infoKOM _MAJ_2011.indd

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

pred vama je majsko izdanje poslovnog magazina InfoKom u kojem donosimo niz primjera uspješnog poslovanja bh. privrednika i zanimljivih tema.

Za vijest broja, onu koja se našla na naslovnici, izdvojili smo ugovaranje

posla vrijednog oko 40 miliona dolara između domaće firme SOKO Transmisije Mostar i srbijanske Industrije motora Rakovica (IMR). Sklapanje posla rezultat je nedavne posjete šest bh. firmi Industriji motora Rakovica, koju je organizirala Vanjsko-trgovinska komora BiH putem Privredne komore Srbije. Tvornica SOKO Transmisije Mostar je dogovorila sa IMR-om isporuku mostova i kardana za tri vrste traktora u narednih pet godina, a kooperanti za realizaciju ugovorenih poslova bit će još 5-6 bh. firmi.

Još jedna aktivnost Komore, realizirana uz podršku USAID-SIDA FIRMA projekta i SIPPO-a iz Švicarske, rezultirala je konkretnim poslovnim ugovorima. Nakon uspješnog predstavljanja bh. metaloprerađivača na sajmu industrije i tehnologije Hannover Messe 2011 u aprilu ove godine, jedna od firmi učesnica sajma već se nalazi pred potpisivanjem tri značajna ugovora sa renomiranim evropskim kompanijama. Inox Ajanović iz Tešnja, jedna od šest firmi izlagača na sajmu u Hannoveru, već je potpisao predugovor sa renomiranim proizvođačem luksuznih automobila iz Velike Britanije o isporukama ukrasnih automobilskih maski.

Na stranicama koje slijede ugostili smo Sulaimana al-Shidda, direktora Al-Shiddi Group, vlasnika Hotela Bristol, te dr. Donatusa Köcka, ambasadora Republike Austrije u BiH.

I to nije sve. Čitajte InfoKom.

U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

InfoKOMBroj 41Maj 2011.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uređivački kolegij:Amir ZukićProf. dr. Faruk JašarevićVelibor PeulićAlmira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Lektor:Loris Zubanović

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000

InfoKOM - Broj 41 - maj 2011. 3

10SOKO Transmisije Mostar u Srbiji ugovorile posao od 40 miliona dolara

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH/Asocijacije metalskog i elektrosektora industrije BiH dogovorili su putem Privredne komore Srbije posjetu šest bh. firmi Industriji motora Rako-vica (IMR) u Srbiji, koja je rezultirala ugovaranjem višemilionskih poslova od kojih će koristi imati, ne samo SOKO Transmisije Mostar, nego i druge firme koje imaju šta da ponude u oblasti poljoprivredne mehanizacije.

11Inox iz Tešnja koriste svjetski proizvođači luksuznih automobilaNakon uspješnog nastupa na sajmu u Hannoveru, firma Inox Ajanović iz Tešnja će početi sa proizvodnjom metalne stolarije za njemačkog proizvođača dizajnerskih vrata za luksuzne automobile, a potencijal ovog ugovora mogao bi se kretati i u iznosu oko 100.000 eura godišnje. Predugovor je potpisan i sa renomiranim proizvođačem luksuznih automobila iz Velike Britanije o isporukama ukrasnih automobilskih maski.

12Reforma oporezivanja nepokretnosti u RS Zakon o porezu na nepokretnosti RS je usvojen krajem 2008. godine i predstavlja potpuno nov koncept oporezivanja nepokretnosti. Primjena Zakona trebala je početi 1. 1. 2010. godine. Zbog preambicioznih rokova pripremni period prolongiran je za dvije godine. S obzirom na to da je proces registracije (relativno) uspješno završen, jasno je da će od početka naredne godine novi koncept oporezivanja nepokretnosti zamijeniti dosadašnji porez na imovinu, koji je na snazi od 2001. godine.

14EKSKLUZIVNO: Sulaiman al-Shiddi, direktor Al-Shiddi Group, vlasnik Hotela Bristol Dođite u BiH i investirajte – ovo je zemlja vrijedna toga!

Iako je Hotel Bristol tek ponovo otvorio svoja vrata za posjetioce nakon gotovo dvije decenije čekanja, u kompaniji Al-Shiddi Group već rade na njegovom unapređenju – uvođenju pete zvjezdice. Ova investicija vrijedna 42 miliona KM bila je samo jedan od povoda za ekskluzivni intervju koji je za InfoKom dao Sulaiman al-Shiddi, direktor Al-Shiddi Group, koja je vlasnik Hotela Bristol.

34Zaštita prava intelektualnog vlasništva u BiHBosna i Hercegovina uveliko zaostaje u procesu zaštite prava intelektualnog vlasništva i tek je nedavno ozbiljnije počela njena implementacija u našoj zemlji. S obzirom na proces pregovora za pristupanje u punopravno članstvo Svjetske trgovinske organizacije i nastojanja za stcanje kandidatskog statusa i konačno pristupanje Evropskoj uniji, efektivna zaštita prava intelektualnog vlasništva postaje i naša međunarodna obaveza i uslov koji moramo ispuniti.

45Profesionalno osposobljavanje osoblja u administracijiU okviru Škole poslovne administracije u Baškim Vodama u aprilu i maju održani su seminari o temi “Profesionalno osposobljavanje osoblja u administraciji“. Nakon završene serije od tri semi-nara učesnici dobivaju certifikat koji je utemeljen na Zakonu o Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

IIIIzdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

kandidatskog statusa i konačno pristupanje Evropskoj uniji, efektivna zaštita prava intelektualnog

4 InfoKOM - Broj 41 - maj 2011.

Industrijska proizvodnja BiH veća za osam posto

Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović izjavio je da je ukupna industrij-ska proizvodnja u BiH u martu veća za osam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u odnosu na prosječnu mje-sečnu proizvodnju iz 2010. veća za 4,9 po-sto. Milinović je rekao da u području va-đenje ruda i kamena stopa porasta indu-strijske proizvodnje u BiH, u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. godine, iznosi 5,1 posto, a stopa porasta proizvodnje u odnosu na mart lani je 6,4 posto.

“U području prerađivačke industrije nije bilo promjene industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. godine. Stopa pora-sta iznosi 0,1 posto, a stopa porasta proiz-vodnje u odnosu na mart prošle godine je 9,9 posto“ – dodao je Milinović.

U području proizvodnje i snabdijeva-nja električnom energijom, plinom i vo-dom stopa rasta industrijske proizvodnje u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvo-dnju iz 2010. godine iznosi 17,1 posto, a stopa rasta proizvodnje u odnosu na mart 2010. je 3,6 posto.

Dacia u BiH ponovoobara rekorde

Dacia je u martu 2011. godine ponovo za-bilježila novi prodajni rekord na tržištu BiH. Domaćim kupcima je isporučeno 97 automobila, što je najbolji mjesečni prodaj-ni rezultat od kada je ovaj brend prisutan na bh. automobilskom tržištu. Najproda-vaniji model u rekordnom mjesecu je San-

dero, koji je pronašao put do čak 80 novih vlasnika, čime se nastavlja sada već tradi-cionalno izvrsna prodaja ovog modela na našem tržištu. Slijedi ga potpuno novi i pr-vi Dacijin SUV model Duster, za koji se u proteklom mjesecu odlučilo 17 kupaca. Od početka 2011. godine Dacia je u BiH isporučila 223 automobila, što je povećanje od gotovo 135 posto u odnosu na isti peri-od prošle godine, saopćeno je iz marketin-ške agencije ”2AM Draft FCB“.

FAD Jelah utrostručio proizvodnju u 2011.

Kompanija FAD Jelah, članica Prevent gru-pacije, utrostručila je proizvodnju kočio-nih diskova za Volkswagen u 2011. godini. Rezultati poslovanja u prvom kvartalu po-kazuju da je FAD dosad proizveo gotovo cjelokupnu količnu diskova isporučenih u 2009. godini. U prvom kvartalu ove godi-ne isporučeno je 723.289 kočionih diskova.

“Ozbiljno smo pristupili realizaciji pla-nova za ovu godinu“ – ističe direktor FAD-a Ćazim Hamzić, dodajući kako očekuju da ovogodišnje isporuke premaše 2,5 milio-na jedinica.

Sa povećanjem proizvodnje FAD je ot-vorio i 36 novih radnih mjesta u ovoj godi-ni. Danas FAD ima 163 zaposlenika. FAD Jelah se etablirao kao lider u Istočnoj Ev-ropi u proizvodnji elemenata kočionog si-stema. Proizvodi se nalaze u modelima Audija, Volkswagena, Škode i Seata. Ova fabrika 99 posto svojih prozivoda izvozi na tržište EU, a među prvima je u BiH uvela sistem upravljanja kvalitetom u automo-bilskoj industriju, ISO 16 949 TS.

Tuzlanski Pilsner među prvih 10 u svijetu

Tuzlanska pivara je na prestižnom takmi-čenju pivara na Sedmoj evropskoj pivarskoj zvijezdi, koja se svake godine održava u Nirnbergu u organizaciji Asocijacije priva-tnih pivara u Bavarskoj, dobila prestižnu potvrdu kvalitete svojih proizvoda. U reko-rdnoj konkurenciji 955 piva iz više od 30 zemalja stručni žiri sastavljen od osamde-set i osam članova, vrhunskih poznavatelja piva, degustirao je svaku od prijavljenih piva, svrstavši Tuzlanski pilsner među de-set najboljih u svijetu. Tuzlanska pivara po-slala je u Nirnberg na ocjenjivanje stan-dard Tuzlanskog pilsnera i za pet najvažni-jih karakteristika (boja, pjena, bistrina, gorčina i dojam pri ispijanju) dobili su vi-soke ocjene, što je Pilsner lansiralo među Top 10 od 955 prijavljenih piva iz cijelog svijeta.

Lani proizvedeno500 tona gljiva u TK

U Kantonalnoj privrednoj komori u Tuzli održana je Skupština Grupacije proizvođača komposta i gljiva na kojoj je rečeno da je u 2010. godini korišteno oko 1.500 tona kom-posta iz kojih je proizvedeno oko 500 tona gljive. Gljivari su jedini proizvođači koji su potpuno potisnuli uvoznu gljivu. U BiH nema uvoznih gljiva. Što se tiče izvoza, za to još nisu stečeni uvjeti jer obim proizvodnje nam za sada ne podmiruje u potpunosti ni domaće potrebe, rečeno je na skupu.

BiH je sljedeći korak Gazpromnefta

Sljedeći korak ruskog Gazpromnefta na Balkanu jeste Bosna i Hercegovina, najavio


je zamjenik generalnog direktora ruske kompanije i generalni direktor Gazprom-nefta Kiril Kravčenko.

“Naš sljedeći korak je BiH, gdje smo tokom ove godine počeli istraživanja nala-zišta gasa i nafte“ – rekao je Kravčenko u intervjuu za sofijsku agenciju Fokus.

Kravčenko je naglasio da se ruska kom-panija, koja je prije dvije godine kupila Naftnu industriju Srbije, time ne ograniča-va, već razmatra apsolutno sve mogućnosti koje nudi balkanski region. Kravčenko je istakao da je osim za Srbiju i BiH, Gazprom-neft zainteresiran i za Bugarsku, Rumuniju, Crnu Goru, Makedoniju i djelimično Hr-vatsku.

Za proizvođače mlijekau USK tri miliona KM

U prisustvu premijera Hamdije Lipovače i kompletne Vlade USK, u Bihaću je pot-pisan sporazum o formiranju Revolving fonda za proizvođače mlijeka u vrijedno-sti od tri miliona KM između Vlade USK, Mljekare Meggle i Balkan Investment banke. Sporazum su potpisali ministar poljoprivrede Emdžad Galijašević, direk-tor Mljekare Meggle Bihać Marjan Vu-čak i izvršni direktor Balkan Investment banke Žilvinas Milerius. Svako je osigu-rao po milion, a cilj je ojačati stočni fond i proizvodnju mlijeka u USK. Putem ovog fonda povoljno će se kreditirati far-meri nabavkom oko 700 visokosteonih junica, usljed čega bi trebalo doći do po-većanja u proizvodnji mlijeka za oko dva miliona litara godišnje.

Ugovori dva Energoinvesta i

Elektroprivrede Srbije

U poslovnoj zgradi Energoinvesta u Sa-rajevu potpisana su tri ugovora u sklopu poslovnog aranžmana ove kompanije i Energoinvesta Rasklopna oprema Isto-

čno Sarajevo sa Elektroprivredom Srbije. Ugovor se odnosi na isporuku tri trafo-stanice jačine 110 kilovolti, ukupne vri-jednosti od 1.465.472 eura. Između Ener-goinvesta Sarajevo i Energoinvesta Ras-klopna oprema Istočno Sarajevo potpi-san je ugovor koji se odnosi na prozvo-dnju opreme po prethodnom ugovoru, koja će biti ugrađena u tri trafostanice u sklopu Elektroprivrede Srbije. Istovre-meno, potpisan je ugovor o pristupanju Energoinvesta Rasklopne opreme Poslo-vnoj uniji Energoinvest grupa. Potpisnici su pozdravili sklapanje spomenutog po-slovnog aranžmana te istaknuli sprem-nost za proširenje poslovne saradnje.

Od juna nova uprava Mercatora BH

Mercator BH će od 1. juna imati novu če-tveročlanu Upravu društva, a za predsje-dnika Upravnog odbora izabran je Neven Hadžisulejmanović. Upravni odbor dru-štva će osim predsjednika imati članicu Upravnog odbora za područje upravljanja robnim grupama i marketinga Sonju No-vak, člana Upravnog odbora za područje maloprodaje, veleprodaje i logistike Edina Ibrahimovića te člana Upravnog odbora za područje finansija, računovodstva, kon-trolinga i drugih funkcija podrške Grego-ra Mlakara. Reorganizacija društva Mer-cator BH uslijedila je nakon što je ovo društvo u sklopu poslovnog sistema Mer-cator preraslo svoje dosadašnje okvire po-slovanja i u prethodnoj godini svrstano u društvo srednje veličine, saopćeno je iz Mercatora BH.

Obnovljena proizvodnja uglja u pogonu Stranjani

Generalni direktor Rudnika mrkog uglja Zenica Esad Čivić potvrdio je da je nakon pune dvije godine obnovljena proizvodnja uglja u pogonu Stranjani. Proizvodnja uglja u jami Stranjani prekinuta je 14. marta 2009. godine kada je usljed eksplozije meta-na jedan rudar poginuo, dok ih je 14 teže i lakše povrijeđeno.

“Zvanično je obnovljena proizvodnja uglja u Stranjanima. Jama raspolaže kvalite-tnim ugljem i očekujemo da će nakon pot-pune normalizacije proizvodnog procesa mjesečna proizvodnja iznositi između 5.000 i 5.500 tona uglja“ – izjavio je Čivić.

U pogonu Stranjani trenutno je radno angažirano oko dvije stotine radnika.

Brojke706 miliona KM iznosio je izvoz Bosne i Herce-govine u martu, a uvoz milijardu i 326 mili-ona KM.

100 miliona maraka iznosio je gubitak lizing sektora u BiH prošle godine, podaci su Udruženja društava za lizing u BiH. Pred-sjednik ovog udruženja Sulejman Hadžić rekao je da su lani četiri kuće ostvarile do-bit, a četiri gubitak.

0,7 posto iznosila je inflacija u BiH u martu, u odnosu na prethodni mjesec, rekao je di-rektor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.

2.000 vrsta halal proizvoda iz BiH izvozi se na tržišta Amerike, Kanade, Evrope, Australi-je, ali i regije – u Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju, Hrvatsku, Srbiju i Kosovo.

1,19 milijardi maraka iznosila je prošlogodišnja dobit preduzeća u RS, što je za 360 milio-na maraka više od dobiti ostvarene 2009. godine, podaci su APIF-a. 752.222 KM iznosila je ukupno obračunata premija Banjalučkog Mikrofin osiguranja u prva tri mjeseca ove godine, što je za oko 117 posto više u odnosu na isti period prošle godine. 7,3 miliona KM vrijednost je ugovora između Elektroprivrede BiH i kompanije Kapis To-mislavgrad, koji se odnosi na nabavku sa-monosivih kablovskih snopova i energet-skih niskonaponskih kablova čiji je proiz-vođač Kapis.

425 miliona eura vrijednost je projekata izme-đu BiH i Njemačke, saopćeno je iz Mini-starstva vanjskih poslova BiH.

30,6 miliona KM oštećen je budžet BiH u pro-šloj godini, zbog čega je Tužilaštvu BiH podnesno 63 izvještaja o postojanju os-nova sumnje da je počinjeno krivično dje-lo koje se odnosi na poreznu utaju i nepla-ćanje poreza.

10.000 stanovnika u RS moglo bi da proglasi lični bankrot zbog toga što od mjesečnih pri-hoda ne mogu platiti komunalne račune i izmiriti obaveze prema bankama, procjen-juju u Udruženju ekonomista RS – SWOT.

32.000 unci zlata iznos je kojim raspolaže Cen-tralna banka BiH, čija vrijednost trenutno iznosi oko 47 miliona dolara, potvrdili su u ovoj banci.


KREDITI U EVROPI OPET POSKUPLJUJU

Evropska centralna banka (ECB), zadu-žena za kreditno-monetarnu politiku 17 zemalja članica eurozone, odlučila je da uveća referentnu kamatu za četvrt pro-centa, na 1,25 posto i taj rast cijene zadu-živanja imat će uticaja i na banke u Jugo-istočnoj Evropi koje se dijelom nalaze u vlasništvu zapadnoevropskih banaka, ja-vio je Radio Deutsche Welle. Rast kama-tne stope najprije će se negativno odraziti na potrošače i preduzetnike, ističu finan-sijski stručnjaci, uz napomenu da je ka-matna stopa ECB-a, tokom posljednje dvije godine, bila na historijskom mini-mumu. Osnovni razlog što je bazna kama-ta ECB-a u tom periodu bila na najnižem nivou je u namjeri monetarnih vlasti zo-ne eura da i na taj način stvore uslove za podsticanje privredne aktivnosti u uslo-vima globalne finansijske krize. Opera-tivno rukovodstvo ECB-a se, međutim, zbog sve većeg rizika od rasta inflacijeodlučilo da uveća referentnu kamatu, što znači da će banke koje budu posuđivale novac od ECB-a automatski povećati in-teresne stope na svoje zajmove, a cijenu takve kamatne politike platit će, najprije, potrošači i preduzetnici, ukazuje Deutsche Welle.

Nedostatak investicija i pad opće po-trošnje negativno će se odraziti na cjelo-kupnu ekonomsku moć. Odluka ECB-a da zaoštri kamatnu politiku ima i drugu, pozitivnu, stranu. Od povećanja kamatne stope Evropske centralne banke profitiratće štediše, koji će za oročenu štednju do-bijati malo veće kamate u odnosu na do-sadašnje, koje su imale više simboličan karakter.

REORGANIZACIJA BRITANSKIH BANAKA

Britanska Nezavisna komisija za bankar-stvo preporučila je reorganizaciju tamo-šnjih banaka tako da sektor poslovanja sa stanovništvom bude zaštićen od investi-cionog bankarstva. To predstavlja poku-šaj da se poreski obveznici zaštite od rizi-ka koje preuzimaju te filijale, a da se isto-vremeno banke ne moraju dijeliti na dva dijela. U preliminarnom izvještaju Komi-sije se navodi da je cilj revizije bankarskog sektora bio da se izbjegne još jedan kata-strofalni kolaps finansijskog sistema ko-jim dominira nekoliko velikih banaka, prevelikih da bi država dopustila njihov bankrot, prenio je AP. Komisija koja će konačnu preporuku objaviti u septembru, saopćila je da razmatra načine za zaštitu sektora za poslovanje sa stanovništvom, kako bi te aktivnosti obavljala izdvojena filijala u sklopu šire grupacije, pri čemubi unutar organizacije ipak bio dopušten određeni transfer kapitala.

SRBIJA SA UMJERENIM RIZIKOM POSLOVANJA

Ekonomski izgledi u Srbiji ostaju i dalje neizvjesni, ne samo zbog nastavljenog pada prihoda po domaćinstvu, već i zbog skorašnjeg ponovnog rasta cijena hrane i goriva globalno, što dalje doprinosi sma-njenju povjerenja potrošača, ali i odvraća kompanije od investicionih projekata, oci-jenila je najveća bonitetna kuća na svije-

tu Dun&Bradstreet. Ova kuća u april-skom izvještaju i dalje svrstava Srbiju u grupu zemalja sa umjerenim rizikom po-slovanja, a niži rejting od Srbije u regiji ima jedino BiH. Pritisak uvoznih cijena će biti jači daljim slabljenjem kursa dinara prema dolaru, pa je zbog toga D&B svoju prognozu za prosječnu inflaciju u Srbijipovećao na 10 posto u 2011. i osam pro-cenata u 2012. godini, sa rizikom koji teži povećanju.

RAT U LIBIJI POGAĐA BALKAN

Kriza u Libiji je već pogodila privrede bal-kanskih zemalja u kojima se sada strahuje da bi duži nastavak sukoba u toj zemlji mogao dovesti i do osjetnog poskupljenja nafte i još većeg talasa izbjeglica koje nebi zaobišle ni ovaj region. Potresi u Libiji su najteže pogodili Tursku, koja sada po-kušava da pomogne svojim firmama kojetrpe velike gubitke. Ankara je evakuirala više od 20.000 svojih radnika iz Libije, gdje turske građevinske firme imaju po-slove u vrijednosti 15 milijardi dolara. Gr-čka je povukla svoje građane iz te zemlje. Vlada u Atini je suspendirala i rad svoje ambasade u Libiji pošto se strahuje da bi se mogla naći na udaru strana u sukobu. Čim su počeli sukobi, balkanske zemlje (Albanija, Bugarska, Makedonija, Rumu-nija, BiH i Srbija) evakuirale su svoje gra-đane iz Libije, osim onih koji su, na svoj rizik, željeli ostati u toj zemlji.

NYSE ODBACIO PONUDU NASDAQA

Vlasnik Njujorške berze, kompanija NYSE Euronext, saopćila je da je odbacila 11,3 milijarde dolara vrijednu ponudu firmiNasdaq i Intercontinental Exchange (ICE) za preuzimanje spomenute berze. U sao-pćenju NYSE Euronexta se navodi da je upravni odbor te kompanije donio odluku da odbaci ponudu podnesenu početkom aprila, zato što je ona u velikoj mjeri uslo-vljena i predstavljala bi nepotreban rizik po akcionare, prenio je AP. Kompanija je dodala da se i dalje drži svog ranijeg plana o integraciji sa njemačkim berzanskim operaterom Deutsche Börze. NYSE je tu

oblasti praćenja i prognoziranja trendova na tržištu rada, monitoringa i evaluacije aktivnih programa zapošljavanja.

ITALIJA: SNIŽENE PROGNOZE EKONOMSKOG RASTA

Italija je snizila prognoze ekonomskog ra-sta za period od 2011. do 2013. godine, ali je na dobrom putu da sreže budžetski ma-njak u skladu s evropskim propisima, re-kao je izvor iz Vlade. Prognoza rasta za ovu godinu smanjena je na 1,1 posto, sa 1,3 posto prognoziranih u septembru pro-šle godine.

Prognoze rasta za 2012. i 2013. također su revidirane naniže, na 1,3 posto i 1,5 po-sto, u odnosu na prethodno prognoziranih dva procenta. Time se Rim uskladio sa procjenama Međunarodnog monetarnog fonda. Prošle godine Italija je ostvarila rast privrednih aktivnosti od 1,3 posto. Vlada je 2010. usvojila nepopularni paket mjera štednje u vrijednosti od 25 milijardi eura kako bi stabilizovala javne finansije i do 2012. svela manjak unutar dozvoljenih ok-vira u EU.

NJEMAČKI JAVNI DUG DVA BILIONA EURA

Javni dug Njemačke je dostigao dva biliona eura, objavio je Deutsche Welle. U poslje-dnjih 20 godina je javni dug najmoćnije privrede na evropskom kontinentu učetve-rostručen i statistički promatrano svaki Nijemac duguje 25.000 eura. DW prenosi pisanje lista Westdeutsche Algemaine Zei-tung (WAZ) iz Esena da najviše zabrinjava činjenica da su dugovi dostigli 83 posto društvenog proizvoda Njemačke.

To znači da bi deset mjeseci sav novac morao odlaziti na otplatu duga da bi se sti-glo do nule. To je utopija i jasno je da ni u roku od deset godina dug ne može biti ot-plaćen, primijetio je WAZ. List, međutim, navodi kako izvjesnu nadu ulijeva činjeni-ca da njemačka država raspolaže vrijedno-stima, ima akcije u kompanijama, nekre-tnine, puteve.

ponudu vrijednu deset milijardi dolara prihvatio u februaru.

MONTENEGRO AIRLINES OBNAVLJA FLOTU

Zbog lošeg finansijskog stanja crnogorska vazduhoplovna kompanija Montenegro Airlines će do 2014. otpustiti preko 150 radnika, ali će istovremeno obnoviti flotu, najavio je direktor te kompanije Zoran Đurišić. On je rekao i da su, zbog gubita-ka, neizvjesni letovi prema određenim de-stinacijama – Londonu, Briselu i Milanu.

“Kompanija ima oko 450 zaposlenih. Ono što planiramo je optimizacija flote i očekujemo da do 2014. godine kupimo šest novih aviona, ali i smanjimo broj za-poslenih za najmanje 150 radnika“ – re-kao je Đurišić i dodao da je ta kompanija uzela kredit u iznosu od dva miliona eura kako bi kompaniju spasio od kolapsa.

EPS GRADI MALE HIDROELEKTRANE

Elektroprivreda Srbije (EPS) planira u revi-talizaciju 17 starih i izgradnju 18 novih ma-lih hidroelektrana, ukupne snage 80 mega-vata, uložiti 80 miliona eura. Prva u nizu bit će izgrađena HE Prvonek, na Banjskoj Reci kod Vranja, u koju će EPS uložiti 1,4 miliona eura, a bit će puštena u pogon u septembru ove godine. Ta mala hidroelek-trana bit će izgrađena u okviru brane na Banjskoj Reci u okolini Vranja, odakle se vodom snabdeva Vranje i u budućnosti Bu-janovac.

PROJEKAT ZA SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI U SRBIJI

Ministarstvo ekonomije i regionalnog ra-zvoja (MERR), Nacionalna služba za zapo-šljavanje (NSZ) i Delegacija EU organizi-rali su u Beogradu konferenciju povodom predstavljanja zajedničkih aktivnosti u sklo-pu projekta EUNES. Taj projekat predsta-vlja tehničku pomoć za unapređenje kapa-citeta NSZ Srbije za upravljanje podacima, pravljenje prognoza, monitoring i evalua-ciju, usmjerenu na smanjenje stope neza-poslenosti u Srbiji. EUNES projekat finan-sira EU sa 988.000 eura, a cilj je unapređe-nje kapaciteta NSZ-a i tog ministarstva u

Brojke6,5 posto porasla je kineska prodaja automo-bila na godišnjem nivou, na ukupno 1,35 miliona, oporavljajući se od najniže sto-pe rasta u posljednje dvije godine, zabi-lježene u februaru.

5,5 posto iznosit će inflacija u Srbiji u prva tri mjeseca ove godine, što je iznad očekivanja Narodne banke Srbije, ali se u drugoj polo-vini godine očekuje njen pad, izjavio je gu-verner NBS-a Dejan Šoškić.

500 miliona eura bit će uloženo u rekonstrukciju Rafinerije Pančevo, izjavio je zamjenik gene-ralnog direktora Naftne industrije Srbije Aleksej Urusov.

24 posto iznosio je martovski rast koji je ob-javila američka grupa Chrysler, koja se na-lazi pod kontrolom italijanskog Fiata, upo-zoravajući da je obim isporuka izvan Sje-verne Amerike počeo da usporava od fe-bruara.

330.000 nezaposlenih registrirano je krajem marta na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapo-šljavanje, što je za 6.281 osobu ili 1,9 po-sto manje nego u februaru.

12,6 milijardi eura iznosio je javni dug Srbije na kraju marta 2011. godine, što je 39,8 posto bruto domaćeg proizvoda, objavilo je Mini-starstvo finansija Srbije.

30 posto iznosilo je povećanje izvoza gasa ru-skog gasnog koncerna Gasprom u prvom kvartalu ove godine, uključujući rast izvoza od 12 procenata na ključno tržište EU.

142 miliona eura smanjene su devizne rezerve Narodne banke Srbije u martu ove godine i na kraju tog mjeseca iznosile su 9,9 milijardi eura, saopćio je NBS.

25 posto isplate dividendi planirano je u novoj politici koju planira predložiti najveća drža-vna banka u Rusiji – Sberbanka, izjavio je predsjednik banke German Gref. Centralna banka Rusije za sada nije upoznata sa bu-dućim promjenama.

0,8 povećane su potrošačke cijene u Fran-cuskoj u martu na mjesečnom nivou, a rast na godišnjem nivou iznosio je dva posto. Rast stope inflacije prvenstveno je posljedica poskupljenja proizvoda prerađivačke industrije, ali i prehrambe-nih proizvoda.



INTERVJU >>>

AKTI

VNO

STI KOMORE

Svečano uručeni prvi izdati ATA karneti u BiH

U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine upriličena je svečana promocija prvih izdatih ATA karneta u BiH. Predsjednik VTK BiH Veselin Poljašević je prve ATA karnete uručio predstavniku bh. muzičke scene Hariju Varešanoviću, predstavnici firme Geokom Istočno Sarajevo Jani Čarkadžić i v.d. direktoru Uprave za indirektno oporezivanje Miri Džakuli. Praktična primjena Konvencije o privremenom uvozu u BiH i izdavanje ATA karneta u BiH službeno su počeli 18. 4. 2011. i mogu se koristiti u 70 zemalja svijeta. ATA karnet je, kako je kazano, jednostavan i jedinstven međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama robe kojima se trguje u svijetu i koji znatno smanjuje vrijeme carinske procedure.

Na sajmu u Novom Sadu samostalno izlaže sedam firmi iz BiH

Na 78. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu od 14. do 21. 5. samostalno će se predstaviti sedam firmi iz BiH. Proizvode će izlagati Agromont iz Rogatice, Ekon iz Sarajeva, Jaffa komerc iz Blagaja, Eko lajn iz Mostara, Destilacija iz Teslića, KGH iz Mostara i Komrad d.o.o. Vinski podrum Anđelić iz Trebinja. Ostale firme koje neće imati samostalne štandove izlagat će na zajedničkom štandu VTK BiH i Privredne komore RS. Za više od tri četvrtine vijeka postojanja, Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu izrastao je u najveću sajamsku priredbu u Jugoistočnoj Evropi. Ova manifestacija okuplja sve koji nešto znače ili traže u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, stočarstvu i privrednim granama koje proističu iz agrara ili su vezane za njega. Na sajmu će učestvovati više od 1.500 izlagača, od kojih je 30 odsto iz inostranstva.

>>>

Standardizacija u grafičkoj industriji

Asocijacija grafičke industrije u saradnji sa Institutom za edukaciju VTK BiH bila je organizator seminara “Standardizacija u grafičkoj industriji BiH“. Predavač je bio Borko Auguštin, certificirani Fogra partner iz Zagreba. Cilj seminara je bio upoznavanje stručnih kadrova i menadžmenta firmi grafičke industrije Bosne i Hercegovine sa zahtjevima standardne kontrole grafičke proizvodnje, kako bi se osigurala modernizacija i viši nivo kvaliteta. Osim toga, polaznici seminara su se upoznali s pripremom štamparija iz Bosne i Hercegovine za projekte standardizacije, uvođenje kontroliranog upravljanja bojom i osiguravanje kvaliteta te su uspostavljeni kontakti za provođenje budućih projekata standardizacije u Bosni i Hercegovini. Svi učesnici skupa dobili su priručnik na CD-u sa sažetkom obrađenog sadržaja, popisom referenci u literaturi, grafičkim prikazima i tablicama za korištenje u svakodnevnom radu. Seminar je bio veoma koristan i edukativan i može se očekivati da će potaknuti uvođenje standardizacije u štamparijama, što će dovesti do brojnih ušteda materijala (posebno boja i papira), povećanja produktivnosti rada i postizanja višeg nivoa kvaliteta proizvoda.

Konferencija “Ravnopravnost spolova u ekonomskom rastu“

Predstavnici vlasti, akademske zajednice i privrednih subjekata okupili su se 12. i 13. maja 2011. godine na konferenciji pod nazivom “Ravnopravnost spolova u ekonomskom rastu“, kako bi raspravljali i radili na podizanju svijesti o jednakosti spolova u ekonomskom razvoju u Bosni i Hercegovini. Konferenciju je finansirao i organizirao USAID-SIDA FIRMA projekat u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova u BiH i VTK BiH. Osnovna svrha organiziranja skupa je povezivanje pitanja ravnopravnosti spolova i ekonomskog rasta, a sve u cilju davanja preporuka za konkretne akcije te izmjena i implementacije politika i zakona u BiH.


AKTIVNOSTI KOM

ORE


SOKO Transmisije Mostar dogovorile su sa IMR-om iz Sr-bije isporuku mostova i kardana za tri vrste traktora u narednih pet godina. Taj posao vrijedan je oko 40 milio-

na KM. U njegovoj realizaciji, osim Soko Transmisija Mostar učestvovat će još 5-6 bh. firmi kao kooperanti. Tako će zupča-nike raditi kompanija Zupčanik Tešanj. Realizacija ovog ugo-vora predstavlja veliki izazov jer će trebati osigurati finansijska sredstva za pokretanje proizvodnje i zaposliti određeni broj no-vih radnika. Može se očekivati da će menadžment firme Soko to uspješno premostiti.

“Isto tako, i druge naše firme će nastaviti bilateralne razgo-vore sa IMR-om da bi se svaka pojedinačno uključila i ugovo-rila svoj dio poslova u realizaciji projekta, što je realno očekiva-ti“ – kaže Midhat Čehajić, sekretar Asocijacije metalskog i elek-trosektora industrije BiH.

Ovo je konkretan rezultat poslovnih razgovora koje je de-legacija bh. privrednika, predvođena predstavnikom VTK BiH, 9. maja vodila s menadžmentom Industrije motora Rakovica iz Srbije. Osim firme Soko Transmisije Mostar, u razgovorima su učestvovali i predstavnici kompanija: Unis Sarajevo, Zupča-nik Tešanj, Trudbenik Doboj, TPR Rogatica, Čajavec – Nova elektromehanika Banja Luka, Čajavec – FSU Laktaši. Potvrdu učešća u VTK BiH dostavile su i firme Pobjeda Tešanj, MIP Prijedor i Elir Tuzla, koji su iz objektivnih razloga bili odsutni,

BHEPA >>>

ali će se uključiti u daljnje razgovore pojedinačno. Sekretar Aso-cijacije metalskog i elektrosektora industrije BiH Midhat Čeha-jić kaže da se sa širenjem poslovanja IMR-a otvaraju velike per-spektive za sve firme u regionu koje imaju šta da ponude u obla-sti poljoprivredne mehanizacije.

Srbijanski traktori na afričkom tržištu

IMR se sa svojim proizvodima probio u Afriku, gdje namjerava otvoriti vlastite fabrike u kojima bi se radila montaža traktora. Industrija motora Rakovica (IMR) planira u narednih pet go-dina samo u Etiopiju da izveze oko 15.000 traktora. Cijeli posao vrijedan je oko 170 miliona eura. IMR ima ugovoren posao i sa Južnoafričkom Republikom, gdje će biti locirana jedna fabrika za sklapanje traktora. Na sjeveru afričkog kontinenta, koji su pogodili nemiri, IMR godišnje izvozi proizvode u vrijednosti od 3 do 7 miliona eura. Menadžment ove kompanije se nada da političke promjene neće uticati na daljnju saradnju i da će, uprkos svemu, IMR nastaviti da isporučuje traktore i motore. Predstavnici IMR-a iskazali su namjeru i spremnost da se naše firme, čiji potencijali i kvalitet proizvoda su od ranije poznati, direktno uključe u realizaciju njihovih izvoznih projekata. U IMR-u su prezentirali tehničke podatke o mogućim dijelovima koji se ugrađuju u jedan traktor, a koje bi u narednih pet godina mogle proizvoditi bh. firme. Nakon veoma uspješnih razgovo-ra i pregovora, delegacija bh. privrednika je imala priliku obići tvornicu i upoznati se sa tehničkim postupkom izrade traktora.

SOKO Transmisije Mostar u Srbiji ugovorile posao od 40 miliona dolara

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH/Asocijacije metalskog i elektrosektora industrije BiH dogovo-rili su putem Privredne komore Srbije posjetu šest bh. firmi industriji motora Rakovica (IMR) u Srbiji, koja je rezultirala ugovaranjem višemilionskih poslova od kojih će koristi imati, ne samo SOKO Transmisije Mo-star, nego i druge firme koje imaju šta da ponude u oblasti poljoprivredne mehanizacije.

Piše: Elvira Ahmetović


TEMA >>>

Inox Ajanović iz Tešnja jedna je od šest firmi izlagača na sajmu u Hannoveru, čiji je nastup organizirala Vanjskotr-govinska komora BiH, uz podršku USAID-SIDA FIRMA

projekta i SIPPO-a iz Švicarske. Prema riječima vlasnika firme Dženana Ajanovića, Inox Ajanović je već potpisao predugovor sa renomiranim proizvođačem luksuznih automobila iz Velike Britanije o isporukama ukrasnih automobilskih maski.

“Stupanje u kontakt sa britanskim proizvođačem luksuznih automobila smatramo izuzetnim poslovnim rezultatom našeg pojavljivanja u Hannoveru. Ovih dana radimo na definisanju svih stavki ugovora sa ovom kompanijom te bi se vrijednost budućih isporuka trebala kretati u visini od oko 150.000 eura godišnje“ – pojašnjava Dženan Ajanović koji, zbog ugovora o tajnosti, nije bio u mogućnosti da identificira strane partnere.

Također, zahvaljujući kontaktima uspostavljenim u Hanno-veru, Inox Ajanović će početi sa proizvodnjom metalne stola-rije za njemačkog proizvođača dizajnerskih vrata za luksuzne automobile, a potencijal ovog ugovora mogao bi se kretati i u iznosu oko 100.000 eura godišnje. U Njemačku su već poslani i prototipi ovog proizvoda, a u toku narednog mjeseca očekuje se dolazak delegacije iz Njemačke kako bi se posao zaključio.

Prva isporuka krenula za Njemačku

Predstavnici Inox Ajanovića stupili su u kontakt i sa poznatim njemačkim proizvođačem fine limarije, za koji je već počela proizvodnja ograda od nehrđajućeg čelika, a za Njemačku je krenula i prva isporuka.

“I kada je ovaj klijent u pitanju, govorimo o potencijalu i do 100.000 eura godišnje“ – kaže Ajanović.

Inače, firma Inox Ajanović počela je sa radom 2000. godine sa samo dvoje zaposlenih, dok danas broji 40 radnika. Firma se bavi proizvodnjom dijelova od nehrđajućeg čelika visokog stepena završne obrade i široke primjene, od farmaceutske i medicinske opreme, dijelova za luksuzne automobile, brodove i jahte, do dijelova za industriju namještaja i građevinarstvo.

“Ova firma imala je konstantan rast. U posao sam ušao sa svojim ocem i krenuli smo sa jednom malom limarskom radi-onicom. Vremenom smo počeli rasti, sticati stalne klijente i ši-riti asortiman proizvoda. Danas se naši proizvodi traže i izvoze u brojne evropske zemlje, poput Holandije, Švicarske, Austrije, Njemačke, Norveške, Švedske i Luksemburga“ – kaže Dženan Ajanović.

Rast izvoza od 170%

Treba naglasiti da je, uprkos ekonomskoj krizi, firma Inox Aja-nović imala je iznimno uspješnu proteklu poslovnu godinu. Prema riječima njenog vlasnika, izvoz firme sa 2010. na 2011. godinu porastao je za čak 170%, a planira se i skoro povećanje broja radnih mjesta.

“Trenutno radimo na otvaranju novog pogona za proizvo-dnju sanitarija za jednog značajnog švicarskog kupca. Pored već postojećih radnih kapaciteta, ovdje namjeravamo otvoriti najmanje pet novih radnih mjesta“ – dodaje Ajanović.

Uspješno predstavljanje bh. metaloprerađivača na sajmu industrije i tehnologije Hannover Messe 2011 u aprilu ove godine dalo je i prve konkretne poslovne rezultate. Naime, jedna od firmi učesnica sajma već se nalazi pred potpisivanjem tri značajna ugovora sa renomiranim evropskim kompanijama.

Inox Ajanović ugradio je inox jarbole za zastave na krovu zgrade Parlamentarne skupštine BiH te za potrebe Općine Tešanj izradio i ugradio nadstrešnice za autobuska stajališta. Direktor Dženan Ajanović ističe da je firma uglavnom orijentisana na izvoz te da im je teško u BiH pronaći kvalifikovanu radnu snagu.

“Školstvo nije prilagođeno našoj proizvodnji, posebno u domenu nehrđajućih metala. Bankarske usluge svode se na usluge platnog prometa, bez obaveze da podrže proizvodnju, a podrška vlasti na svim nivoima je deklarativna i na tome se i zavrašava“ – žali se Ajanović.

Inox Ajanović potpisat će ugovor za poznatog britanskog proizvođača luksuznih automobila

Dženan Ajanović direktor Inox Ajanović


Krajem marta istekao je posljednji rok da sva pravna i fizička lica, vlasnici nepokretnosti u Republici Srpskoj, prijave svoje nepokretnosti Poreskoj upravi za upis u

fiskalni registar nepokretnosti. Po običaju, posljednjih dana marta sve područne jedinice poreske uprave su bile zatrpane ogromnim brojem pristiglih prijava, radno vrijeme je bilo pro-duženo, a građani su stajali u dugim redovima da bi predali svoje prijave u zakonskom roku. Iako je od usvajanja Zakona o porezu na nepokretnosti prošlo više od dvije godine, glavnina posla oko prijave nepokretnosti je urađena u posljednjih mje-sec dana. Sigurno je da je veliki uticaj na to imala i intenzivna medijska kampanja koja je provođena pred kraj roka za prijavu nepokretnosti, putem koje su građani obavještavani o ovoj za-konskoj obavezi, ali i o činjenici da njeno neispunjavanje sa so-bom povlači kaznu od 1.000 KM.

Prema do sada obrađenim podacima prijavljeno je 1,8 mi-liona nepokretnosti, a neke procjene govore da će po okonča-

TEMA >>>

Zakon o porezu na nepokretnosti je usvo-jen krajem 2008. godine i predstavlja po-tpuno nov koncept oporezivanja nepo-kretnosti. Prema prvobitno usvojenom tekstu ambiciozno se predviđalo da će proces registracije nepokretnosti biti završen u roku od četiri mjeseca od stupanja na snagu Zakona, a da će njegova primjena početi od 1. 1. 2010. godine. Vrlo brzo, zakonodavac je uvi-dio da ti rokovi neće biti ispoštovani tako da je pripremni period prolongiran za dvije godine. Rok za registraciju nepokretnosti je pomjeren do 31. 3. 2011. godine, a početak primjene Zakona je pomjeren na 1. 1. 2012. godine. S obzirom na to da je proces registracije (relativno) uspješno završen, jasno je da će od početka naredne godine novi koncept oporezivanja nepokretnosti zamijeniti dosadašnji porez na imovinu koji je na snazi od 2001. godine.

nju procesa obrade podataka broj prijavljenih nepokretnosti dostići dva miliona. Procjenjuje se da je time obuhvaćeno više od 80 % nepokretnosti na teritoriji Republike Srpske. Sve ove nepokretnosti biće upisane u fiskalni registar nepokretnosti koji je u Zakonu definisan kao “javna evidencija u pisanom ili elektronskom obliku koju uspostavlja Poreska uprava radi ču-vanja poreskih podataka, kao što su: imena i adrese poreskih obveznika, poreski broj nepokretnosti, njene karakteristike, vri-jednost nepokretnosti, poreske stope, poreski računi, poresko zaduženje, evidencija o plaćanju poreza i svih drugih podataka koji su potrebni ili pogodni za upravljanje oporezivanjem ne-pokretnosti u Republici Srpskoj”.

Zakon o porezu na nepokretnosti je usvojen krajem 2008. godine i predstavlja potpuno nov koncept oporezivanja nepo-kretnosti. Prema prvobitno usvojenom tekstu ambiciozno se predviđalo da će proces registracije nepokretnosti biti završen u roku od četiri mjeseca od stupanja na snagu Zakona, a da će njegova primjena početi od 1. 1. 2010. godine. Vrlo brzo, zako-nodavac je uvidio da ti rokovi neće biti ispoštovani tako da je pripremni period prolongiran za dvije godine. Rok za registra-ciju nepokretnosti je pomjeren do 31. 3. 2011. godine, a poče-tak primjene Zakona je pomjeren na 1. 1. 2012. godine. S obzi-

Piše: Čedomir Spasojević

Reforma oporezivanja nepokretnosti u RS


rom na to da je proces registracije (relativno) uspješno završen, jasno je da će od početka naredne godine novi koncept opore-zivanja nepokretnosti zamijeniti dosadašnji porez na imovinu koji je na snazi od 2001. godine.

Sveobuhvatno oporezivanje nekretnina

Zakon o porezu na nepokretnosti je prvi zakon koji u Republi-ci Srpskoj uvodi sveobuhvatno oporezivanje nepokretnosti. Do-sadašnji porez na imovinu se, nažalost, primjenjivao po prin-cipu – ko je prijavio plaća, ko nije prijavio nikom ništa – i sim-bolično je učestvovao u javnim prihodima. Poreski sistem u Republici Srpskoj (slično je i u Federaciji BiH) od modernih evropskih poreskih sistema najviše se razlikovao upravo u obu-hvatu oporezivanja nepokretnosti. Do početka primjene ovog zakona bilo je moguće da neko posjeduje, npr. pet stanova u Banjoj Luci, a da zbog toga nije ništa dodatno oporezovan u odnosu na nekoga ko ne posjeduje nijednu nepokretnost. Ta-kva situacija je nezamisliva u bilo kojoj evropskoj zemlji sa ure-đenim poreskim sistemom. Jedna od bitnih karakteristika po-reskog sistema bi trebala biti da uzima više od onih koji više imaju.

Kao što je već naglašeno, ovaj zakon ima cilj da se izvrši sveobuhvatno oporezivanje nepokretnosti. Zakonom su, nara-vno, predviđeni izuzeci. Od oporezivanja su isključene: nepo-kretnosti u vlasništvu države, kulturno-istorijski spomenici, ne-pokretnosti u vlasništvu vjerskih zajednica koje se koriste is-ključivo u vjerske svrhe, nepokretnosti koje se koriste u svrhu obrazovanja, kulture, zdravstva i slično, strana diplomatska i konzularna predstavništva, putevi, pruge, luke i slično, obrađe-no poljoprivredno zemljište i još neke vrste nepokretnosti koje su precizno navedene u Zakonu.

Veoma je važno da je zakonodavac uvažio činjenicu da mno-gi naši građani, relativno skromnog imovinskog stanja, posje-duju nepokretnost koju su ranije stekli, bilo u socijalizmu, bilo naslijeđem ili na neki drugi način. Zbog toga je uvedeno pore-sko oslobađanje na nepokretnost koja se koristi za stanovanje (iako se i te nepokretnosti moraju prijaviti u registar) i to do 50 m2 za vlasnika i još po 10 m2 za članove njegove porodice. Pojednostavljeno, četvoročlana porodica je oslobođena plaća-nja poreza za jednu nepokretnost površine do 80 m2 u kojoj stanuje. Imajući u vidu standarde iz oblasti stanovanja koji kod nas vladaju, ovaj odbitak je sasvim korektan.

Poreska stopa od 0,05% do 0,5%

Zakonom je predviđeno da će nakon formiranja fiskalnog re-gistra nepokretnosti Poreska uprava do 31. 3. tekuće godine iz-davati poreske račune za svaku nepokretnost, u kojima će biti definisana obaveza poreza za svaku nepokretnost. Ta obaveza će se utvrđivati na bazi procijenjene tržišne vrijednosti nepo-kretnosti i poreske stope. Po dobijanju poreskog računa, obve-znik će moći da iznos poreza uplati u dva dijela, prvi dio naj-kasnije do 30. 6., a drugi dio najkasnije do 31. 12., s tim da upla-ta prvog dijela ne može biti manja od 50% utvrđene obaveze.

>>>

Zakonodavac nije definisao tačnu stopu poreza na nepo-kretnosti, već je u Zakonu definisan raspon u kojem se može kretati stopa poreza i on iznosi 0,05% do 0,5% procijenjene tr-žišne vrijednosti nepokretnosti. Opštinama i gradovima je osta-vljena sloboda da odrede stopu (unutar pomenutog raspona) koja će se primjenjivati na teritoriji neke od jedinica lokalne samouprave. Ovakvo rješenje je dosta zanimljivo jer daje slo-bodu svakoj lokalnoj zajednici da se odredi da li je za višu ili nižu stopu opterećenja svojih građana i privrednika. Logično je očekivati da će se, kada počne primjena ovog zakona, različite lokalne zajednice i različito ponašati. Neke lokalne zajednice će ići prema što nižem opterećenju nepokretnosti s ciljem da du-goročno stimulišu investiranje na svojoj teritoriji, dok će druge težiti kratkoročno većim prihodima od poreza, ne vodeći raču-na kakve će to posljedice imati u budućnosti. Koliki može biti uticaj tih odluka, možemo pretpostaviti na osnovu hipoteti-čkog primjera. Ako zamislimo poslovni objekat vrijedan, npr. 10 miliona KM, godišnji iznos poreza pri stopi od 0,5 % izno-sio bi 50.000 KM, dok bi pri stopi od 0,05% iznosio 5.000 KM. Jasno je koliko bi činjenica koja se stopa primjenjuje u nekoj je-dinici lokalne samouprave mogla uticati na potencijalnog in-vestitora pri donošenju odluke o izgradnji objekta.

Kako obuhvatiti sve nepokretnosti?

Osnovna težnja ovog zakona je obuhvatiti sve nepokretnosti na teritoriji Republike Srpske čime bi se poreska osnovica znatno proširila. Jedno do “zlatnih pravila” fiskalne politike je da je naj-bolje imati što manje stope poreza, ali što veći obuhvat obve-znika. Ovaj zakon je po ugledu na moderne evropske zakone usmjeren upravo u tom pravcu – da obuhvati sve nepokretno-sti, a da zbog poreskih oslobađanja ne predstavlja veliki teret za “običnog čovjeka”, već da najviše plaćaju oni koji posjeduju više stanova, atraktivne poslovne prostore i sl.

Ipak, u stručnoj javnosti postoje i određene kritike na neke odredbe Zakona. Jedna od kritika se odnosi na raspon poreske stope, pošto je najviša moguća stopa čak 10 puta veća od najni-že. Kao što je već prikazano u prethodnom tekstu, zbog te či-njenice moguće su izuzetno velike razlike u oporezivanju nepo-kretnosti koje imaju sličnu tržišnu vrijednost. Neki stručnjaci smatraju da je raspon između najniže i najviše stope trebao biti najviše 2-3 puta.

Takođe, ostaje neriješeno pitanje nepokretnosti koje nisu prijavljene u fiskalni registar. Iako je ogromna većina nepokre-tnosti prijavljena, još uvijek značajan broj nije u registru. Nije poznato na koji način će Poreska uprava obuhvatiti i te nepo-kretnosti. Vjerovatno će se koristiti podaci iz katastra nekre-tnina, ali je pitanje koliko su i ti podaci vjerodostoji. Sa tim pro-blemom će se sigurno suočavati radnici Poreske uprave, u bu-dućnosti, kada Zakon o porezu na nepokretnosti počne da se primjenjuje.

( )Zakon o porezu na nepokretnosti je prvi zakon koji u Republici Srpskoj uvodi sveobuhvatno oporezivanje nepokretnosti. Građani prijavili skoro dva miliona nepokretnosti.


EKSLUZIVNO >>> Sulaiman al-Shiddi, direktor Al-Shiddi Group, vlasnik Hotela Bristol

BiH ima mnogo potencijala kada je u pitanju energetski sektor, poljoprivreda i turizam. Intenzivno radimo na tome da Hotel Bristol dobije petu zvjezdicu jer za to ima sve predispozicije. Kad bude završen projekat Sarajevo City Center, otvorit će se mogućnost za 2.000 novih radnih mjesta.

Iako je tek netom Hotel Bristol ponovo otvorio svoja vrata za posjetioce nakon gotovo dvije decenije čekanja, u kom-paniji Al-Shiddi Group već rade na njegovom unapređenju

– uvođenju pete zvjezdice. Ova investicija vrijedna 42 miliona KM bila je samo jedan od povoda za ekskluzivni intervju koji je za InfoKom dao Sulaiman Al-Shiddi, direktor Al-Shiddi Group, koja je vlasnik Hotela Bristol.

Sa direktorom Al-Shiddijem razgovarali smo o budućim planovima investiranja međunarodno priznate kompanije na čijem je čelu, a jedan od njih je svakako Sarajevo City Center na Marijin Dvoru, gdje će biti osiguran posao za više hiljada građana Bosne i Hercegovine. Poseban dojam ostavlja poruka Sulaimana al-Shiddija, istinskog prijatelja Bosne i Hercegovine iz Saudijske Arabije, koji upućuje da naša zemlja ima veliki po-tencijal, pogodan za ljude da dođu i ulažu.Sa simboličnom, ali veoma snažnom porukom sarajevska legenda ponovo je rođena, 6. aprila. Upravo na rođendan Grada Sarajeva svoja vrata otvorio je hotel Bristol. Dugogodišnje čekanje Sarajlija da ovaj objekat ponovo zablista u svom, ovaj put, novom i još boljem sjaju se isplatilo. Šta je to sve na raspolaganju posjetiteljima Hotela Bristol?“U jednom od najboljih hotela u zemlji i regiji, Hotelu Bristol,

koji se nalazi u blizini rijeke Miljacke i poznatog Vilsonovog šetališta, ljudi će biti u mogućnosti naći ugodnu atmosferu i izvrsnu uslugu u skladu s vrhunskim luksuznim standardima.“

Bristolova (peta) zvjezdica

Osim samog smještaja, hotel nudi i brojne rekreativne aktivnosti. Imate li u planu dodatno obogaćivanje sadržaja? Na koji način?“Hotel kao operator (Kempinski/Shaza) ponudit će razne turisti-čke ture, pakete, događaje, konferencije i mnoge druge stvari.“Hotel Bristol ima četiri zvjezdice i spada u ekskluzivnije smještajne objekte u Sarajevu. Na koju klijentelu posebno računate – biznismene iz islamskih zemalja ili prvenstveno domaće goste?“Prije svega, tu je dobra prilika da Bristol postane hotel s pet zvjezdica, kao što je bio za vrijeme Olimpijskih igara. Radimo na tome intenzivno jer ovaj hotel ima sve što je potrebno za sti-canje pete zvjezdice. Hotel Bristol je dizajniran za međunaro-dne i lokalne biznismene kao i sve ljude koji traže vrhunsku kvalitetu usluga, posebno turisti iz regiona.“

Edukacija prioritet

Kako namjeravate privući i zadržati goste što duže? Imate li u planu održavanje kongresnih i naučnih aktivnosti, kao i

Razgovarao: Almir Terzić

Dođite u Bosnu i Hercegovinu i investirajte – ovo je zemlja vrijedna toga!


>>>

seminara i biznis foruma putem susreta privrednika? “Imamo zadužen tim stručnjaka iz Kempinski/Shaze koji na-porno rade na tim pitanjima. Mi u Al-Shiddiju vjerujemo da rade svoj posao na veoma profesionalan način.“

Vrlo važna činjenica je da je otvaranjem Hotela Bristol radno mjesto dobilo 140 radnika. Vjerujem kako će se ova brojka povećavati. “Morate imati na umu da je, kada je u pitanju ovaj hotel, broj zaposlenih vrlo ograničen. S druge strane, broj ljudi koji će biti zaposleni kada naš drugi projekat bude završen – Sarajevo City Center – je preko 2.000. Također, zbog društvene odgovorno-sti, intenzivno se radi na edukaciji ljudi te ih pripremamo za unapređenje lokalnog turizma i hotelskog tržišta. Da budem precizan, Al-Shiddi i Univerzitet u Sarajevu trenutno raspra-vljaju o protokolu za edukacije mladih ljudi u sektorima turi-zma i hotelijerstva.“

Vrhunski kvalitet

U rekonstrukciju i obnovu hotela kompanija Al-Shiddi International iz Saudijske Arabije kao investitor uložila je 42 miliona KM, što je veoma značajna investicija u Bosnu i Hercegovinu u proteklom periodu. Kako ste se odlučili na

ovu, ipak, vrlo veliku investiciju u BiH? “Kada je Al-Shiddi odlučio uložiti novac u inozemstvu, BiH je bila jedna od zemalja koja se učinila jako zanimljivom. Ljudi koji dolaze u BiH uvijek su u potrazi za vrhunskom kvalitetom usluga, ali je u prošlosti nisu mogli naći. To je razlog zašto smo odlučili otvoriti ovaj hotel i pružiti im sve što je potrebno.“

Vlasti Bosne i Hercegovine pozvale su strane investitore da u narednom periodu značajnije investiraju u našu zemlju. Početkom aprila u glavnom gradu BiH je održan i Sarajevo business forum. Jeste li na tu pronašli neki projekat za koji je zainteresirana Vaša kompanija?“Al-Shiddi je članica Vijeća stranih investitora u BiH, BBI Business Cluba i mnogih drugih važnih institucija gdje dijeli-mo naša iskustva i uspjehe iz ove zemlje s drugim investitori-ma. Business forum je samo jedan od načina za investitore da ostvare susret i razmijene informacije.“

Proučavanje projekata

Koji su, zapravo, naredni planovi i koraci kompanije Al-Shiddi International, kada su u pitanju ulaganja u BiH?“Naš tim i savjetnici proučavaju mnoge druge projekte u razli-čitim područjima i sektorima. Kada donesemo konačnu odlu-ku, javnost će biti upoznata.“

Za BiH kažu da je zelena oaza te da ima velike potencijale za razvoj turizma, posebno zimskog i banjskog. Da li je Al-Shiddi International zainteresiran za ulaganja i u te kapacitete, izvan Sarajeva? Imate li već nekih dogovora, razmišljanja, planova?“Al-Shiddi je vrlo otvoren za razgovore o projektima. Nakon što budemo pronašli priliku za ulaganja u Sarajevu ili bilo kojem drugom gradu, javnost će biti obaviještena o tome.“

Nakon odluke da uđete na tržište BiH sa investicijom od 42 miliona KM, ne mogu a da Vas ne pitam, koja je Vaša poruka ostalim investitorima, prvenstveno Saudijske Arabije, ali i ostalih islamskih zemalja u pogledu Bosne i Hercegovine?“Postoje još mnoge stvari u ovoj prekrasnoj zemlji koje, nažalost, nisu dovoljno razvijene. BiH ima mnogo potencijala kada je u pitanju energetski sektor, poljoprivreda i turizam. Ova zemlja je pogodna za ljude da dođu i ulažu, tako da je moja poruka njima: dođite u posjetu i investirajte – ova je lijepa zemlja vrijedna toga!“


TEMA >>> Tarik Đođić, generalni direktor Al Jazeera Balkans

U početnoj fazi iznos investicije bi trebao premašiti 20 miliona eura. Bit će zaposleno preko stotinu ljudi raznih profila. Plaće primjerene kontekstu regije.

Al Jazeera je investicija vrijedna preko 100 miliona maraka

Činjenica da će samo u prvoj fazi biti uloženo oko 20 miliona eura, a da bi u konačnici projekat Al Jazeera Balkans trebao biti investicija vrijedna preko sto milio-

na maraka jasno ukazuje da se radi o kapitalnom ulaganju koje spada među najveće i najznačajnije u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme. O ovome, ali i budućim planovima projekta u razgovoru za InfoKom govorio je Tarik Đođić, generalni di-rektor Al Jazeera Balkans. Saznajemo kako su u toku aktivnosti na izgradnji novog studija na zgradi BBI-a, gdje je sjedište Al Jazeere.

“Al Jazeera će raditi sa najmodernijom opremom koja je u ovom trenutku na raspolaganju. Moram istaći da se radi o me-đunarodnom projektu, u koji su uključene renomirane kompa-nije iz Evrope i da ćemo, siguran sam, u ovom dijelu svijeta biti apsolutni tehnološki lider. Ulaganje samo u opremu će prema-šiti navedeni iznos. U početnoj fazi, iznos investicije bi trebao premašiti 20 miliona eura. Mi se nadamo da je to samo poče-tak još većeg ulaganja u našu zemlju, koje bi u konačnici moglo premašiti i iznos od sto miliona maraka“ – navodi Đođić.

Šansa za posao

Generalni direktor Al Jazeera Balkans ističe kako će sa tehnolo-ške strane novinarima biti ponuđen maksimum – najmodernija oprema, trening, rad u prestižnoj svjetskoj mreži, mogućnost da se napreduje i da se radi po najvišim standardima objektivnog novinarstva.

“Mislim da su to uslovi koje novinari u regionu samo pože-ljeti mogu. Kao i uvijek, da bi bilo koji projekat na kraju bio us-pješan, presudan je ljudski faktor. Ja se iskreno nadam da će kom-binacija ljudskog talenta, koji naša zemlja i region posjeduju, i Al Jazeerini standardi vrhunskog novinarstva, uz sve unaprijed navedeno, dati dobar proizvod koji će opravdati očekivanja javno-sti. A očekivanja javnosti jesu velika, barem prema mojim infor-macijama. Izgradnja studija počinje ovih dana“ – navodi Đođić.

On naglašava da je konkurs za prijem zaposlenika konstan-tno otvoren. Procedura je jasno definirana i pokušava se dobiti ljudski potencijal koji će znati iskoristiti ponuđeno za pravljenje

programa koji će značiti novi standard na ovim prostornim. “Kada govorimo o broju prijava, ja vam tačan broj ne znam

reći, jer nam u tom poslu pomaže specijalizovana agencija, ali se on ne mjeri stotinama, nego hiljadama. Naravno, ne radi se samo o novinarima, ima tu i tehnike, i adminstracije, i logistike. Svega što čini televiziju televizijom i firmu firmom“ – zaključuje generalni direktor Al Jazeera Balkans.

Centar operacija Sarajevo

Kako su jedno od veoma važnih pitanja i plaće, interesiralo nas je koliko će biti plaćen novinar uposlen na Al Jazeeri.

“Ja mogu govoriti o načelima. Pogrešan je utisak da je tamo neka arapska televizija došla i suhim zlatom platila neke ljude. Ne, to nije politika Al Jazeere. Mi smo pomno izučili tržište u regionu i razradili politiku plaća, koje bi trebale biti privlačne ljudima koji žele profesionalni izazov. U isto vrijeme, Al Jazeera neće narušiti tržišnu utakmicu i neće drugim televizijama ‘oti-mati’ ljude na račun nekakvih nerazumnih plaća. Plaće su pri-mjerene kontekstu naše regije“ – istakao je Đođić.

Inače, Al Jazeera Network je globalna televizijska mreža, koja ima oko sedamdeset biroa diljem svijeta. Kako navodi ge-neralni direktor Al Jazeera Balkans Tarik Đođić, njihova ideja je da centar operacija bude Sarajevo, te da imaju primjerene stu-dije u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Beču kao i dopisnike iz svjet-skih centara (Berlina, Moskve, Vašingtona, Istanbula, Londo-na, Brisela). Koristit će se i kapaciteti cijele mreže.

Nadaju se da će region približiti svijetu, ali i svjetska zbiva-nja javnosti u našoj zemlji i okruženju. Al Jazeera Balkans, na-vode, nije projektovana kao lokalna televizija, nego kao regio-nalni projekat sa svjetskim potencijalima te ne žele biti konku-rencija lokalnim televizijama.

Piše: Almir Terzić


Početkom aprila bh. delegacija, koju su činili predstavnici pet bosanskohercegovačkih firmi iz oblasti tekstila i kože (Prevent Visoko, Mencom Visoko, Bontex Maglaj, Kis-

met Doboj-Istok, Hertex Modriča), predvođena direktorom BHEPA-e, boravila je u Pakistanu, a odmah zatim su pakistan-ski privrednici stigli u BiH. Pakistanska delegacija, koju je pred-vodio ambasador te zemlje u BiH, učestvovala je u radu Saraje-vo business foruma te je tom prilikom posjetila i Vanjskotrgo-vinsku komoru BiH, gdje im je domaćin bio predsjednik VTK BiH Veselin Poljašević sa saradnicima. U pakistanskoj delegaci-ji su bili Nasira Taskeen, predstavnica Privredne i industrijske komore Lahorea i kompanija In-Out Trading (PVT) Limited, Vision Images Ltd., Vision Consulting Ltd., zatim Shahid Ha-ssan Sheikh (Lahore Carpet Manufacturing Co.), Saadat Muza-ffar (Punjab Board of Investment & Trade), Hasanain Reza Mir-za (Pakistan Halal Products Development Board), Saeed Akbar Khan (Mistequay International Ltd.), Shafiq Ahmad (Lahore Chamber of Commerce & Industry).

Privrednici dva pakistanska regiona, Lahore i Pandžab, pred-stavili su pojedinačno svoje potencijale i pozvali bosanskoher-cegovačke firme iz oblasti poljoprivrede, tekstila, obrade kože i metaloprerade na saradnju.

Otvaranje novih tržišta

Pakistanska delegacija posjetila je Prehrambenu industriju Vis-pak u Visokom. Posjeta je upriličena kako bi se predstavnici Komore industrije i trgovine pakistanske oblasti Lahore upo-

BHEPA >>>

Politički odnosi između BiH i Pakistana su veoma dobri, ali potrebno je korak dalje učiniti na polju ekonomije, gdje su odnosi na veoma niskom nivou. Ovo je konstatovano 2007. godine tokom zvanične posjete tadašnjeg pakistanskog predsjednika Perveza Mušarafa Bosni i Hercegovini. Od 2007. godine dosta je urađeno na unapređenju ekonomskih odnosa BiH s ovom prijateljskom zemljom. Posljednja u nizu ak-tivnosti je uzvratna posjeta bh. privrednika Pakistanu i pakistanskih privrednika Bosni i Hercegovini tokom koje su postignuti i konkretni dogovori.

Unaprijeđeni poslovni odnosi BiH s Pakistanom

znali za radom Vispaka, asortimanom proizvoda i mogućnosti-ma da se obnovi prijeratna saradnja. Razgovarano je o mogu-ćnostima otkupa riže i kikirikija iz Pakistana kao sirovina koje su već zastupljene u proizvodnom programu Vispaka.

“Ova je posjeta bila planirana i ima cilj da se ponovo povežu prijeratne dobre veze sa pakistanskim proizvođačima. Također je razgovarano i o mogućnostima plasiranja Vispakovih proiz-voda u ovaj dio tržišta, za šta je pokazan veliki interes pakistan-ske delegacije” – naglasio je Mugdim Imamović, generalni di-rektor Vispaka.

Osim Vispaka, Pakistanci su posjetili kompanije DP-marke-ti, Pretis i Belisima. Također je obavljena posjeta Islamskoj za-jednici BiH gdje je pakistanska Halal agencija potpisala spora-zum sa bh. Halal agencijom o međusobnom zastupanju i pri-znavanju Halal certifikata. Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi gdje su naglašeni dobri odnosi dviju prijateljskih ze-malja i stavljen naglasak na veliku mogućnost i potrebu tješnje saradnje dviju ekonomija. S tim u vezi, jedan od zaključaka je bio da se u budućnosti planira posjeta bosanskohercegovačke privredne delegacije regionima Lahore i Pandžab u cilju boljeg ekonomskog povezivanja privrednika dvije zemlje i iznalaženja metoda bolje privredne saradnje.

Posebno traženi dobavljači kože i tekstila

Poslovna posjeta bh. delegacije Pakistanu bila je dogovorena u saradnji sa Ambasadom Pakistana u Sarajevu, a domaćin dele-gacije je bila Direkcija za razvoj trgovine Pakistana. Svrha posje-te je bila pronaći adekvatne dobavljače tekstilnih tkanina i siro-ve kože, radi postizanja veće konkurentnosti bh. proizvođača tekstila u kvalitetu i cijeni. U okviru posjete obišli su gradove Lahore, Karači i Fajsalabad. U svakom od regiona su održani

Pišu: Adela Vukotić i Živorad Kovačević


>>>

bilateralni susreti kao i obilazak po tri pakistanske firme. Bh. kompanije su imale priliku da održe sastanke sa oko 20 paki-stanskih firmi te posjete od tri do pet kompanija. Pored niza bi-lateralnih susreta, predstavnik Vanjskotrgovinske komore Bo-sne i Hercegovine je održao sastanak sa sekretarom Islamske tr-govačke komore Attiyom Nawazishem Alijem. VTK BiH ima status posmatrača u ovoj komori. Također je održan službeni sastanak sa sekretarom Direkcije za razvoj trgovine Pakistana (TDAP) Javedom Anwarom Khanom. Tokom sastanka predsta-

vnik VTK BiH je pozvao TDAP da organizira poslovnu posjetu pakistanskih firmi Bosni i Hercegovini.

Nakon svega nameće se zaključak da je više nego potrebno raditi na pronalaženju kompanija uvoznika u Pakistan, pogoto-vo za konkurentne grane industrije koje BiH posjeduje. Za ta-kvu aktivnost potrebno je sinergijsko djelovanje institucija BiH, VTK BiH i kompanija koje imaju interes za izvoz svojih roba i usluga za pakistansko tržište.


INTERVJU >>> Dr. Donatus Köck, ambasador Republike Austrije u BiH

Imamo brojne poslovne šanse za unapređenje

saradnje dvije državeTrenutno u BiH ima oko 200 austrijskih firmi. Činjenica je da je Austrija već niz godina najveći investitor u BiH i da suu mnogim oblastima austrijska poduzeća vodeća na tržištu. U 2010. su se direktne investicije opet smanjile (-20,5 %). To je trend koji se nastavlja sada već nekoliko godina. Zvona alarma bi već trebalo da se čuju kod nadležnih institucija u BiH. Vanjskotrgovinski centar Sarajevo koncentrira se na tržišta rada u oblastima infrastrukture, okoliša i energije i u okviru svojih priredbi dovodi austrijske firme u BiH kako bi im pokazali potencijale, odnosno kako bi posredovali uuspostavljanju kontakta tih firmi sa lokalnim nositeljima odlučivanja i poslovnim partnerima.


>>>

Republika Austrija sa kumuliranim investicijskim imetkom u iznosu od 1,6 milijardi eura najveći je strani investitor u Bosni i Hercegovini i taj status uspješno drži već godi-

nama. Ovaj impozantan podatak bio je samo jedan od povoda za intervju za InfoKom sa dr. Donatusom Köckom, ambasado-rom Republike Austrije u BiH. Razgovarali smo o budućim ula-ganjima Republike Austrije u BiH i planovima saradnje dvije dr-žave, historijski povezane. Republika Austrija je spremna pomo-ći Bosni i Hercegovini, na nama je da prihvatimo pruženu ruku prijateljstva i saradnje.

Prilikom nedavne posjete privrednika iz Republike Austrije u Bosnu i Hercegovinu najavljen je veći stepen vanjskotrgo-vinske razmjene između dvije države. Šta je to planirano u na-rednom periodu kako bi se saradnja dvije zemlje intenzivirala? “Privredna komora Austrije je, zajedno sa Centrom vanjske tr-govine Sarajevo, u prvom kvartalu 2011. godine u okviru svojih priredbi na teme građevinarstva, infrastrukture i komunalne in-frastrukture, već dovela 40 austrijskih poduzeća u Bosnu i Her-cegovinu i povezala ih sa predstavnicima lokalnih poduzeća i or-gana uprave. Ova poduzeća su identificirala mnogo potencijala u BiH. Nadalje, mi ćemo u toku godine, u svrhu prezentiranja šansi na terenu, u Bosnu i Hercegovinu dovesti i dodatne firme iz oblasti proizvodnje živežnih namirnica te tehnologije u podru-čju okoliša i energije.“Trgovinska razmjena

A kako ste zadovoljni trenutnom vanjskotrgovinskom razmjenom BiH i Republike Austrije?“Bilateralni vanjskotrgovinski volumen se 2010. godine, nakon pada u prethodnoj godini, uspio stabilizirati. Austrija je 2010. godine izvezla robe u vrijednosti od 293,2 miliona eura i time za 5,4 % više nego u prethodnoj godini. Cilj je, ipak, da se u ovoj, odnosno u 2012. godini, dosegne nivo iz perioda prije krize. Godine 2008. austrijske su firme u Bosnu i Hercegovinu izvezle robe u vrijednosti 361 milion eura.

Isporuke iz Bosne i Hercegovine u Austriju snažno se pove-ćavaju, za 35,4 %, i dosežu vrijednost od 244,9 miliona eura. Su-ficit u trgovinskoj bilanci se time opet smanjio i iznosio je samo još 48,3 miliona eura. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u re-giji sa kojom Austrija ima gotovo izjednačen trgovinski bilans. U druge zemlje regije Austrija izvozi znatno više nego što iz tih zemalja uvozi.“

Koje to robe dominiraju u vanjskotrgovinskoj razmjeni dvije zemlje? Gdje će doći, odnosno, u kojim segmentima je planirano povećanje robne razmjene?“Izvoz iz Austrije u Bosnu i Hercegovinu: vodeća grupa roba su 2010. godine bile prerađene robe. Tu se radilo, prije svega, o is-

poruci roba od metala, kože, tekstila, papira za štampanje novi-na i građevinskog materijala. Druga po važnosti grupa roba su proizvodi mašinogradnje i vozila.

Uvozi Austrije iz BiH: četiri najvažnije grupe roba u toku 2010. godine koje su se uvozile iz Bosne i Hercegovine su bili: gotovi proizvodi (cipele i odjeća), prerađevine (aluminij i drugi neplemeniti metali), proizvodi mašinogradnje (valjčani ležaji) i sirovine (sirove kože i drvo). Ove četiri grupe proizvoda čine gotovo 90 % bosanskohercegovačkog izvoza u Austriju. Prema predviđanju, na raspodjeli grupa proizvoda se, srednjoročno gle-dano, neće ništa mijenjati, samo će volumen rasti.“

Šta je pokazala anketa?

Vlasti naše zemlje su pozvale inostrane kompanije da intenzivnije ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Imate li informacije da li su i koje kompanije iz Republike Austrije zainteresirane za ulaganja u BiH? Hoće li u ovoj i narednim godinama biti i većih ulaganja iz Austrije, kao što se to najavljuje za vanjskotrgovinsku razmjenu? I koliki su ti očekivani iznosi investicija?“Teško je procijeniti koliko će firme iz Austrije sljedećih godina investirati u Bosni i Hercegovini. Trenutno u Bosni i Hercegovi-ni ima oko 200 austrijskih firmi. Činjenica je da je Austrija već

Razgovarao: Almir Terzić


>>>

Osim toga, pojedini dijelovi zemlje planiraju razvoj turističke ponude (ljetni i zimski turizam). I u ovoj oblasti mi vidimo šanse za austrijske firme. Na koncu, za sve austrijske proizvođače žive-žnih namirnica i sredstava za užitak postoje interesantne poslo-vne šanse u ekspandirajućem sektoru maloprodaje u ovoj zemlji.“

Vlade BiH i Republike Austrije potpisale su i ratificirale nizznačajnih bilateralnih sporazuma. Koje smatrate izuzetno važnim, koji bi mogli doprinijeti boljim odnosima dvije države?“Za austrijsku privredu je od enormne važnosti, prije svega, stu-panje na snagu Sporazuma o izbjegavanju duplog oporezivanja, koji je sa Bosnom i Hercegovinom potpisan 16. 12. 2010. godine. Isto tako, važan je i Sporazum o zaštiti investicija, koji je stupio na snagu 20. 10. 2002. godine.“

Da li je u narednom periodu planirano postizanje još nekih sporazuma i u kojim oblastima?“Trenutno nisu predviđeni dalji sporazumi.“

Uspjeh Prevent Group

Postoji li interesovanje i mogućnost angažiranja bh. kompanija i radnika u Republici Austriji i u kojim oblastima? “Godine 2009. je bh. firma Prevent Group preko svoje firme-maj-ke u Wolfsburgu preuzela austrijskog proizvođača automobil-skih sjedišta Eybl. Dalje investicije od strane firmi iz Bosne iHercegovine u budućnosti se ne mogu isključiti. S tim u vezi bi turizam bio moguća oblast.“

Između Bosne i Hercegovine i Republike Austrije postoji, može se reći, dobra komunikacijska povezanost. Postoje izravne avionske linije iz Sarajeva za glavni austrijski grad Beč, kao i redovna međunarodna autobuska linija između dvije države. Ima li naznaka povećanja stepena saradnje u ovoj oblasti?“Ukoliko na temelju vizne liberalizacije i razvoja saradnje u ob-lasti turizma između Austrije i Bosne i Hercegovine dođe do po-većane potrebe za infrastrukturom u oblasti saobraćaja, bilo bi poželjno usavršavanje željezničkih veza između ove dvije zemlje.“

Da li je i kakva planirana saradnja u oblasti turizma i kako ste Vi zadovoljni turističkim posjetama građana dvije zemlje?“Za Österreich Werbung (Reklama/promidžba Austrije, prim. prev.), krovno udruženje austrijskih turističkih djelatnika, Bosna i Hercegovina trenutno nije prioritetno tržište i stoga se i ne obra-đuje aktivno. Jedan primjer u oblasti turizma bio bi to što desetine hiljada hodočasnika iz Austrije putuje u Međugorje. Konkretna saradnja u ovoj oblasti mogla bi se postići tako što bi Austrija sta-vila na raspolaganje Bosni i Hercegovini svoj Know-how u lje-tnom i zimskom turizmu. U vezi s tim je 4. maja 2011. godine u Hotelu Radon-Plaza u Sarajevu održana radionica u okviru koje su austrijska turistička poduzeća predstavila svoje ideje u ovoj oblasti.“

Važnost evropskih integracija

BiH ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU. Njegove mjere kroz Privremeni sporazum već se osjete, prvenstveno u smanjenju carinskih stopa za brojne robe iz EU. Šta prema Vašoj ocjeni još dobrog može donijeti SSP za BiH?

niz godina najveći investitor u Bosni i Hercegovini i da su u mno-gim oblastima austrijska poduzeća vodeća na tržištu. Sektor fi-nansija i osiguranja dominantno je crveno-bijelo-crven, isto vri-jedi za oblast građevinskog materijala. Godine 2010. registrova-no je 358,7 miliona eura direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini. Od tog iznosa 97 miliona eura dolazi iz Austrije, čime je Austrija sa kumuliranim investicijskim imetkom u izno-su od 1,6 milijardi eura mogla dalje da gradi svoj status najvećeg investitora, i time zauzme poziciju znatno ispred Srbije (901 mi-lion eura), Hrvatske (706 miliona eura) i Slovenije (690 miliona eura). Austrija je, prema tome, odgovorna za 27 % FDI-a (direk-tnih stranih investicija). U 2010. godini su se direktne investicije opet smanjile (-20,5 %). To je trend koji se nastavlja sada već ne-koliko godina. Zvona alarma bi već trebalo da se čuju kod na-dležnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Vanjskotrgovinski centar Sarajevo je početkom ove godine proveo jednu anketu. Ispitanici su bili investitori iz Austrije. U anketi je sudjelovalo 90 austrijskih investitora u Bosni i Herce-govini. Opći privredni uvjeti u Bosni i Hercegovini ocijenjeni su kao loši. To je s jedne strane upozorenje za nove vlade u zemlji, a s druge strane, to nudi mnogo potencijala za poboljšanje.

Sljedeće tačke su ocijenjene naročito kritično:- zakonodavstvo,- pravosuđe,- borba protiv korupcije,- politička i privredna stabilnost,- privredni rast,- infrastruktura.Mi se nadamo da će se ova upozorenja ozbiljno shvatiti i da

će se raditi na poboljšanju okvirnih uvjeta u privredi, kako bi Bosna i Hercegovina i dalje ostala interesantna destinacija za inostrane investitore.“

Od infrastrukture do turizma

Koje su to oblasti koje su najinteresantnije, a u kojima bi se mogla ostvariti značajnija saradnja na planu investicija dvije zemlje?“Izgradnja infrastrukture u zemlji nudi mnogostruko polje za djelovanje i brojne poslovne šanse. Pored autoputeva i projekata izgradnje brzih cesta, ključni pojam Koridor V-c (Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče) kao priključak na Panevropski ce-stovni koridor, i šinske infrastrukture, planirano je modernizi-ranje energetsko-tehničke infrastrukture. Austrija u ovom sek-toru može mnogo toga da ponudi.

Oba entiteta do 2017. godine planiraju investicije u ovoj obla-sti od ukupno devet milijardi eura. Radi se, prije svega, o novo-gradnji i revitalizaciji postojećih hidro i termoelektrana, ali tre-ba da se forsiraju i alternativni izvori energije, kao što su male hidroelektrane i vjetar. Austrijske firme su spremne da svojimdugogodišnjim iskustvom u ovim oblastima dalje pomažu Bosni i Hercegovini.

U području tehnike okoliša u fokusu je upravljanje otpadom – prije svega uspostavljanje novih deponija, uvođenje sistema sortiranja otpadaka i reciklaža – kao i vodosnabdijevanje i tret-man otpadnih voda te izgradnja postrojenja za prečišćavanje ot-padnih voda. Stoga se Vanjskotrgovinski centar Sarajevo kon-centrira na tržišta rada u oblastima infrastrukture, okoliša i ener-gije i, u okviru svojih priredbi, dovodi austrijske firme u Bosnu iHercegovinu kako bi im pokazali potencijale, odnosno kako bi posredovali u uspostavljanju kontakta tih firmi sa lokalnim no-siteljima odlučivanja i poslovnim partnerima.


>>>

“Pored prilagodbe Bosne i Hercegovine standardima Evropske unije, što je vrlo važno, a trenutno se još odvija tromo, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, bez sumnje, nosi sa sobom stabili-ziranje privrede Bosne i Hercegovine. Privreda, dodatno, korak po korak, postaje konkurentnija, a potpore od strane Evropske unije ima u više oblasti, kao što je to slučaj u borbi protiv korup-cije. Isto tako, postoje vidovi finansijske podrške od strane Ev-ropske unije.“

Naredna faza koju očekuje BiH jeste kandidatski status za EU. Koliko je značajno postati zemlja kandidat i šta to donosi?“Važno je postati zemlja kandidat, pošto tako nastaju nove mo-gućnosti i nove forme saradnje, ne samo u oblasti privrede. Ge-neralno se može reći da sticanjem kandidatskog statusa dolazi do energičnog intenziviranja odnosa između Evropske unije i dotične zemlje u svim oblastima.

Bosna i Hercegovina bi kao zemlja kandidat za pridruživanje Evropskoj uniji imala pristup svim fondovima za poticaj od stra-ne Evropske unije. Trenutno, Bosna i Hercegovina može da ko-risti samo dva izvora za poticaje IPA fondova (pretpristupna po-moć). Zemlje kandidati imaju pristup svim od pet izvora pretpri-stupne pomoći. To bi privredi dalo dodatne impulse.“

U kojim oblastima BiH može ostvariti značajnu pomoć EU kroz sredstva pretpristupne pomoći (IPA fondove)? Za koje biste Vi projekte savjetovali da budu prioritet?“Za Austriju su prioritet: obrazovanje, zapošljavanje mladih, po-drška državnim institucijama i privredna partnerstva. U okviru ovih oblasti mogu se realizovati konkretni projekti.“

Lakše do cilja

Veoma važno pitanje je i liberalizacija (ukidanje) viznog režima za građane BiH. Kako biste ocijenili njegovu primjenu u proteklom periodu?

“Pošto je vizna liberalizacija uslijedila tek nedavno, trenutno se ne mogu navesti konkretni brojevi što se tiče frekvencije na gra-ničnim prijelazima. Ono što se, međutim, može ustvrditi je da su, prije svega, dvije grupe prevladale odlučujuće zapreke koje su do tada postojale u oblasti slobode putovanja. To su, pod jedan, poslovni ljudi koji sada znatno lakše mogu doći do svog cilja iz-van zemlje, a drugo je omladina, prije svega učenici i studenti, koji sada mogu realizovati ekskurzije bez mnogo birokracije.“

Koje su to aktivnosti koje će u narednom periodu provoditi Ambasada Republike Austrije, kada su projekti u pitanju? “Vanjskotrgovinski centar Sarajevo (Trgovinski odjel Austrijske ambasade) planira sljedeće priredbe za predstojeće mjesece:- 9. 6. 2011. – privredna misija austrijskih poduzeća u Banju

Luku;- 29. 6. 2011. – posjeta austrijskih proizvođača živežnih

namirnica u svrhu ispitivanja tržišta u Sarajevu;- 14. 9. 2011. – privredna misija austrijskih poduzeća u Sarajevu;- 28. 9. 2011. – Austria Showcase na teme energije i tehnologija u

oblasti okoliša u Sarajevu;- 19. 10. 2011. – Austria Showcase na teme energije i tehnologija

u oblasti okoliša u Banjoj Luci;- 16. 11. 2011. – Austrijske sedmice sa proizvođačima živežnih

namirnica u bosanskohercegovačkim tržnim centrima.

Ambasada će, dodatno, i dalje podržavati privredne projekte u okviru svojih mogućnosti, kao npr. sudjelovanje ambasadora u potpisivanju ugovora. Posljednje u nizu uslijedilo je u Zenici, 20. 4. 2011. godine, vezano za gradnju kombinovane plinske termoelektrane, projekat u kojem participira jedna austrijsko-njemačko-švicarska grupa firmi.“


Praksa Suda evropskih zajednica stavila je acquis u rang ustavnog principa. U političkom smislu, ključno je pra-vilo da su pravna dostignuća Zajednice uslov o kojem se

ne može pregovarati. Acquis, shvaćen kao ukupno dostignuće Zajednice, svakodnevno se širi, uvećava i reproducira.

U formalnom smislu, acquis uključuje: - primarno pravo – osnivački ugovori;- međunarodni ugovori, međunarodno običajno pravo i

opći pravni principi EU;- sekundarno pravo – zakonodavstvo koje donose

institucije EU;- praksa Suda pravde evropskih zajednica koja, de facto,

također čini izvor prava EU; - svaka druga obaveza (politička, pregovaračka i sl.)

preuzeta od država članica u okviru aktivnosti EU.

Svaka zemlja koja podnosi zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji mora biti spremna da prihvati acquis u potpunosti i, što je jednako važno, mora biti sposobna da ga provede. Uslovi i način prihvatanja i provođenja acquisa sadržaj su pregovora o članstvu u EU koje država kandidatkinja vodi s državama čla-nicama i u tu svrhu dijeli se na poglavlja pregovora.

Poglavlja pregovora(Negotiating Chapters/Chapitres de négociation)

Pregovori o članstvu u Evropskoj uniji između države kandi-datkinje i država članica EU vode se o uslovima i načinu pri-hvatanja i provođenja acquis communautairea. U svrhu prego-vora o članstvu, acquis se dijeli u poglavlja pregovora. Države kandidatkinje petog kruga proširenja (2005/2007.) vodile su pregovore o 31 poglavlju, a sadašnje države kandidatkinje Hr-vatska i Turska, s kojima su pregovori o članstvu otvoreni 2005. godine, te Island s kojim su pregovori otvoreni u julu 2010. go-dine, pregovaraju o 35 poglavlja acquisa.

EICC >>>

Pripremio: Nedeljko Despotović

Acquis communautaire (pravna tečevina EU) jedan je od najznačajnijih pravnih i političkih principa evropskih in-tegracija. Acquis je skup prava i obaveza koji sve države članice obavezuju i povezuju unutar Evropske unije. Pojam acquis odnosi se na ukupna prava, obaveze i predanost Zajednici, koji su kumulirani razvojem integracionog proc-esa ili koje je EU ostvarila do danas, dosegla u pravnom i političkom smislu.

Acquis communautaire – uslov o kojem se ne može pregovarati

Poglavlja acquis communautairea su:1. Slobodno kretanje robe2. Slobodno kretanje radnika3. Poslovno nastanjivanje i sloboda pružanja usluga4. Slobodno kretanje kapitala5. Javne nabavke6. Kompanijsko pravo7. Pravo intelektualnog vlasništva8. Konkurencija9. Finansijske usluge10. Informaciono društvo i mediji11. Poljoprivreda i ruralni razvoj12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika13. Ribarstvo14. Transportna politika15. Energija16. Porezi17. Ekonomska i monetarna politika18. Statistika19. Socijalna politika i zapošljavanje20. Poduzetništvo i industrijska politika21. Transevropske mreže22. Regionalna politika i koordinacija strukturalnih

instrumenata23. Pravosuđe i osnovna ljudska prava24. Pravda, sloboda i sigurnost25. Nauka i istraživanje26. Obrazovanje i kultura27. Okoliš28. Zaštita potrošača i zdravlja29. Carinska unija30. Vanjski odnosi31. Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika32. Finansijska kontrola33. Finansijske i budžetske odredbe34. Institucije35. Ostalo


TEMA >>>

Vanjskotrgovinski promet mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH u 2010. godini iznosio je 207,8 miliona KM, što je oko 9,3% više u odnosu na prošlu godinu. Uvoz mli-

jeka i mliječnih proizvoda u 2010. godini je iznosio 139,7 mili-ona KM, što je više za 8,4% u odnosu na 2009. godinu. Najveći uvoz mliječnih proizvoda bio je iz Hrvatske. U finansijskoj strukturi uvoza učestvuju: sirevi 34,5%, fermentirani napici i pavlaka 29%, UHT sterilizirano mlijeko 18,1% i ostali proizvo-di oko 18,4%. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2010. go-dini iznosio je 68,1 milion KM i veći je za 11,5% od izvoza u 2009. godini.

U Bosni i Hercegovini oko 100.000 poljoprivrednih gazdinstava drži krave, od kojih oko 21.770 proizvodi mlijeko za tržište i ostvaruje u cijelosti ili djelimično egzistencijalne prihode. Zbog nepostojanja zajedničkog interesa između proizvođača mlijeka (farmera) i prerađivača mlijeka (mljekara), formirat će se Grupacija prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda, koja će djelovati u sastavu Asocijacije poljoprivrede i prehrambene industrije u VTK BiH.

Formira se Grupacija prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda

Pišu: T. Slagalo i Z. Papoči

UHT sterilizirano mlijeko najznačajniji izvozni proizvod

Najznačajniji izvozni proizvod je UHT sterilizirano mlijeko, sa učešćem u izvozu oko 72,8%. Osim sirovog mlijeka, izvoz je u 2010. godini rastao kod svih mliječnih proizvoda. Najveći izvo-zni partner mlijeka i mliječnih proizvoda bila je Hrvatska. Iz-voznih mljekara u BiH je ukupno 14, od čega je 10 iz Federaci-je BiH i četiri iz Republike Srpske. Od ukupnog broja mljekara u BiH, a ima ih 41, 28 posluje po HCCP sistemu, 10 mljekara posluje po ISO 9001 i tri mljekare po ISO 22.000 standardima. Ukupan izvoz usmjeren je na tržište zemalja potpisnica CEFTA-e. Razvoj izvoza u EU ograničava neusklađena legislativa sa legi-slativom EU, tako da na njenim prostorima još uvijek nema na-ših proizvoda ove vrste.

Organizacione promjene

Dosadašnji Odbor proizvođača, prerađivača i prometnika mli-jeka i mliječnih prerađevina u VTK BiH u narednom mjesecu imat će određene organizacione izmjene. Zbog nepostojanja zajedničkog interesa između proizvođača mlijeka (farmera) i prerađivača mlijeka (mljekara), formirat će se Grupacija prera-de mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda, koja će djelovati u sastavu Asocijacije poljoprivrede i prehrambene industrije u VTK BiH. Inače, VTK BiH je u saradnji sa UNDP-om izradila promotivne kataloge pod nazivom “Industrija autohtonih mli-ječnih proizvoda u BiH“, čiji sadržaj je dostupan na oficijalnoj web stranici VTK BiH: www.komorabih.ba.

Vanjskotrgovinska/spoljnotrgovinska razmjena BiH u oblasti mlijeka i mliječnih proizvoda

01.01. - 31.12.2009/10


Izvoz drvne industrije u 2010. godini je iznosio 708.744.110 KM ili 8,3% više nego 2009. U okviru toga, izvoz proizvo-da u skupini drvo i proizvodi od drveta (primarna i polu-

finalna prerada drveta) činio je 59,3%, a izvoz finalnih proizvo-da 40,1%, što je nešto lošije nego prošle godine.

U okviru skupine izvoza drvo i proizvodi od drveta, izvoz proizvoda šumarstva činio je 15,6%, što je 10% više nego 2009. Proizvodi šumarstva su se najviše izvozili u: Italiju, Sloveniju, Srbiju, Austriju, Hrvatsku i Egipat. Izvoz rezane građe činio je 29,6% izvoza, što je 0,8% više nego 2009. godine. Najviše građe se izvozilo u: Srbiju, Hrvatsku, Italiju, Sloveniju, Austriju i Nje-mačku.

BHEPA >>>

U 2010. godini je povećan izvoz ploča, furnira i parketa, dok je izvoz građevinske stolarije smanjen u odnosu na 2009. godinu. Izvoz namještaja činio je 39,8% ukupnog izvoza, što je 10,5% više nego 2009. godine. U njegovoj strukturi najviše se izvozilo: sjedišta i dijelovi od drveta, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, ostali drveni namještaj, namještaj za spavaće so-be, drveni kuhinjski namještaj. Namještaj se najviše izvozio u: Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju, Francusku, Italiju, Srbiju, Špa-niju i Belgiju. U 2010. godini izvoz montažne drvene gradnje je iznosio 6.960.032 KM ili 13% manje nego 2009. godine.

U 2010. godini najviše se uvozio namještaj

Uvoz drvne industrije je iznosio 252.839.023 KM ili 2,5% više nego 2009. U strukturi ukupnog uvoza još uvijek je najznačaj-nija stavka namještaj, i to 39,7% i njegovo učešće je nešto više

Piše: Selma Bašagić

Šumarstvo i drvna industrija očekuju potporu države

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH održan je treći sastanak Skupštine Asocijacije drvne industrije i šumarstva na kojem su razmatrani, između ostalog, ostvareni izvozno-uvozni i proizvodni rezultati. U 2010. pokrivenost uvoza izvozom u drvnoj industriji iznosila je 280%, a za nekoliko mjeseci 2011. godine taj omjer je narastao na 370%. Kao jedan od značajnijih sektora privreda, šumarstvo i drvna industrija očekuju potporu države, posebno u domenu izvoza.


nego 2009. Namještaj se najviše uvozio iz: Srbije, Slovenije, Hr-vatske, Italije, Poljske, Njemačke i Kine.

Uvoz proizvoda iz skupine drvo i proizvodi od drveta činio je 60,3% ukupnog uvoza, u okviru čega je najveći uvoz bio plo-ča (iverice, medijapan, šperploče), 35,2% ukupnog uvoza drvne industrije i građevinska stolarija 4,9% ukupnog uvoza. Regio-nalno posmatrano, ploče su se najviše uvozile iz: Hrvatske, Ma-đarske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Češke, a građevinska stolarija se najviše uvozila iz: Hrvatske, Srbije, Slovenije, Nje-mačke, Italije i Austrije. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 280%.

Velika očekivanja od vlasti

Imajući u vidu rezultate ostvarene u proteklom periodu na Skupštini Asocijacije drvne industrije i šumarstva zaključeno je da šumarstvo i drvna industrija, kao jedan od značajnijih sektora privrede, moraju imati potporu države. Vijeće minista-ra BiH u saradnji sa Razvojnom bankom Federacije BiH i In-vesticionom bankom RS treba da omogući davanje povoljnijih kreditnih sredstava za izvoz i pripremu izvoza, dok bi u sara-dnji s nadležnim ministarstvima na nivou Bosne i Hercegovine u Vijeću ministara trebali naći adekvatne mehanizme za stimu-lisanje izvozno orijentisanih firmi iz oblasti drvne industrije. Od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine se očekuje da donese ekonomske mjere koje će destimulisati izvoz trupaca i proizvoda nižih faza prerade, dok bi vlasti u FBiH trebale da što hitnije donesu Zakon o šumama

708.744.110 KM izvoz drvne industrije u 2010. 252.839.023 KM uvoz drvne industrije u 2010. 6.960.032 KM izvoz montažne drvene građe u 2010.280% pokrivenost uvoza izvozom u drvnoj industriji( )

>>>

U 2011. povećan izvoz drvne industrije

Za tri mjeseca 2011. godine izvoz drvne industrije je iznosio 174.617.992 KM ili 20% više nego u istom periodu 2010. godine. U okviru toga, izvoz namještaja je iznosio 44% ili 76.876.478 KM. Uvoz je iznosio 47.027.232 KM ili 12% više nego u istom periodu 2010. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 370%.

Federacije BiH i podrže uvođenje FSC certifikata za preduzeća šumarstva Federacije, s obzirom na to da je to uslov za izvoz proizvoda drvne industrije. Također je zaključeno da saradnja između šumarstva i drvne industrije mora biti transparentna i na tržišnim osnovama jer ima problema u snabdijevanju kapa-citeta za preradu sirovinom te da kriterije za podsticaj zapošlja-vanju treba promijeniti, u cilju većeg podsticaja zapošljavanja stručne i kvalifikovane radne snage.

Saradnja šumarstva i drvne industrije

Na Skupštini Asocijacije drvne industrije i šumarstva dr. Murčo Obučina, docent Mašinskog fakulteta u Sarajavu, prezentirao je izvod iz studije ”Saradnja šumarstva i drvne industrije”. Stu-dija je urađena u okviru Šumarskog programa Federacije, čija je izrada u toku. Članice Asocijacije su razmatrale, između ostalog, i informaciju o strategiji izvoza drvne industrije. Stra-tegija će, kako je kazano, biti važan dokument koji će, osim snimljenog stanja i swot analize, definirati ciljeve, aktivnosti i njihove nosioce da bi se stvorile pretpostavke za veći izvoz. Strategija izvoza drvne industrije bit će sastavni dio sveobuhva-tne strategije izvoza BiH, čija je izrada u toku, a njen nosilac je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz podršku projekta EUEXPRO 2 i Vanjskotrgovinske komore BiH. Skupština je izabrala novog potpredsjednika Asocijacije iz hrvatskog naroda Lordana Iličića, magistra ekonomskih nauka i brend menadžera iz kompanije Ekonomik Vitez.


Piše: Nurudin Žunić

Energija je uvijek smatrana kao sredstvo ekonomskog progresa i osnovna je vrsta resursa. Nažalost, raslo je i uvjerenje da je stalan rast potrošnje energije pretpostav-

ka i najbolji pokazatelj ekonomskog rasta i razvoja. Početak se-damdesetih godina prošlog vijeka obilježen je prekretnicom u kojoj se spoznalo kako postoje nesavladive prepreke na putu daljnje ekonomske ekspanzije i da je naša planeta ugrožena, a posebno nakon prvog naftnog šoka izazvanog osmerostrukim porastom cijene nafte. Bio je to definitivni kraj sigurne i jeftine energije, ali i početak oblikovanja univerzalnih principa održi-vog razvoja pa možda čak i početak spašavanja čovječanstva. Godišnja ukupna (relativna) potrošnja energije i proizvodnja el. energije u svijetu je prema većini relevantnih i referentnih agencija data na sljedećoj slici:

TEMA >>>

Emisije stakleničkih plinova

I danas, kako tvrdi World Energy Council, oko 1,5 milijardi ljudi nema pristup el. energiji, a oko 2,5 milijardi ljudi koristi biomase kao primarni izvor energije. Svijet, suočen s najvećim opasnostima s obzirom na klimatske promjene, kojima pose-bno doprinosi energija iz fosilnih goriva, mora smanjiti emisije stakleničkih plinova. Evropska komisija je 8. marta 2011. godi-ne objavila Mapu puta (2050 Low Carbon Roadmap) pretvara-nja EU u konkurentnu ekonomiju, uz smanjenje štetnih emisi-ja do 2050. godine, u kojoj predstavlja planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova za čak 95 % (tako da smanjenje od 80 % ostaje tek minimalan cilj). Osim EU, koja ima nešto više od 10% globalne emisije, u smanjenje stakleničkih plinova mora se uključiti cijeli svijet s ciljem da globalni prosječni rast tem-

Energija, Japan i mi

Električna energija je pokretač savremene industrije. Tokom proteklih decenija, potrošnja električne ener-gije po glavi stanovnika bila je pokazatelj životnog standarda. Energetska kriza kao i uticaj proizvodnje i utroška električne energije na okolinu stvaraju potrebu da se daljnji industrijski razvoj dovede na nivo koji je po svom obimu i formi ekološki prihvatljiv. Čišći načini proizvodnje električne energije uključuju obnovljive i alternativne izvore energije, dok koncept ekološki prihvatljivog razvoja zahtijeva umanjenje gubitaka električne energije, uvođenje metoda i naprava za njenu uštedu, korištenje uređaja energetske elektronike i primjenu računara i savremenih upravljačkih algori-tama i sistema. Iako su ga nedavno prirodne katastrofe značajno oslabile, Japan je i dalje istinski lider održivog razvoja putem zaštite okoline, ekonomije i uređenog društva. Nažalost, od Japanaca smo malo (na)učili.


>>>

perature bude ispod 2ºC do 2050. godine i ne više od 450 ppm CO2 (sad je 380 ppm i raste), budući da se prema projekcija-ma Svjetske banke očekuje oko 12 milijardi stanovnika.

Zahtjevi za energijom od 1980. do 2009. godine su se udvo-stručili. IPCC (Međunarodni panel o klimatskim promjenama) predlaže udvostručenje proizvodnje el. energije iz nuklearnih elektrana do 2030. godine. Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) u svijetu je u pogonu 436 nuklearnih reaktora instalisane snage 370.394 MW i može se očekivati da će se još više podizati sigurnosni standardi. Vrlo interesantna je i ideja razvoja LFTR reaktora (Liquid Fluoride Thorium Re-actor), mada može biti upitno provodljiva zbog nekonkuren-tnosti upotrebe nus-produkata u vojne svrhe. Uz ograničene resurse nafte i plina, ali i uz sve ostale mjere, ipak će se svijet još dugo morati oslanjati na energiju iz uglja (ma kako bio oštar stav nekih autoriteta iz oblasti zaštite okoline, kao npr. Ala Go-rea koji upozorava da je izgradnja elektrana na ugalj isto što i proizvodnja zdrave cigarete), naravno uz povećanja efikasnosti i upotrebu tehnologija koje će spriječiti, prije svega, emisiju CO2 u atmosferu. Upotreba gasa (i npr. nafte samo u transpor-tu) te kampanja za obnovljivim izvorima dobro će doći u smi-slu podizanja opće svijesti o efikasnom korištenju energije kao i unapređenju postojećih postrojenja.

Psihološki skok cijena energenata

U nemogućnosti komercijalizacije nekih novih i, prije svega nisko karbonskih energenata, vlade će se uglavnom odlučiti za politiku stalnog rasta cijena energije s ciljem da troškovi kori-štenja energije ne rastu kako bi se, uslovno rečeno, višak tako prikupljenih sredstava trošio na energetsku efikasnost jer samo se po sebi razumije da, što je cijena energije viša, to su investi-cije u povećanje energetske efikasnosti isplativije. Put ka sma-njenju emisije stakleničkih plinova već je poremetila recesija. Profit ne bi trebao pobijediti razum, budući da bitku vodimo i s vremenom izvršenja postavljenih ciljeva. Ako zakasnimo, povratka više, vjerovatno, nema. Zemljotres u Japanu, politička odluka o privremenoj suspenziji nuklearnih elektrana u Nje-mačkoj starijih od 30 godina (kao i intervencija u Libiji) doveli su do trenutnog i vjerovatno psihološkog skoka cijena energe-nata i el. energije (ali bilo je perioda kad je i naša Elektropri-vreda prodavala el. energiju po znatno većoj cijeni od 80 ili 85 eura/MWh).

U tabeli su (prema EEX) prosječne bazne kvartalne cijene el. energije:

Japanska iskustva

Japan je istinski lider održivog razvoja putem zaštite okoline, ekonomije i uređenog društva. Energiju koju dugi niz godina uvozi iskoristio je za impresivan razvoj, ali i razvijao svijest cje-

lokupnog društva o gotovo mitskom poštovanju energije, što je impliciralo opću efikasnost. Ali, osnova uspjeha japanskog društva je u kulturi, obrazovanju i moralu koji počivaju na kon-fučijevskoj filozofiji koja ljude, od malih nogu, uči, prije svega, poštenju, moralu, pravdi, istini, poštovanju starijih, skromno-sti, strpljivom i sistematskom radu, antiliderstvu, odanosti po-rodici, društvu, zemlji, firmi u kojoj radiš, čuvanju prirode, zdravlja, uvažavanju kolega, drugog i drugačijeg, kontinuiranoj svijesti o nesmetanju drugom, tačnosti itd. Principi zdrave kon-kurencije sa jasnim kontrolnim funkcijama koje su efikasno provodljive i uobičajene su referentni. Kadrovi su institucije sami po sebi i istinski su lideri. Preduzeća su subjekti za stica-nje profita, oslobođeni svakog oblika socijalnog uticaja, svako radno mjesto je produktivno, sve korespondencije između pri-vatnog i javnog su transparentne i nediskriminirajuće u zemlji blagostanja, što u praksi znači jednakost svih pred zakonima i socijalnoj pravdi u stabilnom političkom i ekonomskom ambi-jentu. (Nepoznata je zemlja koja ima uspješnu ekonomiju, a pri tome neriješeno političko stanje).

Fascinantan je odnos prema energetskoj efikasnosti. Razvi-jeni su deterdženti za pranje hladnom vodom, nema el. šted-njaka, nema peći na čvrsta goriva, potrebna količina tople vode dobija se iz obnovljivih izvora ili se grije plinom, na svakoj kar-ti javnog prevoza na el. pogon je informacija o uštedi CO2 emi-sije u odnosu na putovanje automobilom itd. Instalisana snaga Japana je 223.575 MW sa 15 elektroprivrednih kompanija te sistemom na istoku od 50 Hz i zapadu od 60 Hz. U regionu is-točnog Japana, koji je pogodio zemljotres i cunami (ta je povr-šina samo nešto veća od površine BiH), nalazi se (pored elek-trana na gas i naftu) pet nuklearnih elektrana sa 15 reaktora ukupne snage 13.500 MW. Samo kompanija TEPCO ima tri nuklearne elektrane i to: Fukushima Daiichi sa 4.696 MW (sa planiranih 2 x 1.380 MW), u neposrednoj blizini Fukushima Daini 4.400 MW, ali i nuklearnu elektranu u Kashiwazaki-Ka-riwa od 8.212 MW, koja nije u pogonu zbog zemljotresa koji je pogodio oblast Niigata 2007. godine. Instalisana snaga npr. FBiH je 1.682 MW (prema planu prioriteta iz marta 2010. uku-pno u FBiH treba da se izgradi 3.434 MW), RS 1.348 MW, a Hrvatske 4.000 MW i Srbije 8.359 MW.

I na kraju, nemoguće je ne spomenuti da, iako su reaktori u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiici projektovani za zemljo-tres 7,9 stepeni (Shindo skale) i cunami maksimalne visine 5,4 m, monstrumski cumani od 14 m (sat poslije zemljotresa) odnio je sve energetske rezerve (baterijske i dizel agregate, re-zervoare goriva, dalekovode), tako da je prekinuo hlađenje, dok su svi ostali reaktori sigurno isključeni (odnosno nastavljeno je hlađenje). Ali, sasvim je izvjesno da će Japan učinjene štete koje su zaista ogromne brzo i uspješno sanirati, mada će, po-znajući Japance, dugo patiti zbog gubitka nastradalih.

Ugalj ostaje glavni izvor energije

BiH ima ogromne rezerve uglja i za proteklih više od 120 godina samo u Tuzlanskom kantonu je iskopano oko 220 miliona tona uglja i 30 miliona tona soli. Do 2007. godine Termoelektrana Tuzla je proizvela 100 milijardi kWh i za to je spaljeno oko 100 miliona tona uglja, ali je ostalo deponovano više od 25 miliona tona šljake i utošeno 250 miliona m3 vode te zagađeno mnogo zraka.


U prvom kvartalu ove godine Sarajevska berza ostvarila je promet veći od 36 miliona konvertibilnih maraka. U martu su investitori posebno bili raspoloženi za tr-

govanje te je tog mjeseca ostvaren i najveći promet u 2011. go-dini od 11,2 miliona KM.

Već sad se da naslutiti da će majsko trgovanje na SASE biti iz-nimno uspješno. Naime, samo u jednom danu (5. 5. 2011.) Sa-rajevska berza registrovala je promet od 15.575.587 KM, što nas je nakratko vratilo nekoliko godina unazad, kada su mili-onski iznosi trgovanja na SASE bili svakodnevnica. Međutim, ako se pogleda struktura trgovanja, u kojem je dominirala van-redna aukcija dionica Intesa Sanpaolo banke, optimizmu nema mnogo mjesta, jer bi bez ove vanredne aukcije redovan promet SASE iznosio svega 118.333 KM. Razlika od 15,46 miliona KM potiče od prodaje 32.478 dionica Intesa Sanpaolo banke (7,25% od ukupnog broja dionica), koje su bile u vlasništvu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), po cijeni od 475,93 KM za dionicu. Kupac je bio Intesa Sanpaolo Holding International iz Luksemburga, koji je nakon ove transakcije vlasnički udio u Intesa Sanpaolo banci BiH povećao sa 84,47% na 94,72%. Pre-ma podacima Registra vrijednosnih papira BiH Intesa Sanpa-olo banka BiH ima emitovanih 447.760 dionica nominalne vri-jednosti milion KM.

Takasbanka uplatila sredstva za kupovinu dionica SASE

Do promjene u vlasničkoj strukturi u maju će doći i na Sara-jevskoj berzi. Nakon što su početkom godine Istanbulska ber-za, Takasbanka (koja za Istanbulsku berzu obavlja poslove po-ravnanja) i Centralni registar Turske izrazili namjeru da steknu po 5% dionica Sarajevske berze, ovih dana očekuje se da kupo-prodaja dionica bude i finalizirana. Kupci iz Turske bi trebali steći 924 obične, dematerijalizirane dionice, koje sadrže sva pra-va i obaveze predviđene Zakonom i Statutom Sarajevske berze. Nominalna vrijednost jedne dionice je 100,00 KM, odnosno ukupno 924.000,00 KM. Prodajna cijena dionice je fiksna i iz-nosi 452,22 KM za jednu dionicu, što predstavlja knjigovod-

Piše: Elvira Ahmetovićstvenu vrijednost jedne dionice utvrđenu na dan 31. 12. 2010. godine. Ukupna prodajna vrijednost emisije iznosi 420.623,28 KM. Razlika između fiksne cijene i nominalne vrijednosti je-dne dionice predstavlja dioničku premiju.

Planirano je da se sredstva prikupljena emisijom iskoriste za poslovne aktivnosti SASE. Među prioritetima su izgradnja rezervne lokacije za SASE i daljnji razvoj berzanskog trgova-čkog sistema. Osim toga, svježi kapital omogućio bi da se otklo-ni stalna prijetnja pada ispod osnovnog cenzusa kapitala Berze od 500.000,00 KM. Kako smo saznali na Sarajevskoj berzi, Ta-kasbanka je već uplatila svoj dio sredstava, a do 20. maja to tre-baju učiniti i Istanbulska berza i Centralni registar Turske. Da bi emisija dionica bila uspješna, sve tri turske institucije do na-vedenog datuma moraju izvršiti uplatu u cijeloj vrijednosti uku-pne veličine emisije. S obzirom na to da će turski investitori steći 15% dionica Sarajevske berze, njihov predstavnik bit će imenovan u Nadzorni odbor SASE. Očekuje se i da Indeks Sa-rajevske berze bude izlistan na Istanbulskoj berzi te da se do-maćim ulagačima omogući da mogu trgovati na tamošnjoj ber-zi, odnosno da određene dionice budu izlistane na Istanbulskoj berzi.

Novi portal SASE

Dok čekaju da se stvari oko vlasničke strukture Sarajevske berzeiskristališu, na SASE su odlučili pustiti u rad novi web portal www.sase.ba i novi Trading Observer desktop – softver za pra-ćenje trgovanja u realnom vremenu. Autor aplikacije Tahir Ta-slaman, rukovodilac IT sektora SASE, potrudio se da putem web stranice SASE investitorima u novom dizajnu ponudi mnogonovih informacija. Mogućnost cjelovite pretrage sadržaja porta-la, novi interaktivni izvještaji o trgovanju i grafikoni, novi kon-cept objave aktuelnosti i korporativnog kalendara sa automat-skim obavještenjima samo su neke od novina koje donosi novi portal. Dizajn, interaktivnost, mogućnost praćenja korisničkog portfolija, dubine tržišta, transakcija, indeksa, mogućnosti izvo-za svih podataka koje aplikacija pruža u realnom vremenu po-sebno će oduševiti investitore na SASE, a naročito zbog novog koncepta korištenja koji je sada vremenski baziran na pre-paid osnovi, umjesto na mjesečnoj pretplati. To znači da je sada mo-guće pretplatiti se na broj sati korištenja Trading Observer desk-topa. Ovim razvojne aktivnosti nisu završene, jer će SASE usko-ro zvanično pustiti u rad mogućnost analize tehničkih i funda-mentalnih pokazatelja kao i SMS interaktivni centar te će kori-snici Trading Observer desktopa moći automatski primati upo-zorenja na bazi željenih kriterija trgovanja ili portfolija putem SMS-a, čak i u vrijeme kada nisu on-line.

SASE >>>

Dobre vibracije sa Sarajevske berzeInvestitori iz Turske počeli preuzimati dionice Sarajevske berze. Takasbanka uplatila dio sredstava, a do kraja maja to trebaju učiniti i Istanbulska berza i Centralni registar Turske. Na SASE planiraju uvesti niz novina koje bi trebale pospješiti trgovanje na berzi. Pravo osvježenje za investitore je novi web portal www.sase.ba.

Promet Sarajevske berze u 2011. godini

Izvor: SASE


Nakon velikog rasta indeksa i impresivnog prometa ostvarenog na Banjalučkoj berzi u martu 2011. godi-ne, u aprilu je došlo do očekivanog pada. Iako su svi

indeksi porasli u aprilu, taj rast je prvenstveno ostvaren u prvoj dekadi mjeseca. Poslije 10. aprila indeksi su uglavnom počeli da gube na vrijednosti. Za razliku od indeksa, promet na berzi je neočekivano bio izuzetno nizak. Ostvaren je najslabiji pro-met u posljednjih sedam mjeseci, skoro deset puta niži od pro-meta ostvarenog u prošlom mjesecu. Tako rapidan pad prome-ta je prilično neočekivan, s obzirom na tendenciju oporavka prometa koja je bila prilično izražena u 2011. u odnosu na 2010. godinu.

Određene vijesti koje su nam dolazile sa Banjalučke berze u aprilu daju nadu da će u budućnosti tržište kapitala imati sve značajniju ulogu. Vlada RS se odlučila za prvu emisiju trezor-skih zapisa u iznosu od 30 miliona KM. Ta likvidna, sigurna dužnička hartija od vrijednosti će sigurno uticati na povećanje prometa na Banjalučkoj berzi i naročito će stimulisati instituci-onalne investitore.

Takođe, ustrojavanje Penzionog rezervnog fonda (PREF-a) i Društva za upravljanje PREF-om trebalo bi donijeti radikalne promjene u odnosu na dosadašnji način upravljanja portfeljom hartija od vrijednosti koje posjeduje Fond PIO. Do sada, tim portfeljom se upravljalo, blago rečeno, stihijski i pasivno. Bez strategije, promišljenih ulaganja i težnje za uvećanjem vrijedno-sti imovine, sve se svodilo na nagodbe na skupštinama akcio-nara i iščekivanje pozamašne dividende koju je svake godine isplaćivao Telekom Srpske. Cjelokupna naplaćena dividenda se odmah transferisala za isplatu penzija. Prema riječima direkto-ra Društva za upravljanje PREF-om Darka Lakića, takvom na-činu upravljanja portfeljom hartija od vrijednosti u vlasništvu Fonda PIO došao je kraj. Odredbama Zakona o PREF-u je pro-pisano da PREF može usmjeravati novac za isplatu penzija sa-mo ukoliko ostvari dobit i tada taj iznos ne može biti veći od polovine novčanog dijela dividendi koje je PREF naplatio u to-ku godine. Sva ostala sredstva PREF bi, po zakonu, trebalo da reinvestira. To znači da bi se na tržištu kapitala trebao pojaviti značajan novi “igrač“. Iz uprave Društva za upravljanje PREF-

om stigla je najava da će određene akcije iz portfelja PREF-a biti ponuđene na prodaju u paketu zajedno sa akcijama kojima upravlja Investiciono-razvojna banka RS i drugi investicioni fondovi. Cilj je da se tržištu ponude veći paketi koji bi povećali interesovanje potencijalnih investitora zbog mogućnosti da se putem jedne transakcije stekne značajan udio u nekom akcio-narskom društvu.

Svi indeksi ponovo u “zelenom“

Iako su u drugoj polovini aprila indeksi Banjalučke berze ugla-vnom gubili na vrijednosti, april su sva tri indeksa završila sa rastom vrijednosti. Kao što to obično bude, indeks koji je u prethodnom mjesecu ostvario najveći rast – Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10) – u ovom mjesecu je imao najmanji rast od 3,96%. Na kraju aprila vrijednost ERS-a 10 bila je 1.277,62 poena i bila je za 93,93% viša od vrijednosti koju je imao prije godinu dana.

Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) vrijedio je kra-jem mjeseca 1.169,31 poen, što predstavlja rast od 4,49 % na mjesečnom, odnosno 28,28% na godišnjem nivou. Indeks in-vesticionih fondova (FIRS) je aprilu 2011. godine ostvario naj-veći rast i mjesec je završio sa 8,49% rasta, odnosno 2.283,17 poena. Na godišnjem nivou FIRS je porastao za 48,49%.

Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze je nastavila da raste. U aprilu 2011. godine tržišna kapitalizacija je porasla za 3,59% i iznosila je 4,33 milijarde KM. Izuzetno mali promet

Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u aprilu 2011. godine iz-nosio je 7,24 miliona KM. Nakon velikog prometa ostvarenog u martu, ovako nizak promet u aprilu predstavlja određeno iznenađenje. Svi segmenti ukupnog prometa su “podbacili“. Redovan promet akcija je bio više nego skroman (samo 3,33 miliona KM), a nisu se proslavili ni ostali segmenti prometa. Kada je na trenutak izgledalo da je najveća boljka Banjalučke berze, likvidnost, u martu “izliječena“, april je donio potpuno drugačiju sliku. Ipak, kada se posmatraju prva četiri mjeseca 2011. u odnosu na prva četiri mjeseca 2010. godine, ukupan promet je dva puta veći. Na listi TOP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti u aprilu 2011. bile su obveznice stare devizne štednje, sa skromnih 758 hiljada KM prometa. Ostatak liste či-ne već uobičajene hartije od vrijednosti, koje su se pozicioni-

Piše: Čedomir Spasojević

BLSE >>>

Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u aprilu 2011. godine iznosio je 7,24 miliona KM. Nakon velikog prometa ostvare-nog u martu, ovako nizak promet u aprilu predstavlja određeno iznenađenje. Svi segmenti ukupnog prometa su “pod-bacili“. Redovan promet akcija je bio više nego skroman (samo 3,33 miliona KM), a nisu se proslavili ni ostali segmenti prometa. Kada je na trenutak izgledalo da je najveća boljka Banjalučke berze, likvidnost, u martu “izliječena“, april je donio potpuno drugačiju sliku. Ipak, kada se posmatraju prva četiri mjeseca 2011. u odnosu na prva četiri mjeseca 2010. godine, ukupan promet je dva puta veći.

Banjalučka berza – veliki pad prometa u aprilu


>>>

rale kao najatraktivniji tržišni materijal na Banjalučkoj berzi. U tabeli data je lista TOP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti u aprilu 2011. godine.

Kada se posmatra promet po članovima berze, najveći uku-pan promet u aprilu 2011. godine ostvario je Raiffeisen Capital a.d. iz Banje Luke, sa učešćem od 22,09 % ukupnog prometa. Raiffeisen Capital je ostvario najbolje rezultate i u segmentu redovnog prometa sa 24,33 % redovnog prometa.

Daljnja stagnacija

Iskustvo iz prethodnih godina na Banjalučkoj berzi nam poka-zuje da je ljetni period obično obilježen nedovoljnom aktivno-

šću na berzi, padom već skromnog prometa i stagnacijom ci-jena hartija od vrijednosti. Nešto slično bi se moglo očekivati i ove godine. Tradicionalno manju zainteresovanost investitora tokom ljeta dodatno bi mogla umanjiti i sve dublja politička kriza i nestabilnost. Treba se nadati da će se ponoviti još jedna zakonitost koja se ustalila na Banjalučkoj berzi prethodnih go-dina, da u septembru obično ponovo dolazi do ekspanzije. Ako se takva situacija ponovi i ove godine, imajući u vidu rast koji je već ostvaren u prvom kvartalu, 2011. godina bi mogla biti najbolja na Banjalučkoj berzi u posljednjih nekoliko godina.

Tabela: TOP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti u aprilu 2011. godine


Nedavno smo vidjeli korekciju cijena nafte za oko 15%. Potom, cijene su se opet počele oporavljati. Analitičari spominju tri razloga za ovu korekciju:

1. Ekonomske novosti su uglavnom razočarale. Ekonomija SAD-a i dalje raste, ali vrlo sporo. Anti-inflacione mjere u Kini i Indiji, također, usporavaju rast.

2. Kriza dugova u Evropi se i dalje vuče, bez dugoročnog rješenja.

3. Čuvena američka banka Goldman Sachs je preporučila svojim investitorima da prodaju pozicije na tržištima sirovina, uzmu profite i sačekaju bolju šansu za ponovnu kupovinu. Goldman ima toliko uticaja da je njihov savjet dovoljan da utiče na tržište. Ne zaboravimo da je, za vrijeme finansijske krize 2008. godine, Goldman ostvario velike profite (Big Short), dok su sve druge banke gubile novac.

Sva tržišta sirovina su u rastu zbog ogromnih novčanih fondo-va koji su investirani u njih. Glavni razlog su kamatne stope. Zlato, srebro ili nafta ne daju investitoru nikakvu rentu, niti dividende. Šta više, održavanje zaliha sirovina je trošak za inve-stitora. Pored skladištenja, najveći trošak držanja zaliha je cije-na novca, odnosno kamatna stopa. U sadašnjoj finansijskoj kli-mi gdje su stvarne kamatne stope negativne (nominalne stope minus inflacija), nije ni čudo da investitori ulažu ogromna sredstva u neproduktivno držanje sirovina na zalihama (ili ku-povinu na “papirnim“ tržištima). Grafikon ispod dobro ilustru-je ovu činjenicu (izvor M. Stanley).

NAFTNA KOLUMNA >>>

Goldman i cijene nafte

Piše: Adnan Imširović

U 2011. godini, prije korekcije cijena, ukupne investicije na naftnim tržištima su dostigle gotovo dvostruki nivo u poređe-nju sa istim periodom prošle godine. Dugoročno, špekulacije na “papirnim“ tržištima moraju se poravnati sa stvarnom eko-nomskom situacijom. A ta slika trenutno nije baš idealna. Uku-pna potražnja za naftom je ispod očekivanja. Cijene nafte su očigledno našle plafon. Ali kratkoročno, ovaj pad cijena nafte je pomogao rafinerijama (rafinerijske marže za Aziju su prika-zane na grafikonu ispod; izvor je M. Stanley). Sa stanovišta in-vestitora, kamatne stope se vjerovatno neće mijenjati u dogle-dno vrijeme, barem u SAD-u i Evropi. Klijenti Goldman Sachsa će vjerovatno opet u kupovinu.

U sadašnjoj finansijskoj klimi gdje su stvarne kamatne stope negativne (nominalne stope minus inflacija), nije ni čudo da investitori ulažu ogromna sredstva u neproduktivno držanje sirovina na zalihama (ili kupovinu na “papirnim“ tržištima). Goldman Sachs je preporučio svojim investitorima da prodaju pozicije na tržištima sirovina, uzmu profite i sačekaju bolju šansu za ponovnu kupovinu.


NAKNADA ŠTETE – pravično zadovoljenje oštećene strane

Prema čl. 200. ZOO-a propisano je da „za pretrpljene fizi-čke bolove, pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti,

slobode ili prava ličnosti sud će, ako nađe da okolnosti slučaja, a naročito jačina bola i straha i njihovo trajanje to opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu“. Dakle, ukoliko oštećena stana potražuje naknadu štete prema odredbama ZOO-a, po-trebno je da dokaže da je pretrpjela fizičke bolove ili duševnu bol u gore navedenim slučajevima te da je lice od kojeg potra-žuje naknadu u uzročno-posljedičnoj vezi s tim.

Pravično zadovoljenje

S druge strane, pravično zadovoljenje regulisano je odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (čl. 41.) koje predviđaju pravednu naknadu za stranu čija su pra-

va, utvrđena u Evropskoj konvenciji i njenim protokolima, po-vrijeđena. Navedena odredba propisuje: „Kada Sud utvrdi pre-kršaj Konvencije ili protokola uz nju, a unutrašnje pravo Visoke strane ugovornice u pitanju omogućava samo djelimičnu odšte-tu, Sud će, ako je to potrebno, pružiti pravično zadovoljenje ošte-ćenoj stranci.“

Odredbe Evropske konvencije, koja je sastavni dio Ustava BiH, direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini te je Konven-cija nadređena svim zakonima BiH. Svi organi vlasti u BiH su dužni štititi ljudska prava u skladu sa Evropskom konvencijom.

Članom 2. Ustava BiH stavom 2 određeno je: “Prava i slobo-de predviđene u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primje-njuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.“ Stav 6 istog član propisuje: “Bosna i Herce-govina i svi sudovi, ustanove, organi vlasti te organi kojima po-sredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvr-gnuti su, odnosno, primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2.“

Tako, ukoliko dođe do povrede ljudskih prava zagarantova-nih u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima, a koja se ne odnosi na štetu za pretrpljene fizičke bolove, pretrpljene duševne bolove zbog uma-njenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slo-bode ili prava ličnosti, sud će, ako nađe da okolnosti slučaja, a naročito jačina bola i straha i njihovo trajanje to opravdavaju, do-suditi pravičnu novčanu naknadu, primjenjujući odredbe Evrop-ske konvencije koje regulišu pravičnu naknadu oštećenom licu.

Slučaj iz prakse

Primjera radi, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u pre-dmetu Suljagić protiv Bosne i Hercegovine, a povodom potraži-vanja stare devizne štednje od 3. 11. 2009. godine, presudio je da je došlo do kršenja člana 1. Protokola br. 1. uz Evropsku konven-ciju, konkretno, povreda prava na imovinu. Na osnovu tih po-vreda prava Evropski sud za ljudska prava je dosudio vlasniku deviznog računa stare devizne štednje pravičnu naknadu štete.

Piše: Mehmed Spaho

PRAVNA REGULATIVA >>>

Naknada štete oštećenom licu prema zakonodavstvu Bosne i Herce-govine regulisana je odredbama Zakona o obligacionim odnosima (ZOO). Pravično zadovoljenje regulisano je odredbama Evropske kon-vencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.


Neophodna zakonska regulativa je u Bosni i Hercego-vini uspostavljena u 2010. godini, kada je usvojeno sedam novih zakona iz oblasti intelektualnog vlasni-

štva. Time nije okončan proces uspostave efektivnog sistema njihove implementacije, već su potrebni značajni i kontinuirani napori za jačanje administrativnih i izvršnih kapaciteta Institu-ta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine i unapređe-nje saradnje i koordinacije relevantnih vladinih institucija. Je-dna uređena institucija nije dovoljna za izgradnju sistema, već je na svim nivoima vlasti i nadležnosti potrebno sinhronizira-

no raditi na njegovoj efikasnoj implementaciji.Aktuelni zakonodavni okvir, kojim je regulirana ova oblast

u Bosni i Hercegovini, obuhvaća sljedeće zakone i podzakon-ske akte:

Zakoni:- Zakon o autorskom i srodnom pravu,- Zakon o industrijskom dizajnu,- Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih

prava,- Zakon o patentu,- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla,- Zakon o zaštiti topografije integriranog kola,- Zakon o žigu.

TEMA >>>

Zaštita prava intelektualnog vlasništva je širom svijeta jedan od ključnih mehanizama očuvanja postojećih i stvaranja novih radnih mjesta, zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača, poticanja inovacija i upravljanja ekonom-skim rastom i razvojem zemlje. Kao i u mnogim drugim oblastima, Bosna i Hercegovina uveliko zaostaje u ovom procesu i tek je relativno nedavno ozbiljnije počela njegova implementacija u našoj zemlji. S obzirom na proces pregovora za pristupanje u punopravno članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i nastojanja za sticanje kandidatskog statusa i konačno pristupanje Evropskoj uniji, efektivna zaštita prava intelektualnog vlasništva postaje i naša međunarodna obaveza i uslov koji moramo ispuniti.

Piše: Igor Gavran

Zaštita prava intelektualnog vlasništva u Bosni i Hercegovini


Podzakonski akti:- Pravilnik o postupku za priznanje industrijskog dizajna,- Pravilnik o postupku za priznanje oznake porijekla

proizvoda, imena porijekla i geografske oznake,- Pravilnik o postupku za priznanje patenta i

koncenzualnog patenta,- Pravilnik o postupku za priznanje topografije

integriranog kola,- Pravilnik o postupku za priznanje žiga.

Stručna pomoć USAID-a

U procesu pripreme i izgradnje neophodnog zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao temelja novog sistema zaštite in-telektualnog vlasništva u Bosni i Hercegovini, usklađenog s međunarodnim zahtjevima i standardima, nezamjenjivu stru-čnu pomoć i podršku nadležnim vlastima pruža projekat USAID IPR. Ovaj četverogodišnji projekat Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) započet je u oktobru 2009. godine, s ciljem podrške razvoju sistema intelektualnog vlasni-štva u Bosni i Hercegovine, putem tehničke i stručne podrške Institutu za intelektualno vlasništvo BiH i drugim relevantnim institucijama. Projekat putem svojih aktivnosti djeluje i na po-dizanju svijesti o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva za privredni razvoj zemlje, kako u samoj privredi, tako i u široj javnosti.

Ključne aktivnosti USAID IPR projekta su:- Razvoj podzakonskih akata koji omogućavaju praktično

provođenje sedam novih zakona iz oblasti intelektualnog vlasništva usvojenih od strane Parlamentarne skupštine BiH;

- Implementacija novog savremenog informacijsko-komunikacijsko-tehnološkog (IKT) sistema za Institut za intelektualno vlasništvo BiH, kojim bi se upravljalo procesom dodjele patenata i omogućila registracija i pristup bazi podataka o patentima;

- Podržati uspostavu i funkcioniranje vijeća koja će imati ulogu koordinacionih tijela u ime različitih vladinih agencija nadležnih za zaštitu i promociju intelektualnog vlasništva;

>>>

- Razvoj općih i specijalističkih programa obuke i razvoj domaćih kapaciteta u oblasti prava intelektualnog vlasništva;

- Implementacija javne kampanje koja će se bazirati na podizanju osnovnog znanja i uvjeriti ključne ciljane grupe o važnosti prava intelektualnog vlasništva za ekonomski razvoj, poslovni razvoj i unapređenje naučnih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Sveobuhvatni cilj projekta USAID IPR je postupno pobolj-šanje i jačanje zaštite prava intelektualnog vlasništva u Bosni i Hercegovini kako bi se kreirala produktivnija klima za naučne i industrijske inovacije za unapređenje konkurentnosti doma-će privrede na globalnom nivou. Kako bi se povećalo razumi-jevanje i znanje o intelektualnom vlasništvu, projekat je uspo-stavio saradnji s poslovnom zajednicom u cjelini, uključujući i mala preduzeća, inovatore i umjetnike, od kojih neki nisu bili ni dovoljno upoznati ili nemaju potrebne resurse kako bi se spriječilo kršenje njihovih prava intelektualnog vlasništva.

Uloga VTK BiH u jačanju zaštite prava intelektualnog vlasništva

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i projekat USAID IPR, u saradnji s Asocijacijom poslodavaca Bosne i Hercegovine, Privrednom komorom Federacije BiH, Udruže-njem poslodavaca Federacije BiH i Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA, organizirali su prezentaciju – “Prava industrijskog vlasništva/svojine: Kreiranje i pravna zaštita materijalnih i nematerijalnih dobara“. Ekonomske as-pekte zaštite i upravljanja pravima industrijskog vlasništva/svojine prezentirao je Timothy Trainer iz Svjetskog centra za strategiju intelektualnog vlasništva, ekspert za ovu oblast s vi-šegodišnjim iskustvom stečenim radom u nadležnim instituci-jama Sjedinjenih Američkih Država, te međunarodnim prego-vorima, obukama i drugim projektima. U svom izlaganju je upoznao prisutne s ekonomskim prednostima inovacija, zaštite i komercijalizacije prava industrijskog vlasništva/svojine, te im pojasnio kako upravljanje pravom – patenta, žiga, industrij-skog dizajna, oznakom geografskog porijekla – može doprini-jeti sticanju bolje prepoznatljivosti robne marke na tržištu, po-većanju izvoza, ostvarivanju konkurentske prednosti, osvajanju novih potrošača i tržišta. S obzirom na značaj ove oblasti za ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, kao i za sve njene čla-nice, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će i u na-rednom periodu nastaviti saradnju s projektom USAID IPR te aktivno učestvovati u svim procesima koji doprinose jačanju zaštite prava intelektualnog vlasništva u našoj zemlji.


Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sačinilo je i predložilo Nacrt zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini. Radi se o

veoma važnom i značajnom zakonskom aktu koji je obaveza BiH proistekla iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), potpisanog sredinom 2008. godine. Naime, BiH je zakon o dr-žavnoj pomoći u skladu sa SSP-om, odnosno Privremenim sporazumom, trebala donijeti u roku od dvije godine od njego-vog potpisivanja, odnosno do jula 2010. godine, što nije učinje-no. Upravo nedonošenje zakona o državnoj pomoći razlog je što BiH gotovo već godinu dana krši odredbe Privremenog sporazuma i zbog čega, uprkos činjenici da je SSP ratificiralo svih 27 zemalja članica Evropske unije, još nije izvršena njego-va notifikacija u ministarskom Vijeću EU.

Piše: Almir TerzićIz Kabineta ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

BiH Mladena Zirojevića za InfoKom dostavili su informaciju o glavnim segmentima onoga što sadrži predloženi Nacrt zakona o sistemu državne pomoći u BiH.

Šta je predviđeno zakonom

Novim Nacrtom zakona o sistemu državne pomoći u BiH se definišu implementaciona tijela u zakonu, odnosno Vijeće mi-nistara, entitetske vlade i Vlada Distrikta Brčko. U skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima države i entiteta, potre-bno je, cijeni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević, napraviti okvir za sistem državne po-moći u kome će svaka strana imati svoju poziciju i ulogu.

“Utvrđenim Nacrtom predloženo je formiranje Savjeta za kontrolu državne pomoći BiH, koji bi imao sedam članova: dva izabrana na nivou Savjeta ministara BiH, po dva člana iza-brana na nivou entitetskih vlada i član iz Distrikta Brčko. Po ugledu na Fiskalni savjet BiH, ovaj Savjet bi imao svoj sekreta-

TEMA >>> Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izradilo novu verziju teksta

Zakon podrazumijeva izgradnju sistema za državnu pomoć unutar BiH, čija je osnova regulisanje općih uslova, procedura za odobravanje, kontrola i povrat nezakonito dodijeljene državne pomoći i izvještavanje o dodi-jeljenim državnim pomoćima, u namjeri da se poštuju tržišna načela konkurentnosti i međunarodne obaveze BiH. Predviđeno je da se zakon primjenjuje na sve privredne subjekte koji se bave proizvodnjom ili trgovinom, kao i za sve oblike državne pomoći, izuzev državne pomoći koja se daje u sektoru poljoprivrede i sektoru vojne industrije, industrije proizvoda dvojne namjene.

Predložen Nacrt zakona o sistemu državne pomoći BiH


>>>

rijat zadužen da pruža administrativno-tehničku pomoć člano-vima Savjeta i finansirao bi se u jednakim omjerima iz budžeta institucija BiH i entiteta. Pored Savjeta, u sistem kontrole poje-dinačnih i programa državne pomoći bi se uključila i implemen-taciona tijela u zakonu, putem Ministarstava finansija“ – naveo je ministar Zirojević.

Resorni državni ministar cijeni kako je veoma bitna infor-macija da se državna pomoć tretira kao ona koja je zabranjena, zatim dozvoljena državna pomoć i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a prelazi prag “de minimis“.

“Prag ‘de minimis’ podrazumijeva najviši iznos državne po-moć koji u periodu od tri godine, jednom ili više puta može biti dozvoljen jednom privrednom subjektu. Do tog praga, dr-žavna pomoć se daje privrednom subjektu i samo prijavljuje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći, a preko dozvoljenog iznosa prijavljuje se i podnosi zahtjev za odobrenje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći“ – pojašnjava ministar.

Usaglašavanja bez rezultata

Inače, prva radna grupa za izradu Nacrta zakona o državnoj pomoći u BiH formirana je 2006. godine i činili su je predsta-vnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetskih ministarstava finansija, Konkurencijskog savjeta BiH, Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske, Direkcije za evropske integracije BiH i Mini-starstva finansija i trezora BiH.

Ta radna grupa je u prvoj godini rada imala podršku projek-ta Evropske komisije pod nazivom “Konkurencija i državna pomoć”, a poslije je radila samostalno. Tokom rada, predlože-na su dva nacrta zakona o državnoj pomoći BiH, koji su sušti-nski bili veoma slični, i njima je bilo predviđeno da ulogu neza-visnog operativnog tijela za kontrolu državne pomoći BiH, u skladu sa članom 76. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ima Konkurencijski savjet BiH.

No, kako članovi radne grupe iz RS nisu podržali predlože-no rješenje sa Konkurencijskim savjetom BiH kao nezavisnim operativnim tijelom za kontrolu državne pomoći, na nivou svog kabineta, koristeći dostavljeni Nacrt zakona kao bazu, mi-nistar Zirojević je predložio novi Nacrt zakona o sistemu drža-vne pomoći koji ovaj put predviđa formiranje Savjeta BiH za kontrolu državne pomoći kao nezavisnog operativnog tijela za kontrolu državne pomoći u BiH.

Definicije i odredbe

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasio je da su predstavnici Delegacije Evropske unije u BiH izrazili spremnost da podrže taj nacrt, uz određena poboljšanja teksta i nakon što budu obavljene sve potrebne konsultacije na enti-tetskom i na nivou institucija BiH i Delegacije Evropske unije. Zirojević naglašava da Nacrt zakona o sistemu državne pomo-ći, koji je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH, podrazumijeva izgradnju sistema za državnu pomoć unutar BiH, čija je osnova regulisanje općih uslova, procedura za odobravanje, kontrolu i povrat nezakonito dodi-jeljene državne pomoći i izvještavanje o dodijeljenim državnim pomoćima, u namjeri da se poštuju tržišna načela konkuren-tnosti i međunarodne obaveze BiH.

“Zakon daje definicije privrednih subjekata, javnih predu-zeća, oblike državne pomoći, postojeću državnu pomoć, mala i srednja preduzeća, državnu pomoć ‘de minimis’, referentnu

kamatnu stopu i popis, odnosno inventar državnih pomoći“ – naveo je Zirojević.

Ponuđeni zakon, navode u resornom ministarstvu, dao je i definiciju državne pomoći, kao i one koji daju državnu pomoć, a to su: BiH, njeni entiteti, Distrikt Brčko i svi kantoni i općine u BiH, a definisao je i da su korisnici državne pomoći svi pri-vredni subjekti koji se pojavljuju na tržištu. Ono što je veoma bitno, naglasio je Zirojević, jeste da državna pomoć može biti u vidu programa državne pomoći i/ili pojedinačne (ad hoc) državne pomoći.

Predviđeno je da se zakon primjenjuje na sve privredne su-bjekte koji se bave proizvodnjom ili trgovinom, kao i za sve ob-like državne pomoći, izuzev državne pomoći koja se daje u sek-toru poljoprivrede i sektoru vojne industrije, industrije proiz-voda dvojne namjene. Prema zakonu, svaka pojedinačna po-moć ili program državne pomoći koji se daje na osnovu bilo kog zakona, odluke ili uputstva podnosi se Savjetu na prijavlji-vanje i odobravanje.

Karakter pomoći

Određeno je da se pojedinačna državna pomoć unutar progra-ma državne pomoći smatra odobrenom, ukoliko je dati pro-gram državne pomoći odobren. Opća zabrana državne pomoći se podrazumijeva ukoliko je dodijeljena privrednom subjektu koji svojim tržišnim djelovanjem narušava konkurenciju ili druge tržišne aktivnosti, u mjeri u kojoj to utiče na ispunjava-nje međunarodnih obaveza BiH.

Također, Nacrtom zakonom su propisane i dozvoljene dr-žavne pomoći: ona koja ima socijalni karakter i dodjeljuje se pojedincima, finansijska pomoć onima kojima je to posebnim propisima dozvoljeno, kao i državna pomoć koja ne prelazi iz-nos ‘de minimis’ za period od tri godine, računajući od dana kada je prvi put dodijeljena.

“Postoji i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a to je ona koja prelazi prag ‘de minimis’ u izuzetnim slučajevima, kao što su: pomoć za izvoznu promociju, učešće na međunaro-dnim sajmovima, za mala i srednja preduzeća, za zaštitu živo-tne sredine i uštedu energije, za istraživanje i razvoj, za otvara-nje novih radnih mjesta, što će podrobnije biti regulisano pod-zakonskim aktima“ – naveo je ministar vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH.

Sistem kontrole

Iz resornog ministarstva potcrtavaju kako će najvažnija nadle-žnost Savjeta za kontrolu državne pomoći biti razmatranje i odobravanje pojedinačnih i programa državne pomoći, odre-đivanje povrata državne pomoći, priprema godišnjeg izvještaja o državnoj pomoći, koordinacija izrade popisa državne pomo-ći, saradnja sa međunarodnim tijelima i drugim nadležnim tijelima, iniciranje izmjene zakona, itd.

“Odluke Savjeta su konačne i protiv njih se može pokrenuti tužba u vidu upravnog spora pred Sudom BiH. Državna pomoć, dodijeljena bez odobrenja Savjeta, nezakonita je i u slučaju nje-nog korištenja, Savjet nalaže povrat iznosa državne pomoći uvećan za zakonsku zateznu kamatu“ – naglasio je Zirojević.

U skladu sa zakonskim odredbama kontrolu korištenja dr-žavne pomoći vrše davaoci državne pomoći, a naknadnu kon-trolu vrši Savjet.


SAJMOVI >>>

April obilovao sajamskim manifestacijama

Po površini najveći sajam općeg tipa bio je Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, u organizaciji Mostarskog sajma. Kao i ranijih godina, u dva paviljona sa oko

20.000 m2 zatvorenog i 10.000 m2 otvorenog izlagačkog pro-stora preko 400 izlagača i suizlagača iz više od 35 zemalja pred-stavilo je bogatu i raznovrsnu ponudu desetinama hiljada po-sjetilaca. Kao ovogodišnja zemlja partner, Italija je prednjačila raznovrsnom ponudom i pratećim aktivnostima.

Naravno, najposjećeniji specijalizirani sajam i ove godine bio je Međunarodni sajam knjige i učila, u organizaciji Centra Sken-derija – Sarajevskog sajma, koji i pored manjeg pada bilježi oko 120.000 posjetilaca. Kuriozitet svakako predstavlja podatak o 360 kolektivnih posjeta škola iz cijele Bosne i Hercegovine. Kad bismo sudili samo po ovim podacima, mogao bi se izvući za-ključak da smo baš “načitana nacija“.

Nakon višegodišnje pauze, Sarajevski sajam je ponovo pokušao reaktivirati nekada izuzetno prepoznatljiv i interesantan sajam turizma, ali ovaj put kao Dane turizma, na kojima su uz pred-stavljanje ponude bh. turističkih organizacija svoje mjesto na-šle i Turska, Španija, Srbija i Crna Gora, koje su se potrudile da atraktivnim brendiranjem svojih štandova i šarolikim promo-tivnim programima privuku pažnju potencijalnih bh. turista. Nažalost, već tradicionalna nezainteresiranost i veoma mali od-ziv domaćih izlagača ne idu u prilog stalnim medijskim izjava-ma zvaničnika kako nam je unapređenje i razvoj domaćeg turi-zma jedan od prioriteta razvoja.

Iako je turizam sektor gdje postoji izuzetna potreba za orga-nizacijom jednog kvalitetnog specijaliziranog i moderno kon-cipiranog sajma, sa jakom međunarodnom turističkom berzom te brojnim interesantnim i atraktivnim pratećim sadržajima, kako na sajmu tako i van njega, definitivno možemo kazati da i pored 20-ak domaćih manifestacija koje u sebi nose odrednicu “sajam turizma ili dani turizma“, u Bosni i Hercegovini još uvi-jek nemamo specijalizirani sajam ovog tipa koji bi mogao pri-vući veći broj domaćih i inostranih izlagača. Da bi se takvo ne-što dogodilo, pored mnogo većeg truda i uloženog napora orga-nizatora, neophodna je sinergija i stvarno aktivno učešće svih onih koji se bave turizmom kod nas.

U skladu sa Kalendarom sajmova i manifestacija u BiH, april je period sa najviše sajamskih događaja tokom cijele godine. Na ukupnoj bruto površini od cca 50.000 m2 zatvorenog i 28.000 m2 otvorenog pro-stora, a u organizaciji članica Grupacije organizatora sajmova u BiH pri VTK BiH, održano je devet sajmova sa 12 podsajamskih manifestacija i festivala u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Tešnju i Gračanici. Na ovim sajmovima izlagalo je oko 1.000 izlagača i suizlagača, a posjetilo ih je oko 200.000 posjetilaca.

Piše: Muris Pozderac

Ibrahim Spahić – otvaranje sajma Knjige i učila

Italija – zemlja partner Sajma gospodarstva Mostar 2011


>>>

Brojna politička previranja u svijetu, koja su dovela do globalne ekonomske krize, pogodila su i naše građevinare. Teška ekonom-ska situacija u domaćem građevinskom sektoru, brojni zamr-znuti, ali i otkazani ugovoreni inostrani poslovi, dodjele naših najvećih građevinskih projekata na Koridoru Vc propalim slo-venskim kompanijama, veliki broj radnika na čekanju, sigurno su u mnogome doprinijeli da nekada najjači specijalizirani sa-jam u BiH – Gradnja i obnova, ove godine postane neprepo-znatljiv. Svega 30-ak, uglavnom domaćih kompanija, predsta-vljalo je blijedu sliku mogućnosti bh. građevinarstva na ovogo-dišnjem sajmu u Skenderiji. Možemo se nadati da će u nare-dnim godinama ova branša ponovo dobiti mjesto i priliku da prezentira svoje potencijale i mogućnosti.

U Gračanici, kraju sa gotovo 1.150 aktivnih malih i srednjih preduzeća, od ove godine je pokrenut projekat pod nazivom SAPO – Sajam poduzetništva i obrta. Na posebno izdvojenom prostoru u poslovnoj zoni Širbegović, u dvije montažne hale na 3.500 m2 zatvorenog prostora i oko 1.000 m2 vanjskog prosto-ra, posjetiocima je svoje proizvode i usluge predstavilo oko 100 izlagača od kojih najveći broj dolazi sa područja Tuzlanskog kantona. Ovaj sajam ima sve karakteristike lijepo uređene i or-ganizovane manifestacije općeg tipa, ali prvenstveno lokalnog karaktera i kao takav je dobrodošao. S obzirom na izuzetno za-htjevne standarde, kad su u pitanju međunarodni sajmovi, od ovog sajma ne treba očekivati internacionalni karakter.

Nažalost, iako je Grupacija organizatora sajmova pri VTK BiH prilikom pripreme i izrade Kalendara sajmova i manifestacija za ovu godinu vodila računa da se termini manifestacija istog ili sličnog karaktera ne podudaraju, te na posljednjoj sjednici Odbora Grupacije krajem prošle godine to usvojila kao zaklju-čak, ovdje se to upravo desilo. Naime, u istom terminu na uda-ljenosti od svega 50-ak kilometara u Tešnju, koji već osmu go-dinu organizuje sajam privrede Biznis Tešanj, i u Gračanici su organizovane manifestacije sa identičnim sadržajem, pa se s pravom nameće pitanje za koga su te manifestacije organizova-ne – da li za izlagače ili se radi više o svojevrsnom takmičenju lokalnih zajednica po onoj staroj: “Kad mogu oni, što ne bismo i mi?“.

Iako sa dužom tradicijom organizovanja, ovogodišnji tešanjski sajam je bio antipropaganda sajamske industrije i primjer kako ne treba organizovati sajam, jer “nabrzinu“ urađene boksove od drvenih letvica na koje su pričvršćene rigips ploče, nemoguće je nazvati štandovima.

Iako se na ovoj manifestaciji pojavilo 100-tinjak, uglavnom, lo-kalnih izlagača koji su iskoristili priliku da s pravom prezenti-raju svoje vrlo kvalitetne proizvode i usluge, organizatori bi zbog njih morali razmisliti kako da kreiraju i koncipiraju eventualnu narednu manifestaciju. Firme izlagači to u svakom slučaju ite-kako zaslužuju.

Sajam Biznis Tešanj 2011 – štandovi izlagača

Otvaranje sajmaBiznis Tešanj 2011

Predstavnici VTK BiH i USAID-a u posjeti štandu

firme Inox Ajanović

Sajam SAPO Gračanica: štandovi izlagača

Sajam SAPO Gračanica: Muris Pozderac (VTK BiH) i Mehmed Bandić (direktor firme Kombax Tuzla)

Štand kompanije IGM Visoko na sajmu Gradnja i obnova u Skenderiji

Štand Turske na Danima turizma u Skenderiji


SAJMOVI >>>

Kalendar sajamskih dešavanjau maju i junu 2011.

5 - 7. 5. 2011.SAJAM TURIZMA LIST 2011Lukavački sajam turizmaLUKAVAC Sportski centar Nuhanović d.o.o.Sprečanska 1, 75.300 LukavacTel/fax: + 387 35 555 000; 554 202E-mail: [email protected]

11 - 15. 5. 2011.KNJIGA 20119. Međunarodni sajam knjige, nastavnih sredstava i grafičke industrijeBIJELJINAAgrotržni centar Knez Ivo od SemberijeAD Grad d.d.Miloša Crnjanskog 38, 76.300 BijeljinaTel/fax: + 387 55 203 403; 203 321E-mail: [email protected]

18 - 23. 5. 2011.TUZLANSKI MEĐUNARODNI SAJAM KNJIGA 20112. Međunarodni sajam knjigeTUZLACentar Merkator, Forma Nuova d.o.o.Bosne srebrene bb , 75.000 TuzlaTel/fax: + 387 35 228 853;E-mail: [email protected]

8 - 13. 6. 2011.SAN 201115. Međunarodni sajam namještajaBANJA LUKABanjalučki Velesajam d.o.o.Pilanska bb, 78.000 Banja LukaTel/fax: +387 51 333 200 ; 333 223E-mail: [email protected]

21 - 25. 6. 2011.SAJAM ENERGIJE, INDUSTRIJE I RUDARSTVA - TUZLA 2011 Međunarodni sajam energije, industrije i rudarstvaTUZLAUniverzitetski kampus TuzlaTuzlanski sajam d.o.o.Titova 36, 75.000 TuzlaTel/fax: +387 35 360 999; 360 998E-mail: [email protected]


SAJMOVI >>>

Sajam SEE Auto Compo Net 2011 ima međunarodni ka-rakter i namijenjen je predstavljanju proizvođača kompo-nenti i dijelova za automobilsku industriju, a u ovoj obla-

sti privreda Bosne i Hercegovine posjeduje značajne mogućno-sti. Organizatori sajma SEE Auto Compo Net 2011 su Regio-

S obzirom na dugogodišnju uspješnost nastupa i ostvarene pozitivne rezultate bh. firmi, Vanjskotrgovinska komora BiH je, uz podršku USAID-SIDA FIRMA projekta, i ove godine organizovala zajednički nastup proizvođača automobilskih kom-ponenti Bosne i Hercegovine na sajmu SEE Auto Compo Net 2011, koji se održavao u periodu od 10. do 12. maja 2011. godine u Kragujevcu.

nalna privredna komora Kragujevca i Šumadija sajam d.o.o, a pokrovitelji sajamske manifestacije su Privredna komora Srbi-je, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza – SIEPA, Grad Kragujevac i Projekat za razvoj konkurentnosti i promo-ciju izvoza – ECEP.

SEE Auto Compo Net 2011 se održava na 1.600 m² izložbe-nog prostora gradskog sajmišta u Kragujevcu i predstavlja tro-dnevnu sajamsku manifestaciju, čiji prateći sadržaj čine okrugli

Autoindustrija BiH na sajmu SEE Auto Compo Net 2011

Pišu: I. Dobrilović i M. Čehajić


>>>

Dobavljači potvrdili kvalitet autokomponenti iz BiH

Proizvođači automobilskih komponenti u Kragujevcu su razgovarali sa prvim dobavljačima tzv. TIR1 za velike korporacije proizvodnje automobila, kao što su Bosch, Federal Mogul i dr. U tim razgovorima postignut je veliki stepen dogovora za isporuku naših dijelova kao drugi ili treći dobavljač jer je to jedini put za uključivanje naših firmi i dijelova koje rade. Svi ti dobavljači su se ugodno iznenadili za naše dijelove i posjedovanje kvaliteta koji se traži u automobilskoj industriji. Također, značajne razgovore sve naše firme imale su sa Bartoszom Sliwom, direktorom nabavke, i Rafealom Staciwom iz službe nabavke za ocjenu kvaliteta iz Fiata, koji uskoro kreće sa proizvodnjom automobila u kompaniji Fiat automobili Srbija.

stolovi, prezentacije, program razvoja dobavljača, susreti sa ku-pcima i dr. Sajmu prisustvuju izlagači proizvođača automobil-skih komponenti Jugoistočne Evrope, pratećih industrija maši-na i opreme, međunarodnih organizacija i institucija za podr-šku razvoju automobilske industrije, poslovnih asocijacija, pri-vrednih komora itd. Cilj svih izlagača je predstavljanje svog proizvodnog programa (koji se kreće od svih vrsta komponen-ti, mašina i opreme, rezervnih dijelova, do raznih ostalih po-treba za proizvođače automobila i transportnih vozila), prije svega vezano za investicije Fiata i novu značajnu proizvodnju automobila u Kragujevcu, odnosno novi Fiatov program u po-gonima nekadašnje Zastave sa projektovanim kapacitetom od 300.000 vozila godišnje.

Nastup bh. kompanija pomogla FIRMA

Na zajedničkom izložbenom prostoru, pored Vanjskotrgovin-ske komore BiH, uspješno se predstavilo i sedam bh. kompanija: Enker – Tešanj, Prevent Group – Visoko, Plamingo – Gračani-ca, Mann+Hummel Ba – Tešanj, Čajavec FSU – Laktaši, Čaja-vec Nova Elektromehanika – Banja Luka i Famos – Istočno Sa-rajevo. Nastup na sajmu je realizovan uz učešće u organizaciji i podršku USAID-SIDA FIRMA projekta u obezbjeđivanju kom-pletno opremljenih štandova prema potrebama firmi učesnica. S obzirom na ambicije organizatora da ovaj sajam postane naj-značajniji sajam ove vrste u regionu, a nakon prepoznatih poten-cijala bh. privrede u oblasti automobilske industrije na samom sajmu, očekuje se i konkretno iskorištenje ovih potencijala i materijalizovanje saradnje u budućnosti.

Centar izvrsnosti

Održavanje sajma je nastavak rada Centra izvrsnosti, sa sjedi-štem u Kragujevcu, koji je osnovan sa ciljem predstavljanja po-tencijala u regionu, odnosno u Jugoistočnoj Evropi. Bosna i Her-cegovina je jedna od zemalja suosnivača Centra. Održani su i razgovori sa prvim dobavljačima Fiata, VW-a, Citroena, MG-a i dr. za eventualno uključivanje i naših firmi u proces snabdije-vanja ovih korporacija automobilskim dijelovima. Može se oče-kivati da se u dogledno vrijeme i uključe, jer za to postoje real-ni uslovi, tj. posjedujemo zavidan kvalitet proizvoda, a firme posjeduju zahtjevne certifikate u automobilskoj industriji (TS 16949, VDA, ISO9001 i dr.).

B. Tadić i M. Čehajić: Tadić prijatno iznenađen kad je vidio šta sve mogu da rade bh. kompanije


Iskustvo pokazuje da je s analognim tahografom lako ma-nipulisati, npr. moguće je nekorišćenje tahografskog listića, mehaničko i elektromagnetsko uticanje na parametre i sl.

Da bi se stalo na kraj manipulisanju analognim sistemom, Ev-ropska komisija je predložila uvođenje napredne opreme sa-stavljene od jedinice za vozilo i lične memorijske kartice posa-de. Iz tog razloga najveća i najbitnija razlika između analognih i digitalnih tahografa jeste upotreba “pametne“ memorijske ta-hografske kartice umjesto dosadašnjih tahografskih uložaka, listića. Bitno je i to što se podaci o vremenu vožnje, odmorima vozača, brzini i drugim aktivnostima čuvaju i na kartici i u sa-mom tahografu, a ne samo na tahografskom listiću, kao kod analognih tahografa.

Kako se koristi digitalni tahograf?

Vozač vozila koje posjeduje digitalni tahograf je dužan da kori-sti karticu koja pripada vozaču i jedinicu, dio uređaja, koja se nalazi u vozilu. Vozač koristi vozačku karticu koja mu je dodi-jeljena i formira lični fajl sa podacima o vozaču. U zavisnosti od njegovih aktivnosti, kartica sadrži 28 dana aktivnosti, gdje najnoviji podaci prekrivaju najstarije i mora biti na raspolaga-nju vozaču sve vrijeme, čak i kada je vozilo opremljeno analo-gnim tahografom. Kartica, također, bilježi aktivnosti koje se obavljaju van vozila, a ove aktivnosti vozač mora ručno da unese.

Vozač koristi jedinicu u vozilu koja je dodijeljena vozilu i kompaniji. Jedinica sadrži 365 dana aktivnosti (u zavisnosti od vrste aktivnosti koju vozilo obavlja), može da primi karticu vo-zača i snima aktivnosti koje su obavljene bez kartice vozača (ako je vozilo izgubljeno, ukradeno, nije izdato ili je lažno).

TEMA >>>

Piše: Velibor Peulić

Zapis digitalnog tahografa

U zapisu digitalnog tahografa evidentiraju se sljedeće vrste podataka: - identifikacija kartice (broj kartice, država korisnika koja je

izdala karticu, naziv službe koja izdaje karticu, datum izda-vanja kartice);

- identifikacija vlasnika kartice (prezime i ime vlasnika, datum rođenja, jezik po izboru);

- informacije o vozačkoj dozvoli (država korisnika koja je izdala dozvolu, naziv službe koja izdaje dozvolu, broj vozačke dozvole);

- podaci o vozilu koje se koristi (datum i vrijeme prve upotrebe vozila, unijeto na kartici; kilometražu u određenom trenutku, datum i vrijeme posljednje upotrebe vozila ili 23 sata i 59 minuta unazad, ako se vozilo upotrebljava u to vrijeme, kilometraža vozila u to vrijeme, registarski broj vozila i država u kojoj je vozilo registrovano);

- podaci o aktivnostima vozača (uključujući i podatke ručno unijete od strane vozača), datum i ukupno rastojanje koje je vozač prešao tog datuma, promjena aktivnosti (vožnja, dostupnost, odmor/pauza), promjena statusa vozača (posada, sam), navesti vrijeme promjene vozača;

- lokacija gdje radni dan počinje i gdje se završava (datum i vrijeme dolaska, dolazak ili odlazak, vrijednost kilometraže);

- podaci o događajima i greškama (vrijeme koje se preklapa, pokušaj kršenja bezbjednosti, prekid u snabdijevanju strujom, greške sa karticom itd.);

- podaci o kontrolnim aktivnostima (datum i vrijeme kontrole, broj kontrolne kartice i država koja ju je izdala, vrsta kontrole: ekran, štampanje, preuzimanje; period preuzimanja, broj registracije i država gdje je registrovano vozilo koje se provjerava).

Jedinica u vozilu evidentira podatke o opremi za identifikaciju: - podatke o jedinici koja se nalazi u vozilu (ime i adresa

proizvođača, serijski broj, broj pod kojim je odobrena itd.);- identifikacioni znak pokretnog senzora (ime proizvođača,

dio, serija, broj pod kojim je odobrena itd.);- bezbjednosne elemente (evropski, država, član i certifikat o

opremi).

Prilikom svakog ciklusa ubacivanja i izbacivanja kartice u ure-đaj, kartice vozača ili kartice u radionici za popravku, upisuju se:

Digitalni tahografi su uređaji koji se ugrađuju u drumska vozila i služe za automatski ili poluautomatski prikaz zapisa podataka o kretanju vozila i ponašanju njihovih vozača. Digitalni tahograf umjesto analognog zapisa na papirne tahografske listiće koristi digitalni zapis na memorijskoj kartici, koja glasi na vozača.

DIGITALNI TAHOGRAF– crna kutija za kamione i autobuse

Kod digitalnog tahografa vrijeme vožnje se evidentira čim vozilo počne da se kreće, čak i ako kartica vozača nije ubačena u jedinicu u vozilu.( )


>>>

- ime i prezime vlasnika kartice, broj kartice, podaci i vrijeme ubacivanja, vrijeme izbacivanja kartice;

- podaci o aktivnosti vozača (vožnja, dostupnost, rad, odmor, status vozača (posada/sam);

- lokacija gdje dnevni posao počinje i/ili završava, broj kartice vozača, datum i vrijeme unošenja, vrsta unošenja (početak ili kraj), država ili region odakle se kreće ili završava vožnja i kilometraža;

- podaci o kilometraži svaki dan u ponoć; - detaljni podaci o brzini: tokom posljednja 24 sata (svake

sekunde);- dešavanja i greške (greške sa karticom, prekoračenje brzine,

prekid u napajanju strujom, greške sa karticom ili prilikom snimanja, itd.);

- podaci o podešavanju, parametri vozila (veličina, podešava-nje ograničenja brzine), datum i vrijeme pet najnovijih pode-šavanja, sa podacima o radionici koja je obavila podešavanja;

- vrijeme podešavanja podataka, pet vremenski najvećih pode-šavanja, sa podacima o radionici koja je obavila podešavanja;

- podaci o kontrolisanju aktivnosti, datum i vrijeme kontrole, vrsta kontrole, broj kontrolne kartice i država koja ju je izdala, ime kompanije i adresa;

- podaci o blokiranju podataka, datum i vrijeme blokiranja i puštanja podataka, broj kartice prevoznika i država koja ju je izdala, ime i adresa kompanije;

- preuzimanja podataka o aktivnostima, datum i vrijeme skidanja podataka, broj kartice prevoznika ili radionice, država koja ju je izdala, ime prevoznika ili radionice.

Prevoznik može da dođe do informacija na sljedeće načine: osiguranim preuzimanjem podataka koje je evidentirala jedi-nica u vozilu, a taj postupak može da obavi kartica prevoznika provjerom štampanih podataka ili preko podataka sa ekrana jedinice u vozilu; preko vozača koji rade za prevoznika: prema AETR, kao i odredbi Regulative (EC) broj 561/2006, prevoznik treba da organizuje vožnju tako da se prilagođava bitnim od-redbama ovog dogovora.

Prevoznik bi, također, trebao redovno da provjerava da li se prilagođavanja poštuju. Ako se primijeti kršenje, prevoznik treba da provodi neophodne mjere da spriječi buduća kršenja. Do informacija sa tahografa može se doći provjerom štampa-nih podataka, dostupni su u svako vrijeme i preko ekrana (dis-pleja). Karakteristike ekrana su da pokazuje najviše dva reda, sadrži simbole visine 5 mm i širine 3,5 mm i navodi podatke istim redom kao i štampani podaci.

Pregled osnovnih piktograma:

Odobreni tipovi tahografa


Prvi seminar o profesionalnom osposobljavanju osoblja u administraciji održan je od 14. do 17. 4. 2011. godine, a učešće na seminaru je uzelo više od 40 polaznika. Dru-

gom seminaru je prisustvovao 71 učesnik, a održan je u perio-du od 5. do 8. 5. 2011. godine. Seminari u oba termina su odr-žani u hotelu Horizont u Baškoj Vodi. Ovogodišnji predavači su bili prof. dr. Asad Nuhanović, prof. dr. Hanka Vajzović, prof. dr. Besim Spahić, dr. Jagoda Nedić, mr. Branka Maurović, mr. Jasmina Čelebić, Amela Radan i Željko Sedlar. Institut za edukaciju VTK BiH se i ovom prilikom srdačno zahvaljuje BH Poštama i firmi Everet što su prepoznali značaj i važnost profe-sionalnog osposobljavanja osoblja u administraciji te kao spon-zori podržali organizaciju svečane večere i tombole. Da se radi o kvalitetnom projektu, potvrđuju i izjave nekih od učesnika seminara.

Adil Hamzić, Vlada Distrikta Brčko“Treći put dolazim. Sve je za čistu desetku, pogotovo predavači i teme. Također bih pohvalio organizaciju i smještaj. Dosta stvari je primjenjivo u svakodnevnom poslu. Uz odobrenje nadređe-nih, doći ću opet.“

Dževka Poturak, Centralna banka Bosne i Hercegovine“Predavanja su bila odlična, kao i cijela organizacija. Peti put učestvujem u sklopu seminara Škole poslovne administracije i nadam se da ću doći opet. Seminari su za mene od velike koristi u svakodnevnom poslu.“

Rasema Muhić, Arhiv Bosne i Hercegovine“Deset godina učestvujem na seminarima ovog tipa. Organiza-cija je uvijek na nivou jer iskreno, da nismo zadovoljni, ne bismo dolazili. Predavanja mi puno znače i sigurno su doprinijela mom radnom iskustvu. Bilo mi je zadovoljstvo prisustvovati i sve dok bude seminara ovog tipa u organizaciji ECOS-a, ja ću na njima učestvovati.“

Edina Kuljuh, ASA Auto“Četvrti put sam ovdje. Ovaj smještaj je vanserijski, a predavanja su fantastična. Što se tiče organizacije, ona je, kao i uvijek, feno-menalna.“

ECOS >>> Škola poslovne administracije

U okviru Škole poslovne administracije u Baškim Vodama u aprilu i maju održani su seminari o temi “Profesionalno osposobljavanje osoblja u administraciji“. Nakon završene serije od tri seminara učesnici dobivaju certifikat koji je utemeljen na Zakonu o Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Profesionalno osposobljavanje osoblja u administraciji

Piše: Mirza Konjo


Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH (ECOS) u 2011. i 2012. godini planira realizirati projekat pod nazi-vnom “Daj ideju – postani poduzetnica“.“Ponukan uspješnom implementacijom projekta ‘Socijalna,

poduzetnička i e-inkluzija žena +40’ koji je Institut za eduka-ciju realizirao sa Federalnim zavodom za zapošljavanje i uz po-dršku Fondacije za socijalno uključivanje u BiH, kandidiran je novi projekat ‘Daj ideju – postani poduzetnica’“ – kazala je na konferenciji za novinare u VTK BiH direktorica ECOS-a Almira Huseinović.

Novi projekat, prema njenim riječima, ima cilj povećati kompetentnost na tržištu rada nezaposlenih žena putem ospo-sobljavanja za aktivno traženje posla samozapošljavanjem i

ECOS >>>

uključivanjem u informaciono društvo. Direktorica ECOS-a je dodala da je u okviru projekta planirana Škola malog biznisa radi poboljšanja kompetencije iz oblasti vođenja samostalnog biznisa, gdje će učesnice biti potaknute da izrade biznis-plan za djelatnost koju žele da osnuju.

Posebno će biti motivirane time što će realizacija dva najus-pješnija biznis-plana biti finansirana sa 10.000 KM i asistenci-jom u prva tri mjeseca. Sljedeća obuka koju će proći sve uče-snice projekta je ECDL škola računara, jer je informatička pis-menost neophodna svakoj budućoj poduzetnici, ali i svakoj osobi koja traži posao.

ECOS kandidirao projekat“Daj ideju – postani poduzetnica“

>>>

- 14. do 21. 5. 2011. – 78. Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu

- 16. 5. 2011. – treći sastanak Evropskog poslovnog kluba

- 17. 5. 2011. – seminar za ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001, HACCP and FSC+CoC u Sarajevu

- 18. 5. 2011. – seminar za CE označavanje i direktive EU u Sarajevu

- 23. 5. 2011. – radionica “Pisanje projektnih prijedloga za IPA programe prekogranične suradnje“ u Mostaru

- 25. 5. 2011. – radionica “Pisanje projektnih prijedloga za IPA programe prekogranične suradnje“ u Tuzli

- 30. 5. do 1. 6. 2011. – bespalatan seminar ISO 22000 Sistemi upravljanja sigurnošću hrane

- 2. 6. 2011. – seminar za ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001, HACCP and FSC+CoC u Banjoj Luci

- 3. 6. 2011. – seminar za CE označavanje i direktive EU Banjoj Luci

- 6. 6. 2011. – seminar za CE označavanje i direktive EU u Tuzli

- 7. 6. 2011. – radionica “Pisanje projektnih prijedloga za IPA programe prekogranične suradnje“ u Banjoj Luci

Više informacija nawww.komorabih.ba

www.ecos.bawww.een.ba

www.bhepa.ba

NAJAVE AKTIVNOSTI


TEMA >>>



TURIZAM >>>

Razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija da-nas prisiljava kompanije da nalaze nove načine da pro-širuju tržišta, da privlače i zadržavaju kupce tako što

prilagođavaju proizvode i usluge prema njihovim potrebama i da restrukturiraju svoju poslovnu strategiju da bi stekle konku-rentsku prednost. To utiče na svaki aspekt poslovanja jer mijenja interne procese kao i eksterne odnose i modifikuje i restruktu-rira čitave sektore ekonomije, kao što je npr. turizam. Internet, a naročito web, jedan je od glavnih pokretača tih novih zbiva-nja tako što obezbjeđuje nova moćna sredstva i mogućnosti poslovanja. On je savršena platforma na kojoj industrija puto-vanja i turizma može pružiti informacije o svojim proizvodima kupcima širom svijeta, na direktan način, uz minimalne tro-škove i u najkraćem mogućem vremenu. Hiper-konkurentne industrije, kao što je turizam, odlikuju se brzim tehnološkim promjenama, relativno lakim ulaskom i izlaskom, nesigurnom potražnjom potrošača i kratkim periodima konkurentske pred-nosti. Intenzitet konkurencije u takvim industrijama zahtijeva

Piše: dr. sc Almir Peštek

U 21. vijeku industrija turizma je pod snažnim utjecajem rasta informacijskih tehnologija, a posebno interneta, što utiče na promjenu marketinških strategija turističkih kompanija. Internet i druge informacijske i komunikacijske tehnologije stvorili su nove interesantne i inovativne načine za pružanje vrijednosti kupcima. E-marketing je tradicionalni marketing u kome se koristi informaciona tehnologija, ali uz određene izmjene. Internet i druge tehnologije ne mijenjaju fundamentalne principe u marketingu, nego utiču na tradicionalni marketing na tri načina. Prvo, oni povećavaju efikasnost kod uobičajenih marketinških funkcija (oglašavanje, istraživanje, itd). Drugo, tehnologijom e-marketinga transformišu se mnoge marketinške strategije, odnosno način dolaska do kupaca i marketinške komunikacije i prodaje. Treće, ona je temeljno izmijenila ponašanje potrošača premještanjem moći s kompanija na kupce.

brzu i pravovremenu isporuku inovativnih rješenja, a digitalne mreže mogu opsluživati, omogućavati i usavršavati taj proces. Turizam je bio među prvima koji su prihvatili internet revolu-ciju i danas je ogromna većina turističkih preduzeća u velikoj mjeri digitalizirala svoje poslovne procese. Mnoštvo studija ot-kriva da su promjene u industriji turizma dramatične i brze i da utiču, ne samo na kanale distribucije putovanja, nego i na to koji pružalac turističkih usluga može efektivno privući kupce putem tog kanala i efektivno se s njima povezati.

Zahvaljujući dinamičnoj on-line potražnji i brzim promje-nama ponašanja potrošača, internet stvara potpuno novo kon-kurentsko okruženje. Konkurentska dinamika koju stvara in-ternet dovodi do dramatičnih pomaka u strateškoj poziciji sva-kog igrača u cijeloj turističkoj industriji.

Koji su osnovni uticaji upotrebe internetana turističku industriju?

Internet pruža mnogo informacija koje su dostupne po niskoj cijeni, o cijenama, proizvodima i prilikama. Efikasnost interne-ta povećala je porast broja “infomediaries” koji nude lakši pri-stup informacijama, stvaranje “shopbots” koji porede cijene ili biraju stranice prema različitim kriterijima izbora. Turističko poslovanje putem interneta u cijelom svijetu je u porastu. Na

E-marketing u turizmu


>>>

internet aktivnosti u turizmu otpada 30% aktivnosti u turizmu u SAD-a, 7% u Francuskoj, dok se do 50% transakcija obavlje-nih u e-trgovini odnosi na turizam.

Prodaja putnih i turističkih usluga on-line uvjerljivo je po-stala vodeći B2C sektor na internetu. Hotelijeri u SAD-u gene-rišu oko 60% prodaje putem svojih internet stranica. Prema Eu-rostatu, najpopularnija kategorija proizvoda i usluga koji su kupljeni on-line u EU-27 su putovanja i odmor (14% svih ku-povina). Prema Global Travelu, 61% kupaca turističkih aran-žmana konsultuje on-line alate za pretraživanje prije kupovine aranžmana, bilo on-line ili off-line. Zahvaljujući alatima za pre-traživanje, potrošači mogu upoređivati opcije putovanja i steći opštu sliku o ponudi. Ustvari, mogućnost poređenja destinaci-ja, hotela, lokacija i drugog postaje značajnija nego sama cijena putovanja.

Organizacije u primjeni e-marketinga prolaze kroz nekoli-ko faza evolucije. Web stranice većine organizacija evoluiraju od rane faze, stranica za jednosmjernu komunikaciju koje se ponekad nazivaju brošura-vezom (jer nabrajaju proizvode i ci-jene) do dvosmjernih koje mogu komunicirati sa kupcima pu-tem prodajnih transakcija i dvosmjerne komunikacije, bilo da se radi o prodaji, e-mailovima, diskusijama ili automatiziranoj interakciji. Danas se tu dodaje i Web 2.0 (društvene mreže i ko-laborativne mogućnosti). Internet stranica tada može evoluira-ti i dalje, u sistem e-poslovanja, gdje je internet samo čvorište svih procesa.

Ekonomski fakultet u Sarajevu objavio knjigu “E-marketing u turizmu“

Almir Peštek je profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Autor je knjige “E-marketing u turizmu“, koju je u aprilu 2011. godine objavila Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Knjiga obrađuje teoriju i uspješnu praksu e-marketinga u turizmu, odnosno primjenu informacionih i komunikacionih tehnologija u marketingu turističkih kompanija.

Knjiga je nastala na bazi istraživačkog rada autora za potrebe izrade doktorske disertacije i ukazuje da je e-marketing prepoznat kao strateški marketinški alat domaćih turističkih kompanija, ali da ipak postoji dosta prostora za unapređenje internih kapaciteta kompanija u smislu kreiranja preduslova i strateškog okvira za adekvatnu primjenu e-marketinških alata. Osim studentima dodiplomskog i postdiplomskog studija iz oblasti marketinga i turizma, knjiga “E-marketing u turizmu“ je namijenjena i stručnjacima iz poslovne prakse.

Teorija i praksa

Mnoge kompanije danas u razvoju e-marketing strategija grije-še jer odmah idu na razvoj taktičkih e-alata, a da prvo ne usa-glase jasno definisane ciljeve i efikasnu strategiju. Teorija i pra-ksa pokazuju da su osnovni preduslovi za korištenje e-marke-tinga u kompaniji:

- Postojanje jasno definisane strategije na nivou kompanije;- Postojanje marketinške službe u kompaniji;- Dominacija marketinške službe u razvoju, implementaciji i

praćenju rezultata e-marketinga;- Postojanje baza podataka i izgradnja veza sa kupcem.

Web site je, dakle, samo taktički alat, ali za njegovu uspješnu primjenu potrebna je strategija. Web site nije cilj sam po sebi, nego jedno od sredstava za ostvarenje cilja. Postoji tendencija da kompanije imaju stranicu sa mnoštvom informacija, čiji je veći dio loše organizovan, zastario ili netačan. Stavovi o inter-net stranicama često ostaju negdje u domeni oglašavanja i tu-rističke kompanije ne uspijevaju ostvariti koristi, kao što su po-većani obimi prodaje i unaprijeđena reputacija. Dobar dizajn weba mora zadovoljiti potrebe kupca za informacijama i mogu-ćnostima transakcija. Efektivni web siteovi zahtijevaju kontinu-irano ocjenjivanje, pažljiv menadžment i česte izmjene, kao i inovacije.

Očekivane karakteristike turističkih web siteova koje vode ponovnoj posjeti

E-marketing (ne)poznanica za bh. turizam

Može se reći da se Bosna i Hercegovina nalazi tek na početku procesa transformacije poslovanja, koji su mnoge razvijene zemlje već davno počele. Međutim, ukoliko se bude više radilo na razvoju pretpostavki makrookruženja i integraciji turističke industrije, Bosna i Hercegovina može lako uhvatiti priključak i unaprijediti svoju poziciju. U velikom broju slučajeva, primje-na e-marketing strategija turističkih kompanija u BiH je na po-četnom nivou – putem informacionih stranica i korištenja e-maila, sa odsustvom transakcijskih sistema, povezivanja front--officea i back-officea i korištenja Web 2.0 tehnologija. Ono što je poseban problem je da kompanije u BiH u velikom broju slučajeva koriste neplanski, ad-hoc pristup, bez jasno definisa-ne strategije, što je nespojivo sa savremenom marketinškom praksom.

Izvor: Burst Media

ECOS >>>



BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Kretanje cijena od 8. 4. do 6. 5. 2011.

Za početak maja većina domaćih preduzeća je očekivala mogući rast cijena kada je u pitanju armaturno željezo, međutim, očekivana poskupljenja su izostala. Vodeći

proizvođač armaturnog željeza, Mital Steal iz Zenice, još uvijek se nije oglasio sa novim cijenama svojih proizvoda, tako da se armaturna mreža i dalje nudi po cijeni od 1.115,00 KM/t + PDV, a betonsko gvožđe od 998,00 do 1.028,00 KM/t + PDV.

Cijene cementa, kako domaćih tako i inostranih proizvo-đača, u prethodnom periodu nisu imale značajnije promjene. Tako sada imamo na tržištu ponudu Fabrike cementa Lukavac za kvalitet PC 450 po cijeni od 179,48 KM/t + PDV, dok se ce-ment istog kvaliteta Tvornice cementa Kakanj nudi po 171,00 KM/t + PDV.

Opekarski proizvodi, takođe, imaju nepromijenjene cijene, a najpovoljnija ponuda za blok 25x19x19 iznosi 0,49 KM/kom + PDV, proizvođača Fop Lopare.

Domaće pilane, kad se radi o rezanoj građi koja se koristi u građevinarstvu, zadržavaju uglavnom iste cijene iz pretho-dnog perioda. Iako imaju veće količine lagerovane robe, slaba potražnja i nepromijenjena nabavna cijena sirovine u šumari-jama, dovele su proizvođače u ovakvu situaciju, gdje je nemogu-će rezanu građu ponuditi po nižim cijenama, te se stvaraju za-lihe. Prerađivači drveta se i dalje orijentišu prema izvoznim tr-žištima, prije svega tržištima Srbije, Hrvatske i Slovenije, gdje još uvijek kvalitet ove robe nalazi kupca.

Građevinski radovi su se u prethodnom periodu intenzivirali, ali ne u onom obimu kakav se inače očekuje u jeku sezone. U proteklom periodu cijene se nisu bitnije mijenjale, a za sada nema ni novih najava vezano za poskupljenje, kao ni za sniženje građevinskih roba.

Teška situacija za građevinare


Najjači rast cijene je bio krajem aprila, početkom maja, kada je cijena vještački suvog kukuruza u Hrvatskoj porasla na 218,00 eura/t, a na tržištu Srbije čak na

225,00 eura/t. U Mađarskoj je cijena, takođe, imala značajan po-rast i kretala se od 230,00 do 233,00 eura/t. Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju prirodno suv kukuruz koji se i najviše uvozio u prethodnom periodu sa tržišta Srbije. Njegova cijena je značajno porasla i cijene su se početkom maja uglavnom kretale od 215,00 do 220,00 eura/t. Međutim, već krajem prve sedmice maja u Srbiji dolazi do pada cijene kukuruza, pa se sredinom maja vještački suv kukuruz iz Srbije nudio po cijeni od 212,00 eura/t, dok je cijena prirodno suvog kukuruza od 207,00 do 212,00 eura/t, što je i pad cijene za 10,00 eura/t. Za razliku od Sr-bije, cijena kukuruza u Hrvatskoj je ovih dana u značajnom po-rastu. Cijena na domaćem tržištu je bila prilično stabilna i tokom mjeseca se kretala od 0,43 do 0,50 KM/kg + PDV.

600 KM za tonu pšenice

Za razliku od kukuruza, tokom proteklog mjeseca cijena pšenice je pala za dodatnih 10,00 eura/t. Najniža nuđena cijena sa tržišta Mađarske je iznosila 260,00 eura/t za pšenicu standardnog kva-liteta. Cijene takve pšenice su se uglavnom kretale do 285,00 eu-ra/t, dok se visokokvalitetna pšenica, tzv. poboljšivač, nudila po cijenama od 290,00 do 310,00 eura/t. Nuđene cijene pšenice sa tržišta Hrvatske su se kretale od 270,00 do 300,00 eura/t, zavisno od kvaliteta. Sa hrvatskog tržišta je nuđena i pšenica francuskog porijekla po cijenama od 275,00 do 293,00 eura/t. Cijena pšenice na bh. tržištu se kretala od 600,00 do 660,00 KM/t + PDV, zavi-sno od kvaliteta. Cijena ječma se malo stabilizovala. Uvozne po-nude su se kretale od 178,00 do 250,00 eura/t, zavisno od klase ječma i svakako tržišta sa kojeg se nudi. Ječam se na naše tržište najviše uvozio iz Hrvatske, gdje je najniža nuđena cijena iznosila 210,00 eura/t. Cijena ječma je na domaćem tržištu u padu i kre-tala se od 0,43 do 0,53 KM/kg + PDV.

Nestašica zobi

Ponude zobi sa inostranih tržišta skoro da i nema, nestašica je sve prisutnija, a nuđene cijene na domaćem tržištu su se kretale od 0,54 do 0,63 KM/kg + PDV.

Sojina sačma je, zavisno od tržišta i proteinske vrijednosti, nuđena od 330,00 do 360,00 eura/t, dok je najniža nuđena cijena na domaćem tržištu iznosila 0,70 KM/kg + PDV.

Cijena suncokretove sačme iz Srbije je blago pala i kretala se od 218,00 do 225,00 eura/t, dok se cijena na domaćem tržištu kretala od 0,43 do 0,51 KM/kg + PDV, zavisno od porijekla i proteinske vrijednosti.


Cijena kukuruza je tokom proteklog mjeseca bila u konstantnom porastu, dok je cijena pšenice pala za dodatnih 10 eura po toni. Sve prisutnija nestašica zobi.

Cijena kukuruza raste, a pšenice pada


Budući da cijena pšenice bilježi pad, moglo se i očekivati da i cijene brašna budu korigovane. Domaći mlinovi su izašli sa novom prodajnom cijenom nižom od 0,2 KM/kg,

dok su uvoznici nudili T-500 po cijeni od 0,752 KM/kg + PDV. Ponuda brašna iz Srbije kod pojedinih izvoznika pala je u pro-sjeku za 3 % u odnosu na prošli mjesec te se T-500 kreće od 360,00 do 420,00 eura/t, T-400 420,00 do 499,00 eura/t, a T-850 300,00 do 360,00 eura/t.

Obogaćena ponuda ulja

Uvoz dugo očekivanog ulja Floriol Duet, koji se proizvodi od mješavine suncokreta i uljane repice, krenuo je početkom pro-šlog mjeseca. U domaćim veleprodajama nudi se od 2,22 do 2,33 KM/l + PDV. Cijene suncokretovog Floriol ulja na doma-ćem tržištu je pala za oko 2,9 % i prodavalo se od 2,28 do 2,48 KM/l + PDV, a Floriol Familly, Plus i Duet za oko 3,5 % i kreta-li su se od 2,223 do 2,41 KM/l + PDV. Inače je fabrika Floriol ulja pokrenula akciju za ulja Plus, Familly i Duet i ponudila iz-voznu cijenu od 1,125 eura/l, dok je Floriol suncokret 1,16 eu-ra/l. Izvozna ponuda ulja iz Srbije se kreće od 1,13 do 1,15 eu-ra/l u zavisnosti od proizvođača. Kod Bimalovih ulja cijena je za sada ne promijenjena i kreće se od 2,28 do 2,40 KM/l + PDV.

Šećer iz Alžira

Na našem tržištu se početkom prošlog mjeseca najviše trgovalo domaćim šećerom čija je cijena iznosila 1,45 KM/kg + PDV, a sredinom mjeseca cijena je pala za oko 2 % i iznosila 1,41 KM//kg + PDV. Cijena šećera je na domaćem tržištu dodatno pala još za 0,02 KM/kg te se njegova prodajna cijena trenutno kre-će od 1,39 do 1,41 KM/kg + PDV. Na tržištu BiH se pojavila ponuda alžirskog šećera, proizvedenog od šećerne trske, po ci-jeni od 1,367 KM/kg + PDV. Brazilskog šećera ima u velepro-dajama, ali mu cijena nije konkurentna alžirskom šećeru i pro-daje se od 1,41 do 1,44 KM/kg + PDV.


Srbija izmijenila odluku o izvozu brašna

Otkako je Vlada Srbije početkom prošlog mjeseca donijela izmijenjenu odluku o izvozu brašna, izvoz nije krenuo onako kako su očekivali uvoznici. Izvoz je bio dozvoljen samo proizvodnim mlinovima, međutim, u međuvremenu je i to izmijenjeno i izvoz je dozvoljen i trgovcima brašna.

Kretanje cijena od 9. 4. do 9. 5. 2011.


TEMA >>>


>>>


MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Dobro ste primijetili! Da sam naslov izrazio drugačije, recimo: Kako identificirati vaše kupce, vjerovatno bi zanimanje začitanje bilo smanjeno. Psihološki učinak je u tome što se želi doznati kakvo je mišljenje kupaca prema nama. Sam naslov privuče pažnju čitaoca i njegova moć postaje još veća ukoliko je brzo razumljiv i istovremeno zanimljiv.

Kako vas kupci identificiraju?


>>>

Svako od vaših kupaca ima svoj značaj. Isto tako ga imate i sa-mi. Koliko ga u praksi koristite, ovisi od količine razumijeva-nja. Kada je riječ o proizvodima, taj značaj je dodatno važan jer u svakodnevnoj prodajnoj praksi njime se čini velika šteta iz niza razloga. Jedan od glavnih je da se kupce premalo identifi-cira prije početka saradnje. Posebno u veleprodaji, odnosno proizvodnji. Često se dogodi da se sa proizvodom želi uključiti u prodajnu saradnju sa nekim od velikih prodajnih sistema, ali uslovi u pregovorima ponekad prelaze mogućnosti ponuđača, što može dovesti do nepredvidljivih posljedica.

Pojedini ponuđači uvjereni su da, ukoliko se uspiju uključi-ti u sam sistem s jednim proizvodom, moglo bi to otvoriti put i drugima. To bi imalo veći doprinos i nove mogućnosti za ra-zvoj prodaje. Svakako je to dobro, često i učinkovito, ali činje-nica može biti i drugačija. Značaj takvog kupca potrebno je ra-zmotriti prije započetog razgovora, zato je važno ustanoviti du-goročne mogućnosti saradnje. Premalo je opredijeliti se isklju-čivo na interes, odnosno preuzimati veliki rizik zbog ulaska u sistem. Značaj vašeg kupca je dobro prepoznati u cjelini, od ka-rakteristika uslova koji se od strane sistema postavljaju, do ka-rakteristika njihovog pristupa prema krajnjim kupcima. Kakav je njihov odnos prema proizvodima i načinima pristupa njiho-vim korisnicima i kakav je odnos prema ostalim segmentima kao što su naplaćivanje, politika prodaje, djelovanje marketinga...

U direktnoj prodaji krajnjim kupcima spomenuto djeluje malo drugačije. Potrebe su vezane ne emocionalnost pristupa. Što jači je znači emocionalni nivo samog pristupa, lakše kupci razumiju koristi proizvoda ili usluge. Da biste u tome bili us-pješni, morate biti stručnjak u dva ključna segmenta: u komu-niciranju i poznavanju proizvoda. Prvo se postigne ispitiva-njem osobe kojom se komunicira sa razlogom proučavanja po-treba. Drugo sa zalaganjem u poznavanje proizvoda i njihovog učinka.

Ukoliko se vratimo na veleprodajne procese, želim napo-menuti da se često u praksi primijeti kada ponuđači u toku pre-govora nisu najbolje upoznati sa karakteristikama proizvoda koje prodaju. Takvi razgovori često navode na interese ponu-

đača ili kupaca, a manje na osnove koje kao posljedica takve interese stvaraju. Puno više se razgovara o cijenama, njihovoj razlici kojima se stvara interes i manje o uzrocima za kupovi-nu. Uzroke za kupovinu je potrebno oprezno opredijeliti i u praksi upotrijebiti. Da bi se to činilo, najprije je potrebno dobro znanje, zatim poznavanje kako opredijeliti osjećaje sa razumije-vanjem.

Otpor prema kupovini

Često prevladava mišljenje da se kupci za kupovinu proizvoda ne odlučuju zbog njihove vrijednosti, koja se ocjenjuje ili uspo-ređuje cijenom. To zvuči nekako normalno i potpuno razu-mljivo. U realnosti se kupci opiru kupovini kada se premalo utiče na njihovu emocionalnost. Da biste u tome bili uspješni, važno je pravilno saopćiti prednosti razumijevanja. Recimo, profili za izradu prozora ili vrata mogu biti od različitih mate-rijala, aluminija, plastike, drvenih struktura i drugo. Kako biste mogli emocionalno i razumski proizvod, recimo od plastike, vezati za kupca ukoliko biste ga željeli prodati?

U prodajnim primjerima takvog značaja se kupcima naj-češće ponude karakteristike proizvoda, kojima se opisuje broj ili vrsta zračnih komora u profilima, njihova trajnost, sigurnost i razlike između cijene i dobivene koristi. Emocionalno uticati na kupca bi bilo razumljivo ukoliko bi se koristi proizvoda di-stancirale od njihovih karakteristika. Recimo, sa upotrebom određenog profila možete godišnje da uštedite 1.000 KM. Zbog kvalitetnog ugrađivanja i nepropusnosti hladnog zraka zimi možete na grijanju, ukoliko imate kuću, uštedjeti 1.000 KM go-dišnje. To je način kojim se otvaraju emocionalni razlozi za stvaranje uzroka kupovine.

Kao što ste primijetili, kontekst prodaje u potpunosti se di-stancira od opisivanja karakteristika proizvoda. U isti kontekst mogli biste uključiti i dodatne segmente, kao na primjer: brzo i učinkovito ugrađivanje ili šta nova tehnološka razvijenost pro-izvoda omogućuje.

Smanjenje brige kupaca vezano za štednju dovodi razumi-jevanje kupaca u prihvaćanje odluke za kupovinu kada se real-no utemeljuju prednosti ponude. Opisivanje mora biti konkret-no u realnim brojkama i provjerenim rezultatima.

Piše: Evgen Gec

Potrebe su vezane za emocionalnost pristupa. Što jači je emocionalni nivo samog pristupa, lakše kupci razumiju koristi proizvoda ili usluge. Da biste u tome bili uspješni, morate biti stručnjak u dva ključna segmenta: u komuniciranju i poznavanju proizvoda.( )

Documents

infoKOM _MAJ_2011.indd