VANJSKOTRGOVINSKA - komorabih.bakomorabih.ba/dokumenti/infokom/infokom-10.pdf · platni promet do juna 2009. Vlada Federacije BiH usvojila je zaklju-čak da se rok za okončanje aktivnosti

InfoKOMBroj 10Oktobar 2008.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Urednički kolegij:Tarik ÐođićZdravko MarinkovićAnte OstojićAlmira Huseinović

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Lektor:Loris Zubanović

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Ðurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Almira HuseinovićT: +387 61 381-603F: +397 33 214-292E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

Finansijska kriza Sjedinjenih Američkih Država potresa cijeli svijet. Refleksiju krize osjete razvijene svjet-ske ekonomije koje najviše sarađuju sa američkim tržištem. Ovoj temi posvetili smo veći broj stranica našeg magazina.

O negativnim posljedicama za Bosnu i Hercegovinu razgovarali smo sa ekonomskim stručnjacima te ih pitali: ”Ima li razloga za strah i paniku?”

U tom kontekstu, u ovom broju InfoKoma donosimo analizu iz Sin-gapura o kretanju cijena nafte koje su najviše pogođene krizom, a koje nevjerovatno osciliraju tokom ove godine.

Bosna i Hercegovina bila je domaćin jednog od najprestižnijih ekonomsko-turističkih foruma u Evropi i svijetu - Crans Montana Foruma. Ekipa našeg magazina prisustvovala je ovom važnom događaju, kako bi za vas prenijela dio atmosfere. Tim povodom gost InfoKoma je g. Haris Bašić, direktor Agencije za promociju stranih ulaganja – FIPA.

U rubrici predstavljanja zemalja “U fokusu”, odabrali smo Ukrajinu, gdje je početkom mjeseca boravila privredna delegacija Vanjsko-trgovinske komore BiH u posjeti Komori Ukrajine.

Gosti InfoKoma su Imre Varga, ambasador Republike Mađarske u BiH, Edvinas Navickac, Srećko Bogunović, Mihael Muller, Zlatan Dedić.

Ovo su samo neke od tema koje smo pripremili u oktobarskom broju. Čitajte InfoKom.

U ime uredničkog kolegijaAlmira Huseinović

51 INFOCENTAR: Poljoprivreda

52 Autodijelovi proizvedeni u BiH privukli kupce iz cijelog svijeta

52 Formiran Organizacioni Odbor za pripremu sajma INTERIO 09

53 Turizam na Vrbasu

55 Zanimljivosti iz obuke menadžera (II dio)

58 Novac nije jedina motivacija za rad

4 BH POSLOVNE VIJESTI

7 SVIJET

10 Osnovan poslovni klub za tržišta zemalja bivšeg SSSR-a

10 VTKBiH poziva izlagače na sajam u Tirani

11 CRANS MONTANA FORUM

16 INTERVJU: Haris Bašić, direktor FIPA-e

18 TEMA: Krah (ne)salomivog tržišta

20 TEMA: Nema razloga za paniku

23 NAGLI PAD CIJENA NAFTE

25 EICC: Novi zakonski okvir za plasiranje priozvoda u EU

SADRŽAJ

InfoKOM - Broj 10 - oktobar 2008. 3

27 SASE: Prodaja državnog kapitala te iduće godine

30 BLSE: Između čekića i nakovnja

32 Svjetska banka predstavlja izvještaj za 2009. o lakoći poslovanja

35 Financial Times priprema prilog o BiH

36 INTERVJU: Imre Varga, ambasador R. Mađarske u BiH

39 Koja je moguća budućnost bh. privrede

42 Ekonomski razvoj svijeta (III dio)

44 U FOKUSU: Ukrajina

49 INFOCENTAR: Građevina

50 INFOCENTAR: Poljoprivreda

4 InfoKOM - Broj 10 - oktobar 2008.

UIO BiH prikupila više od 4,3 milijarde KM prihoda

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prikupila je u prvih devet mjeseci ove godine ukupno 4.377.328.206,57 KM prihoda na Jedinstvenom računu. Nakon izvršenih povrata privrednicima neto iznos od 3.718.712.383 KM (7,1 odsto povećanje u odnosu na 2007. go-dinu, odnosno 248.728.523 KM) raspo-ređen je korisnicima prema koeficijen-tima koje utvrđuje Upravni odbor UIO, saopćila je Uprava. Federaciji BiH (FBiH) pripalo je 2.074.919.589,23 KM (6,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine, odnosno 129.758.925,29 KM), a Republici Srpskoj (RS) 1.027.285.494,18 KM (8,1 odsto više nego u istom perio-du prošle godine, odnosno 76.962.179,52 KM). Distriktu Brčko BiH pripalo je 114.181.731,96 KM (8,9 odsto više u odnosu na isti period 2007. godine, odnosno 9.378.348,22 KM), a za funk-cioniranje institucija BiH, u skladu sa Zakonom o budžetu BiH, raspodijelje-no je 502.325.568 KM (6,9 odsto pove-ćanje u odnosu na isti period 2007. go-dine, odnosno 32.629.069,81 KM).

Poreska uprava RS u septembru naplatila doprinose za PIO

Poreska uprava Republike Srpske (RS) naplatila je tokom septembra ukupno 415.065.992 KM doprinosa za penzij-sko-invalidsko osiguranje (PIO), što je

za 33 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopćila je Uprava. Na osnovu podataka o naplati doprinosa za PIO, a u odnosu na planirana sred-stva za 2008. godinu koja iznose 464.237.954 KM, plan će biti ostvaren 2,5 mjeseca ranije, jer je za devet mjese-ci ostvaren sa 89,41 odsto. U augustu 2008. naplaćeno je doprinosa za PIO u iznosu od 50.937.182 KM, što je za 35 odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u septembru 2008. naplaćeno 50.099.707 KM doprinosa za PIO, što je za 44 odsto više u odnosu na naplaćene doprinose u istom mjesecu 2007. U navedenom periodu, ukupno je naplaćeno 727.229.087 KM doprinosa fondova socijalnog osiguranja, što je za 31 odsto više u odnosu na isti period 2007. godine, navodi se u saopćenju Porezne uprave RS.

Vlada RS predlaže otkup spoljnog duga BiH

Vlada Republike Srpske predložiće Sa-vjetu ministara BiH da donese odluku da se od Londonskog kluba povjerila-ca otkupi 436 miliona KM ukupnog spoljnog duga BiH nastalog do 2. aprila 1992. godine, jer je usljed novonastale svjetske finansijske krize vrijednost tihobveznica smanjena na 39,5 odsto nji-hove nominalne vrijednosti, pa bi ušte-da iznosila 396 miliona KM. Radi se o dugu predratne BiH prema Svjetskoj banci, Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD) i Londonskom klubu povjerilaca, a ako se iskoristi mogu-ćnost njegovog restrukturiranja u sada-šnjim uslovima smanjene vrijednosti obveznica i vrijednosti američkog do-lara, ukupne uštede bi bile oko 396 mi-

liona KM, istakao je savjetnik ministra finansija RS Milenko Krajišnik.

„Vlada RS ovo predlaže, jer je prva u BiH prepoznala inicijativu Svjetske banke vezano za restrukturiranje odre-đenih vrsta dugova i stvorila je sve ka-drovske i finansijske pretpostavke da semože baviti problemom upravljanja dugom“ – naglasio je Krajišnik. Načel-nica za plan i analizu Nevenka Luburić precizirala je da bi BiH obveznice uku-pnog duga trenutno mogla da otkupi za 172 miliona KM. Ona je navela da se od ukupnog duga od 436 miliona KM, na RS odnosi 151,7 miliona KM, koji bi se mogao otkupiti za 59,9 miliona KM.

APF obustavio prodaju državnog kapitala putem berze

Zbog nestabilnosti tržišta kapitala, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH odgodila je sve ranije zakazane aukcije, kojim je namjeravala prodati dijelove državne imovine u ovoj godini putem Sarajevske berze vrijednosnih papira (SASE), izjavio je za Oslobođenje direktor Agencije za privatizaciju u FBiH Enes Ganić. Prema njegovim rije-čima, i posljednja zakazana aukcija za prodaju dionica kompanije Sarajevo-osiguranje, koje su, inače u vlasništvu Vlade Federacije BiH, otkazana je, zbog poremećaja na finansijskim tržištima.

Ganić je najavio da će aktivnosti na prodaji dijelova državnog kapitala pu-tem SASE biti nastavljene, najvjerova-tnije, početkom naredne godine. Da će se ove aukcije uistinu održati u prvom tromjesečju 2009. Godine, Ganić nam

BHPOSLOVNEVIJESTI


nije mogao potvrditi, jer datum njiho-vog zakazivanja ovisi o stanju na tržištu kapitala, koje se za prodaje ove vrste treba popraviti, a što je još neizvjesno da će se i dogoditi.

Likvidacija zavoda za platni promet do juna 2009.

Vlada Federacije BiH usvojila je zaklju-čak da se rok za okončanje aktivnosti svih zavoda za platni promet na podru-čju ovog entiteta produži do juna 2009. godine, potvrđeno je iz Vlade FBiH. Likvidator zavoda za platni promet FBiH obavijestio je federalnu Vladu o poslovima koje bi trebalo obaviti do potpunog okončanja procesa likvidaci-je ove institucije u kantonima. Od uku-pno 88 poslovnih prostora kojima je raspolagao Zavod za platni promet FBiH, za još 20 tih prostora trebalo bi uskladiti uslove korištenja. Riječ je o sedam lokacija u Zeničko-dobojskom, pet u Tuzlanskom, te po četiri lokacije u Livanjskom i Srednjobosanskom kantonu.

Sarajevo-osiguranje najbolje u BiH po premiji, kapitalu i aktivi

Nezavisni britanski finansijski magazinFinance Central Europe objavio je re-zultate rangiranja najboljih osigurava-jućih kuća u regionu Jugoistočne Evro-pe za 2008. godinu, prema kojima je Sarajevo-osiguranje rangirano na se-dmu poziciju po kapitalu, 22. po uku-pnoj premiji i 25. poziciju po aktivi među 100 osiguravajućih društava. Sarajevo-osiguranje proglašeno je i naj-boljim osiguravajućim društvom u BiH po ukupnoj premiji, ukupnom kapitalu i aktivi u rangiranju koje Finance Central Europe provodi na osnovu

poslovnih izvještaja. U prvih šest mje-seci ove godine Sarajevo-osiguranje je, prema zvaničnim podacima, ostalo vodeće osiguravajuće društvo u BiH sa 27,5 miliona KM prikupljenje premije, saopćeno je iz ove osiguravajuće kuće.

Austrija u BiH investirala 1,465 milijardi eura

Direktne strane investicije u BiH u prvih osam mjeseci ove godine osjetno su manje nego godinu ranije, no kada se iz ukupnog bilansa izbije prihod os-tvaren od prodaje Telekoma Srpske, po-kazatelji za ovu godinu puno su povolj-niji od prošlogodišnjih. Na vrhu liste investitora i dalje je Austrija, koja je već godinama apsolutni lider. Nakon rata austrijske kompanije u BiH investirale su 1,465 milijardi eura, što je više od zbira investicija pristiglih iz Slovenije, Hrvatske i Švicarske, koje se inače na-laze među prvih pet inostranih investi-tora.

Počinje izgradnja punio-nice vode i osvježavaju-ćih pića

Preduzeće Sarajevski kiseljak iz Kiselja-ka počinje u Kreševu izgradnju punio-nice izvorske vode i negaziranih, osvje-žavajućih napitaka. Kamen temeljac za novu tvornicu, površine od oko 8.000 m2, već je položen i do kraja godine predviđeno je izvođenje zemljanih ra-dova, te dijela poslova na infrastruktur-noj mreži. Projekat je vrijedan 15 mili-ona eura i u pripremne radove već je uloženo oko 1.000.000 eura.

Kako je kazao predsjednik Upra- vnog odbora Sarajevskog kiseljaka Tomislav Slišković, punionica vode i osvježavajućih pića u Kreševu trebala bi početi sa radom krajem sljedeće godine i zapošljavaće 50 radnika, sa tendenci-jom njihovog povećanja.

Brojke

4,3 milijarde KM prihoda prikupila je na Je-dinstveni račun Uprava za indirektno oporezivanje BiH u prvih devet mjeseci ove godine.

60 miliona KM prikupila je UniCredit bank Mostar izdavanjem namijenjenim “za opće financiranje poslovanja”.

90 miliona KM je iz budžeta RS izdvojeno za poticajne i ostale mjere u poljopri-vredi, što je za 10 miliona više u odnosu na planirani budžet.

2,23 miliona KM iznosi polugodišnja dobit Triglav BH osiguranja iz Sarajeva, nasu-prot 2,22 miliona ostvarenih godinu ra-nije, objavljeno je na internetskim stra-nicama kompanije.

3,3 miliona KM ponudila je Vlada RS na us-menom javnom nadmetanju i za toliko novca kupila prijedorski Autotransport, saopćeno je iz ovog preduzeća.

220 miliona maraka iznose ukupni polugo-dišnji prihodi Telekoma Srpske, a rasho-di 161 milion KM, saopćeno je iz ove kompanije.

23,4 posto iznosila je stopa nezaposlenosti u BiH za ovu godinu, saopćila je Agen-cija za statistiku BiH. Najviša stopa ne-zaposlenosti je među mladima od 15 do 24 godine.

6,3 milijarde KM iznosio je vanjskotrgovin-ski deficit BiH u prvih osam mjeseci ovegodine, izjavio je predsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić.


uglja, što je u odnosu na planiranih 31.500 tona ostvarenje od 87 odsto, izjavio je u Zenici tehnički direktor pre-duzeća Merhun Arnaut. Najveće količine u prošlom mjesecu proizvedene su u jami Raspotočje, i to 10.855 tona, što je 90 odsto u odnosu na planiranih 12.000 tona, u Staroj jami proizvedene su 10.594 tone, dok su u pogonu Stranjani iskopane 5.964 tone uglja.

„Tokom septembra u Raspotočju je došlo do prekida u pripremi komornog otkopa u trajanju od tri dana, dok je u Staroj jami došlo do izmjene ustroja transporta, što je uticalo na realizaciju proizvodnih planova“ – pojasnio je Arnaut. Prema planu za oktobar, pre-dviđena je ukupna proizvodnja od 31.500 tona uglja.

Holanđani ulažu u proizvodnju komposta 8,5 miliona eura

U Kozarskoj Dubici u roku od godinu dana počeće s radom najsavremenija fabrika na prostoru bivše Jugoslavije za proizvodnju komposta za gljive faze tri, u čiju izgradnju će investitori iz Holan-dije uložiti 8,5 miliona eura, potvrdio je direktor Lokalne agencije za razvoj Kozarske Dubice Pero Karan.“Nakon više od godinu dana pregovora sa holandskim investitorima i regis-tracije preduzeća Kompost-IT, ovih dana započeli su radovi na uređenju građevinskog zemljišta u dubičkom naselju Demirovac, gdje će se u nar-ednim mjesecima intenzivno izvoditi radovi na izgradnji objekata fabrike” – rekao je Karan.On je dodao da će projekat izgradnje fabrike za proizvodnju supstrata za uzgoj gljiva imati izuzetno pozitivan uticaj, prvenstveno na zapošljavanje i privredu Kozarske Dubice.

Rudnicima gipsa odobrena koncesija

Dioničko društvo Rudnici gipsa iz Do-njeg Vakufa dobilo je od Vlade Sred-njobosanskog kantona koncesiju za eksploataciju granit diorita na planini Komar u donjovakufskoj općini, na period od 25 godina. Tokom proteklih pet godina obavljena su potrebna istra-živanja i izvršena je priprema odgova-rajuće dokumentacije, što je omogućilo potpisivanje koncesionog ugovora sa Ministarstvom privrede SBK. Prve koli-čine granit diorita, koji ima široku pri-mjenu u građevinarstvu, trebale bi ku-pcima biti isporučene do kraja godine. Pokretanjem pogona za njegovu eks-ploatacija, kako je kazao direktor Ru-dnika gipsa Abdulah Čepalo, značajna sredstva biće uložena u nabavku tehni-čke opreme, a planirano je i zapošlja-vanje novih radnika.

RS: 30 miliona dolara za tvornicu biogoriva

Proizvodni kapacitet tvornice je 100 to-na biodizela dnevno, a u njoj će biti za-posleno 20 radnika. U Sitnešima kraj Srpca u Republici Srpskoj otvorena je tvornica Sistem ekologika u koju je ame-rička tvrtka Bestic uložila 30 miliona dolara.

„Sirovinu ćemo za sada uvoziti, a radit će se na reciklaži korištenih biljnih ulja i masti. Kada budemo dogradili ka-pacitete za skladištenje i cijeđenje ulja iz uljane repice, tvornica će dogovarati dobavu sirovina s ratarima iz cijele BiH“ – rekla je direktorica tvornice Biljana Kokanović, dodavši kako ugovore s domaćim ratarima očekuje već od iduće godine.

Otvorena prva fabrika ugljenih briketa u BiH

U Banovićima je svečano otvorena prva fabrika za proizvodnju ugljenih briketa u Bosni i Hercegovini. Kako je kazao direktor Fabrike Branislav Komanović investicija je to kompanije Brigo invest iz Beča koja će od ponedjeljka, 6. okto-bra omogućiti stalno zaposlenje 30 ra-dnika. Direktor Komanović navodi da je tržište već osigurano. Godišnji kapa-citet postrojenja, smještenog na oko 15.000 kvadratnih metara je 75.000 tona, a za proizvodnju će se koristiti ugalj banovićkog rudnika. Pregovori o izgradnji Fabrike briketa sa općinskom administracijom i čelnicima Rudnika u Banovićima počeli su prije dvije godi-ne, a danas su njihovu opravdanost po-tvrdili i zvanični predstavnici Parla-menta Federacije, te federalne i kanto-nalne Vlade.

Septembarska proizvo-dnja uglja ostvarena sa 87 odsto

U tri kapaciteta Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica u septembru ove godine proizvedeno je ukupno 27.414 tona


OPOMENA SLOVENIJI ZBOG UVOĐENJA VINJETAT

Evropska komisija je odlučila da Slove-niji uputi javnu opomenu zbog uvođe-nja naplate putarine na autoputevima sistemom vinjeta. Uvođenje vinjeta EK smatra diskriminatornim za strance, koji slovenačke autoputeve koriste kra-tko vrijeme ili povremeno. EK smatra da je uvođenje vinjeta protivno pra-vnom poretku Evropske unije, a ukoli-ko Slovenija ne bude adekvatno reago-vala na javnu opomenu, cijela stvar može završiti pred Sudom evropskih zajednica. Slovenija je uvela vinjete 1. jula kada je i odredila polugodišnju ci-jenu od 35 eura i za iduću godinu godi-šnju cijenu od 55 eura. Za teretni sao-braćaj ostao je na snazi stari način na-plate korištenja autoputeva.

SRBIJA FORMIRALA GRUPU ZA PRAĆENJE EFEKATA FINANSIJSKE KRIZE

Vlada Srbije formirala je radnu grupu koja će pratiti moguće efekte svjetske finansijskekrize na Srbiju, izjavila je ministrica finan-sija Diana Dragutinović. Ona je na konfe-renciji za novinare poslije sjednice Vlade navela da će u ovoj grupi, osim nje biti još i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, dva državna sekretara iz ministar-stva finansija Janko Guzijan i SlobodanIlić i direktor istraživačkog centra NBS Branko Hinić. Najavila je da će ta grupa konsultovati i banke koje posluju u Srbiji. Dragutinovićeva je rekla da Srbija ostvaruje privredni rast uz veliki priliv kapitala, od šest do sedam milijardi eura godišnje, a da bi moguća posljedica krize mogla da bude usporavanje tog rasta.

INOSTRANI DUG HRVATSKE KRAJEM JULA 35,4 MILIJARDE EURA

Hrvatski bruto inostrani dug tokom prvih sedam mjeseci ove godine povećan je za 2,2 milijarde eura, i krajem jula dostigao je 35,4 milijarde eura. To je povećanje od 6,7 odsto u odnosu na kraj prošle godine, ali je neznatan porast od 6,6 odsto u odnosu na isto razdoblje 2007. godine, napominju analitičari Centralne banke. Rast spoljnog duga u prvih sedam mjeseci ove godine isključivo je posljedica i daljeg intenzivnog zaduživanja u inostranstvu preduzeća, čiji je ukupni dug povećan za 2,18 milijardi eura. Istovremeno se u sektoru poslovnih banaka bilježi smanjenje inostranih zaduženja za 544 miliona eura, a države za 86 miliona eura. Inostrani dug ostalih domaćih sektora na kraju jula iznosio je 15,88 milijardi eura, što predstavlja 44,8 odsto ukupnog hrvat-skog inostranog duga.

INVESTICIJA VRIJEDNA 20 MILIONA EURA

Javno preduzeće Elektromreža Srbije i Evropska agencija za rekonstrukciju potpisale su ugovor o izgradnji druge faze dalekovoda Niš – granica sa Ma-kedonijom, vrijedan 20 miliona eura. Prema riječima Miloša Milankovića, generalnog direktora EMS-a, projekat izgradnje 400 kilovoltnog dalekovoda koji treba da poveže elektroenergetske sisteme Srbije i Makedonije, obuhvata izgradnju dalekovoda između Lesko-vca i granice Makedonije, dužine 100 kilometara.

Ukupna vrijednost izgradnje dale-kovoda Niš – granica sa Makedonijom iznosi oko 31 milion eura, od čega je donacija Evropske unije 27 miliona

eura. Ostala sredstva obezbjeđuje EMS koji finansira pripremnu dokumenta-ciju, rješavanje imovinskih odnosa, obezbjeđuje saglasnosti i dozvole za iz-vođenje radova, a obavlja i nadzor kod izvođenja radova. Milanković je istakao da bi dalekovod Niš – granica sa Make-donijom trebalo da bude završen do februara 2010. godine. On je dodao da se radi o značajnoj investiciji koja omo-gućava jačanje prenosnog sistema Srbije.

RUSIJA PUŠTA U RAD PRVU DIONICU NAFTOVODA ESPO

Rusija će danas pustiti u rad prvu dio-nicu naftovoda Istočni Sibir – Tihiokean, kojim će se sirova nafta izvozitina tržišta Azije i zemalja koje izlaze na Pacifik, saopštila je ruska kompanijaTransnjeft. Izvršni direktor tog opera-tera naftovoda ESPO Nikolaj Tokarevizjavio je da je dionica Talakan – Tajšet duga više od hiljadu kilometara i da će njome biti transportovano 4.000 tona nafte na dan, prenosi agencija Itar-Tas.

”Dionica je dovršena i spremna da primi naftu sa nalazišta Talakan” – re-kao je Tokarev jučer ruskom premijeru Vadimiru Putinu.

Izvršni direktor ruske naftne kom-panije Surgutnjeftegas Vladimir Bo-gdanov, izjavio je da će se na nafnom polju Talakan godišnje proizvoditi 7,5 miliona tona tog energenta.

DO 2010. GODINE U BEČU 10,5 MILIJARDI EURA ZA CESTE I PRUGE

Bečka infrastruktura se mora ciljano proširivati kako bi glavni grad Austrije zadržao jednu od vodećih uloga u ovom segmentu u Evropi, ali mu je pritom potrebna pomoć ostalih saveznih po-krajina. Prema riječima bečkog grad-skog vijećnika Rudolfa Schickera, Beč će 2035. godine imati dva miliona sta-novnika, saopćio je Compress. Stoga nije potrebno pojačati gradnju stanova i obezbijediti nova radna mjesta, već ovo stanje moraju paralelno slijediti i

SVIJETWORLD


saobraćajni projekti koji u Beču teku prema najvišim standardima kvalitete uz primjenu najmodernijih tehnologija. Optimalni transportni putevi će pove-ćati tržište i omogućiti bolju tržišnu konkurenciju. Istovremeno su infra-strukturni projekti Grada Beča važan pokretač privrede. Tako se u oblasti cestogradnje godišnje obezbijedi uku-pno 2.900 radnih mjesta, kao i 5.000 radnih mjesta godišnje gradnjom novih podzemnih željeznica. Nova glavna željeznička stanica, zgrada Westbahn-hofa, koja je pod kulturno-historijskom zaštitom grada, a koja će sredinom septembra biti zatvorena tri godine radi rekonstrukcije i modernizacije, predstavlja ključni projekat koji ima cilj da grad Beč sačuva svoju poziciju evropskog čvorista pružnog saobraćaja. To će biti osnov za daljnju izgradnju privrednog centra Beča, prije svega za centralnu i istočnu Evropu, navodi se u saopćenju. Za Beč je, međutim, je-dnako važno postavljanje kvalitetnih prometnih veza u pravcu bečkog aero-droma i Bratislave. Za unutargradski saobraćaj neizostavno je proširenje metro mreže, te gradnja i puštanje u promet novih tramvajskih linija. Kra-jem marta prošle godine, dogovorom između Socijalisticke partije Austrije (SPO) i Austrijske narodne partije (OVP) potpisan je ugovor, odnosno investicioni program za ceste i pruge do 2010. godine u rekordnoj vrijednosti od 10,5 milijardi eura. Za period od 2007. do 2012. godine predviđena je investiciona suma od preko 17 milijardi eura, za koju postoji plan realizacije po prioritetima, između ostalog okvirni plan za modernizaciju preduzeća Austrijske savezne željeznice (ÖBB). Bečke željezničke stanice nakon više godina trajanja zahtjevaju određenu modernizaciju, pa će ÖBB u okviru dvije faze obnove željezničkih stanica investirati dvije milijarde eura. Grad Beč će u novu glavnu željezničku stanicu kao svoj najveći infrastrukturni projekat investirati 300 miliona eura. Za proširenje i obnovu bečke cestovne mreže godišnje se izdvaja ukupno 75 miliona eura.

ZAJEDNIČKI SISTEM ZAŠTITE ŠTEDNJE U EU

Zemlje Evropske unije planiraju uspo-staviti zajednički sistem zaštite bankar-ske štednje građana, a Evropska komi-sija je predložila da se pojačaju mjere

nadzora nad bankama da bi se smanjili rizici ulaganja. Predsjednik EK Jose Manuel Barroso kazao je na konferenci-ji za novinare da vodi razgovore o zaje-dničkom sistemu zaštite štednje u EU.

“O toj ideji razgovaramo sa francu-skim predsjedništvom EU i sa drugima, da bismo postigli dogovor o zajedni-čkom sistemu, mehanizmu ili poveziva-nju različitih sistema koje su zemlje čla-nice najavile ili koje planiraju da uspo-stave“ – kazao je Barroso. Irska vlada je u utorak najavila da će na dvije godine garantovati štednju šest velikih irskih banka da bi bolje zaštitila bankarski sistem od međunarodne krize. Predsje-dnik EK danas je pozvao vlade zemalja članica da pojačaju saradnju u ublaža-vanju posljedica finansijske krize, jerje to, kako je naveo, jedini način da se povrati povjerenje tržišta. Barroso je ocijenio da je Evropska centralna banka dobro reagovala na krizu ubrizgavši neophodna sredstva u privredu. Među-tim, prema njegovim riječima to nije dovoljno, jer ne treba samo uliti novac već i povjerenje u odgovor Evrope na krizu. Za to je, kako je naveo, neopho-dno usaglašeno angažovanje vlada ze-

malja članica EU, evropskih institucija i zakonodavnih tijela. EK danas je pre-dložila i pojačane mjere nadzora nad bankama koje bi trebalo da omoguće bolju kontrolu rizika. Novi propisi bi ograničili pozajmice koje banka smije da odobri i omogućili vlastima zemalja članica da pojačaju nadzor nad aktiv-nostima banaka na međunarodnom planu.

„Novi propisi će suštinski ojačati pravni okvir koji se primjenjuje na ban-ke u EU i na njen finansijski sistem“ –naveo je evropski komesar za evropsko tržište Charlie McCreevy. Da bi propisi stupili na snagu, treba da ih usvoje ze-mlje članice EU i Evropski parlament. Njima bi se izmijenila evropska direk-tiva o fondovima koje moraju posjedo-vati banke i investicione kuće da bi mo-gle pokriti rizike i garantovati finansij-sku bezbjednost.

REDOVI ZA ZLATO

Londonski Guardian piše o sve većoj popularnosti zlata kao jednoj od poslje-dica svjetske finansijske krize. Suočensa krizom bankarskog sistema i padom vrijednosti dionica sve veći broj ljudi se opredjeljuje da ušteđevinu investira u zlato. U jednoj od radnji koje prodaju zlatnike kod hotela Savoy u Londonu desilo se nešto što do sada nije viđeno – ispred radnje povremeno se formira-ju redovi ljudi koji čekaju da kupe zlato. Najpopularniji su zlatnici iz Južnoafri-čke Republike i Austrije. Zbog velike potražnje, u te dvije zemlje kovanice novca su odlučile da rade sedam dana nedjeljno.

MOL KAŽNJEN SA 23,7 MILIONA EURA

Zbog udruživanja u kartel koji je povje-renica Evropske komisije nazvala para-finskom mafijom najveća kazna u visi-ni 318,2 miliona eura izrečena je njema-čko-južnoafričkoj kompaniji Sasol, koju je Komisija nazvala vođom ilegalnog kartela. Za MOL je određena kazna u visini 23,7 miliona eura. Evropska komi-sija kaznila je još ENI, Exxon Mobil, Hansen & Rosenthal, Tudapetrol, Rep-sol, RWE i Total. Kompanije su 13 godi-na bile udružene u kartel i dogovarale ci-jene, namještale poslove te stvarale velik profit nametanjem uvjeta prodaje. Pa-rafinski vosak upotrebljava se za širokspektar proizvoda, od svijeća, papirnih čaša i tanjira, voštane ambalaže za sir, hemikalija i guma, do guma za žvakanje. Kartel je bio aktivan od 1992. do 2005. godine, kada je Komisija počela s istra-gama i nenajavljenim upadima u petro-hemijske kompanije nakon Shellove prijave u zamjenu za oprost.


Brojke

146 miliona zaposlenih bilo je u petnaest zemalja eurozone, pokazali su podaci europskog ureda za statistiku.

6,4 milijardi eura je Iberdrola bila spremna uložiti u Energy East. Nakon sastanka Nadzornog odbora, sredstva su smanje-na na šest milijardi eura.

780miliona eura godišnje trebala bi Ele-ktroprivreda Srbije do 2015. godišnje ulagati u razvoj, kako bi održala posto-jeći nivo proizvodnje, navodi se u planu razvoja te kompanije.

162 miliona kuna uložit će vinkovački proi-zvođač građevinskog materijala Dilj, koji posluje u sastavu Nexe Grupe, u osavre-menjivanje pogona Slavonka.

100 miliona dolara dao je Michael Dell, osnivač i direktor proizvođača računala Dell, za kupovinu dionica svoje kom-panije, kako bi zaustavio pad njihovih cijena.

15.600 dionica Podravke kupio je PBZ Croatia osiguranje u ime i za račun Obaveznog mirovinskog fonda PBZ Croatia osigu-ranje na Zagrebačkoj burzi.

42 miliona eura vrijedan je dalekovod Po-dgorica-Tirana, čije su pripremne ra-dnje u toku, a intenzivna gradnja počet će sljedećeg mjeseca.

EU „PLAVOM KARTOM“ ŽELI PRIVUĆI OBRAZOVANE STRANE RADNIKE

Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije su u Bruxellesu podržali hitno do-nošenje plana za privlačenjem visoko-obrazovanih radnika iz zemalja u razvo-ju za koji se nadaju da će konkurirati američkoj „zelenoj karti“. Ministri su, također, odobrili Evropski sporazum o imigraciji i azilu u kojemu se Evropska unija obavezala da će postrožiti probu protiv ilegalne migracije, dok će istovre-meno podupirati legalne migracije i zajedničku politiku davanja azila. Unija time želi postati konkurentnija u odnosu na ostale zapadne zemlje koje iz zemalja u razvoju nastoje privući obrazovane radnike iz tehnološkog i zdravstvenog sektora. Francuski ministar za imigraciju Brice Hortefeux je rekao kako je samo pitanje vremena kada će sistem „plave karte“ stupiti na snagu.

SJEDINJENE DRŽAVE PROŠLOG MJESECA IZGUBILE 159 HILJADA RADNIH MJESTA

Ekonomskim problemima u Sjedinjenim Državama je američko Ministarstvo rada pridodalo još jedan. Prošli mjesec broj radnih mjesta u zemlji smanjio se za 159 hiljada, što je najveći pad u poslje-dnjih pet godina. U istom izvještaju se kaže, međutim, da je stopa neuposleno-sti i dalje stabilna i ostaje na 6,1 posto. Današnji podaci pokazuju da je izgublje-no više radnih mjesta negoli su to ekon-omisti očekivali. Inače, ovo je posljednji izvještaj o neuposlenosti koje se obja-vljuje prije američkih predsjedničkih izbora sljedeći mjesec.

OPEC: NAFTA IZNAD 110 DOLARA I U 2009.

Organizacija zemalja izvoznica nafte(OPEC) očekuje da svjetske cijene sirove nafte ostanu na nivou iznad 110 dolarapo barelu tokom 2009. godine, izjavio je ministar za naftu Ekvadora GaloČiriboga.

„Studija koju smo proveli za poslje-dnji sastanak OPEC-a procjenjuje da će cijene ostati iznad 110 dolara po barelu“ – rekao je Čiriboga u intervjuu ekvador-skoj televiziji. Cijena barela američke sirove nafte pala je 4. oktobra na 93,88dolara na berzi u Njujorku, a cijena ev-ropskog brenta na 90,25 dolara u Lon-donu zbog smanjene tražnje, uprkos paketu od 700 milijardi dolara pomoći za spas američke privrede, koji je pred-vidjela administracija u Vašingtonu. U julu je barel nafte koštao čak 147 dolara.

KRIZOM POGOĐENO I TRŽIŠTE ROBA

Mada se pojedine robe, poput zlata, obi-čno u trenucima financijskih slomovatretiraju kao sigurno ulaganje, globalna financijska kriza koja je započela krizomna američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita prošle godine oz-biljno je pogodila i tržišta roba. Naime, to se tržište suočava s najvećim padom još od 2001. godine. Glavni razlog za takav trend leži u povlačenju investitora koji su svojim špekulativnim igrama podgri-javali cijene te zbog sniženih očekivanja o rastućoj potražnji, što je posljedica sve nižeg gospodarskog rasta u svijetu.


Osnovan poslovni klub za tržišta zemalja bivšeg SSSR-a

AKTIVNOSTI KOMORE

Nakon što je 7. svibnja osnovan poslovni klub za tržišta Njemačke, Austrije, Švicarske i zemalja Beneluksa, u Vanjskotrgovinskoj komori BiH osnovan je i poslovni klub za zemlje bivšeg SSSR-a (Rusku Federaciju, Ukrajinu,

Bjelorusiju, Kazahstan, baltičke zemlje).Predstavnicima tridesetak naših kompanija koje su iskazale zanimanje za ovaj

događaj i predstavnicima ekonomskih odjela veleposlanstava u Bosni i Hercegovi-ni, planirane aktivnosti predstavili su domaćini iz VTK BiH, posebice tim Agencije za promociju izvoza. Prva konkretna akcija bit će posjet bosanskohercegovačke gospodarske delegacije Ukrajini.

Na temelju prethodno obavljenih istraživanja, ustanovljeno je da su našim izvo-znicima potrebne informacije o ciljnim tržištima, konkurenciji, distributerima, standardima, propisima, kvaliteti i usklađenosti proizvoda, kao i znanja o izvoz-nom marketingu, uklanjanje barijera izvozu i stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, kako u zemlji, tako i na stranim tržištima.

Stoga Vanjskotrgovinska komora BiH nastoji udovoljiti njihovim očekivanjima i potrebama pružanjem informacija, savjeta, osmišljavanjem edukativnih sadržaja, promocija i lobiranjem, dok organiziranjem poslovnih foruma i sastanaka, stalnim poboljšanjima baze podataka o klijentima i profilima bosanskohercegovačkih firmipokušava biti na raspolaganju i stranim kupcima i mogućim partnerima.

Vanjskotrgovinaka komora poziva izlagače na sajam u Tirani

Sajam će se održati krajem novem-bra, a VTK BiH će sufinansiratitroškove izlagača iz BiH.

U Albaniji će se od 25. do 30. novem-bra ove godine održati Međunarodni sajam, na koji su pozvane i firme iz BiH. Sajam u Tirani je međunarodni poljo-privredni, trgovački i industrijski doga-đaj koji se održava na 30.000 m2 zatvo-renog izložbenog prostora. Imajući u vidu da je Albanija, zbog još uvijek ne-dovoljno razvijene prerađivačke indu-strije veliki uvoznik finalnih prehram-benih, mehaničkih, električnih i proi-zvoda od drveta, bh. firme iskazale suveliki interes za učešće na ovom sajmu. Vanjskorgovinska komora će participi-rati u troškovima tih firmi na sajmu uTirani.


Globalna kriza neće direktno uticati na BiH, ali će imati indirektne posljedice, povećanje inflacije, cijena i kamata. Depoziti građanasu sigurni, rečeno je na Crans Montana Forumu i istaknuta potreba stalne regionalne saradnje radi bržeg uključivanja u euroatlanske strukture. Balkan ima privrednu snagu, ali i resurse koji garantuju profitabilne investicije, a BiH stvara sigurno okruženje za još inten-zivniji priliv direktinih stranih ulaganja, ocjena je Žan-Pola Karterona, osnivača CMF-a.

Piše: Duda Adžović

„Evropski proces proširenja i regional-na saradnja“ bila je tema Crans Montana Foruma (CMF), jednog od najpresti-žnijih ekonomsko-turističkih foruma u Evropi i svijetu, koji je ove godine prvi put održan u Sarajevu. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić i predsjednik i osnivač CMF-a Žan-Pol Karteron (Jean-Paul Karteron), koji su otvorili Forum, kazali su da je to prili-ka da se pokaže namjera regiona jugoi-stočne Evrope da se uspješno završi pro-ces integracije u euroatlantske struk-ture.

Karteron smatra da Balkan ima pri-vrednu snagu, ali i resurse koji garan-tuju profitabilne investicije, a da BiH

stvara sigurno okruženje za još inten-zivniji priliv direktinih stranih investi-cija. On je naglasio značaj bezbjednosti investicija i ekonomskog razvoja i na nacionalnom i na regionalnom planu, te istakao da zemlje jugoistočne Evrope imaju svoju šansu, jer su okružene Ev-ropskom unijom i NATO-om, koji ga-rantuju bezbjednost sveukupnog eko-nomskog razvoja. Za njega je održava-nje CMF-a u Sarajevu veliki uspjeh za BiH, jer su naša država i njeni građani u prilici da dočekaju odgovorne ljude koji donose strateške odluke za eko-nomsku budućnost država u Evropi i regionu.

„Zemlje koje su na putu pristupanja

EU moraju sarađivati na blizak način i promovirati ekonomsku saradnju radi postizanja evropskih parametara. Uvje-ren sam da BiH posjeduje potencijal da privuče preduzeća koja traže profitabil-na investiranja“ – rekao je.

Značaj regionalne saradnje

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić rekao je da je CMF prilika da se istakne važnost regionalne sara-dnje koja je od ključnog značaja za dalji razvoj zemalja jugoistočne Evrope.

„Dobrosusjedski odnosi i regional-na saradnja su ne samo potreba, nego i suština EU, kao i osnovna pretpostavka za stabilnost i zaštitu zajedničkih inte-resa zemalja okruženja“ – naglasio je Špirić i dodao da je forum, takođe, i prilika da se upoznaju komparativne prednosti BiH kao osnova moguće sa-radnje, zatim da se govori o onome što je ona postigla, ali o izazovima koji su pred njom. On smatra da treba više promovirati uspjehe unutar i izvan zemlje.

„Treba ubrzati reformske procese sa povećanom odgovornošću Balkana i Jugoistočne Evrope, jer EU nema neo-graničeno strpljenje. Takođe, treba iz-bjeći stagnaciju i pokazati veću sposo-bnost regiona za rješavanje otvorenih pitanja, važnih za pristupanje EU“ – kazao je Špirić.

On je dodao da je BiH u ovoj godini potpisala Sporazum o stabilizaciji i pri-druživanju (SSP) sa EU, otvorila prego-vore o liberalizaciji viznog režima, za-počela intenzivirani dijalog sa NATO-om, te uspješno privodi kraju i prigovo-re sa Svjetskom trgovinskom organiza-cijom. Špirić je ocijenio da je bh. eko-nomija na dobrom putu, da se u našoj zemlji posljednjih godina bilježi dina-mičan rast bruto društvenog proizvoda od šest posto, da je u prvoj polovini ove godine rast industrijske proizvodnje 5,8 posto, rast zaposlenosti 5,2, plata 14,5, penzija 24,8, te rast deviznih re-zervi 10,7 posto. Kao realan izazov sa kojim se BiH susreće, naveo je vanjsko-

Naredna godina će biti ključna za evropsku budućnost BiH

U Sarajevu održan Crans Montana Forum


trgovinski deficit, karakterističan za svezemlje u tranziciji. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je naglasio da je 2007. bila rekordna po stranim ulaga-njima u BiH, u koju je investirano mili-jardu i 638 miliona eura. Ukazao je na potrebu političkog i ekonomskog pri-bližavanja EU i najavio početak rada na dva regionalna projekta, o uspostavlja-nju regionalnog centra za suzbijanje požara u Jugoistočnoj Evropi i projekta regionalnog mehanizma osiguranja od prirodnih nepogoda.

Prema riječima visokog predstavni-ka u BiH Miroslava Lajčaka, održavanje CMF-a u Sarajevu je prilika da se govo-ri o izazovima, potencijalima i šansama koje pružaju BiH i region, kao i da je evropska perspektiva u našoj zemlji mnogo prisutnija i snažnija od opstruk-cija. On smatra da će naredna godina za BiH biti ključna, a možda i presudna za njenu evropsku budućnost.

„Nakon lokalnih izbora BiH se mora vratiti na evropsku agendu i nastaviti brži put ka EU“ – naglasio je Lajčak, upozoravajući da se reforme moraju brže provoditi. On kaže da u BiH pos-toji neusaglašenost o tome kako treba da izgleda ova država, iako je jasno da je njen cilj EU. Lajčak je pozvao bh. vla-

sti da nastave sa ispunjavanjem obave-za koje su preuzeli Platformom za dje-lovanje, usvojenom u oktobru prošle godine, te da provedu ekonomske refor-me koje će brzo donijeti veliku korist građanima. Reforme obuhvataju i dono-šenje trgovinskih zakona za cijelu ze-mlju i uspostavljanje modernog sistema bankarske supervizije na državnom ni-vou, što je uslov za evropsko partnerstvo.

Lajčak smatra da, uprkos političkim krizama i nedovoljno efikasnoj borbiprotiv siromaštva i korupcije, BiH ipak ide u pravcu u kojem njeni građani žele, ali da se, zbog ukorijenjenih po-djela u provođenju reformi, usporava njen sveobuhvatni napredak. Stvarni pomaci, istakao je Lajčak, mogu biti postignuti u procesu integracije u EU i rješavanjem društvenih i ekonomskih izazova koji utiču na svakodnevni život građana u BiH.

Potvrda napretka

Federalni premijer Nedžad Branković u CMF-u vidi značajnim mogućnost prezentiranja svega onog što je urađeno u protekle dvije godine, a za šta su, kako je kazao, dobili čestitke i ocjenu da je BiH interesantna za ulaganja. To je potvrdio činjenicom da je već naja-vljeno oko 20 susreta sa potencijalnim investitorima, privrednicima i predsta-vnicima vlada.

„Forum je prilika da potvrdimo naš napredak i da nam se da podsticaj i snaga da idemo putem prosperiteta“ – rekao je Branković i istakao da je možda prednost BiH upravo u ovom trenutku globalnog poremećaja na finan-sijskom tržištu da preživi talas finansij-skih udara.

Zamjenica premijera RS Jasna Brkić kazala je da ne treba stagnirati, nego na-staviti sa započetim reformama i ista-kla potrebu velike regionalne saradnje.

„RS stalno bilježi razvoj, porast bruto društvenog proizvoda, plata, pen-zija, zaposlenosti, izvoza, kao i priliv di-

rektnih stranih investicija. Očekujemo 800 miliona eura priliva tih sredstava. RS je prepoznata kao prostor u koji vri-jedi ulagati. Vlada radi na unaprjeđenju poslovnog ambijenta. Ima namjeru da osnuje agenciju za promociju izvoza i unaprjeđenje stranih investicija“ – rekla je Brkićeva i istakla da su proizvodnja energije, hrane, građevinski sektor i in-frastrukturne pretpostavke komparati-vne prednosti RS. Ona je ukazala na neke mjere koje je Vlada RS već predu-zela i time pospješila poslovni ambijent za strana ulaganja. Navela je tzv. Giljo-tinu propisa, kojom su skraćene admi-nistrativne procedure i smanjeni tro-škovi poslovanja i najavila da će se isti postupak primijeniti i na lokalne zaje-dnice. Takođe je rekla da se radi i na reformi penzionog sistema, a da je ola-kšica za strana ulaganja i veoma prihva-tljiv poreski sistem sa najnižom stopom poreza na dobit.

Ministar finansija i trezora BiHDragan Vrankić kazao je da globalna fi-nansijska kriza neće direktno uticati na BiH, ali će imati indirektne posljedice u povećanju inflacije i kamatnih stopa.

„Agencija za osiguranje depozita BiH utvrdila je da su depoziti u bankama u posljednjih osam mjeseci povećani osam do devet posto i to je najbolja po-ruka. S obzirom na to da mi nemamo razvijeno tržište i da finansijske institu-cije u tom dijelu nisu ušle u BiH, neće biti direktnog uticaja krize kod nas. Ali zbog svega toga što se dešava, bit će in-direktnih posljedica koje će se multipli-cirati u određenim cijenama, regionu i prostoru. To će možda proizvesti rast inflacije, cijena i kamata“ – rekao jeVrankić.

Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Kemal Kozarić, takođe, ne očekuje direktne efekte finansijske kri-ze i kaže da naše banke neće imati ne-posredne štete, ali će nekog uticaja biti, jer nismo izolovani.

„Očekujemo blago povećanje kama-tnih stopa, jer će komercijalne banke imati teži pristup inostranim sredstvi-ma finansiranja. Bit će skuplji novac ibanke će morati ozbiljnije prići analizi rizika, a građani će teže dolaziti do kre-dita. U ovakvo stanje banke je dovela trka za profitom. Poručujem građanimada su im depoziti sigurni, što garantuje Agencija za osiguranje depozita BiH. Sada je osigurani iznos depozita 7.500 KM, a očekuje se da će uskoro biti odo-breno povećanje na iznos od 10.000 KM, što se može smatrati dodatnom sigurnošću“ – kazao je Kozarić.

On je istakao da se u pogledu makro-

Predstavljen promotivni videospot U okviru Crans Montana Foruma, FIPA je upriličila premijeru novog promoti-vnog videospota „Enjoy business in BiH“. Nakon uspješne promotivne kampanje koja je vođena sa spotovima „Enjoy life in BiH“ o prirodnim ljepotama i turisti-čkim potencijalima, odlučeno je da se napravi spot koji će prezentirati potenci-jale i mogućnosti za biznis u BiH.

„Ekipa Refresha je obišla više od sto kompanija u BiH i napravila film ’Enjoy business in BiH’, a takođe će proizvesti određeni broj spotova koji će se prikazi-

vati na televizijskim stanicama u zemlji i inostranstvu“ – kazao je direktor FIPA-e Haris Bašić.


ekonomije očekuje rast od šest posto. Septembarska inflacija je bila 9,5 proce-nata i procjenjuje se da će do kraja go-dine biti jednocifrena, čemu bi doprini-jelo sadašnje pojeftinjenje hrane i stra-teških proizvoda.

Suzbiti birokratiju

Đulio Moreno (Guilo Moreno), iz Evro-pske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kazao je da nema problema u prikuplja-nju novca za naše institucije, ali da će se kriza osjetiti zbog nedostatka likvidno-sti banaka.

„U BiH četiri banke čine 80 posto tržišta i sve su inostrane banke. Ne po-stoji rizik za uloge, ali će ubuduće prije dolaska stranih ulagača, selekcija biti puno rigoroznija. U BiH se mora dosta uraditi na popravljanju infrastruktur-nog sistema, ali i na integriranju zemlje, na što EBRD ne može uticati. Taj pro-blem BiH mora sama riješiti ustavnim sporazumom koji bi suzbio birokratiju. To je velika prepreka za investiranje. EBRD je zainteresiran za region Balka-na u koji je kumulativno uloženo pet milijardi eura. Ove godine smo finan-sirali 50 regionalnih projekata i uložili 750 miliona eura. U BiH ćemo ove go-dine investirati 260 miliona eura, što je više od trećine naših ukupnih investici-ja u regionu. Koridor 5C ćemo zajedno finansirati sa Evropskom investicionombankom (EIB), sa kojom sufinansiramoiste projekte“ – zaključio je Moreno.

Dominik Kubin (Dominique Courbin), rukovodilac sektora za zapa-dni Balkan u EIB, rekao je da su uklju-čeni u projekte u oblasti infrastrukture, transporta, energetike, okoliša i voda. Ta banka će podržati i javni i privatni sektor.

„Šesnaest miliona eura smo uložili u 16 općina FBiH. Radimo i sa RS. Fi-nansirat ćemo i zdravstvo i raditi sa ko-mercijalnim bankama kako bi podržali investiranje malih i srednjih preduzeća i lokalnih zajednica. Podržat ćemo i direktne strane investicije“ – kazao je Kubin, navodeći kao realizirani proje-kat fabriku cementa u Lukavcu.

Vjekoslav Bevanda, ministar finan-sija FbiH, istakao je da se sve čini da bi se zaštitio interes građana. On smatra da imamo stručne kapacitete, prirodni potencijal, geostrateški položaj i naklo-nost međunarodne zajednice.

„Treba izabrati put i osigurati dovo-ljno sredstava, stabilan i pravedan za-konski osnov. Reforma javne uprave je reforma svih reformi. Ona mora biti

učinkovita. Neophodno je smanjiti apa-rat i zasnovati ga na obrazovanim i sposobnim ljudima. Tržište treba učini-ti transparentnim za ulaganja i ulagač mora znati šta ga čeka. Takođe, treba provesti fiskalnu, kao i reformu svih se-ktora. Država se pokazala kao jako loš gazda i taj posao treba prepustiti priva-tnicima“ – ocijenio je Bevanda i nagla-sio da je potrebno rasteretiti privredu i kontrolne institucije učiniti ekspediti-vnijim.

Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze (SASE), kazao je da je tržište kapi-tala u BiH malo i nedovoljno razvijeno, ali je potencijal za budući razvoj. On je

sugerirao da naše kompanije svoj razvoj finansiraju preko tržišta kapitala kao iVlade koje bi svoje razvojne projekte mogle finansirati emisijom vrijednosnih papira, te lokalne zajednice koje bi, ta-kođe, primjenjivale instrumente tržišta za svoj budući razvoj.

Unaprijediti poslovni ambijent

Haris Bašić, direktor Agencije za una-prjeđenje stranih investicija u BiH (FIPA), rekao je da analize pokazuju da se naša zemlja ekonomski oporavlja i da je evi-dentan veliki investicioni zamah, ne samo stranih nego i domaćih investicija.

Energetski izazovi Jugoistočne Evrope

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević naglasio je da dva ključna cilja – reforma i integracija, nude najbolje mogućnosti za izgra-dnju održivog, pouzdanog i efikasnog energetskog sektora, koji može da podržienergetski, ali i ekonomski razvoj u državama Jugoistočne Evrope. On je podsje-tio da je zakonski okvir BiH organiziran tako da je sektor energetike u nadležno-sti entiteta, a da Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH ima obavezu koordiniranja aktivnosti u ovoj oblasti.

„Između zemalja regije Jugoistočne Evrope postoje značajne razlike u pitanju raspoloživih energetskih izvora, ukupne domaće proizvodnje energije, stepena zavisnosti o uvozu, kao i veličinama energetskih indikatora. U tom kontekstu, zemlje regiona mogu i imaju značajnu korist od regionalnog pristupa pitanju energetske bezbjednosti i većoj integraciji tržišta, jer je poboljšana regionalna saradnja efektivan način za postizanje diverzifikacije energetskih izvora i opti-malne upotrebe proizvodnih kapaciteta i obezbjeđivanja regije energentima“ – kazao je Zirojević.

Govoreći o pitanju transporta gasa i nafte u Jugoistočnoj Evropi, Zirojević jenaveo projekte koji bi bar dijelom trebalo da prolaze kroz region: Nabuko, Južni tok, Jadransko-jonska inicijativa, Panevropski naftovod, Interkonektor Italija– Grčka.

Svoja ekspertska iskustva u ovoj oblasti prenijeli su konsultant British Energy Jon Coniam, predstavnica austrijske Energy Steiermark AG Grupe Iris Martiniz, te francuski ekspert za energetiku Matteo Urbani.


„Ovaj region ima značajan potenci-jal i brz povrat novca. Ograničenost ovog tržišta znači da nećemo biti pod direktnim uticajem svjetske finansijske krize. Prevazilaženjem zakonskih ogra-ničenja stvorit će se uslovi za privlače-nje stranih ulaganja“ – kazao je Bašić.

Za Velimira Kunića, ministra za ra-zvoj FBiH, treba slijediti put razvoja evropskih zemalja čiji oslonac su mala i srednja preduzeća.

„Mi smo 2002. godine prihvatili Po-velju o malim i srednjim preduzećima koju je trebalo implementirati. Malo je od toga urađeno. Da bi se malo i srednje poduzetništvo razvijalo, država treba da napravi ambijent za investitore i obe-zbijedi novac za razvoj tih preduzeća. Federacija za to sada izdvaja 0,5 posto budžetskih sredstava, što je malo, a su-sjedne države za tu namjenu opredjelju-ju deset puta više. Sada se radi strategija malog i srednjeg poduzetništva i u rea-lizaciji će pomoći Razvojna banka. Pro-jekti se odnose na izgradnju poduzetni-čke infrastrukture. Dvadeset dvije opći-ne već realiziraju projekte razvoja podu-zetničkih zona, što će obezbijediti nova zapošljavanja. U toku naredne godine osnovat će se garancijski fond za razvoj malih i srednjih preduzeća“ – najavio je Kunić.

Zlatan Sarastov, partner iz Ampho-ra Capitol iz Bugarske, upozorava da moramo biti svjesni kompleksnosti fi-nansijskog sektora koji raste i mimo je našeg shvatanja, što nosi izvjesni rizik.

„Ekonomisti smatraju da će efekti tih kretanja usporiti zamajac za dire-ktna strana ulaganja. Druga opcija je da pokušamo ovaj region predstaviti kao alternativu, da se on integrira u EU, ali ne u mjeri u kojoj bi trebalo. Vlade ci-

jelog regiona bi trebalo da daju dodatne garancije stranim ulagačima i stvore uslove da oni lako uđu u zemlju i izađu iz nje. Ne treba uvijek težiti velikim projektima i treba dati šansu privatnim investitorima“ – kazao je Sarastov.

Tilo Berlin iz Hypo grupe Alpe Adria za BiH vjeruje u potencijal regije kao i potencijal BiH.

„Barijere su nedostatak informacija kao i nepovjerenje. Samo je jedna nje-mačka banka aktivna na prostoru bivše države. To je zato što mnogi nisu infor-mirani. Treba odrediti primjere koji bi bili uvjerljivi i vidljivi i tako ohrabriti druge. Finansijska kriza neće direktno uticati na region“ – smatra Berlin.

O putu koji je od zemlje u tranziciji do članice EU prešla Rumunija, govorio je državni sekretar te zemlje Stefan Imre.

On je rekao da je Rumunija imala problema u procesu privatizacije i kre-tanja od državnog monopola ka slobo-dnoj trgovini.

„Morali smo evidentirati probleme sa kojma se suočavaju mala i srednja pre-duzeća. Stvaranje strategije nacionalne trgovine bio je jedan od velikih izazova, jer se trebalo definirati šta to Rumunija može da izvozi. Osnovali smo Vijeće za izvoz roba koje povezuje i promovira privatni i javni sektor. Oko 72 posto pro-izvoda Rumunija izvozi na tržište EU, a 18 posto u ostatku svijeta. Transportni koridori mogu pomoći da realiziramo projekte, a moguće polje saradnje je i energetski sektor“ – kazao je Imre.

Realna ekonomija

Ilija Studen iz Bimala za BiH objasnio je kao se nekonvencionalnim pristupom u investiranju mogu postići dobri rezul-

tati, iako objektivni pokazatelji prilika u nekoj zemlji ne stimuliraju ulaganje. Bi-mal je svoje procjene o mogućnostima ulaganja u BiH temeljio na svojim ana-lizama koje su pokazale da je naša ze-mlja, ipak, atraktivana za investiranje.

„Naše analize su to pokazale, iako još nisu eliminisane posljedice rata, nema stručnog kadra i država je politi-čki neodređena. Ustanovili smo da za-konska regulativa nije tako loša i da se može stvoriti stručni tim. Koncentrirali smo se na ulaganja na manjem broju lokacija. Lansirali smo proizvodnju ulja i šećera, što je realna ekonomija koja je garancija sigurnosti. Izgradili smo ka-pacitete u Brčkom i Bimal je u BiH do sada investirao oko 100 miliona eura“ – kaže Studen.

Na sesiji posvećenoj telekomunika-cionom sistemu, predstavnici tri telekom operatera u BiH – Telekom Srpske, BH Telecom i HT Eronet – kazali su da te kompanije teže da rade u skladu sa sa-vremenim kretanjima u oblasti teleko-munikacija, ali i da prihvate nove kon-kurente.

Predrag Ćulibrk, direktor Telekoma Srpske, rekao je da su sva tri bh. telekom operatera djelovala na svom nacional-nom području, što nije bilo dobro i da je zasluga Regulatorne agencije za ko-munikacije (RAK) što oni više nisu za-tvoreni sistemi, te su sada prisutni na cijelom području BiH.

„Sada imamo stagnaciju u potrošnji stanovništva, ali se povećava baza ko-risnika, što dovodi do porasta prihoda operatera. Očekujemo pad prihoda od fiksne mreže i rast od internet servisa.Gubitak ćemo nadoknaditi ADSL uslu-gama. Telekom Srpske ima 360.000 fiksnih korisnika, 1 milion i 60 hiljadamobilnih, 12.000 korisnika ADSL-a i 35.000 dial-upa“ – istakao je Ćulibrk i ocijenio da je trenutno u BiH veliki broj alternativnih telekom operatera, što bi trebalo smanjiti.

Savjetnik direktora BH Telecoma Tarik Čaršimamović smatra da BiH ima infrastrukturu za sve vrste telekomuni-kacija. Ta kompanija pokriva više od 50 posto našeg tržišta. Ima preko milion i 710 hiljada učesnika u svim mrežama sa 162,5 miliona KM profita i 612,5 mi-liona KM ukupnog prihoda.

„Strategija BH Telecoma je da prati savremene tehnologije i da ide korak ispred tržišta. Neophodna je saradnja telekoma da bi se mogle servisirati po-trebe biznisa. Postoji ogroman poten-cijal u saradnji i integraciji u regiji“ – naglasio je Čaršimamović i ukazao na

Za četiri dionice autoceste 480 miliona eura Infrastruktura i energetika okosnica su četverogodišnjeg rada Vlade FBiH, istakao je ministar prometa i komunikacija FBiH Nail Šećkanović. Govoreći na sesiji po-svećenoj uticaju nove transportne infrastrukture na razvoj biznisa, Šećkanović je dodao da je osnovni cilj stvaranje uvjeta za brži razvoj, privlačenje kapitala za razvojne investicije, stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za razvoj biznisa i sni-ženje troškova transporta kako bi proizvodi bh. privrede bili konkurentniji. Isto-vremeno se provode evropske direktive u ovoj oblasti i vrši restrukturiranje se-ktora.

„Da bi BiH dostigla prosječnu razvijenost mreže autocesta u odnosu na broj stanovnika i površinu države, treba da ima 820 kilometara. BiH sada ima 50 kilo-metara autocesta (Jošanica – Kakanj 37 km i Banja Luka – Klašnice 13 km). Završeni su pregovori između resornih ministarstva BiH i međunarodnih finan-sijskih institucija EIB i EBRD. Te dvije finansijske institucije odobrile su krediteu iznosu 480 miliona eura za finansiranje četiri dionice autoceste na koridoru5-C ukupne dužine 67 km. U željezničkom prometu aktuelni su brojni projekti obnove i modernizacije infrastrukture i voznog parka“ – kazao je Šećkanović.


djelimičnu neblagovremenost i nepo-tpunost regulacije. On je, takođe, rekao da je profit u telekomunikacijama sma-njen, jer se telekom operateri suočavaju sa oprečnim zahtjevima. Prema njego-vom mišljenju, potrebno je da mreža treba da obezbijedi fleksibilnost i da sepromijeni portfolio kompanije koja bi trebalo da pruža širok spektar usluga.

BiH ima potencijal

Predstavnik HT Eroneta je rekao da je to najmanji od tri telekom operatera u BiH. Ima 130.000 fiksnih korisnika,500.000 mobilnih i 12.500 korisnika ADSL-a. Totalni prihod mu je 243,65 miliona KM. 50,1 posto te kompanije je u vlasništvu Vlade FBiH, 39,10 posto HT Hrvatske, 5,23 Hrvatske pošte i 5,57 posto je u vlasništvu malih dioni-čara. Cilj kompanije je brži rast, pose-bno u oblasti novih telekom tehnologija.

Matthieu Coisne, direktor France Telecoma, rekao je da je ta kompanija jedna od vodećih svjetskih telekom ope-ratera sa 170 miliona korisnika i 53 mi-lijarde eura zarade u prošloj godini. Osim Francuske, djeluje u Velikoj Bri-taniji, Belgiji, Rumuniji, Austriji i Mol-daviji. Dobili su tender i u Armeniji, a prisutni su i u Africi. Coisne naglašava da je jedan od glavnih faktora razvoja Telekoma Francuske neposredno prisu-stvo na tržištima njihovog djelovanja preko istraživačkih laboratorija koje imaju širom svijeta.

„BiH ima veliki potencijal za razvoj telekomunikacija. Istražujemo vaše tržište i pratit ćemo šta će biti sa priva-tizacijom u toj oblasti“ – zaključio je Coisne.

Crans Montana Forum je održan pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića, entitetskih premijera Nedžada Branko-vića i Milorada Dodika, a organizator je bila FIPA. Crans Montana Forum je osnovan 1989. godine, jedan je od naj-prestižnijih ekonomsko-turističkih fo-ruma u Evropi i svijetu na kojem se su-sreću ključni donosioci odluka radi do-govora o definiranju dinamike i realizi-ranju projekata od međusobne važnosti.

Forum u Sarajevu je okupio oko 530 učesnika, vladinih zvaničnika, minista-ra, predstavnika Evropske komisije i međunarodnih organizacija, biznis li-dera, investitora, privrednika i bankara.


Za devet mjeseci ove godine u BiH je uloženo 550 miliona eura stranih investicija. Najveće interesovanje je za ulaganje u sektor energetike i telekomunikacija. Stvoreni su bolji uslovi za investiranje, mada su i dalje evidentne administrativne barijere na lokalnom nivou, kaže Bašić.

Razgovarala: Duda Adžović

Jedna od tema ovogodišnjeg Crans Montana Foruma (CMF), koji je prvi put održan u Sarajevu, bila je

posvećena razvoju i sigurnosti stranih investicija i finansija. Učesnici Forumasu ocijenili da se BiH ekonomski opo-ravlja i da je evidentan veliki investici-oni zamah, ne samo inostranih, nego i domaćih ulaganja. Međutim, da bi se taj proces još više dinamizirao, potre-bno je ukloniti administrativne barije-re, obezbijediti investitorima garanciju države, te izgraditi preduzetničku infra-strukturu. Održavanje ovog velikog sku-pa u Sarajevu bio je povod za razgovor sa Harisom Bašićem, direktorom Agen-cije za promociju stranih investicija (FIPA), koja je bila i organizator Crans Montana Foruma, jedanog od najpre-stižnijih foruma u Evropi i svijetu.

Velike prednosti

Da li je Bosna i Hercegovina za strane investitore zemlja rizika?- BiH jeste država rizika i to je ono što otežava okolnosti. To je i razlog što organiziramo konferencije poput Crans Montana Forum i zbog čega radimo vrlo intenzivno na promociji Bosne i Hercegovine. Ono što je važno, jeste da Bosna i Hercegovina ima svoje velike prednosti, ima velike resurse, ima mo-gućnost za brz i efikasan povrat ulože-nog kapitala. To je ono što u ovom tre-nutku daje značajan impuls stranim in-vestitorima, i u trenucima globalne fi-nansijske krize, i onda kada donose odluke o strateškim ulaganjima.

Koje su najatraktivnije oblasti u koje

bi se u Bosni i Hercegovini moglo najdjelotvornije investirati?- Strani investitori su najzainteresiraniji za ulaganje u telekomunikacije, energe-tski sektor, turizam, ali i metalnu indu-striju, infrastrukturnu izgradnju i auto-mobilsku industriju. To su sektori koji su jako interesantni i koji bilježe najzna-čajniji rast inostranih ulaganja u Bosni i Hercegovini.

Koliko će privatizacija državnih pre-duzeća, najprije telekoma, pospješiti ta ulaganja? Upravo se to navodi kao najstimulativniji faktor za privlačenje stranog kapitala.- Prošla godina je već pokazala da je interes ulagača za privatizaciju telekom sektora vrlo jasan i evidentan. Lani je investirano u privatizaciju Telekoma

INTERVJU: Haris Bašić, direktor FIPA-e

Evidentan investicioni zamah stranih i

domaćih ulaganja


Srpske oko 650 miliona eura, a možemo samo zamisliti kakva bi bila situacija kada bi konačno počeo proces privati-zacije BH Telecoma. Također je intere-santno pitanje ulaganja u energetski sektor.

Obične dozvole

Koliko je do sada ukupno investirano u BiH, ko su najveći investitori i u kojim oblastima?- U ovom trenutku Bosna i Hercegovi-na je prevazišla iznos od pet milijardi eura direktnih stranih ulaganja, što je izvanredan rezultat od rata. Prošla go-dina je bila najznačajnija po stranim ulaganjima sa milijardu i 628 miliona eura. U ovoj godini imamo ukupan ni-vo ulaganja od 550 miliona eura za prvihdevet mjeseci.

U porastu su i domaće investicije. U kojem iznosu?- U značajnom su porastu domaće in-vesticije koje možemo mjeriti čak duplo većim nivoom od onih stranih. Domaći investitori imaju vrlo veliko povjerenje u svoju zemlju.

Šta od nas očekuju strani ulagači? Poslovni ambijent nije povoljan. Naj-češća zamjerka potencijalnih investi-tora su administrativne barijere i ne-integrisanost našeg tržišta? Koliko se radi na poboljšanju uslova u tom do-menu i koliki je u tome udio FIPA-e?- Problemi koje je Bosna i Hercegovina imala u posljednje vrijeme sa poslovnim

ambijentom su sigurno u velikoj mjeri umanjeni, posebno sa radikalnim sma-njenjem vremena potrebnog za regi-straciju i ujednačavanjem glavnih fiskal-nih propisa i jasnim i jedinstvenim ban-karskim sistemom. Uveden je i porez na dodanu vrijednost. Sve su to ele-menti koji su značajno doprinijeli da se poboljša ambijent. To pokazuje i po-sljednji izvještaj Svjetske banke da smo mi pomogli u poboljšanju poslovnog ambijenta.

Prepreke koje postoje su evidentne na području lokalnih zajednica, kod dobijanja malih, običnih dozvola, dozvo-le koje izdaju općine i kantoni. To pred-stavlja veliki problem za počinjanje bi-znisa. Sama registracije nije problema-tična, nego je počinjanje biznisa vrlo problematično. Zato su najveće prepre-ke na nivou lokalne zajednice koje se ti-ču izdavanja određene licence, saglasno-sti i priključenja na puteve i tako dalje.

Mali odziv zvaničnika

Predstavnik Hypo Group-Alpe Adria za područje BiH Tilo Berlin na CMF-u je izjavio da samo jedna njemačka banka posluje na prostoru bivše zem-lje i to je obrazložio činjenicom da ne postoji dovoljna informiranost o stvarnom stanju u Bosni i Hercegovi-ni. On je čak kazao da mnogi van naše regije vjeruju da je ovdje još uvijek rat. Koliko se u tom pogledu radi na promociji naše zemlje kao sigurnog područja za strana ulaganja?- To možemo posmatrati sa dva aspe-

kta. Njemačkim bankama niko nije bra-nio da dođu i da učestvuju u privatiza-ciji kao što su sve druge banke učestvo-vale u tome. Bankarski sektor je naju-spješnije reformisani sektor u Bosni i Hercegovini. Te priče da postoji nedo-voljna informisanost su potpuno neta-čne. Ovdje su najveće svjetske banke koje su investirale u Bosni i Hercego-vini, tako da je konstatacija o informa-tivnoj blokadi ustvari njihova blokada i neinformisanost. Danas u vremenu informacionih tehnologija i interneta vrlo je lako saznati sve o Bosni i Herce-govini. Ona bilježi značajne investicije i privlači strane ulagače. Onaj koji želi da investira u Bosni i Hercegovini, može vrlo brzo i lako da donese svoju odluku. Isto kao što francuskih investitora nema puno, nema ni njemačkih banaka. Sve je to individualna odluka od onoga koji očekuje da na brz i lak način zaradi novac i da ostvari određeni profit.

Crans Montana Forum je jedan od najznačajnijih ekonomsko-turtisti-čkih skupova u Evropi i svijetu koji se prvi put održao u Sarajevu i koji je okupio veliki broj eminentnih i stru-čnjaka u mnogim oblastima. To je veliki uspjeh. FIPA je bila organizator. Kako ste to postigli i koliko Forum može da pomogne da se shvati značaj regionalne saradnje?- Mi smo šest mjeseci radili na pripremi dolaska CMF-a u Sarajevo, intenzivno smo radili i prije odluke Vijeća minista-ra i vlada entiteta i mi smo u posljednjem trenutku uspjeli da u agendu održava-nja foruma ubacimo jedan od ovih fo-ruma koji se održava u Sarajevu.

Da li ste zadovoljni radom Foruma?- Prvim sesijama smo jako zadovoljni, međutim, ono što je razočaravajuće je jako mali odziv zvaničnika Bosne i Hercegovine na značajne sesije koje se odnose na energetski sektor i telekomu-nikacije. Posebno imamo problem sa ljudima koji su platili da dođu, a nisu bili tu.

Mi smo organizirali cjelokupan pro-ces da bismo pripremili i prezentirali značajne projekte koje BiH ima ponu-diti stranim investitorima, a dolazimo u situaciju da na sesiju o energetici ne dođe federalni ministar energije i indu-strije Vahid Hećo da bi prezentirao sek-tore i izgradnju energetskih objekata, zbog toga što je u zavadi s vlasnikom hotela. To je kriminal i za mene nepri-hvatljivo ponašanje jednog ministra. Haris Bašić: Ukloniti administrativne barijere


TEMA

Piše: Elvira Ahmetović

„KRIZA!“ – vrišti s naslovnih strana svih svjetskih medija, koji nadugo i na-široko analiziraju posljedice kreditnog sloma u Americi. Mnoge je to podsje-tilo na period Velike depresije, kada je zbog sloma na Wall Streetu palo čak 9.000 banaka diljem Sjedinjenih Drža-va, što je generacije radnika ostavilo bez posla i dovelo do ruba gladi. U strahu da se historija ne ponovi, američki su zakonodavci podržali finansijski plan za spas investicijskihbanaka, težak 700 milijardi dolara. Prije nego što je plan usvojen, uvedene su odredbe o poreskim olakšicama u vrijednosti od 100 milijardi dolara za firme i srednju klasu, državnegarancije na štedne uloge povećane su sa 100.000 dolara na 250.000 dolara. Vlada novcem želi da od finansijskihinstitucija koje su u krizi otkupi loše hi-potekarne kredite i drugu obezvrijeđe-nu imovinu i time ih podstakne da no-vac pozajmljuju firmama i građanima,umjesto da čuvaju sredstva zbog teške situacije u kojoj se nalaze. No većina stručnjaka smatra da od ovakvih plano-

va ne treba očekivati čudo. U danima koji su uslijedili nakon ove odluke medi-ji su se utkrivali ko će narodu bolje objasniti težinu 700 miliona dolara. Tako su, naprimjer, analitčari sračunali da je Marshallov plan, kojim je SAD finansirao oporavak zapadne Evropenakon Drugog svjetskog rata, bio vrije-dan tadašnjih 13 milijardi dolara. Zara-čuna li se inflacija, to bi danas bilo oko100 milijardi dolara. Cijena spašavanja Wall Streeta je oko 2.300 dolara po gla-vi stanovnika – otprilike onoliko koliko su Amerikanci po glavi platili za plin i benzin 2006. (2.227 dolara) ili malo manje od prosječnog iznosa poreza koji svaki američki državljanin mora platiti godišnje (2.432 dolara)..

Evropa (ne)slijedi Ameriku

U Evropskoj uniji neće biti novčanog fonda za spas banaka po uzoru na SAD, jer Evropa nije ujedinjena u naporima da prevaziđe krizu. Irska i Grčka su re-agovale nezavisno, razbjesnivši susjede u EU time što su svojim bankama po-nudile garancije vlade da bi zaštitile štedne uloge. To prevazilazi standarde EU, po kojima se garancije daju za prvih 20.000 eura na bankovnom raču-nu, a može i da zabrine štediše u dru-

gim dijelovima Evrope, koji bi iz tog ra-zloga mogli da premjeste novac u ban-ke za koje misle da su sigurnije. Brita-nija i drugi su izrazili negodovanje, jer bi taj plan (Grčke i Irske) mogao da na-ruši pravila o fer konkurenciji. Evrop-ske vlade se zasada ne mogu složiti ka-kva i kolika treba da bude intervencija. Francuska je predložila da se osnuje fond od 300 milijardi eura za spašava-nje banaka koje imaju teškoće. Njema-čka smatra da banke same moraju da pronađu način za izlazak iz krize. Brita-nija je predložila novi fond za pomoć malim preduzetnicima, koji su, kako stvari stoje, najteže pogođeni finansij-skom olujom. Zaključak lidera četiri najmoćnije zemlje EU (Francuske, Veli-ke Britanije, Njemačke i Italije) jeste da će svaka vlada za savladavanje finansij-ske krize koristiti vlastite metode. Isto-vremeno je dogovoreno da se članice Evropske monetarne unije povremeno ne pridržavaju tako strogo pakta sta-bilnosti eura. Lideri EU, također, su za-htijevali snažnije globalno finansijskoupravljanje i bolju koordinaciju, pozi-vajući svjetske lidere da se sastanu što je prije moguće, kako bi počeli sa do-vođenjem u red bankarskog sektora, jer kriza je globalna i zahtijeva globalni odgovor.

Krah (ne)salomivog tržišta

Finansijski stres:

Kriza hipotekarnih zajmova na američkom tržištu nekretnina bila je uvod za još dublju krizu koja nikoga ne štedi. Intervencijom od 700 milijardi dolara američka vlada želi zaštititi banke od daljnjeg propadanja, dok Evropa u strahu od krize i dalje traga za najboljim načinom da se od nje zaštiti.


GREENSPAN: „Ovo je kriza koja se događa jednom u stoljeću i poprimit će globalne ra-zmjere.“

Bivši guverner Feda Alan Green-span je, komentirajući najveći krah na svjetskim berzama u posljednjih sedam godina, predvidio kako će, osim onih koje već jesu, još investi-cijskih kuća zbog njega propasti te da se situacija neće stabilizirati do 2009. godine.

Greenspan kaže kako je riječ o krizi koja se događa jednom u stolje-ću i koja će u ponor povući još neko-liko firmi prije nego što situacija kre-ne nabolje. U intervjuu za ABC ka-zao je kako je ova kriza nadmašila sva očekivanja te kako još nije gotova, s pretpostavkom da će još dugo trajati.

REDOSLIJED FINANSIJSKIH ŠOKOVA KOJI TRESU SVIJET

Freddie Mac i Fannie MaeFannie Mae i Freddie Mac u augustu su se našle pred vratima bankrota. Kako bi se izbjegla propast dva hipotekarna giganta, američko ministarstvo finansija stavilo je Freddie Maca i Fannie Mae pod strogu kontrolu saveznih vlasti te najavilo ulaganjedo 200 milijardi dolara u ta dva finansijskom krizom pogođena diva hipotekarnog finansiranja. Odluka američkih vlasti dapodupre posrnule poludržavne agencije Freddie Mac i Fannie Mae šokirala je i dodatno uzbunila javnost, iako je tako odlu-čeno na zahtjev azijskih investitora te je cilj bio smirivanje situacije. Nakon ovog poteza američkih vlasti postalo je jasno da je kriza hipotekarnih zajmova puno dublja i opasnija nego što se mislilo.

Lehman Brothers Američki san pretvorio se u noćnu moru. Tako bi se u najkraćem mogao opisati krah na Wall Streetu izazvan kolapsom Lehman Brothers banke i prisilnom prodajom Merrill Lynch Bank of America. Ekonomisti se plaše da je propast dvije naj-uglednije finansijske institucije u Americi, samo vrh ledenog brijega. Potporu za takve tvrdnje nalaze u činjenici da su gu-bici nakon krize na tržištu nekretnina premašili 510 milijardi dolara, te da bi i druge finansijske institucije mogle zapasti uteškoće.

AIG Nakon propasti banaka Bear Stearns i Lehman Brothers, u velikim problemima našla se i najveća osiguravajuća kuća na svijetu American International Group (AIG) koja je pretrpjela ogromne gubitke, jer nije bila u mogućnosti naplatiti potraživanja, ali i zbog potpunog nepovjerenja u američko tržište nekretnina. Vlasti su odlučile dati zajam AIG-u od 85 milijardi dolara, kako bi se spriječio bakrot kompanije koji bi mogao naštetiti kako globalnom, tako i američkom gospo-darstvu. Američka će vlada na osnovu sporazuma koji ima punu podršku predsjednika Busha i ministarstva finansija zauzvrat dobiti gotovo 80-postotni udio u AIG-u. Analitičari upozoravaju da je takav način spašavanja finansijskih divovasamo privremeno rješenje koje neće dugoročno riješiti probleme koji su itekako uzdrmali finansijska kretanja na globalnojrazini.

Washington Mutual Najveća američka štedionica Washington Mutual, pod teretom aktuelne finansijske krize nije izdržala – radi se o najvećem finansijskom bankrotu u povijesti SAD-a. Finansijski koncern JP Morgan Chase preuzet će posrnulu banku za 1,9 milijar-di dolara kako bi je spasio od totalnog propadanja. Washington Mutual (WaMu) je, upravljajući ogromnim finansijskimsredstvima, od početka ove godine izgubio 90% svoje berzovne vrijednosti, gubeći zbog hipotekarnih kredita milijarde dolara.

Igranje vatrom

Generalni direktor Međunarodnog mo-netarnog fonda Dominik Stros-Kan rekao je da kriza predstavlja igranje va-trom za euro, zajedničkom evropskom valutom već deset godina, kao i da za-htijeva brz i koordiniran odgovor. Ev-ropska centralna banka je u oktobru na svom redovnom sastanku ostavila klju-čnu kamatu nepromijenjenu na 4,25 posto. Međutim, došlo je do naglog za-okreta u retorici. Naime, iz ECB-a su dosada ukazivali na opasnost da infla-cija izmakne kontroli, te naglašavali da je najvažnija zadaća ECB-a kontrolirati rast cijena, a ne poticati posrnulo go-spodarstvo. Međutim, sada čelnici ECB-a tvrde da najnoviji podaci jasno potvrđuju da je došlo do slabljenja go-spodarskih aktivnosti u eurozoni, uz pad domaće potražnje i pooštravanje uvjeta finansiranja.

Ovakva izjava uslijedila je i u Evropi i počeli su se pojavljivati prvi znaci krize. Jedna od prvih žrtava mogao bi

biti njemački hipotekarni zajmodavac Hypo Real Estate Holding. Čelnici Hypo Real Estatea upozorili su da je njihova banka u iznimnoj teškoj situa-ciji te bi mogla postati prva njemačka banka koja je propala zbog krize na fi-nansijskom tržištu. Plan njegovog spa-šavanja vrijedan 35 milijardi eura pro-pao je, jer su dvije vodeće njemačke banke, središnja Bundesbanka i Deut-sche Bank, dubinskim uvidom otkrile da su problemi navedene banke puno veći nego što se isprva činilo, prenosi Bloomberg. Stručnjaci Deutsche Bank su procijenili da bi veoma brzo u po-srnulu banku trebalo ubrizgati oko 20 milijardi eura, te su upozorili da bi do kraja godine bilo potrebno oko 50 mili-jardi, a do kraja 2009. čak 70 do 100 milijardi eura. Predstavnici njemačke bankarske industrije moguće rješenje vide u nacionalizaciji Hypo Real Es-tatea po uzoru na nacionalizaciju finan-sijskih institucija Fannie Mae i Freddie Maca u SAD-u te Bradford & Bingleyja u Velikoj Britaniji.


TEMA

Nema razloga za panikuOvakva uvjeravanja stižu od ve-

ćine bankara s kojima smo ra-zgovarali o utjecaju američke

krize na bh. tržište. Evropsko finansij-sko tržište, iako je u manjoj opasnosti od američkog, počinje trpjeti ozbiljne gubitke, a BiH, iako mali dio tog tržišta, sigurno neće biti pošteđena. Pitanje je samo u kolikoj mjeri će se efekti ameri-čke kreditne krize osjetiti kod nas. Evo šta su o tome rekli ugledni bankari, di-rektori, profesori…

Edvinas Navickas, generalni direktor BIB banke Banja Luka

Novac u našim bankama je siguran

Činjenica je da postoje neka predviđa-nja Evropske centralne banke da se evropsko tržište ne može u potpunosti isključiti iz posljedica kreditne krize, kaže Edvinas Navickas, generalni dire-ktor Balkan Investment Banke, koji smatra da tržište BiH, kao dio evrop-skog tržišta, predstavlja mali i relativno nerazvijeni segment, tako da ono neće u značajnoj mjeri osjetiti trenutna svje-tska dešavanja.

«Novac u našim bankama je siguran. Naime, sve banke u svom djelovanju podliježu Zakonu o bankama i obave-zne su da posluju po pravilima agencija – Agencije za bankarstvo RS, Agencije za bankarstvo FBiH i Agencije za osigu-ranje depozita. S obzirom na to da je inostrani kapital dominantan u našim bankama, zbog toga je i kretanje kama-tnih stopa uslovljeno kretanjima na ev-ropskom finansijskom tržištu. Kako sadaposmatramo, u ovom trenutku ne očekujemo da bi moglo doći do značaj-nih promjena» - izjavio je Navickas.

Srećko Bogunović, direktor Hypo Alpe-Adria-Bank a.d.

Banja Luka

Vrijeme povoljnih kredita je iza nasIako je kriza trenutno smještena ugla-vnom na Wall Streetu i u Londonu, njene implikacije će imati globalni kara-kter, a to će proizvesti dodatni rast i po-litičkog i ekonomskog rizika. Zato je Srećko Bogunović, direktor Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka, vrlo opre-zan u donošenju nekih dugoročnih prognoza.

«U ovom trenutku novac na među-narodnim tržištima je vrlo skup i biće ga sve teže nabavljati uz neke povoljne uslove. To znači da je vrijeme povoljnih kredita iza nas te da nam predstoji je-dna nova realnost koja će sigurno uti-cati i na tržište BiH. Dosljednom pri-mjenom instrumenata upravljanja rizi-cima, banka je obezbijedila adekvatne mehanizme odbrane od svih vrsta nega-tivnih efekata koje bi moglo donijeti nestabilno tržište. Struktura bilansa naše banke, kao i većine banaka u našoj regiji, jeste takva da se izrazito negati-vni efekti koji su pogodili neke velike svjetske banke, ni u kom slučaju ne mogu replicirati kod nas. Takođe, Hypo

Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka čla-nica je programa osiguranje depozita kojim Agencija za osiguravanje depo-zita u BiH osigurava sve depozite naše banke do iznosa od 7.500 KM. Pored toga, dodatna potvrda sigurnosti ogle-da se u kvalitetu našeg poslovanja i či-njenici da Hypo banka kontroliše 35% tržišta Republike Srpske sa aktivom preko dvije milijarde maraka. Ujedno, jedina smo banka sa kapitalom preko 100 miliona KM, tačnije 150 miliona KM. Upravo snagom kapitala, jednog od ključnih bankarskih segmenata i najvažnijeg faktora kompezacije rizika u bankama, dodatno potvrđujemo ulo-gu stabilne i sigurne finansijske insti-tucije» - rekao je Bogunović.

Mihael Muller, generalni direktor Raiffeisen banke

Otežan pristup finansiranju

Utjecaj američke krize na BiH


Najveći uticaj ‘credit cruncha’ u Bosni i Hercegovini, kao i u svim evropskim zemljama, ogleda se u otežanom pri-stupu i poskupljenju sredstava finansi-ranja na međunarodnom tržištu. Kao posljedica navedenog porasla je cijena i lokalnih sredstava finansiranja, depo-zitafizičkih i pravnih lica.

Kao i u drugim zemljama kriza se odrazila i na poslovanje berzi. Tako je i na berzama u BiH došlo do pada ber-zanskih indeksa i cijena akcija. Među-tim, s obzirom na to da je u BiH finan-sijsko tržište još uvijek u razvoju, sra-zmjerno veličini berzi, navedeni efekat nije imao veći značaj za ekonomiju u državi. Kao indirektna posljedica ‘credit cruncha’ je i porast cijena i to posebno energije i hrane, ocjenjuje Mihael Muller, generalni direktor Raiffeisen banke.

«Naravno da je novac siguran u instituciji sa ovako zdravom bilansom kakvu ima Raiffeisen banka. Banka, uskladu sa svojom tradicionalno opre-znom poslovnom politikom, nije imala aktivnosti na međunarodnom finan-sijskom tržištu, tako da nema izloženo-sti prema volatilnim, rizičnim finansij-skim instrumentima. Poslujemo kao čisto komercijalna banka i imamo zdrav portfelj, kao što je slučaj i sa na-šom majkom, austrijskom Raiffeisengrupacijom. Ni u jednom momentu egzistencije Raiffesien grupacije, kojatraje preko 150 godina, nije došlo do ugroženosti uspostavljenog sistema po-slovanja. O funkcionalnosti spomenu-tog sistema više nego dovoljno govore rekordni rezultati poslovanja kako Raiffeisen banke u BiH, tako i cijeleRaiffeisen grupacije» - izjavio je Muller.

Amer Bukvić,direktor BBI banke

Velike banke će pojesti male

Kriza u SAD-u će se reflektirati i nacijelu Evropu, pa i na BiH, kaže Amer Bukvić, direktor Bosnia Bank Interna-cional, jedine banke koja na ovim pro-storima posluje po princpima islam-skog bankarstva. On naglašava da se danas na bh. tržištu za svoje mjesto pod suncem natječu 34 banke i može se očekivati da će se taj broj smanjiti na

nekih 15-ak u skoroj budućnosti. »Doći će do toga da će se male ban-

ke spojiti sa velikim ili izgubiti sa trži-šta, da će velike pojesti male, što nije ni čudo, kada se zna da je prosječna stopa finansiranja u BiH u 2007. bila 7 posto,dok je u Bugarskoj, koja je članica EU 10%, a u Srbiji 11%. To vam govori da su u BiH već na snazi bile damping ci-jene. BBI-u, da bi opstala u utrci bana-ka na tržištu, neophodno je bilo da ulo-ži sredstva u širenje svoje mreže, upo-šljavanju novih stručnjaka i kadrova i zbog toga je planirala ekspanziju svojih poslova u ovoj godini. Jedini efekat koje su banke u BiH do sada mogle da osjete od krize koja je pogodila SAD su banke koje su ulagale na SASE, a na nju se lančano reflektira pad dionica u Americi.BBI nije na SASE, tako da je ta kriza nije ni pogodila» - rekao je Bukvić.

Zlatko Barš,direktor Agencije za bankarstvo FBiH

Prvi krizni val zaobišao BiH

Rizik da se finansijska kriza, koja je po-čela u SAD-u, prenese na preostali dio svijeta, još uvijek je visok. Međutim, uz činjenicu da je naša valuta stabilna i da za nju postoji stopostotno pokriće, ohrabruje i to da svjetske banke, koje su bile eksponirane na američkom tržištu hipotekarnih kredita, nisu aktivne na prostoru regiona, tako da se može reći da je taj prvi krizni val zaobišao Bosnu i Hercegovinu, kaže Zlatko Barš, dire-ktor Agencije za bankarstvo FBiH. On dalje dodaje da sva međunarodna trži-šta funkcioniraju po principu spojenih posuda, pa u uvjetima opće globaliza-cije realno je očekivati da nepovoljna privredna ili politička situacija na bilo kojem od razvijenih tržišta, s vremen-skim odmakom, ima utjecaja i na naše tržište.

«Mi treba da budemo spremni za određene krize i tu je veoma bitna fi-nancijska stabilnost, što opet ovisi od svih segmenata financijskog sektora.Da smo ozbiljno prišli tom problemu, potvrđuje i činjenica da Centralna ban-ka BiH zajedno s agencijama iz oba en-titeta prati i pravi izvještaj o financij-skom stanju BiH, što daje veliku mogu-

ćnost preventivnog djelovanja i otkla-njanja eventualnih problema. Inače, sredinom lipnja ove godine Centralna banka BiH i agencije za bankarstvo FBiH i RS potpisale su Memorandum o principima koordinacije bankarskog nadzora, te suradnji i razmjeni podata-ka, a sve u cilju uočavanja slabosti u bankama, efikasnijeg identificiranja po-tencijalnih rizika i blagovremenog pre-poznavanja kriznih situacija, te predla-ganja mjera za prevazilaženje takvog stanja. Bitno je istaći da je bankarski sektor u Federaciji BiH zdrav, a što se tiče bankarske krize u svijetu, za sada nije bilo direktnih refleksija, iz razlogašto su naše banke regionalne i nisu aktivne na internacionalnom tržištu. Naime, tu mogu biti samo neke indire-ktne posljedice, kao što je rast kama-tnih stopa, s obzirom na to da je svemanje slobodnih sredstava na svjet-skom tržištu novca» - rekao je Barš.

Dr. Fikret Čaušević,profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu

Bh. kompanije zavise od bankarskih kredita

Najgora varijanta koja bi se mogla do-goditi je da se duboka finansijska kriza uSAD prenese na Evropu, odnosno da zapadnoevropske banke izgube najveći dio svojih potraživanja u SAD i da se, po tom osnovu, naglo smanji njihova likvidnost. To bi kao posljedicu moglo imati da neke od banaka majki komer-cijalnih banaka koje dominiraju u BiH dožive finansijski kolaps, što bi daljeimalo posljedicu da njihove banke kćer-ke u BiH ne bi imale mogućnosti povla-čenja kreditnih linija od banaka majki, pa bi se i one našle u nezavidnoj pozi-ciji.

«Bankrot ili gašenje jedne veće ban-ke u BiH bi značilo reduciranje kredi-tnih potencijala na bh. bankarskom tržištu za najmanje 10%. To bi, svaka-ko, bio veliki šok, budući da bh. kom-panije u finansiranju svojih aktivnostigotovo u cijelosti zavise od bankarskih kredita. Ipak, ovakav razvoj događaja u BiH je manje vjerovatan upravo zbog različitog načina organizacije finansij-


skih sistema u zapadnoj Evropi. Naime, krizu je lakše prevazići u dogovoru na relaciji klijent – finansijska institucija upoređenju sa pretežno impersonalnim sistemom u SAD-u« - tvrdi dr. Čaušević.

Dr. Dragoljub Stojanov,redovni profesor Ekonomskog fakulteta

u RijeciU vrijeme krize nijedna banka

nije sigurna

Prema mišljenju mnogih, kreditna kri-za u SAD-u je najveća finansijska krizaod 1930. godine, a za dr. Dragoljuba Stojanova ona je i veća, dublja, daleko-sežnija i opasnija za svjetski prosperitet. Temeljna razlika u odnosu na 1930. je iskustvo, jer tada država nije interveni-rala. Danas USA FED i Trezor ubacuju enormne količine likvidnosti kako bi spasili sistem. Da li je to moguće, ostaje da se vidi. Ovo stoga što spasavanje si-stemske krize ne znači liječenje uzroka, a to je prevelika potrošnja u svim vido-vima (osobna, korporacijska, državna).

«U takvim uvjetima nijedna banka nije sigurna, pa ni ona u BiH. Banke u BiH su naše strane banke, u kojima država garantira samo mali dio štednje građana. Stoga, pad neke od evropskih banaka može još lakše značiti pad šte-dnje naših građana. U vrijeme krize ni-šta nije sigurno, a banke su to ponaj-manje» - tvrdi dr. Stojanov.

Zlatan Dedić,direktor Sarajevske berze

Investitori se suzdržavaju od investiranja

Iako ne postoji direktna veza naših re-gionalnih tržišta kapitala i međunaro-dnih tržišta kapitala, dešavanja na svje-tskim tržištima su sigurno dovela do vrlo pesimističkog raspoloženja ulagača

u regionu, što je rezultiralo padovima cijena.

«Konkretno na SASE, kreditna kri-za se osjeća posredno tako što vlada oprez u investiranju i uzdržavanje od veših investiranja, ukoliko se ne radi o preuzimanju kompanija. Neizvjesnost i briga za budućnost su osjećaji koji ne daju podršku investicijskom optimizmu» - izjavio je Dedić.

Američka kriza definitivno jeste utjeca-la i još uvijek utječe na globalnu privre-du u izrazito negativnom smislu, pa ta-ko i na našu, ali u znatno blažoj formi, tvrdi Igor Gavran iz Sektora za makro-ekonomiju VTK BiH. On dalje dodaje da najjači utjecaj ova kriza ima na dru-ge razvijene svjetske ekonomije, jer su i njihove veze s američkim tržištem naj-jače, dok su efekti na nerazvijene zemlje poput naše neuporedivo manji. Razloga je više, a najznačajniji su malo ili nika-kvo prisustvo velikih svjetskih investi-tora i finansijskih grupacija na našemtržištu, koje im je neatraktivno i nera-zvijeno, te tradicionalna orijentacija naše privrede prema regiji i ostatku Evrope. Prema Gavranu, ni bankarske grupacije koje dominiraju našim tržištem nisu među najugroženijim ovom krizom, a ostali segmenti finansijskog tržištasu nerazvijeni i odvojeni od svje-tskih tokova kapitala.

«S obzirom na navedeno, očekivani negativni efekti na Bosnu i Hercegovi-nu najvjerovatnije će se kretati u okvi-rima povećanja kamatnih stopa na kre-dite i pooštravanja uslova za njihovo dobivanje, te doprinosa opštem trendu povećanja cijena većine roba i usluga. Obje ove pojave ni u kom slučaju nisu rezultat samo realnih globalnih kreta-nja, već u velikoj mjeri i zloupotrebe i njihovog svjesnog predimenzioniranja u cilju ostvarivanja dodatnog profita»- kaže Gavran.

U pogledu promjena deviznih kur-seva, Bosna i Hercegovina dijeli sudbi-nu Evropske unije, jer je vrijednost do-maće valute zakonski fiksno povezanas Eurom, te svaka promjena vrijedno-sti dolara u odnosu na euro jednako poskupljuje ili pojeftinjuje bosansko-hercegovačke izvozne proizvode na tzv. dolarskim tržištima. Međutim, i u ovom slučaju dominantno usmjerenje bh. privrede na bliže i dalje okruženje, odnosno tržišta bliže vezana za euro, anulira potencijalne negativne efekte i ne umanjuje našu izvoznu konkuren-tnost. Gavran kaže da možemo očeki-vati i pozitivne efekte pada vrijednosti dolara u smislu smanjenja cijena nafte inaftnih derivata na našem tržištu, za što

je opet neophodan uslov uvođenje reda u trenutno monoploističko-oligopolsku strukturu našeg naftnog sektora i pre-kid dosadašnje prakse eksploatacije ukupne privrede radi povećanja profitadistributera naftnih derivata.

«S obzirom na ranije navedeno, ja-sno je da pad vrijednosti dolara nije mogao bitnije uticati na naš vanjskotr-govinski saldo negativno, već je, napro-tiv, smanjenjem vrijednosti uvoza na-ftnih derivata mogao samo doprinijetismanjenju deficita. Konkurentnost namje umanjena samo na tržištima veza-nim za dolar, a na njima svakako nismo prisutni u značajnijoj mjeri iz brojnih drugih razloga. Nažalost, i pored toga što američka kriza na Bosnu i Hercego-vinu ne može uticati ni približno koli-ko na razvijene zemlje, mi imamo našu domaću krizu koja traje već godinama, a to je kriza naše privrede. Rezultat ka-tastrofalnog stanja u većini sektora jeste i ogroman vanjskotrgovinski deficit, čijitrend stalnog pogoršavanja ne može biti zaustavljen bez podrške države, a nje nema čak ni u naznakama. Naš deficitove godine će biti rekordno pogoršan, ali prije svega zbog unutarnjih slabosti našeg privrednog sistema, neuređenog i nejedinstvenog tržišta i pogubne pasivnosti nadležnih institucija. Isti je slučaj s nezaposlenošću, koja se u Bosni i Hercegovini smanjuje jedino statisičkim akrobacijama i promjenama metodologije njenog izračunavanja, dok su stalne najave grandioznih stra-nih ulaganja odavno u domenu naučne fantastike i bez ikakvog realnog osnova. Sve su ovo mnogo veći problemi za Bo-snu i Hercegovinu od američke krize i neuporedivo ozbiljniji razlozi za zabri-nutost svih nas» - kaže Igor Gavran.


Cijene nafte su ljetos dosegle gotovo150 USD po barelu iz dva razloga:

1. Neodrživog (unsustainable) rasta potražnje, posebno u zemljama u ra-

TEMA

Nagli pad cijena nafte

Analize:

�

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

Ključni razlog za pad cijene nafte je kreditna kriza koja tutnji evropskimfinansijskim institucijama, slablje-nje eura u odnosu na američki do-lar, te očekivanja globalne recesije zbog koje će drastično pasti potra-žnja za gorivom. U Sjedinjenim Američkim Državama, najvećem svjetskom potrošaču energije, po-tražnja za naftom ove godine već je pala pod teretom rekordnih cijena, a oslabila je i potrošnja u Japanu i Evropi. Već se postavljaju pitanja vezana za Kinu, gdje je brz gospo-darski rast pomogao potaknuti rast cijena nafte s razine od samo 20 dolara za barel u 2002. godini. Adnan Imširović, regionalni mena-džer Petraco Oil Company za Singa-pur, specijalno za InfoKom je napra-vio pregled stanja na tržištu nafte u svijetu.

zvoju kao sto su Kina, Indija i zemlje Zaliva.

To znaci da je i porast potraznje upravo bio u ovim zemljama:


�

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

�

�

ISCRPLJENA POLOVINA NAFTNIH RESURSA

The Oil Drum piše da je svijet već odavno prešao tzv. peak oil granicu, jer je u proteklih 100 godina iscrplje-no otprilike polovina globalnih naf-tnih resursa, a sada se nastavljaju ubrzano trošiti. Svijet danas troši oko 1.000 barela nafte svake sekunde, od čega Amerikanci 25%, iako predsta-vljaju svega 5% svjetske populacije. Nova globalna otkrića nafte dostigla su vrhunac šezdesetih godina i danas svijet troši otprilike četiri puta više nafte godišnje nego što otkrije, kon-statuje The Oil Drum.

Nove rafinerije u 2008. godini goto-vo isključivo startaju u Kini, Indiji i Za-livu. To je uglavnom zato što su cijene derivata u Aziju subsidovane od strane države i daleko ispod svjetskih cijena. Cijene u Singapuru su otprilike na svje-tskom nivou (vrijednosti ispod se odno-se na maj ove godine).

2. Finansijski tok (flow) sredstava uenergetiku kao i ostale sirovine (com-modities) kao hedge protiv pada vrije-dnost dolara. Veza između novčanih to-kova takozvanih ‘hedge fondova’ i cije-ne se može jasno vidjeti na slici ispod.

Međutim, finansijski flow je moždai važniji. Nafta i naftni derivati su po-stali ‘asset’, odnosno investicija kojom se može smanjiti rizik ukupnog investici-

onog porfolija. Zbog toga je najviše i uspostavljena negativna korelacija izme-đu dolara i cijene nafte.

U posljednjih nekoliko nedjelja smo vidjeli drastičan pad cijena upravo zbog toga što su se ovi faktori obrnuli. Uz finansijsku krizu očekujemo nagli padekonomske aktivnostu u SAD-u, Evro-pi, a i u Kini i Indiji očekujemo uspora-vanje rasta. Stope rasta su bile prevelike da bi mogle dugo trajati, a rezultat je bio ‘balon’ (bubble). Sa finansijske stra-ne je nastao ogroman odliv koji je te-ško mjeriti monetarno – u sredstva sa nizim rizikom (cash).

Rezultat je trenutna cijena Brentya ispod 90 USD.

Kamo dalje?

Sve zavisi od raspleta finansijskekrize i njenog uticaja na ekonomsku ak-tivnost. Ali bez razlike na cijene, naftnotržište prolazi kroz tektonske promjene. Velike investicione banke i investicioni fondovi se dugo neće vratiti u onu ulo-gu koju su igrali u posljednjih deset go-dina. To će uticati na tok sredstava, li-kvidnost i mnoge druge aspekte tržišta. Ali o tome drugom prilikom…


Novi zakonski okvir za plasiranje proizvoda u EU Unutarnje tržište Evropske unije postoji već 15 godina. Mnogo toga je već postignuto, ali još uvijek ima prostora za poboljšanje. Novi zakonski okvir koji modernizira novi pristup za plasman proizvoda, nedavno je usvojen od strane Evropskog vijeća i objavljen u augustu 2008. godine. Ovaj široki paket mjera revidira okvir za CE označavanje i cilj mu je otklanjanje preostalih prepreka slobodnom kretanju proizvoda, a ujedno predstavlja i važan poticaj prodaji proizvoda u Evropi.

EICC:

Nova legislativa najviše će kori-sti donijeti malim i srednjim preduzećima, koja će biti do-

datno ohrabrena da obavljaju poslove i izvan svog nacionalnog tržišta. Posto-jeći sistemi za nadzor tržišta za indus-

trijske proizvode će ojačati i povezati se sa kontrolom uvoza. Ove mjere će, također, pojačati ulogu i kredibilitet CE označavanja.

Trgovina robom koja se proizvodi izvan Evropske unije će, također, biti

poboljšana. Od sada, vlasti zemlje čla-nice EU, koje nekome namjeravaju od-biti pristup na tržište, imat će obavezu da kontaktiraju predstavnike preduzeća i navedu detaljne i objektivne razloge za moguće odbijanje što će preduzećima olakšati poslovanje. Osnovni princip međusobnog priznavanja nacionalnih propisa u područjima koja nisu harmo-nizirana na nivou EU, kao što su npr. propisi vezani za namještaj, u bućnosti će biti bolje provođen.

Paket mjera će imati uticaj na veliki broj privrednih sektora koji predstavlja-ju tržište vrijedno oko 1.500 milijardi eura godišnje. Zakonski tekstovi su:

• Uredba koja utvrđuje zahtjeve za akreditovanje i nadzor nad tržištem, koja se odnosi na plasiranje proizvoda na tržište (EC 765/2008);

• Odluka o zajedničkom okviru za plasiranje proizvoda (768/2008/EC);


• Uredba koja utvrđuje procedure koje se odnose na primjenu određenih državnih tehničkih pravila na proizvo-de koji se zakonito prodaju u drugoj ze-mlji članici EU – međusobno priznanje (EC 764/2008).

Cilj paketa mjera je da olakša funk-cionisanje unutarnjeg tržišta roba u EU, te da ojača i modernizuje uslove koji će omogućiti plasiranje širokog niza industrijskih proizvoda na tržište EU. Paket se nadograđuje na postojeće sisteme da bi uveo jasne politike EU koje će ojačati primjenu i provođenje zakonodavstva koje se odnose na unu-tarnje tržište. Između ostalog, ovaj pa-ket uvodi bolja pravila u nadzor nad tržištem u cilju zaštite i potrošača i pro-izvođača od opasnih proizvoda, uklju-čujući uvoz iz trećih zemalja. Ovo se posebno odnosi na procedure za proiz-vode koji mogu biti opasni po zdravlje potrošača ili okolinu, koji će u tom slu-čaju biti povučeni sa tržišta.

Organi za nadzor nad tržištem za-duženi za kontrolu vanjskih granica će obustaviti distribuciju proizvoda i slo-bodno kretanje na tržištu Evropske za-jednice, u slučaju da se tokom provjere utvrdi bilo koji od dolje navedenih na-laza:

a) da proizvod pokazuje karakteri-stike koje upućuju na to da, kada se pra-vilno instalira, održava i koristi pred-stavlja ozbiljan rizik po zdravlje i sigu-rnost ljudi ili okoliša ili bilo koji drugi javni interes;

b) da uz proizvod nije priložena odgovarajuća pisana ili elektronska do-kumentacija koja se zahtjeva u skladu sa važećom harmoniziranom legislati-vom ili nije označena u skladu sa tom legislativom;

c) da je CE znak pričvršćen na neis-pravan način ili je lažan.

Institucije zadužene za kontrolu vanjske granice će odmah obavijestiti institucije zadužene za nadzor nad trži-štem o bilo kakvoj obustavi takve vrste.

Ovaj paket mjera također:• povećava povjerenje u proizvod i

kvalitetu ocjene usklađenosti proizvoda pomoću pojačanih i jasnijih pravila koja se odnose na zahtjeve za angažova-njem tijela za ocjenu usklađenosti (testiranje, certifikacija i laboratorije zaispitivanje), što uključuje i povećano korištenje usluga akreditiranja; ojačan sistem koji će obezbijediti da ova tijela

pružaju uslugu visokog kvaliteta kakva i treba proizvođačima, potrošačima i državnim organima;

• poboljšava kredibilitet i pojašnjava smisao CE označavanja. Povrh toga, CE označavanje će biti zaštićeno kao zaje-dnička robna marka Zajednice, što će vlastima i konkurentima dati dodatna sredstva da poduzmu zakonske mjere protiv proizvođača koji ih zloupotre-bljavaju;

• uspostavlja zajednički zakonski okvir za industrijske proizvode u formi paketa mjera koje će se koristiti u bu-dućem zakonodavstvu. To uključuje odredbe koje, između ostalog, podrža-vaju nadzor nad tržištem i primjenu CE označavanje, te utvrđuju jednostavne zajedničke definicije nekih termina kojise nekada različito koriste i zajedničke procedure koje će dozvoliti budućem zakonodavstvu da bude konzistentnije i lakše za primjenu. Odredbe su podije-ljene iz pravnih razloga, ali se moraju paralelno razmatrati, jer su u potpuno-sti komplementarne i zajedno čine osnovu za konzistentni zakonski okvir prodaje

proizvoda. Odredbe Odluke će se unositi u postojeće direktive i stupati na snagu kako budu revidirane. To je osnova bu-duće regulative.

Paket, također, osnažuje unutrašnje tržište niza ostalih proizvoda, koji nisu predmet harmonizacije EU, kao što su različiti prehrambeni proizvodi (npr. hljeb i tjestenina), namještaj, bicikli, ljestve, plemeniti metali, itd. Zajedno oni predstavljaju više od 15% unutra-šnje trgovine dobara na tržištu EU. Nova uredba o međusobnom priznanju pokriva takve proizvode.

Više informacija o Paketu o robama možete pronaći na sljedećoj web strani-ci Evropske komisije:

http://ec.europa.eu/enterprise/ne-wapproach/index_en.htm


ANALIZA: SASE

Sva dosadašnja iskustva iz rada ber-zi upućuju na zaključak da su rije-tki slučajevi u kojima su berze, kao

što je to slučaj sa našom, planirale po-većanje prometa u ovoj u odnosu na rezultate ostvarene u prethodnoj godini za više od 25%. Problem neostvarivanja prometa u skladu s planiranim aktuelan je duži peroid, bez ikakvih nagovještaja dugoročnog poboljšanja na tom planu. Zato je Uprava SASE predvidjela da bi umjesto prvobitno planiranih 1,3 mili-jarde maraka, SASE ovu godinu mogla zaključiti sa 300 miliona KM prometa. Ispostavilo se, naime, da su prvobitne projekcije rađene pod velikim utiskom euforije koja je na tržištu kapitala vla-dala 2007. godine, a da se pri tome malo

vodilo računa o rizicima koje ulaganje u vrijednosne papire sa sobom nosi.

“Svi su svjesni da je ovo jedna od najtežih godina na finansijskim tržišti-ma, odnosno tržištu kapitala. Neke ber-ze su to osjetile više, neke manje, ali je opšti trend negativan. Kažu da nakon kiše dolazi sunce, pa sa optimizmom gledamo na budućnost” - kaže Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze.

On ističe da SASE poduzima mnoge aktivnosti kako bi animirali investitore da se probude iz zimskog sna. Distribu-cijom podataka preko Bečke berze, a uskoro i Reutersa, nastoji se povećati vidljivost našeg tržišta kapitala. Bh. kompanije i Sarajevska berza predstavit će se investitorima na Road showu u

Beču 15. i 16. oktobra sa ostalim berza-ma iz zemalja bivše Jugoslavije. Done-seno je nekoliko mjera za unapređenje trgovanja (intraday, segmentacija slo-bodnog tržišta, novi faktori likvidnosti i dr). Tu je i 3. Međunarodna konferen-cija SASE posvećena privatizaciji tele-koma. Sve su ovo koraci koje SASE po-duzima kako bi oživjela trgovinu, ali osim nje potrebno je i da drugi urade svoj dio posla. Misli se, prije svega, na državu koja treba više pažnje da posveti tržištu kapitala putem usvajanja novih zakona o vrijednosnim papirima i inve-sticionim fondovima, prodaju državnih dionica putem berze, izdavanje obve-znica po osnovu stare devizne štednje itd.

Bankroti banaka u Americi i globalna finansijska kriza samo su još jednou nizu opravdanja za veliki pad indeksa i mjesecima loš obim prometa na SASE, usljed čega je Sarajevska berza izvršila korekciju godišnjeg plana poslovanja. Promjene nabolje teško je očekivati sve dok država najlikvidniji kapital ne počne prodavati putem berze.


Prodaja državnog kapitala tek iduće godine


Najlikvidnijim kapitalom upravlja država

Država u svom posjedu drži 50 % najli-kvidnijeg kapitala u preduzećima. Taj kapital nalazi se van berzanskih tokova i u ovoj godini neće biti njegove prodaje putem berze, odlučili su u Agenciji za privatizaciju FBiH. Sve ranije najavljene aukcije putem kojih se trebao prodavati državni kapital, otkazane su do daljnjeg zbog loše situacije na finansijskim trži-štima. Direktor APF-a Enes Ganić u Oslobođenju je najavio da će aktivnosti na prodaji dijelova državnog kapitala putem SASE biti nastavljene, najvjero-vatnije, početkom naredne godine. Da će se ove aukcije uistinu održati u prvom tromjesečju 2009. godine, Ganić nije mogao potvrditi, jer datum njihovog zakazivanja ovisi o stanju na tržištu kapitala, koje se za prodaje ove vrste treba popraviti, a što je još neiz-vjesno da će se i dogoditi. Trenutno sta-nje na berzama je tako loše da na njima ne bi bilo dobro prodavati ni dionice telekoma.

“O metodi privatizacije telekom ope-ratera još se sa sigurnošću ne može go-voriti. APF jeste za privatizaciju, odno-sno za to da se dio dionica ovih kom-panija ponudi putem berze. Međutim, to zavisi od Vladinog dokumenta Poli-tika privatizacije, koji je u parlamentar-noj proceduri” - rekao je direktor APF-a.

Iz ranijih iskustava u svijetu i kod nas pokazalo se da privatizacija putem berze predstavlja brz i transparentan metod privatizacije koji u datom trenu-tku omogućava postizanje najbolje pro-dajne cijene za vlasnika dionica. Zato, na Sarajevskoj berzi očekuju da će, kada Vlada donese odluku o prodaji telekoma, jedan dio dionica biti prodat upravo putem SASE, koja je u potpu-nosti osposobljena za taj proces.

“Svjetska iskustva pokazuju da pro-daja dionica telekoma širem krugu in-vestitora (prije svega domaćim) daje značajan zamah tržištu kapitala, jer po-većava promet, likvidnost tržišta, akti-vira nove investitore te privlači strane investitore” - tvrdi direktor Sarajevske berze Zlatan Dedić, koji ne vidi nijedan drugi metod prodaje manjinskog dijela kapitala telekom operatera koji bi Fede-raciji BiH mogao priskrbiti veće prihode.

Svako ko misli da prodaju dijela ka-pitala telekom operatera ne treba obavi-ti putem berze, kako je to Vlada predlo-žila u svom dokumentu Politika priva-tizacije, negira tržište kao mehanizam koji determinira vrijednost kompanije kao i mogućnost da mali investitori, prije svih građani Federacije BiH, učestvuju u tom procesu, poručuju iz SASE. Dobit BH Telecoma u prvom po-lugodištu 2008. iznosila je 64,6 miliona

KM, što predstavlja povećanje profita za 10,9% u odnosu na isti period pretho-dne godine. Ukupni polugodišnji pri-hodi od prodaje BH Telecoma povećani su za 2,2% u odnosu na isti period pro-šle godine i iznosili su 276 miliona KM. Bruto dobit najvećeg telekom operatera u BiH je sredinom godine iznosila 71,8 miliona KM, a po osnovu poreza na do-bit izdvojeno je 7,1 miliona KM. Uku-pna aktiva BH Telecoma zaključno sa 30. junom 2008. godine iznosila je 1,2 milijarde KM, a kapital 979 miliona KM. Dugoročne obaveze kompanije sredi-nom godine iznosile su 92,2 miliona KM, a kratkoročne obaveze 152 milio-na KM. Ovi podaci znače da dioničari,

ove, kao i prethodnih godina, mogu ra-čunati na dividendu.

Telekomom inače upravlja Vlada FBiH koja je vlasnik 90 % dionica i koja kao većinski vlasnik predlaže Nadzorni odbor, oko čega se posljednih mjeseci digla velika prašina. Starom Nadzornom odboru je istekao mandat, a novi još nije imenovan, jer se Skupština dioni-čara nije mogla usaglasiti oko predlože-nih imena. Listu kandidata Vlada je utvrdila 29. jula, nominujući Mirsada Huseinbašića (predsjednik), Seada Gušmirovića, Džemu Salihovića, Josipa Tomića i Vjekoslava Ivankovića. Šestog člana Nadzornog odbora Vlada je obe-ćala naknadno nominirati, a svog člana

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

��

Struktura kupoprodajeza mjesec septembar 2008. godine*

Izvor: RVP FBiH


Odbora trebaju predložiti i mali dioni-čari. Za 31. oktobar sazvan je nastavak 16. sjednice Skupštine dioničara na kojoj bi napokon trebalo biti potvrđeno imenovanje članova Nadzornog odbo-ra, ukoliko ih Vlada i mali dioničari skupštini predlože u zakonskom roku. Trakavica oko izbora članova Nadzor-nog odbora nije imala utjecaja na po-slovanje kompanije, tvrde u Upravi BH Telecoma, a nije se značajnije odrazila ni na kretanje cijene dionice BH Tele-coma, koja je u odnosu na prošlu godi-nu izgubila 70 % vrijednosti. Kako god, BH Telecom je jedna od najlikvidnijih kompanija na SASE, čija dionica parti-cipira u indeksu SASX-10.

Rekordna trgovina u septembru

Septembarske statistike pokazuju da su oba indeksa u dubokom minusu. SASX-10 je potonuo skoro 25 %, jer je većina emitenata iz njegovog sastava kraj mjeseca dočekala s negativnim sal-dom. Tako je Elektroprivreda BiH izgu-bila 32,26 % vrijednosti, BH Telecom 25,15%, Fabrika duhana Sarajevo 21,98%, Sarajevo osiguranje 19,19%, Bosnalijek 15,54%, te IK banka 13,53%. Kod čak osam investicionih fondova u proteklom mjesecu pad vrijednosti bio je dvoci-fren, te je u konačnom zbiru indeks in-vesticionih fondova u septembru izgu-bio na vrijednosti 15,39%. Najgore je

prošao Investicioni fond Prevent invest s mjesečnom promjenom kursa od -28,47%, prati ga CRO BiH fond iz Mo-stara s minusom od 20,00%, IF Bosfin-19,05%, IF Big Invest -18,45%, IF Fortuna Bihać -18,32%, IF Herbos fond Mostaar -17,57%, IF Prof plus Sarajevo -10,84%, IF Eurofond 1 Tuzla -9,78%, IF Bonus -3,85 %, dok jedino kod Inve-sticionog fonda Naprijed nije bilo pro-mjena. Prema ostvarenom prometu protekli mjesec na Sarajevskoj berzi je najuspješniji ove godine. Prometovano je skoro 99 miliona maraka. Treba, me-đutim, pogledati strukturu tog prometa. Naime, samo Unicredit banka je napra-vila 60 miliona KM prometa putem ja-vnog upisa obveznica tokom kojeg je upisano 60.000 obveznica, nominalne vrijednosti 1.000 KM. Izuzmemo li transakciju Unicredit banke, ostatak prometa odnosi se na redovne emitente na SASE. Najlikvidiniji među njima ovog mjeseca je bio Ingram iz Srebreni-ka s prometom od 11,9 miliona KM. Ova firma bavi se vađenjem kamena zagrađevinarstvo. Nexe grupa iz Hrvatske je kupovinom dionica od firme Hanerixiz Srebrenika i Hazima Bašića postala prvi dioničar Ingrama s udjelom od 27,23 %. Iza nje slijede IF Eurofond s udjelom od 24,98%, IF Prof plus 14,7%, IF Big 9,7%, Čajevec Mega sa 4,7%, IF Bosfin 2,08%, Nail Šećkanović sa 2,01%, skrbnik Raiffaisen banke 1,5 %, te IFBonus 1,4 %.

Skupština dioničara Sarajevske tvo-rnice mlijeka Milkos donijela je Od-luku o emisiji dionica zatvorenom prodajom u korist unaprijed odre-đenog kupca. Ovom emisijom Dru-štvo emituje 916.160 dionica iste klase po nominalnoj vrijednosti 18 KM, što ukupno iznosi 16.490.880 KM. Sve dionice su obične, dema-terijalizirane i glase na ime. Ponuda vrijednosnih papira otvorena je do 31. 10. 2008. godine.

Krajem oktobra održat će se 11. Skupština dioničara Fabrike duhana Sarajevo. Na dnevnom redu je donošenje odluke o raspodjeli dobiti iz 2007. godine i donošenje odluke o isplati dividende, o čemu se Uprava kompanije i Vlada Federacije kao najveći dioničar ranije nisu uspjeli dogovoriti. Ostvarena neto dobit FDS-a u 2007. godini iznosila je 17,6 miliona KM, dok je ukupan kapital kompanije na kraju prošle godine iznosio 76,3 miliona KM. Prema dostupnim pokazateljima iz ove godine polugodišnja neto dobit FDS-a iznosi 4,7 miliona KM i za 50% je manja nego u istom razdoblju 2007. godine, dok su prihodi za nekoliko procenata veći od prošlogodišnjih.

Prema septembarskoj statistici sa SASE odličnu izvedbu proteklog mjese-ca imala je i Unioinvest - izgradnja obje-kata s prometom od 11,6 miliona KM. Nakon silovitog skoka cijene od 28,35 % početkom septembra na Sarajevskoj berzi prodat je paket od 25.610 dionica firme Unioinvest - izgradnja objekataSarajevo. Za jednu dionicu plaćano je 449,21 KM, a vrijednost cijele transak-cije iznosila je 11,5 miliona KM. Nakon ove transakcije ulogu prvog dioničara od Jasmina Jusufranića preuzele su Vra-dis investicije iz Sarajeva, koje namjera-vaju još više učvrstiti svoju poziciju.

Naime, Vradis investicije - Društvo za građevinarstvo, konsalting, trgovinu, promet i usluge d.o.o. Sarajevo, objavile su tender za kupovinu dodatnih dioni-ca Unioinvesta, koji ima emitovanih 37.163 dionica, nominalne vrijednosti 75,00 KM po dionici. Vradis investicije posjeduju 25.495 dionica odnosno 68,6032% od ukupnog broja dionica. Tender ponuda se odnosi na 11.668 re-dovnih dionica na ime, što u procentu iznosi 31,3968%. Ponuda se, također, odnosi na dionice na kojima nema te-reta ili prava trećih osoba. Ponuđač se obavezuje da će kupiti sve ponuđene di-onice na tenderskoj ponudi, bez obzira na broj ponuđenih dionica. Ponuđena cijena po jednoj dionici iznosi 450,00 KM, odnosno 600% od nominalne vri-jednosti jedne dionice.


ANALIZA: BLSE

Izmeđuglobalnogčekića ilokalnog nakovnja

Globalna svjetska finansijska kri-za, koja je krenula iz Amerike, uzdrmala je berze u cijelom

svijetu. Cijene akcija padaju, investitore je zahvatila panika, a banke se ruše kao kula od karata. Do juče sigurne investi-cije, koje su svojim vlasnicima donosile enormne profite, već danas postaju po-tpuno bezvrijedna ulaganja. Neki anali-tičari trenutnu krizu čak porede sa veli-kim krahom berze 1929. godine. Iako ne direktno, posljedice svjetske krize se osjećaju i u Bosni i Hercegovini. Pesimi-zam koji je već vladao na Banjalučkoj berzi dodatno je produbljen u toku mje-seca septembra. Svi indeksi su ponovo završili mjesec „u crvenom“. Pod utica-jem sumornih vijesti sa svjetskog tržišta kapitala, čini se da niko i ne očekuje skori oporavak berze.

Promet porastao, indeksi i dalje padaju

Krajem septembra vrijednost glavnih indeksa Banjalučke berze je iznosila: Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) 1.415,48 poena, Indeks investicionih fondova Republike Srpske (FIRS)

Piše : Čedomir Spasojević

Pesimizam koji je već vladao na Banjalučkoj berzi dodatno je produbljen u toku mjeseca sep-tembra. Svi indeksi su ponovo završili mjesec „u crvenom“. Neko-liko događaja koji bi se, nadamo se, u skorijoj budućnosti mogli desiti, kao npr. rješavanje nezado-voljstva malih akcionara Rudnika i Termoelektrane Gacko, ili dugo očekivano pokretanje proizvodn-je u Rafineriji Brod, mogli bi vratitiodavno poljuljano povjerenje investitora u Banjalučku berzu, a samim tim i potpuno poništiti svaki uticaj potresa na svjetskom finansijskom tržištu. Bez obzirakoliko to u ovom trenutku nere-alno zvučalo, sigurno je da bi uz samo nekoliko pozitivnih signala Banjalučka berza ponovo mo-gla postati atraktivno utočište za mnoge strane investitore.

2.639,52 poena. Kada se uporedi stanje sa 31. 8. 2008. godine, BIRS je pao za 6,86 %, a FIRS čak za 15,46 %. I ostali, manje poznati indeksi Banjalučke berze – Indeks preduzeća Elektroprivrede RS (ERS10), Indeks finansijskog sektora RS(RS FIN), Indeks metalskog sektora RS (MIRS) i Indeks građevinskog sektora RS (GIRS) mjesec su završili na nižim vrijednostima nego krajem avgusta. Kada uporedimo stanje 30. 9. 2008. go-dine sa stanjem od prije godinu dana, BIRS je izgubio 56,27 % svoje vrijedno-sti, a FIRS čak 69,71 %.

Ukupan promet na Banjalučkoj ber-zi u septembru je iznosio 13.035.115 KM.

Ostvaren je blagi rast u odnosu na 12.231.570 KM ukupnog prometa u av-gustu 2008. godine. I pored toga, ukupan promet je mnogo manji od 32.165.639 KM prometa ostvarenog u septembru 2007. godine. I pored značajnog pada cijena, ohrabrujući je određeni porast redovnog prometa od akcija koji je u se-ptembru 2008. godine iznosio 7.232.903 KM, u odnosu na 5.669.606 KM u av-gustu. Ukupan iznos redovnog prometa od akcija i obveznica u septembru 2008. godine iznosio je 8.274.760 KM. Osta-tak do ukupnog prometa činili su blok poslovi 4.109.355 KM, preuzimanja 416.220 KM i javna ponuda hartija od vrijednosti u iznosu od 234.780 KM.

Prvih 10 hartija od vrijednosti koji-ma se najviše trgovalo u redovnom pro-metu u septembru 2008. godine su:

Na prvo mjesto liste 10 hartija od vrijednosti kojima se najviše trgovalo u redovnom prometu ponovo su se vrati-le akcije Telekoma Srpske A.D. (TLKM-R-A ), dok su obveznice stare devizne


BANJA LUKA

„Najava Vlade RS o izmjenama Sporazu-ma o provedbi sa Češkom elektroprivre-dom, u smislu da se izvrši dokapitalizacija RiTE Gacko umjesto osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Nove ele-ktrane RS, predstavlja dobro rješenje i za RS i za investitore, čiji će kapital biti bolje zaštićen“ – ocijenio je direktor Banjalu-čke berze, Milan Božić.

„Podržavamo koncept ulaska stranog kapitala u RS putem dokapitalizacije, jer se na taj način obezbjeđuje bolja zaštita malih akcionara, ali i države, koja je, pre-ma Sporazumu sa ČEZ-om, i sama treba-la biti manjinski akcionar u Novim ele-ktranama RS. Ovaj potez Vlade RS jeste za pohvalu i nadamo se da će brzo doći do realizacije novog koncepta“ – rekao je Božić. Prema njegovim riječima, zaje-dnička investicija Elektroprivrede RS i ČEZ-a dovešće do priliva dodatnih pri-hoda u RS, povećaće izvoz, otvoriće no-va radna mjesta. Ulazak ČEZ-a će isto ta-ko biti signal da je RS stvorila povoljno okruženje za investiranje u energetski sektor i da je pri tom zaštitila interese domaćih kupaca električne energije.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS, Miodrag Jandrić, kaže da najava Vlade RS o izmjenama Sporazu-ma sa ČEZ-om predstavlja pozitivnu po-ruku za tržište kapitala i podstrek njego-vom daljem razvoju.

„To ukazuje i na opredjeljenje Vlade RS za jačanje preduzeća RiTE Gacko koje se nalazi na službenom berzanskom tr-žištu i ujedno predstavlja optimalan mo-del za buduća ulaganja u energetskom sektoru. Investitori će ovaj korak Vlade RS prepoznati kao pozitivan pomak i si-gnal da su sve institucije u RS opredije-ljene za jačanje tržišta kapitala i predu-zeća čijim hartijama od vrijednosti se na njemu trguje“ – kaže Jandrić. Pored toga, dodaje on, Vlada RS pokazuje da je opre-dijeljena za jačanje najtransparentnijeg oblika organizovanja preduzeća, akcio-narskog društva.

„Kombinacija kvalitetnog strateškog partnera kakav je ČEZ i dokapitalizacije kao načina ulaganja jeste najbolji modus za privlačenje stranih investitora i razvoj energetskog sektora, koji predstavlja ključnu komparativnu prednost RS. Stra-teška saradnja sa Češkom elektroprivre-dom pozitivno će uticati na imidž Ele-ktroprivrede RS i ojačati njenu tržišnu i finansijsku poziciju“ – smatra Jandrić.

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

� � � � ��

�

štednje (RSDS-O-A), kojima se najviše trgovalo u avgustu, pale na četvrto mje-sto po iznosu redovnog prometa u se-ptembru.

Ukupna tržišna kapitalizacija Banja-lučke berze na dan 30. 9. 2008. godine iznosila je 4.827.865.333,89 KM. Mjesec dana ranije, ukupna kapitalizacija Ba-njalučke berze iznosila je 5.167.409.311,92 KM, a godinu dana ranije čak 10.195.183.615,74 KM. Pojednostavlje-no rečeno, ukupna vrijednost svih hartija od vrijednosti kojima se trguje na Banjalučkoj berzi krajem septembra 2008. godine vrijedila je samo 47,35 % iste vrijednosti godinu dana ranije. Mo-žda je ovo i najbolji pokazatelj koji ilu-struje sve rizike investiranja u hartije od vrijednosti. Kao što se imovina ula-gača može uduplati za godinu dana, isto tako, za samo godinu dana, ta ista imovina se može „istopiti“ i pretvoriti u gubitke.

Revizija kriterijuma likvidnosti i berzanskog indeksa

U septembru su se desile i određene re-vizije kriterijuma likvidnosti i indeksa Banjalučke berze. Utvrđeno je da krite-rijume likvidnosti više ne ispunjavaju akcije Rudnika i Termoelektrane Gacko (RITE-R-A) i Petrola a.d. Banja Luka. (PTRL-R-A). Tim akcijama se od 8. 9. 2008. godine trguje po aukcijskom, umje-

sto dotadašnjeg kontinuiranog metoda. Takođe, Komisija za formiranje i revizi-ju berzanskog indeksa Republike Srpkse (BIRS) je u skladu sa metodologijom za formiranje, računanje i reviziju BIRS-a, dana 26. 9. 2008. godine izvršila četvrtu vanrednu reviziju BIRS-a. Četvrta van-redna revizija BIRS-a je izvršena radi povećanja broja akcija emitenta Tržnica a.d. Banja Luka, čije su akcije uvrštene u sastav BIRS-a.

Neophodni su pozitivni signali

Kao što je već rečeno, globalna finansij-ska kriza je uticala na pad berzi širom planete. Dio globalnog pesimizma se „prelio“ i na berze u Bosni i Hercegovi-ni i uticao je na dodatni pad indeksa Banjalučke berze u septembru. Među-tim, sigurno je da taj uticaj nije tako ve-liki kao na razvijenim svjetskim berza-ma. Struktura investicija, oblici hartija od vrijednosti, likvidnost i sl. su toliko različiti na Banjalučkoj u odnosu na neku svjetski poznatu berzu, da jedno-stavno ne funkcionišu na isti način. Nekoliko događaja koji bi se, nadamo se, u skorijoj budućnosti mogli desiti, kao npr. rješavanje nezadovoljstva ma-lih akcionara Rudnika i Termoelektrane Gacko, ili dugo očekivano pokretanje proizvodnje u Rafineriji Brod, mogli bivratiti odavno poljuljano povjerenje in-vestitora u Banjalučku berzu, a samim

tim i potpuno poništiti svaki uticaj po-tresa na svjetskom finansijskom tržištu.Bez obzira koliko to u ovom trenutku nerealno zvučalo, sigurno je da bi uz samo nekoliko pozitivnih signala Banja-lučka berza ponovo mogla postati atra-ktivno utočište za mnoge strane inves-titore.


BiH na 119. mjestu od 178 zemalja

BiH nije nazadovala, ali nije ni baš puno napredovala. Problem nastaje kada se vrši poređenje sa drugim zemljama u regiji. Albanija je prošle godine bila na 135. mjestu, a ove godine je skočila čak na 86. poziciju. To je dokaz da se tokom jedne godine može puno popeti na toj ljestvici, ako se primijene prave reforme. Suština je da je BiH napredovala, ali da ostale zemlje u regiji to rade brže i dinamičnije, kazao je šef Ureda Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli.

Piše: Duda Adžović

TEMA

Grupacija Svjetske banke (WB) i Međunarodna finansijska kor-poracija (IFC) predstavila je

polovinom septembra u Sarajevu novi globalni Izvještaj o poslovanju 2009. (Doing Business 2009 Report). Izvještaj o poslovanju 2009. Grupacija WB ran-gira 181 ekonomiju u pogledu ukupne lakoće poslovanja. Izvještaj prati refor-me te rangira ekonomije na osnovu deset pokazatelja iz oblasti poslovne regulative koji prate vrijeme i troškove ispunjenja administrativnih zahtjeva prilikom pokretanja poslovanja, rada, trgovanja, oporezivanja i zatvaranja preduzeća. Rangiranje ne reflektuje ob-lasti makroekonomske politike, kvali-teta infrastrukture, promjenljivosti de-

Svjetska banka predstavlja izvještaj za 2009. o lakoći poslovanja

viznog kursa, percepcije investitora ili stope kriminala.

Određeni napredak

Prema tom Izvještaju o poslovanju, BiH je na 119. mjestu. Naša zemlja je lani bila na 117. poziciji, ali u poređenju sa 178 zemalja. Marko Mantovaneli (Marco Mantovanelli), šef Ureda Svjet-ske banke u BiH, naglasio je da su ove godine uvedeni novi kriteriji i u njega su uključene još tri nove zemlje. Prema njegovim riječima, stanje u BiH je, manje-više, nepromjenjeno i, uopćeno, nije došlo do nekih pomjeranja.

“Ukupna ocjena izvještaja je da je, ipak, ostvaren određeni napredak, u nekoliko od ukupno deset indikatora. U nekim drugim indikatorima došlo je do nazadovanja. Sveukupno, nije došlo do značajnog pomjeranja. To nije pozi-

tivna vijest. Istina, BiH nije nazadovala, ali nije ni baš puno napredovala. Pro-blem nastaje kada se vrši poređenje sa drugim zemljama u regiji. Albanija je prošle godine bila na 135. mjestu, a ove godine je skočila čak na 86. poziciju. To je dokaz da se tokom jedne godine može puno popeti na toj ljestvici, ako se pri-mijene prave reforme. Suština je da je BiH napredovala, ali da ostale zemlje u regiji to rade brže i dinamičnije” – ka-zao je Mantovaneli.

Govoreći o projektu „Giljotina pro-pisa“, čiji je cilj uklanjanje neefikasnezakonske regulative, o kojem je imao pozitivno mišljenje, Mantovaneli je ka-zao da je taj projekat već dao povoljne rezultate u Republici Srpskoj, a da je sada startovao i u Federaciji BiH.

“Novi izvještaj o poslovanju prepo-znaje napore u stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta u BiH. Svjetska


VSI: Negativan uticaj dvostrukog oporezivanja

Predstavnici Vijeća stranih investi-tora (VSI) i OHR ocijenili su na sa-stanku u Sarajevu da pitanje dvo-strukog oporezivanja treba biti ri-ješeno u interesu svih bh. građana i investitora u BiH. VSI je pozvao bh. zvaničnike da riješe problem dvostru-kog oporezivanja kod poreza na dobit, koji je jedna od ključnih pre-preka za kompanije koje posluju u cijeloj BiH, saopćilo je Vijeće. Naime, nekoliko članica VSI-a, re-gistriranih u FBiH, proteklih godi-na izmirivalo je svoje obaveze po osnovu poreza na dobit Poreznoj upravi FBiH. Međutim, Porezna uprava Distrikta Brčko odlučila je ignorirati propise FBiH i nametnu-la je plaćanje istog poreza na dobit za protekle tri godine, na ime ostva-renih prihoda na teritoriji Distrikta.

“Porezna uprava Distrikta ne samo da je netačno obračunala i odredila visinu poreza, nego je igno-rirala važeće računovodstvene za-kone, Međunarodne računovod-stvene standarde i činjenicu da su kompanije već izmirile svoje oba-veze u FBiH” – kažu iz VSI-a i do-daju da ovakvi potezi ne ohrabruju ni strane, ni domaće investitore i dovode u rizik trenutna i buduća ulaganja u BiH.

Član Upravnog odbora VSI Aleksandar Šolnai (Alexander Zsolnai) upozo-rava da trenutna si-tuacija značajno umanjuje atrakti-vnost bh. ekonomije i da, što je naj-gore, nijedan nivo vlasti ne pokazu-je interes da se ovaj problem riješi.

banka sarađuje sa bh. vlastima u provo-đenju reformi poslovnog okruženja koje, ne samo da će poboljšati rangira-nje zemlje, nego će i omogućiti ekonom-ski razvoj i zapošljavanje. Na molbu vlasti ove zemlje, koje su tražile da im se pomogne u procesu reformi, drža-vnoj Vladi će se dostaviti Memorandum o poslovnoj klimi, u kojem će se defini-rati koje se reforme najbrže i najdjelo-tvornije mogu implementirati u BiH. U toku je provođenje nekoliko reformi koje će, nakon što budu u potpunosti imlementirane, imati pozitivnog uticaja na poslovanje u zemlji. Jedna od njih je kompjuterizacija poslovne registracije. Time se smanjuje broj dana potrebnih za registraciju poslovne djelatnosti” – naglasio je Marko Mantovaneli.

Korisne informacije

Prema njegovim riječima, rangira-nje ne uključuje oblasti makroekonom-ske politike, kvaliteta infrastrukture, promjenljivosti deviznog kursa, perce-pciju investitora ili stopu kriminala. On je dodao da u Svjetskoj banci ne sma-traju da je ovaj instrument savršen, da on daje neke korisne informacije, mjeri i poredi učinak određenih zemalja. Na-mjera je da se obezbijede informacije bitne za kreirenje reformske politike, time što će evidentirati probleme i po-kazati kako ostale zemlje rješavaju te probleme. Mantovaneli dodaje da izvje-štaj Svjetske banke i IFC-a nije jedini instrument koji pomaže u formiranju reformske politike, ali je u domenu evi-dentiranja, jedan od najdosljednijih.

“Većina indikatora je zasnovana na zakonima i propisima, tako da Doing Business izvještaj daje ocjenu da li odgo-varajući zakoni i propisi postoje ili ne. U nekim slučajevima daje ocjenu tro-škova i vremena za provođenje tih pro-pisa. Ponekad se ti troškovi i vrijeme

ocjenjuju na osnovu stvarnih, prakti-čnih primjera. U BiH i u ostalim zemlja-ma u svijetu, za mišljenje pitamo pra-vnike, računovođe, agente za kreditni rejting, ljude koji rade na provođenju propisa. Postoji, dakle, i element subje-ktivnosti” – kazao je Mantovaneli.

Izvještaj o poslovanju za 2009. godi-nu BiH rangira na posljednje mjesto u grupi zemalja regije. Mađarska je na 41. mjestu, Rumunija na 47., Bugarska na 49., zatim Makedonija na 71., Albanija 86., Crna Gora 90., Srbija 91. te Hrvat-ska na 106. poziciji. Zemlje u tranziciji i Bugarska najviše su učinile na polju reformi u 2007. godini.

Novi izvještaj Albaniju je rangirao veoma visoko i prepoznao je kao jednu od zemalja najboljih reformatora, koja je napravila značajan skok. Za gotovo 50 mjesta se popela ka vrhu liste, sa 135. došla je na 86. poziciju.

“Albanija nije među prvih deset u ukupnim reformama, ali je rekorder u nekim oblastima, poput zaštite podata-ka i investicija kao i u kooperativnom upravljanju. U tu zemlju dolaze strani ulagači, povećava se broj malih doma-ćih preduzeća dok je broj poduzetnika porastao tri puta. Još je rano reći koji su pokazatelji uticali na njen prosperi-tet. Ipak, to se ne može direktno vezati za investicije. Izvještaj je u pripremi” – rekao je Mantovaneli.

On je ukazao i na pozitivan primjer Makedonije.

“Makedonija bi trebala biti dobar primjer za ugled. Ona je prošle godine značajno napredovala i bila je među 10 zemalja koje su najbrže provodile refor-me u svijetu. Međutim, izbori u toj ze-mlji usporili su procese i reforme koje su se tamo desile, desile su se tek u julu. Makedonija je krajem prošle godine imala najbolji set reformi. Neke su i za-vršene. U BiH, Srbiji i Crnoj Gori se provode značajne reforme, ali sporije,

pa se zato ne primjećuje evidentan na-predak. Tok reformi se mora ubrzati da bi se stigle Albanija i Makedonija” – smatra Mantovaneli.

Nazadovanje Hrvatske i Srbije

Prema najnovijem izvještaju Doing Business 2009, Hrvatska je zauzela 106. mjesto, što je korak unazad devet mje-

Napredak u tri od deset indikatora

“Bosna i Hercegovina je napredovala u tri od deset indikatora. Napredak je evidentiran u oblasti dobijanja licenci, u velikoj mjeri zbog provođenja zemlji-šne registracije, što je skratilo rok za dobijanje građevinske dozvole. Pomak naprijed zabilježen je i kod indikatora koji se tiču zatvaranja preduzeća i regi-stracije imovine. Kod plaćanja poreza došlo je do nazadovanja zbog toga što onima koji plaćaju poreze treba više vremena za tu obavezu. Nadamo se da će kod ovog indikatora biti bolje naredne godine. Naime, Vlada Federacije BiH usvojila je harmonizaciju poreza, međutim, to je uslijedilo nakon prikupljanja podataka za ovaj izvještaj i to bi trebalo da uključi naredni” – naglasio je Marko Mantovaneli..


sta u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, prema kojem je Hrvatska bila zauzela 97. mjesto i, preskočivši 27 zemalja, uvrstila se među vodeće reformatore na svijetu.

Od deset kriterija koji se posmatra-ju, Hrvatska i dalje najlošije stoji s izda-vanjem građevinskih dozvola. Investi-tori koji u Hrvatskoj žele podići pogon, moraju skupiti 19 različitih papira, za to im je potrebno čak 410 dana, a sve zajedno i prilično mnogo košta. U toj kategoriji Hrvatska zauzima tek 163. mjesto na svijetu.

Najbolju ocjenu, svrstavši se na 33. mjesto, Hrvatska je dobila za plaćanje poreza. Relativno dobro rangirana je i u kategoriji provedbe ugovora, zauzevši 44. mjesto, a, kako je ocijenjeno, podu-zetnicima nije osobito teško ni kada je riječ o dobivanju kredita. Srbija je pala sa 91. na 94. mjesto, pokazuje istraživa-nje Svjetske banke. U izvještaju se na-vodi da je Srbija za 20 mjesta popravila poziciju u oblasti uknjiženja imovine, pošto je porez na prijenos apsolutnih prava smanjen sa 5 na 2,5 posto vrije-dnosti nekretnine, kao i da su ukupni troškovi uknjižbe sniženi sa 5,37 posto na 2,85 posto vrijednosti nekretnine.

Najbolji plasman Srbije je 28. mjesto prema kriteriju koji mjeri lakoću mogu-ćnosti dobijanja kredita za kompanije, dok je najgore pozicionirana u brzini i proceduri dobijanja građevinskih do-zvola, gdje je 171. na listi. U izvještaju se navodi da je zbog kašnjenja u rješa-vanju predmeta u Beogradu, vrijeme potrebno za dobijanje dozvole za izgra-dnju produženo za 75 dana.

Inače, Istočna Evropa i Centralna Azija su uzastopno pet godina regioni gdje je provedeno najviše reformi. Ova godina je rekordna u broju reformi za poboljšanje poslovnog ambijenta u svi-jetu. U 113 zemalja provedeno je 239 reformi. U 23 od 25 zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije realizovale su se 62 reforme. Četiri od deset zemalja, u kojima je provedeno najviše reformi u poslovnom okruženju, su iz regiona Istočne Evrope i Centralne Azije. Udar-ni reformatorski „deseterac“ su Azer-bejdžan, Albanija, Kirgiska Republika, Bjelorusija, Senegal, Burkina Faso, za-tim Bocvana, Kolumbija, Dominikan-ska Republika te Egipat.

Zemlje koje su prve počele sa refor-mama su Estonija, 1996-97. godine i Litvanija 2000-2003. godine. Slovačka je napravila nagli skok, a posljednjih go-dina značajne rezultate bilježi i Gruzija.

Zaključene kosultacije s IMF-om za 2008. godinu

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) zaključio je 17. sep-tembra konsultacije za 2008. godinu s BiH. Kako je saopćeno iz IMF-a, iako ekonomska aktivnost BiH pokazuje rast, došlo je do pojave makroekonomskih debalansa. U 2007. godini ekonomija bilježi rast od 5,8 procenata, s tim da je domaća potražnja postala pokretač rasta, uz podršku rasta kredita, povećanja plata, kao i znatnog fiskalnog impulsa. Deficit po vanjskom tekućem računudostigao je 13 procenata bruto društvenog proizvoda (BDP), a rast izvoza je bio umjeren i iznosio je 15 procenata, dok je uvoz nakon privremenog uspore-nja iz 2006. godine, koje je vezano za uvođenje PDV-a, počeo ponovo brže rasti. Zvanična inflacija u maju 2008. porasla je na 8,2 procenata, što uglavnomodražava šokove u kretanju cijena hrane i energije.

Kako je ocijenio IMF, u 2008. nastavlja se trend snažnog prikupljanja pri-hoda, međutim, sve veći pritisci potrošnje u FBiH doveli su do problema li-kvidnosti i ugrozili njenu fiskalnu poziciju. Mada pokazatelji solidnosti bana-ka ostaju pozitivni, profitabilnost banaka je opala u prvom tromjesečju 2008.

Nedavno je načinjen veliki napredak u fiskalnim strukturalnim reformamas usvajanjem Zakona o Fiskalnom vijeću i sporazumom o trajnoj metodologi-ji raspodjele prihoda od indirektnih poreza. Međutim, napredak u drugim strukturalnim reformama bio je neujednačen, a BiH zaostaje za najuspješnijim partnerima/konkurentima u većini strukturalnih pokazatelja. Štaviše, politike se razlikuju između dva entiteta, gdje RS postiže kontinuirani napredak u re-formama, dok FBiH ima teškoća.

Direktori su čestitali vlastima na nedavnom potpisivanju Sporazuma o sta-bilizaciji i pridruživanju s EU i izrazili nadu da će to postati katalizator za ubr-zavanje napretka u strukturnim reformama. Istovremeno, direktori su izrazili zabrinutost u vezi s pojavom makroekonomskih debalansa i nezavršenih stru-kturalnih reformi. Oni su primijetili da se deficit tekućeg računa kreće ka neo-drživim nivoima, da su se pojačali inflatorni pritisci, te da je nedavna relaksa-cija fiskalne politike povećala pritiske potražnje. Naglasili su značaj održava-nja discipline plata u javnom sektoru, smanjenja velike, neadekvatno usmjere-ne socijalne potrošnje, te poboljšanja efikasnosti javnog sektora.



TEMA

Finanacial Times će 5. novembra na nekoliko stranica objaviti spe-cijalni prilog o Bosni i Hercego-

vini. Prilog će biti baziran na činjenici da je BiH atraktivna za strane investito-re, koji su u prošloj godini uložili rekor-dnih 1,4 milijarde eura. Novinari FT-a će analizirati odakle su došle ove inve-sticije i u koje sektore su uložene, a u tom kontekstu bit će spomenuti izvje-štaji Svjetske banke i IFC-a „Doing Business“, prema kojem prema jedno-stavnosti poslovanja BiH se nalazi na neslavnom 119. mjestu. Poseban akce-nat bit će stavljen na ekonomske barije-re u podijeljenoj zemlji, te na koncesije za eksploataciju nalazišta nafte u BiH,za čime vlada veliki interes. Potvrđuje to i podatak da se na javni poziv za is-traživanje nafte i plina na području Fe-deracije BiH koji je sarajevski Energo-invest raspisao prije tačno mjesec dana, javilo nekoliko stranih kompanija iz Sjedinjenih Država, Kanade, Hrvatske i arapskih zemalja.

U političkom dijelu priloga bit će riječi o neuspjeloj reformi policije, te koracima koji se moraju poduzeti na planu euroatlantskih integracija. Finan-cial Times će predstaviti i filmsku indu-striju u BiH, odnosno Sarajevski film-ski festival, koji je izrastao u jedan respe-ktabilan svjetski festival, a bit će riječi i o neiskorištenim turističkim potenci-jalima.

Nepristrasno i objektivno izvještavanje

Financial Times su svjetske poslovne novine, koje obrađuje udarne političke i poslovne teme. Štampa se u 23 svjetska centra: London, Leeds, Dublin, Frank-furt, Bruxelles, Stockholm, Milan, Ma-drid, New York, Chicago, Los Angeles, San Francisco, Dallas, Atlanta, Orlando, Washington, Tokyo, Hong Kong, Singa-pore, Seoul, Dubai, Sydney i Johannes-burg. Svaki dan Financial Times pročita preko 1,5 milliona ljudi u 140 zemalja svijeta. Posebno je cijenjen zbog obje-ktivinih i nepristasnih informacija, koje pružaju izvrsnu platformu za donošenje bitnih odluka u svijetu biznisa.

U ovogodišnjem specijalnom prilogu Financial Times će pred-staviti BiH kao zemlju u koju se, uprkos svim političkim problemi-ma, prošle godine slio rekordan iznos stranih investicija.

InfoKom saznaje:

Financial Times priprema specijalni prilog o BiH


Saradnja Bosne i Hercegovine i Re-publike Mađarske je u stalnom us-ponu. Posljednjih godina stvoreni

su ugovorni okviri za proširenu i mo-derniju saradnju dvije države. Ovo je u intervjuu za InfoKom istakao Imre Varga, ambasador Republike Mađarske u BiH.

“Prije dvije godine, odnosno 2006. godine, potpisali smo Sporazum o eko-nomskoj saradnji, koji je zamijenio stari ugovor, a ovaj novi već je kompatibilan sa novonastalom situacijom da je Mađar-ska 2004. godine postala punopravni član Evropske unije. Početkom ove go-dine na toj bazi uspostavljena je Mješo-vita komisija za ekonomsku saradnju.

Prošle godine smo modificirali i ranijepotpisani Sporazum o finansijskoj sara-dnji iz 2004. godine. Na bazi tog spora-zuma Mađarska je pružila kredite za razvoj infrastrukturnih projekata (vo-dosnabdijevanje Tuzle, prečišćavanja otpadnih voda također u Tuzli, kao i Čitluku). Ove godine smo parafirali iSporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji je spreman za potpis” – naglasio je ambasador Varga.

I robna razmjena, navodi ambasa-dor Republike Mađarske u BiH, u stal-nom je porastu. Tako je 2007. godine (prema njihovim podacima) prebacila 400 milijuna eura (oko 800 miliona konvertibilnih maraka).

Odnos mađarskog izvoza i uvoza (BiH izvoz u Mađarsku) je 2:1, što je, ocjenjuje ambasador Varga, značajan pomak u odnosnu na prije pet do šest godina, kada je isti omjer bio 35:1. No, ono što je evidentno, jeste nizak iznos mađarskih investicija u BiH.

“Tu nismo zadovoljni, jer on iznosi svega oko 63 miliona eura (oko 126 miliona KM). Svi naši posljednji razgo-vori ciljaju da povećamo nivo investi-cija iz Mađarske, te da s time stvorimo nove proizvodne kapacitete (ne u po-sljednjem redu i nova radna mjesta), a slijedom toga i novu potencijalnu bazu za eksport” – ističe ambasador.

Odnos mađarskog izvoza i uvoza (BiH izvoz u Mađarsku) je 2:1, što je značajan pomak u odno-su na prije pet do šest godina, kada je isti omjer bio 35:1.

Postoji izraziti interes za uključivanje u privatiza-cijske, odnosno razvojne poslove i projekte u sferi telekoma, energetike, turizma te infrastrukture.

Prije ili kasnije, neće se moći izbjeći formiranja jednog državnog organa u sferi poljoprivrede – možemo to nazvati i ministarstvom.

Saradnja sa Bosnom i Hercegovinom je u stalnom usponu

Razgovarao: Almir Terzić

Intervju: Imre Varga, ambasador Republike Mađarske u BiH


Koji su to proizvodi i robe koje domi-niraju u vanjskotrgovinskoj razmjeni dvije zemlje? Može li se očekivati uravnoteženje razmjene roba? Izvoz Mađarske u prvih sedam mjeseci ove godine (januar – juli) u BiH je bio 410.935.000 KM (bh. statistika). Najva-žnije robne grupe su: poljoprivredni i prehrambeni proizvodi (žito, brašno, ulje), nafta i naftni derivati. U isto vrije-me, izvoz BiH u Mađarsku je 131.192.000 KM. Najvažnije robe koje su dominirale su: aluminij, boksit te dijelovi za autoin-dustriju. Neophodna je diverzifikacijai poboljšanje strukture robne razmjene između dvije zemlje. Još ne možemo očekivati uravnoteženje izvoza i uvoza. Slijedom primjenjivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) deficitće sa strane BiH kratkoročno najvjero-jatnije rasti.

Mađarski kapital je indirektno, putem kompanije INA-MOL odnedavno prisutan u BiH. Imate li najave da li će u narednom periodu biti većih inves-ticija mađarskih kompanija u BiH i u koje oblasti?Postoji izraziti interes za uključivanje u privatizacijske, odnosno razvojne po-slove i projekte u sferi telekoma, ener-getike, turizma te infrastrukture. Ra-zgovori su u toku, može se očekivati da će biti i rezultata.

Bosna i Hercegovina ima veliki obim neiskorištenih hidropotencijala, u usponu je industrija farmaceutskih proizvoda putem kompanije Bosnali-jek, brojna su šumska i rudna bogat-stva. Može li se očekivati saradnja i u ovim područjima? Ima li kakvih konkretnih dogovora tim povodom?Zainteresirani smo za ulaganja u ener-getski sektor, naravno uključujući i u razvoj hidropotencijala.

Najavljena su u narednom periodu i aktivnija istraživanja u Bosni i Herce-govini na pronalasku naftnih bušoti-na. Ima li Mađarska želje i interesa da se uključi u taj projekat? Ne znam za takve želje, odnosno inte-res. Ali to ne isključuje da će ipak neke mađarske firme biti dio te priče.

Komplikovan administrativni sistem

Mnogi strani investitori imaju za-mjerke na komplikovanu administra-

ciju u Bosni i Hercegovini. Cijenite li da je i to jedan od problema veće zastupljenosti, konkretno, mađarskih investitora? Glavni problem je glomazni adminis-trativni aparat, odnosno komplikovana struktura zemlje koja usporava brzi ra-zvoj. Svakako bi trebalo skratiti proce-duru registriranja nove firme. Predu-vjet ekonomskog razvoja je stvaranje poslovnog ambijenta koji će stranim privrednicima, investitorima omogućiti da neometano rade. Sistem je toliko kompliciran, hijerarhijski neposložen, da je teško napraviti značajnije isko-rake.

Postoje li neka otvorena trgovinska pitanja između dvije zemlje i za koje to bilateralne sporazume cijenite kako bi trebalo još dogovoriti?Otvorenih pitanja, na sreću, nemamo. Smjernice razvoja ekonomsko-trgovin-skih odnosa sažete su u protokolu sa sjednice Mješovite komisije za ekonom-sku saradnju i nemam što puno dodati. Dogovorili smo potpisivanje MoU Protokola o saradnji u oblasti srednjih i malih preduzeća, ali smatram da bi se nešto slično moglo uraditi i za oblasti turizma i zaštite okoliša.

Bosna i Hercegovina je nedavno potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Ono što je veoma važno vezano za taj sporazum jeste njegov trgovinski dio. Šta cijeni-te da bi BiH trebala uraditi kako bi iskoristila prednosti SSP-a?Opet se moramo vratiti na to, da što više pravog, svježeg novca (kapitala) treba privući u zemlju, te na taj način stvoriti nove kapacitete. Sa novim ka-pacitetima je moguće jedino iskoristiti prednosti Sporazuma.

Evropska unija iz pretpristupnih fondova izdvaja desetine miliona eura za razvoj poljoprivrede. BiH još nema ni ministarstvo na državnom nivou. Cijenite li kako bi to mogla biti prepreka našoj zemlji da ostvari značajniji poticaj u toj oblasti? Šta biste savjetovali vlastima BiH kada je poljoprivreda u pitanju?Apsolutno sam mišljenja da prije ili kasnije, nećete moći izbjeći formiranja jednog državnog organa u sferi poljo-privrede (možemo to nazvati i minis-tarstvom). To u ostalom mora da bude

Povećanje uzajamnih investicija

Šta cijenite da bi trebalo uraditi kako bi se ekonomska saradnja unaprije-dila?Potrebno je organizirati puno više uza-jamnih susreta, poslovnih foruma, gdje bi se predstavnici dvije privrede mogli bolje upoznati sa konkretnom ekonom-skom situacijom i mogućnostima je-dne i druge zemlje. Prepoznajući to već smo organizirali nekoliko značajnih poslovnih foruma, kao naprimjer na margini zvanične posjete predsjedava-jućeg Vijeća ministara Nikole Špirića u septembru 2007. godine u Budimpešti, te na proljeće ove godine, također, u glavnom gradu Mađarske. Ovaj poslje-dnji bio je izrazito sa ciljem mogućnosti širenje investicija. U posljednje vrijeme vodeći biznismeni su članovi službenih visokih delegacija, koji su prisutni na razgovorima naših državnih čelnika. Tu praksu treba nastaviti. Bili smo 2006. godine zemlja partner na mostarskom Velesajmu. To ćemo najvjerojatnije biti isto i na AGROS-u iduće godine. Mo-ramo tražiti nove forme trgovinske i ekonomske saradnje, trebamo pobolj-šati uslove za uključivanje novih predu-zeća, iznalaziti mogućnosti za poveća-nje uzajamnih investicija, kao i stimu-lirati saradnju između srednjih i malih firmi.


Mađarska je jedna od rijetkih zemalja EU za koju se ističe kako u velikoj mjeri u okviru Sporazuma o viznim olakšicama često ne naplaćuje konzu-larne takse za izdavanje viza bh. gra-đanima. Može li se očekivati da u na-rednom periodu one budu i ukinute, s obzirom na molbu ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja da se vize bh. građanima ne naplaćuju do libe-ralizacije viznog režima?Mi smo bili i veliki pobornici toga da se starta sa razgovorima o ukidajnu viznog režima. Sada imate Mapu puta, dakle znate što treba uraditi. Želim na-glasiti da su uvjeti sročeni u Mapi puta isključivo tehničkog karaktera. Čim BiH udovolji uvjetima, oslobodit će se viznog režima sa EU. Mađarska je tu da pomogne i mi ćemo o toj temi na jesen potpisati MoU između naših ministar-stava vanjskih poslova i konzularnih službi.

vaš zdravi interes, ukoliko želite izvući sve prednosti iz potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Angažman bh. radnika

Bosna i Hercegovina je sa Mađarskom povezana svakodnevnom direktnom avionskom linijom, kao i željezničkim saobraćajem. Drumski putnički sao-braćaj još nije razvijen, odnosno nema autobuskih linija bh. sa mađar-skim gradovima. Može li se u nared-nom periodu očekivati intenzivnija saradnja i u ovoj oblasti?Trenutno ovo pitanje nije na dnevnom redu, ali opet to ne znači da, ako bude postojao interes, već u skoroj budu-ćnosti ne bude tema naših razgovora. Ono što je od izuzetnog značaja, to je imperativ razvoja koridora V-c, koji će postati već u dogledno vrijeme glavna arterija komunikacija iz srednje Evrope prema jugu Jadrana.

Zemlje Evropske unije otvorile su slo-bodno tržište radne snage među svo-jim članicama. Postoji li mogućnost da se u skorije vrijeme između dvije države dogovori veći angažman ra-dnika BiH u Mađarskoj?Teorijska mogućnost postoji, štaviše, već su neke firme počele angažirati bh.radnu snagu u građevinskim djelatno-stima u Mađarskoj. SSP će otvoriti nove mogućnosti u ovoj sferi saradnje.

Vlada Mađarske jedna je od onih koja pomaže postratnu obnovu BiH. Ne-davno su donirana značajnija sred-

stva za obnovu Vijećnice. Planira li se nastavak pomoći i u kojim oblastima?Konkretno što se tiče Vijećnice, imamo u planu da pomognemo i u obnovi por-culanskih ukrasa na fasadi zgrade koji su bili izrađeni originalno u poznatoj fabrici porculana Zsolnay u Pečuju. To ćemo još konkretno vidjeti. S druge strane, moja vlada, odnosno Ministar-stvo vanjskih poslova, nastoji finansijskipomoći razvoj demokratskih institucija, prije svega rad nevladinih organizacija. Prisutni smo i u projektima od izuze-tnog značaja za normalan zivot ljudi, kao što je deminiranje.

Ispunjavanjem uslova Mape puta do ukidanja viza

Bosna i Hercegovina je potpisala Spo-razum sa EU o viznim olakšicama, te otvorila pregovore o potpunoj liberalizaciji (ukidanju) viza. Kako teče primjena ovog sporazuma sa Mađarskom i koliko on znači za biz-nismene prvenstveno BiH za ostvari-vanje lakše komunikacije i sklapanje poslova?Sporazum o viznim olakšicama je na snazi od 1. januara ove godine i uspje-šno se primjenjuje. Mađarska ambasada je ponosna na to da među ambasada-ma država članica Šengenskog ugovora rezidentnim u Sarajevu, sa najvećom postotnošću (92 % od svih izdatih viza) izdaje besplatno. Naravno, trudimo se da biznismeni budu među povlašteni-ma. Drugim riječima, mi stvarno poku-šavamo dati sve moguće povlastice ko-risnicima viza.


TEMA

Koja je moguća budućnost bh. privrede?

Trenutna kretanja na tržištu kapitala

Krajem 1991. godine u Bosni i Hercegovini je bilo zaposleno oko 1.024.000 radnika, od čega

je radilo u BiH oko 980.000 a ostalih oko 42.000 van BiH. Većina zaposlenih bila je u proizvodnim djelatnostima, sa znatno manjom državnom administra-cijom i znatno manjim brojem penzio-nera nego što je to danas. Ovi podaci su uzeti 1996. godine iz RC PIO BiH. Te godine je suficit trgovinske razmjene sainostranstvom, iznosio cca 500 miliona dolara.

Bilo bi zanimljivo navedene podatke porediti sa istima iz ove i narednih pet godina. Trebalo bi postaviti cilj kako i u kom periodu možemo navedeno stanje i u kom obimu dostići. Imajući u vidu naše kadrovske i materijalne resurse, društveno ekonomsko stanje, proizvo-dne odnose i sve promjene koje su se desile u proteklih 17 godina na našem i na svjetskom tržištu, treba dati efikasanodgovor na pitanje: Koja je moguća bu-dućnost bh. privrede?

Da bi naša privreda bila konkuren-tna sve zahtjevnijem svjetskom i evrop-skom tržištu, postavlja se imperativan zahtjev kako naš proizvod i država (misli se na budžetsku potrošnju) mogu biti jeftiniji i pri tome zadovoljavati sve trži-šne standarde koji se pred nas postavljaju.

Prije svega, mora se zakonska regu-lativa koja propisuje ambijent poslova-nja harmonizirati na cijelom prostoru BiH. Ambijent poslovanja u BiH mora biti prilagođen onom koji vlada u zem-ljama okruženja i onim zaštitnim i pod-sticajnim mjerama koje su prisutne na tržištima regije. Treba istražiti kojoj tržišnoj utakmici je izložen naš proizvod u odnosu na ponude iz drugih država u BiH i u izvozu, u odnosu na domaći proizvod te države.

(Ne)dostižni ciljevi

Glavni cilj u našoj budućnosti treba da je orijentisan na otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje prije svega mladih i prioritetno viosoko obrazovanih ka-drova. U tu svrhu vlade treba da iznađu moguća optimalna rješenja kako stimu-lisati poslodavce za prijem novih radnika. Raznim rješenjima je moguće stvoriti novi ambijent i interes da poslodavci budu stimulisani za nova zapošljavanja. Treba u zakonskoj regulativi odnose ra-dnika, poslodavca i države postaviti na drugačijim osnovama, koje su uobičaje-ne u zemljama EU. Moraju se jasno defi-nisati međusobna odgovornost, prava i obaveze. Vlade moraju preispitati pravni i ekonomski ambijent u kojim se odvija

Glavni cilj u našoj budućnosti treba da je orijentisan na otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje prije svega mladih i prioritetno viosoko obrazovanih kadrova. Promjenom poslovnog ambijenta mora se stvarati povoljna proizvodna i tržišna klima koja će naš proiz-vod i naše proizvođače približiti interesima inostranog tržišta i na taj način otvarati put za plasman naših roba i usluga. U opsežnoj analizi autor Muhamed Lemeš pokušao je sagledati sve raspoložive činjenice na osnovu kojih je moguće odrediti budućnost BiH.

Piše: mr. Muhamed Lemeš


Kao poseban zadatak u cilju realizacije zacrtanih dugoročnih društvenih cilje-va treba biti segment školskog obrazovanja kadrova svih profila i stepena,koji će biti potrebni da se uspješno nose sa izazovima i zahtjevima koji će se pojaviti u budućnosti i stvaranja klime i uslova permanentnog specijalizira-nog obrazovanja uz rad, za usvajanje novih znanja, vještina, navika i standar-da, dok traje radni vijek.

U posljednjih desetak godina znatno je opao interes mladih da se školuju na fakultetima za proizvodna zanimanja. Pomoću raznih stimulativnih stipen-diranja trebalo bi naći rješenja da interes mladih bude povećan za ove fakultete.

Daljem doškolovanju na postdiplomskim i specijalističkim studijima kao i naučnim istraživanjima u svim oblastima treba dati poseban podsticaj. Edu-kaciju i specijalizaciju nadarenih kadrova putem povezivanja sa najpoznatijim svjetskim univerzitetima i institucijama nastaviti uz obavezu vraćanja tih ka-drova na rad u BiH. Uopće, naučno-istraživačkom radu u narednom periodu treba posvetiti posebnu pažnju, prije svega pomoću budžetskih izdvajanja za ovu oblast.

privredni život, koji je u ovom trenutku upitan. Promjenom poslovnog ambijen-ta mora se stvarati povoljna proizvodna i tržišna klima koja će naš proizvod i naše proizvođače približiti interesima inostra-nog tržišta i na taj način otvarati put za plasman naših roba i usluga.

Treba analizirati da li smo zakonskom regulativom i infrastrukturom pogodni za značajnija inostrana ulaganja i koje su potrebne pretpostavke da se poveća in-teres stranog partnera za veća ulaganja, donošenje novih i modernih tehnologija i otvaranje novih radnih mjesta. Treba istražiti nove oblike poslovnog poveziva-nja, preko ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, ugovora o višim fazama prera-de ili stvaranja društva sa zajedničkim ulaganjima.

Moramo stvoriti moderan pravni i ekonomski ambijent koji će strane ula-gače privući i koji će prepoznati svoj in-teres u našim proizvodnim odnosima i ambijentu privređivanja. U naše poslo-vne odnose moramo usvojiti nove stan-darde i procedure na svim nivoima, koje su zaživjele na evropskom tržištu.

Iskustva nekih evropskih država koje su napravile velike korake u privrednom smislu treba analizirati i pokušati u našu stvarnost prenijeti, prije svih iskustva Ir-ske, Mađarske, Češke, Slovačke, Poljske, a pogotovo zemalja iz regije, Slovenije i Hrvatske.

Prilagođavanje naše zakonske regu-lative koja se nameće potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), treba biti dobra prilika da se iz-vrše i drugi reformski procesi koji će dati veći zamah i podsticaj našoj proizvodnji i tržišnoj ponudi da se možemo ravno-pravno uključiti u tržišnu utakmicu i biti obostrano koristan privredni partner.

U nastupajućem periodu moraju se pretpostaviti tržišni odnosi koji će nastu-piti globalizacijom, koji su izazovi, koje su naše šanse i koje su potencijalne situ-acije koje nas tjeraju na oprez.

Paralelno sa gore navedenim aktiv-nostima, treba imati modernu viziju i iz-raditi strategiju razvoja za narednih pet, 10 i 20 godina. Sudbina te strategije da ne bude kao one koja je rađena prije ne-koliko godina u Vijeću ministara i koja, kada je završena, isti dan je odložena u arhivu.

Kao dio strategije treba naći način kako koristiti pristupne fondove EU, koje su procedure, pretpostavke, put i dinamika za njihovu realizaciju. U nave-denim aktivnostima mora se definisatikoji su zadaci i obaveze vlada, a koji firmi i poslodavaca.

Proizvođači moraju učiniti napor,

kako naš proizvod i usluge učiniti kvali-tetnijim da zadovoljavaju tražene stan-darde i da troškovno budu konkurentni.

Iskustvo u proteklih desetak godina pokazuje da se većina naših firmi na ino-stranom tržištu za veće poslove može pojavljivati samo organizovano i udru-ženi u neke poslovne oblike, kao što su konzorciji, klasteri idr.

Na stvaranju uslova za povećanje zaposlenosti, ekonomskog prosperiteta i političke stabilnosti moguće je priori-tetno i bez odlaganja donijeti sljedeće mjere, koje bi u kratkom vremenu dale značajne rezultate:

I Stimulacija za otvaranje novih radnih mjesta

1. Zapošljavanje radnika koji su na čekanju ili prvi put zasnivaju radni od-nos stimulisati putem oslobađanje pla-ćanja doprinosa po osnovu Ldoh u tra-janju od dvije godine u 100% iznosu i naredne, treće, godine u 50% iznosu, uz uslov obaveznog ostanka u radnom od-nosu od najmanje još tri godine.

2. Zapošljavanje visoko stručnih ka-drova koji nisu ranije radili osloboditi obaveze plaćanja doprinosa po osnovu Ldoh u 100% iznosu u prve tri godine.

3. Stimulisanje otvaranja novih ra-dnih mjesta putem ulaganja vlade u iz-nosu 10.000 KM za svakog novog zapo-slenog, pod uslovom da novi primljeni radnik ostane u radnom odnosu naj-manje narednih pet godina.

4. Pojednostaviti i pojeftiniti dobi-vanje i izdavanje dozvola za izgradnju građevinskih objekata i poslovnih pro-stora koji su u funkciji otvaranja novih proizvodnih radnih mjesta.

5. Stimulisati bilo koju gradnju proiz-vodnih kapaciteta, putem raznih olakši-ca, davanja bez naknade infrastruktur-nih priključaka i kreditnih aranžmana.

6. Sve nabavke mašina, alata ili bilo koje opreme, proizvodne ili informati-

čke, osloboditi poreza i carina, ako su te nabavke u funkciji otvaranja novih rad-nih mjesta ili tehnološkog osposoblja-vanja i unapređenja.

7. Istražiti mogućnost da država obezbijedi, o svom trošku, infrastruktu-ru (razni priključci, električna energija, voda, kanalizacija, plin, telefon i sl.) za otvaranje novih proizvodnih kapaciteta i novih zapošljavanja.

8. Rad na registraciji novih firmi za-vršiti u roku do sedam dana.

Neki kantoni vrše subvencioranje dijela administrativnih troškova kod otvaranja novih radnih mjesta.

II Ekonomsko osposobljavanje firmi

1. Cijenu električne energije za in-dustrijske potrošače smanjiti za 25% i obaveze po ovom osnovu odloženo pla-ćati sa DPO od 90 dana.

2. Doprinose na plaće smanjiti za 35%.3. Obaveze po osnovu doprinosa na

plaće izračunavati u zavisnosti od od-nosa isplaćenih plaća prema prosječnim plaćama na nivou FBiH (BiH). Obaveze po osnovu doprinosa na isplaćene plaće da budu procentualno veće ili manje u odnosu na postojeće, srazmjerno ispla-ćenom iznosu plaća prema prosjeku na nivou FBiH (BiH).

4. Minimalne lične dohotke oslobo-diti obaveza plaćanja doprinosa u 100% iznosu.

5. Minimalne lične dohotke računa-ti na osnovu prosječnih ličnih dohoda-ka za djelatnost i kanton/regiju.

6. Zabraniti isplatu toplog obroka firmama koje ne isplaćuju plaće ili is-plaćuju minimalne lične dohotke. Isplatu nadoknada za topli obrok vezati obave-zom isplate ličnih dohodaka iznad za-garantovanog iznosa. Visinu isplate na-doknade za tople obroke linearno vezati za isplaćene lične dohotke u odnosu na prosjek (FBiH ili BiH). Ako su isplaćeni


lični dohoci veći od prosjeka (FBiH ili BiH) i isplata po osnovu toplih obroka može biti srazmjerno veća i obrnuto.

7. Sve isplate po osnovu bolovanja i drugih socijalnih osnova da idu na teret države.

8. Doprinosi na plaće za sve zapo-slene invalide, koji imaju tu kategoriju, bez obzira na uzrok invalidnosti, da imaju umanjenje obaveze u procentu invalidnosti.

9. Zaostale obaveze po osnovu ne-plaćenih doprinosa za PIO i zdravstve-no osiguranje u proizvodnim firmamau poslijeratnom periodu, koje su proiz-vodnjom bile radno angažovane u ratu, a koji su rezultat ambijenta poslovanja u poratnom periodu, treba riješiti po-stepenim otpisom obaveza u narednih tri do pet godina, prioritetno starije ra-dnike i povezati staž čime bi firme naljudski način izvršile penzionisanje ve-likog broja radnika koji su danas ni na nebu ni na zemlji.

10. Edukacija kadrova i osposoblja-vanje firmi za uvođenje ISO i sličnihstandarda da bude stimulisano od stra-ne vlada u 100% iznosu. Neke vlade ove aktivnosti materijalno podržavaju.

III Zaštita domaće proizvodnje

1. Zaštitu domaće proizvodnje obe-zbijediti pomoću kontrolisanog uvoza i putem raznih podsticajnih mjera, po-sebno u proizvodnji hrane.

2. Kod javnih nabavki putem tende-ra u zavisnosti od stepena učešća doma-će komponente u proizvodu, putem preferencijala davati pogodnosti za kon-kurentan izbor domaćeg proizvoda u tim procentima.

3. Posebno izraditi sistem zaštitnih i podsticajnih mjera za proizvodnju hrane. Analizirati rješenja država u re-giji i država koje su u posljednjih dese-tak godina postale članice EU. Neke naše vlade imaju djelimično regulisane ove podsticaje, što daje dobre proizvo-dne rezultate.

IV Stimulisanje i povećanje izvozne konkurentnosti i deviznog priliva

1. Doprinose po osnovu Ldoh za izvoznu proizvodnju umanjiti za 15% obaveze koja se plaća u BiH.

2. Izvoznu proizvodnju stimulisati putem cijene električne energije po izvoznoj tarifi, u procentualnom obimukoliko je mjesečno učešće izvoza u uku-pnoj mjesečnoj realizaciji.

3. Za izvoznu proizvodnju obezbije-diti kredite za obrtna sredstva po kama-ti libor+1%.

4. Pojednostaviti i pojeftiniti dobi-vanja bankovnih garancije za izvozne poslove.

5. Analizirati kako su zemlje u okru-ženju zaštitile domaću proizvodnju i kako su stimulisale izvoznu proizvod-nju, sa kojim se susreću naše firme natržištu BiH i kada nastupaju kao konku-rencija na inostranim tržištima (Repu-blika Slovenija i Republika Hrvatska).

Sve aktivnosti na zakonskoj regula-tivi sukladno potpisanom SSP-u, Spora-zumu o slobodnoj trgovini CEFTA 2006, odgovarajućih odredbi WTO sporazuma i svjetskih trendova koje nosi globalizacija, treba sagledati kao našu obavezu, mogućnost i rizik za pro-gramiranje bržeg i održivog ekonom-skog razvoja ili za kratko vrijeme naš proizvod neće moći biti konkurentan na tržištu.

V Stvaranje jeftine i efikasne države

1. Izdvajanje iz budžeta za općine, kantone/regije i entitete umanjiti za 35%, osim izdvajanja za penzije, RVI, naknade za borce, civilne žrtve rata i za socijalnu zaštitu. Preispitati opravda-nost i obim budžetskih potrošača kao i njihove normative (koliko treba budže-tskih radnika na 1.000 stanovnika). Ovo harmonizirati sa rješenjima u Bel-giji, Švicarskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj isl.

2. Administraciju u državnoj upravi na svim nivoima reducirati na optimum.

Rad državnog aparata pojednosta-viti, učiniti efikasnim i jeftinijim. Propi-sati Zakonom o lokalnoj samoupravi koji se poslovi i u kom obimu rade na kom nivou vlasti (općina, kanton/regi-ja, entitet, država), u zavisnosti od pro-storne veličine, geografskog položaja, infrastrukture, broja stanovnika i eko-nomske razvijenosti. Propisati obim uposlenih i utvrditi potrebne materijal-ne i druge pretpostavke za njihov rad.

3. Rad svih državnih institucija i ja-vnih preduzeća prilagoditi ljudima, gra-đanima. Promijeniti odnos prema kori-snicima usluga. Učiniti napore da firmei običan građanin budu zadovoljiniji. Unijeti nove standarde i profesionalnije odnose. Procedure u radu državnih or-gana pojednostaviti i skratiti.

Hitna akcija na čekanju

Naprijed je naveden samo dio mogućih i potrebnih mjera i aktivnosti, koje bi, promjenom zakonske regulative, omo-

gućile značajnije pokretanje privrednih djelatnosti koje bi u narednom periodu dale konkretne rezultate i izvjesniju svjetliju budućnost svih građana BiH. U budućnosti će trebati niz kontinuiranih promjena u ambijentu privređivanja da bi se prilagodili trendovima i zakonima koji će vladati na otvorenom svjetskom i evropskom tržištu i da bi išli u korak sa ostalim.

Navedenim aktivnostima na pro-mjenama poslovnog ambijenta došli bismo do rezultata kojim bismo vratili vjeru u sebe i povjerenje drugih u nas.

Ovim sistemskim promjenama tro-škovi proizvodnje bi bili manji, pora-stao bi broj zaposlenih uz pad broja ne-zaposlenih, konkurentnost našeg proiz-voda bi rasla, uvoz određenih roba po-čeo bi opadati, rastao bi izvoz. Daljim dogradnjama drugih stimulativnih mje-ra ovaj bi se trend oparavka i oživljava-nja bh. privrede ubrzano nastavio.

Očekivati je da bi interes svjetskih kompanija porastao i da bi ulaganjima i sa poslovnim povezivanjima putem raznih oblika saradnje na našem tržištu došlo do poboljšanja ukupnog ekonom-skog stanja.

Postavlja se imperativno zahtjev da se navedenim promjenama pristupi si-stemski, harmonizirano i planski ili ćemo u skorijoj budućnosti po obave-zama iz SSP-a i zahtjevima EU i pod pritiskom javnosti i socijalno ugroženih morati to raditi ishitreno i parcijalno, bez obzira na posljedice koje nose takva rješenja.

Predstavnici u vlasti koji se nalaze na ključnim i odgovornim poslovima naprijed navedeno trebaju prepoznati kao potrebu za hitnom akcijom. Očeki-vati je da će biti i velikih otpora bilo kojim promjenama, zbog stereotipa i uobičajenih raznih opstrukcija u našem društvu. Njih i sve nas će vrijeme koje dolazi demantovati i promjene će se desiti i dešavati. Postavlja se samo pita-nje da li će to imati veću ili manju cijenu.

Šta se planira i uradi sistemski, studi-ozno sa analitikom i na vrijeme bez odla-ganja, manje košta. Moramo iz pasivnih komentara i praznih diskusija preći u aktivno programiranje boljeg stanja i izvjesnije i bogatije budućnosti. To ljudi ovog podneblja očekuju i zaslužuju.

Na našim vladama je da, uz pomoć parlamenata i naučnih krugova, pro-gramiraju put u našu budućnost.


svijet. Ali, ova povećana međuzavisnost može sama po sebi biti izvor ranjivosti, jer nepredviđena šteta na jednoj strani svijeta ima neizbježne implikacije na drugu stranu svijeta. Izvori mogućih šteta su vrlo različiti, od prirodnih feno-mena (zemljotres, cunami) do huma-nih fenomena (geopolitički i vjerski konflikti).

Postoje širi geopolitički problemi koji su direktno ili indirektno povezani sa ekonomijom. Naprimjer, prijetnja trgovinskog rata između SAD-a i Kine, što pokazuju brojni prijedlozi za usva-janje antikineskih zakona u Kongresu SAD-a, ili nemogućnost bržeg završa-vanja Doha runde pregovora zbog ozbiljnih problema i tenzija između razvijenih i nerazvijenih zemalja, koji dozvoljavaju samo donošenje “drugog najboljeg sporazuma”. Također, postoji i kontinuirano trenje između dva najveća trgovinska područja – SAD i EU. U ne-kim dijelovima EU, a posebno u Francu-skoj i Italiji, kao i kod nekih novih čla-nova EU, obnavljaju se pozivi za zaštitu nacionalnih kompanija od preuzimanja iz inostranstva. Naprimjer, ponuda Du-bai Port Authority da preuzme P&O i njene lučke kapacitete u SAD-u iz 2006. godine je morala biti povučena u sudaru sa jakom opozicijom, djelimično podupiranom sigurnosnim razlozima i antiislamizmom.

Geopolitika i geoekonomija

Gornji primjeri pokazuju da je skoro nemoguće odvojiti geoekonomiju od

„Ekonomija svijeta: trendovi, rast i ra-zvoj“ prof. dr. Besima Ćulahovića konci-pirana je kao cjelovita i sveobuhvatna knjiga o rješavanju ekonomskih pitanja na našoj planeti. Da bi postigao taj cilj, autor je morao objediniti tri različita kuta gledanja. Prije svega, on je pokušao posmatrati svijet kao cjelinu, zatim je pratio razvoj različitih dijelova svijeta kroz prizmu historijskih dešavanja, da bi se na kraju dotakao svih aspekata vo-đenja ekonomije, kako iz historijske, tako i iz prostorne perspektive. Ova knjiga, čije izvode smo u tri nastavka prenijeli na stranicama InfoKoma, čita-ocu će omogućiti da jednom zauvijek usvoji znanja o tome iz čega se sastoji savremena svjetska ekonomija i kako su ti elementi nastali, te koji procesi su ključni za svijet i svjetsku ekonomiju.

Analiziranje sadašnjih trendova i njihovo ekstrapoliranje u budućnosti je veoma privlačna disciplina. Neka logi-ka pri tome postoji. Prije svega, u svim humanim aktivnostima postoji jak ele-menat zavisnosti od puta. Ali, ta zavis-nost ne implicira buduće puteve. Svi pu-tevi imaju raskrsnice, neki idu u neoče-kivanim pravcima, a neki putevi su i sli-jepi. To znači da moramo imati i dobre mape puta i jasan osjećaj za pravce po kojima želimo putovati. Dobre mape zahtijevaju bolje razumijevanje kako svijet funkcionira sada, dok osjećaj za moguće pravce zahtijeva moralne vizije, vrijednosti i opredjeljenje gdje želimo u budućnosti stići. Ali, nešto je sasvim jasno – nismo baš dobri u proricanju budućnosti. Vrlo je teško identificiratikoji savremeni događaji i koje okolnosti će imati dugoročne efekte. Naprimjer, kada je 1997. godine izbila istočnoazij-ska finansijska kriza, najveći dio popula-rne i akademske literature je bio opsje-dnut prognozama da je došao kraj isto-čnoazijskog čuda i da će budućnost re-gije biti crna. Početkom 1960. su mnogi predviđali da će Japan ubrzo ugroziti primat SAD-a kao vodeće ekonomske sile. Ko je tada mogao predvidjeti da će Južna Koreja, tada jedna od najsiroma-

Ekonomija svijeta: trendovi, rast i razvoj (III)

šnijih zemalja svijeta, za samo 20 godi-na postati jedna od najdinamičnijih svjetskih ekonomija? Da li su ekonom-ski analitičari ranih ‘70-ih mogli predvi-djeti da će Kina otvoriti svoju ekonomi-ju prema svijetu? Ili, da li se moglo pre-dvidjeti da će socijalističke planske eko-nomije SSSR-a i Istočne Evrope krajem 1980. početi transformiranje u kapitali-stičke tržišne ekonomije? Nabrojani primjeri nas uče da u prognoziranju trebamo biti oprezni.

Međuzavisnost kao izvor ranjivosti

Dosadašnja iskustva otvaraju mnoga krupna pitanja. Naprimjer, da li će se tendencije ka povećanoj međupoveza-nosti i međuzavisnosti globalne ekono-mije intenzivirati? Je li globalizacija ne-umoljiva i nezaustavljiva promjena? Vidjeli smo da to, na osnovu historij-skih iskustava između 1919. i 1939. godine, nije i neizbježno. Naime, u tom periodu je ranija nezapamćena otvore-nost svjetske ekonomije uvelike retardi-rala akcijama država koje su u odgovo-ru na svjetsku recesiju upotrijebile visoki protekcionizam. Trebalo je da prođe nekoliko poslijeratnih decenija da se dostigne sličan nivo otvorenosti.

Današnja međupovezanost unutra globalne ekonomije je mnogo dublja i brža nego u prošlosti, i to uglavnom zbog načina na koji je ukupan proces proizvodnje i distribucije transformi-ran. Razvoj visokokompleksnih geo-grafsko-ekstenzivnih transnacionalnih proizvodnih mreža sažima današnji

dr. Besim Ćulahović

STRUČNA LITERATURA


geopolitike. Posebno su relevantna tri velika geopolitička problema. Prvi i naj-jasniji set problema (i pitanja) uključuje pomak SAD-a (nakon 11. septembra) prema preventivnim akcijama i promje-nama režima (irački rat, nuklearni spo-rovi sa Iranom, održavanje kontinuira-nog ćorsokaka u odnosima između Izraela i Palestine, te uznemiravajući rast religioznih i drugih fundamentali-zama svih vrsta). Implikacije su dale-kosežne i prevazilaze ljudske tragedije onih ljudi koji su najžešće pogođeni konfliktima. Iz globalne ekonomskeprespektive, najjasniji su efekti kontinu-iranog snabdijevanja jeftinom naftom,energetskim izvorom koji podstiče i podupire globalnu ekonomiju već skoro čitavo stoljeće. To rađa nužne potrebe za jačanjem energetske efikasnosti i zarazvoj alternativnih obnovljivih energe-tskih resursa.

Kratkoročno, efekti mogu biti vrlo ozbiljni. Pored toga, spektakularni eko-nomski rast Kine je znatno povećao potražnju energije i drugih prirodnih resursa. Drugi veliki geopolitički problem je povezan za uspon Kine i poli-tički razvoj Istočne Azije kao cjeline. Još od završetka Drugog svjetskog rata SAD su uronjene do guše u pacifičkuAziju, kako zbog sigurnosnih, tako i zbog ekonomskih razloga. Nekada je to bilo moguće posmatrati u kontekstu hladnog rata. Ali, kolapsom sovjetske imperije i ekonomskim otvaranjem Kine, geopolitički problemi su se iz te-melja izmijenili. Jedan od ključnih sim-ptoma promjena je tekuća kineska do-minacija u svjetskoj trgovini.

Proizvođači čelika iz SAD-a posma-traju Kinu kao potencijalnu ratnu opa-snost. Pitanje Tajvana je oduvijek bilo izvor mogućih sukoba, čak i kada su se ekonomski odnosi Kine i Tajvana zna-tno unaprijedili. Odnosi između Kine i Japana su od davnina ekstremno osje-tljivi, i to ne samo zbog japanskog pro-tivljenja da prizna svireposti koje su iz-vršene tokom japanske okupacije Kine u Drugom svjetskom ratu. Šire posma-trano, japanske geopolitičke namjere u Istočnoj Aziji su znatno nejasne i zama-gljene. A osim toga, postoje još uvijek neprijateljski odnosi između Sjeverne i Južne Koreje, posebno oko nuklearnih pitanja. Treći veliki geopolitički pro-blem su propale, nefunkcionalne i nea-dekvatne države. Iako se zemlje u ra-zvoju, posebno najsiromašnije, susreću sa mnogim problemima koji izviru iz njihove pozicije u globalnoj ekonomiji i njihove vrlo slabe moći u međunaro-

dnim pregovorima, ipak je većina pro-blema rezultat “domaćih izraslina”. U nekim zemljama su na djelu veliki in-terni problemi vladanja, korupcije i ne-humanog tretmana manjinske popula-cije, koji se više ne mogu ignorirati.

Nejasna mapa globalne ekonomije

Veliko i otvoreno pitanje je kako se svje-tska zajednica bori sa ovim problemima i kako će osigurati bolje blagostanje po-pulacije “propalih država” i uključiti ih potpuno i efektivno u svjetsku ekonom-sku zajednicu. Buduća mapa globalne ekonomije je prilično nejasna. Ali, po-stoje dobre šanse da će se nastaviti odvi-janje globalnih procesa i da će svijet biti jače povezan, iako se mogu desiti i nepredviđeni preokreti. Pri tome treba imati na umu da se ne mogu jednostav-no ekstrapolirati protekli trendovi i pro-tekle vrijednosti.

Više od svega trebamo razmišljati o vrsti svijeta u kojem ćemo mi, kao i naša djeca, željeti živjeti. Ključno pitanje budućnosti nije više kakav svijet može biti, nego kakav treba biti. Na kraju, “globalizacija nije sila prirode, ona je socijalni proces”.

Koji su izbori za budućnost? U teoriji je njihov broj beskonačan,

ali u praksi je jako ograničen. Pred nama su tri široke mogućnosti:

- reformirati postojeći sistem; - zamijeniti postojeći sistem i - divezificirati postojeći sistem.

Iako je razvoj usko povezane global-ne ekonomije generirao mogućnosti za mnoge ljude, on je, također, pomogao da se cementiraju, pa čak i intenzivira-ju, ogromne razlike između ljudi u razli-čitim dijelovima svijeta. Povećano izo-bilje nije napravilo ljude “sretnijim” u odnosu na porast blagostanja. Mnoga istraživanja pokazuju da ekonomska si-gurnost promovira sreću ljudi više nego njihovo bogatstvo. U razmišljanjima o alternativnim scenarijima budućnosti uočljiva je tendencija ka polarizaciji pozicija.

Neoliberalni hiperglobalisti vide rješenje u još jačem otvaranju tržišta, u neometanim tokovima roba, usluga i kapitala. Drugačije rečeno, mnogo, mnogo više istog. Antiglobalisti tvrde potpuno suprotno. S obzirom na to da strategija hiperglobalista može stvoriti svijet još veće nejednakosti (kao i svijet većih okolinskih šteta), a da strategija antiglobalista sadrži opasnost povratka ka srednjovjekovnim ekonomijama, to “nekarikaturalni” izbor leži između ove dvije dijametralne suprotnosti. Postoje

mnoge raznovrsnosti ekonomija koje mogu ponuditi različite mogućnosti u odnosu na veliku globalnu ekonomiju. Mnoge od njih su, ustvari, ekonomije zajednica (eng. community economies).

Smanjiti materijalnu nejednakost

Današnji diverzitet ekonomija nudi zna-čajne mogućnosti za kreiranje zadovolj-ne i fer zajednice, što, generalno, potvr-đuje globalizaciju kao transformirajući socijalni proces, a ne kao silu prirode. Ali, te zajednice su, najčešće, male po obimu i veoma lokalizirane po prosto-ru. Ove činjenice otvaraju važna pitanja kako se mogu ovakve ekonomije pove-zati u neku veću sliku, koja će još uvi-jek privlačiti našu pažnju. Glavni glo-balni problem je kako obezbijediti ma-terijalne potrebe svjetske zajednice kao cjeline, a da se pri tome smanjuje neje-dnakost i da se ne razara okolina. Ovo zahtijeva uključivanje svih glavnih ak-tera, te uspostavljanje relevantnih meha-nizama koji će zahvatati dobiti za veći-nu ljudi, a ne samo za uticajnu i snažnu manjinu. Ispoljavanje moći razvijenih zemalja putem različitih oblika uslovlja-vanja je siromašnim zemljama donijelo negativne rezultate. Iako je trgovina je-dan od najefektivnijih načina za unapre-đenje blagostanja, ona ipak mora biti bazirana na ravnopravnijim i pošteni-jim osnovama nego što je to danas. Naj-siromašnijim zemljama se mora omo-gućiti da svoja tržišta otvaraju na način i po dinamici koja odgovara njihovim potrebama i uslovima. To je bukvalno ono što su SAD uradile tokom svoje faze industrijalizacije.

Istovremeno, razvijene zemlje mora-ju izgraditi pravičniji sistem pristupa svojim bogatim tržištima. Ali, i u boga-tim ekonomijama postoje mnogi gubi-tnici, što se ne smije potcjenjivati. Ljudi koji su pogođeni globalizacijom moraju se efektivno pomagati kroz finansijskupomoć, obrazovanje i preobuku. Zemlje u razvoju se moraju jače angažirati na jačanju domaćih institucija, unapređe-nju civilnog društva, povećanju politi-čke participacije, dizanju kvaliteta obra-zovanja i reduciranju interne socijalne polarizaciju. Imperativi su i praktički i moralni. Sa praktične strane kontinui-rano postojanje velikog broja siroma-šnih predstavlja ozbiljnu prijetnju za socijalnu i političku stabilnost. Ali, mnogo odvratnije je što mnogi ljudi žive u totalnom siromaštvu i lišavanju, dok istovremeno drugi ljudi žive u ne-izmjernom luksuzu. Treba biti osjetljiv na neizmjernu raznolikost koja postoji i na svijet kao mozaik ljudi koji ravno-pravno zaslužuju dobar život.


likih promjera za industrijska postroje-nja i transport nafte i plina, su jedinstve-ni u svijetu.

Značajan dio njenog teritorija zauzima plodno poljoprivredno zemljište radi kojeg je Ukrajinu svojevremeno krasio epitet “žitnica Europe”. Međutim, poljo-privredni sektor je u vrijeme sovjetske vlasti bio na određeni način podređen industrijskom i nisu u dovoljnoj mjeri

praćena suvremena znanstvena i tehni-čka dostignuća u sferi poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga su danas potre-bna značajna financijska ulaganja kakobi se dostigli uobičajeni kvantitativni i kvalitativni kriteriji proizvodnje i pre-rade poljoprivrednih proizvoda.

Ukrajinsko tržište je respektabilno zbog svoje veličine i privlačno zbog nezasiće-nosti, ali je istovremeno i zahtjevno zbog nedovoljne učinkovitosti tržišnih institucija, te u određenoj mjeri rizično zbog značajnog utjecaja države na go-spodarski sektor i neizvjesnosti poveza-ne s čestim potresima na unutarnjoj po-litičkoj sceni i nejedinstvenosti politi-čkih elita u pogledu definiranja stabilnei nedvosmislene strategije gospodar-skog razvoja. Unatoč svemu navedenom, institucije tržišnog gospodarenja sve više nalaze mjesto u ukrajinskoj ekono-mici, a dokaz tome je što su EU i SAD priznale Ukrajini status zemlje sa trži-šnom ekonomijom. Ipak, još je uvijek vrlo prisutna siva ekonomija i to pose-bno u trgovinskom sektoru. Dobar dio trgovine odvija se na otvorenom (razne legalne i nelegalne tržnice i sajmovi) što predstavlja problem kako državi zbog izbjegavanja plaćanja carina i poreza, ali i potencijalnu opasnost za potrošače, jer se takva roba gotovo redovito ne po-dvrgavaju provjeri kvalitete. Takav oblik trgovine predstavlja jednu vrstu nele-galne konkurencije za one trgovce koji regularno i zakonski posluju, a problem

Osnovni podaci o zemlji

Službeni naziv: UkrajinaPovršina: 603,700 km2Stanovništvo: 45,994,287 (procjena 2007.)Glavni grad: KijevJezik: ukrajinskiValuta: grivna (UAH); tečaj: 1USD= 4,9975 UAH; 1EUR=7,8674 UAH (svibanj 2008.)

GospodarstvoBDP: 131.2 mlrd USD (2007.)BDP po stanovniku: 2,176 USD (2007.)Inflacija (%): 11,3Nezaposlenost (%): 7 (2007.)Izvoz: 46.68 mlrd USD (2007.)Glavni izvozni proizvodi: ferooksidni metali, gorivo i naftni derivati, kemijski proizvodiUvoz: 54.3 mlrd USD (2007.)Glavni uvozni proizvodi: energija, strojevi, kemijski proizvodi

Izvori: Državni zavod za statistiku Ukrajine

U FOKUSU

Ukrajina

Osnovna obilježja gospodarstva

Ukrajina je država s 47,5 milijuna stano-vnika, rasprostire se na 603 700 km2 i jedna je od najvećih i najmnogoljudni-jih europskih zemalja. Osnovni gospo-darski potencijali Ukrajine ogledaju se u značajnim zalihama željezne rude, ugljena i drugih iskopina, te je stoga po-sebno razvijen sektor teške metalurgi-je, a neki proizvodi, kao što su cijevi ve-


je i proizvođačima zato što se na tržni-cama često susreću krivotvoreni proiz-vodi s trgovačkim znakom.

Zakonska regulativa u području gospo-darstva se postupno prilagođava uobiča-jenim svjetskim standardima. Jedan od glavnih razloga što Ukrajina nije još po-stala članicom WTO je taj što Rusija ta-kođer nije njen član, a vanjsko-trgovin-ske veze dvije zemlje bi se pristupanjem Ukrajine morale značajno redefinirati,za što ni Rusija ni Ukrajina u ovom tre-nutku još nisu spremne.

Ukrajinsko tržište karakterizira velika energetska ovisnost o Rusiji. Zbog ne-dostatka energenata (preko 85% potre-bnih količina se uvozi) i nemogućnosti uvoza potrebnih količina nafte i plina izdrugih izvora osim ruskih, kazakstan-skih i uzbekistanskih (definirano posto-jećom mrežom naftovoda i plinovoda),Ukrajina je energetski gotovo u potpu-nosti ovisna o Rusiji, koja tu činjenicu vrlo često koristi kao sredstvo pritiska i to ne samo na gospodarskom već i na političkom planu, a što je posebno kul-miniralo tijekom pregovora o cijeni pli-na, započetih krajem 2005. godine. Ko-načno, premijeri Ukrajine i Rusije, Janukovič i Fradkov, u Kijevu su 24. 10. 2006. postigli dogovor o cijeni plina od 130 US$ za 1.000m3 (do krize cijena je bila 95, a ruska strana je zahtijevala no-vu cijenu od 240 - 270 US$ za 1.000m3).

Struktura gospodarstva

U strukturi bruto domaćeg proizvoda industrijska proizvodnja sudjeluje s 42%, usluge s 35%, a poljoprivreda s 23%. Proizvodi crne metalurgije predstavlja-ju najznačajniji ukrajinski izvozni proi-zvod i oni u ukupnom izvozu sudjeluju sa 41%. Razvijena je i strojogradnja, ali ona tehnološki zaostaje za svjetskom konkurencijom. Međutim, pojedini ne-dostaci (dizajn, ekologija, sigurnost) se ponekad uspješno kompenziraju pri-hvatljivom cijenom tako da proizvodi ipak pronalaze svoje mjesto na tržištu. U posljednje vrijeme sve je više stranih

tvrtki koje investiraju u takve tvornice i koristeći povoljan input (jeftinije siro-vine, radna snaga i energija) postižu izuzetno dobre poslovne rezultate. Ta-kav način suradnje je u posljednje vri-jeme intenzivan u oblastima koje su bli-zu granice sa Mađarskom, Slovačkom i Poljskom, a koje su 2004. godine po-stale članicama EU. Pojedini svjetski proizvođači automobila kao npr. WV - Škoda, Fiat, Daewo pronašli su za -shodno dio svoje proizvodnje ili mon-taže prenijeti na teritorij Ukrajine.

Na velikim površinama obradivog i plodnog poljoprivrednog zemljišta pro-izvodilo se više od četvrtine poljopri-vrednih proizvoda bivšeg SSSR-a. Po-trebno je kvalitetno organizirati agrarni sektor i organizirano tržište poljopri-vrednih proizvoda. Statistički pokazate-lji za 2005. pokazuju da je proizvodnja žitarica smanjena je za 9,1% u odnosu na 2004. (proizvedeno je 38 milijuna tona na 171,5 tisuća hektara zemlje), dok je proizvodnja šećerne repe sma-njena za 5,9% i krumpira za 6,2%. Su-marno gledano u poljoprivredi je zabi-lježena nulta stopa rasta. Ukrajina još uvijek nije dosegnula razinu poljopri-vredne proizvodnje koju je ostvarivala do 1991. (73%).

Trgovina postaje sve važnijim segmen-tom ukrajinskog gospodarstva i u tom području dolazi do stvaranja nacional-nih trgovačkih mreža. Najznačajniji tr-govački lanci u Ukrajini su:

1. “FURSHET” (preko 50 prodajnih mje-sta, većinom velikih marketa, diljem zemlje) Tel./Fax.: 0038044-5283286, -4514561, e-mail: shop@it/furshet.com.ua, detalj-nije informacije o tvrtki na Internet stra-nici www.furshet.ua 2. “MEGAMARKET” – Tel./Fax: 0038044-2487387, - 2061318, e-mail: [email protected], detaljnije informacije o tvrtki na Internet stranici www.furshet.ua 3. “METRO” (do sada je na teritoriju Ukrajine otvoreno 9 prodajnih centara i u tijeku je izgradnja novih) Fax za po-nudu roba.: 0038044-492, Detaljnija informacija na Internet stranici www.metro.ua 4. “FOZZY” Group – (lanac prodavao-nica po čitavoj Ukrajini), Tel./Fax.: 0038044-4963200, Tel.: 4963201, Komercijalni direktor Viktoriya Sikora, E-mail: [email protected], Detaljnija informacija na Internet stranici www.fozzy.ua,

5. “LAN-Ukraina” Ltd – Veliki uvoznik prehrambenih proizvoda. Opskrbljuje najznačajnije trgovačke lance. Tel.: 0038044-2369555, 4559945, Fax.: 4846876, E-mail: [email protected], Detaljnija informacija na Internet stranici www.lanukr.com

Ukrajina proizvodi viškove električne energije (atomske, hidro i termoelektra-ne). Trenutno se izvozi oko 500 MWt, a mogućnosti prijenosne mreže su dale-ko veće te se poduzimaju koraci na po-većanje kapaciteta Burštinske TEC koja u ovom trenutku jedina ima mogućnost izvoza u europsku elektro mrežu. Cilj je ukrajinske Vlade stvoriti preduvjete za povezivanje čitavog elektro-energetskog sustava čime bi se omogućio dale veći izvoz u zemlje EU. Da bi se to ostvarilo potrebno je investirati oko 100 milijuna USD u izgradnju prijenosnog sustava. Višak elektroenergije također se planira usmjeriti u diversifikaciju energenatakoji se koriste u industrijskoj proizvo-dnji (prelazak s plina na struju u meta-lurškom i kemijskom sektoru tamo gdje je to tehnološki izvedivo).

Uloga države na gospodarske tijekove je unatoč pozitivnim tendencijama na rješavanju tog pitanja, još uvijek bila vrlo značajna. Predsjednik države i Ka-binet ministara Ukrajine (KMU-vlada) svojim ukazima ili uredbama određuju dobar dio tržišnih tokova. Primjeri ta-kovog utjecaja bili su određivanje ma-ksimalne cijene pojedinih vrsta proi-zvoda, na što je tržište reagiralo nestaši-cama i svojevrsnom krizom. Jednako tako državna tijela neposredno utječu na sva pitanja povezana s važnijim pri-vatizacijskim i reprivatizacijskim proce-sima, te u financijskom sektoru koji seogledao kroz intervencije na financij-skom tržištu u cilju reguliranja vrije-dnosti nacionalne valute.

Ukrajinska Vlada subvencionira poljo-privrednu proizvodnju u ukupnom iznosu od 1,14 mlrd. USD što je jedna


od prepreka za ulazak u WTO. Tijekom 2005. godine ukinute su povlastice po-duzetnicima koji su poslovali u slobo-dnim ekonomskim zonama i na Terito-riju prioritetnog gospodarskog razvoja, uz obrazloženje kako su povlastice naj-više korištene za nelegalnu trgovinu, a ne proizvodnju što im je trebao biti osnovni cilj.

Ukrajina štiti domaćeg proizvođača uvođenjem kvota i obveznog licencira-nja prilikom uvoza pojedinih za ukra-jinsko tržište osjetljivih vrsta proizvoda. Svi legalno uvezeni proizvodi koji se prodaju na tržištu, a koriste se u javnoj upotrebi, moraju odgovarati propisa-nim ukrajinskim standardima kvalitete i dužni su dobiti certifikat UkrajinskogDržavnog komiteta za certifikaciju. Tajse problem rješava na način da nadležne državne institucije potpisuju odgovara-jući sporazum o priznavanju određenih certifikata (ne postoji unificirani spora-zum za sve vrste roba, već se radi za svaku pojedinu vrstu proizvoda). Tek tijekom 2005. zabilježen je određeni pomak u smislu približavanja međuna-rodno uvriježenim metodama vanjsko-trgovinskog poslovanja, jer se u sve ve-ćoj mjeri priznaju certifikati kvaliteteizraženi po EN i sl. Ministarstvo gospo-darstva utvrđuje jednom mjesečno ra-zinu minimalnih eksportnih cijena za pojedine vrste proizvoda (mineralna gnojiva, živa stoka, sirova koža itd.).

Uvozna regulativa u Ukrajini

Ukrajina je od nedavno postala puno-pravnom članicom svjetske trgovinske organizacije WTO. Još nema praktičnih

potvrda o primjeni principa WTO, tako da se preporuča prije svakog nuđenja ili kasnijeg ugovaranja provjeriti aktuelne i trenutne detalje uvoza roba i usluga.

Stopa PDV je 20% i ovaj procenat se odnosi na najveći broj roba i usluga.Dokumenti koji prate robu pri uvozu (osim roba za koju je potrebno posebno riješenje nadležnog ministarstva) u Ukrajinu su uobičajeni, ka što su: izvo-zna faktura, transportni dokument, ca-rinska deklaracija, uvjerenje o porijeklu i sl.

Rizici poslovanja

Etablirana svjetska agencija Standard&Poor’s kreditni rejting Ukrajine ocje-njuje sa BB-stabilni (stanje na dan 11. svibnja 2006. godine) jednako kao i agencija Fitch, dok Moodys daje ocjenu B1-stabilni. Nestabilnost unutarnje po-litičke scene doprinijelo je tome da ukra-jinsko gospodarstvo koje je do tada če-tiri godine za redom bilježilo značajan rast bruto domaćeg proizvoda, upalo u fazu recesije. Realni BDP je 2005. godi-ne u odnosu na 2004. godinu porastao 2,4%, dok je 2004. godine taj rast izno-sio 12,0% (prema podacima Ministar-stva ekonomike i europskih integracija Ukrajine).

Na smanjenje rasta BDP najznačajnije je utjecao metalurški sektor gdje je za-bilježen rast od samo 1,5%. Pad ulaga-nja u modernizaciju i unapređenje pro-izvodnje zbog neizvjesnosti povezanih sa stalnim najavama i prijetnjama veza-

nim uz reprivatizaciju velikih željezara, označen je kao jedan od glavnih razloga zbog kojih je došlo do smanjenja tempa rasta proizvodnje ovog najznačajnijeg ukrajinskog izvoznog proizvoda.

Drugi vrlo važan čimbenik je konjun-ktura cijena metala (glavnog ukrajin-skog izvoznog proizvoda) na svjetskom tržištu, čiji kontinuirani pad nije išao na ruku ukrajinskim izvoznicima. Una-toč tome ukrajinski proizvodi teške me-talurgije, kemijske i prerađivačke indu-strije (najčešće se radi o proizvodima s malom dodanom vrijednosti) te te-kstilne industrije su ostali vrlo konku-rentni na stranom tržištu, tako da se razvijene zemlje (SAD, EU) i nadalje od njih zaštićuju antidampinškim mjerama i određivanjem kvota. Unatoč tenden-ciji smanjenja ukupnog gospodarskog rasta, stoji istaknuti kako su pojedine industrijske grane i tijekom 2005. godi-ne zabilježile visok rast. Najznačajniji rast proizvodnje zabilježen je u vrlo perspektivnom drvo-prerađivačkom – 19,4% i prehrambeno-proizvođačkom sektoru - 13,7%.

Članstvo u međunarodnim gospo-darskim organizacijama i regional-nim integracijama

Ukrajina je članica sljedećih međuna-rodnih gospodarskih organizacija: CE, IMF, EBRD, IBRD, BSEC, JEP, ECAC, CEI, CEPT, EPPO, MIGA, WEC, WCO, WIPO, WFTU, CD, IDA, ILO, ISO, OSJD, PCA, WTO.

� � ��

��

��

��

��

��

��

��

��

�

Makroekonomski pokazatelji

Robna razmjena sa svijetom (USD, mlrd)


��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

�

Deset značajnijih tvrtki u industrijskom sektoru u Ukrajini

Deset značajnijih tvrtki u poljoprivrednom sektoru

Struktura robne razmjene


��

��

�

��

��

�

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

� � � � � ��

� � � � � ��

� � � � � ��

� � � � ��

� � � ��

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

��

Glavni vanjskotrgovinski partneri

UKRAJINA - BOSNA i HERCEGOVINA(ukupna robna razmjena u periodu 2003-2008 godina)

Razmjena u prvih pet mjeseci prošle i ove godine

Struktura uvoza Bosne i Hercegovine iz Ukrajine, 2007 godina

Struktura izvoza Bosne i Hercegovine u Ukrajinu, 2007 godina

Najznačajniji BH izvoznici u Ukrajinu, 2007 godine

Najznačajniji BH uvoznici iz Ukrajine, 2007 godine


Septembar je počeo sniženjem ci-jene armaturnih mreža i beton-skog gvožđa. U odnosu na august,

cijena je pala u prosjeku za 330,00 KM/t, te je 2. septembra armaturna mreža kod proizvođača, umjesto 1790,00 KM/t ko-štala 1460,00 KM/t. Iako proizvođači nisu bili zadovoljni trenutnom situaci-jom, stanje na svjetskom tržištu nafteje direktno uticalo na cijenu sirovine, što je uslovilo pad vrijednosti gotovog proizvoda. Tendencijom pada su bili zadovoljni krajnji kupci armature – izvo-đači radova i trgovci.

Ova cijena se zadržala do kraja mje-seca, kada je došlo do ponovnog pada u prosjeku za 270,00 KM/t, da se ne bi na ovom zadržalo. Početkom oktobra proizvođači ponovo koriguju cijenu že-ljeza, da bi trenutna situacija izgledala ovako: za armaturnu mrežu potrebno je izdvojiti kod proizvođača 1135,00 KM/t + PDV, dok je za šipku orebrenu potrebno 1000,00 – 1040,00 KM/t + PDV, zavisno od profila žice. Prema na-šim saznanjima cijena će biti stabilna do kraja ovog mjeseca.

Cement i opeka po starim cijenama

Što se tiče cementa, tu se nije ništa bi-tno mijenjalo. Već duži period domaće cementare ne izlaze sa novim cijenama svojih proizvoda, čak ni poslije drasti-čnog pada nafte na svjetskoj berzi.

Potpuno ista situacija je i sa opekar-skim proizvodima. Blok giter, kao naj-traženiji proizvod se nudio od 0,46 do 0,87 KM/kom + PDV, zavisno od pro-izvođača, što je u prosjeku potpuno isti raspon kao i u prethodnom periodu. Cijena od 0,46 KM je za blok giter koji proizvodi Fabrika opekarskih proizvo-da Lopare i novitet je na tržištu. Razli-ka, u odnosu na standardni blok istih dimenzija i klase, u tome je što ovaj novi proizvod ima manju težinu.

Od ostalih materijala za grubu gra-đevinsku gradnju, kreč proizvođača Ra-vnaja je zabilježio povećanje, dok ostali

ArtikliArmaturna mrežaBetonsko gvožđe (Fi 8-32)Cement Lukavac PC 450Cement Kakanj PC 450Kreč RavnajaKreč Hidrat-ČelinacKreč Sirač – HrvatskaBlok giter 25x19x19Crijep Vinkovci 104Crijep KanjižaCripej Vinkovci Glinex Građa Jela/Smrča I/III kl.Daska jela/smrča I/III kl

Cijena1,48–1,14 KM/kg + PDV1,38–1,00 KM/kg + PDV167,00–182,39 KM/t + PDV175,57–187,00 KM/t + PDV123,00-140,00 KM/t + PDV147,86-171,00 KM/t + PDV120,00-123,00 KM/t + PDV0,46–0,87 KM/kom + PDV0,60-0,85 KM/kom + PDV0,93–0,98 KM/kom + PDV0,79-1,00 KM/kom + PDV300,00-380,00 KM/m3 + PDV260,00-370,00 KM/m3 + PDV

Kretanje cijena od 3. 9. 2008 - 10. 10. 2008.

BERZA INFORMACIJA - InfoCentar

��

��

Povoljan period za građevinarePočetak jeseni je obilježio kraj sezone godišnjih odmora i vraćanje u normalne tokove trgovine i izgradnje. S obzi-rom na prividno zatišje iz prethodnog perioda, očekivanja su bila da će u ovoj fazi doći do značajnijih oscilacija u cijenama građevinskog materijala. Međutim, samo se kod armaturnog željeza dogodila veća promjena.

proizvođači nisu ništa preduzimali. U ovom slučaju, kreč koji je doskora bio najpovoljniji na tržištu, gubi taj primat, te se, u ovom trenutku, za isti iznos može nabaviti i kreč od proizvođača Hidrat iz Čelinca, iako su i oni najavili povećanje cijena. Još jedna fabrika kreča se pojavila na domaćem tržištu, a to je Fabrika kreča Carmeuse Integral A.D. iz Doboja, nastala privatizacijom je-dnog dijela Rudnika krečnjaka Doboj. Fabrika je krenula sa probnom proizvo-

dnjom, a ozbiljnije prisustvo na tržištu se očekuje u 2009. godini.

Drvni sortimenti koji se koriste u građevinarstvu su zadržali stabilne vri-jednosti, iako je i dalje prisutan određe-ni deficit ovih roba.

U narednom periodu može se oče-kivati završetak započetih radova, sa očekivanjem da se cijene armaturnog željeza ponovo promijene, što bi opet obradovalo izvođače radova i eventu-alno pojačalo nabavku.



Što se tiče sjemenskih roba, najak-tuelnija su sjemena NS instituta i Osiječkog instituta, s tim da su

sjemena hrvatskog porijekla za nekoli-ko feninga skuplja u prodaji od sjemena uvezenih iz Srbije. Kada je u pitanju đu-brivo, najveće interesovanje vlada za đubriva proizvođača Petrokemija iz Ku-tine - HR, mada su poljoprivredni pro-izvođači jako razočarani kada su u pita-nju cijene đubriva na tržištu.

��

��

Žitaricama opada cijena

Kada je riječ o žitaricama, cijene ne pre-staju padati. Cijena pšenice na doma-ćem tržištu nije imala značajnih pro-mjena, cijena pšenice iz Srbije se kretala od 180,00 do 190,00 eura po toni, dok su cijene u susjednoj Mađarskoj imale značajne oscilacije. Ovih dana je cijena pšenice u Mađarskoj u značajnom padu, tako da se od najjačih ponuda koje su

Artikli

Pšenica

Kukuruz (rod 2008. – vlažnost 14%)

Ječam

Sojina sačma 46% proteina

Suncokretova sačma 33% pr

Stočno brašno - pšenično

Cijena

0,40 – 0,42 KM/kg + PDV

0,27 – 0,32 KM/kg + PDV

0,32 – 0,41KM/kg + PDV

0,70 – 0,85 KM/kg + PDV

0,25 – 0,35 KM/kg + PDV

0,18 – 0,28 KM/kg + PDV

Kretanje cijena od 3. 9. do 10. 10. 2008.

U BiH sjetva je još uvijek u toku, sjemena se uveliko uvoze i prodaju, dok se poljoprivredni proizvođači pitaju, kako nagnojiti zemljište đubrivom čije cijene neprestano rastu. Da situacija bude još teža, iza nas je žetva soje, suncokreta i berba kukuruza, čije cijene i dalje padaju, tako da proizvođači sa velikim strahom ulaze u sjetvu. Prema njihovim proračunima ulaganja u proizvodnju bi trebala biti daleko veća od trenutnih cijena žitarica u prodaji.

Sjemenska pšenica.......... 0,75-0,88 KM/kg + PDVSjemenski ječam............. 0,75-0,84 KM/kg + PDV

Vještačko đubrivo:NPK 15x15x15 Kutina. 1158,00-1360,00 KM/t + PDVKan - Kutina.................. 578,00-735,00 KM/t + PDVUrea - Kutina................. 925,00-1153,00 KM/t + PDVKan - Lukavac............... 545,00-598,00 KM/t + PDV

početkom proteklog mjeseca dostizale cijenu od 185,00 eura/t, ponude ovih prvih oktobarskih dana kreću od 160,00 do 173,00 eura/t.

Protekli mjesec je svakako obilježila i berba kukuruza. Cijene su ispod oče-kivanih, što je svakako najviše pogodilo poljoprivredne proizvođače. Cijena ku-kuruza na domaćem tržištu je izuzetno niska, jer naravno diktiraju je veliki uvo-znici, tako da se veliki broj poljoprivre-dnih proizvođača odlučuje za skladište-nje kukuruza u nadi da će cijena skočiti do kraja godine.

Cijena novog roda kukuruza u su-sjednoj Srbiji se kretala početkom be-rbe od 110,00 do 115,00 eura/t (kada je u pitanju vještački osušen kukuruz ili prirodno suh sa vlagom do 14,5%), dok se sada isti može kupiti po cijenama od 100,00 do 105,00 eura/t. Cijena sirovog kukuruza sa većim procentom vlage kreće se od 83,00 do 90,00 eura/t, zavi-sno od procenta vlažnosti. Cijena kuku-ruza u Hrvatskoj je, također, u padu. Na početku berbe je kukuruz iz Hrvat-ske nuđen od 110,00 do 120,00 eura/t, dok se sada nudi po cijenama od 102,00 do 105,00 eura/t. Ponude kukuruza iz Mađarske sa niskim procentom vlage ili čak vještački osušenim su po cijenama od 98,00 do 105,00 eura/t.

Cijene uljarica su, također, u padu, cijena sojine sačme u odnosu na pro-tekli mjesec je pala do 50,00 KM/t na domaćem tržištu, dok je cijena sunco-kretove sačme imala još značajniji pad, čak do 120,00 KM/t.

Sjemena i đubriva nimalo povoljnija



Uslovljeno padom cijene pšenice na tržištu Srbije, a naročito Ma-đarske, koja je najveći izvoznik

za Bosnu i Hercegovinu, na domaćem tržištu cijena brašna je pala kao što se i očekivalo. Najniža cijena naveliko je 0,555 KM/kg + PDV i iznosi 16,23 KM po vreći, a u avgustu je za to isto brašno trebalo izdvojiti 18,70 KM po vreći, iz čega proističe da je došlo do pojeftinje-nja od 2,47 KM. Mada još postoje mli-novi koji drže visoku cijenu, jer ne mogu nikako da pariraju trgovcima, ali kako nezvanično saznajemo od sredine okto-bra i oni će mijenjati cijenu. Problem zbog čega oni drže cijenu je što su u ra-nijem periodu uzeli veću količinu pše-nice po visokoj cijeni, a nisu očekivali drastičan pad na berzi. S obzirom na to da je brašno opet pojeftinilo, cijena hlje-ba je tek sada snižena u RS i to najviše zbog uvođenja nove marže u trgovina-ma, inače bi pekari još uvijek držali istu cijenu. I dalje je cijena brašna mnogo povoljnija trgovcima iz Srbije, nego što cijenu drže domaći mlinari, koji su uvi-jek nezadovoljni svojim dosadašnjim prodajama i potražnjama kad je njihova roba u pitanju.

Napokon olakšanjeza potrošače!

Potrošači napokon mogu barem kratko odah-nuti. Cijene osnovnih živežnih namirnica počele padati. Jeftnije brašno, ulje i šećer.

� � � � � � ��

� � � � � � ��

� � � � � � ��

� � � � � � ��

� � � � � � ��

� � � � � � ��

� � � � � � ��

� � � � � � ��

� � � � � � ��

�Pala cijena ulja i šećera

S obzirom na to da je došlo do pada ci-jene sirovina za proizvodnju, ulja na domaćem tržištu su dostigla još prihva-tljiviju cijenu u odnosu na protekli mje-sec. Iako je konkurencija velika, najče-šće se kupuje ulje koje je najprihvatlji-vije za potrošače, a to su ulja domaće proizvodnje. Cijena za Bimalova ulja je pojeftinila za 1,50 KM/paketu. Što semađarskog ulja tiče, i dalje je Floriol Plus povoljniji i iznosi 2,564 KM/l + PDV, što je 45,00KM/paketu. I dalje se očekuje pad cijena ulja, jer je cijena sun-cokretove i sojine sačme u padu zbog dobrog roda ove godine.

Šećer je zabilježio ponovno malo sniže-nje cijena na svjetskom tržištu, što se odražava i na naše trgovce i uvoznike ove životne namirnice. Što se velepro-daja tiče, cijene za brazilski šećer se kreću od 0,752 do 0,854, u zavisnosti od kvaliteta (icumsa). U prosjeku ide od 44,00 do 46,00 KM/vreći, a za domaći 43,87 KM po vreći sa uračunatim PDV-om.Ova cijena šećera će se još malo za-držati, jer je potražnja i dalje konstan-tna zbog povoljne jeseni i dobrog vre-mena. I to utiče na promjenu cijene i potražnje kod trgovaca, a očekuju kra-jem mjeseca porast cijene na berzi.

Prosljeđivanje informacija se vrši putem SMS-a na mobilni telefon korisnika, gdje se u jednoj SMS

poruci dobiju potpune informacije:- ko traži transport, - na kojoj relaciji, - kad je operativno, - koja roba se prevozi, - ko je kontakt osoba i - broj telefona. Bitno je naglasiti da se ni u tom dijelu pružanja usluga ne uzima provizija za sklopljene poslove, već se sve zasniva na principu pretplate na korištenje usluga sistema. SMS poruka izgleda ovako:

InfoCentar

InfoCentar uveo transport za firmeu sistemu robnih berzi

Poslije šestogodišnjeg rada sa komitentima u InfoCentru se po-javila potreba i za pronalaženjem transporta za firme koje su u sis-temu robne berze radi pružanja što potpunije i kvalitetnije usluge. 1. 8. 2008. godine počela je prob-na faza, gdje firme mogu da sejave i besplatno dobiju informa-cije o ponudi transporta ili ponudi utovara. Sve transportne firmedobijaju besplatan probni period prijema informacija o traženju transporta.

055212420: TRAŽNJA: TRANSPORT-1 VOZILO, 13.60, PREVOZ ULJA,ZRENJANIN - TUZLA, OPERATIVNO 12. 10. “PREDUZEĆE”, GRAD, KON-TAKT OSOBA, BROJ TELEFONA

Prednost InfoCentra u odnosu na sli-čne firme koje se bave organizacijomtransporta jeste baza od 35.000 firmi izBosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Mađarske i Slovenije koje trguju robama. Takav sistem obezbjeđuje stalne ponu-de utovara na različitim relacijama. Sveponude utovara i transporta su posta-vljene na web sajtu i još uvijek su vidlji-ve za sve firme koje pristupe na www.berzabih.com gdje se nalazi link TRANSPORT.

InfoCentar poziva sve firme kojeimaju slobodno vozilo na bilo kojoj de-stinaciji, kao i firme kojima je potrebantransport, da se jave u InfoCentar i ostave svoje podatke.


SAJMOVI

U organizaciji Autoklastera BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH od 16. do 21. septembra 2008.

godine na sajmu „Automechanika 2008”, koji se u saradnji sa sajmom u Parizu održava svake druge godine, na-stupili su proizvođači autokomponenti iz BiH. Franfurtski sajam je najveći u ovoj oblasti na svijetu. Ove godine uče-stvovalo je preko 4.800 firmi iz 80 ze-malja, a posjetoci su stigli iz preko 140 zemalja svijeta.

Na zajedničkom štandu nastupilo je 6 firmi iz BiH i to: TMD-AI Gradačac,ZRAK-AEO Kiseljak, PLAMINGO Gračanica, SOKO TVORNICA TRANSMISIJA Mostar, FAMOS I. Sarajevo i TPR Rogatica, a tri naše firme: POBJEDA Tešanj, Enker Tešanj iUNICO FILTER Tešanj samostalno ili u okviru korporacije.

Nastup bh. firmi te izloženi ekspo-nati privukli su veliku pažnju zaintere-siranih kupaca iz cijelog svijeta te se sa pravom očekuju dobri rezultati u pla-

smanu u narednom periodu. Poseban interes privukli su proizvodi i dijelovi: kardanska vratila, radilice, reduktori, pumpe i galvanizacija plastičnih dijelo-va za autoindustriju i dr.

U pratećem dijelu sajma održana je regionalna konferencija Autoklastera jugoistočne Evrope, na kojoj su se pred-stavili klasteri: BiH, Srbije, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Rumunije i Slo-venije.

VW i Fiat zainteresirani za autodijelove iz BiH

Autoklaster BiH, pored osnovnih poda-taka o BiH, predstavio je sve svoje čla-nice, a sam nastup je privukao veliku pažnju prisutnih. Poseban interes iska-zala je predstavnica VW-a, gospođa Szilvia Marek iz Budimpešte.

To je zaista bila prilika da se još jedanput iskaže potencijal bh. proizvo-đača autodijelova. U tom kontekstu

Piše: Midhat Čehajić

dogovoreno je sa predstavnicima Auto-klastera Srbije da se nakon potpisivanja ugovora između Zastave i Fiata (što je već i učinjeno, op.a.) održi zajednički sastanak na kojem bi se prezentirali bh. potencijali u obezbjeđivanju dijelova za Fiat. Planirana produkcija u prvoj fazi je 200.000 vozila, a u narednoj oko 300.000 vozila, za što je potrebno osi-gurati preko jedne milijarde eura u rezervnim dijelovima. Bh. firme suspremne da ponude veoma kvalitetne proizvode koji ispunjavaju sve zahtjeve kvaliteta u autoindustriji i s pravom očekuju značajno učešće u proizvodnji Fiatovih vozila.

Autodijelovi proizvedeni u BiH privukli kupce iz cijelog svijeta

„Automechanika“ je najveći sajam koji okuplja proizvođače auto-mobilskih dijelova, komponenti i opreme. Ove godine na sajmu u Frankfurtu se uspješno predstavilo šest firmi iz BiH.

Formiran Organizacioni odbor za pripremu sajma Interio 09.

Međunarodni sajam šumarstva, drvne industrije, namještaja, unutrašnjeg uređenja i pratećih djelatnosti svake godine privuče mnogobrojne posjetioce, ali i strane poslovne ljudi koji su pre-poznali da je Bosna i Hercegovine napravila značajne iskorake u preradi drveta i izradi namještaja. Grupacija drvne industrije Van-jskotrgovinske komore već je formirala Organizacioni odbor za pripremu sajma Interio 09.

Novoformirani Organizacioni odbor sajma, koji čine predsta-vnici značajnih firmi (Sarajevo

šume Sokolac, Konjuh Živinice, Dallas Sarajevo, Šipad Komerc Sarajevo, Nova forma Šamac, Fis Vitez, Krivaja Zavido-vići, Promo Donji Vakuf) kao i predsta-vnici Sarajevskog sajma i Grupacije drvne industrije Vanjskotrgovinske ko-more BiH, usvojio je plan rada, a ra-zmatrao je plan promocije sajma i tro-škovnik. Ove godine se očekuje veća podrška nadležnih ministarstava, kako bi se obezbijedila dodatna sredstva za organizaciju Sajma Interio 09.

Piše: Selma Bašagić

Prema planu Organizacionog odbo-ra, u toku su pripreme za održavanje promocija Sajma Interio 09 u Sarajevu i po kantonima i regijama. Sarajevski sajam uz podršku Organizacionog od-bora treba da uradi više na promociji Sajma i podizanju kvaliteta na još viši nivo, nego što je to bilo prošle godine.

Pozitivna iskustva prošlogodišnjeg međunarodnog sajma šumarstva, drvne industrije, namještaja i pratećih djela-tnosti Interio 08, održanog u Skenderi-ji, pokazala su da je Organizacioni od-bor Grupacije drvne industrije Vanj-skotrgovinske komore BiH uradio dosta

posla. Površina iznajmljenog prostora je bila duplo veća nego 2007. godine, izlagača je bilo više, a također i stru-čno-popratne aktivnosti su bile dosta kvalitetnije i sadržajnije.

Očekuje se da će Sajam Interio biti prepoznatljiv u regiji kao mjesto susre-ta značajnih privrednika iz oblasti šu-marstva, drvne industrije i srodnih dje-latnosti, te da će okupiti veliki broj do-maćih i stranih izlagača.


Avanturistički i eko turizam – velika šansa doline Vrbasa

Bosna i Hercegovina posjeduje veliki i neiskorišten turistički po-tencijal. U području srednjeg toka rijeke Vrbas trenutno je u toku realizacija tzv. VAR projekta (Vrbas Adventure Resort), čiji je cilj da promoviše avanturistički i eko turizam u dolini rijeke Vrbas, a koji podržava i Evropska unija. Neophodno je privući moderne, obrazovane i dobro situirane turiste, koji preferiraju aktivan i is-punjen odmor.

Piše : Čedomir Spasojević

TURIZAM

Već na prvi pogled, svako ko pu-tuje kroz Bosnu i Hercegovinu može zaključiti da naša zemlja

posjeduje veliki i neiskorišten turistički potencijal. Praktično ne postoji bilo koja vrsta turističke ponude koju Bosna i Hercegovina ne bi mogla ponuditi stranim i domaćim turistima. Za neke od njih postoje izuzetno povoljni uslovi (npr. zimski ili banjski turizam), ali i pored toga, opšta je ocjena da se ti po-tencijali optimalno ne koriste.

Međutim, u posljednje vrijeme, kada je turistička ponuda Bosne i Her-cegovine u pitanju, stvari se mijenjaju nabolje. Mnoge lokalne zajednice upra-vo u razvoju turizma prepoznaju svoju veliku šansu. To ne treba da čudi, ako se zna da je turizam grana koja je na svje-tskom nivou rasla prosječno 5-8% u po-sljednjoj dekadi. U području srednjeg toka rijeke Vrbas trenutno je u toku rea-lizacija tzv. VAR projekta (Vrbas Adven-ture Resort), čiji je cilj da promoviše avanturistički i eko turizam u dolini

rijeke Vrbas, a koji podržava i Evropska unija.

Avanturistički i eko turizam – svjetski trend

Turističke potrebe savremenog čovjeka se dosta razlikuju od turističkih potreba koje su ljudi imali prije deset ili dvade-set godina. Sa porastom slobodnog vremena, materijalnih uslova i modnih trendova, umjesto ranijih dužih odmora koji su obično korišteni jednom godi-šnje, savremeni trend je da su odmori kraći, ali da se koriste više puta godi-šnje. Prema procjenama Svjetske turi-stičke organizacije i predviđanjima za 2020. godinu najatraktivniji trendovi u turizmu trebali bi biti avanturistički tu-rizam, krstarenja, eko turizam, posjete destinacijama sa bogatom kulturnom tradicijom i tematski turizam.

Kao izuzetna destinacija za razvoj avanturističkog i eko turizma namet-nuo se srednji tok rijeke Vrbas sa poten-cijalima za razvoj raftinga, paraglajdin-ga, ronjenja, speleološkog turizma,

sportskog ribolova, kampovanja, kaja-kaštva i sličnih sportova, uz uključiva-nje u ponudu i kulturnih i vjerskih zna-menitosti, kao i restorana nacionalne kuhinje. Cjelokupnu potencijalnu ponu-du bi trebalo razviti, marketinški obra-diti i ponuditi kao prepoznatljivi turi-stički brend srednjeg toka rijeke Vrbas.

Zamišljeno je da se toj komponenti avanturističkog i eko turizma doda i turistička ponuda koju bi mogao ponu-diti grad Banja Luka, kao glavni politi-čki, kulturni, ekonomski i sportski cen-tar Republike Srpske.

VAR projekat predstavlja prvi pro-jekat tog tipa u Bosni i Hercegovini. Pored privlačenja stranih turista, cilj je da se poveća i broj domaćih turista, na-ročito onih koji žive u Banjoj Luci i okolini, kojima će ta turistička ponuda biti praktično „na dohvat ruke“. Cilj je da se kombinuje dnevna ponuda avan-turističkog i eko turzma sa noćnim ži-votom grada Banja Luka. Bitno je istaći i da je od svog početka projekat dobio značajnu podršku lokalnih i entitetskih organa vlasti.


Da bi se i u stvarnosti, a ne samo u planovima, turistička ponuda srednjeg toka Vrbasa podigla na planirani nivo, neophodno je preduzeti čitav niz aktiv-nosti koje će to omogućiti. Neophodno je obnoviti postojeću infrastrukturu, a još važnije izgraditi infrastrukturu koja nedostaje. Takođe, možda je još važniji ljudski faktor kao resurs bez kojeg bilo kakav ozbiljniji rad u turizmu nije mo-guć. Vrlo je vjerovatno da će, barem u početku, upravo kadrovski potencijali, zbog nedostatka tradicije ozbiljnijeg bavljenja turizmom na ovim prostori-ma, biti glavni limitirajući faktor razvo-ja avanturističkog i eko turizma. Uz to, važno je napomenuti da je nophodno da sve vlasti, od lokalnih do državanih, stvore takav pravni ambijent koji će po-godovati razvoju turizma.

Kao što je poznato, turistički razvoj jedne zemlje uvijek ima efekat na razvoj ostalih grana privrede. Sličan efekat bi se postigao i razvojem avanturističkog i eko turizma u srednjem toku rijeke Vr-bas. Ruralna i trenutno nedovoljno raz-vijena područija, koja dominiraju tim regionom južno od Banje Luke, vrlo brzo bi mogla biti revitalizovana putem razvoja proizvodnje zdrave hrane, izra-de originalnih suvenira od prirodnih materijala i tradicionalnim tehnikama i razvoja seoskih domaćinstava koja bi pružila punu turističku uslugu sa uklju-čenim smještajem turista. Ako tome dodamo praktično netaknutu prirodu izuzetne ljepote, kojom taj kraj obiluje, i tradicionalnu gostoljubivost lokalnog stanovništva, jasno je da bi, uz kvalite-tan razvoj turističke ponude, taj kraj doživio veoma pozitivnu transforma-ciju. Ne treba zaboraviti da je, npr. Dal-macija, do razvoja morskog turizma, bila najsiromašnija regija Hrvatske, iz koje su se ljudi konstantno iseljavali.

VAR projekat je sigurno dobro osmi-šljena aktivnost koja bi u budućnosti mogla znatno da obogati turističku po-nudu banjalučke regije i cijele Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da je us-mjeren prema razvoju avanturističkog i eko turizma u srednjem toku rijeke Vrbas, težiće privlačenju modernih, obrazovanih i dobro situiranih turista, koji preferiraju aktivan i ispunjen odmor. Realizacijom tako osmišljenje strategije, dugoročno gledano, obezbijedila bi se kvalitetna turistička ponuda, koja bi omo-gućila siguran izvor prihoda za nekoliko stotina zaposlenih u turizmu i dodatno bi uticala na razvoj drugih grana.

BANJA LUKA

Grad Banja Luka dobio je priznanje „Zlatna turistička ruža” u kategoriji naju-spješnijih mikrodestinacija – ukupna ponuda.

Iz Administrativne službe grada Banja Luka je saopšteno da je ovo prizna-nje, koje je Banja Luka dobila ravnopravno sa Neumom i Sarajevom, uručeno 25. septembra na svečanosti u Tuzli povodom Svjetskog dana turizma, 27. septembra.

Priznanje je u ime grada Banja Luka primio načelnik Odjeljenja za privre-du Miloš Komljenović, koji je naglasio da ovaj grad daje veliki značaj razvoju turizma i da se u Strategiji razvoja grada od 2007. do 2015. godine planira niz projekata u ovoj oblasti.

U saopštenju se ističe da je Komljenović pozvao zainteresovane strane i do-maće ulagače da investiraju u Banju Luku.

Posebno priznanje za razvoj turizma i promociju turističke ponude u 2008. godini dodijeljeno je Turističkoj organizaciji grada Banja Luka i direktoru Stevi Kelečeviću.

Preko 30 klubova iz BiH, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Crne Gore i Slovenije odmjerilo je snage, umijeće i sportsku sreću na stazi Bijeli Buk u Krupi na Vr-basu na Rafting Evrokupu „Banjaluka – 2008“, koji je održan u periodu od 19.do 21. 9. 2008. godine. I pored veoma nepovoljnih vremenskih uslova u kanjo-nu Vrbasa, najbolji rafteri iz regiona nisu krili oduševljenje samom stazom.

„Ova staza je po svojoj postavci jedna od najtežih, ali i najatraktivnijih u Evropi“ – izjavio je Sašo Novinec, kapiten Rafting kluba Gimpeks Straža izSlovenije.

„Bili smo prva ekipa koja se još prije deset godina sa rafting čamcem spu-stila niz Bijeli Buk. Staza je veoma teška i mogu je proći samo najiskusniji ta-kmičari. Mislim da smo samo mi i rafteri Vrbasa savladali sve kapije i prošlisvu stazu“ – izjavio je kapiten Gimpeks Straže. Novinec je istakao da jedva čeka novu stazu na Bijelom Buku i kanjonu Tijesno, koja će biti urađena za Svjet-sko prvenstvo, ističući da će njegova ekipa sigurno doći, jer će na državnom nivou predstavljati Sloveniju. Direktor takmičenja i predsjednik Rafting save-za BiH Aleksandar Pastir je naglasio da je ova utrka bila praktično generalna proba pred Svjetsko prvenstvo u raftingu koje će se održati od 17. do 24. majanaredne godine u Banjoj Luci, na kome će učešće uzeti najbolji svjetski rafteri.

„Definitivno ćemo organizovati još niz probnih i pripremnih trka predSvjetsko prvenstvo iduće godine. Čekamo jos samo da se riješi infrastruktura na samoj stazi Bijeli Buk pa ćemo organizovati i nacionalnu trku, a i nekoliko sponzorskih” – kaže Pastir.

Portparol Evrokupa Ljubinko Spasojević ističe da će staza na Bijelom Buku, za koju se mogu čuti samo riječi hvale od najboljih raftera u regionu,uskoro dobiti svoj novi izgled.

„Sada nas očekuje adaptacija staze, što je velika investicija za koju su sred-stva već obezbijeđena, tako da će novouređena staza definitvno biti spremnaza Svjetsko prvenstvo iduće godine” – ističe Spasojević.


kulturološke razlike. Hofstedeova ana-liza dimenzija može pomoći instrukto-ru u boljem razumijevanju međukul-turnih razlika unutar regiona i između zemalja.

Pet dimenzija su:- Distanca moći- Individualizam- Muškost- Izbjegavanje rizika- Dugoročna orijentacija

Do koje mjere je svaka od ovih di-

menzija prisutna ili odsutna u društvu, određuje kako ono funkcioniše. Važno je, iz perspektive instruktora, da dimen-zije određuju mentalni sklop pojedi-naca koji pripadaju toj grupi. Oni će smatrati svoje društveno ponašanje, norme, pravila i očekivanja normalnim i često boljim nego ona drugih kultura koja će im biti strana i zbunjujuća.

Pojašnjenje dimenzija:

Distanca moći (PD)Fokusira se na stepen jednakosti ili ne-

Kao i sa svakom generaliziranom studijom, rezultati mogu, a i ne moraju, biti primjenjivi na spe-

cifične pojedince ili događaje. Također,iako su Hofstedeovi rezultati kategori-zirani po zemljama, često postoji više od jedne kulturne grupe unutar te zem-lje. U ovim slučajevima može biti zna-čajnih odstupanja od rezulata studije, naprimjer, u Belgiji, gdje većina popu-lacije koja govori holandski dolazi iz Flandrije, a manjina koja govori fran-cuski iz Valonije, te imaju umjerene

Dr. Geert Hofstede proveo je možda najopsežniju studiju o tome kako kultura utiče na vrijednosti na radnom mjestu. Od 1967. do 1973. godine, dok je radio u IBM-u kao psiholog, prikupio je podatke o preko 100.000 osoba iz 40 zemalja. Iz ovih i kasnijih dodatnih rezultata, razvio je model koji identifikuje pet primarnihdimenzija po kojima se kulture razlikuju, a koje ćemo predstaviti u drugom nastavku Stilova učenja i obuke menadžera u multikulturnom okruženju.

Stilovi učenja i obuke u multikulturnom okruženju

Mjesto instruktora u procesu obuke


jednakosti između ljudi u društvu i po-kazatelj je do koje mjere manje moćni očekuju i prihvataju da je moć neje-dnako raspoređena. Više rangirana di-stanca moći ukazuje da je nejednakosti moći i bogatstva dopušteno da raste u društvu. Ova društva će vjerovatnije slijediti sistem kasti koji ne dozvoljava značajnu pokretljivost građana na gore. Niži rejting indicira da društvo smanju-je naglašenost razlika između građan-ske moći i bogatstva. U ovim društvima naglašeni su jednakost i jednake mogu-ćnosti za sve.

Zemlja kao što je Indija, naprimjer, sa svojim tradicionalnim sistemom kasta, visoko kotira na ljestvici po ovoj dimenziji. Međutim, u današnjem svi-jetu stvari se brzo mijenjaju, tako da dodatna kulturna dinamika nije dio Hofstedeovog originalnog rada. Tako je za Indiju, sa svojim rastom velike i do-bro obrazovane srednje klase, moguće da rejting distance moći opada. Za in-struktora ovo sugeriše da će autoritati-vni ili ekspertski pristup biti prihvatljiv za učesnike koji dolaze iz društava sa visokim PD-om, dok će ležerniji stil biti dobrodošao za učesnike iz zemalja sa nižim PD-om. Prvi će očekivati da instruktor preuzme inicijativu, a kod drugih instruktor može očekivati inici-jativu od njih samih.

Individualizam (IDV)Fokusira se na stepen do kojeg društvo učvršćuje individualna ili kolektivna dostignuća i međuljudske odnose. Vi-sok rejting individualizma pokazuje da su individualnost i individualna prava najvažniji u društvu. Veze između po-jedinaca su slabe, od svakoga se očekuje

da se brine o sebi i svojoj porodici. Po-jedinci u ovim društvima mogu formi-rati veći broj labavih veza. Nizak nivo individualizma tipizira društva kole-ktivističke prirode sa bliskim vezama među pojedincima. Ove kulture osna-žuju proširene porodice i kolektive gdje se svako brine za svakoga u grupi. Od rođenja pa nadalje, pojedinci su integri-sani u čvrste kohezivne grupe koje to-kom života nastavljaju da ih štite u za-mjenu za bezuslovnu lojalnost. Anglo-saksonska društva imaju tendenciju da priznaju individualizam i visoko kotira-ju po ovoj dimenziji. Arapska društva, na drugoj strani, imaju tendenciju za niskim rejtingom po ovoj osnovi, sa čvrstom lojalnošću porodici, plemenu ili sekti. Kada u anglosaksonskom dru-štvu, naprimjer, pojedinci dođu zajedno na protest, onda oni na neki način dje-luju protivkulturno, vođeni od strane jače sile. U arapskim zemljama, ukoliko nisu zabranjeni od vlasti, takvi protesti su samo normalan način izražavanja lojalnosti lokalnom društvu.

Za instruktora ovo sugeriše da po-laznici iz zemalja sa visokim IDV-om očekuju da izraze svoje gledište, dok će oni iz zemalja sa niskim IDV-om biti više orijentisani konsenzusu. Za njih instruktor mora prvo moderirati grupu, dok se za prve mora koncentrisati na pojedince. Jasno je da tamo gdje postoji mješavina pojedinaca iz ovih društava, instruktor mora biti svjestan potrebe da upravlja grupom kao i potrebe da obrati pažnju na svakog pojedinca.

Muškost (MAS)Fokusira se na stepen do kojeg društvo učvršćuje ili ne učvršćuje tradicionalni

muški rad i ulogu, kao i ulogu muških po-stignuća, kontrole i moći. Visok rejting indicira da zemlja ima visok stepen spol-ne diferencijacije. U ovim kulturama, mu-škarci dominiraju u većem dijelu društva i struktura moći, dok su žene potčinjene muškoj dominaciji. Novac i bogatstvo su pokazatelji uspjeha. Nizak MAS rejting pokazuje da zemlja ima nizak nivo dife-rencijacije i diskriminacije među spolovi-ma. U ovim kulturama, žene su tretirane jednako kao i muškarci u svim aspektima društva. Briga za druge i kvalitet života su od velike važnosti.

Skandinavska društva imaju nizak MAS rejting, dok zemlje kao što su Afga-nistan, Japan, Austrija ili Njemačka visoko kotiraju. Jasno, ženski instruktori moraju naporno raditi da prevaziđu shvatanja po-laznika iz zemalja sa visokim MAS-om. Ovdje se očekuje da instruktori budu uporni. U kulturama sa niskim MAS-om poniznost i skromnost se tumače kao znaci pouzdanja i kompetencije. Također, u zemljama sa visokim MAS-om, ženski polaznici možda moraju biti ohrabreni i podržani da doprinesu i aktivno izraze svoje mišljenje.

Izbjegavanje neizvjesnosti (UA)Fokusira se na nivo tolerancije za nesigur-nost i neizvjesnost u društvu. Visok rej-ting ovog faktora pokazuje da zemlja ima nisku toleranciju za neizvjesnot i neodre-đenost unutar društva. Ovo kreira društvo orijentisano pravilima koja nameću zako-ne, propise i kontrole u namjeri da ovu neizvjesnost smanji. Južnoameričke ze-mlje kao što su Gvatemala, Urugvaj i Pa-nama, kao i neke evropske kao što su Por-tugal i Belgija, imaju visok rejting. Nizak rejting indicira da država manje brine o neizvjesnosti i neodređenosti i više tole-riše različitost mišljenja. Ovo se reflektujena društvo koje je manje orijentisano pra-vilima, spremnije prihvata promjene i pre-uzima više rizika, kao što je slučaj sa Sin-gapurom, Danskom i Velikom Britanijom.

U radu instruktora sa polaznicima sa visokim UA vjerovatnije da će učesnici tražiti jednostavne ispravne odgovore. Oni preferiraju čvrsto strukturirane obuke i postavljaju pravila prema kojim će se obuka provoditi i kojima će polaznici biti vođeni. Polaznici iz zemalja sa niskim UA biće komforniji u otvorenim situacijama, gdje je moguć širok izbor odgovora, od kojih će svaki biti ispravan. Njima ne smeta nedostatak strukture.


Dugoročna orijentacija (LTO)Poslije provođenja dodatnih internacio-nalnih studija, Geert Hofstede je dodao petu dimenziju koristeći anketni instru-ment razvijen u saradnji sa kineskim za-poslenicima i menadžerima. Hofstede je opisao ovu dimenziju kao kulturnu dugo-ročnu orijentaciju (LTO). Ona se fokusira na stepen do kojeg društvo prihvata ili ne prihvata dugoročnu posvećenost tradicio-nalnim vizionarskim vrijednostima. Vi-

soka dugoročna orijentacija indicira da je zemlja posvećena vrijednostima na duge staze i poštovanju tradicije. Smatra se da ovo potiče jaku radnu etiku gdje se kao re-zultat svakodnevnog teškog rada očekuju dugoročne nagrade. Zemlje kao što su Kina ili Japan su dobri primjeri. Zemlje sa niskim LTO rejtingom ne učvršćuju koncept dugoročne tradicionalne orijen-tacije. U ovim kulturama, promjene se mogu javiti brže pošto dugoročne tradi-

cije i posvećenosti ne postaju smetnja za promjene. Primjeri su Filipini, Velika Bri-tanija i Kanada.

Svaka zemlja može se analizirati preko ovih pet dimenzija.

U sljedećem nastavku: Kako kultura utiče na upravljanje i rukovođenje?

Graf Geert Hofstedeove analize za SAD

Distanca moći nasuprot individualizmu


Brojni su poduzetnici koji nagra-đivanjem zaposlenih ne uspiju stvoriti ciljane rezultate. Najčešći

razlozi su pogrešno postavljene pretpo-stavke na kojima se izgrađuje sistem nagrađivanja. Kompetentim osobama za nagrađivanje zaposlenih nije lako kada moraju preuzeti odgovornost za izvođenje takvih zadataka. Suočavaju se sa različitim pitanjima, čiji odgovori nisu uvijek kredibilni faktor preuzima-nja odgovornosti. Ukoliko je to tako, zašto se uopće preuzima mjere nagrađi-vanja, odnosno, zašto se takvi sistemi nadograđuju? Pitanje je veoma komple-ksno, ali odgovori su najčešći vezani fa-ktor na motivaciju zaposlenih.

Ponovo, kao u prethodnim članci-ma, vraćamo se na pregled posljedica i uzroka. Oni su graditelji brojnih odlu-čujućih situacija u primjeru nagrađiva-nja zaposlenih. Uspješnost nagrađivanja nije u dodjeljivanju nagrada za nešto što se u određenom radu do sada izvo-dilo. Odnosno, nagraditi nekoga da bi u budućnosti možda nešto dobro odra-dio. To bi značilo nagrađivanje za nešto što se već dogodilo, umjesto nešto, što bi trebalo da se dogodi u budućnosti. Dosadašnji sistemi nagrađivanja poka-zuju kako su ljudi sa takvom oblikom postupanja u svom poslu puno sretniji, zadovoljniji i motiviraniji za budući rad. Ali to je isključivo posljedica sistema nagrađivanja. Ona se u potpunosti uda-ljava od razloga, odnosno uzroka zašto zaposlene uopće nagraditi. To bi treba-lo biti vezano za konkretne razloge mo-tiviranja sa posljedicom nagrađivanja.

Percepcija između primanja i nagrađivanja zaposlenih

Poznati su praktični primjeri posebno u proizvodnji koji pokazuju kako zaposle-ni u toku radnog vremena prosječno obavljaju svoje radne zadatke. Nevjero-vatno da to pojedinci čine namjerno da bi pridobili mogućnost prekovremenog rada. U realnosti bi to značilo nekome dodijeliti nagradu za prekovremeni rad, koji se pokazuje u obliku posljedice pro-sječno izvedenog rada. Istovremeno se time postigne povećanje troškova za rad, koji bi trebao biti završen redovitim ra-dnim vremenom. Iz primjera se može razmotriti da su zaposleni sretniji kada dobiju veća primanja i ako je zato potre-bno potrošiti više svog ličnog ili radnog vremena. To njima stvara zadovoljstvo, možda čak i motivaciju, ali poslodavci-ma isključivo trošak i dugoročno nesta-bilnost poslovanja.

Novac nije jedina motivacija za rad

EDUKACIJA

Politika nagrađivanja je u brojnim kompanijama praćena procesima koji su sve češće zabrinjavajući faktor poslovanja. Primaocima nagrada za uspješno izveden rad otvara mogućnosti mašte pojedinaca, koja je u sklopu sa očekivanjima često zamišljeni faktor motivacije. Što je zapravo sistem nagrađivanja i kako djeluje u praksi?

Piše: Evgen Gec

čiji je izvor u potpunosti negdje drugdje. To otvara mogućnosti izbjegavanja po-sljedica i nikako se time ne rješavaju uz-roci nastalih situacija. Zato je pogrešno razmišljati da zaposleni slabije rade zbog slabijih primanja. Česti su primjeri u praksi, kada se primjećuje da rezultati rada nisu na planiranom nivou, što do-vodi do razmišljanja o povećanju prima-

Obično su primanja zaposlenih podi-jeljena na njihov fiksni i varijabilni dio.Posebno posljednji je vezan na stimula-ciju izvođenog rada ili postavljenih za-dataka. Mnogi su u tom segmentu mi-šljenja da je takav način motiviranja ljudi uspješan. Njihova realnost je zasnovana na mišljenju da je varijabilni dio prima-nja primarni djelatnik stimulacije zapo-slenih. Ukoliko je to tako, zašto se fiksnidio primanja uopće isplaćuje? Možda zato, da pojedinci odrađuju svoj posao po svom mišljenju, odnosno zato da iz-bjegnu odgovornost? Ili možda zato da svoj posao odrade prosječno i približno zahtjevima rada?

U primjerima kada svoje radne oba-veze smatraju redovnim i kvalitetno či-njenim, upućeni su u varijabilni segment uspješnog nagrađenog stvaranja. Zašto da se nagrađuje nešto što je već uključe-no u fiksni dio primanja? Zar nije logi-čnije da zaposleni primaju fiksni dio pri-manja za dobro odrađen posao i varija-bilni za odlično obavljen posao? Osobno sam u svojoj praksi taj segment nekoliko drugačije opredijelio, ali nekoliko teže je to činiti u svim djelatnostima.

Osobe jednostavno nisam zaposlio redovno iz sličnih prethodno napome-nutih razloga. Prije saradnje sam posta-vio jasan zahtjev da se, ukoliko žele us-postaviti poslovnu saradnju, moraju pre-thodno registrovati kao samostalni po-duzetnici, što definitivno povećava nji-hovu odgovornost i korektnost u radu općenito. Osobe koje su prihvatile takav korak su samostalnije, odgovornije, nji-hovo pouzdanje je naspram redovno za-poslenih jače i stabilnije. Općenito je po-slovanje s njima jednostavnije i produk-tivnije. Kratkoročno je poslovanje s nji-ma troškovno povećano, ali dugoročno profitabilnije. Produktivnost njihovograda nije više vezana na prosječnost. Na-protiv! Sve su bolji, što posljedično utiče na sam razvoj međusobnih dijaloga.

Zašto nagrađivati loše obavljen posao?

U redovno zaposlenim okolinama, vodi-telji često kasno primjećuju svoje pogre-šne odluke za nagrađivanje zaposlenih. Time pokušaju riješiti nastale probleme

Pružanjem materijalnih i emocionalnih oblika stimulacije postiže se puna angažiranost zaposlenih na radu, što se odražava na racionalnost, ekonomi-čnost i efikasnost rada. U današnjem poslovnom svijetu motivacija zaposle-nih predstavlja temelj zanimanja savremenog manadžmenta ljudskih poten-cijala, jer jedino izgradnjom motivacijskog sistema možete pomoći svojoj organizaciji da poveća svoju konkurentsku sposobnost i vrijednost.

Čovjek se rađa talentovan, ali na drugoj strani ostaje neodgovoreno pitanje: Kako se stiču radne navike ili postaje „vrijedan“? Za sticanje radnih navika je najbitnija motivacija, odnosno želja za postizanjem rezultata iznad očekiva-nja, snaga koju pokreću unutrašnji faktori.

nja zaposlenih. Mišljenje je zasnovano na tome da budući rad bude bolje oba-vljen, što se na kraju pokaže kao nerele-vantno. Zašto da se nagrađuje loše oba-vljen posao? Zamislite što bi zaposleni učinili sljedeći put kada bi željeli pove-ćati svoja primanja? Jednostavno sma-njili bi produktivnost, što nije dopustivo.

Vjerujem, da ste iz navedenog uspjeli prosuditi značaj i važnost vodećih i nji-hovog učinka na zaposlene. U samom sistemu nagrađivanja nije pitanje kako dodijeliti nagrade zaposlenim. Pitanje koje se postavlja je čime su takve nagra-de zaradili. Osnovni zakon prirode jasno govori o tome, kako se nikome ništa ne daje, ukoliko se ne zna zašto se to čini.

Institut za edukacijuVanjskotrgovinske / Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine

SARAJEVO

u okviru

ŠKOLE POSLOVNE ADMINISTRACIJE organizira seriju seminara

“PROFESIONALNO OSPOSOBLJAVANJE OSOBLJA U ADMINISTRACIJI”

CILJ SEMINARAje stjecanje znanja za uspješnu poslovnost, kreativnost, komunikativnost, pouzdanost i efikasnost,

a što je potpora menadžmentu firme ili institucije.

U�ESNICI-CE� Poslovne sekretarice/tajnice �� Administrativni djelatnici �

� Saradnici koji organiziraju kontakte �

TERMINI I MJESTA ODRŽAVANJA

TERMINI POLASKA AUTOBUSA�ETVRTKOM u 10,30 sati sa platoa stadiona “Koševo” Sarajevo

seminar Datum održavanja Mjesto održavanja Prijave do

PRVA SERIJA 09.10. – 12.10.2008 HOTEL “BON REPOS”- KOR�ULA 07.10.2008

DRUGA SERIJA 23.10. – 26.10.2008 HOTEL “STELLA”- NEUM 21.10.2008

TRE�A SERIJA 30.10. – 02.11.2008 HOTEL “SUNCE”- NEUM 28.10.2008

�ETVRTA SERIJA 30.10. – 02.11.2008 HOTEL “SUNCE”- NEUM 28.10.2008

www.ecos.ba

Informacije:

INSTITUT ZA EDUKACIJU Vanjskotrgovinska/SpoljnotrgovinskaKomora BIH Branislava �ur�eva 10 71 000 Sarajevo

Telefon: 033 233 831 Fax: 033 223 709

U kotizaciju po osobi u iznosu od:

510,00 KM za jednokrevetnu , ili 460,00 KM za dvokrevetnu sobu

je ura�unato:�� prijevoz

�� edukacija�� materijali

�� PDV�� smještaj (3 no�enja)

Documents

VANJSKOTRGOVINSKA - komorabih.bakomorabih.ba/dokumenti/infokom/infokom-10.pdf · platni promet do juna 2009. Vlada Federacije BiH usvojila je zaklju-čak da se rok za okončanje aktivnosti