
52. 53. 54.
Polak Miloš Godina Goran Kirinčić Željko
]aneš Dubravko Đurašin Vlado Krešimir Štimac
UŠ. Bjelovar
Direkcija
Uređivanje Uređivanje Hortikultura
Uređivanje Ekonomski Ekološki
Šumarski Šumarski Šumarski
Šumarski Ekonomski Šumarski
Svi postdiplomanti, već su zaključili u upravama šuma ugovore o postdiplomskom obrazovanju s »Hrvatskim šumama«, p.o. Zagreb.
Poslovanje u 1992. g. Uprave šuma KOPRIVNICA
NAVIKA RACIONALNO PONAŠANDE Na sastanku šefova odjela i
upravitelja šumarija Uprave šuma Koprivnica,
analizirano je poslovanje ove uprave u 1992. godini. Čelnici Uprave šuma Koprivnica zadovoljno su konstatirali da su svi radovi izvršeni prema zacrtanim planovima a neki čak i više od toga.
Radovi na uzgoju — Jednostavna biološka reprodukcija: Priprema staništa je izvršena na 1369,12 ha. Pošumljeno je 201,63 ha, a popunjavanje izvršeno na 224,34 ha. Njega mladih sastoji-na obavljena je na površini od 2493,96 ha, a čišćenja na 513,40 ha. Zaštita šuma je provedena na 1600,63 ha, a uređivanje šuma na 10.278 ha. — Proširena biološka reprodukcija: Priprema staništa je izvršena na 37,25 ha, a pošumljavanje čistina na 52,01 ha. Konverzije su obavljene na 34,75 ha, a njega na 216,17 ha. Zaštita je provedena na 26 ha. Tijekom 92. godine otkupljeno je 24,07 ha novih površina.
Radovi na iskorišćivanju — sve šumarije su izvršile planirane količine na sječi i izradi. Ukupno je posječeno i izrađeno 268.201 m', od čega tehnike 141.764 m', te 126.437 m' prostornog drveta.
Zaliha drvnog materijala skoro da i nema jer su sve izrađene količine prodane, pa su kupci snabdjeveni i zadovoljni.
Dobre naturalne pokazatelje prate i dobri financijski rezultati. Sve šumarije i RJ su izrazile bruto dobit pozitivno, kao i Uprava šuma u cjelini.
U raspravi su upravitelji istakli da se susreću sa sve većim poteškoćama u radu jer sve više djelatnika odlazi od nas nezadovoljni plaćom. Osobito se to od
nosi na veće šumarije kao Križevci, Sokolovac, Koprivnica i Đurđevac. Tako je na primjer u šumariji Križevci na početku 1992. godine radilo 64 proizvodnih djelatnika (sjekači, traktoris-ti i si.), dok je konac godine šumarija dočekala sa 37 djelatnika. U svemu tome najveći je problem što se tim odlascima vrši negativna selekcija jer nam odlaze mladi i najkvalitetniji radnici.
Velik problem u radu šumarija Uprave šuma Koprivnica je i nedostatak osobnih vozila. Sve šumarije imaju vrlo stare (oko 10 god.) automobile koji se često kvare a i troškovi popravaka su strašno veliki. Upravitelji su zatražili da se što prije pokušaju naći adekvatna rješenja glede prijevoza stručnog osoblja na teren. Upravitelj Uprave šuma Koprivnica inž. Anđelko Serda-rušić je na kraju rasprave između ostalog istakao: — »Nemamo razloga da budemo nezadovoljni sa našim radom, štedljivosti i ponašanjem dobrih gospodara. Pokušali smo se racionalno ponašati s obzirom na okolnosti u kojima se naša država i naše poduzeće našlo. Smanjili smo sve planove na najmanju moguću mjeru i kod izgradnje cesta, nabave strojeva, vozila i slično. Stavili smo u plan nabavu osobnih vozila, obzirom da dvije godine nismo ništa kupili. Do sada nismo dobili odobrenje iz Direkcije, a čujemo da druge Uprave nabavljaju. To postaje sve gorući problem jer uskoro pojedini upravitelji i revimici neće imati sa čime ići na teren. Nije demagogija ako ustvrdim da će možda doći u pitanje i izvršenje proizvodnje. Ovo nije dramatiziranje već gole činjenice.. M. DOMOVIĆ
ODSTREL DIVUAČI dstrel divljači u lovnoj sezoni 1992./93. u lovištima Uprave šuma Koprivnica, nije izvršen u planiranom obimu. No to se i
očekivalo obzirom da je Hrvatska još uvijek izložena stalnim provokacijama i nasrtajima agresora.
Ipak ohrabruje činjenica da se unatoč svemu, strani i domaći lovci ponovo sve više vraćaju u lovišta Uprave šuma Koprivnica.
U lovnoj sezoni 92./93. odstreljeno je po domaćim i stranim lovcima: 24 jelena, 30 košuta i teladi, 16 srnjaka te 32 srne i lana-di. Od crne divljači odstreljeno je 11 veprova te 54 krmače i nazi-madi. Od niske divljači odstreljeno je 177 zečeva, 1772 fazana, 122 poljske jarebice i 93 divlje patke.
Osim toga prodano je 4186 živih fazanskih pilića i odraslih fazana te poljskih jarebica.
Strani lovci su u lovačkim kućama ostvarili 199 pansiona a domaći lovci 863 puna pansiona. M. D.
U POSDETU SDEČINI ŠUMARDE RAVNA GORA HOĆEMO LI PREŽIVJETI
Naši radnici očekuju da od svog mukotrpnog rada u šumi mogu prehraniti troje ili četvero djece i ništa više. Međutim
kako je sada stanje od plaća se neće moći preživjeti
Ni zime u Gorskom kotaru nisu više onakve kao što su bile nekad, hladne s puno snijega govori domaće pučan
stvo ponekad nam se čini s nostalgijom, ier, Gorani su naučeni na duge, oštre i hladne zime prepune snijega, pa su posve neobične u posljednjih nekoliko godina zime s vrlo malo snijega... No, sve ima svoje prednosti, pa tako šumari zadovoljno trljaju ruke, jer napokon mogu raditi tijekom cijele godine.
Hladan, ali sunčan dan iskoristili smo i mi novinari da perom i kamerom obilježimo jedan dan na radilištu u šumi s našim djelatnicima iz proizvodnje. U pratnji Upravitelja šumarije Ravna Gora inž. Vilka Ivančica, obišli smo Gosp. jedinicu »Veliku Višnjevi-cu« Odjel 14115, predjel zvani »Skrbi vrh«, sječu jele u zimskom razdoblju.
Pn/i sugovornici bili su nam trakto-risti Josip Kolenc i Mirl(o Stepić. I jedan i drugi su već prekaljeni šumari s preko 13, odnosno 15 godina rada u šumarstvu. Svoj posao vole, ali kažu: »Posao u šumarstvu je vrlo težak i jedina je sreća što ga čovjek s vremenom zavoli pa mu ga nije teško obavljati. No, čovjek isto tako očekuje da od svog rada može i normalno živjeti, a što danas na ovu skupoću nije više moguće, ne da se ne da živjeti, već se ne da preživjeti. Mjesečna naknada za topli obrok nije nam dostatna da si kupimo malu paštetu za marendu. Za marendu se snalazimo sami u vlastitoj režiji, nosimo od kuće hranu«.
Dnevnu normu traktoristi izvrše, a ponekad i prebace, ovisno o terenu i uvjetima rada. Kućni budžet popunjavaju dopunskom djelatnošću, poljodjelstvom i stočarstvom. Zadovoljni su svojim traktorom LKT 81, dobro ih služi, u njemu je toplije nego li u ostalim traktorima, a kad se pokvari manje kvarove otklanjaju sami.
Sa sjetom se prisjećaju dana kada su upravo zbog visokih osobnih dohodaka došli raditi u šumarstvo.
Kilometar, dva u šumskom gustišu nailazimo na drvosječu lUilu Kafića: »U šumarstvu radim već punih petnaestak godina. Posao nije lagan, ali sam ga tijekom vremena zavolio, pa ga nastojim što bolje i kvalitetnije obaviti.
U šumarstvo sam došao raditi prije petnaestak godina zbog dosta visokih osobnih dohodaka. Po prirodi sam i čovjek koji nije naučen na rad odlaziti sa zvukom tvorničke sirene pa mi i s te strane posao u šumarstvu u potpunosti odgovara.
Normu na sječi izvršim, ponekad i prebacim, ovisno o uvjetima rada i terenu na kome radimo. Problema u radu zasad nemam, zdravlje još uvijek dobro služi, ali... zarada nas djelatni-kau šumarstvu je stvarno mala. Od svoje zarade jedva spajam kraj s kra-
Više volim reski zvulc svoje motorne pile u šumi nego onaj tvorničke sirene, bile su prve riječi drvosječe, bivšeg pllanskog radnika. Mile Katića našoj novinarki Vesni Pleše u šumi Skrbi vrh ravnogorske
šumarije
Traktoristi Josip Kolenc i Mirko Stepić udarni je tandem šumarije
kad je u pitanju privlačenje trupaca od panja do pomoćnog stovarišta. Tako je svoje vrsne radnike predstavio upravitelj šumarije inž. Vilko Ivančić.
jem, i ne znam do kada će se moći živjeti s ovako malim primanjima, jer od svoje plaće ne mogu više prehraniti ni obitelj.«
Napuštamo Milu i naše djelatnike na radilištu u šumi, uz želju da nam sutra svima, a posebno njima na tako teškim fizičkim poslovima bude bolje i da od svojih zarada mogu živjeti život dostojan čovjeka.
Šumarija Ravna Gora gospodari na površini od 6182 ha. Ima 66 zaposlenih djelatnika. Unatoč lome što se u postrojbama HV od 1. listopada 1992. g. nalazi stalno 17 djelatnika, ova šumarija u potpunosti izvršava sve planove na vrijeme i u redu. Za 1992. g. plan je u potpunosti izvršen, ističe Upravitelj.
Jedno od pomoćnih stovarišta trupaca u sječini Skrbi vrh prvih
dana ožujka ove godine
Za 1993. g. planira se posjeći ukupno 44658 m' brutto drvne mase, od čega 13588 m' brutto drvne mase listaća i 44658 m' brutto drvne mase četinjača. Ako se poslovi ne mogu obaviti vlastitim djelatnicima, obavljaju se s trećim licima.
Šumarija Ravna Gora potrebnom sirovinom opskrbljuje uglavnom domaću drvnu industriju »Radin« Ravna Gora, a jedan dio sirovine odlazi i u izvoz. Posljednjih godina zbog izuzetno visokih cijena ogrijeva, među domaćim pučanstvom opada interes za ovakvim načinom snabdijevanja, pa se ljudi više okreću svojim privatnim posjedima i sakupljanju leževine, što je daleko jeftinije.
Tekst: Vesna Pleše Snimci: Alojzije Frković
UZ SVE UČESTALDU P03AVU U NAŠIM ŠUMAMA STOP KRIMINALU
KOPRIVNICA — .Dn-o i dn-ni materijal l<ra:iLi se sve drskije i u sve većim količinama. Da bi se šiu eH-kasnlje suprotstavili šumokradicaroa, osjetili smo potrebu or^nizirati ovaf zajednički sastanak«.'Tim i'ije-čimaje upravitelj Uprave šuma Koprivnica inž. Anđelko Serdarušić otvorio sastanak, bolje reći ri tdnj 'i')(;o-vorkc^em su bili nazočni zapovjedni-ve, općinski državni odvjetftik sa /.a: tjednik općinskog suda .sa sucima kr, suda; općinski šumarski inspektor tt rave šuma Koprivnica.
Osira klasičnih šumskih krađa ; r. materijala. r,ve se vi,še radi o orgiiiiJ Ui. Poseban problera ;e sve veći broj :
odnosno vlasnika izv. izvoznih firmi, koji .naručuju« od šumokradica određene vrste dn'a za koje dobiju izvoznu do/volu (u zadnie vrijeme to su voćkarire, osobito trešnja).
Nakon vrlo konstruktivne ra*.prave svih sudionika usvojen je^akljućak. Za suzbijanje tih organiziranih bandi pljačkaša državmog biaga, potrebno je puno i odlučno angažiranje svih subjekata te adekvatna ko-
•Sinacija u zajedntčkoi akciji. .-'ol'ciia će pojačati kontrole na cestama glede pro-
ff materija! prometu odgovar; -inienata.
-nom
patrole policije i djelatnika »Hrvatskih suma«. Općinsko državno odvjetništvo će ubrzati istražne
radnje, izostavljajući nepotrebna fonnaliziranja kod pojedinih postupaka. Doprinos sudaca ovcj zajedničkoj akciji bit će pooštrena kaznena politika prema po-^initPtii'n.-i šnrti kih krađa.
cnja i djelatnici Upra%'e -šuma Ko[> i. .i.'-.s-ažiranjem na svojim radnim /• naćajan doprmoš suzbijanju b l'-otr ';iak-a.
ici ovog .skupa će se p analiziraU rezultate o -- daljnju surad-
asammsaevmmm
24. ožujak 1993.
Antun Kos: »Normu napravimo, samo da je mehanizacija u redu«. Đuro Svec uspješno ye osvojio prevlal(u, ali ne onu na moru veo jedan nas
predjel u šumi! Stjepan Cvetko: »Nije lako bili šumsk
Fotoreportaža iz gospodarske jedinice Česma - Šumarija Vrbovec
ZA PLAĆU SAM NEKAD KUPOVAO TELE...
Bez obzira na koje radilište se zaputili, možemo slušati »svakidašnje jadikovke« naših sjekača, lugaVa, poslovođa, kopčaša, traktorista i inih, koji za svoju plaču mogu samo sanjati što su nekad
kupovali... Pa kuda to mi danas idemo?
S. Švec, I. Majhen, Ž. Mavrić, M. Srbiš, J. Fotalt, M. Jembralc, D. Anđelić, Đ. Švec s inženjerima Đ. Kauzlaricem i Z. Gubijanom
Mehanizacija je prastara i zrela za muzej: V. Volarić
VRBOVEC — Zubato sunce i temperatura ispod nule dočekali su nas u odjelu 81. gospodarske jedinice Česma u Vrbovcu. I asfaltna cesta (!) kroz ovu jedinicu, jednu od najvrijednijih u bjelovarskoj upravi uopće.
Uz cestu vatra, uz nju nekoliko djelatnika iz grupe poslovođa Juraja Fotaka. Nekoliko koraka dalje Mirko Srbiš, jedan od najstarijih u grupi (23 godine staža) čekića ogrjev.
— Vidite, ovaj čekić ne izdrži tjedan dana! Mekan je, loše kvalitete. Nekad su bili čvrsti, nepoderivi. No nekad je i plaća bila nešto. Mogao sam, na primjer, za mjesečni prihod kupiti 10.000 komada cigle. Za jednu kuću! I svaka tri mjeseca višak. Sada, tko dosta puši, s ovakvim cijenama cigareta može cijelu plaću zapušiti!
— Mehanizacija, plaće, 1 oprema... *
Na svoj način u ovoj Srbiševoj »jadikovki« sadržano je sve što smo, razgovarajući s radnicima tri grupe, čuli u Vrbovcu. Žalili su se ponajprije, bolje reći smetalo ih je što je mehanizacija (traktori, pile) tako stara, često u kvaru i kao tak-
24. ožujak 1993.
r/ radnik, pogotovo ne danas«
va nesposobna da se na njoj ostvaruju i veći učinci. A to znači i veća plaća, jer ova sadašnja stvarno je mala. No, misle oni, općenito se teško živi, pa stoga ovo vrijeme valja nekako preživjeti. A o zaštitnoj opremi bolje i ne govoriti.
Ivan Majhen, iz iste grupe došao je u šumarstvo iz PIK-a Vrbovec »zbog bolje plaće, a vidi ti sad!« Tu su još Stjepan Švec, Željko Mavrić, Mladen Jembrak, Darko Anđelić, Đuro Svec. Norme su u početku bile velike, ali sad su realne, misli Mavrić. Mladen Jembrak kaže: »Istina je da su plaće za šumarske radnike niske. No moramo izdržati.« Sto vrijedi što su plaće malo povećali kad su cijene otišle u nebo, dodaje Majhen. Darko Andelić je još jedan od onih koji su promijenili sredinu: Iz trgovine je prešao u šumarstvo »onda za 1000 DEM plaće. Mogao sam tada za mjesečna primanja kupiti tele, i još mi je ostalo!« Smeta ih što neke druge firme, a svi smo u istoj, teškoj situaciji, za lakše poslove dobijaju veće plaće, »dobiju i jubilarne nagrade koje nešto vrijede, a ne kao naše«. Fotak: »Držimo se i tješimo da bi moglo biti i gore!«
— Sedam cijepanica na dan
u odjelu Bolč Velika, u gospodarskoj jedinici Bolčanski Žabjački lug dovršni je sijek jasena. Stovarište uz cestu puno, 3.500 kubika. Mladen Sokač, Josip Slunjski, Željko Krog, Antun Brezovce, Drago Jembri, Milan Capardača (poslovođa) razmišljaju slično kao i prethodnici.
O poslu: »Kad bi samo vrijeme potrajalo do kraja ožujka, da se sve ovo izveze. Za to je opet potrebno dosta traktora, a oni su stari, u kvaru. Drago Jembri, koji pamti i drugačija vremena, kaže: »Imao sam 1300 DEM, a sad radim za sedam cjepanica na dan. Prije sam mogao zaraditi i metar drva dnevno. No sve je drugačije, mi stari-mo, norme velike i veće, strojevi isto stari, svaki čas u kvaru...« Željko Krog misli da bi se bez obzira na težinu posla dalo izdržati, »samo da se to plati«. A 120 DEM, koliko sada dobijemo, dodaje Mladen Sokač, stvarno je malo. Josip Slunjski, koji je 21 godinu proveo u šu-
Umjesto fotoaparata motorka u ruci: izučeni fotograf Ž Petković, M. Mavrić, M. Mlinarić, inž. Ž. Gubijan Mirko Srbiš čekića ogrjev: »Čekić ne izdrži dugo«
marstvu, sjeća se prve plaće: »90 t isuća, no malo vrijednijih nego sadašnje. Mogao sam za to kupiti materijal za kuću.« Poslovođa Milan Capardača spominje neriješeno pitanje plaća poslovođa »koji bi trebali biti na učinku grupe«. Inače, u sječini se radi grupno a tu puno toga ovisi o strojevima. Ako oni pravovremeno i stalno ne izvlače i odvoze, dolazi do zastoja. A s »ovako starom mehanizacijom to teško ide«.
— Što je s kožunom! Malo podalje u odjelu Marijan
Mlinarić, Žarko Petković i Mladen Mavrić. Fotograf po struci, Žarko Petković kaže da se snašao i kao sjekač »jer poslovi su vrlo slični!!«
Naravno, samo šala, no Petković dodaje da je u ovom trenutku ipak najvažnije da se ima što-raditi. Žale se na opremu, koja je nikakva, Mavrić pita što je s kožunom.
Obilazak vrbovečkih radilišta završavamo u odjelu 29, kod grupe Repnjak. I ovdje vatra na kojoj je nekoliko cjepanica omogućava da se »lakše diše«. Damir Levatić, Drago Mešnjak, Stjepan Sokol, Stefan Majcan, Josip Bacani, Stjepan Cvetko, Ivan Repnjak (grupovoda), Antun Kos ne razlikuju se u mišljenjima od radnika s kojima smo već razgovarali. Plaće su zaista male i o tome nema zbora. No nezadovoljstvo je i — starom mehanizacijom. Mišljenje A. Kosa podržavaju i ostali: »Kad je sve u redu s mehanizacijom, onda se da raditi, napraviti normu. No pogledajte te naše traktore. Niti jedan seljak ne bi se ni slučajno s takvim traktorom pojavio u šumi! A tek druge firme. Eto, PIK Vrbovec nabavio nove traktore John Deer, pa to je za nas svemirska mehanizacija! Imaju kompjutere na upravljačkom mehanizmu traktora! A mi krpimo, krpimo...«
U sječini se zatekao i lugar Sf^e-pan Novak koji broji posljednja dva mjeseca do penzije. I cijeli je radni vijek proveo u šumi. U Šumariji Žabno obarao je još »šlingeri-com«, upoznao kasnije motorku, »špacao«, »keglovao«... Tada je bilo teško raditi, kaže Novak, no u šumi ni danas nije lako. A premalo je plaćeno. Do penzije će izdržati... (m)
Bolč Velika: M. Sokač, J. Slunjski, Ž. Krog, A. Brezovce, D. Jembri, M. Capardača
Željko Krog: »Može se podnijeti, samo da se plati...« Koliko mjerenja za plaću: A. Brezovec
24. ožujak 1993.
Danas predstavljamo: ŠUMARDA NOVSKA
TREBA MIJENJATI NAVIKE, A NE ORGANIZACIJU
Reorganizacijom šumarstva Republike Hrvatsl<e i formiranjem ]avnog poduzeća »Hrvatske šume« Zagreb te daljnim raščlanjivanjem na Uprave šuma, ukinuta su
ranija šumska gospodarstva. Neke novo-nastale Uprave šuma su se teritorijalno poklopile sa bivšim šumskim gospodarstvima, neke su zahvatile veći dio teritorija ranijih gospodarstava, dok je Uprava šuma Zagreb nastala spajanjem šumskog gospodarstva Zagreb i većeg dijela (šumarije: Novoselec, Popovača, Kutina, Lipovljani, Jasenovac i Novska) šumskog gospodarstva »Do-sip Kozarac« Nova Gradiška. Preostali dio »Ko-zarca« (Šumarije: Okučani, Nova Gradiška i Nova Kapela) pridružen je požeškim šumarijama u Upravi šuma Požega.
Šumarija Novska je najveća jedinica u sastavu Uprave šuma Zagreb kako po ploštini tako i po etatu. Gospodarenje se odvija na 3 gospodarske jedinice i to:
1. Gospodarska jedinica »Novska brdo« ploš-tine 77074.86 ha sa drvnom zalihom od 1,593.000 m' u kojoj se nalazi 51 posto bukve, 30 posto kitnjaka te 19 posto oti. M l i četinjača. Prosječni godišnji etat je gospodarske jedinice je 33.934 m' na 115,55 ha glavnog prihoda te 12.105 m' na 374,07 ha ploštine prethodnog prihoda.
2. Gospodarska jedinica »Grede — Kamare« ima ploštinu 3713.49 ha a drvnu zalihu 669.508 m' i to: 47 posto lužnjaka, 46 posto jasena te 7 posto otI i M l . Prosječni godišnji etat glavnog
^ prihoda u toj gospodarskoj jedinici je 9.229 m' na 40.05 ha a prethodnog prihoda 3.908 m' na 150,32 ha ploštine.
3. Gospodarska jedinica »Trstika I« ]e ukupne ploštine 1858,70 na sa drvnom zalihom od 527.640 m'. U drvnoj zalihi je 63% lužnjaka, 28% jasena, 6% običnog graba, 2% johe a 1% čine ostale vrste tvrdih i mekih lišćara. Etat glavnog prihoda je 10.040 m' na ploštini od 27,51 ha te prethodnog prihoda 3.951 m" na 102,48 ha. Kumuliramo li navedene podatke vidi se da je ukupna ploština šumarije Novska 12.647,05 ha, drvna zaliha je oko 2,790.148 m' kvalitetnih šuma uglavnom lužnjaka, jasena, kitnjak i bukve, većim dijelom visokih sjemenjača. Ta drvna zaliha osigurava u normalnim uvjetima prosječan godišnji etat glavnog prihoda 53.203 m' i 19.964 m' prethodnog prihoda odnosno 73.167 m' ukupno. Otvorenost šuma je 4,30 km/1000 ha u g. j . »Trstika«, 10,05 km/1000 ha u g. j . »Grede — Kamare« i 11,30 km/1000 ha u g. j . »Novsko brdo« i za sada je zadovoljavajuća. Šumsko — uzgojni radovi su također obimni. Prosječno godišnje zaduženje;
A) Jednostavna biološka reprodukcija — Pripremni radovi 248,44 ha — Popunjavanje u prirod, sastojinama 21,15 ha — Čišćenje koljika 102,87 ha — Pošumljavanje nakon čiste sječe 99,32 ha — Njega pomlatka i mladika 340,54 ha B) Proširena biološka reprodukcija — Priprema za pošumljavanje 58,41 ha, — Pošumljavanje čistina 58,41 ha — Konverzija 0,30 ha
Osim navedenoga tu su još i druge djelatnosti u svezi s gospodarenjem šumama kao što su održavanje ograda, kanala, svijetlih pruga i si.
' Šumarija Novska gospodari i s dijelom lovišta »Kamare — Babin dol« i to na ploštini od 5.359 ha dok većim dijelom toga lovišta gospodari šumarija Jasenovac (7.857 ha). Lovište je vrlo bogato visokom divljači, a ima sve potrebne prateće objekte i medu uređenijima je u Republici Hrvatskoj.
Imovini Uprave šuma Zagreb, na području šumarije Novska pripada i upravna zgrada te šumarije u Novskoj, Zagrebačka 39, zatim 3 lugarnice te objekti glavnog stovarište također u Novskoj, Kolodvorska b. b., u sastav kojih ulazi oveća zgrada sa skladištem materijala, opreme i rezervnih dijelova za strojeve, radnička kuhinja sa restoranom i radnička nastamba sa potrebnim sanitarnim objektima.
U istom sklopu je i mehanička radionica opremljena za rad u svim uvjetima i vremenskim prilikama u kojoj se popravljaju strojevi, vozila i motorne pile. U toj radionici rade 2 automehaničara i mehaničar motornih pila a imaju na raspolaganju i pokretnu radionicu za brze intervencije na radilištima. U sklopu stovarište nalazi se i crpka sa rezervoarom zapremine 20.000 litara za diesel gorivo. Strojni park je također vrijedan, a čine ga šumski zglobni traktori, ekipaže, rovo-kopač, laki buldožer za održavanje cesta i vozila za prijevoz djelatnika.
Kapacitet stovarište je 10.000 m uskladištene drvne mase, a putem željezničkog prometa sa
Posljednjih tjedana se opet nešto šuška o budućim reorganizacijama dosadašnjih Uprava šuma, prema županijsicim
granicama, što će se opet loše odraziti na gospodarenje šumama. Mi trebamo mijenjati naše loše naviice prenesene iz dosadašnjeg
sustava i već jednom zasukati rukave...
Glavno stovarište šumarije Novska sa dijelom pratećih objelcata
vlastitog industrijskog kolosjeka godišnje se isporučivalo i do 25.000 m' tehničke oblovine kupcima. Objekti glavnog stovarište su izvan radnog vremena osigurani čuvarskom odnosno stražar-skom službom.
Gospodarenje do početka rata Planom gospodarenja za 1991. godinu za šu
mariju Novska predviđeni su radovi s veličinama unutar godišnjih prosjeka kako je to ranije navedeno. Proizvodnu 1991. godinu započelo je 149 djelatnikaj to: četiri sa VSS, 34 sa SSS od čega 20 sa SŠŠ, devet sa SEŠ, a pet djelatnika neke druge srednje škole te jedan djelatnik sa završenom školom zaštife na radu. Preostalih 111 djelatnika bili su obrazovanja od trogodišnjih srednjih škola, raznih zanatskih protila do osnovne škole i s internom kvalifikacijom. Gledajući nacionalnu strukturu bilo je 57 djelatnika srpske, a 92 djelatnika hrvatske nacionalnosti. Djelatnici srpske nacionalnosti bili su uglavnom poslovođe, lugari i lovočuvari i to u 70 posto dok ih je u strukturi djelatnika direktna proizvodnja bilo 29 posto.
Sam početak godine krenuo je dobro glede izvršenja planiranih obveza pa i saniranja posli-jedica štrajkova i nereda iz ranije organizacije šumskog gospodarstva. Osim toga postavljanjem novih čelnih ljudi u šumariji i boljom organizacijom proizvodnje rezultati su bili itekako vidljivi naravno u pozitivnom smislu. No i pored toga kako je vrijeme odmicalo sve više se osjećala ratna psihoza. Nakon poznatih ratnih događaja, prvo u Republici Sloveniji, zatim u »Krajini«, Plitvicama, Istočnoj Slavoniji, te Pakracu i Okučani-ma, rat je došao i na područje Novske. Dana 19. kolovoza 1991. su ]NA-četnici postavili barikadu u selu Rajić 15 km istočno od Novske dok je kod sela Bajir 5 km sjeverno od Novske prema Pakracu barikada bila postavljena već ranije. Tim »hrabrim« činom treće vojne sile Europe znatno je smanjen dostupni teritorij a s tim u svezi i šumske površine šumarije Novska. Dostupno je bilo svega 60 posto šuma jer je gospodarska jedinica »Novsko brdo« bila prepolovljena, a dio gospodarske jedinice »Grede — Kamare« bio je samo uvjetno dostijpan zbog stalne opasnosti od neprijateljske artiljerije bilo s istoka iz Okuča-na bilo iz sjevernog dijela Republike Bosne i Hercegovine. Sa sjeverne četničke barikade (selo Bair) svakodnevno je minobacačima napadano mjesto Novska, a prvi jaki napad je izveden raketnim sustavom noću 24/25. rujna 1991. godine kada je u užem centru Novske palo preko 10 nevinih žrtava. To je bio znak da je potrebno evakuirati imovinu na sigurnije područje pa je u svezi s tim napravljen detaljan plan evakuacije, a sama evakuacija izvršena je na područje mjesta Kutina u razdoblju od 4. do 10. listopada 1991. i to najvrijedniji dio, a dobar je dio evakuiran I tije
kom intenzivnih napada i razaranja Novske. Valja napomenuti da je 47 »braće (po zajedničkom pretku) Srba« krenulo je na istok ka stvaranju svoje SAO odakle će kasnije nastaviti borbu za svoja »vekovna« prava (da bi ih 29 posto radilo, a 70 posto prodavalo maglu, vidi ranije). Zbog svega navedenog i izvršenje planiranih radova u 1991. godini u šumariji Novska bilo je u skladu s mogućnostima.
Gospodarenje za vrijeme rata Početkom listopada 1991. izvršena je opća
(kaotična) evakuacija građana s istočnog područja općine i samog mjesta Novska. Dio djelatnika šumarije Novska mobiliziran je u postrojbe Hrvatske vojske, a preostali djelatnici su raspoređeni na rad u šumariju Novoselec i manjim djelom u šumariju Kutina. U Novskoj su ostali samo upravitelj zamjenik i 4 djelatnika da bi zaštitili imovinu, rukovodili proizvodnjom na dislociranim radilištima djelatnika šumarije Novska i laseno-vac te bili na usluzi Hrvatskoj vojsci i građanstvu.
Tijekom rata otpremljena je sva oblovina kupcima sa pristupačnih pomoćnih stovarište šumarije Novska i jasenovac i sa glavnog stovarište šumarije Novska. S ponosom ističemo da je 50 djelatnike šumerije Novske neposredno sudjelovalo u domovinskom ratu, a 9 ih je i sade u postrojbama inženjerijskih jedinica Hrvatske vojske.
Nastavak gospodarenja nakon rata Razvojem ratnih događaja teritorij šumarije
Novska smanjen je ne denas dostupnih 49 posto ploštine i eventualno još 20 posto uvjetno pristupačne ploštine. Ta uvjetno pristupačna ploština nalazi se pod kontrolom Hrvatskih vlasti ali i snaga UNPROFOR-a.
Nastupom primirja 3. siječnja 1992. godine krenuli smo u pripremu redilišta i povratku djelatnika na područje šumarije Novska. Pri tome su nam ogromnu pomoć pružile Inženjerijske postrojbe Hrvatske vojske radeći na razminiravanju terena i detaljnom pregledu svih radilišta otklanjajući mogućnost nezgoda glede slučajnog aktiviranja NUS-a. Prvo redilište nekon rate na području šumarije Novske otvoreno je već 14. siječnje 1992. godine u 59.a odjelu g. j . »Trstika«, gdje je dovršnim sjekom posječena vrijedna mase hrasta lužnjaka. Prvi uzgojni radovi započeti su 21. siječnja 1992. godine u g. j . »Novsko brdo« u 4.a odjelu. Ne treba posebno naglašavati da su prvi radni dani nakon ratnih strahota na ovom području proticali u razumljivom strahu no vremenom je strah prošao, ali uvijek se redi krajnje oprezno. Uporedo sa radovima na gospodarenju prišlo se je sanaciji oštećenih objekata ratnim razaranjem. Tijekom rate najviše su
stradali objekti glavnog stovarište šumerije Novska, koji se nalaze u industrijskoj zoni Novske a koju su četnici razarali s posebnim apetitom. Sanacije je završene do 31. srpnja 1992. godine, a korišćeni su uglavnom vlastiti kapaciteti (radne snage, strojevi i uređaji). Usluge drugih osoba i lica korišćene su tamo gdje se traže posebne specijalnosti propisane Zekonom. Ukupan trošak sanacije iznosio je oko 25.000 DM što imajući na umu obim radove nije mnogo. Tijekom sanacije pojedinih objekata profunkcionirala je i radnička menza, mehanička radionica, otprema drvnih sortimenata kupcima željeznicom tako da je proizvodni proces u drugom polugodištu tekao normalno kao da rata nije bilo. Dedino je bio izražen nedostatak radne snage jer je veliki broj najsposobnijih djelatnike bio angažiran u Hrvatskoj vojsci, a davaoci usluga odnosno povremena radna snaga nisu iz straha od ratnih opasnosti bili voljni prihvatiti ponuđene im radove u šumi. Vremenom je strah nadvladan te su se pojavili davaoci usluga na I, II i III fazi iskorišćavanja šuma, a na uzgajanju šuma rade nezaposleni građani te djelatnici nekih društvenih poduzeće iz Novske koji su zbog procesa rada u tim poduzećima neleze ne »čekenju«. Ipak je zapanjujuće nezainteresiranost prognanika kojih na ovom području ima skoro kao i građana sa stalnim boravkom za rad na lakšim redovime u Šumeriji, unetoč pristojnih naknada i urednosti isplata.
Šumarije Novske je izvršile sve planirane zadatke za 1992. godinu i to:
\. Sumsko-uzgojniradovi: a) Pripremni redovi — sječe predrasta 14,60 ha — njega pod zastorom krošanja 107,50 ha — popunjavanje pod zastorom krošanja 9,48 ha b) Njega mladika 129,35 ha c) Čišćenje mladih sastojine 20,31 ha d) Popunjavanje u prirodnim sastojima 5,46 ha e) Pošumljavanje nakon čiste sječe 35,10 ha f) Zaštita šume — trovenje glodevece na 25,00 ha — zaštita ponika i pomlatka od pepelnice
238,88 ha — ograđivanje kulture 300 m' g) Uređivanje prosjeka i puteva 8.500 m" 2. Iskorišćivanje šuma: — Sječa etata glavnog prihoda
17.167 m'na 79,41 ha — Sječa etata prethodnog prihode
20.745 m' na 614,53 ha Ukupno: 37.912 m' na 693,94 ha
Iz ovih podataka i iz ranije navedenog vidljivo je koliki smo trud morali uložiti da bi i u ratnim uvjetima nastavili gospodarenje. U ovoj 1993. godini očekujemo još bolje rezultate jer im ih možemo ostvariti. Potrebni su nam samo bolji uvjeti glede naknada za rad jer su nam rezultati rade blizu europskim onde ne vidimo nikekav razlog zašto i naknade za rad nisu blizu europskim kad već u mnogočemu nastojimo kopirati Europu. Neka pravednija plaća djelatnika nije samo pitanje standarda nego i dostojanstve.
I ne kraju nekoliko riječi o sadašnjem ustroju šumarstve. Već samo osnivanje Davnog poduzeća »Hrvatske šume« i stevljanjem šuma na brigu državi konačno je ničija (društvena) imovina postala nečija jer smo bili među rijetkima u svijetu ako ne i jedini gdje šume nisu bile državne, naravno ako se izuzmu privatne šume.
Šumarija Novske je nesla svoje mjesto u Upravi šuma Zagreb i uglevnom smo zadovoljni. Zapadni Slavonci, Moslavci, Purgeri i Zagorci za sada se dobro slažu. No u zednje vrijeme šuška se o novom (županijskom) preustrojstvu u šumarstvu Republike Hrvatske. To bi se loše odrazilo na gospodarenje, jer česte promjene uzrokuju stresove sa trajnim posljedicama i u prirodi i društvu. Ne vidimo ništa loše što se npr. Upreva šume Zagreb administrativno nalezi na 4 Županije. Dedino što treba mijenjati to su loše navike prenesene iz ranijeg sustava. Osim toga treba maksimalno stručno ekipirati Direkciju i uprave šuma dovođenjem nejstručnijih kedrove i njihovim razmještajem na odgovorna mjesta. Kvalitetne, ali trome kadrove treba nastojati akcelerirati i također razmjestiti na odgovarajuća radna mjesta dok neinventivne ili pak one koji iz nekog razloge, moraju jednostavno raditi staviti na takva radna mjesta sa kojih ništa neće moći pokvariti.
Ne bi se trebalo dogoditi da jedna šumarija ima kvalitetniji stručni kader od Uprave šuma ili nedaj bože od neke službe u Direkciji. U tom_ slučaju treba stalno tragati za kvalitetom. Šumama Hrvatske treba pored pravih stručnjaka barem 20 godina kontinuirenog ustrojstva da bi se oporavile od dugogodišnjeg devastiranja.
Tekst i fotografije: mr. ivan LOVRIĆ
24. ožujak 1993.
Josip Čeh: »Stroj je odličan, još samo nel<i detalji«.
Na pokusnom radu Forwarder VKS 9041
ŠTO ĆE POKAZATI POKUSNI RAD
U dovršnim sječama vrlo učinkovit može biti forvvarder Slovačke proizvodnje VKS 9041,
međutim prve bolesti ako se savladaju, stroj bi mogao raditi i u našim šumama
^C^ umarija V. Pisanica, pred-^ ^ ^ jel Babinac 54 a. U do-^ ^ vršnom sijeku medu osta-l ^ ^ r lom mehanizacijom nalazi se i novi fonvarder (ekipažaj VKS 9041. Riječ je o stroju strane, slovačke proizvodnje, jednom od mnogih proizvoda šumske mehanizacije tvornice ZTS iz Trstena (Slovačka). Ovdje je na dvomjesečnom pokusnom radu, u najmu. Ako se pokaže dobrim i upotrebljivim za rad u određenim uvjetima i sa sasvim određenom namjenom, postoji mogućnost da se nabavi.
REKLI STE ŠTO MISLITE
Inž. Mijo Kovačević: »Želimo upoznati sve prednosti i nedostatke stroja, vidjeti učinke, da bi onda mogli predložiti daljnje korake.«
Inž. Slobodan Vučetić: »Čini se da je dizalica malo spora«
Josip Čeh: »Kad bi bila malo jača ne bi bilo loše«.
Rudolf Debnar: »Mi smo bili u još nekoliko uprava, i nije bilo primjedbi, odnosno bilo je vrlo malo«.
Inž. M. Kovačević: »Ovo su dobronamjerne primjedbe. ]er, ako dizalica stvarno ne može podići teži trupac, pa on ostaje i mora se posebno kupiti, onda to nije posao.«
1 Debnar: »Postoji mogućnosti da se ugradi i nova, jača dizalica. Ali to onda nije taj stroj, to je nešto novo, a i nova cijena. Za 125.000 DM, ovo se nigdje ne može dobiti...«
Radilište u Babincu, a prije toga i radilišta u još nekoliko uprava šuma na kojima su na pokusnom radu strojevi iz Slovačke, obišli su ovih dana direktor tvornice inž. Jan Hubač i komercijalist Rudolf Debnar. Oni su se u pratnji predstavnika »Poljoop-skrbe« kao uvoznika šumske mehanizacije željeli na licu mjesta na terenu, uvjeriti kako strojevi rade u našim uvjetima, saslušati primjedbe i prijedloge i dogovoriti se kako dalje.
PREDNOSTI I NEDOSTACI Fonvarder je namijenjen za
rad u dovršnim sječama. Stroj je efikasan u uvjetima kada na terenu ima dosta prostora kako bi dizalicom mogao dohvatiti svaki trupac, i na radilištima gdje na relativno malom prostoru ima dosta mase. Spomenutu ekipažu pokreće motor od 90 ks (kao kod LKT), slovačka dizalica »Hara« nosivosti je 6 t/m a ekipaža može izvoziti do 8 kubika.
U prednosti fonvardera mogao bi se ubrojiti dobar učinak (za one dane za koje je mjeren), gotovo nikakvo ili vrlo malo oštećenje podmlatka (što je i te kako važno), istovremeno sortiranje trupaca što omogućuju brži utovar, a manje se oštećuje i cesta. Nedostatak bi mogao biti preslaba dizalica, u slučaju da ima više debljih trupaca.
Što kažu oni koji su sa strojem, na terenu? Inž. Željko Bede-ković, revirnik u Šumariji V. Pisanica neposredno je pratio učinke stroja. On kaže-.
— Za pet dana koliko smo mjerili učinak, izvezeno je 211 kubika, odnosno 42 kubika dnevno. No zbog nekih okolnosti koje se svakako mogu izbjeći (recimo nestanak goriva i gubljenje vremena dok se ono dobavilo, sitni popravci, i slično) nije se radilo optimalno radno vrijeme, oko 6,5 sati. Ako učinke svedemo na takvo radno vrijeme, onda ispada da je dnevno stroj izvažao 52 kubika.
Značajna su i iskustva neposrednog izvršioca, vozača Josipa Čeha: »Mislim da je stroj fantastičan! Radi brzo, dobro. Kad bi još dizalica bila jača i kad bi spojevi na gumenim cijevima za ulje bili drugačije riješeni, odnosno bili čvršći...«
Sve strojeve koji su bili na pokusnom radu u »Hrvatskim šumama« održavala je »Poljoop-skrba«, odnosno dva servisera iz Slovačke koji su ovdje boravili. Rješenje za budućnost, dogovoreno je, jest da se obuči nekoliko mehaničara iz našeg poduzeća na kratkom seminaru u Trsteni. (m.)
MEHANIZACOA U UZGODNIM RADOVIMA I PROBLEMI OKO NDE
KAKO PRIKUUČITI SITNILICU
BJELOVAR — Početkom veljače u Bjelovaru su boravili predstavnici riječke tvornice traktora »Torpedo«. U prisutnosti stručnjaka iz proizvodnog odjela bjelovarske uprave, koji je i inicirao ovu akciju, predstavnika Šumarije Bjelovar te direkcije »Hrvatskih šuma«, oni su se na licu mjesta, na terenu, upoznali s problemom kako traktor torpedo 7506 A, koji se koristi u šumarstvu, prilagoditi i osposobiti da se na njega može priključiti sitnili-ca.
Riječ je o stroju koji bi se trebao koristiti u uzgojnim radovima, znači, riječ je i o tome da se traktor praktično koristi cijelu godinu, kada nije na iskorišćivanju, da radi u uzgoju.
Sitniiica (neki koriste i izraz mulčer, od originalnog naziva na njemačkom jeziku Schlegel-Mulchgerate), koja je austrijske proizvodnje, u uzgojnim je radovima vrlo korisna. Kako za pripremu staništa, za pomlađivanje, tako i za održavanje prosjeka, može i za bankine, za formiranje protupožarnih prosjeka, olakšava poslove u njezi. Sistemom čeličnih bubljeva i noževa u stanju je samljeti (usitniti) mladice i od desetak cm debljine.
Dio tih mogućnosti pokazan je i na terenu, u šumi Be-denik 2 A, u bivšoj plantaži topola, a sada mladoj sastoji-ni hrasta lužnjaka. Prikazana su dva modela sitnilice, jedna manje i druga veće snage. Osnovni problem je premali broj okretaja motora torpeda u radnoj brzini, odnosno manjak jedne brzine kada se traktor kreće unazad. No rješenje pitanja »rikverc« brzine zahtjeva i dodatna razmišljanja o mogućnosti (duge) vožnje unatrag bez dodatnih konstrukcijskih zahvata, ili pak priključivanja sitnilice naprijed. O svemu tome, istakli su predstavnici »Torpeda«, stručnjaci u tvornici ubrzo će reći svoje, (m)
Domaća industrija opreme za
šumarstvo intenzivno se bavi
konstrukcijama, preinakama i proizvodnji dijelova i opreme
koja se do sada uvozila, a sutra bi se trebala proizvoditi i kod nas. Dedna od
takvih je i sitniiica.
S manjom sitnilicom manje je i problema
Sitniiica veće snage na torpedu 7506 A: kako do potrebnog broja okretaja.
Za uzgojne radove sitniiica bi bila od velike pomoći — slažu se inž. M. Bedeković, inž. M. Presedan i inž. K. Jelćić
I • •--I I Pokusnom radu sitnilice i upoznavanju s problemima prisustvovali su: inž. Miroslav Slavuj, inž. • I Božici ar Maksan, Franjo Džinič (iz »Torpeda«), predstavnici proizvodnog odjela Uprave šuma Bje- !
lovar inž. Mijo Kovačević, inž. Josip Knepr, iz Šumarije Bjelovar bili su inž. Milan Presečan i inž. Zel- • I jko Lončar, zatim inž. Mirko Polaček i inž. Kruno jelčič iz direkcije »Hrvatskih Suma«, te zamjenik | I upravitelja UŠ Bjelovar inž. Marijan Bedeković. •
24. ožujak 1993.
Posjet radilištu na slobodnom području Baranje PILE ZAMIJENILE ORUŽJE
OSIJEK — Iako je najveći dio šumskog bogatstva Baranje pod nadzorom okupatorske vlasti, u dijelu Baranje koji nije okupiran, ovih dana poduzeće »Hrvatske šume« — Uprava šuma Osijek, siječe šumu u skladu s ovogodišnjim planom. Zvuči motornih pila i tresak stabala koji se ruše, odjekuju u neposrednoj blizini same linije fronte. Položaji okupatorskih jedinica nalaze se tek nekoliko stotina metara dalje.
Uprkos izrazitoj napetosti i neizvjesnosti koja ovdje vlada nakon mobilizacije i proglašenja ratnog stanja u okupiranoj Baranji, radovi se zasad nesmetano odvijaju.
Zajedno sa Inž. Štipanom Brdarom, upraviteljem Šumarije Tikveš, posjetili smo djelatnike koji u slobodonom dijelu Baranje, obavijaju svakodnevne poslove. »Dio trupaca već je izvezen u Italiju, a ostatak drveta upravo otpremamo na preradu u Bjelovar, Belišće i Tvornicu šibica »Drava« u Osijek. Nakon završene sječe odmah na istim površinama slijedi pripremanje terena za ponovnu sadnju«.
U neposrednoj blizini nalaze se veliki rasadnik za pripremu sadnica koje će u tijeku ove godine biti posađene, flavnatelj uprave mr. Pavle Vratarić govori o planovima razvoja poduzeća nakon povratka u Baranju.
— »Prije oružane agresije na Baranju gospodarili smo sa 34.575 hektara površine, a od toga 16.560 hektara pod šumama u Baranji, Gotovo 90 posto svih površina kojima smo gospodarili sada je pod okupacijom. Neprocjenjivo prirodno bogatstvo sada je na raspolaganju agresoru. Na dijelu površina koje se nalaze na oslobođenom području Baranje obavljamo redovite aktivnosti.
— Pošto je Baranja sastavni i neotuđivi dio Republike Hrvatske, već smo načinili detaljan program razvoja šumarstva, lov-stva i turizma na području Baranje, koji će se odmah početi provoditi nakon povratka u Baranju.«
Novom organizacijom rada predviđeno je da na području Baranje djeluju tri šumarije sa sjedištima u Tikvešu, Bilju i Baranjskom Petrovom Selu. Prva zadaća nakon povratka bit će nam izrada nove gospodarske osnove za sve baranjske šume u skladu sa zatečenim stanjem. Isto tako izradit će se i posebne smjernice gospodarenja sa Parkom prirode, Specijalnim zoo-rezervatom »Kopački rit«. Izradom ovih osnova utvrdit će se stvarno stanje šumskog fonda koje će zahtijevati poduzimanje određenih mjera za saniranje šteta nastalih ratom«. Poseban program utvrđen je i za razvoj i unapređiva
nje lovstva kao gospodarske djelatnosti u okviru Uprave šuma Osijek. Prema sadašnjim procjenama ovo područje je pretrpjelo najveću štetu, pa nam je prioritetan zadatak uređenje lovstva na predratnoj razini, a nakon toga slijede aktivnosti na proširivanju lovnih površina«.
Vrlo ambiciozni planovi vezani su uz razvoj turizma na području »Kopač-kog rita«. Razvoj posjeti-lačkog turizma zahtijeva izradu programa uređenja Parka prirode. Predviđa se na temelju već iskazanih interesa stranih ulagača izgraditi hotelsko--rekreacijski kompleks za pružanje turističkih usluga visokog ranga, takozvana »panonska sela« što bi činilo seriju manjih naselja namijenjenih za odmor, u okviru kojih je predviđena i izgradnja etno naselja Bilje.
Ogromna prirodna bogatstva u Baranji ostala su na milost i nemilost srpskom agresoru. Javno poduzeće »Hrvatske šume« nije se odreklo svog gospodarskog područja što najbolje dokazuju svakodnevnim radom na oslobođenom području Baranje. Čvrstu odlučnost da će ponovo gospodariti baranjskim prirodnim bogatstvima dokazuju već donesenim i utvrđenim Programom razvoja šumarstva, lovstva i turizma u Baranji.
M. BARIŠIN
• Tek nekoliko stotina metara daleko od agresora — srbočetničkih hordi, hrabri baranjski šumari otvorili su
radilište s kojeg j e odveženo već nekoliko stotina kubika trupaca
Ravnatelj Uprave šuma Osijek, mr. Pavle Vratarić u više navrata je posjetio ovo radilište na području Baranje, nekoliko stotina metara daleko od neprijateljskih rovova
U vrijeme posjeta inž. Stjepana Puljka i inž. Krunoslava Jelčića, u prisustvu inž. Kemala Hrustića i upravitelja šumarije Tikveš — inž. Stjepana Brdara, na stovarištu se našlo i više
stotina kubika topolovih trupaca koja su ubrzo otpremljena kupcima
Odjel za projektiranje cesta — Uprave šuma Požega u akciji na Papuku PREMA VEĆOJ OTVORENOSTI ŠUMA
Područje kojim se proteže šumska cesta je obično nepristupačno, brdovito i gorovito a trasiranje takve
ceste nerijetko je povezano s nizom poteškoća koje proizlaze iz orografskih i hidrografskih nepovoljnih uvjeta. Nadalje treba zadovoljiti prometno-zemljopis-ne te estetske zahtjeve a napose su važni komercijal-ni(trgovački) činioci, jer je cilj da cestu izgradimo što jeftinije. S tim u vezi na terenu je dobro iskolčiti najpovoljniju liniju, koja će iziskivati najmanji građevinski trošak. Naravno da buduća cesta mora obuhvatiti što više šumskih odjela predviđenih za sječu, kako bi prosječna udaljenost privlačenja bila najpovoljnija. Dakle, ovakva cesta imala bi svoju opravdanost.
Odjel za projektiranje požeške Uprave šuma nedavno se našao pred nimalo lakim zadatkom. Na pod
i j predjelu Tisica-Drenova glava, gospodarske jedinice »Dužni Papuk« uskoro će se graditi šumska cesta u dužini od 3,5 km što će znatno
poboljšati otvorenost ovog dijela Papuka ručju gospodarske jedinice »Južni Papuk«, u predjelu »Tisica—Drenova glava«, u dužini oko 3,5 km, trebalo je postaviti nul-liniju(nul linijski poligon) a približno zadovoljiti sve navedene uvjete. Iz osnove gospodarenja uzeti su taksacijski elementi a u topografsku kartu ucrtana linija pružanja buduće ceste. Nakon izgradnje i obavljene sječe, njome bi se prevezlo oko 7000 m^ drvne mase. Površina odjela koji gravitiraju na cestu iznosi preko 170 ha. Linija ceste vijuga između pozna-
Padomjerom određen željeni nagib zahtijeva mirnu ruku i oštro oko.
Treba zabiti kolčić a signalnu ploču staviti podalje na slijedeću točku nul-linije
Dobra fizička kondicija preduvjet je uspješnom trasiranju, a korpulentni Srećko bio je zadužen za kolčiće
tih papučkih potoka Veličanke na zapadu i Dubočan-ke na istoku a na preko 500 m nadmorske visine. Duboki jarci i strme gorske kose pružaju se pretežno u smjeru sjever—jug a zbog velike reljefne razvedenosti terena vrlo je teško odabrati najpovoljniju liniju ceste.
Iako su početkom veljače bile izrazito niske jutarnje temperature (i do — 12°C) a snijega i leda u izobilju, ipak se redovito trasiralo a posao uspješno priveden kraju. Na južnim i jugozapadnim padinama i zaravni-ma (platoima), koje su izložene većoj insolaciji, snijeg se brže otapao i taj dio šume je suhlji i ocjeditiji. Ova činjenica uzeta je u obzir kod trasiranja. Strmim jarcima i uskim gorskim klancima protječu brzi i bistri potoci, obrušavajući se niz papučko stijenje, čineći živopisne kaskade. Dijelovi ceste prelaze upravo preko tih jaraka i klanaca, ali usmjerena je pažnja na to da se ne naruši ekologija ovog izuzetno šumskog prostora.
Iako se ne može govoriti o nekim kvalitetnim sasto-jinama, ipak, pored nešto lošijeg hrasta na južnim i jugoistočnim ekspozicijama, ima kvalitetne bukve na vlažnijim istočnim i jugoistočnim padinama. Na mjestima je primiješana u manjem postotku breza, koja ovoj mješovitoj bjelogoričnoj šumi na Papuku daje posebnu ljepotu. Inače, snijeg se na ovim visinama zadržava prosječno 90 dana a zna ga biti i u travnju.
Na nizu mjesta, gdje se cesta proteže, nalaze se različite stijene kao što su dolomiti, filiti, amfiboliti, dija-bazi, graniti, andeziti, gnajsi i vapnenci te će gdjegdje građevinarci morati intervenirati miniranjem.
Ova šumska cesta u sastavu je šumarije Velika i korisno će joj poslužiti u idućoj godini a ujedno povećati ionako skromnu otvorenost šuma ove šumarije.
Tekst i snimci: i. Tomić
24. ožujak 1993.
PRENOSIMO: DR. SREĆKO BOŽIČEVIĆ U »VIKENDU«
ZELENA PLUĆA HRVATSKE I
opet ratu usprkos (ponovljeno je to nažalost već nekoliko puta!) ovih se dana pojavilo
jedno zaista reprezentativno djelo, koje na stručan, sveobuhvatan i za sve razumljiv način u obliku najmodernije monografije po prvi puta u povijesti hrvatskog naroda obrađuje šume u Hrvatskoj — od sjemenke do otpiljenog stabla starog više od četiri stotine godina, prikazujući ujedno i sav onaj popratni životinjski i biljni svijet što živi u njoj, te kako čovjek brine ili bi i više, t rebao brinuti o njoj.
— Samo ekipni rad Kad prelistamo oko 340
stranica knjige »ŠUME U HRVATSKOJ« i razgledamo 280 zaista impresivnih ilustracija iz »pera« i »oka« po desetak šumarskih stručnjaka, tada uvodne riječi nekadašnjeg ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede inž. Ivana Tarnaja ne zvuče nazdravičarski niti isprazno, kad kaže da je »jedan od značajnih rezultata ekipnog rada svih šumarskih institucija i ova monografija koja pruža mogućnost svakom čitatelju da se upozna s tim vrijednim nacionalnim blagom Hrvatske, koje danas čini posebno značajno ekološko uporište na ovim prostorima«, a mi slobodno dodajemo: i u ovom sadašnjem ratnom vihoru i sustavnom uništavanju čak i ovoga našeg prirodnog dobra!
Kad se u jednom velikom orkestru nadu vrsni poznavatelji svog instrumenta, tada iz svih njih pod rukom
Šume su najvrednije prirodno dobro Hrvatske i spadaju u njezine samoobnovlj ive prirodne resurse. Zato budimo svjesni potrebe da
ih čuvamo!
vještog dirigenta izađe skladan zvuk tonova ili milozvučan poj, koji se daleko čuje i dugo pamti. Tako možemo oslikati ili okarakterizirati i lik glavnoga i odgovornog urednika ove monografije — sveučilišnog profesora dr. Đure Rauša, zanesenjaka svoga rodnog Vukovara i slavonskih šumskih »divova« — koji su ga nadahnjivali da stvori ovo vrijedno djelo. Od zamisli do ostvarenja, od planova i želja do mogućnosti realizacije i svih potreba, protekli su mnogi mjeseci, a ponajviše prekratki dani i brojne neprospavane noći uz strepnju, hoće li sve biti na vrijeme i u redu kako je prvobitno i zamišljeno.
Sad, kad je knjiga na policama naših knjižara i brojnih knjižnica, s veseljem je i zanimanjem, uzimamo u ruke, kako bi mi Hrvati i brojni šumarski stručnjaci diljem Evrope — koji zaista znadu što je vrijednost šume — od njezinog rođenja, njezina života i s traha od njezine prerane i »naprasne« smrti — mogli cjelovito sagledati značenje ovog našeg prirodom danog blaga.
Možemo sada zaista biti sretni — zajedno s urednikom ove monografije — »da je ovim djelom ispunjena davna težnja svih šumarskih stručnjaka Hrvatske da se na jednom mjestu prikažu naše šume u svoj svojoj ve-lebnosti i time dade doprinos razvoju i napretku naše na
ma danas nezavisne i slobodne domovine Hrvatske«.
— Od rođenja do smrti Možda niti jedna stvar ili
predmet koji nas okružuje nije toliko prisutan u našem svakodnevnom životu kao što je — drvo. Prije modernih kolica od metala i plastike, maleno, tek rođeno vijete stavljano je u drvenu kolijevku — običnu ili kićeno izrezbarenu, sjedili bi na ugodnom drvenom izrezbarenom stolcu različite veličine i izgleda — od osnovne do »visokih« škola, te jeli za drvenim stolom, da bi se na kraju dana našli u drvenom krevetu — obična ili posebno oblikovana izgleda. I kada bismo kao ljudsko biće došli na kraj svojeg životnog puta, preostale tjelesne ostatke stavljali bi ponovo u drvo — u lijes — običan ili »prve« klase.
Šuma je uz to »hranila« generacije naših ljudi svojim bogatstvom trupaca, dasaka, proizvodima stolarije, mostovima i pragovima željezničkih pruga. Suma je davala hranu i životinji na njenom tlu i u zraku, koja je isto mogla poslužiti čovjeku kao dio njegove prehrane i njegova boljeg življenja. I ako bi se jedan od tih detalja prirodno »složene« piramide međuodnosa ili međuzavisnosti poremetio na neki neželjeni način, i šuma sama i sav biljni i životinjski svijet u njoj počeo bi »uzvraćati-uda
rac«. Od nerazumne sječe do nesmotrene pažnje sa svime onim što se događa u tlu, vodi i u zraku davalo je rezultat do kojega ponegdje nije moralo doći. Od vremena konjskih zaprega te saonica do ručnih pila i sjekira do sadašnjih traktora — ne čudesne već zastrašujuće snage i do motornih pila i dizalica, koje prenose stoljetna stabla, kao mi rukama komadiće drvena ivera, prošlo je samo nekoliko desetaka godina, ali rast šume ne ide tako »brzim« korakom. A živjeti se i dalje mora — neki radi preživljavanja, a neki radi uživanja. — Bolesna zelena pluća
našeg planeta Opće je poznato da su šu
me ili sav šumski pokrov našeg planeta zapravo velika »pluća« koja nas mogućnošću pročišćavanja zagađenog zraka snabdijevaju čistim i za život potrebnim kisikom. Što se s velikim šumama događa predobro nam je znano!
Iako je Hrvatska prostorno malena u odnosu na čitav planet, mi u njoj živimo. Zato sam s dosta »straha« u monografiji S U M E H R V A T S K E promatrao kartu na str. 238 koja pokazuje oštećenost šumskog drveća u Hrvatskoj. Iz istraživanja koja su godinama provodili stručnjaci šumari: dr Branimir Prpić, dr Zvonimir Seletković i Mi-lan Ivkov nalaze se — pri
znajmo — zastrašujuće činjenice.
U Gorskom kotaru i dijelu Like oštećenost šumske mase iznosi petnaest posto, a u ostalom dijelu Like i u posavskom području (zbog zagađenosti riječnih vodenih tokova) oštećenost je od 12,6—15 posto. Regiju Karlovca, i Siska prati postotak oštećenost! od 10,1 — 12,6 posto. U zagrebačko — zagorskom, istarskom i dalmatinskom području oštećenost je od 7,6—10 poto, dok područje istočne Slavonije i varaždinska regija ima procjenu oštećenosti od 5,1—7,6 posto. Zasad je najmanje oštećenje šumske mase registrirano na području bjelovarske regije — pet posto.
Ako šumu shvatimo ne samo kao predmet eksploatacije radi zarade, već i kao ekološku pojavu u prirodi, koja nas može i štititi na razne načine i služiti nam za rekreaciju, odna tek uviđamo kolika je njezina vrijednost. Kao poruku ove monografije shvatio sam, ako želimo sačuvati naše šume kao biljne zajednice i osigurati sebi u našoj domovini siguran život, dužnost nam je da ih ne opterećujemo svojim nekontroliranim zahvatima, već da nalazimo zlatnu sredinu između održavanja reda i vlastitih koristi na obostrano zadovoljstvo.
U malenoj Hrvatskoj i svako stablo ima značaj prirodnog branitelja, a kad će tih »branitelja« biti jedan ili pet milijuna, obrana i sigurnost za čisti zrak i čisti okoliš bit će dobivena i osigurana za sve nas.
dr. Srećko Božičević
STARI S L A V O N S K I HRASTICI (3 )
PROIZVOD STVARAN VJEKOVIMA V
Za slavonsku hrastovinu iz tog doba kroničari navode da joj nema premca na cijelom svijetu i da je na tržištima srednje i zapadne Evrope dominantna više od jednog stoljeća
trupcem 28 m dužine, s tri hrastove kocke, od kojih je svaka izrađena iz jednog komada veličine jednog kubičnog metra. Za transport ove po-šiljlće trebalo je sastaviti 4 vagona ondašnjih državnih željeznica.
Nakon završetka izložbe, spomenut ćemo, da je Zemaljska vlada poklonila Šumarskom društvu izložbeni paviljon šumarstva, a većina izlagača svoje izloške, kao doprinos za izgradnju društvenog doma u Zagrebu, koji je uz ta početna i zamašna kreditna sredstva uskoro sagrađen, da bi otad pa do pred 2. svjetski rat udomio i Šumarski fakultet, a odnedavno i Direkciju Hrvatskih šuma.
Fotografije s kojima smo nastojali upotpuniti predodžbu o šumarstvu u naznačenom razdoblju, potječu iz fotografskog ateljea Etienne iz Vinkovaca, i to tek jedan dio iz,povećeg izvornog albuma snimljenog o šumarstvu i preradi drva.
Dragan Tonković
'odeće mjesto medu ovim proizvodima pripada trupcima, koje u znatno manjem opsegu slijede specijalna mosna i brodska
grada, bačvarska dužica, željeznički pragovi, te prostorno drvo.
Za slavonsku hrastovinu iz tog doba kroničari ističu da joj, zbog njenih svojstava ispoljenih u finoći i pravilnosti godova, elastičnosti, zlatno žutoj boji, a posebno u dimenzijama — nema premca u cijelom svijetu^ te da je na tržištima srednje i zapadne Evrope vrlo tražena i više od jednog stoljeća dominantna na njima.
Pojam slavonske hrastovine često je prelazio okvire podrijetla, već bi se koristio kao znak kvaliteta za tu vrstu drva.
Ovi proizvodi redovno sudjeluju na svjetskim izložbama. Posebnu pažnju pobuđuju na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. god., gdje je vi-nkovačko šumarstvo predstavljeno s hrastovim
Unatoč dužini od 17 m, promjera 132 cm i drvnoj masi od 23 n^ — naći će se ovaj Icolos na obližnjoj pilani uz izuzetnu spretnost domaćih kirijaša.
Trupac iz vrbanjske šume SOČNA dužine 28 m, zaštićen slamom i letvama zbog oštećenja kore s tri hrastove kocke u veličinama od jednoga kubika — na putu za svjetsku izložbu u
Budimpešti 1896. god.
Umjesto današnjih »Kockuma« trupce je po zemlji vuklo po 12 pari konja do riječnog stovarište na Studvi, pritoci Bosuta. Snimak je načinjen u šumskom predjelu Blata, te
pokazuje u pravom svjetlu slavonske hrastike
24. ožujak 1993.
Na području Uprave šuma Delnice — Šumarije Vrbovsko H l N TIEDANA U NAŠIM ŠUMAMA OGRADOM DO KVALITETE
Lovci i šumarnici delničke Uprave šuma (od lijeva na desno) mr. Tomislav Hesici, inž. Josip Trohar, inž. Josip Crnifović i viši lovni tehničar Anton Loltnar,
prilikom obilaska područja Jelenski jarak namijenjenog podizanju ograđenog uzgajališta
DELNICE — U želji da se bolje iskoriste prirodni potencijali dijela lovišta »Jelenski jarak«, a s tim u vezi i mogućnosti lovnog turizma, predlaže se izgradnja ograđenog uzgajališta za divlje svinje na području šum-sko-gospodarske jedinice »Dobra« Šumarije Vrbovsko Uprave šuma Delnice. To je dogovoreno na sjednici stručnog tima lovnih i šumarskih djelatnika, kojaje pod predsjedavanjem upravitelja Uprave šuma Mr. Božidara Plešea održana u Delnicama.
Prema riječima inž. Josipa Trohara, kojem je povjerena izrada elaborata, dosadašnji slabi rezultati lovnog gospodarenja na području vrbovšćanske općine, a posebno u lovištima »Bjela Kosa« i »Litorić« kojima gospodare područne Šumarije Vrbovsko i Gomirje, rezultat su loše provedenih aron-dacija lovišta, opsežnih premještanja divljači, neprovađanih zajedničkih mjera gospodarenja, nezakonitog lova i drugih faktora. Izgradnjom ograđenog uzgajališta, u kojem bi, uz glavnu vrstu divljači divlju svinju, bile zastuplfene kao komplementarne vrste jelen obični, jelen lopatar i srna, za sigurno bi ti negativni čimbenici bili ublaženi ako ne i eliminirani.
Ukupna površina predviđena za intenzivni uzgoj divljači ograđenog uzgajališta »Macan — Jelenski jarak« zauzimala bi prostor od 370 hektara. U odnosu na nadmorsku visinu (400 do 560 ha), konfiguraciju terena, kvalitetu tla, ekspoziciju, floristički sastav i hidrografske odnose, na sjednici je ocijenjeno, da je to idealna površina za takav vid lovne proizvodnje. Iako bi na ovom prostoru divljač u nekoliko dobila prioritet nad šumskim gospodarenjem od osobite je bilo važnosti iznijeto mišljenje inž. Josipa Crnkovića iz Direkcije Javnog poduzeća »Hrvatske šume« po kojem bi se praktički svi radovi propisani šumsko-gospodarskom osnovom gospodarenja mogli nesmetano provoditi bez da pri tome trpe zahvati na uzgoju i korišćenju divljači.
Nakon korisnih sugestija Mr. Tomislava Heskog, Antona Loknara i drugih sudionika sjednice zaključeno je da se preciznije razrade troškovi ograđivanja uzgajališta, nabavka žive divljači i izgradnja pratećih lovno-tehničkih objekata kako bi se uz očekivane prihode mogla bolje sagledati opravdanost investicije.
A. Frković
INFORMATIČKI KUTAK
DVA DESETUEĆA INFORMATIKE
Informatički odjel UŠ Vinkovci po prvi puta koristi ovaj prostor. Zašto? Razlog našem pisanju je obljetnica Informatike u šumarstvu Vinkovaca. Inače nemamo pozitivan odnos prema datumima, rođendanima, obljetnicama ali Ipak vrijedno je podsjetiti da je 1. ožujka 1973. godine početak rada elektroničnog računala u RO »HRAST. Vinkovci. Dakle, upravo obilježavamo dvadesetu obljetnicu!
Koje je to bilo računalo 1 sa kakvim karakteristikama? Nl-xdorf, njemačko računalo, sa 32 K Interne memorije 1 sa magnet-nokontnim karticama kao vanjskim memorljskim jedinicama.
Kako smo bili organizirani 1 koje smo poslove radili? Informatika je bila uključena u računovodstveni odjel, a gospoda D. Tkalac 1 A. Dekanovlć su na stroj postavili projekte financijskog knjigovodstva sa analltlkom ku-paca-dobavljača 1 osnovna sredstva. Programiralo se strojnim jezikom.
Godine 1980. je kupljeno računalo Delta 340/40 koje je imalo interne memorije 256 Kb, a kao vanjske memorije smo koristili dva diska kapaciteta 40 MB 1 magnetske vrpce. Po nekim klasifikacijama to Je tada bilo računalo u klasi srednjih.
Godine 1987. smo nabavili računalo KOPA 3500 s IMB interne memorije i diskovima kapaciteta 300 MB, 1, po prvi puta, pet PC računala (generacije 286) za potrebe šumarija. Trenutačno je u završnoj fazi nabava PC računala nove generacije (486) za sve
šumarije. Komparacije radi, ti mali strojevi bit će svaki sa po 2 111 8 MB interne memorije i sa po 120 do 250 MB diskova.
Iz navedenih podataka se vidi i razvoj Informatičke tehnologije, 111 bolje rečeno, naša nastojanja da Je koliko toliko pratimo u čemu smo uvijek imali podršku rukovodstva u Vinkovcima.
Koje poslove danas radimo na postojećoj opremi?
U proizvodnom dijelu žive projekti: planovi i Iskazi sječa, norme sječe 1 Izrade te norme transporta i privlačenja, praćenje sječe i Izrade (PROSUM), planovi šumskouzgojnlh radova i izrada uređaj nlh elaborata (osnova gospodarenja). U poslovnom dijelu u uporabi su projekti: financijsko knjigovodstvo, salda-konti kupaca 1 dobavljača, fakturiranje, obračun plaća, knjigovodstvo osnovnih sredstva, obračun kamata i skladlšno poslovanje.
Svi navedeni projekti su razvijeni u »Slavonskoj šumi«, a nositelj razvoja Je bila Informatička služba na čijem čelu Je bio gospodin Ninoslav Novak.
S kojim problemima se danas sučeljavamo?
Održavamo postojeće programe i imamo velike probleme sa održavanjem stroja čije funkcioniranje osigurava ažuran operativni dio posla.
Istovremeno, moramo biti na valnim duljinama koje diktira poduzeće, a u području informatika, komparirajući uprave šuma, neke su u osmom razredu a neke u prvom. Po zacrtanoj poli
tici razvoja materijalni osnova za rad je osobno (PC) računalo što znači da će određenom dinamikom pojedine obrade prestati egzistirati na KOPI 3500, a prethodno će biti postavljene na PC. Informatička služba na nivou poduzeća može biti efikasna ako Jedan projekt lansira na sve uprave za razliku ako jedan te isti problem rješavamo na petnaest lokacija.
Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi informatička funkcija bila učinkovita? Ako poduzeće u šumarstvu analiziramo kao bio-loško-tehnlčku i prolzvodno-po-slovnu cjelinu, kao Jedan sustav koji karakterizira dinamičnost, a ne statičnost, ako imamo cilj i ako smo njemu orjentlrani, i ako postoje sistemska mišljenja a ne mehaničnost, tada će službe na nivou poduzeća koje su mozak sistema »Hrvatske šume«, u suradnji sa upravama šuma vidjeti kompleksnost i specifičnost poslova i organiziranja pojedinih poslovnih 1 proizvodnih funkcija, tada će ići u standardizaciju, pa zatim u informatizaciju što će rezultirati da iz knjiženih izvornih podataka idu izvještaji na određene nivoe na osnovu kojih će se povlačiti kvalitetni poslovni potezi. Tada nećemo slati na šumarije desetke obrazaca u koje treba uključiti podatke, a uz obrasce da ne pošaljemo ni naputke.
Vjerojatno čitatelje zanima da 11 će 1 kada to tako lijepo funkcionirati? Hoće, ali kada, to najmanje ovisi o informatici!
Mato Mustapić
JELENI NOSE MLADO
ROGOVLJE
Mlado rogovije gadrši vaim biološki aktivne tvari i mnoge mSkroeimrmnM
Rogovlje jelena jedna je od najbrže rastućih tvorevina u životinjskom svijetu, a u nekih naroda vlada uvjerenje da ima
ljekovita svojstva i liječi velik broj bolesti
Rogovije našeg jelena, to najuočljivije obilježje mužjaka, naravno, dok ih nosi, odbacuje se i novo počinje da raste u razdoblju od veljače do travnja. U ožujku su stari jeleni već bez rogovlja, a mladi ih još odbacuju. Novo rogovije umjesto starog poći-ije od
mah rasti, a rast traje osamnaest do dvadeset tjedana. Glavno rar dobije rasta pada u proljeće,
Jelensko rogovije prema slovačkim istraživanjima ćinj približno 3,9 do 6,3 posto težine tijela To je u odraslih jelena pet do deset i više ki-logram.a, a u najjačih u svijetu i oko petnaest kilograma. Ako se uzme u obzir masa rogovlja, to je jedna od najbrže rastućih organskih tvorevina u žK-otinjskom svijetu. Kod izuzet;io jakih jelena treba računati s prosječnim dnevnim prirastom od sto i vi,ie grama.
Rast ro^a je vezan za aktivnost cijelog niza žlijezdi s unutrašnjim lučenjem, Miadi rog raste pod zaštitom posebnog produženja kože ro-žišta, pokrivenog dlačicama koje se naziva čupa, runje ili liko. U vrijeme rasta tvari za gradnju roga dovode se putem krvi kroz dvostruki krvotok. Rog raste donošenjem tvari na vrh, to mu je najmlad*, dok mu je vijenac najstariji dio. Tako i okoštavanje ide od najstarijeg dijela prema najmlađem, odozdo prema gore.
Sigurno je da je rogovije jelena davno privuklo pažnju čovjeka po svojoj masi i orzini rasta i po snazi i borbenosti jelena u vnjeme rike, kada je rogovije završeno. Posebno je bio zanimljiv rog u rastu, mlad i ne-okoštao. Lovili su jelene s mladim rogovijem i od njih pravili razna ljekovita sredstva. To važi za narode Sibira i jugoistočne Azije,
Novija istraživanja su pokazala da količina vlage u mladom rogoviju dostiže sedamdeset do osamdeset odsto. Ono sadrži veliku količinu važnih biološko aktivnih tvari i dvadeset mikroelemenata. Sve to, kako se pokazalo još u davnim vremenima, može da povoljno utiče na brojne funkcije oi-ganizrna čovjeka i da liječi mnoge bolesti.
Prema kineskoj farmakopeji mlado rogovije povećava životnu snagu, učvršćuje volju, mišiće i kosti. Zatim, liječi opću iscrpijenost, ostab-Ijeli vid i sluh. primjenjuje se pri liječenju reumatizma, osteomielitai mnogih drugih bolesti. Ukupno liječe dvadeset deve; bolesti. Pn svakogodiš-njoj upotrebi odgađa se približavanje starosti. Kineski hjećn.ci preooru čuju mlado rogovije prijie svega za liječenje impotencije u muškaraca.
U Sovjetskom Savezu su do nedavno ioviii jelene s mladim rogovijem, a u posljednje vrijeme se takvo rogovije dobija samo od jelena koji se uzgajaju na farmama. To je glavni proizvod, a meso i koža su sporedni. Od nekoliko vrsta jelena koji se uzgajaju, najbolje je m.lado rogovije od sika jelena. Mlado rogovije se reže, konzervira i izvozi ili je za potrebe u zemlji.
Postoji više načina konzerviranja da se sačuva relativno lako kvarfji-vo mlado rogovije i da se u njemu očuvaju konsnt sastojci. Danas m ti SSSR-u konzervira tako da se mlado rogovije naizmjence kuha, cijedi J suši vrućim zrakom, a cijeli proces obično traje tri dana. Konzenrfranc' mlado rogovije sadrži samo jedanaest do dvanaest posto vlage, na presjeku je smeđe crvenkaste boje i ima prijatan miris suhog mesa.
U istoj zemlji proučavan je raspored različitih tvari po dužini rogovlja, a istovremeno je određivana biološka aktivnost eicstrakata koji su dobijeni iz njih. Vi&& pepela, fosfora i kalcija sadržano je idući od donjeg prema vršnom dijelu roga. S druge strane, od donjeg prema vršnom dijetu povećava se sadržaj sume organskih tvari. Maksimalna je biološka aktivnost ekstrakta dobijenog od vršnih dijelova mladog rc^a.
Danas se konzervirano mlado rogovije u vidu praha, ekstrakta ili odvara koristi za s|>r8v!janje tradicionalnih ljekovitih preparata u Sibiru i zemljama jugoistočne Azije i tamo gdje su doseljeni narodi iz tih zema-|a. No, mlado rogovije su u novije vrijeme ispitiyali farmakolozi i liječnici, t ako^ došlo do proizvodnje lijekova od mladog rogovlja u Kini, Vijetnamu i Sovjetskom Savezu.
U SSSR-u se, na primjer, već dugo proizvodi lijek pantokfin (mlade rogove tamo zovu »panti«). Primjenjuje se kao tonizirajuće i stimutirajuće sredstvo pri umnoj i fizičkoj iscrpijenosti, u stanju astenije, neurastenije, neuroze, arterijsRe hipotonije. f^o, lijek ima dosta kontrairtdikacija = mom se uzifnat! prema prepon.- - • /?;.
24. ožujak 1993.
KULTURA m RAZONODA • ZABAVA • ZANIMLJIVOSTI • KULTURA • RAZONODA
S K A N D I N A V K A sastavio Ivan Tomić Izbjeglica ja sam bio, što ni u snu ne bi snio. Desilo se velikog očaja pa napusti svoga zavičaja. Padale su na Otok granate, više nemaš kud da ideš brate. Putnu torbu brzo uze, kad zarone meni suze. Oj Otoku moje rodno selo hočul morat otići zacijelo. Cijeli život za kuću sam dao, da bi u njoj starost dočekao. Tu dilema više nema na put sad se brzo sprema. Ne čuje se ni lavež kerova, niti pjesme veselih pjetlova. Tuga mi se oko srca steže, kada ljudi od granata bježe. Nikad ne znaš što ćeš radit a što će te iznenadit Više mjesta ni za humor nema, na put sad se brzo sprema. Ne znaš bože kuda poći, a kamoli kuda doći. Zbogom polja šume i livade, vratit ću se jer još imam nade. Oj Vinkovci moj prelijepi grade, srce moje u tebi ostade. Samo imam jednog prijatelja, i to dragog Boga spasitelja. Svjestan bijah do te mjere, u njeg imam puno vjere. Sad da vidiš Jelačiću bane, u Mađarskoj Hrvate prognane. U Sigetu Mađarskom gradu konačište sad tamo imadu. U karitas sad idu po hranu, da nahrane dječicu prognanu. Uvijek će ih nešto patit, hoće li se kući vratit Dravasztara to je malo selo al je ono hrvatsko za cijelo, ljudi su nam svoje sobe dali, da bi ovdje Božić dočekali.
Ljudi su nam jako dobri bili, pa smo tako i Uskrs slavili. Ljepo su nas ljudi prihvatili pa i tugu s nama podijelili. Zbogom sada dragi prijatelji bili ste nam kao roditelji. Vaš svećenik dijeli s nama boli za povratak on se uvijek moli. Tužni u Mađarsku smo došli, a veseli svojoj kući pošli. Radosne nam suze bile koje su nas kući povratile. Borci naši mile Slavonije, puno Vas se pod zemljicom krije. Da na branik niste stali, ni Vinkovce mi ne bi imali. Borci naši veliki i mali za slobodu živote ste dali. Sve od sebe vi ste dali, da bi naše kuće sačuvali. Bog nek čuva branioce naše, i da se više ničega ne plaše. Da ih nikada nesreća ne prati i na miru nek žive Hrvati. Dok sam ovu pjesmu pisao, cijelo vrijeme s očiju suze sam brisao. Pjesmo moja ti ljudima kaži, da u tebi nema nikakve laži. U tuđini još je puno braće naše što četnici zovu ih ustaše. Samo jedno oni tamo žele, da se kući što prije dosele. Ovu pjesmu završit bi htio, u tuđini ja sam dugo bio. Na Hrvatskoj velik je zadatak, omogućit ljudima povratak. Sad vjerujem da će vrijeme doći kad će ljudi svojoj kući poći. Propast će zlokobni hir, a u nadi doći će mir.
Franjo Herman, umirovljenik Otok kod Vinkovaca O NEZAPOSLENOSTI
Imamo li nezaposlenih? Sigurno da, i to dosta. No u Šumariji Lipik mogli bi tvrditi suprotno. Dogodilo se, naime, ovo: raspisali su natječaj u kome su tražili poslovođe i sjekače.
Nije se javio ni jedan šumarski tehničar, jedan sjekači
O ZAPOSLENOSTI u šumariji Đulovac (bivše Miokovićevo) ima
ju nešto drugačija iskustva s zapošljavanjem. Tražili su poslovođe, javila su se trojica i uzet će ih. No istovremeno, sjekači napuštaju posao. Našli ljudi zaposlenje u nekim drugim firmama, gdje je plaća veća (a posao lakši)!
IZBJEGLICA
Sa svečanosti održane u Mariji Bistrici, gdje je predano prvih 12 kamiona tipa MAN našim Upravama SRETAN TI LET LEPTIRU
»Tehnomehanika« već niz godina uspješno obavlja ugradnju i dogradnju niza pomoćnih uređaja i
opreme za šumarstvo, a ovo treba da otvori novu stranicu u povijesti suradnje ovog omanjeg
Bistričkog kolektiva i šumarstva Hrvatske
Pnfi kamion pošao je za Vinkovce, pa je ravnatelj Uprave šuma Vinkovci, inž. Damir Cvrković i primio prvi ključeve kamiona od direktora »Tehnomehanike« a tom prilikom
uspješan rad i sigurnu vožnju vozaču poželio je i inž. Josip Dundović
Prvi ovogodišnji lijepi proljetni dan poslije duge i h ladne zime, zasjao je zaista blještavim sjajem. I
za šumarstvo, taj utorak 9. ožujka bio je blještav i sjajan i bit će upisan zlatnim slovima u knjigu šumarstva Hrvatske.
Nakon višegodišnjih napora i zalaganja svih djelatnika jednog malog kolektiva iz Marije Bistrice, »Tehnomehanike« koja upošljava nešto više od 300 djelatnika, šumarstvu naše Republike Hrvatske, predano je na upotrebu prvih 12 teških kamiona tipa MAN sa hidrauličnim dizalicama ugrađenim na prikolicama.
Ovaj događaj koji je okupio više od stotinjak stručnih djelatnika iz našeg poduzeća »Hrvatske šumie« i šumarskog fakulteta kojem su prisustvovali i dr. Joso Vukelić, dominis-
tar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, kao i jedan od direktora u tvornici MAN dr Svare, rezultat je višegodišnjih napora svih uposlenih u »Teh-nomehanici«. Još od daleke 1964. godine kada je mont i rana prva hidraulična dizalica pa do danas, učinjeno je na tisuće sličnih, ali nikad do sada tako značajan i vrijedan posao.
Prema planu investicija za 1992. godinu, našeg poduzeća »Hrvatske šume« odlučena je nabavka ukupno 27 kamiona firme MAN sa 16 prikolica i ukupno 27 hidrauličnih dizalica. Vrijednost te opreme kreče se oko 4,154.000 DEM i tome treba dodati još oko 40 posto uz nadogradnju i domaću opremu.
Za ovu godinu planira se nabavka daljnjih 22 kamiona
Prije predaje ključeva kamiona, održana je manja svečanost na kojoj je župnik iz Marije Bistrice posvetio kamione i s molitvom zaželio budučim vozačima sretan i dug
rad
MAN sa 26 prikolica i 16 dizalica HAK i Jonsereds.
Doministar dr Joso Vukelić, uputio je također čestitke upravi i svim djelatnicima »Tehnomehanike« na ovom velikom doprinosu za cijelu našu državu i nada se da će se ova suradnja šumarstva i ovog našeg domaćeg proizvođača opreme nastaviti i u budućnosti.
Njemačka firma MAN, poznati je Europski proizvođač opreme za rudarstvo, šumarstvo, građevinarstvo i druge gospodarske grane i jedan je od najvećih strojarskih koncerna u Europi, istakao je dr. Svare. Posebno mu je drago što je šumarstvo Hrvatske izabralo upravo ovu tvrtku za opremanje kamionima. Oni proizvode kamione od 6 do 48 tona, odnosno od 100 do 500 KS. Nada se da ovo neće biti posljednji poslovni potez »Hrvatskih šuma« i MAN-a, a budućnost će pokazati uspješnu suradnju.
Priznati šumarski stručnjaki dobar poznavatelj mehanizacije u šumarstvu. Inž. Božidar Tomičić, upoznao je prisutne od prvih začetaka i povoja izrade prvih prototipova hidrauličnih dizalica iz 1976. godine. Naglasio je da mi ne možemo sve što n a m treba u šumarstvu proizvoditi u Hrvatskoj, pa dio opreme možemo i t rebamo uvoziti. Međutim, mi se trebamo oslobađati dosadašnjeg kolonijalnog položaja u kojem smo živjeli desetljećima. Stoga je u »Programu razvoja Hrvatskih šuma« jasno naglašena orjentacija na poticanje i pomaganje razvoja domaće stro-jogradnje, ali kako kaže inž. Tomičić, nećemo se ustručavati i odbaciti sve one koji nam nude prosječnost, ili čak ispod toga.
lako teško danas odzvanjaju riječi proroka Izaije, koji kao da govori našoj napaćenoj Domovini kad kaže:
»Zemlja nam opustje, gradove oganj popali, njive n a m na oči barbari haraju, a ruke su im u krvi ogrezle...«
No, naše pametne i hladne glave, vruća srca i žuljevite ruke, obnovit će porušenu, iskrvavljenu i poharanu Domovinu, ali srbočetnički barbari svoje krvave ruke oprati nikada neće.
1 danas, kada ovdje gledamo poredane, prikladno tehnički konstruirane kamionske kompozicije, daje to snagu za daljnje iskorake, da dovedemo do kraja sve započete, a još uvijek nedovršene, ili još samo u glavama zamišljene projekte i programe. I zaista valja čestitati svim sudionicima na ovom djelu, što se je 1976. godine iz jaja izlegla ličinka, koja se nakon desetljeća i pol življenja u tami kukuljice, danas pred nama iznjedrila u leptira.
Pa stoga, sretan ti visok i dug let, bistrički i hrvatski leptiru!
Tekst i snimci: Antun Lončarić
Svakom vozaču župnik je zaželio sretan put i poklonio svetu sliku Marije Bistričke u znak zaštite vozača
Ključeve i čestitke za sretan put i dugu vožnju vozačima je poželio mr. Nediljko Znaor direktor »Tehnomehanike«.