Sindikalna akcija

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna

Zagreb, 15. veljače 2016. • Broj 451

TRANSFORMACIJA

HRVATSKE

ALI U KOJEM

SMJERU

I S KIME?

str. 2. - 3.

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

DOGAĐAJIPostizborni skener

Transformacija Hrvatske – ali u kojem smjeru i s kime?

akcijas i n d i k a l n a

Zastupnicima Hrvatskoga sabora na sjednici 22. siječnja 2016. godine, Tihomir Orešković,

tada još mandatar nove Vlade Republike Hrvatske, prezentirao je Strategiju tran-sformacije Hrvatske kojoj je cilj pobolj-šanje gospodarskih i društvenih prilika u Hrvatskoj i podizanje životnoga stan-darda građana, te predstavio članove Vlade koji bi Strategiju trebali provesti. Za oboje je dobio povjerenje potrebne većine zastupnika. U prezentaciji se, među ostalim, navodi kako su pokretači transformacije: učinkovit javni sektor, poslovna konkurentnost, ulaganja i EU fondovi, smanjenje javnoga duga i defi-cita, te reforme obrazovanja i zdravstva. SSSH je čestitao novome premijeru na dobivenome povjerenju, ali je istim otvorenim pismom izrazio neugodno iznenađenje što neki prioriteti prezenta-cije, kao i Ključnih smjernica reformske Vlade, značajno odstupaju od Prediz-borne platforme SSSH 2015. „Za Hrvat-sku zadovoljnih ljudi“ o kojoj se HDZ predizborno i pisano pozitivno očitovao, kao i od stavova koje je HDZ tada javno zastupao. Razlike su posebice uočljive u odnosu na Program koji je za HDZ pisao njemački IFO institut, a koji je tek ovih dana postao javno dostupan. Stoga je zatraženo žurno održavanje bipartitnog sastanka s predsjednikom Vlade i surad-nicima na kojemu bi uže rukovodstvo SSSH imalo priliku postaviti pitanja, te dobiti konkretne odgovore. Pismo je na znanje poslano i prvome potpredsjed-niku Vlade Tomislavu Karamarku, te potpredsjedniku Boži Petrovu.

SSSH je i početkom siječnja javno upozorio kako su u dotadašnjem tijeku pregovora o sastavu i programu rada buduće Vlade zanemareni neki ključni izazovi koji stoje pred budućom Vladom, kao što su povećanje stope zaposleno-

sti, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, porast životnoga standarda, te osiguranje kvalitetnih i dostupnih javnih usluga.

Glavni zahtjevi koje SSSH postavlja pred iduću Vladu su (Predizborna plat-forma 2015.):

1. napokon pokrenuti reindustrijaliza-ciju zemlje, jer se jedino tim putem može značajno povećati stopa zapo-slenosti,

2. iskorijeniti neisplatu plaće i rad na crno, te zloupotrebu atipičnih oblika zapošljavanja (na određeno vrijeme, na nepuno vrijeme, sezonsko zapo-šljavanje preko agencija, ...),

3. povećati minimalnu plaću na 50 posto prosječne plaće (3.100 kuna neto),

4. osigurati da se radno zakonodavstvo i kolektivni ugovori zaista provode u praksi,

5. urediti mirovinski i zdravstveni sustav, ali isključivo jačanjem prvog (javnog) mirovinskoga stupa i javnoga zdravstva, bez ikakve daljnje privatizacije,

6. zakonskim izmjenama poticati kolek-tivno pregovaranje, te jačati ulogu i ovlasti radničkih predstavnika.

Platforma posebice inzistira na novome modelu društveno-ekonom-skoga razvoja koji se temelji na tri ključna stupa:■■ dobrom upravljanju javnim sekto-

rom,■■ efikasno reguliranom tržištu, i■■ snažnom bipartitnom i tripartitnom

socijalnom dijalogu.

Samom socijalnom dijalogu, s nagla-skom na njegovu značenju kao instru-mentu društveno-ekonomskoga razvoja, posvećeno je posebno poglavlje Platforme.

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnih sindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Predsjednik:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom »Pretplata na Sindikalnu akciju«

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

DOGAĐAJISukladno rečenome, a povodom

Dana socijalnoga partnerstva, 21. siječnja 2016., SSSH je pozvao buduću Vladu da u što kraćem roku imenuje svoje članove Gospodarsko-socijalnoga vijeća, kako bi se mogla sazvati sjednica na kojoj bi predsjednik Vlade RH socijalne partnere upoznao s Vladinim ciljevima razvoja hrvatskoga društva i reformama kojima to planira postići, obznanio svoja očeki-vanja i način uključivanja socijalnih partnera, te saslušao njihova stajališta i prijedloge.

Konstituiranje novoga saziva Hrvatskoga sabora

Osmi saziv Hrvatskoga sabora konstitui-ran je 28. prosinca 2015. godine, izborom njegova predsjednika.

- Podržavamo Vaš izrečeni cilj da Hrvatski sabor postane mjesto kulture dijaloga u kojemu će se predstavnici hrvatskih građana trajno zalagati za njihov bolji život, jer političke elite, odnosno nositelji vlasti, trebaju napokon postati odgovorni prema građanima koji su ih izabrali. Hrvatska napokon treba postati demokratska zemlja u kojoj svi radnici, radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, mogu bez straha biti članovi sindikata, jer je to pravo, ponaj-prije, zajamčeno Ustavom RH, navodi se,

među ostalim, u čestitki koju je SSSH uputio novom predsjedniku Hrvatskoga sabora, Željku Reineru (HDZ).

Glasam protiv siromaštva starijih osoba!

Sastanak s novim predsjednikom Vlade RH zatražio je i Sindikat umirovlje-nika Hrvatske (SUH), točnije, zatražio je termin za uručivanje 25.556 potpisa građanki i građana prikupljenih Peticijom „Glasam protiv siromaštva starijih osoba“, kojima se od nove Vlade traži uvođenje hitnih mjere protiv siromaštva! Akcija SUH-a na prikupljanju potpisa započela je po održavanju parlamentarnih izbora, te je uspješno okončana na dan formira-nja nove Vlade.

- Rješavanje pitanja siromaštva starijih osoba u Republici Hrvatskoj je preduvjet bez kojega je nemoguće ostva-riti glavni cilj nove Vlade - poboljšanje životnoga standarda hrvatskih građana, koji je mandatar Orešković naveo u svojoj programskoj prezentaciji u Hrvatskome saboru. Još jedan od navedenih ciljeva jest postizanje socijalno odgovornog i produktivnog društva, naglašava SUH, te poziva novu Vladu da iskaže soci-jalnu osjetljivost i odgovornost za starije stanovnike RH i žurno potakne mjere za gradnju zida protiv siromaštva.

U kontekstu borbe protiv siromaštva starijih osoba, SUH je reagirao na najave mandatara Tihomira Oreškovića o kana-dizaciji hrvatskoga zdravstva. Upozoreno je kako se kanadski javni sustav reali-zira većinom kroz privatne zdravstvene kapacitete, a uopće ne pokriva lijekove na recept, dentalne usluge, protetiku, kućnu njegu, dugoročnu skrb itd. Svaku od tih usluga građani plaćaju posebno ili uplatom dodatnog zdravstvenog osigura-nja, pa je tako kanadsko zdravstvo samo osnovno i manje kvalitetno za siromašne, a cjelovitije i kvalitetnije za bogate. Kako su u RH starije osobe mahom u zoni siromaštva, jednostavno je pretpostaviti kako bi prošle u zdravstvenoj reformi po kanadskom receptu.

SSSH protiv sklapanja strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike

Povodom učestalih najava ministra zdravlja Darija Nakića o sklapanju strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, Savez samostalnih sindikata Hrvatske mu je početkom veljače

uputio otvoreno pismo u kojemu je izraženo protivljenje takvome potezu. Još jedanput je upozoreno kako bi strukovni kolektivni ugovor bio ne samo protivan pozitivnim propisima, već i svojevrsno političko nasilje nad hrvatskim sustavom kolektivnoga pregovaranja.

- Hrvatski sustav kolektivnoga pregovaranja uređen je zako-nima, a provodi se na razini djelatnosti. Uvođenjem kolektivnog ugovora za jednu struku otvara se mogućnost privilegiranog ugovaranja uvjeta rada za tu struku i narušavanja jedinstvenoga sustava vrednovanja rada za sve ostale radnike i struke unutar djelatnosti. A to znači i urušavanje dugogodišnjeg „tradicional-nog“ razvijanja modela kolektivnoga pregovaranja, te usitnjava-nje i slabljenje sindikata.

Sastanak s premijerom

Želimo pokretanje gospodarstva i funkcioniranje tripartitnog socijalnoga dijaloga

Predsjednik Vlade RH Tihomir Orešković sastao se 5. veljače prvi puta s predsjednicima hrvatskih reprezentativnih sindi-kalnih središnjica. Kako se moglo čuti, puno je otvorenih

pitanja. Sindikalna strana želi bolji socijalni dijalog, što hitniju uspostavu Gospodarsko-socijalnoga vijeća, te da ih se konzultira u vezi s donošenjem bitnih zakona, kada se budu donosile reforme. Žele funkcioniranje tripartitnog socijalnog dijaloga.

- Doista želimo, u interesu naših članova, pokretanje gospodarstva, svih onih ciljeva Vlade koje je iznijela, da se što prije ekipiraju i povežu ministarstva, te koordinirano rješavaju problemi svih radnika u Hrvatskoj, rekao je nakon završetka sastanka predsjednik SSSH Mladen Novosel.

sindikalna akcija | 3

DOGAĐAJI

Kako bi zaustavio kontinuirani pad stope sindikalne organizirano-sti u Hrvatskoj SSSH je usvojio

Akcijski plan učlanjivanja i sindikalnog organiziranja. Glavni cilj Akcijskoga plana je učlanjivanje i sindikalno organi-ziranje na svim razinama SSSH i udruže-nih sindikata.

Radi učinkovitije provedbe Akcij-skoga plana, te kvalitetnije i učinkovi-tije organizacije rada na terenu, SSSH je 17. studenoga 2015. godine donio novu Odluku o teritorijalnom ustroju SSSH i području djelovanja, čija je primjena započela s 1. siječnjem 2016. godine.

Među ostalim, formirana je nova organizacijska jedinica pod nazivom Odjel za sindikalno organiziranje i učlanji-vanje, unutar kojega djeluju koordinator sindikalnog organiziranja i učlanjivanja, te pet sindikalnih organizatora. Primarna aktivnost Odjela je aktivni rad na učlanji-vanju novih članova sindikata u tvrtkama u kojima udruženi sindikati imaju orga-nizirano članstvo, te provođenje organi-ziranja i učlanjivanja u onim tvrtkama u kojima radnici nisu sindikalno organizi-rani. Aktivnosti sindikalnog organizira-nja i učlanjivanja provodit će sindikalni organizatori SSSH i osobe zadužene za učlanjivanje u udruženim sindikatima na području 11 teritorijalnih ureda (Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Bjelovar, Varaž-din, Sisak, Rijeka, Pula, Zadar, Split i Dubrovnik). Za uspješno provođenje spomenutih aktivnosti bitno je zajedničko i jasno koordinirano djelovanje osoba na području određenog teritorijalnog ureda. Cilj je da se učlanjivanje na području određenog teritorijalnog ureda provodi timski (suradnjom sindikalnih organiza-

tora SSSH i udruženih sindikata), a ne pojedinačno. U provođenje će biti uklju-čeno osamdesetak sindikalnih aktivista s kojima će prethodno biti održani sastanci.

Za kvalitetno i uspješno funkcio-niranje pojedinog teritorijalnog ureda ključna je komunikacija. Komunikacija se provodi na dvije razine. Na prvoj razini važnu ulogu predstavlja koordi-nator organiziranja i učlanjivanja koji čini poveznicu između Ureda PVSSSH i sindikalnih organizatora te pravnih povjerenika, dok je na drugoj razini ključna komunikacija između sindikal-nih organizatora i osoba za učlanjivanje iz udruženih sindikata, kako bi se orga-niziranje i učlanjivanje provodilo zajed-nički i koordinirano.

Radi kvalitetnije organizacije i provedbe strategije organiziranja i učla-

njivanja svaki će se mjesec izraditi plan prioritetnih tvrtki (transparentno na razini sindikata udruženih u SSSH) u kojima se u određenome mjesecu planira provesti učlanjivanje.

Crne brojke

Stopa sindikalne organiziranosti u Hrvat-skoj u kontinuiranom je padu već dugi niz godina. Prema dostupnim podacima, broj članova sindikata se u razdoblju od 1990-ih godina do danas smanjio za gotovo 50 posto.

SSSH, zajedno sa svojim udruženim sindikatima, nije iznimka u tom global-nom trendu, a tome u prilog govori i činjenica kako se broj članova sindikata udruženih u SSSH u razdoblju od 2000. do 2013. godine smanjio za 56,4 posto.

Novi teritorijalni ustroj SSSH i područja djelovanja

Učlanjivanje i sindikalno organiziranje na svim razinama

Neosporno je da na određene promjene u gospodarstvu, odnosno društvu, sindikati ne mogu značajno utjecati, no ako žele opstati i ojačati, sindikati se u svojim aktivnostima nužno moraju što više prilagoditi promjenama oko sebe, odnosno prilagoditi svoj način djelovanja potencijalnim članovima. Preduvjet tome svakako je kontinuirano provođenje aktivnosti učlanjivanja i sindikalnog organiziranja.

4 | sindikalna akcija

DOGAĐAJI

Europski sud za ljudska prava potvrdio je početkom siječnja kako poslodavci imaju pravo provje-

ravati internetsku komunikaciju svojih radnika, odnosno čitati poruke koje šalju preko brojnih za to predviđenih platformi.

Presuda Suda vezana je uz slučaj neimenovanog rumunjskog inženjera, koji je otpušten 2007. godine, jer je tijekom radnoga vremena koristio Yahoo Messen-ger ne samo u poslovne svrhe, već i za komu-nikaciju sa svojom zaručnicom i bratom. Sud se složio s poslodavcem u tvrdnji kako »nije nerazumno da poslodavac želi i ima pravo provjeriti izvršavaju li njegovi zapo-slenici svoje obveze za vrijeme radnoga vremena«.

Sudac je odbacio tvrdnje radnika da je prekršeno njegovo pravo na privat-nost tako što je kompromitirana njegova privatna komunikacija.

Europska konfederacija sindikata (ETUC) je u vezi s tim pitanjem iznijela sljedeće stavove:

■■ Načelo je da se mora poštovati privat-nost;■■ Presuda se ne smije shvatiti kao

zeleno svjetlo za apsolutnu i potpunu „invaziju“ i kršenje prava radnika na radnome mjestu;■■ Potrebno je razmatrati okolnosti svakog slučaja posebno. U ovom slučaju, ugovor o radu je izrijekom isključio mogućnost korištenja Yahoo Messen-gera za osobne potrebe;■■ Ugovori moraju poštovati EU prava

privatnosti, a ne biti korišteni kao način potkopavanja privatnosti radnika na radnome mjestu, te je nužno savjetova-nje s radnicima i njihovim sindikatima kako bi se osiguralo da prakse naruša-vanja privatnosti ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost;■■ Povremeno provjeravanje e-maila i

surfanje internetom nije ništa u uspo-redbi s količinom neplaćenoga preko-vremenoga rada koje europski radnici daju svojim tvrtkama.

Presuda Europskoga suda za ljudska prava

Poslodavci imaju pravo provjeravati internetsku komunikaciju svojih radnika

MVEP o ponuđaču za izradu procjene učinaka TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo:

Sve je bilo u skladu s propisima

- Sumnje u objektivnost i nepristranost studije su neuteme-ljene. Postupak je proveden na transparentan način, a ponuditelj izabran u skladu s važećim propisima, odgovor je Ministarstva vanjskih i europskih poslova na otvoreno pismo SSSH u kojemu se tražilo informiranje hrvatske javnosti o točnosti medijskih napisa o tome kako je tehnička Vlada RH bagatelnim postup-kom odabrala PricewaterhouseCoopers d.o.o Hrvatska i Centar za međunarodni razvoj d.o.o Ante Babića, donedavnoga glavnog tajnika Udruženja stranih investitora u RH (FIC), za izradu „znanstveno utemeljene, objektivne i nepristrane“ procjene učinaka Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partner-stva (TTIP) na hrvatsko gospodarstvo i, ako su točni, da Vlada odmah povuče spornu odluku. Međutim, na pitanje SSSH kako je moguće odabrati zagovornika TTIP-a za izradu neovisne studije - nismo dobili odgovor!

Mnogi su razlozi smanjivanja sindi-kalnoga članstva u Hrvatskoj, a oni koji su u najvećoj mjeri rezultirali gubitkom članstva su sljedeći:■■ rast nezaposlenosti, posebno u

područjima koja su bila izrazito sindikalno organizirana (primjerice industrija, građevinarstvo i sl.),■■ rast zaposlenosti u područjima

koja nisu tradicionalno sindikalno organizirana (primjerice financije, osiguranje, nekretnine i sl.),■■ pojava i sve veća raširenost atipič-nih oblika rada, odnosno porast zapošljavanja radnika koje je teško sindikalno organizirati (primjerice sezonski radnici, honorarci, radnici koji rade na određeno vrijeme, mladi i dr.),■■ pojava sve većeg broja privatnih i

manjih poduzeća sa samo nekoliko zaposlenih,■■ politička nenaklonjenost sindika-

tima,■■ razmrvljenost sindikata,■■ jednaka prava članova i nečlanova

sindikata kada je riječ o pravima koja proizlaze iz kolektivnih ugovora, te■■ promjena razmišljanja u vidu

poimanja karijere. Petra Šprajaček

Sindikalist Vladimir Petrović dobitnik nagrade Ponos Hrvatske 2015. godine

Vladimir Petrović, član Sindikata humanitarnog razmi-niranja, sindikalne podružnice Samostalnog sindikata Hrvatske – Sindikata drvne i papirne industrije, jedan

je od dobitnika nagrade Udruge za promicanje hrabrosti, huma-nosti i nesebičnosti Ponos Hrvatske za 2015. godinu.

Iz minskih polja izvla-čio je stradale kolege. Tako je bilo i u rujnu prošle godine kod Josipdola… Vladimir kaže kako na terenu pirotehničari ovise o kolegama, pa se razvija zajedništvo i uzajamno povjerenje. Zajedništvo i solidarnost temeljne su vrijednosti i sindikalizma. Vladimir Petrović

ponoshrvatske.hr


UDRUŽENI SINDIKATI

Stečaj u TLM-u, tvrtki koja je od ključnog značenja za Grad Šibenik, šibensku regiju, pa i šire, otvoren

je 15. prosinca 2015. godine na Trgo-vačkom sudu u Zadru, nakon neuspjele predstečajne nagodbe, te nakon što ruski »milijarder«, koji je prethodno kupio 98 posto udjela kroz dionice, nije investirao u tu tvrtku. Nakon otvaranja stečaja, 460 radnika TLM - Aluminijuma (valjaonice), završilo je na Zavodu za zapošljavanje, jer im je otkazan ugovor o radu zbog otvara-nja stečaja, a za mjesec i pol dana, pridru-žit će im se, kada se okonča neuspješni predstečajni postupak, još 109 radnika TPP-a (prešaonice) i tridesetak onih koji nisu vezani uz proizvodnju. Trenutno pedesetak radnika radi na određeno vrijeme odlukom stečajnog upravitelja na zaštitarskim poslovima, kao vatrogasci, na uredskim poslovima i slično.

O sudbini TLM-a sve bi se moralo znati do 9. ožujka, kada je sazvana Skup-ština Društva, a tada će biti poznat i plan restrukturiranja s kojim investitor ulazi u tvornicu, kao i visina njegova ulaga-nja. U postupku u kojemu zastupamo više od 200 radnika TLM-a, namjera

je stečajnog upravitelja dati tvornicu u najam potencijalnom investitoru, sloven-skom »Impolu«, koji bi u kasnijoj fazi bio i vlasnik TLM-a. Međutim, taj zakup potencijalnom investitoru mora potvrditi Skupština 9. ožujka, ali i Vlada RH.

Podsjetimo, najveći vjerovnik TLM-a u stečaju je upravo država, odno-sno RH i to Ministarstvo financija RH, HPB, Jadranska banka, HBOR i HEP, uz Hypo, te uz radnike čija potraživanja iznose 40 milijuna kuna, što se odnosi na plaće, otpremnine, regrese i božić-nice. Primarni je sindikalni zahtjev, koji upućujemo novoj Vladi RH i premijeru Tihomiru Oreškoviću, radnicima ispla-titi otpremnine i njihova ukupna potra-živanja koja iznose 40 milijuna kuna, jer od listopada prošle godine nisu primili plaće. Nadalje, inzistiramo da se maksi-malni broj radnika vrati na posao nakon stečaja kroz tzv. programirani stečaj, odnosno stečaj s preustrojem, a za što postoji pravna i institucionalna podloga u odredbama novoga Zakona o stečaju. Naposljetku, inzistiramo da se pod svaku cijenu sačuva strateški važna aluminijska proizvodnja u Šibeniku.

U tom smislu podržavamo kvalitetan dogovor između potencijalnog investi-tora, Vlade RH, odnosno Ministarstva financija i Jadranske banke, kojim bi se zajamčila isplata kompletnih radničkih potraživanja, povrat optimalnog broja radnika na posao, ali i kontinuirani nasta-vak proizvodnje.

Uz to apeliramo na Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) da zaštiti imovinu TLM-a. To je u interesu radnika i građana RH, jer je TLM imovina svih nas.

I da zaključimo, Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat neće dopu-stiti likvidaciju, tj. propast TLM ni pod koju cijenu. Poduzima se sve kako bi se TLM spasio od likvidacije, sačuvala radna mjesta te isplatila radnička potra-živanja. Prema potrebi, spremni smo u tom smislu poduzeti i najradikalnije mjere ako zatreba, u skladu sa zakonima RH. U ovom trenutku na potezu je nova Vlada RH, koja, u suradnji sa Sindikatom i drugim nadležnim institucijama, može i mora učiniti sve za spas TLM-a i očuva-nje radnih mjesta.

Vedran Uranija

SMH-IS poručuje Vladi RH:

Isplatite dug radnicima TLM-a i vratite ih na posao!

Sindikat EKN-a Hrvatske

Kontinuitet sklapanja kolektivnih ugovora

Sindikat EKN-a nastavlja tradiciju sklapanja kolektivnih ugovora. Ovih su dana sklopljeni kolektivni ugovori za Cedevitu d.o.o. i Nevu d.o.o. kojima su zadržana sva stečena prava, unatoč nastojanjima poslodavca da

ih umanji. Novost je da oni sada reguliraju i područja prava i obveza iz zaštite na radu. Cedevita i Neva su jedina društva unutar Atlantic grupe koja imaju „kućne“ kolektivne ugovore, stoga Sindikat EKN-a poziva i ostale radnike

Atlantic grupe da im se pridruže kako bi se zajedno izborili za njihov kolek-tivni ugovor na razini tvrtke.

Stečena prava radnika zadr-žana su i u kolektivnome ugovoru za Aluflexpack novi d.o.o., dok je u Knauf Insulationu d.o.o. sklopljen kolektivni ugovor kojim se plaća radnicima povećava za 1,5 posto.

Potpisivanje Kolektivnog ugovora u Knauf Insulationu

Poziv Koordinacije SSSH sindikata Zagrebačkoga holdinga svim sindikatima Holdinga:

Potpišite sporazum o reprezentativnosti

Slijedom najava otkazivanja Temeljnoga kolek-tivnog ugovora (TKU) za radnike u trgovač-kim društvima u vlasništvu Grada Zagreba,

Koordinacija SSSH sindikata Zagrebačkoga holdinga uputila je 5. veljače poziv svim sindikatima koji imaju svoje članove u Zagrebačkom holdingu d.o.o. da u što kraćem roku pristupe potpisivanju sporazuma o reprezentativnosti. Sindikati koji djeluju u Koordi-naciji SSSH spremni su odmah potpisati sporazum. Nakon njegova potpisivanja, bez uplitanja drugim sindikatima koga će imenovati u pregovarački odbor, Koordinacija SSSH traži za svoje članove dva mjesta u pregovaračkom odboru.


INTERVJULuca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata

Drukčija, pravednija i socijalnija Europa je mogućaLuca Visentini novi je glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC), izabran na prošlogodišnjem Kongresu. Luca ima dvadesetak godina rada u europskom okruženju, a posljednje četiri proveo je na dužnosti konfederalnog tajnika ETUC-a, tijekom kojih je osjetio da su sindikati spremni za složniji i efikasniji ETUC, sposoban uspješno odgovoriti na izazove s kojima se suočava.

Prije svega, potrebno je europsko ekonomsko upravljanje usmje-riti na rast i punu zaposlenost

i zaustaviti štetne politike štednje, osnažiti socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u čitavoj Europi, od EU tražiti da unaprijedi socijalna i radna prava kako bi se zaustavio rast siromaš-tva i nejednakosti koji rastaču europsko društvo, te kako bi se ostvario socijalni napredak. Istodobno, preispitujući svoju ulogu u sindikalnom pokretu i sindikatima, ETUC poduzima korake za izgradnju snažnije konfederacije, koja uspješno predstavlja interese svih radnika i njihovih obitelji. Povećanje sindikalnog članstva i jačanje utjecaja na EU politike, prioriteti su ETUC-a u iduće dvije godine.

Koje alternative mjerama štednje ETUC predlaže, kao rješenje izlaska iz krize?

Prvo, EU treba više javnih investi-cija - u otvaranje radnih mjesta, sustave održive energije, istraživanje i infrastruk-turu, kvalitetno obrazovanje i osposo-bljavanje, zdravstvo, socijalne usluge i novu industrijsku strategiju. ETUC je

znatno prije nego što je predsjednik Komisije, Jean-Claude Juncker pred-stavio svoj investicijski plan, pokrenuo kampanju za dodatnih dva posto BDP-a godišnje koji bi se investirali u gospodar-stvo, stoga inicijativu Komisije smatra nedovoljnom. Drugo, kako bi se pota-knuo rast, Europa treba višu unutarnju potražnju jer 60-70 posto izvoza ostaje u EU. To znači povećanje plaća i kupovne moći, što najbolje mogu učiniti sindikati kolektivnim pregovaranjem. Komisija bi trebala poduzeti korake za obnovu i podršku socijalnom dijalogu i struktu-rama pregovaranja diljem EU.

Što ETUC i njegove članice na nacionalnoj razini, mogu i moraju učiniti u približavanju europskoga sindikalnog pokreta radnicima?

Identitet ETUC-a počiva na solidar-nosti, suradnji i sposobnosti usvajanja zajedničkog, ali fleksibilnog pristupa. Trenutno raste vjerojatnost da će radnici na EU i njezine institucije gledati kao na neprijatelja. Kriza nije naštetila samo socijalnome modelu EU već i njezinome demokratskom legitimitetu. Za to treba kriviti promašene politike, a ne samu EU. Uvjereni smo kako je drukčija, pravednija i socijalnija Europa moguća, ali trebamo uvjeriti sindikaliste diljem Europe da se za nju vrijedi boriti. Kako bismo u tome uspjeli, prije svega im moramo pokazati da je ETUC istinski sindikat, u stanju utvrditi djelotvornu i nezavisnu sindikalnu agendu i ostvariti je ofenzivnim pristupom. To ne znači samo organiziranje prosvjeda i demon-stracija već i – sukladno zaključnom sloganu našega nedavnoga kongresa iz Pariza – „pregovori, pregovori, prego-vori“. Pregovori s institucijama na svim razinama kako bi se promijenile poli-tike EU-a; pregovori s poslodavcima za poboljšanje uvjeta rada i plaća; prego-vori za jačanje i obnovu europskoga socijalnog modela. Da bi nas uvažavali Luca Visentini


INTERVJU

kao istinsku sindikalnu organizaciju, moramo ostvariti konkretne rezultate. No, važno je da naše poruke budu oštrije i razumljivije. Članovi sindikata u bazi trebaju biti bolje informirani o ETUC-u i njegovim aktivnostima.

Na koji način sindikati, odnosno radnici, mogu pridonijeti izgradnji Europe koja će promicati socijalni razvoj?

ETUC dugo traži pravno obvezu-jući Protokol o socijalnom napretku uz

Ugovore EU-a. U lipnju 2015., EU je u izvješću petorice predsjednika pred-ložila rejting AAA, tj. da se „Europa posveti izvrsnosti u području socijalnih pitanja, baš kao što je posvećena stje-canju najvišeg rejtinga u financijskom i gospodarskom pogledu“. Spominje se i „pozitivna konvergencija“, no treba vidjeti kako će se to ostvariti. ETUC će tijekom 2016. godine zajedno sa svojim članicama intenzivirati kampa-nju za Protokol, u cijelosti koristeći najnoviju situaciju u političkom i prav-

nom okviru EU i EMU, koja bi mogla dovesti do izmjena Ugovora. Program rada Komisije za 2016. također govori o „socijalnom stupu“ i određivanju mini-muma socijalnih prava i standarda, a Kolegij povjerenika je upravo objavio vrlo ambiciozan popis tema za raspravu. Sada čekamo početak pregovora o konkretnim prijedlozima. Među njima trebale bi biti teme izgradnje kapaci-teta za socijalni dijalog i industrijske odnose, jednaki tretman, borba protiv prekarizacije, utvrđivanje zajednič-kih standarda za sustave minimalnog dohotka i naknade za nezaposlenost, te jačanje obrazovanja i osposobljavanja.

Kakve su mogućnosti da ETUC unaprijedi i ojača suradnju s progre-sivnim političkim akterima na EU razini i tim putem pokuša promijeniti smjer europskih politika kako bi one počele više voditi računa o socijalnim pitanjima i posljedicama?

Snažna savezništva su nužna za ostvarivanje naših ciljeva i pretvaranje naših prijedloga u realnost. Za ETUC je ključan rad s progresivnim snagama u institucijama EU-a, posebno u Europ-skome parlamentu, te općenito sa svakom političkom snagom i akterom s kojima dijelimo zajedničke strategije. To činimo kroz redovite sastanke sa zastu-pnicima u Europskome parlamentu i kroz sudjelovanje u sindikalnoj među-skupini. Zamjenica glavnog tajnika, Veronica Nilsson izravno je odgovorna za jačanje odnosa s Europskim parlamen-tom, Europskom komisijom i Vijećem. Želimo osnažiti suradnju s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EGSO), te posebno s Radničkom skupi-nom. Tu smo optimistični s obzirom na to da je sada predsjednik EGSO-a bivši član našeg Izvršnog odbora, iskusni grčki sindikalist Georges Dassis. Međutim, moramo pronaći načine za promjenu donošenja odluka EU-a, posebno na području ekonomskog upravljanja. Sada su socijalni partneri nedovoljno uklju-čeni u Europski semestar i Strategiju Europa 2020., pa tražimo veću partici-paciju i demokratsku kontrolu. Za utjecaj na odluke nacionalnih vlada, ključna je koordinacija s nacionalnim i sektorskim članicama ETUC-a.

Kako sindikati mogu odgovoriti na problem svoje reprezentativnosti i snage?

Učlanjivanje je prioritet. Snažan sindikalni pokret treba snažnu bazu članova. Istodobno, moramo osnažiti našu pregovaračku moć i osigurati veću težinu našim zahtjevima, kako bismo radnicima pokazali da mogu imati izravne koristi od članstva u sindikatu. Sindikalni pokret mora postati privlačniji za sve radnike, uključujući mlade, žene, prekarne, atipične, nepri-javljene i migrante, ali i za nove profesije i visokoobrazovane. Studije MMF-a su potvrdile kako su sve niže stope sindikalnoga članstva povezane s rastu-ćom nejednakošću, dok su zemlje u kojima sustavi industrijskih odnosa dobro funkcioniraju produktivnije i konkurentnije. Ipak, sindikalna prava su izložena nezabilježenim napadima u sve većem broju država članica. Španjolska, Belgija, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka i Finska zemlje su u kojima se pokušalo ograničiti ili potkopati strukture pregovaranja, kolektivne akcije, pa i pravo na štrajk. ETUC je solidaran sa svojim člani-cama, te je pokrenuo specifične akcije za obranu prava koja su sastavni dio međunarodnoga prava.


INTERVJURazmišlja li ETUC i o nekim alter-

nativnim načinima zalaganja i borbe za radničke interese?

Pojačat ćemo pritisak kako bismo imali veći utjecaj na ekonomsko uprav-ljanje i na EU i na nacionalnoj razini, putem suštinske uključenosti socijalnih partnera u nacionalne izvještaje i prepo-ruke, te Nacionalne programe reformi. Na razini EU zahtijevamo veći utjecaj na odlučivanje ugrađivanjem zaklju-čaka redovitih trostranih socijalnih sastanaka na vrhu u sjednice Vijeća, te pozivanjem socijalnih partnera da se izravno obraćaju liderima EU. Europska komisija je 2015. godine najavila plan ponovnog pokretanja socijalnoga dija-loga u EU. Pozdravili smo tu inicijativu i sudjelujemo u pregovorima očekujući konkretne rezultate. Osim dijaloga i pregovora, digitalni i društveni mediji omogućuju nam učinkovito vođenje kampanja na nove načine. No, tradici-onalniji načini provođenja kampanja kao što su demonstracije također igraju važnu ulogu u izgradnji europskoga sindikalnog identiteta, te inzistiranju na konkretnim zahtjevima. U isto vrijeme, ETUC planira osnažiti svoju suradnju s nacionalnim sindikatima članicama i podupirati njihove nacionalne aktivno-sti, kako bi se gradila uzajamna podrška i

solidarnost, te organizirale koordinirane kampanje u različitim državama člani-cama radi ostvarivanja naših zajedničkih ciljeva.

Svijet rada postaje sve više preka-ran. Mogu li sindikati promijeniti taj trend i kako?

Pozdravljamo izjavu predsjednika Komisije da ugovori o radu na neodre-đeno vrijeme trebaju (p)ostati norma u Europi. No činjenica je da su prekarni rad, uključujući ugovore o radu s nula sati rada, socijalni damping i siromaš-tvo uz rad, u porastu od početka krize. Prema Eurostatu, gotovo 10 milijuna radnika s nepunim radnim vremenom u EU (od kojih su dvije trećine žene) bili su podzaposleni u 2014. godini. EU treba sveobuhvatnu strategiju za održivi rast i kvalitetna radna mjesta, uključujući „pravednu tranziciju“ za radnike u industrijama koje su pogo-đene prelaskom na zelenu ekonomiju. ETUC se obvezao koordinirati sindi-kalnu borbu za kvalitetna radna mjesta i protiv prekarnog rada, inzistiranjem na sigurnim ugovorima o radu, praved-nim plaćama, osposobljavanju i cjelo-životnom učenju i jednakom tretmanu svih radnika, uključujući žene, mlade i starije osobe, te migrante. Zahtijevat

ćemo od Komisije da ove izjave pretoči u konkretne inicijative. Pregovori o socijalnom stupu najbolja su prigoda za to. To će, zajedno s našim snažnijim sudjelovanjem u Semestru, pridonijeti izgradnji bolje Europe za radnike.

U svojem programu i novoj viziji ETUC-a založili ste se za pravedniji geografski balans u ETUC-u i naglasili potrebu posvećivanja veće pozornosti balkanskim zemljama. Kakvo mjesto i ulogu u tome vidite za SSSH?

U više novih država članica EU-a nedostajale su strukture za autonomni socijalni dijalog, stoga ETUC pruža podršku sindikatima srednje i istočne Europe za osnaživanje organizacija. To se posebno odnosi na Zapadni Balkan, gdje su sindikati, iako često izloženi napadima od strane vlada, još uvijek snažni. Cijenimo napore u regiji, posebno u Hrvatskoj, da se uspostavi kvalitetan socijalni dijalog i industrij-ski odnosi. Cijenimo SSSH i ono što radi, primjerice, njegov projekt jača-nja hrvatskoga tripartitnoga socijalnog dijaloga, u suradnji s norveškim sindi-katima. Povećanje minimalne plaće može vašu zemlju učiniti mjerilom za ostatak regije. Također od Komisije tražimo da podrži razvoj snažnoga soci-jalnoga dijaloga putem financiranja i izgradnje kapaciteta. ETUC podržava želju balkanskih zemalja za članstvom u EU, te postupno u svoje strukture integrira sindikalne organizacije iz regije. Akcijskim programom 2015.-2019. obvezujemo se pomagati sindi-katima zemalja-kandidatkinja u inte-gracijskim procesima. Sporazumi soci-jalnih partnera trebali bi igrati važnu ulogu u pripremi hrvatskih susjeda pristupanju EU. Regionalna suradnja je ključna, a u tom kontekstu znanje i iskustvo SSSH može pomoći u izgrad-nji snažnih sindikalnih organizacija na čitavome Balkanu. Konačno, izmjenom našega Statuta, te osnaživanjem Paneu-ropskoga regionalnoga vijeća (PERC), želimo sindikatima u srednjoj i istočnoj Europi, te posebno apadnoga Balkana, dati veće značenje i bolju zastupljenost unutar ETUC-a.

Razgovarali: Dijana Šobota i Darko Šeperić

Kakve su šanse sindikata da očuvaju kolektivno pregovaranje kao ključni instrument reguliranja plaća u europskim ekonomijama?

ETUC pokreće niz aktivnosti u svrhu jačanja koordinacije kolektiv-nog pregovaranja i strategija plaća, kao i poticanja sindikalnog sudje-lovanja u ekonomskom upravljanju, kada je riječ o utvrđivanju plaća i kolektivnome pregovaranju. Štitit ćemo autonomno kolektivno prego-varanje, kao glavni alat rasta plaća i borbe protiv socijalnoga dampinga. Oštro se protivimo nedavnom prijedlogu Komisije prema kojemu bi se u svim državama članicama osnovala vijeća za konkurentnost. Prema našemu mišljenju, ona bi potkopala autonomiju socijalnih partnera na području pregovora o plaćama. Nadalje, definicija konkurentnosti trebala bi biti znatno šira od troškova rada. Istraživanje MMF-a potvrdilo je kako čimbenici poput inovacija, istraživanja, kvalitete roba i usluga, te obrazovanje i osposobljavanje, imaju znatno veći utjecaj na produktiv-nost. Moramo promijeniti prevladavajući diskurs prema kojemu su plaće i kolektivno pregovaranje prepreka konkurentnosti jer je dokazano kako je upravo suprotno točno. Moramo uvjeriti Komisiju da samo snažni industrijski odnosi na nacionalnoj razini i veće plaće mogu potaknuti ekonomski rast. Izjave predsjednika Junckera dokazuju kako dobivamo uporište, stoga moramo nastaviti borbu.


AKTUALNO

Kako se navodi u objašnjenju Uredbe, prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne

plaće za 2016. godinu uvažavala se činje-nica da su se u posljednja dva kvartala 2015. godine poboljšali dotadašnji nega-tivni gospodarski trendovi te je, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku (DZS), prosječan rast bruto domaćeg proizvoda u navedenom razdoblju iznosio 1,99948, odnosno u drugom tromjesečju 1,2 posto. Reforma propisa koji uređuju područje poreza na dohodak je tijekom 2015. godine dovela do rasta neto plaća radnika za dva posto, ali ista nije imala gotovo nikakav utjecaj na rast minimalne plaće koja nije oporezivana, zbog čega se i taj parametar trebao ocijeniti pri utvrđi-vanju visine minimalne plaće. Osim toga, uvažavala se i procjena rasta bruto doma-ćeg proizvoda za 2016. godinu od jedan posto, što bi moglo utjecati na razmjeran rast plaća.

Sukladno Zakonu o minimalnoj plaći, visinu minimalne plaće uredbom utvrđuje Vlada na prijedlog ministra nadležnog za rad, koji taj prijedlog daje nakon konzul-tacija sa socijalnim partnerima, imajući u vidu povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći. Istom je odredbom propi-sano da se minimalna plaća ne može utvr-diti u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu.

Konzultacije sa socijalnim partne-rima o visini minimalne plaće za 2016. godinu, održane su u dva navrata tijekom prosinca 2015. godine. S obzirom na to da socijalni partneri nisu postigli konsenzus o visini minimalne plaće, Ministarstvo

rada i mirovinskoga sustava (MRMS), predložilo je da minimalna plaća za 2016. godinu iznosi 3.120,00 kuna.

Osim izmjene iznosa minimalne plaće, na snagu je stupilo i niz potpuno novih zakona ili izmjene nekih postojećih zakona.

Zakon o porezu na dohodakNajvažnija promjena koju donose izmjene Zakona o porezu na dohodak je opore-zivanje kapitalne dobiti po stopi od 12 posto. Dakle, građani koji tijekom 2016. godine kupe i prodaju dionice, a pritom zarade, morat će do siječnja 2017. godine platiti porez na dohodak po stopi od 12 posto, ne uključujući prirez koji će morati dodatno platiti. Oporezivanje kapitalne dobiti odnosit će se na dionice, obveznice, vrijednosne papire te certifikate.

Utvrđivanje godišnjeg porezaMijenja se i procedura postupka utvr-đivanja godišnjeg poreza, tako što će se

većini građana pojednostaviti procedura podnošenja godišnje prijave poreza.

Do sada su građani, koji su računali na povrat preplaćenog poreza, do kraja veljače morali Poreznoj upravi predati ili poslati godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu, no od sada će za većinu njih to raditi Porezna uprava.

Riječ je ponajprije o građanima koji primaju dohodak od nesamo-stalne djelatnosti. Obveza da i dalje sami podnose godišnju prijavu poreza na dohodak ostaje za osobe koje ostva-ruju dohodak od samostalne djelatnosti, kao što su obrtnici, slobodna zanima-nja i ostali kojima se dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga. Godišnju će prijavu morati podnijeti i obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže poda-cima o ostvarenom dohotku. Posebni se postupak neće primijeniti ako pore-zni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, a prema obra-čunu godišnjeg poreza proizlazi razlika za uplatu.

Za većinu »običnih građana«, pak, Porezna će uprava utvrditi godišnji dohodak i razliku za uplatu ili povrat i o tome će im dostaviti privremeno porezno rješenje najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu. Ako građanin utvrdi da podaci nisu točni ili nisu potpuni, moći će u roku mjesec dana, najka-snije do 31. srpnja, podnijeti prigovor, a o njemu će odlučivati prvostupanj-sko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana primljenog prigovora. Ako, pak, građanin ne podnese prigovor,

Zakonske novine u 2016. godini

Minimalna plaća 3.120,00 kuna bruto

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici, održanoj 30. prosinca, donijela Uredbu o visini minimalne plaće sukladno kojoj minimalna plaća od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine iznosi 3.120,00 kuna bruto, što je porast za 90,45 kuna u odnosu na visinu minimalne plaće u 2015. godini. Time će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj pravnim osobama u RH od siječnja do kolovoza 2015. godine iznositi 38,8 posto.


AKTUALNO

tada je obvezan razliku poreza utvrđenog privremenim poreznim rješenjem platiti najkasnije do 31. srpnja.

Zakon o stečaju potrošačaZakon o stečaju potrošača omogućava građanima, prema modelu EU, proglaše-nje osobnog bankrota, te kontrolu otplate njihovih dugovanja.

Stečaj može prijaviti samo građanin koji se smatra nepodobnim za plaćanje dospjelih dugova. Odnosno onaj građanin koji minimalno, u roku 90 dana ne može pomiriti novčane obveze koje su dospjele i u iznosu su većem od 30.000,00 kuna.

Plaća sezonskog rada u poljoprivrediOdlukom o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljopri-vredi za 2016. godinu, najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene, odnosno povre-mene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2016. godinu, nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, sukladno propisima koji uređuju oporezivanje, ne može biti niži od 72,95 kuna.

Pravilnik o postupku izbora radničkog vijećaDana 16. siječnja 2016. godine na snagu je stupio novi Pravilnik o postupku

izbora radničkog vijeća, objavljen u »Narodnim novinama«, broj 3/2016.. Sastavni dio Pravilnika su i obrasci 1 – 20, koji su obvezni u provođenju izbornog postupka propisanog Pravil-nikom.

Kod utemeljenja radničkog vijeća potpisnik predlagatelja je ovlašten sazvati skup radnika, a njime i predsje-dava. Skup radnika saziva se na mjestu na kojem je moguće okupiti najveći broj radnika. Član izbornog odbora imeno-van od strane predlagatelja saziva prvu sjednicu izbornog odbora. Kod redovitih izbora radničko vijeće imenuje izborni odbor najkasnije četiri tjedna prije isteka svog izbornog razdoblja. Pravilnikom se propisuju i razlozi zbog kojih se mogu raspisati izvanredni izbori. Ako bi izborni odbor imao parni broj članova, uvodi se pravilo da dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana imenuje skupina radnika koja okuplja najveći broj radnika, a ako u postupku izbora ne sudjeluje skupina radnika, dodat-nog člana i njegova zamjenika imenuje sindikat s najvećim brojem članova. Propisuje se sadržaj odluke o provo-đenju izbora za radničko vijeće. Kod provođenja izbora novost je, ako je rad organiziran u smjenama, a ne glasuje se tijekom čitave smjene, izvršni odbor može odlučiti da se glasovanje obavi pri kraju jedne smjene i na početku iduće smjene, ali vrijeme glasovanja ne

smije biti određeno kraće od 1/3 traja-nja svake smjene. Propisuje se da se u slučaju dopisnoga glasovanja, glasački listić šalje isključivo poštom. Omogućuje se radnicima da glasuju na biračkome mjestu organizacijske jedinice u kojoj će se zateći za vrijeme glasovanja, te se zbog toga propisuje brisanje takvog radnika sa jednog biračkog popisa i upis u izvod iz biračkog popisa orga-nizacijske jedinice. Propisuju se dužno-sti izbornog i biračkog odbora. Novina je da se pravilnikom propisuju obveze poslodavca koji i snosi troškove izbora. Pravilnikom se omogućava da se u orga-nizacijskim jedinicama oglasi izvod iz biračkog popisa za tu organizaciju jedi-nicu. Broj pripremljenih glasačkih listića ne smije biti veći od pet posto radnika upisanih u birački popis i glasački listići moraju biti označeni serijskim brojem, ovjereni pečatom poslodavca i potpisom (parafom ili faksimilom potpisa) pred-sjednika izbornog odbora. Glasovanje je moguće provesti i elektroničkim putem, ako je takvo glasovanje kod poslodavca omogućeno na način da osigurava nepo-srednost i tajnost. Izbori su pravovaljani ako je glasovala najmanje 1/3 radnika s biračkim pravom. Pravilnikom se propi-suje obveza poslodavaca da MRMS-u dostavi podatke o utemeljenom radnič-kom vijeću u roku deset dana od dana objave zapisnika o konačnim izborima.

G.Palajsa/M.Tomić

Regionalne radionice za članove radničkih vijećaPočetkom ožujka 2016. godine Odjel za edukaciju, projekte i istraživanja SSSH započinje s provođenjem ciklusa jednodnevnih regionalnih radionica za članove radničkih vijeća (RV).

Radionice će se održati u Osijeku, Slavonskom Brodu, Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Puli, Zadru i

Splitu. Namijenjene su članovima RV-a koji su prvi put izabrani na posljednjim izborima, ali se mogu prijaviti i ostali članovi RV-a koji do sada nisu imali prilike prisustvovati temeljnoj edukaciji za članove RV-a, jer će program radio-nica obuhvatiti osnovna znanja i vještine potrebne za učinkovito korištenje ovla-

sti radničkih vijeća, uključujući pravne i ekonomske teme, rad radničkoga vijeća i komuniciranje s radnicima.

Budući da je riječ o eduka-ciji radničkih predstavnika koju je sukladno Zakonu o radu dužan finan-cirati poslodavac, troškove kotizacije i eventualne putne troškove sudionika snose poslodavci.

Tehničke informacije možete dobiti kod svojih matičnih sindikata.


AKTUALNO

Sredinom siječnja ove godine američki General Electrics (GE) iznio je prijedlog reorganiza-

cije i integracije nedavno akviziranog Alstom biznisa u GE organizaciju na razini Europe. Iako će većina predlože-nih restrukturiranja u Europi biti izvan Hrvatske, ipak će imati utjecaja na poslovne jedinice Gas Power Systems engineering (PJ Istraživanje i razvoj/Inženjering) i Power Services Business (PJ Proizvodnje i PJ Lokalni servisni centar) u Karlovcu. Plan će potencijalno dovesti do gašenja otprilike 136 radnih mjesta unutar PJ Istraživanje i razvoj/Inženje-ring, 71 radnog mjesta u PJ Proizvodnja i 22 radna mjesta u PJ Lokalni servisni centar.

Sindikat metalaca Hrvatske-Indu-strijski sindikat (SMH-IS) najavio je maksimalnu borbu za radna mjesta svojih članova. Posebnu će pozornost obratiti na zakonitost postupka otkazivanja ugovora o radu u odnosu na kolektivni višak.

Kolektivni višak radnika

Prema Zakonu o radu („Narodne novine“, br. 93/14.), poslodavac kod kojega bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan ZOR-om, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika.

U višak radnika ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca.

Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja, radničkome vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće

podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima, te mjerama koje je poduzeo radi zbrinja-vanja viška radnika.

Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namje-ravani prestanak potrebe za radom radnika.

O provedenom savjetovanju poslo-davac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke s kojima je upoznao radničko vijeće, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključ-cima provedenoga savjetovanja, te prilo-žiti pisano očitovanje radničkoga vijeća, ako mu je ono dostavljeno.

Radničko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge.

Poslodavac je dužan provesti postu-pak savjetovanja i ako će nakon prove-denoga savjetovanja o višku radnika kod toga poslodavca i prestanku potrebe za njihovim radom odlučivati poslodavac koji nad njima ima vladajući utjecaj.

Radnicima koji su utvrđeni viškom, radni odnos ne smije prestati tijekom razdoblja od trideset dana od dana dostave obavijesti o savjetovanju s radnič-kim vijećem javnoj službi zapošljavanja.

Javna služba zapošljavanja može, najkasnije posljednjeg dana roka u kojemu radnicima ne smije prestati radni odnos, poslodavcu pisano naložiti odgodu provođenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima koji su utvrđeni viškom za još najduže trideset dana, ako tijekom produženoga roka može osigurati nastavak radnog odnosa radnika.

Europsko radničko vijećeKako je u ovom slučaju riječ o multina-cionalnoj kompaniji, prema Zakonu o europskim radničkim vijećima („Narodne novine“, broj 63/14.) Središnja uprava dužna je najmanje jedanput u kalendar-skoj godini obavijestiti europsko radničko vijeće i s njime se savjetovati o rezulta-tima poslovanja i planovima poslodavca ili povezanog poslodavca koji posluje na razini Europske unije, te mu o tome pravodobno dostaviti izvješće s odgova-rajućom dokumentacijom, a poslodavca, podružnice poslodavca ili povezane poslodavce obavijestiti o sastanku. Pod poslovnim rezultatima i planovima, među ostalim, smatra se planirano zbrinjavanje viška radnika.

Europsko radničko vijeće dužno je o sadržaju i ishodu postupaka obavješći-vanja i savjetovanja obavijestiti predstav-nike radnika zaposlenih kod poslodavca, podružnica poslodavca ili povezanih poslodavaca, ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani, sve radnike zapo-slene kod poslodavca, podružnica poslo-davca ili povezanih poslodavaca.

G.Palajsa/M. Tomić

ALSTOM Hrvatska d.o.o.

Prijedlog reorganizacije predviđa otkaze

SMH-IS najavio maksimalnu borbu za radna mjesta svojih članova


AKTUALNO

Ograničenja od ovrhe na plaći u 2016. godiniOgraničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr., plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine, te o objavljenoj minimalnoj plaći u RH za tekuću godinu.

1. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposle-nome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2015. iznosila je 5.693 kune (Nar. nov., br. 121/15). Ovaj iznos relevantan je za provedbu ovrhe na plaći radi naplate svih tražbina koje nisu porezni dug. S obzirom na čl. 173. st. 3. Ovršnog zakona u kojem je propisano da se tako utvrđeni iznos primje-njuje u idućoj godini, to znači da se ovo ograničenje primjenjuje na svaku isplatu plaće u 2016. pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2015. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2016. godine.

Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 5.693 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 3.795,33 kn (2/3 od 5.693). Stoga, ako radnik primjerice ima neto plaću 8.000 kn, njemu se mora isplatiti 3.795,33 kn, dok je iznos od 4.204,67 kn raspoloživ za ovrhu.

Ako je neto plaća radnika manja od 5.693 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 neto plaće radnika-ovršenika. Stoga, ako radnik primjerice ima neto plaću 4.500 kn, njemu se mora isplatiti iznos od 3.000 kn (2/3 njegove plaće), dok je 1.500 kn (1/3 njegove plaće) raspoloživo za ovrhu.

Napomena: ova ograničenja nisu primjenjiva na ovrhu zbog zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, već se radi naplate tih tražbina primjenjuju drugačija ograničenja, nepovoljnija za radnika.

2. Visina minimalne plaće u 2016. utvrđena je u bruto iznosu od 3.120,00 kuna (Nar. nov., br. 140/15). Ovaj iznos relevantan je za provedbu ovrhe na plaći radi naplate poreznog duga što znači da je plaća u tom dijelu zaštićena od ovrhe.

(www.poslovni-info.eu)

Rast BDP-a četvrti kvartal zaredom OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

2014. 1BDP, stalne cijene, u cijenama prethodne godine, mlrd. kn (3Q2015.1) 328,4 91,7

BDP, realna godišnja stopa rasta, % (3Q2015.1) -0,4 2,8

Stopa inflacije, % (XII. 2015.1,2) -0,2 -0,6Tekući račun platne bilance, mil. € (3Q2015.1) 364,3* 3.890,7

Robe, mil. € -6.354,8* -1.737,9Usluge, mil. € 7.239,7* 5.021,4Bruto inozemni dug, mil. €, na kraju razdoblja (IX. 2015. 1) 46.663,8 46.991,2

Bruto inozemni dug, % BDP 108,4 -Javni dug, % BDP 85,1 -Proračunski deficit, % BDP -5,7 -Izvor: DZS, HNB 1 Posljednji raspoloživi podatak2 U odnosu na isto razdoblje prethodne godine* revidirani podaci

TRŽIŠTE RADAPrema Anketi o radnoj snazi 3Q 2015. Promjena1Aktivno stanovništvo, tis. 1.927 -0,6%Zaposleni, tis. 1.629 -0,4%Nezaposleni, tis. 297 -2,3%Stopa zaposlenosti, % 45,3 0,1ppStopa anketne nezaposlenosti, % 15,4 -0,3ppStopa nezaposlenosti mladih (15-24 god), % 41,0 0,6ppIzvor: DZS1 U odnosu na isto razdoblje prethodne godine (3Q 2014.)

Prema administrativnim izvorima XI. 2015. Promjena1Aktivno stanovništvo 1.603.967 -0,5%Zaposleni 1.319.310 -0,2%Stopa registrirane nezaposlenosti, % 17,7% -1,4pp

XII. 2015. Promjena1Nezaposleni 285.468 -9,9%Izvor: DZS, HZZ 1 U odnosu na isto razdoblje prethodne godine (XI. 2014./XII. 2014.)

PLAĆE I MIROVINE X. 2015. XI.2015.Prosječna isplaćena neto plaća, kn 5.720 -Prosječna bruto plaća, kn 8.076 -Broj korisnika mirovina 1.132.923 1.132.951Prosječna mirovina, kn 2.237,84 2.239,61Prosječna mirovina (% prosječne neto plaće) 39,1 -Odnos zaposlenih prema umirovljenicima 1,16 -Minimalna plaća, kn(2016.) 3.120,00Najniža mirovina(od 1. siječnja 2015., za jednu godinu mirovinskog staža) 59,05

Izvor: DZS, HZMO Petra Šprajaček


PITANJE: Zaposlena sam na radnome mjestu poslovođe u prodavaonici jednog trgovačkog lanca. U prodavaonici su zaposlene još tri osobe na radnome mjestu prodavač-blagajnik. Na nedavno provedenoj inventuri utvrđen je inven-turni manjak. Budući da sam poslovanje prodavaonice vodila uredno i savjesno, smatrala sam kako je došlo do pogreške prilikom vođenja inventure, te sam uložila prigovor na rezultate inventure i zatražila njezino ponavljanje. Poslodavac je prigovor odbio, te nam je dao na potpis izjave u kojima stoji kako poslovođa odgovara za 50 posto utvrđenog manjka, a za ostatak odgovaraju prodavači-blagaj-nici u jednakim dijelovima. U izjavi tako-đer stoji kako svojim potpisom dajemo suglasnost da nam se navedeni iznosi obustave prilikom isplate plaće. Budući da se ne smatramo odgovornima za bilo kakav manjak, kolege i ja smo odlučili da izjavu nećemo potpisati. Međutim, poslodavac i dalje vrši pritisak na nas, te prijeti sudskim postupkom. Kakva su naša prava?

ODGOVOR: Ponajprije, prema odredbi čl. 96. Zakona o radu, poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina dijela, odno-sno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Budući da ste odbili potpisati suglasnost za obustavu plaće, poslodavac za istu nema nikakve pravne osnove. Nadalje, odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu uređena je odredbama Zakona o radu tako što ovisi o kumulativnom ispunjenju okolnosti: da je poslodavcu doista nanesena šteta, da je šteta počinjena na radu ili u vezi s radom, te da je radnik štetu počinio namjerno ili zbog krajnje nepažnje. Dakle, činje-nica što ste zaposleni na radnome mjestu poslovođe, sama po sebi nije dovoljna da bi se utvrdila i Vaša odgovornost za štetu. Također, sukladno odredbi čl. 107., st. 2. i 3. Zakona o radu, ako više radnika uzro-kuje štetu, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadokna-đuju u jednakim dijelovima.U navede-nom slučaju također vrijedi načelo kriv-

nje za počinjenu štetu, pa se treba utvrditi postojanje namjere ili krajnje nepažnje, kao i doprinos svakog pojedinačnog radnika nastaloj šteti. Dakle, potrebno je individualizirati štetu koju je počinio svaki pojedinačni radnik. Drugim rije-čima, na poslodavcu je teret dokaziva-nja postojanja i visine štete, namjere ili krajnje nepažnje radnika, te udjela svakog pojedinog radnika u nastaloj šteti.

PITANJE: Prema odredbama Pravil-nika o radu, u 2014. godini ostvario sam pravo na godišnji odmor u trajanju od četiri tjedna i tri dana. Prvi dio godišnjeg odmora (tri tjedna) koristio sam tijekom kolovoza 2014. godine, a drugi dio (jedan tjedan i tri dana) trebao sam koristiti tije-kom svibnja 2015. godine. Budući da sam od 6. travnja 2015. godine pa do 11. siječ-nja 2016. godine bio na bolovanju, nisam bio u mogućnosti iskoristiti preostali dio godišnjeg odmora. Po povratku na rad zatražio sam da mi poslodavac omogući korištenje preostaloga godišnjeg odmora iz 2014. godine, što je poslodavac odbio. Na koji način mogu ostvariti pravo na korištenje godišnjeg odmora?

ODGOVOR: Sukladno odredbi čl. 83. i čl. 84., st. 1. Zakona o radu, ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekid-

nom trajanju, što ste Vi učinili. U tom slučaju, preostali dio godišnjeg odmora mogli ste prenijeti i iskoristiti najka-snije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, tj. do 30. lipnja 2015. godine. Prema tome, poslodavac nema obvezu omogućiti Vam korištenje preostaloga godišnjeg odmora iz 2014. godine tije-kom 2016. godine. Međutim, tijekom 2015. godine ostvarili ste pravo na godiš-nji odmor za 2015. godinu. Budući da isti zbog bolesti niste koristili u godini u kojoj je stečen, sukladno odredbi čl. 84., st. 4. Zakona o radu, imate pravo iskoristiti ga po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja 2016. godine.

PITANJE: S poslodavcem sam sklopila Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, kojim je ugovorena osnovna plaća u iznosu 3.200,00 kuna. Također su ugovo-reni dodaci na osnovnu plaću: 0,5 posto za svaku godinu radnoga staža, rad noću 30 posto, prekovremeni rad 50 posto, rad nedjeljom 35 posto, rad u drugoj smjeni 10 posto, dvokratni rad 15 posto, rad na dane blagdana i druge neradne dane 50 posto. Ti dodaci na plaću variraju od mjeseca do mjeseca i značajno utječu na visinu plaće, pa tako moja plaća s doda-cima iznosi 5.200,00 kuna. Međutim, kada koristim godišnji odmor, poslodavac mi isplaćuje naknadu plaće u iznosu ugovo-rene osnovne plaće, tj. samo 3.200,00 kn. Imam li pravo na veću naknadu?

ODGOVOR: Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja pred-stavljaju naknadu za rad (čl.81. Zakona o radu). Dakle, u naknadu plaće se uraču-navaju sva primanja koja čine plaću, a koja ste ostvarili u prethodna tri mjeseca, pa tako i uvećanja plaće za radni staž, rad noću, prekovremeni rad, rad nedjeljom i sl. Budući da imate pravo na naknadu plaće u iznosu većem od onoga što Vam je poslodavac isplatio, svoje pravo na isplatu razlike naknade plaće možete ostvarivati sudskim putem. Rok zastare iznosi pet godina.

PRAVNI SAVJETI

Odgovara: Ines Duk Ocvarek, pravna povjerenica SSSH u Teritorijalnom uredu Sisak


ZABAVNI KUTAK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. Ruža Matijašević Zlatna 33, 31205 Aljmaš

2. Ana Fuštar Zagrebačka 29 35000 Slavonski Brod

3. Milica Debelić Ante Starčevića 11 B 23000 Zadar

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 451

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

“SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. ožujka 2016.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: PROIZVOĐAČ


Documents

Sindikalna akcija