gl^^

16 GODINA II

Zagreb, 24. ožujak 1993.

GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb

U POVODU DANA VODA

SAČUVAJMO NAŠE T E B E u pojedinim godinama u nizinskim predjelima vode navn nanose ogromne štete

otplavljivanjem već izrađenih drvnil^ sortimenata, ati pravovremenom izgradnjom obrambenih nasipa i drugim preventivnim radovima mogu se i>il<loniti i ti

nepoželjni efekti naših rijeka, koje bezuvjetno trebamo i mi š\^mar\ više štititi STR. 4.

PRVI MAN KAMIONI w I IviiBi O NAde

UPRAVE strana 16.

24. ožujak 1993.

PREGOVORI VLADE I SINDIKATA

U OČEKIVANJU POTPISIVANJA SPORAZUMA Što bi značio novi Sporazum o plaćama? Zasigurno djelić optimizma za mogućnost preživljavanja.

Uiščekivan] u da se o tekstu Sporazuma o plaćama i os­talim materijalnim pravi­

ma radnika izjasni Vlada, Ko­mora 1 druge središnjice, želimo vas štovani čitatelji podsjetiti:

• Kfikva je bila politika plaća u Hrvatskoj?

Vlada Republike Hrvatske je prvu Uredbu o plaćama kojom je uvela ograničenje rasta mase plaća uvela u lipnju 1992. godi­ne, koja je ukinuta pod prijet­njom štrajka za 28. srpnja. U lis­topadu 1992. godine Vlada je po­novno donijela Uredbu o plaća­ma kojom je čak predvidjela po­vrat dijela plaća isplaćenih za rujan. Opet su sindikati udruže­ni u »Savez samostalnih sindika­ta Hrvatske najavili štrajk za 10. sliudenog, te je Uredba pala. Um-je<ito Uredbe sindikati su supot-pisiii Sporazum kojim su uvjet­no i samo do konca studenog pristali na ograničenje rasta ma­se plaća, a u cilju stvaranja uvje­ta za donošenje gospodarskog programa.

Međutim, došao je prosinac — bez gospodarskog programa. Potpisali smo Aneks Sporazumu te ograničenje prolongirali na Još jedan mjesec.

Ali, kad je Vlada i u siječnju zatražila novi dodatak Sporazu­mu, odbili smo. Vlada je i u ve­ljači zatražila isto, a na naše od­bijanje i prijetnju prosvjednim akcijama, odgovorila je donoše­njem nove Uredbe.

Sindikati su se odlučili na štrajk, s nultim zahtjevom da se ukine ograničenje mase plaća, te s temeljnim zahtjevom za uvo­đenje klauzule ili bilo kakvog drugog mehanizma kojime bi se

jamčilo zaustavljanje daljnjeg pada plaća.

• Kakve su bUe posljedice do­sadašnje Vladine regulative pla­ća?

Plaće su realno pale ispod sva­kog minimuma za preživljava­nje, a time i mirovine te druga socijalna davanja koja prate pla­će.

Najniža osnovna plaća je do­slovno postala kriterijem socijal­ne bijede. Nered u isplatama plaća i ostalih primanja je uzeo maha, jer se ograničenje plaća u mnogim poduzećima pokušalo kompenzirati drugim oblicima isplate.

Odgođeno je uvođenje tržišnih principa u uvjete gospodarenja, posebno kad je riječ o poreznom sustavu.

Onemogućeno je odgovaraju­će plaćanje vrhunskih kadrova i stručnjaka, te su mnogi otišli na rad u inozemstvo.

Zakočeno je zapošljavanje kod privatnih poduzetnika i širenje poduzetništva.

Inflacija se unatoč svim ogra­ničenjima plaća radniku i dalje kretala u okvirima od oko 30 po­sto mjesečno.

• Što bi značio novi Sporazum o plaćama?

PRIVATNI SEKTOR: Oko 104.000 zaposlenih izlazi iz bilo kakvog administrativnog režima kontrole plaće i imaju potpunu slobodu kolektivnog ugovaranja plaća.

GOSPODARSTVO KOJE PO­ZITIVNO POSLUJE: oko 400.000 radnika prelazi na slobodnu po­litiku plaća, uz obvezu poštiva­nja kolektivnog ugovora.

AKO SE ]0Š NISTE UČLANILI U SINDIKAT ILI O TOME RAZMIŠLDATE.

UČINITE TO ODMAH V t)«J' RJPF4lnF4lfi9i

Pravodobno zaštitite svoj radni odnos i poklonite svoje povjerenje Samostalnom

sindikatu šumarstva Hrvatske

Učlanjenjem u ovaj sindikat ostvarujete: .. 1. Besplatnu pravnu zaštitu (pravni savjeti, pisanje podnesaka, tuž­

bi, zastupanje u radnim sporovima na sudu i u poduzeću) 2. Zastupanje u pregovorima i zaštita prava iz kolektivnog ugovora 3. Materijalnu pomoć 4. Zaštitu i pomoć u štrajku 5. Popuste u nabavi roba i korištenju usluga

I TO ]0Š NI3E SVE! SINDIKALNA PONUDA SVAKODNEVNO SE OBOGAĆUJE NOVIM SADRŽA3IMA. UVJERITE SE SAMI U TO!

Posjetite nas radnim danom na Trgu Petra Krešimira IV br. 2, III kat, soba br. 319, ili nas nazovite na telefon: 417-825.

G.C.

JAVNA PODUZEĆA KOJA POZITIVNO POSLUJU: također prelaze na slobodno ugovaranje plaća bez ikakvih administrativ­nih ograničenja, a sukladno ko­lektivnim ugovorima.

GOSPODARSTVO KOJE PO­SLUJE S GUBICIMA: ostaje og­raničenje rasta plača od 10 posto u odnosu na rast cijena na malo.

INSOLVENTNI NA DAN IS­PLATE PLAĆA: mogu povećati plaće po kriteriju 0,85 poena od rasta cijena na malo.

NEPRIVREDA: mogu poveća­vati plaće prema rastu plaća u privredi, a sukladno kolektivnim ugovorima.

MEĐUTIM: Svi radnici zapos­leni u poduzećima koja posluju s gubicima ili su insolventna na dan isplate plaća zato jer DRŽA­VA NIJE ISPUNILA OBVEZE spram njih, izuzimaju se od og­raničenja, te im plaće mogu ras­ti u punom iznosu rasta cijena na malo.

Ovime je očigledno da se spo­razumom uvodi »SCALA MOBl-LE«, automatizam rasta plaća

sukladno rastu cijena na malo u omjeru...

• Što s našim ostalim zahtjevi­ma?

Vlada Republike Hrvatske je prihvatila i naše druge zahtjeve, posebito one u svezi neuspjeha projekta pretvorbe društvenih poduzeća. Dobili smo i pismeni odgovor kojim se obvezuje na pokretanje uobičajene zakonske procedure, kako bi se omogućilo da sindikalni predstavnici udu u članstvo upravnog odbora Hrvatskog fonda za razvoj.

Uputili smo i dopis gospodinu Stipi Mesiću, predsjedniku Sabo­ra Republike Hrvatske s ponov­ljenim zahtjevom za sazivanje iz­vanredne sjednice Sabora, uz za­htjev za omogućavanje nastupa sindikalnih predstavnika za go­vornicom Sabora. Uputili smo i dopis Vladi Republike Hrvatske kojim pokrećemo inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o pre­tvorbi društvenih poduzeća i besplatna podjela dijela dionica.

NAJVAŽNIJE je ipak naglasiti da smo kroz pritisak na poveća­nje plaća željeli isprovocirati

mjere kojima će se početi rješa­vati ne posljedice, već uzroke' drastičnog pada plaća, da smo željeli potaći mjere za oživljava­nje gospodarstva, uvođenje reda u naplatu poreza poticanje za­pošljavanja i drugo. Željeli smo i naglasiti da je uz rat, uzrokom teške gospodarske situacije i ne­uspjeli model pretvorbe.

POSTIGLI SMO: da se prego­vori o gospodarskoj i socijalnoj budućnosti naše Hrvatske za­počnu voditi tripartitno, a što je preduvjetom socijalnog dijaloga i konsenzusa. Uspjeli smo i to da se započnu uvoditi tržišni para­metri u politiku zarada, kao i da se otvori prostor za dalje kolek­tivno pregovaranje, osobito na razini grana i djelatnosti.

NAJPOSLIJE: tražili smo me­hanizam koji će jamčiti zaustav­ljanje pada plaća. Predlagali smo antiinflacijski pristup i ni­smo tražili nemoguće.

Ako Sporazum bude potpisan u predočenom tekstu, radnici će to osjetiti 1 na plaćama.

Gordana Colar

r SJEDIŠTA SINDIKATA

U ŽUPANIJAMA, OPĆINAMA, GRADOVIMA?

Teritorijalni ustroj sindikata treba prilagoditi novom teritorijalnom ustroju Republike. Kako organizirati sindikat?

Svima nam je znano da je Sabor Republike Hrvatske usvojio Zakon o teritorijalnom ustroju države Hrvat­

ske, prema kojem je Hrvatska podijeljena na 20 župani­ja, 69 gradova i 418 općina. Bitna je napomena da grad u upravnom i samoupravnom smislu također ima odre­đene ovlasti, pa je u tom smislu istovjetan općini.

Da bi teritorijalni ustroj Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i udruženih sindikata približili državnom ustro­ju, bit će potrebno obaviti mnogo razgovora, analizirati mnogo mogućih oblika, analizirati mnogo argumenata, interesa, želja i mogućnosti.

Rasprave na ovu temu počele su u svim sindikatima udruženim u Savez.

Da bi bili što kvalitetniji u toj raspravi, Republički od­bor SSŠH na sjednici održanoj 28. siječnja 1993. godi­ne odlučio je da se rasprava na ovu temu provede u svim upravama šuma, te da svoja razmišljanja ili eventu­alne konkretne prijedloge sindikalna povjereništva do­stave u pisanom obliku Republičkom odboru, nakon če­ga će biti sumirani i dostavljeni u Ured Predsjedništva SSŠH.

Sindikalnim povjereništvima u upravama šuma do­stavljen je upitnik čiji bi nam rezultati trebali pomoći u odabiru koncepcije buduće teritorijalne organiziranosti.

Prilikom rasprave na ovu temu svakako treba imati na umu nadležnosti pojedinih lokalnih organa vlasti (opći­

na, gradova, županija), i to u smislu njihovih nadležnosti koje se podudaraju sa našim sindikalnim interesima.

Zakon o lokalnoj upravi objavljen je u »Narodnim no­vinama« br. 90/92, te Vas upućujem da i njega proučite.

Kako organizirati teritorijalne organe? U svim općinama — njih 418, u svim gradovima — njih 69, u svim županijama — njih 20?

Budući smo na dosadašnji ustroj teritorijalne organizi­ranosti imali dosta primjedbi, ovo je prilika, cijenjeno članstvo, da damo svoje prijedloge i stvorimo sindikalnu organizaciju po mjeri članstva.

Da li u svim općinama, gradovima i županijama imati urede, kakve nadležnosti u upravljačkom smislu dati žu­panijskom, a kakve općinskim ili gradskim uredima, koje aktivnosti i područja rada su nam potrebna od teritorijal­nih ureda, ili nam je potrebna samo sindikalna centrala, kako i koliko platiti uposlene?

Ovo su samo neka od pitanja na koja treba odgovori­ti. A kao najvažnije pitanje nameće se »kako organizirati SSŠH« da svaka informacija može blagovremeno stići do svakog člana SSŠH.

Uključite se i Vi u raspravu o teritorijalnom ustrojstvu sindikata. Dostavite nam svoja razmišljanja, ideje, pri­jedloge... 0 svakom od njih — rado ćemo razmisliti!

G.C.

hdursč: »HRVA rSKf- <,UME« p.o. Zugreh LJ. F. Vvkoiinovića 2. fP »Hrvatske šume« organizirane su u Direkciju Zagreb i .15 Uprava šuma i to: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split. Direktor poduzeća: Josip Dunđovič, dipl. img. šumarstva Savjet Usta: Prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), dr. Joso OrnCun, Marijan Kolić, dipl. ing. Milan Krmpotić, dipl. ing.

Tomislav Starčević, Filip Šabić, prof. dr. Josip Vukelič Glami I ođgomrai urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Uređivački t^b&r: Petar Jarjević, dipl. in^. (predsjednik), Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Vesnu Hrkalović, dipl. pol. Ivan Hili, dipl. tur. Gordana Cotnar KedakciJ« l/sta: Marijan Domović, dipl, polit. Vesna Hrkalović, dipl polit., Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing., Miroslav

Mrkobrad, dipl. polit. Vesna Pleše, dipl. polit, i Zvonko Peičević Adresa redakdje: Lj E Vukotinovića 2, Zagreb. Tel 041/448-001, 448-034 List »Hrvatske šume« izlazi Jednom mjesečno, a djelatmci JP »Hrvatske iume«, umirovljem'ci, poslovni partneri i djelatnici Šumarskog fakulteta Zagreb dobivaju ga besplatno na kućne adrese. TimS: Hrvatska tiskara Zagreb, Slavonska avenija 4 NakMa: 12.000 primjeraka

24. ožujak 1993.

Analiza izvještaja o poslovanju )P »Hrvatsl(e šume« za 1992. godinu BUDIMO SRETNI I ZADOVOLJNI

Unatoč toga što nam već drugu godinu čak 35 posto naših šuma srbočetničke horde pljačkaju*! ne dozvoljavaju da gospodar imo s našom djedovinom, prema iskazanim vri jednostima, ukupno rečeno možemo biti i zadovoljni. Doš uvijek veći broj naših djelatnika nosi uniforme Hrvatske vojske što se osjeća i u radu u našim šumarijama. Budimo

sretni da gospodarimo sa svojom državom

Godišnji obračun

predstavlja zbir svih poslovnih događaja i promjena u tijeku či­

tave 1992. godine za komplet­no poslovanje našeg poduze­ća. U njemu su iskazani kako proizvodnja, realizacija, in­vesticije tako i svi poslovni događaji koji se odvijaju u ci­lju ostvarivanja zadataka JP »Hrvatske šume«, Zagreb.

Osnovne karakteristike go­dišnjeg obračuna su slijede­će: — rađen je na bazi pozitiv­

nih zakonskih propisa kao i programa, plana po­slovanja, općih akata i Odluka nadležnih organa našega poduzeća,

— sam obračun temelji se na bazi knjigovodstvenih podataka koji su nastali u spomenutom razdoblju i koji su kao takvi evidenti­rani u knjigovodstvima JP »Hrvatske šume«,

— iako institut obveznog ot­pisa nakon dospjelog, a nenaplaćenog potraživa­nja od preko 60 dana više ne postoji, mi smo bez ob­zira na starost potraživa­nja i to u onim slučajevi­ma gdje postoji osnovana sumnja u mogućnost na­plate, vršili korekciju po­traživanja tako što smo iz­vršili privremeni otpis tog potraživanja,

— uticaj na iskazivanje re­zultata našeg poslovanja imale su ratne štete, pa je u Godišnji obračun primi­jenjena naša Okružnica za evidentiranje i knjiže­nje ratnih šteta u JP »Hrvatske šume«, p.o. Za­greb koje treba provesti s danom 31. prosinca 1992. godine.

— izvršena je zakonom pro­pisana revalorizacija sredstava i izvora,

— i pored relativno solidne likvidnosti, što se očituje u redovnim isplatama plaća, kao i realizacija ve­

ćeg dijela investicija, koje su do sada bile odlagane, još uvijek nam određeni problem stvaraju nenap­laćena potraživanja od naših kupaca, čiji negati­van efekat ubrzanom cir­kulacijom novčanih toko­va nastojimo ublažiti,

— izvršena su određena re­zerviranja za neizvršene radove u biološkoj repro­dukciji i to u jednostavnoj i proširenoj.

Zadaci poslovanja u 1992. godini osim maksimiranja proizvodnje u dijelu kojem se može organizirati efika­san rad i čim brže uključiva­nje u rad onih dijelova Podu­zeća u kojima se povremeno može organizirati naznačeni su u Planu poslovanja za 1992. godinu.

Što se tiče okupiranog pod­ručja, još uvijek ostaje dosta pod okupacijom što također ima uticaj na naš poslovni rezultat. POSLOVNI REZULTAT

Ukupni prihod moramo promatrat i s korekcijom uti-caja prihoda od financiranja. Glavnina prihoda od financi­ranja ostvarena je u Direkci­ji, pa kada bez toga promat­ramo ostvarenje ukupnog prihoda situacija je slijedeća:

Ukupni prihod ostvaren je u odnosu na plan sa indek­som od 124 posto. Ovaj posto­tak svoju vrijednost pokazuje tek kada ga usporedimo sa relativnim ostvarenjem troš­kova. Ono što je značajno za istaći je da smo u zadnjem kvartalu imali značajno os­tvarenje prihoda. Naime po per. obr. 30. IX. 1992. godine relativno ostvarenje ukup­nog prihoda bilo je 60 posto, a sada kako vidimo ono izno­si 124 posto.

Ukupni prihod s uključe­nim prihodima od financira­nja ostvarenih pri Direkciji bilježe ostvarenje od 129 po­sto.

Rashodi bilježe ostvare­nje od 129 posto. Ako u njih uključimo rashode pri Direk­ciji bilježe ostvarenje od 130 posto.

Što se iz ovog nameće kao zaključak? Nedvojbeno je da nam prihodi rastu sporije od rasta rashoda. Ako u razmat­ranju ne koristimo prihode o financiranju tada imamo da nam ukupni prihod iznosi 124, a rashodi 129 posto. Dru­gim riječima imamo sporiji rast prihoda za 4 posto. Ov­dje bi trebalo vidjeti koliko je na to imalo uticaj zadržava­nje nivoa cijena naših proiz­voda i zabrana izvoza. Ova­ko va kretanja nam nisu bila u tijeku godine, već naglaše­no do izražaja dolaze u za­dnjem kvartalu i bitno utiču na pokazatelja za cijelu godi­nu.

Bruto dobit ostvarena je sa 1.049.532 HRD, a planira­na je sa 998.800 HRD ili je os­tvarena sa indeksom od 105.

Svakako da to ostvarenje od Uprave do Uprave je raz­ličito. Zadnjim rebalansom plana iz rujna mjeseca kao gubitaši planirani su uprave: Osijek, Sisak i Gospić.

A u ostvarenju gubitaka bi­lježe slijedeće uprave: Osi­jek, Sisak, Karlovac, Ogulin, Gospić, Buzet i Split.

Dobit ostvaruju uprave: Vi­nkovci, Našice, Požega, Bje­lovar, Koprivnica, Zagreb, Delnice i Senj.

RASPORED DOBITI Kolika je dobit ili gubitak

ostvaren vidi se iza tabele »Pregled financijskog rezul­tata na nivou Javnog podu­zeća u odnosu na plan za razdoblje od l. I. do 31. XII. 1992. godine«.

Raspored ostvarene dobiti predlaže se u smislu naše Odluke o raspoređivanju do­biti kako slijedi: 1) Bruto dobit 1.049.532.000 HRD

PRODAJA DRVNIH SORTIMENATA

Prodaja drvnih sortimenata u IP . »Hrvatske šume« Zagreb, planirana je u količini 2,596.900 m', a izvršena je sa 2,609.950 m' ili plan prodaje je izvršen sa 101 posto.

Od ukupne prodaje drvne mase trupci iznose 1,317.261 m' ili 50,5 posto, ostalo oblo 134.638 m' ili 5,2 posto, sitno industrijsko drvo 338.479 m' ili 13 posto ogrjevno drvo 819.572 m' ili 31,3 po­sto.

Izvršenje ugovora po kupcima kreće se od 70 do 130 posto. Važno je napomenuti da se primjenjujući politiku prodaje poduze­ća, svim kupcima omogućio rad u jednoj smjeni, uvažavajući po­trebe finalne industrije, odnosno niti jedna industrija nije stajala is­ključivo radi nedostatka sirovine. U pravilu problematike isporuke, plaćanja i ostalo rješavano je dogovorno, sa kupcima prema prili­kama i uvjetima ratnog stanja.

Izvoz drvnih sortimenata trupci, izvršen je sa 50.841 m' ili 1,9 posto od ukupne drvne mase, a realizirana je vrijednost 13,723.484 DEM ili 324 DEM/m', zatim izvoz ostalog oblog drva izvršen je sa 54,151 m' ili 2 posto od ukupne drvne mase, a reali­zirana je vrijednost 3,813.401 DEM ili 70 DEM/m", i izvoz sitno in­dustrijskog drva izvršen je sa 32.107 m' ili 1,2 posto od ukupne drvne mase, a realizirana vrijednost je 2,170.831 DEM ili 68 DEM-

Sveukupno izvoz poduzeća u 1992. godini iznosi 137.099 m' ili 5,1 posto od ukupno prodane drvne mase sa realiziranom vri­jednosti 19,707.716 DEM ili 144 DEM/m'. Od planiranih 17 posto, izvoz je izvršen sa svega 5,1 posto što je bitno utjecalo na izvrše­nje jedinične cijene drvne mase, koja je planirana sa 3.767 HRD-/m' ili 87 DEM/m^ a izvršena je sa 11.778 HRD/m^ ili 71 DEM/m\

Ocjenjujući postignute rezultate u prodaji drvnih sortimena­ta, uzevši u obzir ratne uvjete proizvodnje kao i životne uvjete u Republici Hrvatskoj, može se utvrditi da je postavljeni zadatak za­dovoljavajuće izvršen.

2) Porez i vodni doprinos iz bruto dobiti 468.260.000 HRD

3) Neto dobit 581.272.000 HRD 4) 20 posto Prora­

čun Državi kao vlasniku 116.254.000 HRD

5) 50 posto za društveni kapi-tal-poslovni fond poduzeća 290.636.000 HRD

6) 30 posto za in­vesticijsku za­jedničku po­trošnju 174.382.000 HRD Uzevši u obzir poreze i do­

prinos i bruto dobit koji izno­

se 468.260.000 HRD plus 20 posto za Proračun što iznosi 116.254.000 HRD, ovo poduze­će će iz dobiti dati državi ukupno: 585.514.000 HRD. Do danas smo na ime tih dava­nja državi uplatili iznos od 107.384.982 HRD, pa ćemo prilikom predaje Godišnjeg obračuna morati uplatiti raz­liku u iznosu od 360.874.547.-HRD.

Bruto plaće u odnosu na plan bilježe ostvarenje od 96 posto i to na bazi zadnjih re-balansiranih veličina. w

PREGLED FINANCIJSKOG RAZULTATA »HRVATSKIH ŠUMA« U ODNOSU NA PLAN ZA RAZDOBUE 1992. Red. br.

0 1. 2. 3. 4. 5. 6.

8. 9.

10. 11. 12. 13. 14. 15.

UPRAVA ŠUMA 1 Vinkovci Osijek t^ašice Požega Bjelovar Koprivnica Zagreb Sisak Karlovac Ogulin Delnice Senj Gospić Buzet Split

P R I H O D I Plan

2 5.503,100 2.082.100 3.486.000 2.417.600 5.900.000 3,539,000 4.627.000

718.700 1.881.100 1.754.000 6.169.000 3.030.300 1.448.000 1.170.100 1.150.000

UKUPNO 44.876.000

Izvrš. 3

7.022.272 2.454,298 4.^8.567 5.450.734 7.777.044 5,123.808 5.408.665 1,012,128 2,401,963 2,011.882 8.497,443 4.729.276 1.441,053 1.274.835 1.341,019

58,304.^7 :

Ind, • 3:2 4

128 118 125 143 132 145 117 141 128 115 138 149 100 109 117

129

R A S H O D I Plan

9 5,153,100 2,292,100 3,336.000 2,378.000 5.650.000 3.389.000 4.477.000

974.800 1.776.100 1.704.000 5.868.800 2.879.500 1.748.700 1.120.100

Izvrš. 10

6.599,917 6.284.293 5,861.021

3,378.622 6.097.926 3.583,765 4,867.602 2.570.160 2.866.703 2,024.124 6.631.515 5.993.477 1.814.733 1.311.875

1.130.000 ! 1,369.723 I — — " i

43.877.200 | 5T255.456

Ind. 10:9 11 128 274 115 142 107 105 108 263 161 118 112 131 103 117 121

130

BRUTO DOBIT Plan 15

350.000 -210.000

150.000 39.600

250.000 150.000 150.000

-256.100 105.000 50.000

300.200 150.800

-300.700 50.000

Izvršenje 16

422.555 -3.829,995

497.546 72,112

1.679,118 1,540.043

541.063 -1.K8.032

-464.740 - 12,242

1,865.928 • 735.7^

-573.680 - 57 040

20.000 ' -28.704 1 1

998.800 1 . .^ .^^SL*. . .

Ind. 16:15

17 121

-332 182 672

1026 360

---

621 488

---

105

24. ožujak 1993.

Analiza izvještaja o poslovanju JP »Hrvatske šume« za 1992. godinu Sa ostvarenjem plaća si­

gurno da ne možemo biti za­dovoljni, iako smo u nekim vremenskim razdobljima bili na čelu javnih poduzeća, ali od vremena do vremena va­rira naše stanje n a toj ljestvi­ci.

Naime, plaće su bile limiti­rane od strane države i koli­ko su nam mogućnosti do­zvoljavale mi smo to koristili. Proizvodnim radnicima po­većavali smo plaću kroz po­većanje terenskog dohotka, kako bismo zaustavili odliv direktnih proizvođača, ali obzirom na rastuću inflaciju pitanje je koliko smo u tome uspjeli. Trenutno nam drža­va dozvoljava povećanje pla­ća i to prosječno neto po rad­niku 15 posto niže od ostva­renja rasta cijena na malo.

Sve naprijed iznijeto omo­gućilo nam je ostvarenje pro­sječne neto plaće po djelatni­ku promatrajući svaku Upra­vu kako slijedi:

ZAKUUCAK Za donošenje objektivne

ocjene o poslovnom rezulta­tu u našem poduzeću nisu dovoljni samo financijski po­kazatelji. U šumarstvu je ne­zaobilazni primarni zadatak izvršenje biološke reproduk­cije, ulaganja u opće korisne funkcije šuma i dr., pa veza­no za sve to da bi se donijela pravovaljana ocjena o na­šem poslovanju sve te rela­tivne faktore treba uzeti u obzir. Znači uz financijske pokazatelje obavezno koristi­ti: naturalne pokazatelje u proizvodnji, kom^ercijalne pokazatelje, analize Razvoj-no-planske službe. No i po­red toga usuditi ćemo se sa­mo ha osnovu financijskih pokazatelja iznijeti neke za­konomjernosti;

-1) U cjelini uzevši budući smo ukupni prihod ostva­rili u odnosu na rebalp,nsi-rani 24 indeksna poef

še, možemo sa tim kreta­njima biti zadovoljni. U komparaciji relativnog rasta ukupnog priho'da bez prihoda od financira­nja Direkcije sa relativnim rastom rashoda (129%) ne možemo biti zadovoljni i treba tražiti razlog ovim kretanjima. Smatramo da pored zadržavanja naših cijena i zabrane uvoza po­stoje još neke rezerve koje trebamo za buduće poslo­vanje locirati.

2) Bruto dobit pokazuje oče­kivane rezultate. Iako smo kod iskazivanja ovogodiš­njeg poslovanja primijeni­li Okružnicu o ratnim šte­tama, zatim izvršili reva­lorizaciju i izvršili isprav­

ke sumnjivih i spornih po­traživanja, te izvršili odre­đena rezerviranja za neiz­vršene radove u biološkoj reprodukciji, sa ostvare­nom dobiti možemo biti zadovoljni. Činjenica da smo kao državno poduze­će dali i državi što joj pri­pada, smatramo da sa ta­kovim rezultatom će i ona kao vlasnik šuma biti za­dovoljna.

3) Bruto plaće pokazuju vri­jednosti koje nam diktira-f j p i s i . U budućnosti

o bi ozbiljno poradi-ome, da se u našem eću valoriziraju teži rada, koje smo do

s a d i u svim vremenima oslm.ii 1992. godini imali priznate. Nezamislivo je

4)

da radnici u našoj proiz­vodnji trebaju biti izjedna­čeni sa svim ostalim rad­nicima u Gospodarstvu Republike. Cilj nam mora biti da radnik u proizvod­nji ima najmanje viši pro­sjek ako ne više, a ono bar 25%. Bez takove politike koju nam treba priznati i država ostati ćemo bez proizvodnih radnika. Za očekivati je da će na­kon podnošenja izvještaja iz sfere: proizvodnje, ko-mercijale, ekologije, ure­đivanja, analize, plana i razvoja se dobiti jasnija slika o poslovanju ovog poduzeća u 1993. godini.

Pripremio Antun Lončarić

ANALIZA PROSJEČNO ISPLAĆENIH PLAĆA

U POVODU ZZ. OŽUJKA

SVJETSKI DAN VODA G

eneralna skupština UN u svezi prijedlo­ga Svjetske konfe­rencije 0 čovjeko­

vom okolišu i razvitku održa­noj 1992. godine u Rio de 3a-neiru donijela je odluku o obi­lježavanju svjetskog DANA VODA — 22. ožujka počevši od ove godine.

Odluka Generalne skupšti­ne o uspostavi svjetskog DA­NA VODA, polazi poglavito od spoznaje:

— da se u svijetu ne cijeni dovoljno važnost doprinosa vodnih resursa u gospodar­skom razvitku i društvenom blagostanju, premda su sve društvene i gospodarske dje­latnosti ovisne od raspoloživih količina i kvalitete voda,

— da mnoge zemlje, poras­tom stanovništva i gospodar­skih aktivnosti ubrzano dosti­žu stanje pomanjkanja voda što ih suočava s ograničenji­ma u gospodarskom razvitku,

— da promicanje zaštite voda kroz racionalno gospo­darenje vodama zahtijeva viši stupanj javne svijesti na lokal­noj, nacionalnoj i međunarod­noj razini.

Obilježavajući DAN VODA, želi se svjetsku javnost pa ta­ko i našu upozoriti i podsjetiti na činjenice, da su vodni re­sursi od vitalne važnosti za čovjeka i okoliš te da mogu bi­ti pozitivan čimbenik suradnje među zemljama, istodobno predstavljajući privredno bo­gatstvo za sve njih.

Vodni resursi su temeljni preduvjet za uravnotežen i tra­

jan gospodarski razvitak kako na regionalnoj tako i na nacio­nalnoj razini. Stoga je važno omogućavanje racionalnog razvitka svih vodnih resursa putem sveobuhvatnoga gos­podarenja vodama, te time osiguravanje njihove stalne zaštite od svih oblika neodrži­vog korištenja i zagađivanja.

Gospodarenje vodama u Hrvatskoj ima stoljetnu tradici­ju, utemeljeno zakonskom re­gulativom od prosinca 1891. godine, što obuhvaća zaštitu od štetnog djelovanja voda, korištenje i uporabu voda, te zaštitu voda od zagađivanja.

U Republici Hrvatskoj djelu­je Uprava za vodoprivredu u sastavu Ministarstva poljopriv­rede i šumarstva, nadležna za usmjeravanje dugoročnog razvitka vodoprivrede u svrhu promicanja vodnog režima i optimalnog gospodarenja vo­dama. Za obavljanje vodopriv-redne djelatnosti osnovano je Davno vodoprivredno poduze­će »Hrvatska vodoprivreda« te 30-ak vodoprivrednih poduze­ća na utvrđenim slivnim pod­ručjima.

Hrvatska vodoprivreda, ovom prigodom, osobito ističe neke podatke:

— regulacijski radovi su djelomično završeni na našim najvećim rijekama ali je potre­ba za njihovim izvođenjem još uvijek velika,

— odvodnja suvišnih voda predstavlja hitan zahtjev, oso­bito zbog načina korištenja poljoprivrednog zemljišta. Ko­liko je to golemi zadatak vidi

se iz nekoliko podataka o vrsti i broju do sada izvedenih hid-rotehničkih objekata. Dužina glavnih vodotoka je 6620 km, dužina odvodnih kanala detal­jne odvodnje je 26357 km, ukupni broj objekata je 23000 a izgrađene su ukupno 82 crpne stanice,

— podzemna odvodnja iz­vedena je na 161.540 ha, što je 19,6 posto od potrebnih 822350 ha,

— opskrbljenost stanovniš­tva vodom iz javnih vodoop­skrbnih sustava je 63 posto (u odnosu na ukupan broj sta­novnika prema popisu iz 1981. godine) s tim, da u priobalnom području ona iznosi i do 75 posto pa čak i 100 posto a u slivu Save svega 51 posto,

— navodnjava se svega

6000 ha obradivog zemljišta, — na ukupno 30-ak ribnjaka

u području Save, Drave i Du­nava ukupne površine 13110 ha koristi se 400 milijuna m vode godišnje,

— izgrađeno je 17 hidroe­lektrana proizvodnje 6600 GWh, a hidroenergetski teh­nički iskoristivi potencijal izno­si 12600 GWh, te je prema to­me iskorišteno svega 55 posto potencijala,

— riječni promet je nedovo­ljan i nerazvijen,

— u zaštiti voda od zagađi­vanja su golemi problemi jer se pročišćava nešto manje od 20 posto ukupnih otpadnih vo­da (540 milijuna m' iz doma­ćinstava -I- 320 milijuna m' iz industrije),

— zaštiti mora od zagađiva-

Obil ježavajući Dan voda želi se svjetsku javnost, pa tako i našu,

upozoriti i podsjetit i na činjenicu da su vodni resursi od vitalne važnosti

za čovjeka i okoliš nja pridaje se izuzetna pažnja u cilju održanja njegove kvali­tete, što je osnova turističkog gospodarstva.

Djelatnici vodoprivrede, zbog svega navedenog u pot­punosti su svjesni značenja odluke Generalne skupštine u svakodnevnoj skrbi za gospo­darenje vodama. Svojim vo-doprivrednim planovima prvenstvo daju upravo takvim objektima i aktivnostima koji će biti u funkciji gospodarskog razvitka i društvenog blagos­tanja, a poglavito se odnose na:

— nastavak kompleksnog uređenja vodotoka,

— povećanje vodoopskrbe iz javnih vodoopskrbnih susta­va na 90%,

. . ^ i ^ - .» j^

— izgradnju plovnog kanala Dunav—Sava,

— izgradnju prioritetnih ob­jekata za zaštitu voda od za­gađivanja i povećanju stupnja pročišćavanja, te

— provedbu stalnog obra­zovanja i informiranja pučan­stva.

Agresija na Republiku Hrvatsku nije poštedila ni vo­de, a niti vodoprivredne objek­te — od Dunava, brane na Pe­rući, Plitvičkih jezera, vodoop­skrbnih sustava (Lipik, Pakrac, N. Gradiška, Osijek, Vinkovci, Zadar, Dubrovnik) i drugih.

Republika Hrvatska u svom opredjeljenju, da slijedi tekovi­ne i norme civilizacijskog svi­jeta, prihvatila je i prihvatit će mnoge svjetske, a poglavito europske konvencije iz pod­ručja voda što potvrđuje i ovim činom slijedeći odluku Generalne skupštine.

S tim u vezi djelatnici vo­doprivrede svakodnevno pra­te značajne europske i svjet­ske odluke u svezi gospoda­renja vodama, razmjenjuju in­formacije i uključuju vodopriv-rednu djelatnost Hrvatske u svjetske i europske tokove.

Nedavno uspješno održano savjetovanje u Opatiji na temu »Osnove strategije zaštite vo­da i mora od zagađivanja u Republici Hrvatskoj« samo je prvo u strateškom opredjelji­vanju Hrvatske za svekoliko gospodarenje vodama i prak­tična potvrda navedenih op­redjeljenja, čime doprinosimo boljitku naše države.

Mjesec 1992.

1 ^ -'

si; • - ;

aviba;-; H»8nj srpanj

^iSN<iZ

l ^ n Msa^ stodeni prosinac 1992.

D Hn/ateke

12bu8 12^19 15172 17i)&i

m^ ?4245 26892 • 37430 45542 "" b^mi 6(894 74417

OEM

3 227 203 162 156 144 M9 138

i* m 151 13t 125 123

Gospodarstvo Hrvatske

HRD

4 12427 15262 14986 17754 20762 • 24246 27429 5^57 •15785 4 ^ 5 0 61093 73560 33046

ce^ 5

226 198* 161 159 144 150 141 1 ^ 15S 130 123 122

»Hrvačke šume«

HRD

6 14617 i'vtn'i

17076 22005 2 3 7 ^ 28013 27972

_____ 1 g - _ . . H 5 ^ 69296

mm. 37924

D|M

7 266 230 ' 184 WL

\m' 173 143' 200 174 148 140 13S

UPRAVA ŠUMA

Vinkovci Osijek Našice Požega Bjelovar Koprivnica Zagreb Sisak Karlovac Ogulin Delnice Senj Gospić Buzet Split Direkcija »Hrvatske šume«

Broj djelatnika

1.271 571 814 764

1.291 874 941 220 491 488

1.140 445 387 264 287

53 10.301

pRo^irfO mi«iswai ? netto F ^ ^ ^ ^ f ^

3 i ^ ^ R * ; . •: 3f t f l2$ • ~ • 36.888 37.032 .36.48$ 37;S2t

z « ^ d . »®^. CHOS^

\mm %ML% 7 J 3 4

^ J ^ ^ ^ ••^••Sfc'^l 3 f t | | i | r ^ ^ ^ ^ & , m\^m^ > 3|li^HL ^ ^ ^ ^ ^ B > lb57E

' < ^ ! 9 | | K ^ ^ ^ ' M £ a 4 S 3 u f l O

- n l i p l n ^ ^ W ! ^ s w P P i i i l i l ^ ^ 9 > ^ 36-109 1 76.039

37.924

r^ 8g37 9.335

9.037

24. ožujak 1993.

NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA DELNICE IZBIO MEĐUDRŽAVNI ŠUMARSKI SPOR

Sporna površina pod šumom od oko 65 hektara, koju svojataju slovenski šumari, nalazi se na području šumarije Prezid, u predjelu

zvanom »Praprotna draga« g.j. Milanov vrh

Veliku medijsku pozor­nost javnosti u Republi­ci Sloveniji zahvaljujući tisku i televiziji posljed­

njih nekoliko tjedana plijenili su naslovi vezani uz novu (da li državnu aferu?) sličnu Piran­skom zaljevu, ovaj put otvaranju pitanja vlasništva nad šumom kojim gospodari Uprava šuma Delnice, šumarija Prezid.

Sporna površina pod šumom, oko 65 ha, koju svojataju sloven­ski šumari nalazi se na području kojim gospodari šumarija Pre­zid. Radi se o predjelu zvanom »Praprotna draga« — g.j. »Mila­nov vrh«.

Tvrdnje slovenskih šumara da Uprava šuma Delnice na nave­denoj površini u posljednje vrije­me vrši prevelike sječe drvne mase na njihovoj površini šuma su čista besmislica. Ova površi­na pod "šumom nikad nije bila slovenska, niti su slovenski šu­mari gospodarili navedenom po­vršinom, ističe upravitelj Uprave

šuma Delnice mr. Božidar Pleše. Dokaz za takve tvrdnje nalazimo i u zemljišnim knjigama općine Čabar gdje je izvršen upis i česti­ce koju svojataju slovenski šu­mari.

Prvi upis čestice 5029 izvršen je 1909. godine. Tada je ta katas­tarska čestica upisana u z.k.ul. br. 559 k.o. Čabar kao plemićko dobro Čabra. Sve do 1933. g. ka­tastarska čestica 5029 bila je ne­podijeljena. Zbog razgraničenja između Italije i Jugoslavije došlo je te godine do njenog cijepanja na dva dijela (katastarsku česti­cu 5029/1 i 5029/2). Sporna česti­ca 5029/2 upisana je 1933. g. na ime Chyczy dr Kalmana iz Čab­ra. Godine 1946. na temelju odlu­ka Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju prenesena je na zemljišno knjižni fond agrarne reforme i kolonizacije, a od 1948. g. se vodi kao općenarodna imo­vina sve do danas.

Prva Osnova gospodarenja za navedeno područje napravljena

je 1950. g., a u karte su ucrtane granice, vidljivi na terenu kame­no vi koji su razgraničavali gra­nice Republika Hrvatske i Slove­nije.

Osnovama gospodarenja toč­no je propisan način gospodare­nja na navedenim površinama. Prije ovogodišnje sječe, zadnji put se na tim površinama sjekla drvna masa 1984. g. kako to pro­pisuju i Osnove gospodarenja. Tvrdnje Slovenaca da se na spornom području sječe previše drvne mase ne stoje, naprotiv naši pokazatelji dokazuju sup­rotno, ističe Željko Perković dipl. inž. šum. šef Proizvodnog Odje­la, Uprave šuma Delnice. Dok je 1950. g. drvna zaliha na navede­nom području iznosila 261 m'-/ha, 1990. g. drvna zaliha iznosi 415 mVha, što najbolje dokazuje da hrvatski šumari nisu devasti­rali postojeću šumu, već napro­tiv obnavljali.

Zabunu u cijeli slučaj unosi i činjenica da se ta sporna parce-

Zabunu i međudržavni spor nastao je zbog toga što se sporna čestica vodi i u slovenskim i hrvatsicim lenjigama

la, ali pod brojem 1956 k.o. Snež-nik vodi i u slovenskim zemljiš­nim knjigama na ime gospodina Tomšića.

U međuvremenu Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Re­publike Hrvatske u dogovoru s Ministarstvom vanjskih poslova Republike Hrvatske (na traženje Slovenaca) izdaje naredbu od 10. veljače 1993. g. kojom se obustav­

lja sječa šuma na spornom pod­ručju.

Za vjerovati je da će se nave­deni spor između dvije države ri­ješiti na zadovoljavajući način i da se oko toga spora neće ubu­duće dizati nepotrebna prašina, kojom bi se dalje mogli pogorša­vati dobrosusjedski odnosi izme­đu dvije susjedne države.

Vesna Pleie

PROSJEČNO, DNEVNO „.

Lovačka kuća Utorić, šumarife Vrbovsko

IZVRŠENI PUHOVI ZA 1992. god. Jedna od najvećih šumari­

ja unutar Uprave šuma Delnice kako po etatu ta­

ko i po proizvodnim zadaci­ma je šumarija Vrbovsko.

Unatoč prisvitnih poteško­ća u prošloj godini kao što su manjak sjekača i ostalih dje­latnika u proizvodnji zbog mobilizacije u HV, planovi su izvršavani na zadovoljavajući način ističe Mladen Vinski dipl. inž. Upravitelj šumarije.

Za 1992. g, plan kod četinja­ča izvršen fe sa 108 posto, raz­log prebačaja leži u poveća­nim sanitarnim sječama. Plan kod listaća. za 1992. iz­vršen je sa 101 posto.

Plan na uzgoju, izvršen je od jednostavne biološke rep­rodukcije sa 101 posto, kod proširene biološke reproduk­cije sa 115 posto. Nedostatak djelatnika u proizvodnji na­stojao se rješavati uz pomoć trećih lica, umirovljenika, privatnika i si. Tijekom pro­šle godine kroz jednostavnu biološku reprodukciju po­šumljavanje je izvršeno na 14,5 ha, a popimjavanje na 18,8 ha. Pošumljavanje je iz­vršeno sa 650«) komada sad­

nica koje su uglavnom na­bavljene u rasadniku Oštari-je, Uprave šuma Ogulin. Po­šumljavalo se uglavnom sad­nicama smreke i jele, ali su se probno na manje površine ubacivale I sadnice hrasta i jasena. Zbog većeg dotoka sredsta\'a od planiranih u prošloj godini, a prema reba-lansiranom planu na uzgoju izvršeni su i veći radovi cid onih koje propisuju Osnove gospodarenja.

'rijekom 1993, g. šumarija Vrbovsko planira posjeći oko 22500 m' brutto drvne mase četinjača i 27300 m' brutto dm-ne mase listaća. Potreb­nom sirovinom šumarija Vr­bovsko opskrbljuje dr<. nu in­dustriju na području općine Vrbovsko te manje prerađi­vačke pogone drvne industri­je na području svoje Općine,

Pored prodaje dnmih sorti-menata dio dobiti ova šuma­rija ostvaruje i od lovstva kao sporedne djelatnosti, a uzgoj-no lovište »Litorić« jedno je od najljepših i najorganizira­nijih na području Uprave šu­ma Delnice,

V. P.

rosječni dnevni učinak na sječi prošle godine bio je 9 kubika i veći je od planiranog (8,4 kubi­

ka) za 7,2 posto. Dosta velike su razlike medu šu­marijama. Najviši učinak ostvaren je u šumariji V. Pisanica (117 posto prebačaja normi), dok je pro­sječno izvršenje normi iznosilo 103 posto.

Dnevni učinak traktora na privlačenju ostvaren je s 18,3 kubika po traktoru, što je također više od planiranog (15,5 kubika).

Dnevni učinak naHgjeci izradi t privlačenju u vlastitoj režiji (dnevna proizvodnost radnika) izno­sio je prošle godine 7,6 kubika, a p/aniran je sa 7 kubika dnevno. Razlika između ostvarenja i plana manja je od 10 posto, što može predstavljati »re­zervu« prilikom planiranja. Ako se uspiju odstrani­ti svi dodatni radovi koji smanjuju dnevni učinak, on će biti i veći. Inače, najveći je bio u šumariji Vr­bovec (11,3 kubika/dan), V. Pisanici (10,7 kubika-/dan).

POSLOVANDE UPRAVE ŠUMA BDELOVAR U 1992.

I IZVRŠENJE I DOBIT I uz sve nepovoljne faktore — dobar dio površina u UNPA zoni,

poduže kišno razdobl je, stara mehanizacija, nedostatak transportnih sredstava, manjak sjekača i drugih nepogoda,

poslovanjem možemo biti zadovoljni

Kad netko u ovako objektivno teš­koj situaciji ostvari gospodarski plan, onda je to dobro. Kada ga

prebaci, kao što je to učinjeno, makar I malo, u Upravi šuma Bjelovar, onda još i bolje! Nemamo podatke kako je poslovna 1992. protekla u •ostalim up­ravama, no usporedbe nisu nužne, čak ni moguće. 3er ne samo da su ve­like polazne različitosti i uvjeti, već zbog (post) ratnog stanja neke upra­ve nisu radile i još uvijek ne rade na cjelokupnom prostoru.

I kao što je upravitelj UŠ Bjelovar mr Ivan Volf naglasio, uz sve nepo­voljne faktore (područja u UNPA zo­nama, poduže kišno razdoblje, stara mehanizacija, nedostatak provoznih sredstava, manjak sjekača), ostvareni su relativno dobri rezultati. Odnosi se to i na uzgoj (»Na pošumljavanju i po­punjavanju napravljeno kao rijetko ka­da«), i na iskorišćivanje. Najlošije u svemu prošli su — djelatnici! Inflacija i dosadašnji način naplaćivanja od dn/ne industrije uništili su sav trud, male plaće za takav posao tjeraju sje­kače iz poduzeća!

Statistika govori detaljno šef proizvodnog odjela inž. Mijo

Kovačević prokomentirao je pokaza­telje poslovanja, ustvrdivši da su u

osnovnim uzgojnim radovima planovi promašeni. Tako je priprema staništa obavljena na oko 1.74 ha, njega šuma na 2.137 ha, odnosno, s 103 posto. Pošumljeno je 135 ha (104 posto pla­na), a popunjavanje je obavljeno na 393 ha, ili 142 posto plana. Niti na jed­noj upravi nije posađeno toliko sadni­ca, niti osvojeno toliko površina! S pošumljavanjem će se nastaviti u pro­ljeće, jer u trapovima i kontejnerima čeka 57.000 sadnica hrasta kitnjaka, 202.000 sadnica jasena i oko 50.000 sadnica johe. Nešto slabije ostvare­nje kod čišćenja guštika (94 posto) posljedica je nerealnog povećanja plana prilikom rebalansa kod nekih šumarija, ler prvobitni plan (556 ha) ostvaren je s 105 posto! Treba istaći da je za pojedine radove utrošeno vi­še norma dana od predviđenog, za što postoje objektivna obrazloženja (na primjer kod čišćenja izostala je dodatna radna snaga, kod pošumlja­vanja i popunjavarija utrošeno je više vremena zbog jakih (velikih) biljaka, potom dosta je vremena potrošeno i za zimsko trapljenje biljaka).

Plan sječe i izrade i ostvaren je s 103 posto (445.000 kubika). Inž. Kova­čević ističe veliku različitost među šu­marijama, gdje se Izvršenja kreću od 70 do 133 posto (!), nedostatak sjeka­

ča u pojedinim šumarijarna, povećan broj sušaca zbog kojih se ponegdje nije mogao ostvarivati redovni plan. I ostali radovi na iskorišćivanju mogu se smatrati zadovoljavajućim: privla­čenje je izvršeno s 89 posto (dio drvnog materijala otpao je na samoiz-radu), od toga je 79 posto privučeno vlastitom mehanizacijom, što se tako­đer uklapa u planove.

Važan element u poslovanju su i zaštita na radu, povrede, pa onda i bolovanja, _ odnosno gubitak radnih dana. U UŠ Bjelovar protekle je godi­ne zbog bolovanja do i preko 30 da­na s posla dnevno izostajalo 92 radni­ka. Dakle, jedna šumarija! No i to je pozitivan trend prema 1991. godini, odnosno smanjenje broja djelatnika na bolovanju za 20 posto.

Odjel komercijale poslovao je ona­ko kako su to prilike dozvoljavale, od­nosno postignute cijene su bile — određene i na svoj način uvjetovane. Ono što svakako nije bilo dobro jest način plaćanja domaćih drvnih indus­trija gdje se zbog odgode plaćanja i galopirajuće inflacije naš proizvod obezvrijeđivao.

O kompletnim financijskim efektima prošlogodišnjeg poslovanja još se ne može govoriti, premda se može reći da je ostvarena dobit, (m)

24. ožujak 1993.

KONAČNO ODLUKE O STIPENDIJAMA

Određenim izmjenama i dopuna­ma Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata u »Hrvat­skim šumama«, te donošenjem

odgovarajućih odluka direktora i Uprav­nog odbora »Hrvatskih šuma« na 31. sjed­nici održanoj 26. veljače 1993. godine, ko­načno su cjelovito regulirani odnosi u ob­lasti:

— stipendiranja učenika i studena­ta prema usvojenom Planu stručnog ob­razovanja i osposobljavanja kadrova u »Hrvatskim šumama«, radi osiguranja po­trebnih stručnih kadrova u procesu proiz­vodnje, a koji će se školovati u srednjim, višim i visokim školama.

— novčanih pomoći djeci poginulih djelatnika »Hrvatskih šuma« na radu, odnosno u domovinskom ratu, za sve vri­jeme osnovnog školovanja

— novčanih pomoći školskoj djeci i studentima djelatnika »Hrvatskih šu­ma«, koji imaju status prognanika, a sve dok im taj status traje, te

— upućivanju djelatnika »Hrvat­skih šuma« na postdiplomski studij.

STIPENDIJE UČENICIMA I STUDENTIMA

Nakon završenog natječaja u »Hrvat­skim šumama«, direktor »Hrvatskih šu­ma«, a na prijedlog upravitelja uprava šu­ma, te Plana stručnog obrazovanja i ospo­sobljavanja kadrova u »Hrvatskim šuma­ma« donio je Odluku o izboru 49 redovnih studenata Šumarskog fakulteta u Zagre-pu i redovnih učenika Šumarske škole u Karlovcu, koje stipendiraju »Hrvatske šu­me« do završetka studija, odnosno škole, a prema utvrđenim uvjetima iz Pravilnika o stipendiranju.

Cjelovit pregled stipendista (po uprava­ma šuma) objavili smo u broju 14. lista »Hrvatske šume« od 10. veljače 1993. na str. 14.

NOVČANE POMOČi D3ECI POGINULIH DJELATNIKA »HRVATSKIH ŠUMA«

Određenim izmjenama, odnosno dopu­nama važećeg Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata u »Hrvatskim šuma­ma«, Upravni odbor »Hrvatskih šuma«, na 30. sjednici održanoj 4. veljače 1993. godi­ne,

o d l u č i o je 0 davanju stalne novčane pomoći školskoj djeci poginulih radnika

»Hrvatskih šuma« na radu i u domovinskom ratu.

Tako prema odredbama Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata

i djeci radnika »Hrvatskih šuma«, p.o. Za­

greb poginulih na radu i u domovinskom ratu, do završetka osnovne škole, dodje­ljuje se novčana pomoć u mjesečnom iz­nosu od 60 posto najniže osnovne plaće za mjesec za koji se pomoć isplaćuje.

Novčana pomoć djeci poginulih radnika na radu i domovinskom ratu pri­pada unazad od 01. prosinca 1992. godine, temeljem Odluke Upravnog odbora »Hrvatske šume« s 31. sjednice održane 24. veljače 1993. godine, i to u 60 postotnom iz­nosu od najniže osnovne plaće važeće na dan isplate.

Važno je upozoriti, da djeca poginulih radnika na radu i u domovinskom ratu imaju pravo nakon završetka osnovne škole (prema odredbama Pravilnika o sti­pendiranju učenika i studenata) na sti­pendiju, ako redovno pohađaju srednju školu (po svom izboru), a potom i fakultet (kojeg izaberu) sve do završetka srednje škole, odnosno fakulteta i to pod jedna­kim uvjetima (propisanim Pravilnikom i Ugovorom o stipendiranju) kao i redovni učenici i studenti, koji takav status nema­ju, a stipendiraju se izborom putem natje­čaja.

Prema podacima s kojima raspolaže Pravna, kadrovska i opća služba — Direk­cije »Hrvatskih šuma« u svim upravama šuma dovršeni su (ili se dovršavaju) poslo­vi oko isplata, odnosno doznaka novčanih pomoći djeci (za koje je utvrđeno da na pomoć imaju pravo) i to na njihove štedne knjižice ili na tekuće račune roditelja. Za­to su zaduženi Računovodstveni odjeli u upravama šuma.

Postoji mogućnost, da postojećim evi­dencijama koje se vode u Pravnim, kad­rovskim i općim odjelima uprava šuma, nisu obuhvaćena sva djeca koja na stalnu novčanu pomoć imaju pravo. U takvim slučajevima roditelj ili skrbnik djeteta, du­žan je obratiti se područnoj upravi šuma i tražiti da se evidencije dopune, a ubrzo nakon toga i ta će djeca primati stalnu novčanu pomoć i to unazad od l. prosinca 1992. godine.

»HRVATSKE ŠUME«, p.o. ZAGREB UREĐIVAČKI ODBOR I REDAKCOA LISTA »HRVATSKE ŠUME« Zagreb

Poziv djelatnicima »Hrvatskih šuma« na suradnju u glasilu »Hrvatske šume«

Uređivački odbor i Redakcija lista »Hrvatske šume«, uz suglasnost direktora »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb

o r g a n i z i r a j u INSTRUKTIVNI SEMINAR za djelatnike »Hrvatskih šuma« koji žele surađivati u glasilu »Hrvat­ske šume«, kao vanjski suradnici, radi dopisničkog obučavanja i osposobljavanja za novinar­ski rad i suradnju

3EDN0DNEVNI INSTRUKTIVNI SEMINAR planira se održati koncem travnja 1993. godine P i z i V a j u s e , svi zainteresirani djelatnici »Hrvatskih šuma« bez obzira na kojim poslovi­ma rade i da li već surađuju u listu »Hrvatske šume« kao vanjski suradnici (dopisnici), ili to žele postati, da p o d n e s u kratke pismene prijave na adresu:

»HRVATSKE ŠUME«, p.o. Zagreb Redakcija lista

ZAGREB Lj. F. Vukotinovića 2/11

prijave treba dostaviti do 10. travnja 1993. godine. Prijava treba sadržavati pored osobnih podataka (ime, prezime i adresa _stanovan]a) i podat­ke, na kojim poslovima djelatnik radi, te u kojem organizacionom dijelu (Šumarija, RJ, Uprava šuma. Direkcija).

O datumu i mjestu održavanja, kao i programu seminara sudionici će biti obavješteni pravov­remeno pismenim pozivima.

Redakcija

NOVČANE POMOĆI ŠKOLSKOJ DJECI I STUDENTIMA DJELATNIKA »HRVATSKIH ŠUMA« KOJI IMAJU STATUS PROGNANIKA

Školskoj djeci i studentima djelatnika »Hrvatskih šuma« koji imaju status pro­gnanika, za vrijeme trajanja tog statusa, »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb daju mjeseč­no novčanu pomoć u postotnom iznosu od najniže osnovne plaće za mjesec u ko­jem se isplaćuje pomoć, kako slijedi: 1. Učenici srednjiti škola:

a) ako se školuju u mjestu stanovanja roditelja 30 posto.

b) ako svakodnevno putuju sredstvima javnog prijevoza izvan mjesta stano­vanja 50 posto

c) ako stanuju izvan mjesta stanovanja roditelja 75 posto

2. Studentima, pripada novčana pomoč od 75 posto

Navedena prava neće ostvarivati djeca djelatnika »Hrvatskih šuma«, koja prima­

ju stipendiju ili novčanu pomoć po dru­gim osnovama propisanih Pravilnikom o stipendiranju učenika i studenata.

Prema odluci novčana pomoć isplaćuje se korisnicima počam od 1. veljače 1993. godine.

Ovom odlukom nisu obuhvaćena djeca prognanih djelatnika koja pohađaju os­novnu školu, a to iz razloga jer roditelji nemaju većih izdataka za »osnovice« (koji školu pohađaju u mjestu boravka), a ud­žbenike, pribor i dr. trebaju im osigurati odgovarajući centri socijalne skrbi i dru­ge humanitarne organizacije koje brinu o prognanicima.

ODLUKA 0 upućivanju djelatnika »Hrvatsicih šuma«,

p.o. Zagreb na postdiplomsl(i studij Nakon dovršenog postupka oko izbora

djelatnika za postdiplomski studij direk­tor »Hrvatskih šuma« donio je 9. veljače 1993. odluku 0 upućivanju na postdiplom­ski studij slijedećih djelatnika po uprava­ma šuma;

Red br.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10.

11. 12. 13. 14.

15.

• Ime i prezime

Ognjenčić Zeljko Fllsar Ivica Najvirt Željko Đurčević Ivica Aladrović Marijan Blažićević Stjepan Zečić Željko Marinac Tomica Matošević Damir Pečnjak Davorin

Paunović Vesna Dagaš Rade Dubravka Grginčić Ivan Perić Sanja

Erjavec Krešimir

Uprava šuma

US. Požega

UŠ Karlovac

UŠ Sisak

Smjer

Iskorišćavanje Uređivanje Uređivanje Uređivanje Uzgoj Uzgoj iskorišćavanje Uzgoj Lovstvo Iskorišć/vanje

Org.-ek. šum. Org.-ek. šum. Uređivanje Silvikultura

Zaštita

Fakultet

Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski

Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski

Šumarski

16. \/. 18. 19. 20. 21.

22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Pfaifer Dragomir Drenjanjčević Boris Tone Dalibor Budrovac Zeljka Vinaj Berislav Vizentajer Dasenka

Paket Davorin Romanić Boris Cmelak Siniša Hlobk Dosip Dundović Senka Podnar Vlatko Stanišić Nenad Resler Zvonko Sertić Ante

US Osijek

UŠ Našice

Oplemenjivanje Uređivanje Uređivanje Uzgoj Hortikultura Hortikultura

Uzgoj

Ekonomski Građevinski Ekonomski

Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski

Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Ekonomski Građevinski Ekonomski

31. 32.

33. 34. 35.

Stožicki Ivica Smiljanić-Koružnjak

Belčić Branko List Đurđa Prka Marinko

US. Zagreb

UŠ. Koprivnica

Uzgoj i zaštita Hortikultura

Uzgoj i zaštita Uzgoj i zaštita Iskorišćivanje

Šumarski Šumarski

Šumarski Šumarski Šumarski

36. 3/. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 4b. 46. A/. 48.

Presečan Milan UŠ. Bjelovar Silvikultura Unger Marinko Ernjak Slaven Gereci Mirko Đuričić Zeljko Bartolčić Dosip Bedeković Zeljko Ivezić St[epan Gubijan Zeljko Matančić ]osip Bodeković Marijan Husak Dražen Matić Cedomir

Isk. mehanizac. Lovstvo Uzgoj Uzgoj Uzgoj Uzgoj Uzgoj Hortikultura Uzgoj

Uređivanje Fotogrametrija

Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski Šumarski

49. 50. 51.

52. 53. 54.

Polak Miloš Godina Goran Kirinčić Željko

]aneš Dubravko Đurašin Vlado Krešimir Štimac

UŠ. Bjelovar

Direkcija

Uređivanje Uređivanje Hortikultura

Uređivanje Ekonomski Ekološki

Šumarski Šumarski Šumarski

Šumarski Ekonomski Šumarski

Svi postdiplomanti, već su zaključili u upravama šuma ugovore o postdiplomskom obrazovanju s »Hrvatskim šumama«, p.o. Zagreb.

Poslovanje u 1992. g. Uprave šuma KOPRIVNICA

NAVIKA RACIONALNO PONAŠANDE Na sastanku šefova odjela i

upravitelja šumarija Up­rave šuma Koprivnica,

analizirano je poslovanje ove uprave u 1992. godini. Čelnici Uprave šuma Koprivnica zado­voljno su konstatirali da su svi radovi izvršeni prema zacrta­nim planovima a neki čak i više od toga.

Radovi na uzgoju — Jednos­tavna biološka reprodukcija: Pri­prema staništa je izvršena na 1369,12 ha. Pošumljeno je 201,63 ha, a popunjavanje izvršeno na 224,34 ha. Njega mladih sastoji-na obavljena je na površini od 2493,96 ha, a čišćenja na 513,40 ha. Zaštita šuma je provedena na 1600,63 ha, a uređivanje šuma na 10.278 ha. — Proširena biološ­ka reprodukcija: Priprema sta­ništa je izvršena na 37,25 ha, a pošumljavanje čistina na 52,01 ha. Konverzije su obavljene na 34,75 ha, a njega na 216,17 ha. Za­štita je provedena na 26 ha. Tije­kom 92. godine otkupljeno je 24,07 ha novih površina.

Radovi na iskorišćivanju — sve šumarije su izvršile planira­ne količine na sječi i izradi. Ukupno je posječeno i izrađeno 268.201 m', od čega tehnike 141.764 m', te 126.437 m' prostor­nog drveta.

Zaliha drvnog materijala sko­ro da i nema jer su sve izrađene količine prodane, pa su kupci snabdjeveni i zadovoljni.

Dobre naturalne pokazatelje prate i dobri financijski rezulta­ti. Sve šumarije i RJ su izrazile bruto dobit pozitivno, kao i Up­rava šuma u cjelini.

U raspravi su upravitelji istak­li da se susreću sa sve većim po­teškoćama u radu jer sve više djelatnika odlazi od nas nezado­voljni plaćom. Osobito se to od­

nosi na veće šumarije kao Kri­ževci, Sokolovac, Koprivnica i Đurđevac. Tako je na primjer u šumariji Križevci na početku 1992. godine radilo 64 proizvod­nih djelatnika (sjekači, traktoris-ti i si.), dok je konac godine šu­marija dočekala sa 37 djelatnika. U svemu tome najveći je pro­blem što se tim odlascima vrši negativna selekcija jer nam od­laze mladi i najkvalitetniji radni­ci.

Velik problem u radu šumari­ja Uprave šuma Koprivnica je i nedostatak osobnih vozila. Sve šumarije imaju vrlo stare (oko 10 god.) automobile koji se često kvare a i troškovi popravaka su strašno veliki. Upravitelji su za­tražili da se što prije pokušaju naći adekvatna rješenja glede prijevoza stručnog osoblja na te­ren. Upravitelj Uprave šuma Koprivnica inž. Anđelko Serda-rušić je na kraju rasprave izme­đu ostalog istakao: — »Nemamo razloga da budemo nezadovoljni sa našim radom, štedljivosti i po­našanjem dobrih gospodara. Po­kušali smo se racionalno pona­šati s obzirom na okolnosti u ko­jima se naša država i naše podu­zeće našlo. Smanjili smo sve pla­nove na najmanju moguću mje­ru i kod izgradnje cesta, nabave strojeva, vozila i slično. Stavili smo u plan nabavu osobnih voz­ila, obzirom da dvije godine ni­smo ništa kupili. Do sada nismo dobili odobrenje iz Direkcije, a čujemo da druge Uprave nabav­ljaju. To postaje sve gorući pro­blem jer uskoro pojedini upravi­telji i revimici neće imati sa či­me ići na teren. Nije demagogija ako ustvrdim da će možda doći u pitanje i izvršenje proizvodnje. Ovo nije dramatiziranje već gole činjenice.. M. DOMOVIĆ

ODSTREL DIVUAČI dstrel divljači u lovnoj sezoni 1992./93. u lovištima Uprave šu­ma Koprivnica, nije izvršen u planiranom obimu. No to se i

očekivalo obzirom da je Hrvatska još uvijek izložena stalnim pro­vokacijama i nasrtajima agresora.

Ipak ohrabruje činjenica da se unatoč svemu, strani i domaći lovci ponovo sve više vraćaju u lovišta Uprave šuma Koprivnica.

U lovnoj sezoni 92./93. odstreljeno je po domaćim i stranim lovcima: 24 jelena, 30 košuta i teladi, 16 srnjaka te 32 srne i lana-di. Od crne divljači odstreljeno je 11 veprova te 54 krmače i nazi-madi. Od niske divljači odstreljeno je 177 zečeva, 1772 fazana, 122 poljske jarebice i 93 divlje patke.

Osim toga prodano je 4186 živih fazanskih pilića i odraslih fazana te poljskih jarebica.

Strani lovci su u lovačkim kućama ostvarili 199 pansiona a domaći lovci 863 puna pansiona. M. D.

U POSDETU SDEČINI ŠUMARDE RAVNA GORA HOĆEMO LI PREŽIVJETI

Naši radnici očekuju da od svog mukotrpnog rada u šumi mogu prehraniti troje ili četvero djece i ništa više. Međutim

kako je sada stanje od plaća se neće moći preživjeti

Ni zime u Gorskom kotaru nisu više onakve kao što su bile nekad, hladne s puno snije­ga govori domaće pučan­

stvo ponekad nam se čini s nostalgi­jom, ier, Gorani su naučeni na duge, oštre i hladne zime prepune snijega, pa su posve neobične u posljednjih nekoliko godina zime s vrlo malo sni­jega... No, sve ima svoje prednosti, pa tako šumari zadovoljno trljaju ruke, jer napokon mogu raditi tijekom cijele godine.

Hladan, ali sunčan dan iskoristili smo i mi novinari da perom i kame­rom obilježimo jedan dan na radilištu u šumi s našim djelatnicima iz proiz­vodnje. U pratnji Upravitelja šumarije Ravna Gora inž. Vilka Ivančica, obišli smo Gosp. jedinicu »Veliku Višnjevi-cu« Odjel 14115, predjel zvani »Skrbi vrh«, sječu jele u zimskom razdoblju.

Pn/i sugovornici bili su nam trakto-risti Josip Kolenc i Mirl(o Stepić. I je­dan i drugi su već prekaljeni šumari s preko 13, odnosno 15 godina rada u šumarstvu. Svoj posao vole, ali kažu: »Posao u šumarstvu je vrlo težak i je­dina je sreća što ga čovjek s vreme­nom zavoli pa mu ga nije teško obav­ljati. No, čovjek isto tako očekuje da od svog rada može i normalno živjeti, a što danas na ovu skupoću nije više moguće, ne da se ne da živjeti, već se ne da preživjeti. Mjesečna nakna­da za topli obrok nije nam dostatna da si kupimo malu paštetu za maren­du. Za marendu se snalazimo sami u vlastitoj režiji, nosimo od kuće hranu«.

Dnevnu normu traktoristi izvrše, a ponekad i prebace, ovisno o terenu i uvjetima rada. Kućni budžet popunja­vaju dopunskom djelatnošću, poljod­jelstvom i stočarstvom. Zadovoljni su svojim traktorom LKT 81, dobro ih slu­ži, u njemu je toplije nego li u ostalim traktorima, a kad se pokvari manje kvarove otklanjaju sami.

Sa sjetom se prisjećaju dana kada su upravo zbog visokih osobnih do­hodaka došli raditi u šumarstvo.

Kilometar, dva u šumskom gustišu nailazimo na drvosječu lUilu Kafića: »U šumarstvu radim već punih petna­estak godina. Posao nije lagan, ali sam ga tijekom vremena zavolio, pa ga nastojim što bolje i kvalitetnije obaviti.

U šumarstvo sam došao raditi prije petnaestak godina zbog dosta viso­kih osobnih dohodaka. Po prirodi sam i čovjek koji nije naučen na rad odla­ziti sa zvukom tvorničke sirene pa mi i s te strane posao u šumarstvu u pot­punosti odgovara.

Normu na sječi izvršim, ponekad i prebacim, ovisno o uvjetima rada i te­renu na kome radimo. Problema u ra­du zasad nemam, zdravlje još uvijek dobro služi, ali... zarada nas djelatni-kau šumarstvu je stvarno mala. Od svoje zarade jedva spajam kraj s kra-

Više volim reski zvulc svoje motorne pile u šumi nego onaj tvorničke sirene, bile su prve riječi drvosječe, bivšeg pllanskog radnika. Mile Katića našoj novinarki Vesni Pleše u šumi Skrbi vrh ravnogorske

šumarije

Traktoristi Josip Kolenc i Mirko Stepić udarni je tandem šumarije

kad je u pitanju privlačenje trupaca od panja do pomoćnog stovarišta. Tako je svoje vrsne radnike predstavio upravitelj šumarije inž. Vilko Ivančić.

jem, i ne znam do kada će se moći živjeti s ovako malim primanjima, jer od svoje plaće ne mogu više prehra­niti ni obitelj.«

Napuštamo Milu i naše djelatnike na radilištu u šumi, uz želju da nam sutra svima, a posebno njima na tako teškim fizičkim poslovima bude bolje i da od svojih zarada mogu živjeti život dostojan čovjeka.

Šumarija Ravna Gora gospodari na površini od 6182 ha. Ima 66 zaposle­nih djelatnika. Unatoč lome što se u postrojbama HV od 1. listopada 1992. g. nalazi stalno 17 djelatnika, ova šu­marija u potpunosti izvršava sve pla­nove na vrijeme i u redu. Za 1992. g. plan je u potpunosti izvršen, ističe Upravitelj.

Jedno od pomoćnih stovarišta trupaca u sječini Skrbi vrh prvih

dana ožujka ove godine

Za 1993. g. planira se posjeći ukupno 44658 m' brutto drvne mase, od čega 13588 m' brutto drvne mase listaća i 44658 m' brutto drvne mase četinjača. Ako se poslovi ne mogu obaviti vlastitim djelatnicima, obavlja­ju se s trećim licima.

Šumarija Ravna Gora potrebnom sirovinom opskrbljuje uglavnom do­maću drvnu industriju »Radin« Ravna Gora, a jedan dio sirovine odlazi i u izvoz. Posljednjih godina zbog izuzet­no visokih cijena ogrijeva, među do­maćim pučanstvom opada interes za ovakvim načinom snabdijevanja, pa se ljudi više okreću svojim privatnim posjedima i sakupljanju leževine, što je daleko jeftinije.

Tekst: Vesna Pleše Snimci: Alojzije Frković

UZ SVE UČESTALDU P03AVU U NAŠIM ŠUMAMA STOP KRIMINALU

KOPRIVNICA — .Dn-o i dn-ni materijal l<ra:iLi se sve drskije i u sve većim količinama. Da bi se šiu eH-kasnlje suprotstavili šumokradicaroa, osjetili smo po­trebu or^nizirati ovaf zajednički sastanak«.'Tim i'ije-čimaje upravitelj Uprave šuma Koprivnica inž. Anđel­ko Serdarušić otvorio sastanak, bolje reći ri tdnj 'i')(;o-vorkc^em su bili nazočni zapovjedni-ve, općinski državni odvjetftik sa /.a: tjednik općinskog suda .sa sucima kr, suda; općinski šumarski inspektor tt rave šuma Koprivnica.

Osira klasičnih šumskih krađa ; r. materijala. r,ve se vi,še radi o orgiiiiJ Ui. Poseban problera ;e sve veći broj :

odnosno vlasnika izv. izvoznih firmi, koji .naručuju« od šumokradica određene vrste dn'a za koje dobiju iz­voznu do/volu (u zadnie vrijeme to su voćkarire, osobi­to trešnja).

Nakon vrlo konstruktivne ra*.prave svih sudionika usvojen je^akljućak. Za suzbijanje tih organiziranih bandi pljačkaša državmog biaga, potrebno je puno i odlučno angažiranje svih subjekata te adekvatna ko-

•Sinacija u zajedntčkoi akciji. .-'ol'ciia će pojačati kontrole na cestama glede pro-

ff materija! prometu odgovar; -inienata.

-nom

patrole policije i djelatnika »Hrvatskih suma«. Općinsko državno odvjetništvo će ubrzati istražne

radnje, izostavljajući nepotrebna fonnaliziranja kod pojedinih postupaka. Doprinos sudaca ovcj zajednič­koj akciji bit će pooštrena kaznena politika prema po-^initPtii'n.-i šnrti kih krađa.

cnja i djelatnici Upra%'e -šuma Ko[> i. .i.'-.s-ažiranjem na svojim radnim /• naćajan doprmoš suzbijanju b l'-otr ';iak-a.

ici ovog .skupa će se p analiziraU rezultate o -- daljnju surad-

asammsaevmmm

24. ožujak 1993.

Antun Kos: »Normu napravimo, samo da je mehanizacija u redu«. Đuro Svec uspješno ye osvojio prevlal(u, ali ne onu na moru veo jedan nas

predjel u šumi! Stjepan Cvetko: »Nije lako bili šumsk

Fotoreportaža iz gospodarske jedinice Česma - Šumarija Vrbovec

ZA PLAĆU SAM NEKAD KUPOVAO TELE...

Bez obzira na koje radilište se zaputili, možemo slušati »svakidašnje jadikovke« naših sjekača, lugaVa, poslovođa, kopčaša, traktorista i inih, koji za svoju plaču mogu samo sanjati što su nekad

kupovali... Pa kuda to mi danas idemo?

S. Švec, I. Majhen, Ž. Mavrić, M. Srbiš, J. Fotalt, M. Jembralc, D. Anđelić, Đ. Švec s inženjerima Đ. Kauzlaricem i Z. Gubijanom

Mehanizacija je prastara i zrela za muzej: V. Volarić

VRBOVEC — Zubato sunce i temperatura ispod nule dočekali su nas u odjelu 81. gospodarske jedi­nice Česma u Vrbovcu. I asfaltna cesta (!) kroz ovu jedinicu, jednu od najvrijednijih u bjelovarskoj up­ravi uopće.

Uz cestu vatra, uz nju nekoliko djelatnika iz grupe poslovođa Jura­ja Fotaka. Nekoliko koraka dalje Mirko Srbiš, jedan od najstarijih u grupi (23 godine staža) čekića og­rjev.

— Vidite, ovaj čekić ne izdrži tje­dan dana! Mekan je, loše kvalitete. Nekad su bili čvrsti, nepoderivi. No nekad je i plaća bila nešto. Mogao sam, na primjer, za mjesečni pri­hod kupiti 10.000 komada cigle. Za jednu kuću! I svaka tri mjeseca vi­šak. Sada, tko dosta puši, s ovak­vim cijenama cigareta može cijelu plaću zapušiti!

— Mehanizacija, plaće, 1 oprema... *

Na svoj način u ovoj Srbiševoj »jadikovki« sadržano je sve što smo, razgovarajući s radnicima tri grupe, čuli u Vrbovcu. Žalili su se ponajprije, bolje reći smetalo ih je što je mehanizacija (traktori, pile) tako stara, često u kvaru i kao tak-

24. ožujak 1993.

r/ radnik, pogotovo ne danas«

va nesposobna da se na njoj ostva­ruju i veći učinci. A to znači i veća plaća, jer ova sadašnja stvarno je mala. No, misle oni, općenito se teško živi, pa stoga ovo vrijeme va­lja nekako preživjeti. A o zaštitnoj opremi bolje i ne govoriti.

Ivan Majhen, iz iste grupe došao je u šumarstvo iz PIK-a Vrbovec »zbog bolje plaće, a vidi ti sad!« Tu su još Stjepan Švec, Željko Mavrić, Mladen Jembrak, Darko Anđelić, Đuro Svec. Norme su u početku bi­le velike, ali sad su realne, misli Mavrić. Mladen Jembrak kaže: »Is­tina je da su plaće za šumarske radnike niske. No moramo izdrža­ti.« Sto vrijedi što su plaće malo povećali kad su cijene otišle u ne­bo, dodaje Majhen. Darko Andelić je još jedan od onih koji su promi­jenili sredinu: Iz trgovine je prešao u šumarstvo »onda za 1000 DEM plaće. Mogao sam tada za mjeseč­na primanja kupiti tele, i još mi je ostalo!« Smeta ih što neke druge firme, a svi smo u istoj, teškoj situ­aciji, za lakše poslove dobijaju veće plaće, »dobiju i jubilarne nagrade koje nešto vrijede, a ne kao naše«. Fotak: »Držimo se i tješimo da bi moglo biti i gore!«

— Sedam cijepanica na dan

u odjelu Bolč Velika, u gospo­darskoj jedinici Bolčanski Žabjački lug dovršni je sijek jasena. Stova­rište uz cestu puno, 3.500 kubika. Mladen Sokač, Josip Slunjski, Žel­jko Krog, Antun Brezovce, Drago Jembri, Milan Capardača (poslovo­đa) razmišljaju slično kao i pre­thodnici.

O poslu: »Kad bi samo vrijeme potrajalo do kraja ožujka, da se sve ovo izveze. Za to je opet potrebno dosta traktora, a oni su stari, u kvaru. Drago Jembri, koji pamti i drugačija vremena, kaže: »Imao sam 1300 DEM, a sad radim za se­dam cjepanica na dan. Prije sam mogao zaraditi i metar drva dnev­no. No sve je drugačije, mi stari-mo, norme velike i veće, strojevi is­to stari, svaki čas u kvaru...« Željko Krog misli da bi se bez obzira na težinu posla dalo izdržati, »samo da se to plati«. A 120 DEM, koliko sada dobijemo, dodaje Mladen So­kač, stvarno je malo. Josip Slunj­ski, koji je 21 godinu proveo u šu-

Umjesto fotoaparata motorka u ruci: izučeni fotograf Ž Petković, M. Mavrić, M. Mlinarić, inž. Ž. Gubijan Mirko Srbiš čekića ogrjev: »Čekić ne izdrži dugo«

marstvu, sjeća se prve plaće: »90 t i­suća, no malo vrijednijih nego sa­dašnje. Mogao sam za to kupiti ma­terijal za kuću.« Poslovođa Milan Capardača spominje neriješeno pi­tanje plaća poslovođa »koji bi tre­bali biti na učinku grupe«. Inače, u sječini se radi grupno a tu puno to­ga ovisi o strojevima. Ako oni pra­vovremeno i stalno ne izvlače i od­voze, dolazi do zastoja. A s »ovako starom mehanizacijom to teško ide«.

— Što je s kožunom! Malo podalje u odjelu Marijan

Mlinarić, Žarko Petković i Mladen Mavrić. Fotograf po struci, Žarko Petković kaže da se snašao i kao sjekač »jer poslovi su vrlo slični!!«

Naravno, samo šala, no Petković dodaje da je u ovom trenutku ipak najvažnije da se ima što-raditi. Žale se na opremu, koja je nikakva, Mavrić pita što je s kožunom.

Obilazak vrbovečkih radilišta za­vršavamo u odjelu 29, kod grupe Repnjak. I ovdje vatra na kojoj je nekoliko cjepanica omogućava da se »lakše diše«. Damir Levatić, Dra­go Mešnjak, Stjepan Sokol, Stefan Majcan, Josip Bacani, Stjepan Cvetko, Ivan Repnjak (grupovoda), Antun Kos ne razlikuju se u mišlje­njima od radnika s kojima smo već razgovarali. Plaće su zaista male i o tome nema zbora. No nezadovolj­stvo je i — starom mehanizacijom. Mišljenje A. Kosa podržavaju i os­tali: »Kad je sve u redu s mehaniza­cijom, onda se da raditi, napraviti normu. No pogledajte te naše trak­tore. Niti jedan seljak ne bi se ni slučajno s takvim traktorom poja­vio u šumi! A tek druge firme. Eto, PIK Vrbovec nabavio nove trakto­re John Deer, pa to je za nas sve­mirska mehanizacija! Imaju kom­pjutere na upravljačkom mehaniz­mu traktora! A mi krpimo, krpi­mo...«

U sječini se zatekao i lugar Sf^e-pan Novak koji broji posljednja dva mjeseca do penzije. I cijeli je radni vijek proveo u šumi. U Šuma­riji Žabno obarao je još »šlingeri-com«, upoznao kasnije motorku, »špacao«, »keglovao«... Tada je bilo teško raditi, kaže Novak, no u šumi ni danas nije lako. A premalo je plaćeno. Do penzije će izdržati... (m)

Bolč Velika: M. Sokač, J. Slunjski, Ž. Krog, A. Brezovce, D. Jembri, M. Capardača

Željko Krog: »Može se podnijeti, samo da se plati...« Koliko mjerenja za plaću: A. Brezovec

24. ožujak 1993.

Danas predstavljamo: ŠUMARDA NOVSKA

TREBA MIJENJATI NAVIKE, A NE ORGANIZACIJU

Reorganizacijom šumarstva Republike Hrvatsl<e i formiranjem ]avnog poduzeća »Hrvatske šume« Zagreb te daljnim raš­članjivanjem na Uprave šuma, ukinuta su

ranija šumska gospodarstva. Neke novo-nastale Uprave šuma su se teritorijalno poklopile sa biv­šim šumskim gospodarstvima, neke su zahvatile veći dio teritorija ranijih gospodarstava, dok je Uprava šuma Zagreb nastala spajanjem šum­skog gospodarstva Zagreb i većeg dijela (šuma­rije: Novoselec, Popovača, Kutina, Lipovljani, Ja­senovac i Novska) šumskog gospodarstva »Do-sip Kozarac« Nova Gradiška. Preostali dio »Ko-zarca« (Šumarije: Okučani, Nova Gradiška i No­va Kapela) pridružen je požeškim šumarijama u Upravi šuma Požega.

Šumarija Novska je najveća jedinica u sastavu Uprave šuma Zagreb kako po ploštini tako i po etatu. Gospodarenje se odvija na 3 gospodar­ske jedinice i to:

1. Gospodarska jedinica »Novska brdo« ploš-tine 77074.86 ha sa drvnom zalihom od 1,593.000 m' u kojoj se nalazi 51 posto bukve, 30 posto kitnjaka te 19 posto oti. M l i četinjača. Prosječni godišnji etat je gospodarske jedinice je 33.934 m' na 115,55 ha glavnog prihoda te 12.105 m' na 374,07 ha ploštine prethodnog pri­hoda.

2. Gospodarska jedinica »Grede — Kamare« ima ploštinu 3713.49 ha a drvnu zalihu 669.508 m' i to: 47 posto lužnjaka, 46 posto jasena te 7 posto otI i M l . Prosječni godišnji etat glavnog

^ prihoda u toj gospodarskoj jedinici je 9.229 m' na 40.05 ha a prethodnog prihoda 3.908 m' na 150,32 ha ploštine.

3. Gospodarska jedinica »Trstika I« ]e ukupne ploštine 1858,70 na sa drvnom zalihom od 527.640 m'. U drvnoj zalihi je 63% lužnjaka, 28% jasena, 6% običnog graba, 2% johe a 1% čine ostale vrste tvrdih i mekih lišćara. Etat glavnog prihoda je 10.040 m' na ploštini od 27,51 ha te prethodnog prihoda 3.951 m" na 102,48 ha. Ku­muliramo li navedene podatke vidi se da je ukupna ploština šumarije Novska 12.647,05 ha, drvna zaliha je oko 2,790.148 m' kvalitetnih šuma uglavnom lužnjaka, jasena, kitnjak i bukve, većim dijelom visokih sjemenjača. Ta drvna zaliha osi­gurava u normalnim uvjetima prosječan godišnji etat glavnog prihoda 53.203 m' i 19.964 m' pre­thodnog prihoda odnosno 73.167 m' ukupno. Otvorenost šuma je 4,30 km/1000 ha u g. j . »Trstika«, 10,05 km/1000 ha u g. j . »Grede — Ka­mare« i 11,30 km/1000 ha u g. j . »Novsko brdo« i za sada je zadovoljavajuća. Šumsko — uzgojni radovi su također obimni. Prosječno godišnje zaduženje;

A) Jednostavna biološka reprodukcija — Pripremni radovi 248,44 ha — Popunjavanje u prirod, sastojinama 21,15 ha — Čišćenje koljika 102,87 ha — Pošumljavanje nakon čiste sječe 99,32 ha — Njega pomlatka i mladika 340,54 ha B) Proširena biološka reprodukcija — Priprema za pošumljavanje 58,41 ha, — Pošumljavanje čistina 58,41 ha — Konverzija 0,30 ha

Osim navedenoga tu su još i druge djelatnosti u svezi s gospodarenjem šumama kao što su održavanje ograda, kanala, svijetlih pruga i si.

' Šumarija Novska gospodari i s dijelom lovišta »Kamare — Babin dol« i to na ploštini od 5.359 ha dok većim dijelom toga lovišta gospodari šu­marija Jasenovac (7.857 ha). Lovište je vrlo bo­gato visokom divljači, a ima sve potrebne prate­će objekte i medu uređenijima je u Republici Hrvatskoj.

Imovini Uprave šuma Zagreb, na području šu­marije Novska pripada i upravna zgrada te šu­marije u Novskoj, Zagrebačka 39, zatim 3 lugar­nice te objekti glavnog stovarište također u Nov­skoj, Kolodvorska b. b., u sastav kojih ulazi ove­ća zgrada sa skladištem materijala, opreme i re­zervnih dijelova za strojeve, radnička kuhinja sa restoranom i radnička nastamba sa potrebnim sanitarnim objektima.

U istom sklopu je i mehanička radionica op­remljena za rad u svim uvjetima i vremenskim prilikama u kojoj se popravljaju strojevi, vozila i motorne pile. U toj radionici rade 2 automehani­čara i mehaničar motornih pila a imaju na raspo­laganju i pokretnu radionicu za brze intervencije na radilištima. U sklopu stovarište nalazi se i crpka sa rezervoarom zapremine 20.000 litara za diesel gorivo. Strojni park je također vrijedan, a čine ga šumski zglobni traktori, ekipaže, rovo-kopač, laki buldožer za održavanje cesta i vozila za prijevoz djelatnika.

Kapacitet stovarište je 10.000 m uskladištene drvne mase, a putem željezničkog prometa sa

Posljednjih tjedana se opet nešto šuška o budućim reorganizacijama dosadašnjih Uprava šuma, prema županijsicim

granicama, što će se opet loše odraziti na gospodarenje šumama. Mi trebamo mijenjati naše loše naviice prenesene iz dosadašnjeg

sustava i već jednom zasukati rukave...

Glavno stovarište šumarije Novska sa dijelom pratećih objelcata

vlastitog industrijskog kolosjeka godišnje se is­poručivalo i do 25.000 m' tehničke oblovine kup­cima. Objekti glavnog stovarište su izvan radnog vremena osigurani čuvarskom odnosno stražar-skom službom.

Gospodarenje do početka rata Planom gospodarenja za 1991. godinu za šu­

mariju Novska predviđeni su radovi s veličinama unutar godišnjih prosjeka kako je to ranije nave­deno. Proizvodnu 1991. godinu započelo je 149 djelatnikaj to: četiri sa VSS, 34 sa SSS od čega 20 sa SŠŠ, devet sa SEŠ, a pet djelatnika neke druge srednje škole te jedan djelatnik sa završe­nom školom zaštife na radu. Preostalih 111 dje­latnika bili su obrazovanja od trogodišnjih sred­njih škola, raznih zanatskih protila do osnovne škole i s internom kvalifikacijom. Gledajući naci­onalnu strukturu bilo je 57 djelatnika srpske, a 92 djelatnika hrvatske nacionalnosti. Djelatnici srpske nacionalnosti bili su uglavnom poslovo­đe, lugari i lovočuvari i to u 70 posto dok ih je u strukturi djelatnika direktna proizvodnja bilo 29 posto.

Sam početak godine krenuo je dobro glede izvršenja planiranih obveza pa i saniranja posli-jedica štrajkova i nereda iz ranije organizacije šumskog gospodarstva. Osim toga postavlja­njem novih čelnih ljudi u šumariji i boljom organi­zacijom proizvodnje rezultati su bili itekako vidlji­vi naravno u pozitivnom smislu. No i pored toga kako je vrijeme odmicalo sve više se osjećala ratna psihoza. Nakon poznatih ratnih događaja, prvo u Republici Sloveniji, zatim u »Krajini«, Plitvi­cama, Istočnoj Slavoniji, te Pakracu i Okučani-ma, rat je došao i na područje Novske. Dana 19. kolovoza 1991. su ]NA-četnici postavili barikadu u selu Rajić 15 km istočno od Novske dok je kod sela Bajir 5 km sjeverno od Novske prema Pak­racu barikada bila postavljena već ranije. Tim »hrabrim« činom treće vojne sile Europe znatno je smanjen dostupni teritorij a s tim u svezi i šumske površine šumarije Novska. Dostupno je bilo svega 60 posto šuma jer je gospodarska je­dinica »Novsko brdo« bila prepolovljena, a dio gospodarske jedinice »Grede — Kamare« bio je samo uvjetno dostijpan zbog stalne opasnosti od neprijateljske artiljerije bilo s istoka iz Okuča-na bilo iz sjevernog dijela Republike Bosne i Hercegovine. Sa sjeverne četničke barikade (se­lo Bair) svakodnevno je minobacačima napada­no mjesto Novska, a prvi jaki napad je izveden raketnim sustavom noću 24/25. rujna 1991. godi­ne kada je u užem centru Novske palo preko 10 nevinih žrtava. To je bio znak da je potrebno evakuirati imovinu na sigurnije područje pa je u svezi s tim napravljen detaljan plan evakuacije, a sama evakuacija izvršena je na područje mjesta Kutina u razdoblju od 4. do 10. listopada 1991. i to najvrijedniji dio, a dobar je dio evakuiran I tije­

kom intenzivnih napada i razaranja Novske. Va­lja napomenuti da je 47 »braće (po zajedničkom pretku) Srba« krenulo je na istok ka stvaranju svoje SAO odakle će kasnije nastaviti borbu za svoja »vekovna« prava (da bi ih 29 posto radilo, a 70 posto prodavalo maglu, vidi ranije). Zbog svega navedenog i izvršenje planiranih radova u 1991. godini u šumariji Novska bilo je u skladu s mogućnostima.

Gospodarenje za vrijeme rata Početkom listopada 1991. izvršena je opća

(kaotična) evakuacija građana s istočnog pod­ručja općine i samog mjesta Novska. Dio djelat­nika šumarije Novska mobiliziran je u postrojbe Hrvatske vojske, a preostali djelatnici su raspo­ređeni na rad u šumariju Novoselec i manjim dje­lom u šumariju Kutina. U Novskoj su ostali samo upravitelj zamjenik i 4 djelatnika da bi zaštitili imovinu, rukovodili proizvodnjom na dislociranim radilištima djelatnika šumarije Novska i laseno-vac te bili na usluzi Hrvatskoj vojsci i građan­stvu.

Tijekom rata otpremljena je sva oblovina kupcima sa pristupačnih pomoćnih stovarište šu­marije Novska i jasenovac i sa glavnog stovariš­te šumarije Novska. S ponosom ističemo da je 50 djelatnike šumerije Novske neposredno sud­jelovalo u domovinskom ratu, a 9 ih je i sade u postrojbama inženjerijskih jedinica Hrvatske voj­ske.

Nastavak gospodarenja nakon rata Razvojem ratnih događaja teritorij šumarije

Novska smanjen je ne denas dostupnih 49 posto ploštine i eventualno još 20 posto uvjetno pristu­pačne ploštine. Ta uvjetno pristupačna ploština nalazi se pod kontrolom Hrvatskih vlasti ali i sna­ga UNPROFOR-a.

Nastupom primirja 3. siječnja 1992. godine krenuli smo u pripremu redilišta i povratku djelat­nika na područje šumarije Novska. Pri tome su nam ogromnu pomoć pružile Inženjerijske po­strojbe Hrvatske vojske radeći na razminiravanju terena i detaljnom pregledu svih radilišta otkla­njajući mogućnost nezgoda glede slučajnog ak­tiviranja NUS-a. Prvo redilište nekon rate na pod­ručju šumarije Novske otvoreno je već 14. siječ­nje 1992. godine u 59.a odjelu g. j . »Trstika«, gdje je dovršnim sjekom posječena vrijedna ma­se hrasta lužnjaka. Prvi uzgojni radovi započeti su 21. siječnja 1992. godine u g. j . »Novsko brdo« u 4.a odjelu. Ne treba posebno naglaša­vati da su prvi radni dani nakon ratnih strahota na ovom području proticali u razumljivom strahu no vremenom je strah prošao, ali uvijek se redi krajnje oprezno. Uporedo sa radovima na gos­podarenju prišlo se je sanaciji oštećenih objeka­ta ratnim razaranjem. Tijekom rate najviše su

stradali objekti glavnog stovarište šumerije Nov­ska, koji se nalaze u industrijskoj zoni Novske a koju su četnici razarali s posebnim apetitom. Sa­nacije je završene do 31. srpnja 1992. godine, a korišćeni su uglavnom vlastiti kapaciteti (radne snage, strojevi i uređaji). Usluge drugih osoba i lica korišćene su tamo gdje se traže posebne specijalnosti propisane Zekonom. Ukupan tro­šak sanacije iznosio je oko 25.000 DM što imaju­ći na umu obim radove nije mnogo. Tijekom sa­nacije pojedinih objekata profunkcionirala je i radnička menza, mehanička radionica, otprema drvnih sortimenata kupcima željeznicom tako da je proizvodni proces u drugom polugodištu te­kao normalno kao da rata nije bilo. Dedino je bio izražen nedostatak radne snage jer je veliki broj najsposobnijih djelatnike bio angažiran u Hrvat­skoj vojsci, a davaoci usluga odnosno povreme­na radna snaga nisu iz straha od ratnih opasnos­ti bili voljni prihvatiti ponuđene im radove u šumi. Vremenom je strah nadvladan te su se pojavili davaoci usluga na I, II i III fazi iskorišćavanja šu­ma, a na uzgajanju šuma rade nezaposleni gra­đani te djelatnici nekih društvenih poduzeće iz Novske koji su zbog procesa rada u tim poduze­ćima neleze ne »čekenju«. Ipak je zapanjujuće nezainteresiranost prognanika kojih na ovom području ima skoro kao i građana sa stalnim bo­ravkom za rad na lakšim redovime u Šumeriji, unetoč pristojnih naknada i urednosti isplata.

Šumarije Novske je izvršile sve planirane za­datke za 1992. godinu i to:

\. Sumsko-uzgojniradovi: a) Pripremni redovi — sječe predrasta 14,60 ha — njega pod zastorom krošanja 107,50 ha — popunjavanje pod zastorom krošanja 9,48 ha b) Njega mladika 129,35 ha c) Čišćenje mladih sastojine 20,31 ha d) Popunjavanje u prirodnim sastojima 5,46 ha e) Pošumljavanje nakon čiste sječe 35,10 ha f) Zaštita šume — trovenje glodevece na 25,00 ha — zaštita ponika i pomlatka od pepelnice

238,88 ha — ograđivanje kulture 300 m' g) Uređivanje prosjeka i puteva 8.500 m" 2. Iskorišćivanje šuma: — Sječa etata glavnog prihoda

17.167 m'na 79,41 ha — Sječa etata prethodnog prihode

20.745 m' na 614,53 ha Ukupno: 37.912 m' na 693,94 ha

Iz ovih podataka i iz ranije navedenog vidljivo je koliki smo trud morali uložiti da bi i u ratnim uvjetima nastavili gospodarenje. U ovoj 1993. godini očekujemo još bolje rezultate jer im ih možemo ostvariti. Potrebni su nam samo bolji uvjeti glede naknada za rad jer su nam rezultati rade blizu europskim onde ne vidimo nikekav razlog zašto i naknade za rad nisu blizu europ­skim kad već u mnogočemu nastojimo kopirati Europu. Neka pravednija plaća djelatnika nije sa­mo pitanje standarda nego i dostojanstve.

I ne kraju nekoliko riječi o sadašnjem ustroju šumarstve. Već samo osnivanje Davnog poduze­ća »Hrvatske šume« i stevljanjem šuma na brigu državi konačno je ničija (društvena) imovina po­stala nečija jer smo bili među rijetkima u svijetu ako ne i jedini gdje šume nisu bile državne, na­ravno ako se izuzmu privatne šume.

Šumarija Novske je nesla svoje mjesto u Up­ravi šuma Zagreb i uglevnom smo zadovoljni. Zapadni Slavonci, Moslavci, Purgeri i Zagorci za sada se dobro slažu. No u zednje vrijeme šuška se o novom (županijskom) preustrojstvu u šu­marstvu Republike Hrvatske. To bi se loše odra­zilo na gospodarenje, jer česte promjene uzro­kuju stresove sa trajnim posljedicama i u prirodi i društvu. Ne vidimo ništa loše što se npr. Upreva šume Zagreb administrativno nalezi na 4 Župani­je. Dedino što treba mijenjati to su loše navike prenesene iz ranijeg sustava. Osim toga treba maksimalno stručno ekipirati Direkciju i uprave šuma dovođenjem nejstručnijih kedrove i njiho­vim razmještajem na odgovorna mjesta. Kvalitet­ne, ali trome kadrove treba nastojati akcelerirati i također razmjestiti na odgovarajuća radna mjes­ta dok neinventivne ili pak one koji iz nekog raz­loge, moraju jednostavno raditi staviti na takva radna mjesta sa kojih ništa neće moći pokvariti.

Ne bi se trebalo dogoditi da jedna šumarija ima kvalitetniji stručni kader od Uprave šuma ili nedaj bože od neke službe u Direkciji. U tom_ slučaju treba stalno tragati za kvalitetom. Šumama Hrvatske treba pored pravih stručnjaka barem 20 godina kontinuirenog ustrojstva da bi se opo­ravile od dugogodišnjeg devastiranja.

Tekst i fotografije: mr. ivan LOVRIĆ

24. ožujak 1993.

Josip Čeh: »Stroj je odličan, još samo nel<i detalji«.

Na pokusnom radu Forwarder VKS 9041

ŠTO ĆE POKAZATI POKUSNI RAD

U dovršnim sječama vrlo učinkovit može biti forvvarder Slovačke proizvodnje VKS 9041,

međutim prve bolesti ako se savladaju, stroj bi mogao raditi i u našim šumama

^C^ umarija V. Pisanica, pred-^ ^ ^ jel Babinac 54 a. U do-^ ^ vršnom sijeku medu osta-l ^ ^ r lom mehanizacijom nala­zi se i novi fonvarder (ekipažaj VKS 9041. Riječ je o stroju stra­ne, slovačke proizvodnje, jed­nom od mnogih proizvoda šum­ske mehanizacije tvornice ZTS iz Trstena (Slovačka). Ovdje je na dvomjesečnom pokusnom radu, u najmu. Ako se pokaže dobrim i upotrebljivim za rad u određe­nim uvjetima i sa sasvim određe­nom namjenom, postoji moguć­nost da se nabavi.

REKLI STE ŠTO MISLITE

Inž. Mijo Kovačević: »Želimo upoz­nati sve prednosti i nedostatke stroja, vidjeti učinke, da bi onda mogli pred­ložiti daljnje korake.«

Inž. Slobodan Vučetić: »Čini se da je dizalica malo spora«

Josip Čeh: »Kad bi bila malo jača ne bi bilo loše«.

Rudolf Debnar: »Mi smo bili u još nekoliko uprava, i nije bilo primjedbi, odnosno bilo je vrlo malo«.

Inž. M. Kovačević: »Ovo su dobro­namjerne primjedbe. ]er, ako dizalica stvarno ne može podići teži trupac, pa on ostaje i mora se posebno kupi­ti, onda to nije posao.«

1 Debnar: »Postoji mogućnosti da se ugradi i nova, jača dizalica. Ali to onda nije taj stroj, to je nešto novo, a i nova cijena. Za 125.000 DM, ovo se nigdje ne može dobiti...«

Radilište u Babincu, a prije to­ga i radilišta u još nekoliko up­rava šuma na kojima su na po­kusnom radu strojevi iz Slovač­ke, obišli su ovih dana direktor tvornice inž. Jan Hubač i komer­cijalist Rudolf Debnar. Oni su se u pratnji predstavnika »Poljoop-skrbe« kao uvoznika šumske mehanizacije željeli na licu mjesta na terenu, uvjeriti kako strojevi rade u našim uvjetima, saslušati primjedbe i prijedloge i dogovoriti se kako dalje.

PREDNOSTI I NEDOSTACI Fonvarder je namijenjen za

rad u dovršnim sječama. Stroj je efikasan u uvjetima kada na te­renu ima dosta prostora kako bi dizalicom mogao dohvatiti svaki trupac, i na radilištima gdje na relativno malom prostoru ima dosta mase. Spomenutu ekipažu pokreće motor od 90 ks (kao kod LKT), slovačka dizalica »Hara« nosivosti je 6 t/m a ekipaža mo­že izvoziti do 8 kubika.

U prednosti fonvardera mo­gao bi se ubrojiti dobar učinak (za one dane za koje je mjeren), gotovo nikakvo ili vrlo malo oš­tećenje podmlatka (što je i te ka­ko važno), istovremeno sortira­nje trupaca što omogućuju brži utovar, a manje se oštećuje i ces­ta. Nedostatak bi mogao biti pre­slaba dizalica, u slučaju da ima više debljih trupaca.

Što kažu oni koji su sa stro­jem, na terenu? Inž. Željko Bede-ković, revirnik u Šumariji V. Pi­sanica neposredno je pratio učinke stroja. On kaže-.

— Za pet dana koliko smo mjerili učinak, izvezeno je 211 kubika, odnosno 42 kubika dnev­no. No zbog nekih okolnosti koje se svakako mogu izbjeći (recimo nestanak goriva i gubljenje vre­mena dok se ono dobavilo, sitni popravci, i slično) nije se radilo optimalno radno vrijeme, oko 6,5 sati. Ako učinke svedemo na takvo radno vrijeme, onda ispa­da da je dnevno stroj izvažao 52 kubika.

Značajna su i iskustva nepos­rednog izvršioca, vozača Josipa Čeha: »Mislim da je stroj fantas­tičan! Radi brzo, dobro. Kad bi još dizalica bila jača i kad bi spo­jevi na gumenim cijevima za ulje bili drugačije riješeni, odnosno bili čvršći...«

Sve strojeve koji su bili na po­kusnom radu u »Hrvatskim šu­mama« održavala je »Poljoop-skrba«, odnosno dva servisera iz Slovačke koji su ovdje boravili. Rješenje za budućnost, dogovo­reno je, jest da se obuči nekoliko mehaničara iz našeg poduzeća na kratkom seminaru u Trsteni. (m.)

MEHANIZACOA U UZGODNIM RADOVIMA I PROBLEMI OKO NDE

KAKO PRIKUUČITI SITNILICU

BJELOVAR — Početkom veljače u Bjelovaru su bora­vili predstavnici riječke tvor­nice traktora »Torpedo«. U prisutnosti stručnjaka iz pro­izvodnog odjela bjelovarske uprave, koji je i inicirao ovu akciju, predstavnika Šumari­je Bjelovar te direkcije »Hrvatskih šuma«, oni su se na licu mjesta, na terenu, upoznali s problemom kako traktor torpedo 7506 A, koji se koristi u šumarstvu, prila­goditi i osposobiti da se na njega može priključiti sitnili-ca.

Riječ je o stroju koji bi se trebao koristiti u uzgojnim radovima, znači, riječ je i o tome da se traktor praktično koristi cijelu godinu, kada ni­je na iskorišćivanju, da radi u uzgoju.

Sitniiica (neki koriste i iz­raz mulčer, od originalnog naziva na njemačkom jeziku Schlegel-Mulchgerate), koja je austrijske proizvodnje, u uzgojnim je radovima vrlo korisna. Kako za pripremu staništa, za pomlađivanje, ta­ko i za održavanje prosjeka, može i za bankine, za formi­ranje protupožarnih prosje­ka, olakšava poslove u njezi. Sistemom čeličnih bubljeva i noževa u stanju je samljeti (usitniti) mladice i od desetak cm debljine.

Dio tih mogućnosti poka­zan je i na terenu, u šumi Be-denik 2 A, u bivšoj plantaži topola, a sada mladoj sastoji-ni hrasta lužnjaka. Prikaza­na su dva modela sitnilice, jedna manje i druga veće snage. Osnovni problem je premali broj okretaja moto­ra torpeda u radnoj brzini, odnosno manjak jedne brzi­ne kada se traktor kreće unazad. No rješenje pitanja »rikverc« brzine zahtjeva i dodatna razmišljanja o mo­gućnosti (duge) vožnje unat­rag bez dodatnih konstruk­cijskih zahvata, ili pak pri­ključivanja sitnilice naprijed. O svemu tome, istakli su predstavnici »Torpeda«, stručnjaci u tvornici ubrzo će reći svoje, (m)

Domaća industrija opreme za

šumarstvo intenzivno se bavi

konstrukcijama, preinakama i proizvodnji dijelova i opreme

koja se do sada uvozila, a sutra bi se trebala proizvoditi i kod nas. Dedna od

takvih je i sitniiica.

S manjom sitnilicom manje je i problema

Sitniiica veće snage na torpedu 7506 A: kako do potrebnog broja okretaja.

Za uzgojne radove sitniiica bi bila od velike pomoći — slažu se inž. M. Bedeković, inž. M. Presedan i inž. K. Jelćić

I • •--I I Pokusnom radu sitnilice i upoznavanju s problemima prisustvovali su: inž. Miroslav Slavuj, inž. • I Božici ar Maksan, Franjo Džinič (iz »Torpeda«), predstavnici proizvodnog odjela Uprave šuma Bje- !

lovar inž. Mijo Kovačević, inž. Josip Knepr, iz Šumarije Bjelovar bili su inž. Milan Presečan i inž. Zel- • I jko Lončar, zatim inž. Mirko Polaček i inž. Kruno jelčič iz direkcije »Hrvatskih Suma«, te zamjenik | I upravitelja UŠ Bjelovar inž. Marijan Bedeković. •

24. ožujak 1993.

Posjet radilištu na slobodnom području Baranje PILE ZAMIJENILE ORUŽJE

OSIJEK — Iako je najve­ći dio šumskog bogatstva Baranje pod nadzorom okupatorske vlasti, u dije­lu Baranje koji nije okupi­ran, ovih dana poduzeće »Hrvatske šume« — Upra­va šuma Osijek, siječe šu­mu u skladu s ovogodiš­njim planom. Zvuči motor­nih pila i tresak stabala koji se ruše, odjekuju u ne­posrednoj blizini same li­nije fronte. Položaji oku­patorskih jedinica nalaze se tek nekoliko stotina metara dalje.

Uprkos izrazitoj nape­tosti i neizvjesnosti koja ovdje vlada nakon mobili­zacije i proglašenja ratnog stanja u okupiranoj Bara­nji, radovi se zasad ne­smetano odvijaju.

Zajedno sa Inž. Štipa­nom Brdarom, upravite­ljem Šumarije Tikveš, po­sjetili smo djelatnike koji u slobodonom dijelu Bara­nje, obavijaju svakodnev­ne poslove. »Dio trupaca već je izvezen u Italiju, a ostatak drveta upravo ot­premamo na preradu u Bjelovar, Belišće i Tvorni­cu šibica »Drava« u Osi­jek. Nakon završene sječe odmah na istim površina­ma slijedi pripremanje te­rena za ponovnu sadnju«.

U neposrednoj blizini nalaze se veliki rasadnik za pripremu sadnica koje će u tijeku ove godine biti posađene, flavnatelj upra­ve mr. Pavle Vratarić go­vori o planovima razvoja poduzeća nakon povratka u Baranju.

— »Prije oružane agresi­je na Baranju gospodarili smo sa 34.575 hektara po­vršine, a od toga 16.560 hektara pod šumama u Baranji, Gotovo 90 posto svih površina kojima smo gospodarili sada je pod okupacijom. Neprocjenji­vo prirodno bogatstvo sa­da je na raspolaganju ag­resoru. Na dijelu površina koje se nalaze na oslobo­đenom području Baranje obavljamo redovite aktiv­nosti.

— Pošto je Baranja sas­tavni i neotuđivi dio Re­publike Hrvatske, već smo načinili detaljan program razvoja šumarstva, lov-stva i turizma na području Baranje, koji će se odmah početi provoditi nakon po­vratka u Baranju.«

Novom organizacijom rada predviđeno je da na području Baranje djeluju tri šumarije sa sjedištima u Tikvešu, Bilju i Baran­jskom Petrovom Selu. Prva zadaća nakon po­vratka bit će nam izrada nove gospodarske osnove za sve baranjske šume u skladu sa zatečenim sta­njem. Isto tako izradit će se i posebne smjernice gospodarenja sa Parkom prirode, Specijalnim zoo-rezervatom »Kopački rit«. Izradom ovih osnova ut­vrdit će se stvarno stanje šumskog fonda koje će za­htijevati poduzimanje od­ređenih mjera za sanira­nje šteta nastalih ratom«. Poseban program utvrđen je i za razvoj i unapređiva­

nje lovstva kao gospodar­ske djelatnosti u okviru Uprave šuma Osijek. Pre­ma sadašnjim procjenama ovo područje je pretrpjelo najveću štetu, pa nam je prioritetan zadatak uređe­nje lovstva na predratnoj razini, a nakon toga slije­de aktivnosti na proširiva­nju lovnih površina«.

Vrlo ambiciozni planovi vezani su uz razvoj turiz­ma na području »Kopač-kog rita«. Razvoj posjeti-lačkog turizma zahtijeva izradu programa uređe­nja Parka prirode. Predvi­đa se na temelju već iska­zanih interesa stranih ula­gača izgraditi hotelsko--rekreacijski kompleks za pružanje turističkih uslu­ga visokog ranga, takoz­vana »panonska sela« što bi činilo seriju manjih na­selja namijenjenih za od­mor, u okviru kojih je predviđena i izgradnja et­no naselja Bilje.

Ogromna prirodna bo­gatstva u Baranji ostala su na milost i nemilost srpskom agresoru. Javno poduzeće »Hrvatske šu­me« nije se odreklo svog gospodarskog područja što najbolje dokazuju sva­kodnevnim radom na os­lobođenom području Ba­ranje. Čvrstu odlučnost da će ponovo gospodariti ba­ranjskim prirodnim bo­gatstvima dokazuju već donesenim i utvrđenim Programom razvoja šu­marstva, lovstva i turizma u Baranji.

M. BARIŠIN

• Tek nekoliko stotina metara daleko od agresora — srbočetničkih hordi, hrabri baranjski šumari otvorili su

radilište s kojeg j e odveženo već nekoliko stotina kubika trupaca

Ravnatelj Uprave šuma Osijek, mr. Pavle Vratarić u više navrata je posjetio ovo radilište na području Baranje, nekoliko stotina metara daleko od neprijateljskih rovova

U vrijeme posjeta inž. Stjepana Puljka i inž. Krunoslava Jelčića, u prisustvu inž. Kemala Hrustića i upravitelja šumarije Tikveš — inž. Stjepana Brdara, na stovarištu se našlo i više

stotina kubika topolovih trupaca koja su ubrzo otpremljena kupcima

Odjel za projektiranje cesta — Uprave šuma Požega u akciji na Papuku PREMA VEĆOJ OTVORENOSTI ŠUMA

Područje kojim se proteže šumska cesta je obično ne­pristupačno, brdovito i gorovito a trasiranje takve

ceste nerijetko je povezano s nizom poteškoća koje proizlaze iz orografskih i hidrografskih nepovoljnih uvjeta. Nadalje treba zadovoljiti prometno-zemljopis-ne te estetske zahtjeve a napose su važni komercijal-ni(trgovački) činioci, jer je cilj da cestu izgradimo što jeftinije. S tim u vezi na terenu je dobro iskolčiti najpo­voljniju liniju, koja će iziskivati najmanji građevinski trošak. Naravno da buduća cesta mora obuhvatiti što više šumskih odjela predviđenih za sječu, kako bi pro­sječna udaljenost privlačenja bila najpovoljnija. Dakle, ovakva cesta imala bi svoju opravdanost.

Odjel za projektiranje požeške Uprave šuma ne­davno se našao pred nimalo lakim zadatkom. Na pod­

i j predjelu Tisica-Drenova glava, gospodarske jedinice »Dužni Papuk« uskoro će se graditi šumska cesta u dužini od 3,5 km što će znatno

poboljšati otvorenost ovog dijela Papuka ručju gospodarske jedinice »Južni Papuk«, u predjelu »Tisica—Drenova glava«, u dužini oko 3,5 km, trebalo je postaviti nul-liniju(nul linijski poligon) a približno zadovoljiti sve navedene uvjete. Iz osnove gospodare­nja uzeti su taksacijski elementi a u topografsku kartu ucrtana linija pružanja buduće ceste. Nakon izgradnje i obavljene sječe, njome bi se prevezlo oko 7000 m^ drvne mase. Površina odjela koji gravitiraju na cestu iznosi preko 170 ha. Linija ceste vijuga između pozna-

Padomjerom određen željeni nagib zahtijeva mirnu ruku i oštro oko.

Treba zabiti kolčić a signalnu ploču staviti podalje na slijedeću točku nul-linije

Dobra fizička kondicija preduvjet je uspješnom trasiranju, a korpulentni Srećko bio je zadužen za kolčiće

tih papučkih potoka Veličanke na zapadu i Dubočan-ke na istoku a na preko 500 m nadmorske visine. Du­boki jarci i strme gorske kose pružaju se pretežno u smjeru sjever—jug a zbog velike reljefne razvedenosti terena vrlo je teško odabrati najpovoljniju liniju ceste.

Iako su početkom veljače bile izrazito niske jutar­nje temperature (i do — 12°C) a snijega i leda u izobilju, ipak se redovito trasiralo a posao uspješno priveden kraju. Na južnim i jugozapadnim padinama i zaravni-ma (platoima), koje su izložene većoj insolaciji, snijeg se brže otapao i taj dio šume je suhlji i ocjeditiji. Ova činjenica uzeta je u obzir kod trasiranja. Strmim jarci­ma i uskim gorskim klancima protječu brzi i bistri po­toci, obrušavajući se niz papučko stijenje, čineći živo­pisne kaskade. Dijelovi ceste prelaze upravo preko tih jaraka i klanaca, ali usmjerena je pažnja na to da se ne naruši ekologija ovog izuzetno šumskog prostora.

Iako se ne može govoriti o nekim kvalitetnim sasto-jinama, ipak, pored nešto lošijeg hrasta na južnim i ju­goistočnim ekspozicijama, ima kvalitetne bukve na vlažnijim istočnim i jugoistočnim padinama. Na mjes­tima je primiješana u manjem postotku breza, koja ovoj mješovitoj bjelogoričnoj šumi na Papuku daje po­sebnu ljepotu. Inače, snijeg se na ovim visinama za­država prosječno 90 dana a zna ga biti i u travnju.

Na nizu mjesta, gdje se cesta proteže, nalaze se raz­ličite stijene kao što su dolomiti, filiti, amfiboliti, dija-bazi, graniti, andeziti, gnajsi i vapnenci te će gdjegdje građevinarci morati intervenirati miniranjem.

Ova šumska cesta u sastavu je šumarije Velika i ko­risno će joj poslužiti u idućoj godini a ujedno povećati ionako skromnu otvorenost šuma ove šumarije.

Tekst i snimci: i. Tomić

24. ožujak 1993.

PRENOSIMO: DR. SREĆKO BOŽIČEVIĆ U »VIKENDU«

ZELENA PLUĆA HRVATSKE I

opet ratu usprkos (po­novljeno je to nažalost već nekoliko puta!) ovih se dana pojavilo

jedno zaista reprezentativno djelo, koje na stručan, sveo­buhvatan i za sve razumljiv način u obliku najmodernije monografije po prvi puta u povijesti hrvatskog naroda obrađuje šume u Hrvatskoj — od sjemenke do otpiljenog stabla starog više od četiri stotine godina, prikazujući ujedno i sav onaj popratni ži­votinjski i biljni svijet što živi u njoj, te kako čovjek brine ili bi i više, t rebao brinuti o njoj.

— Samo ekipni rad Kad prelistamo oko 340

stranica knjige »ŠUME U HRVATSKOJ« i razgledamo 280 zaista impresivnih ilus­tracija iz »pera« i »oka« po desetak šumarskih stručnja­ka, tada uvodne riječi neka­dašnjeg ministra poljoprivre­de, šumarstva i vodoprivrede inž. Ivana Tarnaja ne zvuče nazdravičarski niti isprazno, kad kaže da je »jedan od zna­čajnih rezultata ekipnog ra­da svih šumarskih institucija i ova monografija koja pruža mogućnost svakom čitatelju da se upozna s tim vrijednim nacionalnim blagom Hrvat­ske, koje danas čini posebno značajno ekološko uporište na ovim prostorima«, a mi slobodno dodajemo: i u ovom sadašnjem ratnom vi­horu i sustavnom uništava­nju čak i ovoga našeg prirod­nog dobra!

Kad se u jednom velikom orkestru nadu vrsni pozna­vatelji svog instrumenta, ta­da iz svih njih pod rukom

Šume su najvrednije prirodno dobro Hrvatske i spadaju u njezine samoobnovlj ive prirodne resurse. Zato budimo svjesni potrebe da

ih čuvamo!

vještog dirigenta izađe skla­dan zvuk tonova ili milozvu­čan poj, koji se daleko čuje i dugo pamti. Tako možemo oslikati ili okarakterizirati i lik glavnoga i odgovornog urednika ove monografije — sveučilišnog profesora dr. Đure Rauša, zanesenjaka svoga rodnog Vukovara i slavonskih šumskih »divova« — koji su ga nadahnjivali da stvori ovo vrijedno djelo. Od zamisli do ostvarenja, od planova i želja do mogućnos­ti realizacije i svih potreba, protekli su mnogi mjeseci, a ponajviše prekratki dani i brojne neprospavane noći uz strepnju, hoće li sve biti na vrijeme i u redu kako je prvobitno i zamišljeno.

Sad, kad je knjiga na poli­cama naših knjižara i broj­nih knjižnica, s veseljem je i zanimanjem, uzimamo u ru­ke, kako bi mi Hrvati i brojni šumarski stručnjaci diljem Evrope — koji zaista znadu što je vrijednost šume — od njezinog rođenja, njezina ži­vota i s traha od njezine pre­rane i »naprasne« smrti — mogli cjelovito sagledati zna­čenje ovog našeg prirodom danog blaga.

Možemo sada zaista biti sretni — zajedno s uredni­kom ove monografije — »da je ovim djelom ispunjena davna težnja svih šumarskih stručnjaka Hrvatske da se na jednom mjestu prikažu naše šume u svoj svojoj ve-lebnosti i time dade doprinos razvoju i napretku naše na­

ma danas nezavisne i slo­bodne domovine Hrvatske«.

— Od rođenja do smrti Možda niti jedna stvar ili

predmet koji nas okružuje nije toliko prisutan u našem svakodnevnom životu kao što je — drvo. Prije modernih kolica od metala i plastike, maleno, tek rođeno vijete stavljano je u drvenu kolijev­ku — običnu ili kićeno izrez­barenu, sjedili bi na ugod­nom drvenom izrezbarenom stolcu različite veličine i iz­gleda — od osnovne do »vi­sokih« škola, te jeli za drve­nim stolom, da bi se na kraju dana našli u drvenom kreve­tu — obična ili posebno obli­kovana izgleda. I kada bismo kao ljudsko biće došli na kraj svojeg životnog puta, preos­tale tjelesne ostatke stavljali bi ponovo u drvo — u lijes — običan ili »prve« klase.

Šuma je uz to »hranila« ge­neracije naših ljudi svojim bogatstvom trupaca, dasaka, proizvodima stolarije, mosto­vima i pragovima željeznič­kih pruga. Suma je davala hranu i životinji na njenom tlu i u zraku, koja je isto mogla poslužiti čovjeku kao dio njegove prehrane i nje­gova boljeg življenja. I ako bi se jedan od tih detalja pri­rodno »složene« piramide međuodnosa ili međuzavis­nosti poremetio na neki ne­željeni način, i šuma sama i sav biljni i životinjski svijet u njoj počeo bi »uzvraćati-uda­

rac«. Od nerazumne sječe do nesmotrene pažnje sa svime onim što se događa u tlu, vo­di i u zraku davalo je rezul­tat do kojega ponegdje nije moralo doći. Od vremena konjskih zaprega te saonica do ručnih pila i sjekira do sa­dašnjih traktora — ne čudes­ne već zastrašujuće snage i do motornih pila i dizalica, koje prenose stoljetna stabla, kao mi rukama komadiće drvena ivera, prošlo je samo nekoliko desetaka godina, ali rast šume ne ide tako »brzim« korakom. A živjeti se i dalje mora — neki radi pre­življavanja, a neki radi uži­vanja. — Bolesna zelena pluća

našeg planeta Opće je poznato da su šu­

me ili sav šumski pokrov na­šeg planeta zapravo velika »pluća« koja nas mogućnoš­ću pročišćavanja zagađenog zraka snabdijevaju čistim i za život potrebnim kisikom. Što se s velikim šumama do­gađa predobro nam je zna­no!

Iako je Hrvatska prostorno malena u odnosu na čitav planet, mi u njoj živimo. Zato sam s dosta »straha« u mo­nografiji S U M E H R V A T S K E promatrao kartu na str. 238 koja pokazuje oštećenost šumskog drveća u Hrvatskoj. Iz istraživanja koja su godi­nama provodili stručnjaci šumari: dr Branimir Prpić, dr Zvonimir Seletković i Mi-lan Ivkov nalaze se — pri­

znajmo — zastrašujuće činje­nice.

U Gorskom kotaru i dijelu Like oštećenost šumske ma­se iznosi petnaest posto, a u ostalom dijelu Like i u posav­skom području (zbog zagađe­nosti riječnih vodenih toko­va) oštećenost je od 12,6—15 posto. Regiju Karlovca, i Sis­ka prati postotak oštećenost! od 10,1 — 12,6 posto. U zagre­bačko — zagorskom, istar­skom i dalmatinskom pod­ručju oštećenost je od 7,6—10 poto, dok područje istočne Slavonije i varaždinska regi­ja ima procjenu oštećenosti od 5,1—7,6 posto. Zasad je najmanje oštećenje šumske mase registrirano na pod­ručju bjelovarske regije — pet posto.

Ako šumu shvatimo ne sa­mo kao predmet eksploataci­je radi zarade, već i kao eko­lošku pojavu u prirodi, koja nas može i štititi na razne načine i služiti nam za rekre­aciju, odna tek uviđamo koli­ka je njezina vrijednost. Kao poruku ove monografije shvatio sam, ako želimo sa­čuvati naše šume kao biljne zajednice i osigurati sebi u našoj domovini siguran ži­vot, dužnost nam je da ih ne opterećujemo svojim nekon­troliranim zahvatima, već da nalazimo zlatnu sredinu iz­među održavanja reda i vlas­titih koristi na obostrano za­dovoljstvo.

U malenoj Hrvatskoj i sva­ko stablo ima značaj prirod­nog branitelja, a kad će tih »branitelja« biti jedan ili pet milijuna, obrana i sigurnost za čisti zrak i čisti okoliš bit će dobivena i osigurana za sve nas.

dr. Srećko Božičević

STARI S L A V O N S K I HRASTICI (3 )

PROIZVOD STVARAN VJEKOVIMA V

Za slavonsku hrastovinu iz tog doba kroničari navode da joj nema premca na cijelom svijetu i da je na tržištima srednje i zapadne Evrope dominantna više od jednog stoljeća

trupcem 28 m dužine, s tri hrastove kocke, od kojih je svaka izrađena iz jednog komada veliči­ne jednog kubičnog metra. Za transport ove po-šiljlće trebalo je sastaviti 4 vagona ondašnjih državnih željeznica.

Nakon završetka izložbe, spomenut ćemo, da je Zemaljska vlada poklonila Šumarskom društvu izložbeni paviljon šumarstva, a većina izlagača svoje izloške, kao doprinos za izgradnju druš­tvenog doma u Zagrebu, koji je uz ta početna i zamašna kreditna sredstva uskoro sagrađen, da bi otad pa do pred 2. svjetski rat udomio i Šu­marski fakultet, a odnedavno i Direkciju Hrvat­skih šuma.

Fotografije s kojima smo nastojali upotpuniti predodžbu o šumarstvu u naznačenom razdob­lju, potječu iz fotografskog ateljea Etienne iz Vi­nkovaca, i to tek jedan dio iz,povećeg izvornog albuma snimljenog o šumarstvu i preradi drva.

Dragan Tonković

'odeće mjesto medu ovim proizvodima pri­pada trupcima, koje u znatno manjem op­segu slijede specijalna mosna i brodska

grada, bačvarska dužica, željeznički pragovi, te prostorno drvo.

Za slavonsku hrastovinu iz tog doba kroničari ističu da joj, zbog njenih svojstava ispoljenih u fi­noći i pravilnosti godova, elastičnosti, zlatno žu­toj boji, a posebno u dimenzijama — nema pre­mca u cijelom svijetu^ te da je na tržištima sred­nje i zapadne Evrope vrlo tražena i više od jed­nog stoljeća dominantna na njima.

Pojam slavonske hrastovine često je prelazio okvire podrijetla, već bi se koristio kao znak kva­liteta za tu vrstu drva.

Ovi proizvodi redovno sudjeluju na svjetskim izložbama. Posebnu pažnju pobuđuju na Milenij­skoj izložbi u Budimpešti 1896. god., gdje je vi-nkovačko šumarstvo predstavljeno s hrastovim

Unatoč dužini od 17 m, promjera 132 cm i drvnoj masi od 23 n^ — naći će se ovaj Icolos na obližnjoj pilani uz izuzetnu spretnost domaćih kirijaša.

Trupac iz vrbanjske šume SOČNA dužine 28 m, zaštićen slamom i letvama zbog oštećenja kore s tri hrastove kocke u veličinama od jednoga kubika — na putu za svjetsku izložbu u

Budimpešti 1896. god.

Umjesto današnjih »Kockuma« trupce je po zemlji vuklo po 12 pari konja do riječnog stovarište na Studvi, pritoci Bosuta. Snimak je načinjen u šumskom predjelu Blata, te

pokazuje u pravom svjetlu slavonske hrastike

24. ožujak 1993.

Na području Uprave šuma Delnice — Šumarije Vrbovsko H l N TIEDANA U NAŠIM ŠUMAMA OGRADOM DO KVALITETE

Lovci i šumarnici delničke Uprave šuma (od lijeva na desno) mr. Tomislav Hesici, inž. Josip Trohar, inž. Josip Crnifović i viši lovni tehničar Anton Loltnar,

prilikom obilaska područja Jelenski jarak namijenjenog podizanju ograđenog uzgajališta

DELNICE — U želji da se bolje iskoriste prirodni potencijali dijela lovišta »Jelenski jarak«, a s tim u vezi i mogućnosti lovnog tu­rizma, predlaže se izgradnja ograđenog uz­gajališta za divlje svinje na području šum-sko-gospodarske jedinice »Dobra« Šumarije Vrbovsko Uprave šuma Delnice. To je dogo­voreno na sjednici stručnog tima lovnih i šu­marskih djelatnika, kojaje pod predsjedava­njem upravitelja Uprave šuma Mr. Božidara Plešea održana u Delnicama.

Prema riječima inž. Josipa Trohara, ko­jem je povjerena izrada elaborata, dosadaš­nji slabi rezultati lovnog gospodarenja na području vrbovšćanske općine, a posebno u lovištima »Bjela Kosa« i »Litorić« kojima gospodare područne Šumarije Vrbovsko i Gomirje, rezultat su loše provedenih aron-dacija lovišta, opsežnih premještanja divlja­či, neprovađanih zajedničkih mjera gospo­darenja, nezakonitog lova i drugih faktora. Izgradnjom ograđenog uzgajališta, u kojem bi, uz glavnu vrstu divljači divlju svinju, bile zastuplfene kao komplementarne vrste je­len obični, jelen lopatar i srna, za sigurno bi ti negativni čimbenici bili ublaženi ako ne i eliminirani.

Ukupna površina predviđena za inten­zivni uzgoj divljači ograđenog uzgajališta »Macan — Jelenski jarak« zauzimala bi pro­stor od 370 hektara. U odnosu na nadmor­sku visinu (400 do 560 ha), konfiguraciju te­rena, kvalitetu tla, ekspoziciju, floristički sastav i hidrografske odnose, na sjednici je ocijenjeno, da je to idealna površina za ta­kav vid lovne proizvodnje. Iako bi na ovom prostoru divljač u nekoliko dobila prioritet nad šumskim gospodarenjem od osobite je bilo važnosti iznijeto mišljenje inž. Josipa Crnkovića iz Direkcije Javnog poduzeća »Hrvatske šume« po kojem bi se praktički svi radovi propisani šumsko-gospodarskom osnovom gospodarenja mogli nesmetano provoditi bez da pri tome trpe zahvati na uz­goju i korišćenju divljači.

Nakon korisnih sugestija Mr. Tomislava Heskog, Antona Loknara i drugih sudionika sjednice zaključeno je da se preciznije razra­de troškovi ograđivanja uzgajališta, nabav­ka žive divljači i izgradnja pratećih lovno-tehničkih objekata kako bi se uz očekivane prihode mogla bolje sagledati opravdanost investicije.

A. Frković

INFORMATIČKI KUTAK

DVA DESETUEĆA INFORMATIKE

Informatički odjel UŠ Vinkov­ci po prvi puta koristi ovaj pro­stor. Zašto? Razlog našem pisa­nju je obljetnica Informatike u šumarstvu Vinkovaca. Inače ne­mamo pozitivan odnos prema datumima, rođendanima, obljet­nicama ali Ipak vrijedno je pod­sjetiti da je 1. ožujka 1973. godine početak rada elektroničnog ra­čunala u RO »HRAST. Vinkovci. Dakle, upravo obilježavamo dvadesetu obljetnicu!

Koje je to bilo računalo 1 sa kakvim karakteristikama? Nl-xdorf, njemačko računalo, sa 32 K Interne memorije 1 sa magnet-nokontnim karticama kao van­jskim memorljskim jedinicama.

Kako smo bili organizirani 1 koje smo poslove radili? Infor­matika je bila uključena u raču­novodstveni odjel, a gospoda D. Tkalac 1 A. Dekanovlć su na stroj postavili projekte financijskog knjigovodstva sa analltlkom ku-paca-dobavljača 1 osnovna sred­stva. Programiralo se strojnim jezikom.

Godine 1980. je kupljeno raču­nalo Delta 340/40 koje je imalo interne memorije 256 Kb, a kao vanjske memorije smo koristili dva diska kapaciteta 40 MB 1 magnetske vrpce. Po nekim kla­sifikacijama to Je tada bilo raču­nalo u klasi srednjih.

Godine 1987. smo nabavili ra­čunalo KOPA 3500 s IMB interne memorije i diskovima kapaciteta 300 MB, 1, po prvi puta, pet PC računala (generacije 286) za po­trebe šumarija. Trenutačno je u završnoj fazi nabava PC računa­la nove generacije (486) za sve

šumarije. Komparacije radi, ti mali strojevi bit će svaki sa po 2 111 8 MB interne memorije i sa po 120 do 250 MB diskova.

Iz navedenih podataka se vidi i razvoj Informatičke tehnologi­je, 111 bolje rečeno, naša nastoja­nja da Je koliko toliko pratimo u čemu smo uvijek imali podršku rukovodstva u Vinkovcima.

Koje poslove danas radimo na postojećoj opremi?

U proizvodnom dijelu žive projekti: planovi i Iskazi sječa, norme sječe 1 Izrade te norme transporta i privlačenja, praće­nje sječe i Izrade (PROSUM), pla­novi šumskouzgojnlh radova i izrada uređaj nlh elaborata (os­nova gospodarenja). U poslov­nom dijelu u uporabi su projekti: financijsko knjigovodstvo, salda-konti kupaca 1 dobavljača, faktu­riranje, obračun plaća, knjigo­vodstvo osnovnih sredstva, obra­čun kamata i skladlšno poslova­nje.

Svi navedeni projekti su razvi­jeni u »Slavonskoj šumi«, a nosi­telj razvoja Je bila Informatička služba na čijem čelu Je bio gos­podin Ninoslav Novak.

S kojim problemima se danas sučeljavamo?

Održavamo postojeće progra­me i imamo velike probleme sa održavanjem stroja čije funkcio­niranje osigurava ažuran opera­tivni dio posla.

Istovremeno, moramo biti na valnim duljinama koje diktira poduzeće, a u području informa­tika, komparirajući uprave šu­ma, neke su u osmom razredu a neke u prvom. Po zacrtanoj poli­

tici razvoja materijalni osnova za rad je osobno (PC) računalo što znači da će određenom dina­mikom pojedine obrade prestati egzistirati na KOPI 3500, a pre­thodno će biti postavljene na PC. Informatička služba na nivou poduzeća može biti efikasna ako Jedan projekt lansira na sve up­rave za razliku ako jedan te isti problem rješavamo na petnaest lokacija.

Koji uvjeti moraju biti ispunje­ni da bi informatička funkcija bila učinkovita? Ako poduzeće u šumarstvu analiziramo kao bio-loško-tehnlčku i prolzvodno-po-slovnu cjelinu, kao Jedan sustav koji karakterizira dinamičnost, a ne statičnost, ako imamo cilj i ako smo njemu orjentlrani, i ako postoje sistemska mišljenja a ne mehaničnost, tada će službe na nivou poduzeća koje su mozak sistema »Hrvatske šume«, u su­radnji sa upravama šuma vidjeti kompleksnost i specifičnost po­slova i organiziranja pojedinih poslovnih 1 proizvodnih funkci­ja, tada će ići u standardizaciju, pa zatim u informatizaciju što će rezultirati da iz knjiženih izvor­nih podataka idu izvještaji na određene nivoe na osnovu kojih će se povlačiti kvalitetni poslov­ni potezi. Tada nećemo slati na šumarije desetke obrazaca u ko­je treba uključiti podatke, a uz obrasce da ne pošaljemo ni na­putke.

Vjerojatno čitatelje zanima da 11 će 1 kada to tako lijepo funkci­onirati? Hoće, ali kada, to naj­manje ovisi o informatici!

Mato Mustapić

JELENI NOSE MLADO

ROGOVLJE

Mlado rogovije gadrši vaim biološki aktivne tvari i mnoge mSkroeimrmnM

Rogovlje jelena jedna je od najbrže rastućih tvorevina u životinjskom svijetu, a u nekih naroda vlada uvjerenje da ima

ljekovita svojstva i liječi velik broj bolesti

Rogovije našeg jelena, to najuočljivije obilježje mužjaka, naravno, dok ih nosi, odbacuje se i novo počinje da raste u razdoblju od veljače do travnja. U ožujku su stari jeleni već bez rogovlja, a mladi ih još odbacuju. Novo rogovije umjesto starog poći-ije od

mah rasti, a rast traje osamnaest do dvadeset tjedana. Glavno rar dob­ije rasta pada u proljeće,

Jelensko rogovije prema slovačkim istraživanjima ćinj približno 3,9 do 6,3 posto težine tijela To je u odraslih jelena pet do deset i više ki-logram.a, a u najjačih u svijetu i oko petnaest kilograma. Ako se uzme u obzir masa rogovlja, to je jedna od najbrže rastućih organskih tvorevina u žK-otinjskom svijetu. Kod izuzet;io jakih jelena treba računati s pro­sječnim dnevnim prirastom od sto i vi,ie grama.

Rast ro^a je vezan za aktivnost cijelog niza žlijezdi s unutrašnjim lučenjem, Miadi rog raste pod zaštitom posebnog produženja kože ro-žišta, pokrivenog dlačicama koje se naziva čupa, runje ili liko. U vrijeme rasta tvari za gradnju roga dovode se putem krvi kroz dvostruki krvotok. Rog raste donošenjem tvari na vrh, to mu je najmlad*, dok mu je vijenac najstariji dio. Tako i okoštavanje ide od najstarijeg dijela prema najmla­đem, odozdo prema gore.

Sigurno je da je rogovije jelena davno privuklo pažnju čovjeka po svojoj masi i orzini rasta i po snazi i borbenosti jelena u vnjeme rike, ka­da je rogovije završeno. Posebno je bio zanimljiv rog u rastu, mlad i ne-okoštao. Lovili su jelene s mladim rogovijem i od njih pravili razna ljeko­vita sredstva. To važi za narode Sibira i jugoistočne Azije,

Novija istraživanja su pokazala da količina vlage u mladom rogoviju dostiže sedamdeset do osamdeset odsto. Ono sadrži veliku količinu važnih biološko aktivnih tvari i dvadeset mikroelemenata. Sve to, kako se pokazalo još u davnim vremenima, može da povoljno utiče na brojne funkcije oi-ganizrna čovjeka i da liječi mnoge bolesti.

Prema kineskoj farmakopeji mlado rogovije povećava životnu sna­gu, učvršćuje volju, mišiće i kosti. Zatim, liječi opću iscrpijenost, ostab-Ijeli vid i sluh. primjenjuje se pri liječenju reumatizma, osteomielitai mno­gih drugih bolesti. Ukupno liječe dvadeset deve; bolesti. Pn svakogodiš-njoj upotrebi odgađa se približavanje starosti. Kineski hjećn.ci preooru čuju mlado rogovije prijie svega za liječenje impotencije u muškaraca.

U Sovjetskom Savezu su do nedavno ioviii jelene s mladim rogov­ijem, a u posljednje vrijeme se takvo rogovije dobija samo od jelena koji se uzgajaju na farmama. To je glavni proizvod, a meso i koža su spo­redni. Od nekoliko vrsta jelena koji se uzgajaju, najbolje je m.lado rogov­ije od sika jelena. Mlado rogovije se reže, konzervira i izvozi ili je za po­trebe u zemlji.

Postoji više načina konzerviranja da se sačuva relativno lako kvarfji-vo mlado rogovije i da se u njemu očuvaju konsnt sastojci. Danas m ti SSSR-u konzervira tako da se mlado rogovije naizmjence kuha, cijedi J suši vrućim zrakom, a cijeli proces obično traje tri dana. Konzenrfranc' mlado rogovije sadrži samo jedanaest do dvanaest posto vlage, na pre­sjeku je smeđe crvenkaste boje i ima prijatan miris suhog mesa.

U istoj zemlji proučavan je raspored različitih tvari po dužini rogov­lja, a istovremeno je određivana biološka aktivnost eicstrakata koji su dobijeni iz njih. Vi&& pepela, fosfora i kalcija sadržano je idući od do­njeg prema vršnom dijelu roga. S druge strane, od donjeg prema vršnom dijetu povećava se sadržaj sume organskih tvari. Maksimalna je biološka aktivnost ekstrakta dobijenog od vršnih dijelova mladog rc^a.

Danas se konzervirano mlado rogovije u vidu praha, ekstrakta ili odvara koristi za s|>r8v!janje tradicionalnih ljekovitih preparata u Sibiru i zemljama jugoistočne Azije i tamo gdje su doseljeni narodi iz tih zema-|a. No, mlado rogovije su u novije vrijeme ispitiyali farmakolozi i liječnici, t ako^ došlo do proizvodnje lijekova od mladog rogovlja u Kini, Vijetna­mu i Sovjetskom Savezu.

U SSSR-u se, na primjer, već dugo proizvodi lijek pantokfin (mlade rogove tamo zovu »panti«). Primjenjuje se kao tonizirajuće i stimutirajuće sredstvo pri umnoj i fizičkoj iscrpijenosti, u stanju astenije, neurastenije, neuroze, arterijsRe hipotonije. f^o, lijek ima dosta kontrairtdikacija = mom se uzifnat! prema prepon.- - • /?;.

24. ožujak 1993.

KULTURA m RAZONODA • ZABAVA • ZANIMLJIVOSTI • KULTURA • RAZONODA

S K A N D I N A V K A sastavio Ivan Tomić Izbjeglica ja sam bio, što ni u snu ne bi snio. Desilo se velikog očaja pa napusti svoga zavičaja. Padale su na Otok granate, više nemaš kud da ideš brate. Putnu torbu brzo uze, kad zarone meni suze. Oj Otoku moje rodno selo hočul morat otići zacijelo. Cijeli život za kuću sam dao, da bi u njoj starost dočekao. Tu dilema više nema na put sad se brzo sprema. Ne čuje se ni lavež kerova, niti pjesme veselih pjetlova. Tuga mi se oko srca steže, kada ljudi od granata bježe. Nikad ne znaš što ćeš radit a što će te iznenadit Više mjesta ni za humor nema, na put sad se brzo sprema. Ne znaš bože kuda poći, a kamoli kuda doći. Zbogom polja šume i livade, vratit ću se jer još imam nade. Oj Vinkovci moj prelijepi grade, srce moje u tebi ostade. Samo imam jednog prijatelja, i to dragog Boga spasitelja. Svjestan bijah do te mjere, u njeg imam puno vjere. Sad da vidiš Jelačiću bane, u Mađarskoj Hrvate prognane. U Sigetu Mađarskom gradu konačište sad tamo imadu. U karitas sad idu po hranu, da nahrane dječicu prognanu. Uvijek će ih nešto patit, hoće li se kući vratit Dravasztara to je malo selo al je ono hrvatsko za cijelo, ljudi su nam svoje sobe dali, da bi ovdje Božić dočekali.

Ljudi su nam jako dobri bili, pa smo tako i Uskrs slavili. Ljepo su nas ljudi prihvatili pa i tugu s nama podijelili. Zbogom sada dragi prijatelji bili ste nam kao roditelji. Vaš svećenik dijeli s nama boli za povratak on se uvijek moli. Tužni u Mađarsku smo došli, a veseli svojoj kući pošli. Radosne nam suze bile koje su nas kući povratile. Borci naši mile Slavonije, puno Vas se pod zemljicom krije. Da na branik niste stali, ni Vinkovce mi ne bi imali. Borci naši veliki i mali za slobodu živote ste dali. Sve od sebe vi ste dali, da bi naše kuće sačuvali. Bog nek čuva branioce naše, i da se više ničega ne plaše. Da ih nikada nesreća ne prati i na miru nek žive Hrvati. Dok sam ovu pjesmu pisao, cijelo vrijeme s očiju suze sam brisao. Pjesmo moja ti ljudima kaži, da u tebi nema nikakve laži. U tuđini još je puno braće naše što četnici zovu ih ustaše. Samo jedno oni tamo žele, da se kući što prije dosele. Ovu pjesmu završit bi htio, u tuđini ja sam dugo bio. Na Hrvatskoj velik je zadatak, omogućit ljudima povratak. Sad vjerujem da će vrijeme doći kad će ljudi svojoj kući poći. Propast će zlokobni hir, a u nadi doći će mir.

Franjo Herman, umirovljenik Otok kod Vinkovaca O NEZAPOSLENOSTI

Imamo li nezaposlenih? Sigurno da, i to do­sta. No u Šumariji Lipik mogli bi tvrditi suprot­no. Dogodilo se, naime, ovo: raspisali su natje­čaj u kome su tražili poslovođe i sjekače.

Nije se javio ni jedan šumarski tehničar, jedan sjekači

O ZAPOSLENOSTI u šumariji Đulovac (bivše Miokovićevo) ima­

ju nešto drugačija iskustva s zapošljavanjem. Tražili su poslovođe, javila su se trojica i uzet će ih. No istovremeno, sjekači napuštaju po­sao. Našli ljudi zaposlenje u nekim drugim fir­mama, gdje je plaća veća (a posao lakši)!

IZBJEGLICA

Sa svečanosti održane u Mariji Bistrici, gdje je predano prvih 12 kamiona tipa MAN našim Upravama SRETAN TI LET LEPTIRU

»Tehnomehanika« već niz godina uspješno obavlja ugradnju i dogradnju niza pomoćnih uređaja i

opreme za šumarstvo, a ovo treba da otvori novu stranicu u povijesti suradnje ovog omanjeg

Bistričkog kolektiva i šumarstva Hrvatske

Pnfi kamion pošao je za Vinkovce, pa je ravnatelj Uprave šuma Vinkovci, inž. Damir Cvrković i primio prvi ključeve kamiona od direktora »Tehnomehanike« a tom prilikom

uspješan rad i sigurnu vožnju vozaču poželio je i inž. Josip Dundović

Prvi ovogodišnji lijepi pro­ljetni dan poslije duge i h ladne zime, zasjao je za­ista blještavim sjajem. I

za šumarstvo, taj utorak 9. ožujka bio je blještav i sjajan i bit će upisan zlatnim slovima u knjigu šumarstva Hrvatske.

Nakon višegodišnjih napora i zalaganja svih djelatnika jed­nog malog kolektiva iz Marije Bistrice, »Tehnomehanike« ko­ja upošljava nešto više od 300 djelatnika, šumarstvu naše Re­publike Hrvatske, predano je na upotrebu prvih 12 teških ka­miona tipa MAN sa hidraulič­nim dizalicama ugrađenim na prikolicama.

Ovaj događaj koji je okupio više od stotinjak stručnih dje­latnika iz našeg poduzeća »Hrvatske šumie« i šumarskog fakulteta kojem su prisustvo­vali i dr. Joso Vukelić, dominis-

tar u Ministarstvu poljoprivre­de i šumarstva, kao i jedan od direktora u tvornici MAN dr Svare, rezultat je višegodišnjih napora svih uposlenih u »Teh-nomehanici«. Još od daleke 1964. godine kada je mont i rana prva hidraulična dizalica pa do danas, učinjeno je na tisuće sličnih, ali nikad do sada tako značajan i vrijedan posao.

Prema planu investicija za 1992. godinu, našeg poduzeća »Hrvatske šume« odlučena je nabavka ukupno 27 kamiona firme MAN sa 16 prikolica i ukupno 27 hidrauličnih dizali­ca. Vrijednost te opreme kreče se oko 4,154.000 DEM i tome treba dodati još oko 40 posto uz nadogradnju i domaću opre­mu.

Za ovu godinu planira se na­bavka daljnjih 22 kamiona

Prije predaje ključeva kamiona, održana je manja svečanost na kojoj je župnik iz Marije Bistrice posvetio kamione i s molitvom zaželio budučim vozačima sretan i dug

rad

MAN sa 26 prikolica i 16 dizali­ca HAK i Jonsereds.

Doministar dr Joso Vukelić, uputio je također čestitke upra­vi i svim djelatnicima »Tehno­mehanike« na ovom velikom doprinosu za cijelu našu drža­vu i nada se da će se ova su­radnja šumarstva i ovog našeg domaćeg proizvođača opreme nastaviti i u budućnosti.

Njemačka firma MAN, po­znati je Europski proizvođač opreme za rudarstvo, šumar­stvo, građevinarstvo i druge gospodarske grane i jedan je od najvećih strojarskih koncer­na u Europi, istakao je dr. Svare. Posebno mu je drago što je šumarstvo Hrvatske izabra­lo upravo ovu tvrtku za opre­manje kamionima. Oni proiz­vode kamione od 6 do 48 tona, odnosno od 100 do 500 KS. Nada se da ovo neće biti po­sljednji poslovni potez »Hrvat­skih šuma« i MAN-a, a buduć­nost će pokazati uspješnu su­radnju.

Priznati šumarski stručnjaki dobar poznavatelj mehanizaci­je u šumarstvu. Inž. Božidar Tomičić, upoznao je prisutne od prvih začetaka i povoja izra­de prvih prototipova hidraulič­nih dizalica iz 1976. godine. Na­glasio je da mi ne možemo sve što n a m treba u šumarstvu proizvoditi u Hrvatskoj, pa dio opreme možemo i t rebamo uvoziti. Međutim, mi se treba­mo oslobađati dosadašnjeg ko­lonijalnog položaja u kojem smo živjeli desetljećima. Stoga je u »Programu razvoja Hrvat­skih šuma« jasno naglašena orjentacija na poticanje i po­maganje razvoja domaće stro-jogradnje, ali kako kaže inž. Tomičić, nećemo se ustručava­ti i odbaciti sve one koji nam nude prosječnost, ili čak ispod toga.

lako teško danas odzvanjaju riječi proroka Izaije, koji kao da govori našoj napaćenoj Do­movini kad kaže:

»Zemlja nam opustje, grado­ve oganj popali, njive n a m na oči barbari haraju, a ruke su im u krvi ogrezle...«

No, naše pametne i hladne glave, vruća srca i žuljevite ru­ke, obnovit će porušenu, is­krvavljenu i poharanu Domo­vinu, ali srbočetnički barbari svoje krvave ruke oprati nika­da neće.

1 danas, kada ovdje gledamo poredane, prikladno tehnički konstruirane kamionske kom­pozicije, daje to snagu za dal­jnje iskorake, da dovedemo do kraja sve započete, a još uvijek nedovršene, ili još samo u gla­vama zamišljene projekte i programe. I zaista valja čestita­ti svim sudionicima na ovom djelu, što se je 1976. godine iz jaja izlegla ličinka, koja se na­kon desetljeća i pol življenja u tami kukuljice, danas pred na­ma iznjedrila u leptira.

Pa stoga, sretan ti visok i dug let, bistrički i hrvatski leptiru!

Tekst i snimci: Antun Lončarić

Svakom vozaču župnik je zaželio sretan put i poklonio svetu sliku Marije Bistričke u znak zaštite vozača

Ključeve i čestitke za sretan put i dugu vožnju vozačima je poželio mr. Nediljko Znaor direktor »Tehnomehanike«.