infoKOM _APRIL_16.indd

InfoKOMBroj 16April 2009.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Urednički kolegij:Tarik ĐođićZdravko MarinkovićAnte OstojićAlmira Huseinović

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Lektor:Loris Zubanović

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Almira HuseinovićT: +387 61 381-603F: +397 33 214-292E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

prema posljednjim statističkim podaci-ma stopa nezaposlenosti u Bosni i Herce-govini iznosi 43 procenta i prema procje-nama stručnjaka ima tendenciju rasta, te je jedna od najvećih u Evropi. Ekonom-ski eksperti upozoravaju na ozbiljnu mo-gućnost pogoršanja situacije u naredne dvije godine, kada će se prema njihovim predviđanjima svjetska recesija obrušiti na cijeli region. Primjera radi, samo u po-sljednja dva mjeseca, u komentaru ame-ričke agencije Associated Press, posao u našoj zemlji je izgubilo šest i po hiljada

ljudi. Iako se u okviru ukupnog broja nezaposlenih nalaze i oni koji su uklju-čeni u djelatnosti sive ekonomije, isti izvor navodi da je stopa nezaposlenosti kod nas tri puta veća nego u Sjedinjenim Američkim Državama.

Svjetska banka u svom izvještaju za 2008. godinu ne daje nimalo optimističnu sliku ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, te pose-bno ukazuje na sve veći rast stope nezaposlenosti, smanjenje izvoza kao i smanjenje dotoka novca od strane članova porodica iz inostran-stva. U istom izvještaju predviđa se i drastičan pad stope ekonom-skog rasta bosanskohercegovačke privrede, te pad društvenog bruto proizvoda od 70 procenata, pa čak i više.

Dakle, dijagnoza je jasno uspostavljena, ima li prave terapije?

I dok građani ove zemlje čekaju energičniju reakciju državnih institu-cija koje su zadužene za kreiranje ekonomske politike u državi, brojne porodice žive na rubu gole egzistencije. Za brojne kategorije stanovni-štva život postaje sve teže podnošljiv zbog skupoće te ne iznenađuje potreba za otvaranjem trgovina sa osnovnim prehrambenim artikli-ma po nižim cijenama u Bosni i Hercegovini, za najugoženije dijelove populacije.

I u ovom izdanju poslovnog magazina InfoKom posvećena je značajna pa-žnja osvjetljavanju potrebe za formuliranjem strategije borbe protiv nara-stajuće ekonomske krize. To je bila i tema posebnog sastanka Vijeća ekspe-rata za ekonomski razvoj i sistem Vanjskotrgovinske komore BiH. Ono što treba istaći, jeste ohrabrujuća činjenica da je nakon ovog sastanka došlo do buđenja s(a)vijesti mnogih političkih činilaca, koji su se putem medija počeli obraćati javnosti i iskazivati zainteresiranost i zabrinutost zbog postojeće situacije. Istaknuta je potreba za djelovanjem i to je dobar znak, ali građani čekaju konkretne mjere i konkretne rezultate.

U ime uredničkog kolegija

Almira Huseinović

4 BH POSLOVNE VIJESTI

8 SVIJET

12 Umijesto u maju ZEPS Intermetal u oktobru

13 U porastu broj kompanija koje se bave uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja

14 POSLOVNI FORUM BIH - LIBIJA

14 Prvi susret špeditera i prijevoznika u cestovnom prijevozu

15 Skroman nastup bh. firmi na istambulskoj Automehanici

16 INTERVJU: Mario Derajić, direktor Fratello Trade a.d.

18 Srbija najveći strani investitor u BiH

20 Mogućnost unapređenja privredne saradnje BiH i Srbije

22 Necarinske barijere podrivaju Sporazum CEFTA

25 Vijeće ministara BiH predložilo novi zakon o akcizama

SADRŽAJ

InfoKOM - Broj 16 - april 2009. � 3

27 Namet na vilajet

28 Postojeće mjere su samo gašenje požara

31 Otkud i zašto lihvarstvo u bankarstvu BiH

34 EICC: Eureka

35 INTERVJU: Jan Braathu, ambasador Kraljevine Norveške u BiH

38 Promjenljivo raspoloženje na SASE

40 BLSE: Nagovještaj proljeća na Banjalučkoj berzi

42 Isplatilo se čekati 3G mobilnu telefoniju

44 Korištenje interneta u BiH u stalnom porastu

45 Uvođenje TIR sistema u BiH

48 Intimna priča između čovjeka i jedne ideje

50 Do 2015. godine BiH će imati novih 260 km gasovoda

53 NAFTNA KOLUMNA: Obama očarao Saudijce

55 U FOKUSU: Republika Francuska

57 PRAVNA REGULATIVA: Zastara međusobnih potraživanja privrednih društava

59 Mostarski sajam

60 Mediteranski dani u znaku puteva vina

61 INFOCENTAR: Prehrana

62 INFOCENTAR: Poljoprivreda

63 Drvna industrija ostvaruje suficit

64 INFOCENTAR: Građevina

65 Kako trošiti marketinški novac?

67 Kako se obogatiti u samo četiri koraka?

4 � InfoKOM - Broj 16 - april 2009.

EP BiH u razvoj ulaže 141,5 miliona maraka

Elektroprivreda BiH (EP BiH) će ove go-dine u razvoj elektrodistributivne mreže na području Bihaća, Tuzle, Zenice, Tra-vnika, Mostara, Goražda i Sarajeva uložiti 141,5 miliona KM, što je gotovo pet puta više nego što je do sada bilo uloženo u je-dnoj godini.

„Nakon potpisivanja koncesionog ugovora za korištenje sliva Neretvice, na kojem će se graditi 15 malih hidroelektra-na, a što će obaviti domaća građevinska operetiva i proizvođači neophodne opre-me za elektrane, donijeli smo još jednu stratešku odluku čijom realizacijom će bh. kompanije dobiti značajan zamah u razvoju i zapošljavanju kapaciteta i lakše prebroditi posljedice ekonomske krize. U realizaciji kompletne investicije bit će uključena isključivo domaća građevinska i elektromontažna operativa, proizvođači kablova, pletene užadi, drvenih i beton-skih stubova, spojne i ovjesne opreme i drugih neophodnih materijala za uspje-šno ostvarenje ove antirecesijske investi-cije” - saopćeno je iz EP BiH.

Semberka ostala bez povrća

Fabrika sušenog povrća Semberka iz Janje kod Bijeljine, ugovorila je kupovi-

nu 18.000 tona sirovog povrća iz Vojvo-dine, jer nije uspjela da obezbijedi dovolj-ne količine na području Semberije. Fa-hrudin Gruhonjić, direktor ovog predu-zeća, rekao je da je u planu prerada 3.000 tona luka, 5.700 tona paprike, 500 tona začinske paprike, 3.700 tona mrkve i ne-koliko hiljada tona drugih vrsta povrća.

„Oko 80 odsto proizvodnje izvozi-mo u Hrvatsku, odnosno Podravku, a značajne kupce imamo i u Srbiji i Nje-mačkoj” - rekao je Gruhonjić.

Drvna industrija u krizi

Tvornica namještaja Konjuh Živinice pretprošle godine je ostvarila prodaju od 30 miliona KM, ali krajem 2008. po-tražnja za namještajem je opala. Razlog je ekonomska kriza, smatraju u ovoj tvornici. Kako kažu, posebno se osjeti na tržištu Srbije, Hrvatske, Crne Gore, ali i na domaćem bh. tržištu, gdje je ina-če lider u prodaji stolova i stolica. Pad prodaje u zemljama bivše Jugoslavije Konjuh je djelimično nadomjestio izla-skom na tržište Češke i Njemačke.

Mlijekoprodukt povećava proizvodne kapacitete

Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice je bogatiji za pogon za proizvodnju i pa-kovanje kiselomliječnih proizvoda, na-kon što ga je 7. marta 2009. godine, presjecanjem vrpce, u upotrebu pustio premijer RS Milorad Dodik. Nebojša

Ristić, menadžer u grupaciji Mlijeko-produkta, kazao je da se finalizacijomovog pogona očekuje povećanje proiz-vodnje fermenata za nekih 90 posto.

„Ova investicija vrijedna je oko dva miliona KM, a u nabavci mašina imali smo i značajnu pomoć resornog mini-starstva RS“ - kazao je Ristić i najavio otvaranje novih radnih mjesta.

UniCredit banka Mostar najuspješnija u BiH

Lanjski prihodi UniCredit banke Mo-star iznosili su 276 miliona KM, rasho-di 237, a dobit 30,8 miliona, dok je ukupna aktiva dosegnula vrijednost od 3,3 milijarde KM. Po kriteriju ostvare-ne dobiti, odmah iza UniCredita, nala-zi se Raiffeisen banka BiH sa 27,5 mili-ona KM profita, 350 miliona prihoda i315 miliona rashoda. Banjalučka NLB Razvojna banka poslovala je s neto do-biti od 14 miliona KM, što predstavlja rast od 1,4 posto u odnosu na 2007. godinu, dok je NLB Tuzlanska banka ostvarila 8,1 milion KM dobiti. ABS banka jedina je godinu završila s gubi-tkom, i to u iznosu od 5,9 miliona KM.

Dobit Razvojne banke FBiH 2,1 milion KM

Investiciona banka, koja je 1. jula 2008. godine prerasla u Razvojnu banku FBiH, od 1. januara do 30. juna prošle godine ostvarila je dobit od 2,1 miliona KM, što je za jedan posto više od plana, na-vodi se u izvještaju o poslovanju Banke u ovom periodu. U izvještaju koji je dio Informacije o poslovanju Investicione banke, a koji je usvojila Vlada FBiH u ulozi Skupštine Razvojne banke FBiH, navodi se da je u ovom periodu ostvaren prihod od 8,3 miliona, dok su rashodi iznosili 6,2 miliona KM. Aktiva Razvoj-ne banke FBiH iznosi 207,8 miliona KM i veća je za tri posto nego u prošloj godini. Ukupna plasirana sredstva su 169,8 miliona KM, a naplativost kredita je 96,7 posto.

BHPOSLOVNEVIJESTI


Švicarci hoće da grade elektranu na Bosni

Švicarska kompanija Ratia Energie za-interesirana je za izgradnju protočne hidrocentrale na rijeci Bosni. Svoje pla-nove predstavnici švicarske firme preni-jeli su premijeru Zeničko-dobojskog kantona Miralemu Galijaševiću. Premi-jer ZDK je istakao opredjeljenje Vlade da podrži sve investitore koji imaju kva-litetne programe i projekte za ulaganja na području kantona.

Kompanija Ratia Energie bavi se proizvodnjom i distribucijom električne energije u Švicarskoj i Italiji.

Nema direktnih posljedica krize

U RS i BiH nema direktnih posljedica svjetske finansijske krize, a domaći ban-karski sektor položio je prvi ispit, sma-tra ministar finansija RS Aleksandar Džombić. On je u Trebinju, nakon ra-dnog sastanka sa rukovodstvom i pri-vrednicima te općine rekao da globalna kriza, koja se sa finansijskog sektora preliva u realni sektor, ima uticaja i na BiH i RS, prvenstveno u metalskoj i prerađivačkoj industriji, te industriji kože, tekstila i obuće.

Upola slabiji rezultati u Arcelor Mittalu Prijedor

Rudnici Arcelor Mittala Prijedor od po-četka godine otpremili su tek polovinu od planiranih 80.000 tona koncentrata željezne rude. Transport prema željeza-rama matične kompanije Arcelor Mittal u Češkoj, Poljskoj i Rumuniji još nije po-čeo, jer su Hrvatske željeznice tražile po-većanje cijena transporta od 25 do 35 posto. Direktor preduzeća Mladen Jelača

rekao je da ovakve cijene transporta nisu prihvatljive u postojećim uslovima, jer željezare ne mogu prihvatiti povećanje cijena rude.

Japanci ulažu u bh. turizam

Nakon projekta Podveležja u Hercego-vini, Japanska agencija za međunaro-dnu saradnju namjerava ulagati i u ra-zvoj turističkih projekata u istočnoj Bo-sni kod Višegrada. Japanska agencija za međunarodnu saradnju spremna je ulo-žiti značajna sredstva u realizaciju turi-stičkog projekta - Veliki turistički krug. Čine ga vožnja popularnim ćirom usko-tračnom prugom od Šargana do Više-grada, plovidba brodom Drinom od Vi-šegrada do Bajine Bašte i vožnja auto-busima i terenskim vozilima preko pla-nine Tare do Šargana.

U junu početak projekta Tera

Realizacija strateškog projekta razvoja poljoprivrede, turizma i energije na po-dručju Livanjskog kantona - Tera, počet će u junu, rekao je Ivan Rimac, vlasnik zagrebačkog Projektantsko-građevin-skog preduzeća RIMC u Zagrebu koje je nosilac Projekta.

Rimac je podsjetio da je projekat Tera predstavljen u julu prošle godine na Međunarodnoj konferenciji o poljopri-vredi, obnovljivim izvorima energije i turizmu u njegovom rodnom selu Lišta-nima kod Livna, te da je u pripremu i iz-radu pojedinačnih projekata za Livanjski kanton do sada uložio dva miliona KM.

Brojke

10.000 turista iz 69 država svijeta posjetilo je u fe-bruaru Kanton Sarajevo, što je za 2,2 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

46 posto iznosi stopa nezaposlenosti na po-dručju Livanjskog kantona, rekao je pred-sjednik kantonalnog Udruženja nezapo-slenih Boško Šeremet.

141,5 miliona KM će ove godine uložiti Elektro-privreda BiH za razvoj distributivne mre-že na području Bihaća, Tuzle, Zenice, Travnika, Mostara, Goražda i Sarajeva.

14,5 miliona KM duguju banjalučkom Vodovo-du stanovništvo i preduzeća, rekla je port-parol ove kompanije Anđelka Vilendečić.

40 miliona KM iznosi dug Banjalučke pivare u posljednje tri godine, rekao je sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori RS Slavko Stevanović.

3 miliona maraka obezbijedila je Vlada Republike Srpske za podršku industriji kože, tekstila i obuće u tom entitetu.

4,6 miliona KM snižena je cijena preduzeća Famos Holding na javnom pozivu koji je objavila Agencija za privatizaciju KS za prodaju 56 posto državnog kapitala preduzeća.

12,4 miliona KM dobiti ostvarila je Fabrika du-hana Sarajevo u prošloj godini, kaže se u nerevidiranom finansijskom izvještaju te kompanije.

54,5 miliona eura ukupnih prihoda ostvarila je sarajevska kompanija Bosnalijek u 2008. godini, što je čak 24 posto više u odnosu na 2007. godinu, izjavio je dire-ktor Edin Arslanagić.

50,3 miliona KM je do danas Hypo Alpe Adria Bank Banja Luka plasirala građanima, privredi, poljoprivredi i jedinicama lo-kalne samouprave.

92 miliona eura čistog prihoda ostvario je u prošloj godini Merkator BiH, kazao je direktor tog preduzeća Mensud Lagumdžija.


U februaru izvoz 416, a uvoz 942 miliona KM

Bosna i Hercegovina je u februaru ostvarila robni promet sa inostranstvom u iz-nosu od 1,357 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosi oko 416 miliona KM ili 30,6 posto, a na uvoz oko 942 miliona KM ili 69,4 posto. Direktor Agencije za sta-tistiku BiH Zdenko Milinović rekao je da je pokrivenost uvoza izvozom u februa-ru iznosila 44,1 posto, a da je za dvomjesečni period ta pokrivenost bila 45,4 posto.

On je naglasio da je u prva dva mjeseca ostvaren izvoz od 801 milion KM, što je za 22,3 posto manje u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz ostvaren u vrijednosti od 1,765 milijardi KM, što je manje za 23,4 posto nego za prva dva mjeseca 2007. godine.

Milinović je na konferenciji za novinare istakao da se u februaru najviše izvo-zilo u Njemačku i Hrvatsku. U Njemačku je izvezena roba u vrijednosti od oko 71 milion KM, što je 17 posto od ukupno ostvarenog izvoza, a u Hrvatsku 65 miliona KM ili 15,5 posto od ukupnog izvoza.

Najviše se uvozilo iz Hrvatske i Srbije. Iz Hrvatske je uvezena roba u vrijednosti oko 134 miliona KM, što je 14,2 posto od ukupno ostvarenog uvoza, dok je vrije-dnost robe uvezene iz Srbije iznosila 89 miliona KM ili 9,5 posto od ukupnog uvoza.

“Najveći pad izvoza za prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isti period 2007. godine ostvaren je kod izvoza u Sloveniju u iznosu od 39,2 posto, u Italiju 24, u Srbiju 23, u Hrvatsku 22,1 i u Njemačku 10,1 posto“ - rekao je Milinović.

BiH i Libija ubuduće bez dvostrukog oporezivanja

Sporazum o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja u odnosu na po-reze na dohodak i imovinu između Libije i BiH parafiran je polovinom marta u Tripoliju. Sporazum su pa-rafirali direktor Porezne uprave Li-bije Khalifa Farag Ashur i zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović. Ovo je prvi usa-glašeni i parafirani sporazum Libije i jedne zemlje u cijelom regionu, čime se otvara velika mogućnost privredne saradnje i davanje pred-nosti bh. kompanijama u dobivanju poslova u Libiji.

U zvaničnim razgovorima domaćini su istakli da je prijateljska Libija zemlja velikih ekonomskih i privrednih mogućnosti. Trenutno u Libiji poslove, vrijedne oko milijardu dolara, izvodi više od 16 kompanija iz BiH, a zaposleno je oko 2.000 bh. građana. S obzirom na to da je Libija u velikoj ekonomskoj ekspanziji za ovu 2009. planirane su i dodatne investicije u vrijednosti oko tri milijarde dolara, što bi, po izračunima stručnjaka, otvorilo dodatnih 5.000 radnih mjesta.

Libija kao prijateljska zemlja BiH obećava da prednost za dobivanje ovih po-slova imaju bh. kompanije. Radi lakšeg dobivanja poslova i koordinacije između dvije prijateljske zemlje, libijska strana predlaže da BiH što prije otvori predstavni-štvo Vanjskotrgovinske komore u Tripoliju, saopćeno je iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

U Brčkom planirana strana ulaganja

od 262 miliona KM

U prošloj godini strane investicije u Distriktu Brčko iznosile su oko 192 miliona maraka i zahvaljujući njima posao je dobilo 577 novih radnika. Prema riječima Amre Abadžić, upo-slenice Odjela za gospodarski razvi-tak u Vladi Distrikta, najveća prošlo-godišnja strana ulaganja od oko 133 miliona KM zabilježena su u brčan-skoj Tvornici šećera i Trgovinskom centru Merkator, gdje je ukupno upo-sleno 315 novih radnika.

Planirana strana ulaganja u ovoj godini kreću se oko 262 miliona ma-raka, a nakon realizacije zacrtanih projekata posao bi trebalo dobiti 2.500 novih radnika. Kao najveći ovogodi-šnji strani projekt u Brčkom Abadži-ćeva je navela izgradnju industrijskog kompleksa Vindije vrijednog oko 140 miliona maraka, gdje bi posao dobilo 950 novih radnika. Tu su i ostale inve-sticije, kao što je druga faza projekta trgovinskog centra Merkator, s planom ulaganja od 23 miliona maraka i za-pošljavanje dodatnih 100 radnika.

Izaslanstvo Centralne banke BiH u HNB-u

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić sa saradnicima posjetio je polovinom marta Hrvatsku narodnu banku. U razgovoru s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim razmi-jenjene su informacije o aktuelnim privrednim i finansijskim kretanjima, kao i stanju bankarskog sistema u dvije države, o uticaju svjetske krize na ta kretanja, te o mjerama monetar-ne politike kojima ove banke nastoje ublažiti razmjere krize i njene poslje-dice.

Na sastanku je dogovoren i nasta-vak intenzivnije saradnje na pitanji-ma od obostranog interesa, uključu-jući razmjenu informacija o stanju u bankarskom sistemu i iskustava u ana-lizi finansijske stabilnosti i upravljanja rizicima, poticanje nastavka sukcesije u domeni finansijskog nasljeđa bivše zajedničke države i slično. Što boljoj budućoj saradnji trebalo bi doprini-jeti i zaključivanje najavljenog spora-zuma o tehničkoj saradnji i razumije-vanju, saopćeno je iz HNB-a.


Uskoro prve vjetroelektrane u BiH

Već deset godina u BiH se intenzivno is-tražuje potencijal energije vjetra, a glavna prepreka podizanju vjetroparkova u našoj zemlji su nejasna i komplicirana zakon-ska regulativa, rečeno je na stručnom skupu - Istraživanje potencijala energije vjetra u Bosni i Hercegovini, koji je odr-žan na Univerzi-tetu Džemal Bijedić u Mostaru.

“Već postoje gotovi projekti za koje su osigurana sredstava, međutim, velika

je barijera nedostajuća zakonska regulativa u oblasti obnovljivih izvora energije u BiH“ - kazao je dr. sc. Elvir Zlomušica, koordinator projekta SEEWIND, koji se finansira sredstvima Evropske komisije.

Kompanija Vjetroenergetika, koja djeluje u sklopu austrijskog koncerna Wind-kraft Sinonsfeld, odavno ima spreman 70 mili-ona eura vrijedan projekt izgradnjevjetroparka na području Podveležja, u blizini Mostara, no već četiri godine ova tvrtka pokušava ishoditi sve potrebne dozvole za početak njegove realizacije. Zlo-mušica je izrazio nadu da će sva papirologija konačno biti riješena do kraja ove go-dine, te da će se nakon toga konačno krenuti u realizaciju samog projekta. Što se tiče potencijala vjetroenergije u BiH, zbog nedovoljnog broja pokazatelja i nedo-voljnog broja mjerenja procjene se kreću od 400 do 2.000 MW.

Spomenuti vjetropark na platou Podveležja imao bi instaliranu snagu 75 MW, što je u rangu Hidroelektrane Mostar. Pored Podveležja, pogodne mikrolokacije za podizanje vjetroparkova nalaze se u Zapadnohercegovačkom i Livanjskom kanto-nu, te na području općine Nevesinje.

Novoteks - šansa u

reprogramiranju

Ukoliko dugovi trebinjskog Novoteksa budu reprogramirani, uz trenutni obim i kvalitet proizvodnje ovaj tekstilni kombinat mogao bi se oporaviti za dvije godine, smatraju u menadžmen-tu fabrike. Mogućnost reprograma duga, koji iznosi oko 18,5 miliona KM, nedavno je najavio ministar finansijaRS Aleksandar Džombić kako bi se pomoglo Novoteksu. Ovu fabriku je globalna ekonomska kriza pogodila smanjenjem narudžbi iz inostranstva zbog čega je otpušten dio radnika ko-jima je istekao ugovor na određeno.

Kao drugu varijantu za prevazila-ženje problema u Novoteksu Džombić je ponudio konverziju dugova u akcije, čime bi preduzeće prešlo u državno vlasništvo s obzirom na to da većina dugova otpada na potraživanja insti-tucija RS.

“Ukoliko nam se pruži prilika za reprogram ili čak djelimični otpis po-jedinih dugovanja, postojeća struktu-ra akcionara ne bi se mijenjala, a stvo-rili bi se i uslovi za izmirenje dugova-nja“ - objašnjava Milan Grubač, pred-sjednik Upravnog odbora Novoteksa.

Formiran konzorcij bh. građevinskih kompanija

Radi pretkvalifikacije za tender na projek-tu izgradnje autoceste Zenica - Sarajevo, dionica Drivuša - Kakanj, sekcija Bilješevo - Kakanj, formiran je konzorcij od šest bh. građevinskih kompanija, kojem je lider GP Put, članica Nexe grupe. Formi-ranje konzorcija predstavlja pokušaj da se bh. građevinska operativa ujedini radi zajedničkog nastupa na ovom i sljedećim projektima te da se zajedno pokušaju su-protstaviti posljedicama finansijske krizei konkurenciji iz inostranstva. Konzorcij zapošljava oko 3.000 radnika, a čine ga GP Put Sarajevo, Euro-asfalt Sarajevo, ŽGP Sarajevo, Hidrogradnja Sarajevo, Putovi Grude i Asfaltgradnja Visoko.

“Ovo je jedini do sada zvanično formirani domaći konzorcij koji će nastupiti u pretkvalifikaciji za dobijanje ovog posla. Cilj je da sve naše firme rade i da se uposlenaši resursi. Konzorcij je potpun, jer su u njemu firme koje rade i puteve i objektei imamo i kvalitet i reference. Dokazali smo na prethodnim dionicama autoputa da posao možemo završiti kvalitetno i na vrijeme. Pokušat ćemo iskoristiti resurse svake firme unutar Konzorcija - kamenolome, asfaltne baze, opremu željezničkihoplata, a ovako ujedinjeni možemo raditi mostove, puteve, potporne zidove“ - rekao je direktor GP Puta Admir Eminović.


IZVOZ SLOVENIJE PAO ZA ČETVRTINU

Izvoz slovenskih kompanija u januaru ove godine u odnosu na isti prošlogodi-šnji mjesec pao je za 26 posto, dok je uvoz zabilježio pad od 31,5 posto. U ja-nuaru je vrijednost izvoza dosegla 1,18, a uvoz 1,25 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 94,4 posto, obja-vio je tamošnji statistički ured. Najveći slovenski izvoznici su Revoz, Gorenje i Krka. Izvoznici su najviše 866,1 milion eura prodali u države EU ili 73,2 posto izvoza. I uvezeno je najviše iz EU – 951,2 miliona eura, odnosno 76 posto uku-pnog uvoza.

PRAZNA DRŽAVNA KASA MAKEDONIJE

Državna kasa Makedonije u januru je ostala gotovo prazana, piše skopski Dnevnik, pozivajući se na Ministarstvo finansija. Vlada je potrošila gotovo toli-ko novca, koliko je sakupila, a na raču-nu je ostalo jedva pet miliona eura. U januaru prošle godine država je raspo-lagala sa 260 miliona eura, a u ovoj go-dini planirala je i da uveća prihode za dvadesetak miliona eura. Januarski re-zultati pokazuju da vlada hitno treba da prekomponuje budžet i smanji troškove,

smatraju ekonomski stručnjaci i upozo-ravaju da je u pitanje dovedena ispata plaća iz državnog budžeta, penzija i so-cijalne pomoći.

CONTINENTAL ZATVARA FABRIKE

Njemački proizvođač dijelova za auto-mobile Continental najavio je daleko-sežnu reorganizaciju poslovanja, zbog sve snažnije krize u globalnoj automo-bilskoj industriji. Suočen s posljedica-ma drastičnog pada prodaje i proizvo-dnje automobila Continental planira ogromno smanjenje proizvodnje, zatva-ranje nekoliko fabrika i otpuštanje oko 1.900 radnika u idućih 12 mjeseci. Kom-panija će do marta 2010. ukinuti proiz-vodnju guma za kamione i autobuse u glavnoj fabrici u Hanoveru i zatvoriti fabriku guma u francuskom Klerou. Continental će srezati evropsku proiz-vodnju guma za komercijalna vozila za 27 posto, a za petinu će biti redukovana proizvodnja u fabrici u Slovačkoj.

OPORAVAK KINE SLJEDEĆE GODINE

Kineski premijer Ven Džiabao izrazio je očekivanje da će Kina i ostatak svijeta biti na putu ekonomskog oporavka slje-deće godine. Šef kineske vlade je govore-ći na konferenciji za štampu u Pekingu na kraju redovnog zasjedanja parlamen-ta, rekao da Kina ima dovoljno sredstava da dopuni ranije objavljeni paket za sti-mulisanje privrede od 585 milijardi do-lara. On je izrazio zabrinutost zbog više milijardi dolara koje je Kina pozajmila SAD-u putem kupovine obveznica ame-ričke vlade.

ČEZ KUPIO ALBANSKI OŠH

Češka energetska kompanija ČEZ gru-pa prihvatila je da plati 102 miliona eu-ra za 76 posto udjela u albanskoj nacio-nalnoj energetskoj kompaniji OŠH, či-me će praktično preuzeti vlasništvo nad tom kompanijom. Albanski ministar za energetiku Genč Rulji izjavio je da će dogovor značajno unaprijediti snabdi-jevanje električnom energijom u Alba-niji, na zadovoljstvo potrošača. Rulji je naglasio da albanski potrošači ne treba da brinu jer ove godine neće biti pove-ćanja cijena struje. ČEZ grupa pobije-dila je u septembru na međunarodnom tenderu za albansku energetsku kompa-niju.

EU UVODI CARINE NA BIODIZEL IZ SAD-A

Evropska unija uvela je antidampinške i antisubvencijske carine na uvoz biodi-zela iz SAD-a, saopćeno je iz Brisela. Američke kompanije koje izvoze biodi-zel u EU morat će plaćati dodatne anti-dampinške carine u visini do 29 posto i antisubvencijske carine u rasponu od 29 i 41 posto za početnih šest mjeseci, objavljeno je u službenom listu. Evro-pska komisija, koja nadzire trgovinsku politiku u 27-članom bloku, mora odlu-čiti u idućih šest mjeseci hoće li name-tnuti konačne carine na razdoblje od najmanje pet godina, što će tada morati odobriti ministri trgovine.

ŠVICARSKI DIV ROCHE PREUZIMA GENENTECH

Švicarski farmaceutski div Roche nakon višemjesečnih pregovora i poboljšane pr-vobitne ponude uspio je dogovoriti pre-

SVIJETW

OR

LDW

OR

LD


jer se očekuju investicije od preko 700 miliona eura u rekonstrukciju Naftne in-dustrije Srbije.

CRNA GORA RAZMATRA SMANJENJE POREZA

Crna Gora ponovo bi trebalo da razmo-tri plan daljeg smanjenja poreza s obzi-rom na to da bi potencijalna pomoć ban-karskom sektoru u globalnoj finansijskojkrizi mogla napraviti veliki budžetski manjak, ocijenio je Međunarodni mone-tarni fond. MMF je naveo da kombina-cija smanjenja poreza i rasta potrošnje ove godine može gurnuti crnogorski budžet u deficit, te ističe da postoji zna-tna ranjivost finansijskog sektora u ovojzemlji.

GRČKI RADNICI NAJSIROMAŠNIJI U EU

Grčka je zemlja sa najvećim procentom siromašnih radnika u Evropskoj uniji. U 2007. godini u Grčkoj je na pragu siromaštva živjelo 20 posto zaposlenih, a u 2006. godini 13 posto, podaci su EU. Na drugom mjestu po broju siromašnih nalazi se Poljska sa 10 posto. Prosjek si-romaštva u EU iznosi osam posto.

CARLSBERG CROATIA PROŠIRUJE KAPACITETE

Grupacija Carlsberg će tokom ove godi-ne u koprivničku pivaru uložiti oko 170 miliona kuna, pa će ukupan iznos ulaga-nja od 1997. dosegnuti gotovo od mili-jardu kuna, saopćeno je iz Carlsberga Croatia.

Ovogodišnja investicija, druga najve-ća u grupaciji Carlsberg ove godine, uključuje izgradnju nove linije za punje-nje boca, izgradnju novog skladišnog prostora te instaliranje dodatnih pivskih tankova. Proširenje kapaciteta uvjetovat će nova radna mjesta, pa će Carlsberg Croatia u 2009. povećati broj zaposleni-ka za 10 posto.

uzimanje američke biotehnološke grupa-cije Genentech, saopćile su dvije kompa-nije. Roche će platiti oko 46,8 milijardi dolara za preuzimanje preostalih 44 posto udjela u Genentechu, ili 95 dolara po di-onici.

RUSIJA I MAĐARSKA GRADE DIO PLINOVODA JUŽNI TOK

Rusija i Mađarska dogovorile su se da će osnovati zajedničku kompaniju kako bi izgradile mađarski dio plinovoda Južnog toka, izjavio je ruski premijer Vladimir Putin nakon razgovora s mađarskim ko-legom Ferencom Gyurcsanyem. Osim toga, ruski plinski div Gazprom i mađar-ska energetska kompanija MOL potpisa-li su sporazum o izgradnji novoga po-dzemnog skladišta plina, rekao je Putin, a prenosi agencija Interfax.

MICROSOFT I GOOGLE NAJPRIVLAČNIJE KOMPANIJE

Softverski div Microsoft Corp., vodećisvjetski web pretraživač Google Inc. i kompanija za online aukcije e-Bay našle su se na vrhu godišnjeg popisa najboljih globalnih korporacija za idu-ćih 10 godina koji sastavlja finansijskisedmičnik Barron’s. E-Bay se među odabranima našao zato što ta tvrtka raspolaže velikim količinama gotovine, ima male potrebe za gotovinskim ula-ganjima u rast i predstavlja solidan brand, ističe Barron’s.

GAZPROM OSNIVA BANKU U SRBIJI

Ruski “Gazprom” je najavio da će u Srbi-ji osnovati svoju banku - Gazpromban-ku, izjavio je u Moskvi predsjednik Pri-vredne komore Srbije Miloš Bugarin. Na pitanje da li je riječ samo o najavi ili su već učinjeni neki konkretni koraci, pred-sjednik PKS je kazao da je dobijena ta-kva informacija, i da je to zvanično naja-vljeno. Bugarin je objasnio da je nakon početka rada Moskovske banke i Gaz-prom najavio osnivanje banke u Srbiji,

Brojke

4,5 miliona Evropljana izgubit će posao u 2009. godini zbog krize, predviđanja su evropske poslovodne organizacije BusinessEurope.

400 miliona eura iz prihoda od prodaje struje bit će uloženo u pripreme Elektro-privrede Srbije za sljedeću zimu, istakao je pomoćnik direktora EPS-a Zoran Manasijević.

22 posto pao je profit najveća evropskeautomobilske kompanije Volkswagen u četvrtom kvartalu prošle godine, saopćila je kompanija.

47 miliona kuna bit će uloženo u Hrvatskoj u Program za učinkovito korištenje en-ergije u objektima u vlasništvu države.

10.000 radnika od ukupno 96.000 radnika u slovenskoj industriji čelika i sektoru ele-ktronike ostalo je bez posla u posljednja četiri mjeseca, saopćio je sindikat SKEI.

20 posto manje posjeta zabilježili su hoteli u svijetu već početkom ove godine. Prognoze govore o globalnom padu putovanja u 2009. u rasponu od 10 do 15 posto.

5 pet milijardi eura je iznos s kojim je Vlada u Londonu podržala povezivanje novih farmi vjetrenjača i nuklearki u Velikoj Britaniji sa prenosnom mrežom te zemlje.

470 eura iznosila je prosječna neto plaća u Crnoj Gori u januaru ove godine, što je za 6,1 posto više nego u decembru 2008. godine, saopćio je Monstat.

2 milijarde dolara uložit će najveći svjetski proizvođač bezalkoholnih pića Coca-Cola u izgradnju novih postrojenja u Kini.

151 posto iznosilo je povećanje čiste zarade njemačkog proizvođača sportske opreme Adidas u četvrtom kvartalu 2008. godine.


EVROPSKA AUTOINDUSTRIJA PODRŽANA S TRI MILIJARDE EURA

Evropska investiciona banka saopćila je krajem marta da je njen upravni odbor odobrio plan o pozajmljivanju dodatnih tri mi-lijardi eura proizvođačima automobila, te da će uskoro izdvojiti još više novca. Finansijska institucija EU objavila je da ovim za-jmovima želi pomoći proizvođačima automobila i kamiona da poboljšaju efikasnost motora i smanje emisije karbon dioksida.Proizvođači automobila sve teže finansiraju svoje poslovanje, kao i investiranje u čistije tehnologije, kao što se zahtijeva oštrimograničenjima emisija karbon dioksida koje je usvojila EU.

Evropska investiciona banka saopćila je da će zajmove dobiti BMW, Daimler, Fiat, Peugeot-Citroen, Renault, Volvo i Scania. Banka navodi da bi do sredine godine sredstva za davanje zajmova mogla biti povećana na sedam milijardi eura, usljed rasta potražnje za ovakvim vidom pomoći. Evropska automobilska industrija ostvaruje godišnji prihod veći od 55 milijardi eura, a ovaj sektor je jedan od najvećih poslodavaca na kontinentu. Usljed pada potražnje za novim automobilima i kolapsa kreditnog tržišta, ovaj industrijski sektor proizvodi viškove koji se teško plasiraju na tržištu.

BEOGRAD ZARAĐUJEKAO POLA SRBIJE

Grad Beograd ima za 58 posto veći fond isplaćenih zarada nego u ostatku Srbije, iako u Beogradu živi čak 60 posto manje stanovnika nego u centralnoj Srbiji. Iz toga proističe podatak da je zarada po stanovniku veća skoro tri puta. Ovo je samo jedan primjer nesrazmjernog regionalnog razvoja u Srbiji, koji, ako se uskoro ne promijeni, može biti još veći problem u vrijeme ekonomske krize.

U najužem centru grada, koji Beograđani žargonski zovu “krug dvojke”, prema statističkim podacima zarađuje se 650 puta više nego na jugu Srbije. To je najtipičniji primjer nesrazmjernog regionalnog razvoja Srbije.

U periodu ekonomske krize ovo postaje ozbiljan socijalni, ekonomski, pa i politički problem. Država jeste donijela strategiju regionalnog razvoja do 2012. godine, ali zbog aktuelne ekonomske situacije sada se raspravlja o nekim izmjenama. Ipak, kažu, novca će biti kao i prošle godine. Posljednja istraživanja pokazuju da se skoro polovina zarada u Srbiji isplati u Beogradu i Novom Sadu. Ekonomisti smatraju da će kriza, zbog ekstremnog nesrazmjera prihoda i ekonomskih aktivnosti, u narednom periodu najviše pogoditi upravo ove gradove.

POVLAČENJE STRANIH INVESTITORA IZ HRVATSKE

Recesija je zakočila banke koje su izdvajale novac za nove investicije. Tako je zaustavljeno ulaganje stranih investitora u slobodne zone. Njemačke kompanije ponudile su svojim preduzećima subvencije za vraćanje investicija u matične zemlje, zbog čega je nekoliko njemačkih kompanija povuklo ulaganje u Hrvatskoj. Takve poteze najavljuju i austrijski ulagači. Čini se da niska cijena zemljišta i jeftinija radna snaga više nisu ključni kad se odlučuje kamo uložiti novac za proizvodnju.

U Slobodnoj zoni Varaždin najveći strani investitori - Boxmark i BHS otpuštaju čak polovinu zaposlenih. Slobodna zona Osijek ne stoji ništa bolje. Pregovori s poslovnim partnerima iz Litvnije od početka godine su zamrznuti. Pokušaji gradnje tvornica bioetanola na bazi kukuruza i tvornice sunčanih panela Remeli - propali su. Sve su to projekti vrijedni stotine miliona eura.

Ionako tešku ekonomsku situaciju pogoršala je izmjena Zakona o slobodnim zonama, kojom je ukinuta odredba o oslobađanju od plaćanja poreza na dobit. Hrvatska ima privredne potencijale, ali stručnjaci se slažu da kao zemlja primateljica investicija nema mehanizme za zadržavanje investitora u kriznim situacijama. Aktivniji pristup prema poželjnim stranim ulaganjima trebao bi biti važan dio antirecesijskih mjera.


SKRAĆENJE RADNOG VREMENA U SRBIJI

Član Ekonomskog savjeta premijera Srbije Milojko Arsić izjavio je da skraćenje radnog vremena može biti dato samo kao preporuka poslodavcima i da to ne bi trebalo uvoditi kao obavezujuću i opću mjeru.

“Treba to dati kao preporuku i tu odluku prepustiti samim preduzećima, odnosno dogovoru između poslodavaca i sindikata“ - rekao je Arsić beogradskim medijima.

On je dodao da se prije takvog prijedloga treba konsultovati i sa pravnicima, jer treba riješiti pitanje u vezi s radnim stažom, odnosno njegovim povezivanjem.

“Neki pravnici smatraju da bi to moglo da predstavlja problem“ - rekao je Arsić.On je naveo da je u Njemačkoj taj sistem pokazao rezultate, da radnici rade

kraće i idu na duže odmore, ali da u Srbiji treba vidjeti da li postoji ekonomska opravdanost za tako nešto. Ministar rada i socijalne politike Srbije Rasim Ljajić rekao je da je prijedlog o smanjenju broja radnih sati osmišljen kao preporuka za firme ikompanije koje namjeravaju da otpuštaju radnike zbog svjetske finansijske krize.

RUSIJA SMANJILA IZVOZ GASA

Rusija je u januaru smanjila izvoz prirodnog gasa u zemlje izvan Zajednice nezavisnih država (ZND) za 71,7 posto u odnosu na isti mjesec lani, na 4,8 milijardi kubnih metara, saopćila je Federalna carinska služba. U prvom ovogodišnjem mjesecu Rusija je zemljama ZND-a prodala 0,8 milijardi kubnih metara gasa, ili za 72,8 posto manje nego u januaru 2008. godine, prenijela je agencija RIA Novosti.

Prema podacima Federalne carinske službe, Rusija je u januaru prošle godine izvezla 5,6 milijardi kubnih metara prirodnog gasa za 1,9 milijardi dolara. Agencija navodi da se ovakav drastičan pad izvoza gasa može djelimično objasniti sporom između Rusije i Ukrajine. Dvije zemlje krajem decembra nisu mogle da se dogovore oko uvjeta isporuka i tranzita u Evropu, koja ruskim energentom pokriva više od četvrtine svojih potreba. Rusija je 7. januara obustavila sve isporuke gasa preko teritorije Ukrajine, koje su obnovljene nakon potpisivanja ugovora između ove dvije zemlje 21. januara. Prošle godine Rusija je povećala izvoz prirodnog gasa u zemlje izvan ZND-a za 2,6 posto u poređenju sa 2007. godinom, na 158,4 milijardi kubnih metara. Zemljama ZND-a Rusija je lani prodala 15,9 milijardi kubnih metara gasa ili 5,7 posto manje nego 2007. U 2008. godini, kako pokazuju podaci Federalne carinske službe, Rusija je izvezla 174,3 milijardi kubnih metara prirodnog gasa za 66,4 milijardi dolara. Ruska proizvodnja gasa je lani porasla za 1,6 posto na 663 milijardi kubnih metara.

RUSI U SRBIJU ULOŽILI 580 MILIONA DOLARA

Ruske investicije u privredu Srbije premašile su 580 miliona američkih dolara, saopćio je potpredsjednik Privredne komore Rusije Georgij Petrov, govoreći na poslovnom forumu: Perspektive investicija u Srbiju - Objekti privatizacije.

“Sada je najbolji momenat za investicije u srpsku privredu“ - naglasio je Petrov, a prenijela agencija Itar-Tass.

Prema njegovim riječima privatizacija se provodi jednom, zato upravo sada postoji realna mogućnost da se postane vlasnik najpogodnijih srpskih preduzeća, što će omogućiti da se postavi baza za dugoročnu saradnju. Predsjednik Privredne komore Srbije, čije je Predstavništvo u Moskvi organiziralo forum, Miloš Bugarin, rekao je da je za posljednjih osam godina robna razmjena između Rusije i Srbije porasla 10 puta i iznosi četiri milijarde dolara. Prema njegovim riječima, između Beograda i Moskve uspostavljena je bliska saradnja u oblasti bankarstva.

NJEMAČKA OSNIVAINTERVENTNI FOND OD100 MILIJARDI EURA

Njemačka vlada je postigla dogovor o strukturi 100 milijardi eura vrijednog državnog fonda za pomoć posrnulim kompanijama u najvećoj evropskoj privredi. Kompanije snažno pogođene globalnom privrednom krizom od prve polovine marta moći

će podnositi zahtjeve za pomoć prema uvjetima sporazuma koji će biti na snazi do kraja 2009. godine.

“To je signal za njemačke kompanije koje su se našle u privremenim teškoćama zbog privredne krize, a ne svojom krivicom“ - kazao je njemački ministar privrede Karl-Theodor Guttenberg.

Očekuje se da će prvi primatelji navedene pomoći biti posrnuli div automo-bilske industrije Opel i grupa za nabavku dijelova Schaeffler-Continental,obje kompanije suočene s golemim problemima u vezi s likvidnosti. Fond se nadovezuje na već donesene 500 milijardi eura vrijedne programe za spašavanje njemačkog bankovnog sektora i dva paketa poticaja za privredu u vrijednosti većoj od 80 milijardi eura, redom osmišljene kako bi se njemačka privreda izvukla iz recesije.

Novi fond obuhvata iznos od 25 milijardi eura u kreditima za velike kompanije i kreditne garancije ukupne vrijednosti 75 milijardi eura. Kredite će omogućiti tamošnja državna banka KfW. Samo kompanije s godišnjim prometom od najmanje 500 miliona eura mogu zatražiti pomoć iz novog fonda, s tim da maksimalni zajam koji mogu dobiti iznosi 300 miliona eura.


AKTUELNO

Na odluku o pomjeranju termina naročito je uti-cala teška pozicija pro-

izvođača metala kao glavnih su-organizatora ZEPS Intermetala, a organizator se na ovaj korak odlučio i na sugestiju ostalih kom-panija tradicionalno prisutnih na ovom sajmu. Prema dosadašnjim sagledavanjima i ocjenama, gla-vni udar krize očekuje se upravo u vrijeme majskog termina, dok bi situacija na jesen mogla biti

znatno povoljnija za sadržajan poslovni susret metalaca u Zeni-ci, saopćili su organizatori. Ka-sim Sarajlić, projekt menadžer sajma ZEPS Intermetal, pojasnio je da će idući sajam biti postavljen na posebnom izložbenom pro-storu na kome će moći nastupiti svi do sada prijavljeni izlagači za majski termin kao i izlagači čije se prijavljivanje očekuje u pove-ćanom broju sa poboljšanjem poslovnog ambijenta.

„Organizator i suorganizatori ZEPS Intermetala pripremaju posebne mjere sa ciljem daljeg jačanja sajma metalne industrije kao okosnice i glavne industrij-ske grane privrede Bosne i Her-cegovine” – kazao je Sarajlić.

Zbog izuzetno složene ekonomske i socijalne situacije u industriji metala BiH i zemalja regiona 6. Međunarodni sajam metala ZEPS Intermetal 2009, prethodno zakazan za maj, bit će održan u Zenici od 6. do 11. oktobra zajedno sa 16. Generalnim bh. sajmom ZEPS 2009, saopćeno je iz preduzeća Poslovni sistem RMK, glavnog organizatora ove sajamske manifestacije.

Umjesto u maju ZEPS Intermetal će biti organiziran u oktobru


Aktuelnosti iz VTK BiH

Mnogobrojne netaknute šume, plodna poljoprivredna zemlji-šta, brojni izvori stanište su

za 3.572 vrste i podvrste, sa oko 3.000 vrsta algi te tri do pet hiljada vrsta glji-va i lišaja. S obzirom na broj vrsta i re-lativno malu površinu zemljišta, BiH spada među pet najbogatijih zemalja Evrope u pogledu gustine i različitosti vrsta. Procjena je da se u BiH nalazi i oko 500 endemskih vrsta. U šumskim ekosistemima BiH moguće je pronaći oko 74 procenta od ukupnog broja vr-sta gljiva spomenutih u Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN ) u Evropi. U Bosni i Hercegovi-ni se danas sakuplja oko 160 do 170 vr-sta samoniklog ljekovitog bilja i u ovom trenutku se ljekovito bilje uzgaja na oko 200 do 300 hektara. Prema nekim pro-cjenama, sa 16 vrsta ljekovitog bilja se danas najviše trguje, što je u prosjeku oko 1.100 tona sušenog bilja koje se iz-vozi iz BiH. Naravno, mogućnosti uz-goja, sakupljanja i prerade ljekovitog bilja i šumskih plodova su mnogo veće i ohrabruje činjenica da je u porastu broj kompanija koje se bave uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja na svojim vlastitim farmama ili u saradnji sa koo-

U porastu broj kompanija koje se bave uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja

Svake godine iz BiH se izveze oko 1.100 tona sušenog ljekovitog bilja. Mogućnosti uzgoja, saku-pljanja i prerade ljekovitog bilja i šumskih plodova su mnogo veće i treba ih iskoristiti, na što ukazuje i Grupacija proizvođača ljekovitog i aromatičnog bilja VTK BiH.

perantima i konačno, postoji jedna zna-čajna grupa kompanija koje se bave proizvodnjom finalnih biljnih proizvo-da, čajeva od ljekovitog bilja, biljnih preparata koji imaju različite medicin-ske primjene, eteričnih ulja te kozmeti-čkih proizvoda.

Utvrđen plan rada u 2009. godini

Grupacija za ljekovito bilje i šumske plodove, koja je osnovana pri VTK BiH, okuplja sakupljače, prerađivače i uzga-jivače s ciljem pružanja stručne pomoći svojim članicama, pružanja logističke podrške u njihovom radu, kao i predla-ganja mjera za stvaranje povoljnijih uslova za poslovanje putem sljedećih aktivnosti:

- saradnja i koordinacija sa nadležnim državnim i entitetskim institucijama u oblasti zakonskih propisa, carin-skih tarifa i zaštite endemskih vrsta biljaka;

- organizacija i pomoć prilikom na-stupanja na inostranim sajmovima;

- organizovanje seminara o HACCP sistemu – kontrole hazarda i kriti-

čne tačke za proizvodnju;- promocija domaćih proizvodnih

mogućnosti i edukacija putem izra-de kataloga i TV emisija;

- praćenje, analiziranje i plasiranje raspoloživih informacija koje se odnose na obim i strukturu vanj-skotrgovinskog poslovanja u oblasti ljekovitog bilja i šumskih plodova;

- ostvarivanje saradnje članica sa po-trošačima iz drugih grupacija u okviru VTKBiH.

Skupština Grupacije ljekovitog bilja i šumskih plodova u martu ove godine usvojila je Pravilnik i Poslovnik o radu Grupacije, Izvještaj o radu za 2008. go-dinu i Plan rada za 2009. godinu. Osim toga, izabran je Odbor Grupacije u čiji sastav su ušli:

Fikret Zubčević – “Faveda“ SarajevoNikola Rozić – “Roing“ LjubuškiRijad Pašić – “Boletus“ HadžićiRadovan Anđelić – “Anđelić“ TrebinjeMilan Zarić – “Mushroom“ ČelinacNedeljko Kusturić – “GM“ Banja LukaFerhat Pekić – “Biljana“ Maoča - Brčko

Piše: Goran Brčkalović


Poslovni forum Bosna i Hercegovina - Libija

Na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Her-cegovine, a u suorganizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH, bit će organizovano učešće bosanskohercegovačke

privrede na Poslovnom forumu Bosna i Hercegovina – Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija, koji će se održati u Tripoliju 28. 4. 2009. godine.

S obizrom na otvorenost libijskog tržišta i dosadašnje uspješno predstavljanje bh. privrede na sajmovima u ovoj zemlji, pri-marni cilj ovog Poslovnog foruma je daljnja prezentacija bh. izvoznih kompanija na tržištu Libije i mogućnost ostvarivanja konkretnih poslovnih dogovora.

Poslovni forum će biti organizovan u dva dijela: opći (plenarni dio), dok je drugi dio predviđen za bilateralne sastanke između bh. i libijskih kompanija. U plenarnom dijelu foruma učesnicima će se obratiti predstavnici Ministarstva vanjskih po-slova Bosne i Hercegovine i Libije, predstavnici privrednih komora, institucija za promociju investicija, te Ambasade BiH u Tripoliju. Od izuzetne važnosti za bh. privrednike će biti drugi dio Poslovnog foruma, gdje će firme iz Bosne i Hercegovineimati priliku za direktne poslovne susrete sa libijskim firmama iz svih industrijskih oblasti, te mogućnost sklapanja konkretnihposlovnih dogovora.

Prvi susret špeditera i prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu

U organizaciji Sektora za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, od 25. 4. do 27. 4. 2009. godine u hotelu Bistrica na Jahorini, održat će se Stručni skup pod nazivom: „Aktualna kretanja u međunaro-dnom prijevozu i špediciji“, kao i prvi Susreti špeditera i prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom prijevozu.

Ovakav skup se prvi put organizira na području Bosne i Hercegovine, s ciljem da se zajedničkim snagama privrednih subjekata, Vanjskotrgovinske komore BiH i nadležnih organa vlasti iznađe rješenje za prevazilaženje problema koji uveliko otežavaju privređivanje prijevoznika i špeditera. Pored toga, Sektor za transport i komunikacije organizirat će i susrete predsta-vnika članica Udruženja međunarodnih špeditera, Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta i Udruženja prije-voznika u međunarodnom i međuentitetskom prijevozu putnika.

S obzirom na to da stanje poduzeća koja pružaju usluge u međunarodnom transportu i špediciji direktno proizlazi iz stanja ukupnih privrednih aktivnosti u Bosni i Hercegovini i širem okruženju, rješavanjem problema u ovim djelatnostima pokušat će se sugerirati i na rješavanje problema drugih djelatnosti koje direktno utiču na poslovanje prijevoznika i špeditera, kao i po-boljšanje cjelokupnog ambijenta za privređivanje u Bosni i Hercegovini.


SAJMOVI

Automehanika je tradicionalno uspješan sajam na kojem uče-stvuju svi veći proizvođači auto-

mobila i dijelova za automobilsku indu-striju u svijetu i na kojem su se postizali značajni dogovori i aranžmani za plas-man proizvoda firmi za čitav svijeta, a i za BiH. Nastup bh. delegacije je organi-zirala Vanjskotrgovinska komora BiH, tačnije njena Agencija za promociju iz-voza. Na prostoru od 42 m² izlagačkog prostora predstavit će se Asa-Prevent Group Sarajevo; FAMOS Istočno Sara-jevo; Pobjeda Tešanj i UNIS-TOK Kale-sija. Preduzeća koja mogu nastupiti u okviru zajedničke postavke proizvođača: opreme za opravku automobila (vanj-skih i unutrašnjih dijelova), dijelova i komponenti za automobile, unutrašnjih elektronskih autouređaja, unutrašnjih sistema, kontrolnih sistema i dr., boja za automobile, opreme za izgradnju ga-raža, za unutrašnje opremanje automo-bila (sjedišta, radio uređaji, navigacioni sistemi, specijalna oprema i sl.), za ben-zinske pumpe, autopraonice i autoser-vise, te IT sektor, hardware i software.

Dio Automehanika branda

Automehanika Istanbul je vodeći sajam u oblasti autoindustrije. Sajam postoji od 1995. godine, a dio Automehanika branda postaje 2001. godine i od tada se realizuje u organizaciji dva vodeća svjetska sajamska organizatora Messe Frankfurt i Messe Hannover.

Automehanika Istanbul je i najpopu-larniji sajam te vrste u Maloj Aziji, jer predstavlja mjesto gdje se sastaju vodeći proizvođači iz oblasti autoindustrije sa Bliskog istoka, Evrope i Azije. Sajam Automehanika Istanbul već 14. godinu za redom predstavlja veoma važan fo-rum za susret poslovnih ljudi iz oblasti autoindustrije. Sama činjenica da se sa-jam održava u Istanbulu, na mjestu gdje se ukrštaju putevi iz Evrope prema Bli-skom istoku i Aziji, čini ovaj sajam izu-zetno značajnim i pogodnim za uspo-stavljenje poslovnih kontakata sa proiz-vođačima širom svijeta.

Cilj sajma je na jednom mjestu orga-nizovati promociju kompanija iz auto-industrije i stvoriti prilike za produblji-vanje poslovnih odnosa i stvaranje no-vih, te omogućiti proizvođačima iz dru-gih zemalja da ostvare kontakte u Tur-skoj i ostalim zemljama u okruženju. Sajam Automehanika namijenjen je pro-

izvođačima iz oblasti autoindustrije i svih pratećih industrija, dizajnerima, potencijalnim investitorima iz zemlje i inozemstva, krajnjim potrošačima, te stručnjacima i znanstvenicima iz ovog sektora. Posjetioci iz bilo kojeg sektora navedene industrije imat će, osim izlo-žbenog dijela, mogućnost prisustvovanja mnogobrojnim seminarima, debatama, konvencijama i sastancima koji će pruži-ti priliku za istraživanja i modernizira-nja na svim poljima ovog sektora.

Bosna i Hercegovina ostvaruje ve-liki debalans u vanjskotrgovinskoj ra-zmjeni sa Republikom Turskom. Ima-jući u vidu da se primjenjuje Sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i Tur-ske, vjerujemo da će sajam Automeha-nika Istanbul doprinijeti da bh. proiz-vođači autokomponenti iskoriste ove pogodnosti i počnu sa isporukom svo-jih proizvoda na ovom velikom tržištu.

Bh. proizvođači automobilskih di-jelova i ove godine predstavit će se na sajmu Automehanika u Istanbu-lu. Na mjestu gdje se sastaju vodeći proizvođači iz oblasti autoindustrije sa Bliskog istoka, Evrope i Azije, BiH će predstavljati tek četiri firme iz sek-tora automobilske industrije.

Skroman nastup bh. firmi na istanbulskoj Automehanici

Zašto su bh. poduzetnici na sajmu Automehanika Istanbul 2009?

• Uvoz proizvoda iz autoindustrije je u naglom porastu;• Inostrana ulaganja najvećih prozvođača iz oblasti autoindustrije je također u porastu;• 15 proizvođača autodijelova i automobila trenutno proizvode u Turskoj;• Autoindustrijski sektor Turske: do 2015. može postati 10. najveći proizvođač

automobila i autodijelova u svijetu;• Blizina evropskog, bliskoistočnog i azijskog tržišta;• Bliskost dvije kulture i dobri ekonomski i politički odnosi dvije zemlje;• Turska - u posljednih pet godina automobilska industrija je doživjela nagli uspon;• 20% cjelokupnog turskog izvoza odlazi na autodijelove;• Proizvodnja autodijelova u 2007. godini je bila 12% veća u odnosu na 2006.

Piše: Enes Ališković


Fratello Trade a.d. Banja Luka je preduzeće koje se prilično razli-kuje od prosječnog preduzeća u Bosni i Hercegovini. Svako ko po-gleda razvojni put ovog uspješnog preduzeća, od samih početaka do prvog IPO-a provedenog u Bosni i Hercegovini, može uočiti stalno nastojanje da se prate i u praksi implementiraju savremeni trendovi u vođenju posla. U ovom broju InfoKoma razgovarali smo sa gospodinom Mariom Derajićem, direktorom ovog uspješnog preduzeća.

Razgovarao : Čedomir Spasojević

Poštovani gospodine Derajiću, kra-jem 2008. i početkom 2009. godine uspješno je okončana prva inicijalna javna ponuda akcija (IPO) u Bosni i Hercegovini koju je provelo preduze-će Fratello Trade a.d. Banja Luka. Šta je bio Vaš motiv da se odlučite za taj (za naše prostore potpuno novi) vid pribavljanja kapitala?„Motiv je bio viši stepen organizacije, jasno razdvajanje obaveza vlasničke strukture i menadžmenta i prikupljanje novog kapitala koji nema ‘datum dospi-jeća’ i za koji se ne mora plaćati kamata (troškovi finansiranja).“

Fratello Trade a.d. je prešao put od poslovne jedinice, preko društva sa ograničenom odgovornošću, akcio-narskog društva i na kraju, akcionar-skog društva koje je kotirano na berzi. Taj put nije ostvarilo nijedno drugo preduzeće u Bosni i Hercegovini. Koje su osnovne prednosti koje ćete ostva-

riti kao akcionarsko društvo koje je kotirano na berzi?„Fratello je doista prvo privatno predu-zeće u Bosni i Hercegovini koje je svo-jom voljom izlistano na berzi. Bivša dr-žavna preduzeća su po sili zakona mo-rala biti izlistana na berzi. Moje mišlje-nje je da je to prirodan spoj onih koji imaju novac (i koji taj novac žele uložiti u profitabilan biznis) i biznisa koji ima stalni rast i budućnost. Osnovne pred-nosti koje ćemo ostvariti kao akcionar-sko društo koje kotira na berzi su: tran-sparentnost, sa čime smo potpuno pou-zdan partner svima, podatak o tržišnoj kapitalizaciji firme i mogućnost sekun-darne dokapitalizacije samo na osnovu odluke skupštine akcionara.“

Vaša odluka da provedete IPO je po-kazala visoko povjerenje u domaće tržište kapitala i u Banjalučku berzu i to u vremenu kada su prometi na ber-zi veoma niski i kada se s pravom može reći da berza preživaljava naj-dublju krizu od svog osnivanja. Da li smatrate da ste previše rizikovali ili ste bili potpuno sigurni u uspjeh IPO-a?„Naša odluka da provedemo IPO datira od januara 2008. kada kriza još nije po-stojala. U periodu do ljeta prošle godi-ne smo potrošili značajna sredstva na reviziju poslovanja, konsultante za pri-premu svih dokumenata vezanih za ko-rporativno upravljanje, izradu pravnog i finansijskog due diligence, prospekta, te se nametnuo jedini logičan zaključak

INTERVJU: Mario Derajić, direktor Fratello Trade a.d.

Biti među liderima u regionu uz razvoj sopstvene proizvodnje

Fratello Trade a.d. je osnovan u decembru 2000. godine, iako iskustvo u trgovini ribom datira od 1997. Godine, kada je egzistirao kao poslovna jedinica u okviru preduzeća Menadžer Company d.o.o. Sjedište firme je u Banjoj Luci, Ramići b.b. U sastavu preduzeća posluje firma kćerka u Beogradu, poslovna jedinica u Tuzli i dvije ribarnice. U toku su aktivnosti na otvaranju poslovne jedinice u Sarajevu. Fratello posjeduje vlastite kapacitete od 1.500 m2, unutar kojih su smještene ko-more kapaciteta 4.500 m3, vlastito carinsko skladište i pakeraj od 120 m2. Dis-tribucija se vrši pomoću 15 vozila. Trenutno je u toku izgradnja novih 650 m2 poslovnog prostora.

Fratello vrši i uslužna skladištenja u komorama + i – režima, uslužno brzo za-mrzavanje na -40 stepeni celzijusa , uslužno pakovanje, distribuciju i transport.


da trebamo ići do kraja. Mislim da rizik nije bio prevelik, jer je kompletna pri-prema bila sjajna, kako od strane Fra-tello Trade, tako i od strane agenta emi-sije – Advantis Brokera. U samom IPO-u su učešće uzeli i neki naši dobavljači iz inostranstva, neke kompanije iz bi-znisa s ribom iz okruženja, ali i fizičkalica, osiguravajuće kuće kao i Investici-ono-razvojna banka Republike Srpske.“

Opišite nam ukratko rezultate poslo-vanja Fratello Trade a.d. u prethodnoj godini.„Fratello Trade je napravio promet od 13.000.000 KM. Od toga smo napravili izvoz u vrijednosti 6.800.000 KM. Ostvarili smo rast od 19% u odnosu na godinu prije i bili smo profitabilni.“

Osnovna djelatnost vašeg preduzeća je trgovina, pakovanje i distribucija smrznute i svježe ribe. Pored toga, obavljate i promet morskih plodova, sladoleda, smrznutog voća, povrća, tijesta i sl. Da li u skorijoj budućnosti planirate proširenje djelatnosti na neke druge segmente poslovanja? „Više od 90% našeg prometa se ostvaru-je na doradi, konfekcioniranju i distri-buciji morske ribe i plodova mora. Naš plan je da dalje razvijamo proizvodni segment unutar te djelatnosti i da pa-ralelno razvijamo distribuciju za svoje potrebe i uslužnu u Bosni i Hercegovi-ni, Srbiji i Crnoj Gori.“

Poznato je da je potrošnja ribe i mor-skih plodova u Bosni i Hercegovini, ali i u zemljama u okruženju, skro-mna u odnosu na evropske prosjeke. Da li očekujete da će se to u budućno-sti mijenjati i koliki je realni tržišni po-tencijal za plasman vaših proizvoda? „Potrošnja ribe i morskih plodova u Bosni i Hercegovini i zemljama u okru-ženju je između tri i četiri kilograma godišnje po stanovniku. Naša su očeki-vanja da bi u narednih nekoliko godina potrošnja mogla dostići trenutni pro-sjek istočne Evrope koji je 14 kg po sta-novniku. Nastojimo da raznim akcija-ma promovišemo morsku ribu kao pro-izvod vrlo značajan za ljudsko zdravlje koji sadrži esencijalne omega 3 masne kiseline, vitamine B3, B12, D, A kao i minerale kalcijuma, cinka i željeza.“

Kakva je trenutna pozicija Fratello Tradea u odnosu na konkurenciju u Bosni i Hercegovini, a kakva na dru-gim tržištima (Srbija i Crna Gora) na kojim poslujete?

„Naša je prednost u najširem asortima-nu proizvoda i na uvozu sa svih konti-nenata. Ukupno na sva tri tržišta ima-mo značajan udio, koji planiramo po-većavati.“

Kako ocjenjujete poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini? Da li mislite da vlasti čine dovoljno napora da bi uspješna preduzeća (poput Fratello Trade a.d.) bila još uspješnija?„Poslovno okruženje za poslodavce uvijek može biti bolje i mislim da bi trebalo postojati više projekata kojima bi se osigurao rast i razvoj uspješnih preduzeća.“

Poslujete u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Kako biste uporedili pri-vredni ambijent u te tri države?„U Bosni i Hercegovini i Srbiji imamo registrovane svoje firme, a u Crnoj Go-ri kupce koji rade za nas dalju distribu-ciju. U sve tri države privredni ambijent je dosta sličan sa aspekta naše dijela-nosti.“

Fratello Trade a.d. jedan dio proizvo-da već distribuira pod vlastitim bren-dom. Da li ste u budućnosti razmišlja-li i o pokretanju nekih oblika vlastitog uzgoja (npr. voća ili povrća)?„Da, u našem dugoročnom strateškom planu postoji namjera da trenutni uvoz zamrznutog voća i povrća zamijenimo nekim oblikom vlastitog uzgoja.“

Vaše preduzeće je već pokazalo da je lider u mnogim poslovnim procesima, ne samo u Banjoj Luci ili Repblici Sr-pskoj, već i u cijeloj Bosni i Hercego-vini. Kakvo je trenutno stanje tehni-čko-tehnološke opremljenosti i koje su to investicije koje bi u budućnosti

bile značajne za dalje usavršavanje kvaliteta vaših proizvoda i usluga?„Trenutno stanje tehničko-tehnološke opremljenosti je na zavidnom nivou. Posjedujemo standarde ISO 9001:2000 i HACCP, a ove godine planiramo po-većanje proizvodnih kapaciteta s čime ćemo nastojati podići kvalitet konfek-cioniranja.“

Koliko radnika trenutno zapošljava Fratello Trade i da li će se taj broj u skorijoj budućnosti povećavati?„Trenutno zapošljavamo 50 radnika, s tim da ćemo do kraja godine zaposliti novih 7-8 radnika.“

Čitav svijet trenutno govori o velikoj ekonomskoj krizi koja je iz temelja potresla i najmoćnije svjetske ekono-mije. Svjedoci smo da se i u BiH u mnogim kompanijama proizvodnja privremeno obustavlja i radnici šalju na prinudne odmore. Da li i u kolikoj mjeri trenutna kriza utiče na poslova-nje Vašeg preduzeća?„Naši rezultati u I kvartalu su u skladu sa planom. Očekujemo da će se smanji-ti izvoz od ljeta ove godine kao poslje-dica krize u cijelom regionu, ali ćemo po-kušati da svojom aktivnom ulogom i preraspodjelom na tržištima osiguramo ostvarenje zacrtanog plana za ovu godinu.“

Koji su, prema Vašem mišljenju, gla-vni ciljevi koje Fratello Trade a.d. tre-ba ostvariti u narednih nekoliko go-dina?„Biti među liderima u regionu u poslu koji obavljamo uz značajniji akcenat na razvoju sopstvene proizvodnje.“

Mario Derajić rođen je 1963. godine u Prnjavoru, Bosna i Hercegovina. Po zanimanju je diplomirani inženjer mašinstva. Diplomirao je na Fakulte-tu strojarstva i brodogradnje u Zagre-bu. Radio je u Zagrebu u preduzećima Ikom i Infotrend, te u Banjoj Luci u Institutu za ispitivanje materijala i konstrukcija, Menadžer Co. i Fratello Trade.


TEMA

Srbija najvećistrani investitor u BiH

Na sastanku ministra vanjske tr-govine i ekonomskih odnosa BiH Mladena Zirojevića i mi-

nistra za ekonomiju i regionalni razvoj Republike Srbije Mlađana Dinkića ini-cirano je i potpisivanje sporazuma koji bi unaprijedili saradnju dviju zemalja u drugim oblastima, kao što su u željezni-čkom transportu, poljoprivredi i rural-nom razvoju, namjenskoj industriji te o međunarodnom priznavanju certifikata usklađenosti proizvoda. Ministar Dinkić je posebno značajnim ocijenio potpisi-vanje sporazuma o željezničkom grani-čnom saobraćaju i plovidbi Savom, na-

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević i ministar za ekonomiju i regionalni razvoj Republike Sr-bije Mlađan Dinkić potpisali su 27. marta 2009. godine u Sarajevu Sporazum o ekonomskoj sarad-nji između BiH i Srbije. Ta zemlja je najveći strani investitor u BiH s uloženih 1,6 milijardi maraka. To je više od 22 posto od ukupnih in-vesticija registriranih u našoj zem-lji. Također, obim spoljnotrgovin-ske razmjene između dvije zemlje iznosio je prošle godine više od 2,6 milijardi maraka, a BiH sa Srbijom ima i pristojnu pokrivenost uvoza izvozom.

Potpisan Sporazum o ekonomskoj saradnji BiH i Srbije

vodeći da će se time otvoriti jedno novo poglavlje u međusobnim kontaktima. Još je naglasio da je BiH jedan od najve-ćih ekonomskih prioriteta Republike Srbije i da se u vrijeme globalne ekonom-ske krize nužno okrenuti jedni drugima i što bolje sarađivati na putu priključe-nja EU. U okviru službene posjete pot-predsjednika Vlade Srbije i ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkića, organizovan je sastanak i sa predsjednikom Spoljnotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine Mahirom Hadžiahmetovićem i njegovim sara-dnicima.

Komplementarne ekonomije

Institucije Srbije i Bosne i Hercegovini ostvaruju relativno dobru međusobnu

saradnju. U prilog tome ide i dobra me-đusobna saradnje između Spoljnotrgo-vinske komore BiH i Privredne komore Srbije koje na redovnoj osnovi organi-zuju tematske, sektorske sastanke u cilju identifikacije mogućih barijera i smetnji u međusobnoj spoljnotrgovinskoj ra-zmjeni roba i usluga. Kao pozitivan pri-mjer naveden je i Poslovni forum Srbija - BiH, koji je početkom marta ove godi-ne održan u Beogradu.

Poslije Hrvatske, Srbija je drugi spoljnotrgovinski partner Bosne i Her-cegovine, dok je bosanskohercegovačko tržište vodeće u izvozu Srbije. S obzi-rom na to da su ekonomije i Srbije i BiH komplementarne, identifikovano je da je moguće unaprijediti međusobnu saradnju u sljedećim područjima: indu-strijska kooperacija, zajednička proiz-vodnja, zajednička ulaganja, uključiva-nje u procese privatizacije, zajednički

Piše: Ognjenka Lalović


nastup na trećim tržištima i sl. Unapre-đenje privredne saradnje prevashodno je moguće ostvariti u: energetskom se-ktoru (plan zajedničkog nastupa u ener-gerskoj zajednici JI Evrope, usklađiva-nje tehničkih propisa); metaloprerađi-vačkoj industriji; proizvodnji automo-bilskih komponenti (uključivanje pro-izvođača iz BiH u dobavljački lanac FIAT, Kragujevac); namjenska industri-ja i prehrambena industrija; povezivanje željezničkog i riječnog saobraćaja izme-đu dvije zemlje i turizam.

U okviru implementacije Sporazu-ma CEFTA 2006. trgovinske odnose BiH - Srbija karakterišu i određeni pro-blemi - necarinske barijere i tehničke barijere, kao što su: (ne)priznavanje certifikata, veterinarskih, sanitarnih ifitosanitarnih uvjerenja. U cilju preva-zilaženja pomenutih barijera, Spoljno-trgovinska komora BiH i Privredna ko-mora Srbije su u više navrata urgirale da uprave za veterinu, te službe za za-štitu bilja trebaju što prije da pristupe potpisivanju sporazuma o saradnji. U ovom segmentu pomaci su učinjeni pot-pisivanjem sporazuma o saradnji iz-među instituta za akreditaciju i uprava carina.

Predstavnici Spoljnotrgovinske ko-more BiH su informisani da je na zaje-dničkom sastanku ministara Srbije i BiH potpisan Sporazum o ekonomskoj saradnji, te je usaglašeno da se u što skorije vrijeme pristupi potpisivanju Sporazuma o međusobnom priznava-nju dokumenata; Sporazuma o saradnji u oblasti namjenske industrije, te da se razmijene informacije o identifikova-nim necarinskim barijerama.

Takođe, predstavnici BiH su, slije-dom objavljivanja Odluke o dijagonal-noj kumulaciji roba u Službenom gla-sniku EU iznijeli sljedeći prijedlog da, s obzirom na to da u Srbiji nije završe-na sva procedura koja omogućava pri-mjenu ove odluke, BiH i Srbija bilate-ralno dogovore uzajamnu primjenu do završetka gore pomenute procedure.

Neriješena imovinska pitanja

Tokom sastanka diskutovalo se i o pro-blematici imovine bosanskohercegova-čkih kompanija u Srbiji, te je usaglašeno da se razmijene spiskovi imovine koji se razlikuju. Prema podacima Vlade Srbije, u Srbiji je registrovano 35 firmi iz BiH,dok su podaci bh. strane znatno druga-čiji. Ministar Dinkić je istakao da će se uložiti svi mogući napori da se ovo pita-nje riješi na najbolji mogući način, te da u tom procesu Vlada Srbije će predsta-vljati posrednika u rješavanju eventual-nih spornih pitanja.

Zaključeno je da je potrebno iskori-stiti, na regionalnoj osnovi, kapacitet IPA pretpristupnih fondova u okviru komponente koja se odnosi na među-graničnu saradnju na svim nivoima. Imajući u vidu snagu i veličinu tržišta obje zemlje, kao i evidentnu potrebu za

Imovina koju BiH potražuje od Srbije

Prema dokumentaciji, 52 objekta koje Šipad komerc posjeduje u Srbiji imaju ukupnu površinu od nevjerovatnih 46 hiljada kvadratnih metara! Naime, 28 Ši-padovih salona za namještaj nalaze se od Novog Beograda, Novog Sada, Vranja i Valjeva, do Niša, Kraljeva, Novog Pazara i Kragujevca. Takođe, ova kompanija ima i 11 stovarišta građevinskog materijala, pet skladišta namještaja, te čak 2.336 kvadratnih metara poslovno-kancelarijskih prostora, uključujući i poslovnu zgradu u Lenjinovoj ulici u Beogradu. Ukupna vrijednost Šipadovih objekata u Srbiji iznosi više od nevjerovatnih 90 miliona maraka! Tako se vrijednost 28 sa-lona za namještaj Šipad komerca procjenjuje na oko 34,6 miliona KM. Oko 36,5 miliona je vrijednost 12 stovarišta građevinskog materijala, a 3,7 miliona KM vrijednost skladišta namještaja. Takođe, sedam Šipadovih poslovno-kancelarij-skih prostora, uključujući i poslovnu zgradu, vrijedno je 12,4 miliona KM.

Konfekcijski gigant Borac iz Travnika ima ukupno 31 objekt u toj zemlji. Uglavnom se radi o prodavnicama konfekcije. Nalaze se od Čačka i Đakovice do Podujeva i Rume. Jedan od objekata nalazi se i u Ulici Maksima Gorkog u Beo-gradu.

Prema dostupnoj dokumentaciji, KTK iz Visokog ima ukupno 28, a veliko-kladuški div Agrokomerc 21 objekt u Srbiji, od čega je čak 14 u Beogradu i to mahom na atraktivnim lokacijama.

Preduzeće Ključ-Šik vlasnik je ukupno 27 maloprodajnih objekata na srbi-janskom području, a banjalučki Rudi Čajevec i Jugoduvan imaju ukupno pet objekata. Četiri objekta posjeduje Kula Gradačac, pet Mladost iz Mrkonjić-Grada, četiri bivše NIŠRO Oslobođenje, kao i sarajevski Zadrugar.

Osam objekata je u vlasništvu Fabrike duhana Sarajevo, odnosno njenog ne-kadašnjeg OOUR-a Promet. Kompanija PTK Pivara Tuzla imala je četiri objekta, a Vitex iz Visokog tri. Šesnaest objekata vodi se u vlasništvu preduzeća Demos Trgovina iz Dervente, devet njih ima Ozren iz Gračanice, a pet objekata PTK ZZ Trnova iz Donje Trnove. Tuzlanski UNION sa svojim firmama Aida iz Tuzlei Zenit iz Bijeljine ima sedam objekata u Srbiji, koliko i Vezionica iz Zvornika, a po četiri UNIS Sarajevo i Agrosemberija.

APRO Hercegovina iz Mostara i Ljubinja ima osam objekata, a četiri Metal-građa iz Visokog. Sarajevski Alhos je vlasnik devet objekata, sedam ZOIL, a osam UNIPROMET iz Sarajeva. Bijeljinska Pobjeda vodi se kao posjednik pet objekata, deset Svjetlost Sarajevo, a četiri Magros.

Firma Kozara iz Zvornika ima 11 objekata, četiri objekta se vode na ime Energoinvesta, šest Agroproma iz Zvornika, a deset Bosne iz Sarajeva.

Nadalje, brčanski UZOR vlasnik je devet, Jedinstvo iz Kaknja osam, šest sa-rajevski Đunis komerc, pet Interšped i tri Ugostiteljsko-zanatska zadruga Baš-čaršija.

Svoje objekte u Srbiji su imali Hidrogradnja, Bosnalijek, Polet, RMK Zenica, Špedicija iz Bugojna, Foto-Optik, mostarski Soko, kao i brojne druge kompanije iz BiH.

regionalnim i međusobnim povezi-vanjem, predložena je i zajednička sara-dnja u polju zajedničkog nastupa na tre-ćim tržištima (npr. Rusija, gdje bi nosilac bila Srbija; zemlje Magreba, gdje bi nosi-lac bila BiH).


TEMA

Unapređenje privredne saradnje u oblasti energetike između Bosne i Hercegovine i Srbije

naziv je okruglog stola koji je u okviru Poslovnog foruma Srbija – BiH, u orga-nizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH i Privredne komore Srbije održan poče-tkom marta u Beogradu. Bila je to pri-lika da čelnici dvije privredne komore, direktori javnih poduzeća i privatni po-duzetnici iz oblasti energetskog sektora

razmijene dosadašnja iskustva te dogo-vore smjernice buduće saradnje.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Mahir Hadžiahmetović istakao je da je saradnja u oblasti ener-getike strateška za obje zemlje te da tre-ba intenzivirati dogovore u toj oblasti.

Gasovod i elektro sektor

Posebno je ukazao na mogućnosti Rafi-nerije nafte iz Bosanskog Broda čija je intencija da vrlo brzo dostigne projicira-ni nivo proizvodnje od 4,2 miliona tona, što otvara mogućnosti većeg obima pla-smana proizvoda na tržište Srbije. Prije-ratni nivo proizvodnje u ovoj kompaniji bio je 1,8 miliona tona, od čega je 1,3 miliona tona bila procijenjena potreba naše zemlje.

„Veoma važna je regionalna saradnja kako bi se smanjio negativan saldo u platno-bilansnoj poziciji. Novi projekti između dvije zemlje mogući su kada su posebno u pitanju ulaganja u gasovod te elektro sektor. Odnosi dvije zemlje su pozitivni i takvu klimu treba iskoristiti za snažniju privrednu saradnju“ – nagla-sio je Hadžiahmetović.

Čelni čovjek VTK BiH posebno va-žnim potcrtao je da u narednom perio-du treba doći do harmonizacije propisa kako bi se uklonile sve moguće prepreke koje bi se mogle naći kao smetnja pri-vrednicima u ostvarivanju boljih odno-sa. Za potpredsjednika Privredne komo-re Srbije Anđelka Kovačevića elektroe-nergetski sektor je privredna grana koja pruža izvanredne mogućnosti unapređe-nja odnosa dvije države.

Pomoćnik ministra rudarstva i ener-

Piše: Almir Terzić

Samo na području rijeke Drine, bilo da se radi o gornjem, srednjem ili donjem toku, moguće je osigurati proizvodnju električne energije od 1.000 megavata, odnosno ukupno čak 4.000 GW godišnje.Saradnja moguća i u oblasti naftne industrije putem plasmana roba Rafinerije nafte iz Bosanskog Broda na tržište Srbije.

Elektroenergetski sektorogromna šansa za obje države

Mogućnosti unapređenjaprivredne saradnje BiH i Srbije


getike za javna preduzeća Republike Sr-bije Milutin Prodanović kao segmente saradnje dvije zemlje naveo je oblast na-ftne industrije. On je istakao kako je Sr-bija izvršila privatizaciju Naftne indus-trije Srbije (NIS) prodajom 51 posto udjela u toj kompaniji ruskom Gazpromu.

Kada je u pitanju saradnja sa BiH, Prodanović je posebnim ocijenio i veli-ke mogućnosti neiskorištenih hidro po-tencijala na rijeci Drini koji bi mogli do-nijeti obostranu korist za obje države. Tako je na skupu navedeno da postoje mogućnosti da se samo na području ri-jeke Drine, bilo da se radi o gornjem, srednjem ili donjem toku, osigura proiz-vodnja električne energije od 1.000 me-gavata, odnosno ukupno čak 4.000 GW godišnje.

Potencijali naše zemlje

Emin Bajramović iz sektora za energeti-ku VTK BiH na okruglom stolu iznio je podatke o energetici i energetskim po-tencijalima BiH. On je naveo kako su potencijali naše zemlje prvenstveno u uglju od 3,6 milijardi tona, hidro energiji (99.256 GWh), energiji vjetra (2.000 MW), solarnoj energiji (1.320 MWh/m2 godi-šnje), termalnoj energiji (9,25 MWt), nafti od 50 miliona tona, te bioenergiji.

Nezadovoljavajućim je ocijenjeno i stanje u oblasti iskorištenosti zemnog gasa od svega 2,5 posto, iako se u nare-dnom periodu očekuje da će taj nivo do-stići osam posto. No, i to se smatra ne-dovoljnim s obzirom na činjenicu da ovaj energent u smislu svoje ekološke prihvatljivosti treba da bude više prisutan.

„Na području Jugoistočne Evrope energetski najisplativija rijeka je Drina. Tu postoje hidroelektrane Zvornik i Ba-jina Bašta, ali još uvijek ima 60 posto prostora da se iskoristi. I dolina rijeke Bosne sa svega dva posto je potpuno ne-

iskorištena, a ima mogućnosti da se to učini“ – naveo je Bajramović.

Naglasio je kako BiH troši 40 posto manje energije od prosjeka, tri puta ma-nje od prosjeka 25 zemalja EU, odnosno 30 posto manje od svjetskog prosjeka. Bajramović je istakao kako se moraju smanjiti gubici u energiji. Procjenjuje se da su oni na nivou BiH u električnoj energiji 25 posto, 2,5 puta veći od onih u EU, te 30 posto više na razini svjetskog prosjeka.

Vojislav Vuletić iz sektora za gas Pri-vredne komore Srbije naveo je kako je najveća prepreka u efikasnijoj saradnjibirokratija. On je istakao kako je biro-kratija bivše SFRJ nastavila da funkcio-niše, iako ta država odavno ne postoji.

Upravo privredne komore dvije ze-mlje ocijenio je glavnim karikama koje trebaju osigurati jednostavniju komuni-kaciju privrednim subjektima i pojedin-cima tako što će činiti sve da kod vlasti svojih zemalja čine da se takvo stanje, kada je u pitanju administracija, promi-jeni. I on je ocijenio mogućom saradnju dvije zemlje u naftnoj industriji, navode-ći kako na području Srbije ima 1.400 re-gistrovanih benzinskih pumpi, od kojih 500 pripada NIS-u.

Zaključci sa okruglog stola o unapre-đenju privredne saradnje u oblasti ener-getike Bosne i Hercegovine i Srbije pred-stavnika privrednih komora, te direktora javnih preduzeća i kompanija dvije ze-mlje, usmjereni su ka nužnosti poticaja većeg obima saradnje posebno u oblasti-ma za koje se cijeni kako su nedovoljno iskorištene, odnosno postoji prostor da se ona unaprijedi. Skup je podržao i dis-kusiju, odnosno inicijativu predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH Mahira Hadžiahmetovića da se u narednom pe-riodu insistira na harmonizaciji propisa, čime bi se uklonile barijere, odnosno stvorili preduslovi za kvalitetniju saradnju privrednih subjekata i privrednika kako BiH i Srbije, tako i u širem regionu.

Uslovi privređivanja

Inače, u okviru Poslovnog foruma Srbija – BiH, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH i Privredne komore Srbije savjetnik za strana ulaganja u SIEPA Aleksandar Radulović predstavio je i uslove privređivanja i mogućnosti ulaga-nja u Srbiji. Naveo je kako se u Srbiji čini sve kako bi došlo do smanjenja broja dana za registraciju firmi, te time stra-nim investitorima osigurali povoljniji uvjeti za ulaganja. On je istakao kako Sr-bija ove godine očekuje blagi privredni rast od jedan posto, te da bi se u infra-strukturu, posebno kada je u pitanju iz-gradnja autoputa (koridor 10) u toku godine trebala uložiti milijarda eura, a do kraja 2012. ukupno četiri.

Iako je najavljeno kako bi stopa po-reza na dodanu vrijednost (PDV) u Sr-biji sa 18 posto mogla biti korigovana naviše, Radulović cijeni kako se to, ipak, neće desiti, jer bi doprinijelo negativnom stanju za standard građana.

Kada su u pitanju inostrane investi-cije, Srbija, kako je rečeno, velike nade polaže i u razvoj automobilske industrije nastavkom saradnje sa Fiatom.

Inače, poslovni ambijent u Srbiji, kada je u pitanju plaćanje doprinosa na plaće od čak 63 posto, znatno je lošiji u odnosu na BiH, iako se cijeni kako takvo stanje pomaže privredi te zemlje.

Govoreći o uslovima privređivanja i mogućnosti ulaganja u BiH Amir Kazić, stručni saradnik Agencije za promociju stranih investicija (FIPA), naveo je da i dalje veliki problem našoj zemlji pred-stavlja stopa nezaposlenosti koja iznosi 23 posto. Taj problem, ali i kompletno unapređenje privrede BiH moguće je ostvariti, istakao je Kazić, većim stepe-nom ulaganja u potencijale kojim obi-luje naša zemlja. Kao važne segmente izdvojio je energetski sektor, oblast auto-mobilske i agro industrije, turizma i gra-đevinarstva.


TEMA

Necarinske barijere podrivaju Sporazum CEFTA

Piše: Doc. dr. Duljko Hasić

U skladu sa dosadašnjom praksom održavanja Foruma privrednih komora zemalja članica CEFTA-e 2006, u Zagrebu je 12. marta 2009. godine u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održan peti sastanak. Pris-ustvovala je većina predstavnika komora iz regiona, a poseban gost učesnik Foruma bila je gospođa Renata Vitez, direktorica Tajništva CEFTA-e 2006. iz Brisela.

Saradnja privrednih komora člani-ca CEFTA-e 2006. u ovom perio-du formalizirana je u okviru Fo-

ruma CEFTA. Naime, na 4. Forumu privrednih komora zemalja CEFTA-e 2006. održanom od 15. do 17. oktobra 2008. godine u Sarajevu, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Her-cegovine razmotreni su početni efekti

Sporazuma. Ocijenjeno je da se oni ra-zlikuju po državama i sektorima privre-de, ali još uvijek nema značajnijih pro-mjena u vanjskotrgovinskoj razmjeni u odnosu na trendove iz prethodnog pe-rioda.

Konstatirano je zadržavanje neca-rinskih i tehničkih barijera u trgovini, što je u suprotnosti sa Sporazumom, i sve članice će insistirati na njihovom uklanjanju kod svojih vlada. U cilju re-guliranja ovih i drugih pitanja, zajedni-čki je stav bio da je neophodno uspo-staviti formalnu i intenzivnu saradnju s državnim potkomitetima CEFTA-e 2006. i pokušati međusobno uskladiti aktivnosti. Zaključeno je da treba uspo-

staviti blisku saradnju s Vijećem za re-gionalnu saradnju, putem kojeg bi se kandidirali prijedlozi regionalnih pro-jekata za korištenje namjenskih fondo-va Evropske unije.

Akcioni planovi do 2010. godine

Usvojeni su i zaključci sa četvrtog Fo-ruma održanog u Sarajevu. Radi priku-pljanja relevantnih i usporedivih poda-taka, prihvaćen je prijedlog Upitnika za prikupljanje podataka o necarinskim i tehničkim barijerama, koji je pripremi-la Privredna komora Srbije i preporu-čeno njegovo korištenje u svim članica-ma Foruma. Radne grupe su se obave-


zale da će za 5. Forum pripremiti prije-dloge akcionih planova za unapređenje stanja u svojim oblastima za period do 2010. godine. Radna grupa za kumula-ciju porijekla pripremit će prijedlog or-ganizacije regionalnih seminara o ku-mulaciji porijekla. Za Forum će sve članice pripremiti informaciju o klaste-rizaciji u svojoj državi, s prijedlozima mogućih unapređenja i mogućnosti re-gionalnog povezivanja, na osnovu mo-dela primijenjenih u Evropskoj uniji, uz insistiranje na podršci državnih organa. Sve članice će još jednom razmotriti Memorandum predložen na 3. Forumu i putem nacionalnih koordinatora se iz-jasniti o njegovom sadržaju, odnosno predložiti eventualne primjedbe i prije-dloge njegovih izmjena i dopuna. Sve članice koje to još nisu učinile, imeno-vat će svoje nacionalne koordinatore/oficire za vezu i članove radnih grupa unarednih 15 dana. Internet-portal Pri-vredne komore Srbije posvećen CEFTA-i je označen najboljim (sadržajno i tehni-čki) od svih portala članica Foruma i preporučeno je svima da ga iskoriste kao uzor i osnov za poboljšanje i prila-gođavanje svoje prezentacije na interne-tu. Iako će svaka komora morati prila-goditi dio posvećen CEFTA-i 2006. po-stojećem izgledu i strukturi, neophodno je težiti nivou informativnosti i obuhva-tnosti koji je dostigao portal Privredne komore Srbije, čiji predstavnici su izra-zili spremnost da pomognu svim člani-cama u usvajanju njihovih već primije-njenih rješenja, kako bi privrednici u cijeloj regiji bili jednako informirani putem komorskih portala. Isto važi za zajednički portal Foruma, ukoliko se dogovori njegovo pokretanje.

Rasprava o saradnji s nacionalnim carinskim administracijama odgođena je za 5. Forum zbog odsustva predsta-vnika Privredne komore Makedonije koji nisu ispunili ranije preuzetu obave-zu da ovu temu obrade i pripreme pri-jedloge za dalje aktivnosti, te su zaduže-ni da to što prije učine i dostave urađeno ostalim komorama. Do kraja 2008. go-dine nacionalni koordinatori i odgova-rajući članovi radnih grupa iz svih ko-mora razgovaraće o mogućnostima sa-radnje s rukovodstvima nadležnih ca-rinskih organa u svojim državama i in-formirati o tome ostale članice Foruma. Prihvaćena je inicijativa Privredne ko-more Srbije da se u rad Foruma privre-dnih komora zemalja članica CEFTA-e uključi i razmatranje pitanja zaštite ži-votne sredine u cilju: sagledavanja sta-nja životne sredine u regiji u pogledu

usklađenosti nacionalnog zakonodav-stva sa propisima Evropske unije (pose-bno tehničkim propisima), razmjene znanja i iskustava u ovoj oblasti, sagle-davanja mogućnosti razvoja Regional-ne berze sekundarnih sirovina, uspo-stavljanja regionalne saradnje poslovnog sektora u oblasti zaštite životne sredine, osiguravanje međunarodne podrške za regionalne programe i projekte u ovoj oblasti, a radi postizanja ujednačenog razvoja sistema zaštite životne sredine u regiji. Radi realizacije ovog zaključka, potrebno je da sve članice pripreme pregled stanja životne sredine (prema gore spomenutim ciljevima) i dostave komori domaćinu narednog Foruma. U narednom periodu će se forumi održa-vati češće, a najmanje dva puta godišnje. Za praćenje realizacije usvojenih zaklju-čaka zadužena je Vanjskotrgovinska ko-mora Bosne i Hercegovine, kao domaćin.

Očekivanja nisu ispunjena

Forum u Zagrebu iskorišten je za inten-ziviranje saradnje i razmjenu iskustava, kako bi došli do najboljih rješenja za po-dršku našim članicama u prevladavanju problema s kojim se suočavaju. Učesnici su ocijenili da je izvjesno da u 2009. go-dini možemo očekivati dalje produblji-vanje aktuelne ekonomske krize i njeno širenje na sve više sektora, sa sve težima posljedicama. Ipak, u kasnijem dijelu go-dine bi trebale početi djelovati i brojne sistemske mjere svjetskih vlada za njeno ublažavanje, što će ponovno otvoriti prostor za normaliziranje poslovanja.

Učesnici Foruma u Zagrebu su kon-statirali da nakon nešto više od godinu dana primjene, jasno je da očekivanja nisu ispunjena, već su uglavnom nasta-vljeni raniji trendovi. Ipak, ovakvi su re-zultati djelomično uslovljeni i nepovolj-nim globalnim kretanjima u drugoj po-lovini godine, posebno u posljednjem kvartalu. Neophodno je uzeti u obzir i uticaj Sporazuma o stabilizaciji i pridru-živanju s Evropskom unijom, čiji eko-nomski dio – Privremeni sporazum je u primjeni od 1. jula 2008. godine. Negati-van uticaj imala je i odgoda primjene di-jagonalne kumulacije porijekla između CEFTA-e 2006. i Evropske unije, zbog koje su izostali i njeni očekivani poziti-vni efekti.

U 2008. godini Bosna i Hercegovina je znatno povećala obim vanjskotrgovin-ske razmjene sa svim članicama CEFTA-e, osim Albanije, uz zadržavanje dominan-tnog učešća susjednih zemalja. Vrije-

dnost izvoza povećana je za 17,2 %, čime je dostigla 1,27 milijardi EUR, a uvoza za 16,6 %, odnosno na 3,68 milijardi EUR. Ove promjene rezultirale su povećanjem deficita, koji je u 2008. godini iznosiooko 1,13 milijardi EUR. Iako je ukupan trend ostao nepovoljan, ostvareni su uo-čljivi pomaci na tržištima Crne Gore i UNMIK/Kosova, gdje je izvoz znatno povećan, uz poboljšanje njegove struktu-re. Ovo su i jedine članice CEFTA-e s kojima Bosna i Hercegovina ostvaruje značajniji suficit vanjskotrgovinske ra-zmjene. Najveće pogoršanje ostvareno je u trgovini s Hrvatskom, s kojom imamo najveći izvoz i uvoz, ali i najveći deficitod 830 miliona EUR. Očito je da su naši susjedi mnogo bolje iskoristili potencija-le uspostavljene zone slobodne trgovine u prethodnom periodu, ali i činjenicu da je naše tržište u najvećoj mjeri liberalizi-rano.

Kao i sa ostalim najznačajnijim vanj-skotrgovinskim partnerima, s članicama CEFTA-e 2006, početkom 2009. godine zapažamo drastično smanjenje obima razmjene, što su direktne posljedice glo-balnih kriznih kretanja i usporavanja ekonomske aktivnosti privreda ovih ze-malja. I izvoz i uvoz smanjeni su za 20-30 %, ovisno o državi i grupi proizvoda, a takav trend izvjestan je i u narednom periodu. Iako ova kretanja rezultiraju smanjivanjem i vrijednosti deficita, po-gubno djelovanje na industrijsku proiz-vodnju, zaposlenost i standard stanovni-štva ugrožava cijelo društvo i vodi u re-cesiju.

(Ne)carinske barijere

Pored internih uzroka nekonkurentno-sti u mnogim oblastima, veliku prepre-ku za uravnoteženje odnosa razmjene čine i razni oblici netarifnih barijera, zabranjenih Sporazumom CEFTA 2006. i drugim međunarodnim trgovin-skim sporazumima, o kojim smo u pro-teklom periodu prikupljali podatke od naših članica, u saradnji s Ministar-stvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ne smije se zanemariti ni saradnja u oblasti evropskih integracija, odnosno usklađivanje s regulativom i principima poslovanja Evropske unije, kao dugoro-čna obaveza svih nas. Uspješna regio-nalna saradnja najbolji je osnov za bu-duću potpunu integraciju u zajednički evropski ekonomski prostor, a bez stal-nog unapređenja ove saradnje ni CEFTA ne može ispuniti svoju svrhu. Jedan od


Nedostaci Sporazuma CEFTA

• Uska grla na carinskim prelazimaPostoji neusklađenost vremena rada inspektora (sanitarnih, veterinarskih, za radiologiju) sa vremenom rada carine.

Često se dešava da kamion poslije 14 sati ne može da nađe inspektora i čeka sljedeći dan; Za pojedine robe, uglavnom kabaste (ugalj), predviđeni su samo određeni granični prelazi (što je nedovoljno), pa i to,

također, utiče na stvaranje uskih grla; Uvjerenje o radiološkoj ispravnosti, naprimjer, izdaju samo četiri instituta u Srbiji, što je nedovoljno. Ugalj iz BiH izvo-

zimo u Srbiju godišnje oko 200 hiljada tona. Ugalj se prevozi kamionima (5-20 tona) i svaki kamion se radiološki ispituje. Ova situacija izuzetno poskupljuje transport kabaste robe. Ni za jedno od ovih problema još uvijek nisu nađena odgova-rajuća rešenja.

• Komplikovana i skupa procedura kod protoka robe između zemalja potpisnicaPostoji veliko administriranje (veliki broj uvjerenja, potvrda, obrazaca), što usporava promet. Tako, naprimjer, na gra-

ničnim prelazima, po pravilu, roba ne može da pređe za jedan dan. U pojedinim slučajevima cijena potrebnih certifikata jeu odnosu na cijenu robe koja se prevozi toliko visoka da se postavlja pitanje isplativosti izvoza robe.

• Problem priznavanja certifikata o kvalitetu, kao i fitosanitarnih, sanitarnih i veterinarskih dokumenataObaveza zemalja potpisnica Sporazuma CEFTA je da obezebijede da se propisi koji se odnose na biljno, životinjsko i

ljudsko zdravlje, kao i na bezbjednost i zaštitu životne sredine, usklade sa pravilima WTO i EU i ostalih odgovarajućih me-đunarodnih institucija. Kako pojedine zemlja u regionu još uvijek nemaju usaglašene ove propise sa međunarodnim pravi-lima, rješenje problema je u donošenju bilateralnih sporazuma kojima bi se uredilo međusobno priznavanje pojedinih uvje-renja i standarda. Međutim, ni bilateralni sporazumi nisu zaključeni, tako da se još uvijek međusobno ne priznaju sanitar-na, fitosanitarna i veterinarska uvjerenja. Svaka pošiljka robe se ispituje (uzorkuje) dva puta, sa obje strane granice. Stoga semora insistirati na donošenju bilateralnih sporazuma o priznavanju ovih certifikata. Ti procesi su u toku sa nekim zemlja-ma (donošenje Sporazuma o veterinarskoj saradnji između BiH i SCG), ali oni se odvijaju dosta sporo.

• Nepriznavanje tehničkih standardaIsto tako, nepriznavanje tehničkih standarda stvara probleme u plasmanu industrijskih proizvoda, pa bi donošenje bila-

teralnih sporazuma o međusobnom priznavanju standarda i kvaliteta proizvoda značajno pospješilo međusobnu trgovinu.S obzirom na veliki obim razmjene Bosne i Hercegovine sa Srbijom, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je

u više navrata insistirala da se ovo pitanje riješi sa Srbijom i ukazivala na neophodnost da Zavod za standardizaciju Srbije i Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH ubrzaju aktivnosti na zaključivanju međusobnog Spora-zuma o saradnji u oblasti standardizacije. Takvim bi se sporazumom regulisalo međusobno priznavanje izvještaja o ispitiva-nju certifikata o podudarnosti i drugim dokumentima, koji se direktno ili indirektno odnose na utvrđivanje podudarnostiproizvoda koji su predmet trgovine između dve zemlje.

• Problemi transportnih dozvola i taksiBosna i Hercegovina insistira na obostranom ukidanju bilateralnih i tranzitnih dozvola sa svim zemljama članicama

CEFTA-e.

• Problemi koji se odnose na nelojalnu konkurenciju (dampinške cijene, primjena akciza, taksi, stimulaciji sl.)

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH posjeduje dokaze da se mlijeko preduzeća IMLEK iz Subotice na tržištu BiH prodaje po dampinškim cijenama, dok srpska strana smatra da se određni proizvodi koji se uvoze iz BiH (ugalj, so, drvo i dr.) prodaju na tržištu Srbije po dampinškim cijenama.

bitnih segmenata međudržavne saradnje je, svakako, i međukomorska saradnja.

Konstatirano je da su necarinske barijere u suprotnosti sa principima otvorenog tržišta koje su zemlje Zapa-dnog Balkana usvojile. Njihovo posto-janje podriva multilateralni Sporazum o slobodnoj trgovini i sprečava njegovu punu primjenu i stvaranje istinski jedin-stvenog tržišta u Jugoistočnoj Evropi. Čak ako i najmanja barijera ostane na snazi, može umanjiti trgovinske mogu-ćnosti domaćih i stranih proizvođača.

Lista necarinskih barijera je izuze-

tno dugačka, a njihov broj se vremenom ne smanjuje, već naprotiv, povećava. Necarinske barijere trgovini su, u naj-širem smislu, sve mjere koje nisu vezane za uvoz ili izvoz robe, odnosno za cari-ne. U Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i UNCTAD-u ovakva neutral-nost posebno je važna, budući da svaka od takvih mjera može da se pojavi kao osjetljiv predmet procjene usaglašenosti s pravilima i, u krajnjem slučaju, arbi-triranja u organu za rješavanje sporova.

Zajedničko za sve ove mjere jeste da su često netransparentne, da se teško

otkrivaju u mreži nacionalnih propisa donijetih sa potpuno opravdanim cilje-vima. Istovremeno, često se primjenjuju proizvoljno, te je njihov efekat na oteža-vanje trgovine ponekad razorniji od vi-sokih carinskih stopa. Ispostavilo se da su necarinske mjere uvođene kao poku-šaj da se uravnoteži smanjen nivo zašti-te domaćih proizvoda nastao smanje-njem carina, kao odgovor na teškoće nastale nakon liberalizacije uvoza.


TEMA

Vijeće ministara BiH utvrdilo je na sjednici krajem marta prije-dlog zakona o akcizama u Bosni

i Hercegovini, koji će Ministarstvo finan-sija i trezora dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraće-noj proceduri. Predsjedavajući državne vlade Nikola Špirić naveo je kako će prema orijentacionim procjenama, do-nošenjem ovog zakona doći do poveća-nja prihoda na godišnjem nivou za oko 170 miliona KM i to najvećim dijelom od akciza na cigarete i ostale duhanske proizvode, čiji se model oporezivanja u cijelosti usklađuje s relevantnim direkti-vama Evropske unije.

Nove tarife

„Istovremeno će se ovim zakonom omo-gućiti povećanje prihoda za još oko 120 miliona KM na godišnjem nivou na osnovu dodatne akcize za putarine od 0,10 KM/l goriva za izgradnju puteva. Ranijim zakonskim propisima izdvajanja za autoputeve iznosila su 0,15 KM/l go-riva. No, prema novim propisima zako-na o akcizama ona će ubuduće iznositi 0,25 KM/l goriva. Visina ovog optereće-nja, posmatrana uporedo sa zemljama u okruženju kao i u odnosu na ukupno akcizno opterećenje, prema trenutno va-žećim propisima u njima, još uvijek je niža nego u državama okruženja“ – naveo je Špirić.

Prijedlogom zakona o akcizama, kada je riječ o cigaretama, donosi se novi model oporezivanja, i to tako što će se uvesti proporcionalna stopa u visi-ni od 42 posto na maloprodajnu cijenu cigareta i posebnu akcizu koja iznosi 7,50 KM za 1.000 cigareta, odnosno 0,15 KM po kutiji cigareta.

Novim prijedlogom zakona u odno-su na postojeće zakonske odredbe uve-ćane su akcize za uvoz sirove i pržene

kafe za po 0,50 KM/kg, tako da će uku-pno iznositi 1,50 KM/kg za sirovu, od-nosno 3,00 KM/kg za prženu kafu.

Ovim zakonom vrši se korekcija i predviđaju stope akciza za alkohol i al-koholne napitke od 8,00 KM po litru apsolutnog alkohola za voćne prirodne rakije, čime se i dalje podržavaju doma-ći proizvođači za povećanje proizvodnje tradicionalnih napitaka u odnosu na na-pitke proizvedene na bazi etilalkohola. Praktično, visina akciza na alkohol i al-koholne napitke neće biti povećana u odnosu na sadašnja zakonska rješenja, jer su one skoro u cijelosti harmonizi-rane u odnosu na zemlje okruženja.

Istovremeno, prijedlogom zakona uvodi se pravo povrata akciza za loživo ulje koje se koristi za grijanje, medicin-ski alkohol i alkohol kao reprodukcijski materijal za proizvodnju lijekova.

Direktor Fabrike duhana Sarajevo Edin Mulahasanović istakao je kako će sav teret povećanja akcize na duhanske proizvode biti prebačen na jeftine, od-nosno popularne cigarete kojih 92 po-sto proizvode domaće kompanije.

„Apsolutno su netačne tvrdnje po-jedinih političara da je ovaj prijedlog

Piše: Almir Terzić

Vijeće ministara BiH predložilo novi zakon o akcizama

Državi 290 miliona KM, proizvođačima opterećenje,

a građanima poskupljenje

Zakonska rješenja predviđaju uvođenje proporcionalne stope od 42 posto na maloprodajnu cijenu cigareta i posebnu akcizu koja iznosi 0,15 KM po kutiji.Akcize za uvoz sirove i pržene kafe uvećavaju se za po 0,50 KM/kg, tako da će ukupno iznositi 1,50 KM/kg za sirovu, odnosno 3,00 KM/kg za prženu kafu, alkohol i alkoholne napitke od 8,00 KM po litru apsolutnog alkohola.Prema novim propisima zakona akcize za izgradnju autoputeva se uvećavaju za 0,10 KM/l goriva, tako da će ubuduće iznositi 0,25 KM/l goriva.


zakona dobar za domaće proizvođače i da cigarete neće poskupjeti. Jednostav-nim obračunom i usporedbom starih akciza sa novim ponuđenim rješenjima se vidi da su novi porezi na cigarete samo po osnovu akcize veći za 30 posto, a povećanjem cijene cigareta povećava se i PDV, pa tako cigarete moraju po-skupjeti za najmanje 35 do 40 posto samo po osnovi povećanja akcize. Mi smo pravili kalkulaciju na najjefitinijimcigaretama i našem najpoznatijem brendu – Drini. Tako bi ona nakon uvođenja novih propisa predviđenih zakonom o akcizama trebala poskupjeti sa 1,20 KM na 1,70 KM“ – istakao je Mulahasanović.

Nezadovoljstvo u duhanskoj industriji

Čelni čovjek FDS-a navodi da, što se tiče uvoznika čije su cigarete mnogo skuplje, nakon uvođenja novih akciza oni neće morati povećavati cijene svojih cigareta, jer „ionako zarađuju, tako da će se moći odreći dijela toga kako bi ona ostala nepromijenjena“.

Prijedlog bh. proizvođača cigareta jeste da se one sa niskom cijenom, odno-sno tzv. popularne sa iznosom do dvije KM, oporezuju akcizom tako da se na njih plaća 42 posto od maloprodajne ci-jene plus 0,10 KM po pakli cigareta. U isto vrijeme za cigarete skuplje od dvije KM, osim 42 posto od maloprodajne ci-jene trebalo bi se utvrditi i plaćanje od 0,20 KM po pakli.

Direktor FDS-a ističe kako je prije-dlog entitetskih grupacija proizvođača i prerađivača duhana bolji i za same duha-nare, a i za državu, jer predviđa veće ak-cize na skuplje, uvozne cigarete, te ako se potrošači i dalje budu opredjeljivali za njihovu kupovinu, državni budžet će time ubirati veća sredstva. S druge strane, ukoliko se budu opredjeljivali za kupovi-nu popularnih, jeftinih cigareta domaćihproizvođača, time će se osigurati egzi-stencija 15-tak hiljada uposlenih u lancu

od proizvodnje domaćeg duhana do nje-gove fabrikacije.

„U BiH se više od 60 posto cigareta uvozi i gotovo sve su skuplje od dvije KM. Prihvatanjem rješenja koje predlažu proizvođači, osim što bi se zaštitila do-maća proizvodnja, isto bi se učinilo i za socijalni status potrošača koji kupuju ci-garete, a u isto vrijeme bi došlo do osi-guravanja većeg priliva sredstava u bu-džet“ – naveo je Mulahasanović.

On je istakao kako se nada da će par-lamentarci uvidjeti potrebe drugačijeg uređenja ove oblasti te da će se opredije-liti za zaštitu i dobrobit domaće privrede, jer ovim u nezavidnu situaciju ne bi došli samo prerađivači, već i proizvođači duhana. Naime, fabrike duhana u BiH otkupljuju gotovo sve količine duhana, a pitanje je hoće li to moći i nastaviti ako se usvoje predložena zakonska rješenja.

Iako su ranije postojale tvrdnje kako uvećanjem akciza neće doći do poveća-nja cijene goriva, ispostavilo se da to baš i nije tako. Naime, Predsjednik Udruže-nja distributera nafte i naftnih derivataRepublike Srpske Vukašin Vojinović na-veo je da će uvećanje akcize na gorivo sa 0,15 na 0,25 KM po litri, ipak, najteže pogoditi krajnje potrošače. U isto vri-jeme, on ne očekuje da će novim prije-dlogom zakonskog uređenja oblasti akci-za uticati na distributere.

„Usvajanje predloženog zakona u PS BiH nastupit će novi talas poskupljenja goriva u maloprodaji i to ne za deset već 12 feninga, jer se u cijenu goriva mora uračunati i PDV. Očigledno da će ovo biti dodatno opterećenje za potrošače, ali ostaje veliko pitanje da li će novac od uvećanja ovog nameta biti iskorišten na pravi način“ – zaključio je Vojinović.

Bez udara na pivo i bezalkoholna pića

Nekadašnji dugogodišnji direktor Biha-ćke pivare i privrednik Adem Ibrahim-pašić istakao je kako novi prijedlog za-kona o akcizama „neće pogoditi doma-

će proizvođače bezalkoholnih pića i pi-va u našoj zemlji“.

„Prvobitna rješenja bila su usmjere-na ka tome da se akcizama tretiraju i ove vrste proizvoda, ali se od toga odu-stalo. Da je ostao taj prijedlog, to bi značilo opterećenje za pivarsku i indu-striju bezalkoholnih pića. Ovako je osta-lo samo da se akcize uvedu na alkohol i alkoholne napitke. To neće pogoditi domaću proizvodnju, jer u BiH nema-mo industrijske proizvodnje žestokih pića. Uglavnom se radi o uvoznim ro-bama“ – istakao je Ibrahimpašić.

Adem Ibrahimpašić, koji inače ob-naša funkciju delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, naveo je kako su ga već kontaktirali prerađivači i proizvođači u oblasti duhanske industri-je istaknuvši potrebu amandmanskog djelovanja na zakonska rješenja. Oni traže da se različitim iznosima tretiraju dodatne akcize po paklici za jeftine iskupe cigarete.

Za razliku od neminovnog posku-pljenja duhanskih prerađevina, alkoho-la i goriva usljed uvođenja novih akci-znih tarifa, Ibrahimpašić navodi kako do uvećanja cijena kafe u maloprodaji ne bi trebalo doći.

„Radi se isključivo o uvoznoj robi, ali je do sada naplaćivana dvostruka ak-ciza na kafu. Prvi put ona se plaćala pri-likom uvoza sirove kafe, a kasnije u drugom krugu poreski obveznici činili su isto i za prženi proizvod. Sada se to eliminira i stoga bi cijena trebala da ostane ista, jer će važiti samo jedno pla-ćanje akcize“ – smatra Ibrahimpašić.

No, nameti BiH kada su u pitanju akcize na kafu su samo privremenog karaktera, s obzirom na to da će se naša zemlja s procesom približavanja Evro-pskoj uniji morati prilagođavati jedin-stvenim propisima i zakonodavstvu koje EU primjenjuje. A u EU kafa isto kao i bezalkoholna pića nisu akcizna roba i na njih se u skladu s tim ne pro-pisuje plaćanje dodatnih nameta.


U Udruženjima potrošača nego-duju zbog nekontrolisane ekspan-zije stranih proizvoda na bh. tr-

žištu, što dodatno uništava ionako sla-bu domaću proizvodnju. Činjenica je da se nijedna država na svijetu ne razvi-ja sistemom otvorenog tržišta, kao što je krenula BiH. Zbog takve politike je i moguće da su uvezeni proizvodi jeftini-ji od domaćih. Za razliku od običnih potrošača, država se već pobrinula za sebe. Upravni odbor Uprave za indire-ktno oporezivanje (UIO) donio je prije-dlog Zakona o akcizama. Predviđeno je povećanje akciza na duhanske proizvo-de kako bi se nadomjestio manjak po osnovu gubitaka prihoda od carina. Uvode se novi nameti, najavljuje pove-ćanje doprinosa.

„U kasi je od nove godine znatno manje novca u odnosu na isti period prošle godine. Došlo je do drastičnog pada uvoza iz svih zemalja pa tako i EU, ali nažalost i izvoz se smanjuje. Poslje-dica je sve teža ekonomska situacija“ – kaže Kemal Čaušević, direktor UIO.

Bosna i Hercegovina ima prevelika izdvajanja za administraciju. Na ukupno 156 budžeta ima 130 hiljada zaposlenih, što je teško finansirati. Ipak, po prepo-rukama EU radi se i na smanjenju admi-nistracije. Pravila EU trebamo provesti i ona su dobra, ali je problem u trgovini i monopolu velikih trgovačkih lanaca.

„Pripremili smo našu pregovaračku poziciju i očekivali smo da će građani više kupovati proizvode iz EU, a da će smanjenje uslijediti iz zemalja potpisi-nica Sporazuma CEFTA. Mi imamo za-jednički odbor za provedbu sporazuma i provedba teče bez većih problema. Opredijelili smo se za sistem slobodnog

Namet na vilajetIako su od 1. januara na oko 11 hiljada proizvoda iz EU snižene, odnosno potpuno ukinute carine, građani ih kupuju za istu ili čak višu cijenu. Razlika u cijeni primjetna je za mali broj proizvoda koje građani BiH ne kupuju često, poput novih automobila.

TEMA

Piše: Dženita Zirdumformiranja cijena, država za sada nema instrumente koji bi mogli formirati ci-jene. Sa provedbom Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruživanju s EU i Sporazu-mom CEFTA proizvođače pripremamo za konkurenciju. Da se ne pripremamo, sa ovim sporazumima doživjeli bismo potpuni kolaps naše privrede za nekoli-ko godina kada carina bude nula posto. Moramo dostići standarde, a ne iskori-štavamo šansu koju nam je EU dala i koja je prisutna već duže vremena. Ne-dovoljno posvećujemo pažnju ekonom-skoj krizi. Veliki je pritisak, sve veće su žalbe proizvođača, otkazuju im se naru-džbe, a mi kao mala država moramo biti okrenuti izvozu“ – izjavio je Dragi-ša Mekić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača BiH, nezadovoljan je načinom na koji se provodi sporazum.

„Na terenu nema nikakvih pomaka, osim ulja koje je sniženo sa 3,20 na 2,60 KM. Drugi artikli su na istom nivou. Ulje u zemljama EU u prosjeku po litri košta 1,70 KM. A očekivali smo sniženje cijena ove godine. Kad je uveden PDV, tada je obećano da će se sredstva kori-stiti isključivo za socijalne i penzione fondove, za posao domaće proizvodnje. Nije se uopće spominjala pomoć admi-nistraciji. Međutim, suprotno ništa ni-smo dobili, treba navesti da je 50 posto građana na granici siromaštva ili u siro-maštvu, ljudi su proizvedeni u socijalne slučajeve, nisu nekakvim prirodnim sli-jedom došli u takvu situaciju. Ako ih je država proizvela, treba i da riješi ovaj problem. S obzirom na to da je slobo-dno formiranje cijena, država mora da utiče u dijelu marže. Loš je nadzor na tržištu u smislu nepostojanja realnih strategija kada je u pitanju tržište i nad-zora, uključujući i inspekcijski, kako uvezenih tako i domaćih proizvoda“ – ističe Lakota.

Prof. dr. Nikola Grabovac, ekonom-ski analitičar, smatra da nije dobro što se odluke lome preko leđa naših građa-na i privrede. On je i prije stupanja na snagu ove odluke upozoravao da nakon

sniženja carina ne očekuje nijedno sni-ženje u BiH, jer Vijeće ministara BiH nije pratilo konzistentno donošenje od-luka, nije donijelo instrukcije šta da se radi sa cijenama.

„Ako je to ostavljeno na potpunu slobodu trgovcima ili proizvođačima, onda je vrlo jasno da će to umanjenje koje je država sebi priuštila, trgovci is-koristiti. U ovakvoj situaciji normalno je bilo očekivati ovakvo stanje, već do-lazi i do povećanja cijena. Ne želim reći da sam ja protiv snižavanja cijena, ali je bilo jasno da građani neće imati koristi od ukidanja carine na proizvode porije-klom iz EU. Ako to sada malo prevede-mo, to ustvari znači da smo pomogli malo proizvođača iz Češke, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, a teret punjenja budžeta prebacili smo na domaće gra-đane. S obzirom na to da smo mi ‘boga-ta država’, možemo malo pomoći Nijem-cima i Italijanima u našem razvoju. Me-đutim, ovdje ne mogu okriviti našu Up-ravu za indirektno oporezivanje, jer oni ne kreiraju našu ekonomsku politiku. Ona se kreira i usvaja u Vijeću minista-ra i Parlamentarnoj skupštini BiH. A država ne samo da uvodi nove namete, nego i podiže nove kredite za budžetsku potrošnju, što je apsurd u normalnim zemljama, jer naredne godine ćemo imati tekuće obaveze plus anuitete. Ne-mamo jedinstvo u makroekonomskoj politici, svako prebacuje lopticu na dru-gog. Meni je žao što se ne formiraju mlađi stručni timovi koji mogu povući ovu državu. Kada je konkretno u pita-nju efekat ukidanja carina na proizvode porijeklom iz EU, čaša je pala sa stola i razbila se. Međutim, nama stalno čaše padaju sa stola“ – upozorava Grabovac.

Po svemu sudeći, otvaranje S.O.S. prodavnica u BiH za najugroženije ka-tegorije u kojima bi se po uzoru na Slo-veniju prodavali osnovni prehrambeni artikli po znatno nižim cijenama u BiH je i nužno i hitno. Dok propisi i dugo očekivane olakšice stoje na papiru, u praksi se cijene povećavaju, a standard pada.


Vijeće eksperata za ekonomski razvoj i sistem Vanjskotrgovin-ske komore BiH (VTKBiH) sma-

tra da mjere Vijeća ministara BiH i en-titetskih vlada za ublažavanje posljedi-ca krize nisu dobre, jer su parcijalne, nerealne i uopštene, a rad nadležnih in-stitucija nedjelotvoran, uz obrazloženje da nisu reagovale na vrijeme. Od drža-vnih organa se očekuje da donesu cjelo-vit program za prevazilaženje ekonom-ske krize, odrede njegove nosioce i stal-no prate privredna kretanja radi predu-zimanja novih mjera, istaknuto je na posljednjoj sjednici toga Vijeća, na ko-joj je razgovarano o posljedicama eko-nomske krize u BiH i konačnom prije-dlogu hitnih mjere koje bi to Vijeće predložilo nadležnim institucijama.

Prijedlog mjera za prevazilaženje poljedica ekonomske krize u našoj ze-mlji s posebnim osvrtom na pojedine sektore koji je ponudila Vanjskotrgo-vinska komora, ocijenjen je prihvatlji-vim. U tom dokumentu su rezimirane posljedice ekonomske krize na bh. pri-vredu i dat prijedlog mjera s posebnim osvrtom na pojedine sektore.

TEMA

Da bi se na efikasan i brz način djelovalo na ublažavanju posljedica ekonomske krize, potrebno je donijeti konkretne mjere koje će omogućiti očuvanje radnih mjesta, povećati ulaganja u infrastrukturu, odnosno ustanoviti mjere koje preduzimaju vlade u regionu i Evropi, a koje ni u kom slučaju nisu skupi komercijalni krediti, nekonkretne teorijske mjere ili neodređeni planovi o reformama javne uprave i drugim procesima koji traju mjesecima i godinama.

Piše: Duda Adžović

Naime, VTK BiH je krajem prošle godine anketirala članove grupacija, odnosno predstavnike svih privrednih grana o konkretnijim posljedicama ekonomske krize, perspektivama predu-zeća, osnovnim ograničenjima i proble-mima s kojim se susreću u proizvodnji, očekivanjima od države, te o potrebama poticanja proizvodnje i izvoza. Na os-novu dobijenih informacija utvrđene su pojedinačne preporuke djelovanja u ob-lasti finansija i za poboljšanje poslovnog ambijenta. Vijeće eksperata taj materijal smatra dobrom bazom budućeg djelo-vanja, u koji, naglašeno je, samo treba ugraditi podatke o aktuelnim posljedi-cama ekonomske krize, od početka ove godine do danas.

Nakon toga, kako je rečeno, biće za-tražen sastanak sa predstavnicima vla-sti, kojima će se materijal prezentovati i ponuditi konsultantska pomoć Vijeća eksperata. Cilj je da se efikasnim mjera-ma u što kraćem vremenu djeluje na ubla-žavanje posljedica krize na prostoru ci-jele BiH. Ukoliko predstavnici vlasti ne iskažu konkretnu spremnost za djelova-nje, odnosno pomoć bh. privredi, Vijeće

eksperata će im, zaključeno je, uputiti jasan zahtjev, što će konačno značiti da vlade nisu zainteresovane da odgovore na potrebe poslovnog sektora.

Kreativno i konkretno

Osvrćući se na mjere Vijeća ministara i entitetskih vlada, predsjednica Vijeća eksperata za ekonomski razvoj i sistem VTKBiH Azra Hadžiahmetović kazala je da vlasti rade parcijalno i samo popu-njavaju prazninu koju su stvorili pogre-šnom politikom, kao i da treba odmah, a ne za pola godine, analitički sagledati stanje.

„Mjere moraju biti kreativne i kon-kretne, jer niko od nas ne zna koliko je BiH pogođena krizom i šta možemo očekivati, ako se ništa ne uradi. Nijedna zemlja u svijetu nije povećala porez ili doprinos, nego je primijenila redukciju gdje god može. Te zemlje su se orijenti-sale na obrazovanje i povećale su izdva-janja za to. Kod nas se povećavaju dopri-nosi i smanjuju izdvajanja za obrazova-nje. Prioritet su penzioni fondovi, ban-

Postojeće mjere su samo gašenje požara

Strategija borbe protiv krize

Sjednica Vijeća eksperata VTKBiH: Satanak sa predstavnicima vlasti


karski sektor i nova paradigma koja se veže za međunarodne finansijske insti-tucije. Nijedna mjera ne može dati re-zultate, ako nije utvrđen cilj za koji se ona donosi. Posebna pažnja u svijetu se daje vanjskotrgovinskim mjerama. Svi su formirali štabove koji razrađuju mje-re koje se odnose na tehničke barijere u trgovini. I susjedi isto rade i treba od njih nešto takvo preuzeti. Na polju unu-trašnje ekonomije potrebno je smanjiti poreze i izdvojiti više za obrazovanje, ne povećavati štednju, nego smanjiti i prestrukturirati javnu potrošnju. Posto-jeće ‘gašenje požara’ koštat će buduća pokoljenja. Potezima da, naprimjer, Centralna banka sada ustupi svoje rezer-ve ili da se proda nešto što smo dobili od sukcesije, mogle bi se samo ‘začepiti rupe’ i trenutne mjere su samo ‘gašenje požara’, a ne razvoj“ – ukazala je Azra Hadžiahmetović.

Član Vijeća eksperata Igor Gavran rekao je da treba donijeti konkretne mjere koje će omogućiti očuvanje radnih mjesta, povećati ulaganja u infrastruktu-ru, odnosno ustanoviti mjere koje pre-duzimaju vlade u regionu i Evropi, a koje ni u kom slučaju nisu skupi komer-cijalni krediti, nekonkretne teorijske mjere ili neodređeni planovi o reforma-ma javne uprave i drugim procesima koji traju mjesecima i godinama, istakao je Gavran.

On je naveo nekoliko hitnih mjera kojima se moraju definisati ulaganja,raspodjela javne potrošnje, smanjenje neproduktivnih izdataka, zatim pomoć i podsticaj privredi te reprogrami kredi-ta komercijalnih banaka koje inače os-tvaruju enorman profit i uništavaju pri-vredu.

Anto Domazet smatra da je u uslo-vima ekonomske krize potrebna analiza stanja bh. privrede, da mora postojati ekonomsko upravljanje na nivou cijele zemlje, zatim da je u svim segmentima narušena makroekonomska stabilnost, te da javnu potrošnju treba maksimal-no konsolidovati. Prema njegovom mi-šljenju, veoma je važno osigurati posto-

jeću zaposlenost i u tom cilju treba dje-lovati u tri smjera: braniti postojeću za-poslenost, stvarati uslove za nova radna mjesta i osigurati prelazak neformalne zaposlenosti u formalni sektor, te to sti-mulisati.

„Vlade očigledno o tome nemaju ni-kakvih rješenja, već nasuprot tome, uvo-de se mjere opterećenja toplog obroka, putnih troškova za prijevoz na posao. To su izdaci vezani za rad i nastoje se oporezovati, što je suprotno onome što bi trebalo raditi, odnosno rasterećivati troškove rada. Nikakvo dodatno pove-ćavanje fiskalnih izdvajanja za privredu

ne dolazi u obzir. Ako treba očuvati za-poslenost, onda nije prihvatljivo pove-ćavanje cijene rada, nago rasterećivanje njegovih troškova. PDV treba da bude isključivi instrument preko koga će se ravnati fiskalni prihodi. Ne treba atako-vati na rad. To je najveća prijetnja za oživljavanje. Treba učiniti da rad bude još jeftiniji. Ako tu podignete troškove,poslodavci će još više otpuštati“ – ista-kao je Domazet.

Kupujmo domaće

Kao mnogo bolje instrumente kojima bi se mogli podići prihodi, odnosno rješavati fiskalni problemi, Domazetnavodi uvođenje diferencirane stope po-reza na dodatnu vrijednost (PDV), a ako je potrebno i podizanje opšte stope PDV-a.

„Vlada je u velikom nesnalaženju oko aktiviranja investicija u Federaciji i tu je bitna uloga Investicijske banke. Banke treba da izađu na tržište kapitala i osiguraju njegove dodatne izvore. To bi sada pomoglo. Potrebno je restruktu-riranje privrede, ulaganje u poljoprivre-du, turizam i malo obrtništvo, kao i promjena koncepta razvojnih banaka“ – rekao je Domazet i naglasio značaj domaće proizvodnje i kupovine doma-ćag, u čemu je važna uloga vlada.

On je istakao da se budžeti mogu stabilizovati isključivo reformskim rje-

šenjima i da su, dok je bilo dosta pri-hoda iz PDV-a, izostajale reforme, a sada kad su suženi prihodi, vidi se nasli-jeđe nereformiranog socijalnog, zdrav-stvenog, penzijskog i drugih sektora, što pravi pritisak na budžet i čini ga ne-stabilnim.

Nikola Grabovac je kazao da u BiH nema konzistentnih mjera, nego su one kozmetičke, da su vlade nemoćne i ne upravljaju situacijom, te da u aktuelnom vremenu krize moraju djelovati primje-nom radikalnih i nepopulističkih mjera.

On je rekao da je, sa stanovišta trenu-tnih okolnosti, budućnost bh. privrede izgledna u jednom od četiri scenarija.

„Prvi je tzv. lakša kriza, koja će uz-rokovati, između ostalog, povećanje ne-zaposlenosti za 10 posto, i šanse za ovaj scenarij su pet posto. Teža kriza će pro-uzrokovati povećanje nezaposlenosti za još od 20 do 30 posto i šansa da se desi je oko 30 procenata. Također, može nas pogoditi i najteža kriza, koja uzrokuje rast nezaposlenosti za još 50 posto u od-nosu na trenutnu, i 50 posto su prilike da nas pogodi, te konačno depresija, što ustvari znači opšti kolaps i sa 15-posto-tnim šansama da nam se dogodi, nagla-sio je Grabovac i dodao da je moguće da nam se dogodi nešto od toga, pa je potrebno adekvatno odgovoriti protiv-mjerama. Da bi se odgovarajuće djelo-valo, prema njegovom mišljenju, najpri-je je potrebno postojanje političkog do-govora svih stranaka i njihova sprem-nost da se mjere provedu.

Vjekoslav Selak smatra da je u poljo-privredi šansa i da ona pruža mogu-ćnost da se sa malim ulaganjima uveća zaposlenost. On kaže da treba ojačati kapacitete Razvojne banke, subvencio-nirati domaću proizvodnju i osnovati fond za stimulisanje poljoprivrednog sektora.

Aziz Mujezinović iz zeničkog Arce-lor Mittala govorio je o značaju metal-skog sektora koji je najviše pogođen kri-zom i koji, po njegovom mišljenju, tre-ba da bude u posebnom interesu vlada.

„Kapaciteti institucija ne rade. Pri-

Azra Hadžiahmetović: Analitički sagledati stanje

Anto Domazet: Narušena makroekonomska stabilnost

Nikola Grabovac: Bez konzistentnih mjera


mijenimo Sporazum o stabilizaciji i pri-druživanju (SSP) i Sporazum CEFTA, jer obezbjeđuju prostor za zaštitu naše proizvodnje. Treba spriječiti administri-ranje, definisati modele zaštite i raditiono što rade susjedi. Tržište se promije-nilo, pala je tražnja, teško je prodati ro-bu, cijene su pale ispod direktnih tro-škova proizvodnje, tako da se ne može proizvoditi. Da bi se smanjili gubici, radi se na smanjenju proizvodnje, a time i smanjenju troškova na radnu snagu, što pogađa firme. Mjere vlada na sva trinivoa su nedovoljne, nisu razrađene da bi bile prihvatljive. Morali smo smanjiti proizvodnju na tehnološki održivu i ako ona stane, posljedice će biti velike. 1.000 naših dobavljača je jako zabri-nuto“ – rekao je Mujezinović.

On je ocijenio da se mjere štednje ne mogu primijeniti kod investicijskih projekata sa kojima treba nastaviti, zatim vidjeti šta sve i koga Razvojna banka fi-nansira, te da bi vlada trebalo da defini-še kompanije od posebnog interesa koje bi imale određene beneficije.

Ulaganje u znanje

Za Novu Plakalovića potrebno je usta-noviti tijelo koje bi koordiniralo mjere i pratilo njihovu realizaciju.

„Treba obezbijediti povjerenje u fi-nansijske institucije. Inostrane banke su došle kod nas da zarade. Krediti su skupi i to je legalno. Građani su uzeli šest mi-lijardi KM kredita, ali 80 posto od toga je uvozni sadržaj. Sve je bankama pre-pušteno. Međutim, da li zbog svoje za-rade možemo praviti makroekonomsku neravnotežu, što ima posljedice na eko-nomiju? Vlasti sa bankama treba da pokušaju uspostaviti partnerski odnos, da se dogovore i da kreditna politika ne bude u funkciji samo banaka nego i društva“ – kazao je Plakalović.

Radomir Marinković je govorio o problemima izvoznika kojima nema, kaže, ko da pomogne.

„Nismo usklađeni sa standardima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i ostalim standardima u tom domenu. Nije prepoznato preuzimanje Acquisa kroz SSP radi kreiranja strategije dugo-ročnog razvoja. Mi tu strategiju nema-mo. Treba da se borimo da naša indus-trija i trgovina budu ravnopravne u na-stupu u svijetu. Najviše možemo uraditi u izgradnji društva znanja. Nema raspo-loženja u državi za to. Treba obučavati i stručno osposobljavati naše kadrove i vratiti naše mlade stručnjake iz ino-stranstva. BiH je najizolovanija zemlja u tranziciji. Napuštaju je mladi ljudi koje nismo ni identifikovali i katastro-falno je da nam ih oduzimaju drugi“ – smatra Marinković.

Milenko Dostić ocjenjuje da treba analizirati stanje u malim i srednjim preduzećima, ali i velikim kompanija-ma. Prema pokazateljima EU 40 posto malih preduzeća propada zbog nekom-petentnih menadžera.

„Koliko kompanije sve posmatraju sa stanovišta svojih, pojedinačnih stra-tegija, koliko sagledavaju mogućnost racionalizacije troškova, te zašto najje-ftiniji dolaze prvi na udar krize? To niko ne vodi računa. Zadrugarstvom se mogu riješiti mnogi problemi. Možda je pre-više okretanja državi. Moramo racional-no tražiti rješenja. Kod države je najva-žnije racionalno ponašanje u potrošnji i alimentaciji za ono što je propušteno. Država nije prikupila 200 miliona KM od koncesija. To preduzeća nisu plaćala. Kolike su dividende od javnih preduze-ća i da li se preduzeća rasipnički pona-šaju, pa nemaju ništa da daju? Za razvoj su bitni klasteri, kooperative i zadruge, kao i projekat ‘Kupujmo domaće’. Veliki dio uvoza ne možemo spriječiti, jer su kod nas veliki strani lanci trgovine. Kad su dolazili, svi su obećavali kooperaciju sa našim proizvođačima. Nosioci veli-kih lanaca trgovine imaju mogućnost dobijanja keša i lako mogu plaćati male proizvođače“ – istakao je Dostić.

Željko Šain smatra da, ako sa doma-ćom pameti ne iznađemo rješenja, ne treba da očekujemo da će nam stranci dati nešto što je za nas dobro, a za njih loše. On se ne nada rješenju od izvršne vlasti i predlaže da se u proces iznalaže-nja modusa za ublažavanje posljedica krize uključi i Ekonomsko-socijalno vi-jeće, kao i Udruženje poslodavaca koje zastupa interese onih koji će platiti naj-veću cijenu postojećeg stanja.

„Apeliram na sve nas da gledamo realno i optimistički i ne bi bilo dobro

da sve crno pišemo. Treba se kritički osvrnuti i iznaći modalitet dobre stru-čne volje koja će pobijediti i Dayton i politiku. Od 1997. godine, kada je usta-novljena Centralna banka BiH, govori-mo kako imamo najpouzdaniji bankar-ski sektor, čemu je doprinijela i Central-na banka sa currency boardom. Među-tim, ako se nastavi loš trend i ne primi-jene druge mjere, poljuljaće se i CBBiH. Bez centralne nadzorene institucije u finansijskom sektoru, bez obzira na dr-žavno uređenje, nećemo imati stabilnost tog sektora. Biti u finansijskom sektoru,a nemati regule i jasan nadzor provođe-nja tih regula, nema smisla“ – rekao je Šain.

Za Branka Krsmanovića ključni problem je što nemamo pravu dijagno-zu, analizu nadolazeće krize, istraživa-čki pristup i opis djelovanja. Tek nakon toga, kaže on, može se preći na mjere.

Vijeće eksperata za ekonomski ra-zvoj i sistem VTKBiH za drugog zamje-nika predsjednika Vijeća izabralo je Novu Plakalovića, dekana Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.

Racionalizacija javne potrošnje

U dokumentu VTKBiH u kojem su rezimirane posljedice ekonomske krize u BiH i predložene mjere s posebnim osvrtom na pojedine sektore, ističe se da po svaku ci-jenu treba sačuvati firmu od gubitaka, kao i kadrove, zakonsku regulativu uskladitisa propisima EU, otvoriti nova tržišta i tražiti nove kupce na prostorima manje za-hvaćenim krizom. Od države se očekuje da donese cjelovit program za prevazilaže-nje krize, da obezbijedi povoljne kredite, smanji i harmonizira poreska opterećenja, zatima da osigura pogodnosti za domaće firme na domaćim tenderima, privrednesubjekte upozna sa mogućnostima korištenja sredstava pretpristupnim fondovima, da posebno subvencionira proizvodnju od posebnog interesa za građane BiH, kao i da ubrza izradu i donošenje Pravilnika sa EU radi legalnog nastupa na tom tržištu.

U cilju poboljšanja poslovnog ambijenta u zemlji, za šta je preduslov racionalizacija javne potrošnje, između ostalog se predlaže izjednačavanje poreza i doprinosa u cijeloj BiH, rasterećenje privrede smanjivanjem poreza, doprinosa i drugih naknada, budžetske viškove i sredstva od privatizacije državnog kapitala i Centralne banke usmjeriti u razvojne projekte, a ne u potrošnju, zatim ubrzati pri-vatizaciju državnog kapitala i na najbolji način iskoristiti ta sredstava, carinsku poli-tiku podrediti domaćoj proizvodnji i izvozu, otkloniti administrativne i carinske ba-rijere, ubrzati razvoj infrastrukture u oblasti standardizacije i certificiranja, te ubla-žiti debalans, posebno kod poljoprivrede koju treba subvencionirati.

Željko Šain: Centralni nadzor finansijskih institucija


U proteklom vremenu printani i elektronski mediji u Federaciji BiH su preplavljeni anketama,

izjavama, intervjuima, komentarima i ocjenama brojnih ekonomista i drugih stručnjaka o „lihvarskom ponašanju banaka u BiH“, osudama takvog pona-šanja i zahtjevima i apelima za smanje-nje kamatnih stopa, kako bi privreda BiH poboljšala tekuću likvidnost i inve-sticionu sposobnost i time lakše prebro-dila udar globalne finansijske i sa njomopće ekonomske krize. Kamate na kre-dite banaka u BiH su zaista previsoke, međutim ukazujući samo na njihovu visinu i apelujući na banke da ih snize, skreće se pozornost sa suštine problema i prevaljuje, svjesno ili nesvjesno, odgo-vornost za preveliko breme krize isklju-

čivo na banke, amnestirajući stvarne krivce za postojeće zabrinjavajuće sta-nje i bh. praksu, kako u bankarskom tako i ostalim sektorima privrede BiH.

Pri tome se preferiranjem posljedi-ca, koje su manje-više očevidne i kao takve općepoznate, zanemaruju stvarni uzroci postojećeg nezadovoljavajućeg stanja. Suština i time trajno rješenje problema uistinu previsokih kamatnih stopa u BiH je u nepostojanju strategije i politike finansijskog tržišta BiH, po-stojećoj neizgrađenosti privrednosiste-mskih rješenja i sa njima regulacije i stimulacije tržišnih odnosa na način da se svim sektorima i djelatnostima i time pojedinačnim subjektima ponude isti ili približno isti uslovi privređivanja kao jednake šanse. To je obaveza savremene poduzetnički orijentirane i konkuren-tne države kao kreatora investiciono i razvojno stimulativnih privrednosi-stemskih rješenja i regulatora fer i transparentnih tržišnih, privatnosvojin-

ski i poduzetnički utemeljenih odnosa, kakvom BiH, nažalost, još uvijek nije.

Kamate pet puta veće nego na Zapadu

Banke u BiH kao dijelovi matica vodećih privatnih evropskih banaka se, proma-trajući formalnopravno i de facto eko-nomski, ponašaju prema općevažećim tržišnim i time „fer i transparentnim“ pravilima i principima i osnovnom trži-šnom pravilu odnosa, tj. snage „ponude i tražnje“, prema kojem je u biznisu kao dobro osmišljenom poslu fer, tj. prihva-tljivo i time korektno „sve što svojom slobodnom voljom prihvataju obavije-štene i zainteresirane strane kao partne-ri u zaključivanju i realizaciji zajedni-čkih poslova“, a što kao takvo nije zabra-njeno postojećim zakonskim i podzakon-skim propisima domicilne države i me-đunarodnim sporazumima, standardima i pravilima trgovanja.

Kamate na kredite banaka u BiH su zaista previsoke, čak pet puta više nego na Zapadu. Ukazujući samo na njihovu visinu i apelujući na banke da ih snize, skreće se pozornost sa suštine. Banke u BiH nemaju nikakvih institucionalnih ograničenja u vođenju svoje monopolske politike, izuzev obaveznih rezervi kod Centralne banke BiH.Piše: prof. dr. Dževad Šabić

TEMA

Otkud i zašto lihvarstvo u bankarstvu BiH

Iz drugog ugla


čin da s mukom stečeni kreditni poten-cijal, isisan kroz poreze i brojne druge naknade, bolje rečeno namete od pri-vrede i građana, krčme po „jatačkom“, tj. privatnosopstveničkom principu „ja tebi – ti meni“, uz za bh. uslove neuobi-čajeno niske kamatne stope uskoj gru-pici odabranih, od aktuelne političke vlasti povlaštenih bosova, tj. fizičkih li-ca, koja grade stambene i poslovne obla-kodere, u koje osim betona i znoja do-maćih neimara ugrađuju skupe uvozne materijale i robe, pothranjujući na taj način ionako enormno visoki uvoz i sa njim deficit, što se ni po autohtonimbosanskim kriterijima nikako ne može svrstati u opći interes razvoja privrede i boljitka građana BiH.

Bosna i Hercegovina nema nijedan razvojni, investicioni, kreditni niti dru-gi novčani fond, kao korektiv monopol-skom ponašanju banaka, iako uspješna praksa EU i bliže okruženje nudi broj-na i uvjerljiva iskustva. Tako EU, pored brojnih privatnih komercijalnih bana-ka, ima u zajedničkom državnom vla-sništvu Evropsku centralnu banku, Ev-ropsku banku za rekonstrukciju i razvoj – EBRD, Evropsku investicijsku banku - EIB i Evropski investicioni fond. Su-sjedna Hrvatska pored Hrvatske banke za obnovu i razvoj - HBOR ima, tako-đer, i pet razvojnih fondova.

Koliki značaj razvijeni svijet pridaje, primjera radi, finansijskoj podršci izvo-zu kao djelatnosti privrede i pored broj-nih komercijalnih banaka, kojima je kre-ditiranje osnovni izvor prihoda, između ostalog pokazuju i sljedeće nacionalne i regionalne finansijske institucije, tj.banke, osiguravajuća društva i fondovi u državnom vlasništvu, koje djeluju u finansijskom ambijentu brojnih priva-tnih komercijalnih banaka i time politi-kom stimulativnih kamatnih stopa sma-njuju njihove apetite za visokim kama-tnim stopama. To su: Berne Union, Pa-riski klub, Njemačko državno izvozno osiguranje, Njemački AKA Konzorcij, USA Izvozno-uvozna banka (EIB), Tur-ska Izvozno-uvozna banka (EIB), Fran-cuska izvozna korporacija, Italijanska agencija za osiguranje izvoznih poslova, Japansko izvozno i investiciono osigu-ranje (NEXI), Japanska izvozno-uvozna banka (EIJ), Japanski fond za ekonom-sku saradnju sa prekomorskim zemljama (OECF), Japanska banka za međunaro-dnu saradnju (JBIC), Austrijska agencija za podršku izvozu (OEKB), Mađarsko izvozno kreditno osiguranje (MEHIB), Slovenska izvozna korporacija (SEC),

Banke u BiH putem postojećeg stru-kovnog vaninstitucionalnog udruženja koordiniraju zajedničke elemente ukupne politike uključivo i politiku kamatnih stopa projiciranih prema visoko posta-vljenim profitnim ciljevima svojih mati-ca, radi kojih su i došle u BiH, bez efika-snih instrumenata nadzora i regulacije od strane entitetskih agencija i Central-ne banke BiH kao monetarne i donekle kreditne institucije i bez ozbiljne konku-rencije državnih banaka, razvojnih fon-dova i drugih instrumenata zdrave, trži-šno utemeljene konkurencije i time re-gulacije s druge strane.

Banke u BiH u potpunosti rade tran-sparentno. Imaju tako visoke kamatne stope, koje su i do pet puta veće nego u zemljama u kojima imaju matice; visoke naknade za obradu kredita, koje iznose i do 2,50% iznosa odobrenih kredita; vi-soke hipoteke; žirante isključivo u ra-dnom odnosu u državnim ustanovama i uspješnim javnim kompanijama; visoke naknade za prijevremenu otplatu i time zatvaranje kredita i visoke zatezne, tj. ka-znene kamate javno obznanjuju u svojim propagandnim publikacijam i na inter-netu, što je, mora se priznati, u potpuno-sti „transparentno“ i po principu „ko voli – neka izvoli“.

I pored svega navedenog, pravna i fi-zička lica snishodljivo i svojevoljno, tj. bez nagovora i prisile od strane banaka, kucaju na njihova vrata, podnose zahtje-ve, bolje rečeno molbe i bespogovorno ispunjavaju sve postavljene uslove, kako bi dobili te „spasonosne kredite“ za na-stavak tekućeg poslovanja, organiziranje izvoza, otklanjanje uskih grla, proširenje djelatnosti i zadovoljenje ličnih potreba, što je, mora se priznati, mjereno tržiš-nim aršinima „fer“ i time „korektno“ i što postojeći zakoni u BiH ničim ne ogra-ničavaju.

Monopolsko ponašanje banaka

Banke u BiH nemaju uopće konkuren-ciju i s obzirom na činjenicu da su pu-tem svog postojećeg vaninstitucional-nog udruženja monopolizirane, vode ničim i ni od koga reguliranu monopol-sku politiku kamatnih stopa.

Postojeće malobrojne državne ban-ke, zbog neizgrađenih institucionalnih instrumenata upravljanja i nadzora, sprege državne vlasti i uprave banaka i korumpiranosti upravnih struktura ba-naka, umjesto bavljenja razvojem pri-vrede BiH i time podizanja životnog standarda građana, radi čega su i osno-vane, bave se same sobom. Ovo na na-

Fond za osiguranje i finansiranje spolj-notrgovinskih poslova Srbije (SMECA), Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR).

Banke u BiH nemaju nikakvih insti-tucionalnih ograničenja u vođenju svoje monopolske politike, izuzev obaveznih rezervi kod Centralne banke BiH. Ovo zbog činjenice da Centralna banka BiH kao vrhovna monetarna institucija, sa istina krajnje reduciranim mehanizmi-ma i instrumentima vođenja kreditne politike, vodi kreditnu politiku po prin-cipu „u korist banaka, a na štetu privre-de i građana BiH“. Ovo između ostalog potvrđuje i nedavno smanjenje obave-znih rezervi sa ranijih 15.000 KM na sadašnjih 7.000,00 KM, kao i povećanje garantovanih štednih uloga građana de-ponovanih u komercijalnim bankama sa ranijih 7.000 KM na sadašnjih 20.000 KM, čime se Centralna banka i aktuelna vlast hvali kao svojim doprinosom u sprečavanju posljedica globalne finan-sijske krize, iako isto nije iskorišteno kao instrument i nije imalo rezultat sni-ženje previsokih kamatnih stopa i time povećanje kreditnih zaduženja i investi-cione aktivnosti privrede BiH.

Restriktivna politika banaka

Potencijalnu opasnost za banke zvanu „masovno lančano podizanje štednih uloga građana“ i time smanjenje kre-ditnog potencijala banaka krajem 2008. i početkom 2009. godine, Centralna banka BiH i bh. vlast nije iskoristila za partnerski dijalog pretočen u pisanu nagodbu i time instrument regulacije vođenja politike kamatnih stopa banaka i bankarske politike u BiH uopće u smi-slu „da se podizanje garancija za štedne uloge i posebno smanjenje obaveznih depozita adekvatno veže za visinu ka-matnih stopa na kredite namijenjene privredi na diferenciranoj osnovi“, tj. na način da se nižim kamatnim stopama po osnovu nižih obaveznih depozita i većih garantnih štednih uloga građana preferira kreditiranje prioritetnih djela-tnosti i sektora privrede BiH, čiji će ra-zvoj podići nivo proizvodnje, smanjiti uvoz i time deficit i povući ukupni ra-zvoj privrede BiH i time povećati zapo-slenost i podići životni standard građa-na BiH. Sve ovo bi povećalo promet roba, time i novca u bankama i održalo postojeću zavidnu profitabilnost banaka u BiH, utemeljenu na polugi srazmjer-nog povećanja obima odobrenih kredi-ta privredi i građanima BiH.


Aktuelna bh. vlast i Centralna ban-ka BiH kao regulatorna institucija nisu našli načina da značajne depozite javnih kompanija u komercijalnim bankama, a također i promet cca 60 % ostvarenog BDP-a kroz budžetske prihode i rasho-de stave u funkciju regulacije visine ka-matnih stopa i kreditne politike banaka u BiH uopće.

Bosna i Hercegovina nema strategi-je razvoja niti politike vođenja finansij-skog sektora, tj. bankarstva, tržišta ka-pitala i osiguranja, niti pak istraživa-čkih studija kako razvijati ovaj, za uku-pnu privredu i građane, izuzetno znača-jan sektor. Za popravljanje postojećeg nezadovoljavajućeg stanja u finansijskom sektoru BiH, neophodno je donošenje sljedećih prioritetnih nedostajućih za-konskih propisa: Zakon o reguliranju rada banaka i drugih finansijskih orga-nizacija na nivou BiH; Zakon o nadzoru tržišta vrijednosnih papira; Zakon o de-viznim operacijama; Zakon o lizingu; Zakon o obligacijama na nivou BiH; Zakon o reguliranju nadzora i regulaci-je tržišta kapitala na državnom nivou; Zakon o reguliranju rada privrednih društava, tržišta vrijednosnih papira i rada investicionih fondova na držav-nom nivou. Također je neophodna i us-postava sljedećih regulatornih instituci-ja: Agencije za nadzor banaka na nivou BiH i Agencije za tržište kapitala BiH. Naravno, u interesu je privrede i građa-na BiH, a također i banaka i ukupnog finansijskog sektora BiH, da se uradi ikontinuirano inovira strategija razvoja i politika vođenja finansijskog sektoraBiH i da se povremeno rade istraživa-čke studije. Ovo i zbog činjenice da je postojeću, krajnje reduciranu ulogu Centralne banke BiH, ograničenu aran-žmanom curency boarda, nametnula Međunarodna zajednica kao privreme-no postratno rješenje u ambijentu obno-ve zemlje, koje, zbog svojih restriktiv-nih posljedica na ukupni razvoj ne tre-ba i ne može ostati vječno. Ovo između ostalog zbog procjene da je, usljed ogra-ničenja kreditnog potencijala zemlje po osnovu curency boarda kao i restriktiv-ne politike banaka prema privredi, više od 85% kreditnog potencijala banaka izvan privrednih tokova (1/2 u depozi-tima, tj. imobilizirano, 80% od preosta-le polovine se postojećom politikom banaka usmjerava u sferu lične potrošnje građana, dok se preostalih 20% većim dijelom usmjerava u trgovinu, dok ma-nji dio ostaje proizvodnji). Banke u BiH nemaju, također, institucionalnih ogra-

ničenja u smislu kodeksa, pravila pona-šanja i sl. kao dodatnih mehanizama re-gulacije i time „fer i transparentnog po-našanja i djelovanja“, u koje bi, pored oskudnih zakonskih obaveza bila ugrađe-na i dodatna pravila korektnog partner-stva i odgovornost za privredni i opći društveni razvoj u BiH. Puko pozivanje na moralnost u tržišnoj privredi se kod ozbiljnih partnera doima smiješnim i nema efekata, budući da je u tržišnim fer i transparentnim odnosima i time praksi EU dozvoljeno sve što nije zako-nima i podzakonskim aktima domicil-ne države, tj. institucionalno zabranje-no i o čemu se partnerske strane dogo-vore i kao takvo prihvate.

Kako naprijed?

Bosna i Hercegovina u interesu svoje privrede i građana, ukoliko ne želi po-stati finansijska kolonija i time El Dora-do za ubiranje i izvoz visoko kamatono-snog profita iz aktivnosti banaka, morauspostaviti antimonopolsku finansijskuinfrastrukturu kao jednu od poluga zdrave tržišne regulacije sektora ban-karstva. Ovo je moguće jačanjem kredi-tnog potencijala postojećih državnih banaka, formiranjem razvojnih fondova za kreditiranje razvojnih prioriteta pri-vrede BiH pod povoljnim uslovima i poticanjem osnivanja i rada štedno-kre-ditnih zadruga i stimulisanjem namjen-ske štednje građana na način kako to rade razvijene zemlje okruženja. Nara-vno, sve ovo na principima transparen-tnosti i sistemski, tj. zakonski uređene regulacije, koja će isključiti postojeće političke uticaje i sa njima korumpira-nost menadžerskih i upravljačkih stru-ktura i štete koje takva praksa ostavlja. Šanse koje na ovom planu pruža Spora-zum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) putem preuzimanja acquisa i time pri-stupa najboljoj evropskoj praksi treba iskoristiti na opće dobro privrede i gra-

đana BiH. Drugo, Bosna i Hercegovina tj. njena vlast personificirana u Vijećuministara BiH i Centralnoj banci BiH, mora se u odnosima sa finansijskim se-ktorom i inače konačno početi ponašati poduzetnički, tj. na ravnopravnoj par-tnerskoj osnovi, kapitalizirajući ustupke u interese i boljitke privrede i građana BiH. Postojeće i nove instrumente re-gulacije obaveznih rezervi banaka i šte-dnih uloga građana treba vezivati za ni-voe diferenciranih kamatnih stopa pre-ma razvojnim prioritetima zemlje i što će se u pregovorima i odnosima sa Me-đunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom boriti i izboriti i za druge, u EU i svjetskoj finansijskoj pra-ksi primijenjene i time općepoznate in-strumente regulacije. Vijeće ministara BiH i Centralna banka BiH, također, moraju uspostaviti instrumente kojima će se depoziti javnih kompanija staviti u funkciju povoljnijeg kreditiranja ra-zvoja privrede BiH.

Postojeća praksa kamatnih stopa u BiH, a pogotovo globalna finansijskakriza, ukazuju i potvrđuju da finansijskisektor nije sam sebi svrha i da ne može i ne treba biti autonoman i time izvan ukupne regulacije i nadzora tržišnih fer i transparentnih odnosa. Aktuelna vlast u finansijskom sektoru BiH, kao i u svimdrugim dijelovima privrede i sferama života, mora stvarati i uspostavljati sis-teme regulacije i stimulacije, što je njena obaveza i po osnovu SSP-a. U ovom ci-lju treba ubrzati postojeće i pokrenuti neophodne dodatne aktivnosti na dono-šenju strategije razvoja i politike vođenja finansijskog sektora, a također i naprijed navedenih nedostajućih zakona i uspo-stavu regulatornih institucija.

Autor je savjetnik za privredni sistem i eko-nomsku politiku u Sektoru za makroekonom-ski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.

Dokle god se država BiH kvalitativno ne transformira iz postojeće uloge „pukog po-reskog izvršitelja“ u proaktivnu ulogu „vrhovnog poduzetnika i istinskog zaštitnika i promotora interesa privrede i građana BiH kao cjeline“, banke u BiH nemaju razlo-ga da mijenjaju postojeću praksu i predstavnicima privrede BiH, pritisnutim rastu-ćom globalnom konkurencijom, i sve siromašnijim građanima BiH ostaje jedino da odgovorno i konstruktivno ukazuju na posljedice, ali i stvarne uzroke postojećeg poraznog i zabrinjavajućeg stanja.

Na navedene probleme finansijskog sektora, a također i ukupne privrede BiH ioptimalna, tržišno i privatnosvojinski utemeljena, razvojno podsticajna i poduzetni-čki stimulativna rješenja opširnije ukazuje studija „Ograničenja u korištenju poten-cijala privrede BiH i prijedlozi privrednosistemskih rješenja za podizanje konkuren-tnosti i ubrzanje ekonomskog rasta BiH u periodu 2008–2013. godina“, čiji autor je potpisnik ovog članka.


EUREKA je formirana 1985. godine kao međuvladina inicijativa, sa osnovnim ciljem jačanja evropske konkurentnosti putem podrške preduzetništvu, istraži-vačkim centrima i univerzitetima koji implementiraju panevropske projekte u svrhu razvoja inovativnih proizvoda, usluga i procesa. Kroz svoju mrežu EUREKA nudi dodatnu vrijednost pro-jektima, a učesnicima pruža pomoć u pronalaženju komercijalnih, finansijskih i tehničkih partnera. U ovim projektima učesnici razvijaju nove tehnologije i gra-de partnerstva u kojima se probijaju na nova tržišta.

EICC

EUREKA je podijeljena na sljedeće tematske oblasti u koje se mogu nominirati projekti:

• Elektronika i informacijske i komunikacijske tehnologije,

• Industrijska proizvodnja, materijali i transport,

• Ostale industrijske tehnologije,• Energetska tehnologija,• Hemija, fizika i egzaktne nauke,• Biološke nauke,• Poljoprivreda i pomorski resursi,• Agro-prehrambena tehnologija,• Mjeriteljstvo i standardi,• Tehnologija za zaštitu ljudi i

okoliša.EUREKA projekti se dijele na tzv.

klastere (to su dugoročne strateški zna-čajne industrijske inicijative) i tzv. kišo-brane (tematske mreže sa fokusom na specifične tehnološke oblasti ili poslo-vni sektor), i svake godine se finansiraju stotine individualnih projekata, inicira-nih od strane evropskih kompanija, među kojima je veliki broj srednjih i ma-lih preduzeća.

Prema podacima iz juna 2008. godi-ne, broj tekućih projekata je 693, sa uku-pnim budžetom od 1,4 milijarde eura.

EUREKA

EUREKA je panevropska mreža za potporu tržišno orijentiranih, in-dustrijskih naučno-istraživačkih projekata. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je up-utilo pismo namjere za članstvo u ovoj mreži i očekuje se da ćemo u toku 2009. godine dobiti pozitivan odgovor. Time će se za institucije iz BiH otvoriti mogućnosti učešća u ovom programu.

Ukupan broj institucija uključen u ove projekte je 2.623, od čega je 478 velikih kompanija, 1.157 malih i srednjih pre-duzeća, 503 istraživačka instituta, 432 fakulteta ili univerziteta i 53 vladine in-stitucije (državna administracija).

U susjednoj Republici Hrvatskoj u toku su 24 projekta u kojima učestvuje 36 organizacija sa ukupnim budžetom od devet miliona eura (15 malih i sre-dnjih preduzeća, tri istraživačke organi-zacije, 13 univerziteta). 20 projekata čiji ukupni budžet iznosi 8,2 miliona eura je završeno, a u njima su učestvovale 34 organizacije iz Republike Hrvatske (11 malih i srednjih preduzeća, pet istraživa-čkih organizacija, 16 univerziteta).

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je uputilo pismo namjere za članstvo u mreži EUREKA i očekuje se da ćemo u toku 2009. godine dobiti pozitivan odgovor, čime će se za insti-tucije iz BiH otvoriti mogućnosti učešća u ovom programu.

Više informacija o se može naći na web stranici: www.eureka.be.


Mada se ekonomska saradnja između Norveške i BiH po-većava iz godine u godinu,

još uvijek je na niskom nivou. Ovo je u intervjuu za InfoKom istakao Jan Braathu, ambasador Kraljevine Norveške u BiH. On je naveo da BiH ima pozitivnu trgo-vinsku bilancu sa Norveškom, iako je nivo trgovine veoma nizak. Ambasador Braathu naglasio je kako je jasno da ima prostora za proširenje trgovinskih odnosa. Međutim, naveo je, razvoj trgo-vine zavisi od komercijalnog interesa kompanija, te njihove sposobnosti i spremnosti da koriste mogućnosti.

„Vjerujem da bi moglo biti više uza-jamno korisne trgovine između naše

dvije zemlje, ali ključ za postizanje toga je da kompanije shvate kako mogu isko-ristiti svoje komparativne prednosti. Nisam zadovoljan niskim nivoom izvo-za iz BiH u Norvešku, a naročito zbog toga što Norveška već godinama pri-mjenjuje trgovinski preferencijalni spo-razum poznat pod nazivom – Genera-lizirani sistem preferenci, za izvozne ar-tikle iz BiH u Norvešku. Čini se da ovaj aranžman nije iskorišten u bilo kakvoj značajnoj mjeri“ - stava je ambasador Braathu.

Komplikovana birokracija

Vlasti BiH pozvale su strane investi-tore da značajnije investiraju u Bosnu i Hercegovinu. Postoje li kompanije iz Kraljevine Norveške koje su zaintere-sirane za ulaganja u BiH?

„Norveške kompanije su obično veoma obazrive i investiraju u tržišta geograf-ski bliska Norveškoj, naprimjer u Polj-sku ili baltičke zemlje, ako govorimo o ekonomijama u razvoju. Većina norve-ških kompanija su mala ili srednja pre-duzeća, sa malo kapaciteta za strane in-vesticije. Međutim, posljednjih godina postoji tendencija za prenošenjem ak-tivnosti vani. Ovo povlači drugačiji oblik saradnje od investicija, tačnije, po-vlači razvoj dugoročnih komercijalnih odnosa zasnovan na prenošenju proiz-vodnih aktivnosti, te sve više inženjer-skih usluga. Ja ovo vidim kao najper-spektivnije područje za razvoj komerci-jalnih odnosa između Norveške i BiH. Nekoliko norveških kompanija je po-kazalo interes za investiranje, uglavnom u sektoru energetike (hidroenergije) i telekoma. Za sada, uprkos istragama

Razgovarao: Almir Terzić

Intervju: Jan Braathu, ambasador Kraljevine Norveške u BiH

Zainteresiranost za investicije u energetici i telekomima

U Norveškoj postoji vjerovanje da je BiH teška zemlja za strane investitore, uglavnom zbog komplikovane strukture vladine administracije, nedostatka transparentnosti, komplikovanih procedura privatizacije i drugih faktora.Uvoze se sve vrste hrane, od žitarica i mesa do mlijeka i mliječnih proizvoda. Ovo izgleda čudno u zemlji toliko obdarenoj obradivom zemljom.


„Komunikacije i putovanja su bitni za razvoj trgovine i komercijalnih veza. Nažalost, vjerujem da je zračni pristup BiH iz Norveške otežan u posljednjoj deceniji. Ima manje letova i uopće su skupi i traju dugo. Da ne spominjem značajan problem zračnog prometa koji se javlja tokom zimskog perioda u Sara-jevu, kada je aerodrom često zatvoren zbog magle i ostalih vremenskih uslova. Ova zatvaranja i neizvjesnost slijetanja/uzlijetanja su skupi i predstavljaju tro-šenje vremena i za putnike i za aviokom-panije. Prošle godine, norveška zračna kompanija Norwegian Air Shuttle je za-počela sedmične direktne letove iz Nor-veške za Sarajevo od kraja juna do kraja oktobra. Ovo je pozdravljeno s odobra-vanjem. Nažalost, za 2009. godinu kom-panija je smanjila broj letova, te će sao-braćati samo od kraja juna do kraja au-gusta, mada će letovi biti dva puta sed-mično. S obzirom na veliku bh. dijaspo-ru na jugu Norveške i susjednim dijelo-vima Švedske, pitam se zašto ne bi bilo profitabilno da zračna kompanija stupina ovo tržište čitavu godinu. Možda bi saradnja između BH Airlinesa i Turkish Airlinesa mogla ponuditi alternativu.“

Bosna i Hercegovina ima i veliki broj nezaposlenih osoba. Postoji li intereso-vanje i mogućnost angažiranja bh. kom-panija i radnika u Kraljevini Norveškoj i u kojim oblastima?„Problem je trenutno da i Norveška, kao i ostale zemlje, trpi zbog globalne recesije. Posljedica toga je da je smanje-na potražnja za radnom snagom i u Norveškoj. Međutim, vjerujem da će više norveških kompanija prenositi in-

ženjerske i druge usluge na svoje podru-žnice ili druge kompanije u BiH. BiH ima visoko kvalifikovanu radnu snagukoja je konkurentna i u vezi sa troško-vima na globalnom tržištu. Ovo je zna-čajna konkurentska odlika koja se može upotrijebiti za obostranu korist. Možda neće biti potrebno da Bosanci sele u druge zemlje: sve više će moći ostajati u BiH, a raditi za strane kompanije, uključujući i norveške. Ovo će biti slu-čaj sa visoko obrazovanim inženjerima, tehničarima i IKT specijalistima.“

Ukidanje viza

U Kraljevini Norveškoj nalazi se veli-ki broj građana naše zemlje koji su tu pronašli utočište kao izbjeglice, a mno-gi od njih su već dobili i državljanstvo. BiH i Norveška nedavno su postigle sporazum o olakšicama kod izdava-nja viza. Koliko cijenite da će to poje-dnostaviti sistem, prvenstveno odla-zaka bh. građana u Norvešku i kakve su prve ocjene njegove primjene?„Nadam se da će Sporazum o viznim olakšicama pojednostaviti procedure za posjetu Norveškoj za studente i poslo-vne ljude. Ali ipak će postojati izvjesne procedure koje se moraju poštivati, kao što je to slučaj sa zemljama Evropske unije koje su potpisnice Schengenskog sporazuma. Jedva čekam dan kada ćemo imati bezvizni režim.“

Ambasada Kraljevine Norveške do sada je u BiH realizirala niz projekata. Koje biste posebno izdvojili i šta je to što možemo očekivati u narednom periodu kao pomoć Vlade i naroda Norveške?„Norveška pomoć BiH će se nastaviti, kako je ministar vanjskih poslova Støre najavio ministru vanjskih poslova BiH Alkalaju tokom njegove nedavne posje-te Oslu. Naš program pomoći se sastoji od tri glavna stuba: reforma pravosuđa, obrazovanje i razvoj preduzeća. U vezi sa ovim posljednjim, već duži niz godi-na pomažemo razvoju poljoprivrede putem poljoprivrednih zadruga, uklju-čujući i izvoz poljoprivrednih proizvo-da u Norvešku. Zatim pomažemo i uz-goj ribe sa najpoznatijim projektom u tom polju - Norfish Blagaj, koja je sadau potpunosti vođena kao komercijalna kompanija bez norveške državne podr-ške. Projekat IKT inkubatora u Tuzli je

u vezi sa određenim projektima, nije ostvarena nijedna veća investicija.“

Zajednička saradnja

Mogu li se očekivati organizovanja zajedničkih sajmova, privrednih sku-pova i drugih vidova aktivnije komu-nikacije biznismena dvije zemlje? Ima li najava eventualnih posjeta privre-dnih delegacija BiH, odnosno Norve-škoj i cijenite li da bi taj vid komuni-kacije ostvario značajniji napredak u odnosima dvije zemlje? „Imali smo zajedničke komercijalne nastupe i seminare i u proteklim go-dinama. Mislim da bismo ih trebali nastaviti organizovati i dalje kako bi-smo informirali poslovne ljude iz obje zemlje o mogućnostima saradnje i in-vestiranja. Vjerovatno bismo trebali davati prioritet sektorima kako bismo ponudili što preciznije informacije. Naprimjer, Norveška ima veliku pre-komorsku naftnu i gasnu industriju u kojoj postoji stalna potreba za raznim metalnim komponentama. Možda po-stoje mogućnosti proizvodnje za bo-sanskohercegovačke kompanije u ovom sektoru, naročito zbog toga što je me-talna industrija područje u kojem BiH ima dobre stručnjake. Također, nadam se da postoje mogućnosti i za veću komercijalnu saradnju u okviru novih i informaciono-komunikacijskih te-hnologija.“

Ima li najava i mogućnosti uspostave bolje komunikacijske povezanosti dvije države, prvenstveno u zračnom saobraćaju, ali i kompnenom?


vrat imati negativan uticaj na zapošlja-vanje u BiH. Pored toga, znamo da nov-čane pošiljke Bosanaca i Hercegovaca koji žive u inostranstvu čine veliki do-prinos za nacionalni dohodak. Central-na banka BiH 2006. godine vjerovala je da te pošiljke čine čak 13 posto bh. na-cionalnog dohotka, a prema drugim procjenama taj postotak je bio čak 22 posto. U svakom slučaju, možemo oče-kivati da će se smanjiti te pošiljke kako Bosanci i Hercegovci u inostranstvu budu ostajali bez posla, što je dio uči-naka recesije u mnogim zemljama.

Volio bih još dodati da će i susjedi BiH, Hrvatska i Srbija doživjeti ozbiljne ekonomske posljedice kao rezultat kri-ze. I ovo će imati uticaja na BiH. Što se tiče Norveške, kriza napada i našu eko-nomiju, iako ne tako snažno kao druge ekonomije u Evropi. Međutim, naši tr-govinski partneri pate, što znači da ćemo

pokušaj saradnje sa lokalnim vlastima, Univerzitetom u Tuzli i poslovnom za-jednicom kako bi se odnjegovale uspje-šne IKT kompanije u BiH. Mi se nada-mo da će ovaj inkubator biti platforma za razvoj tješnje saradnje između nor-veških i bh. kompanija. Isto rezonova-nje se primjenjuje i na planirani poslo-vni inkubator u Banjoj Luci. Pored toga, pomažemo poslovno obrazovanje u srednjim školama pomoću projekta koji podstiče učenike da se bave poduze-tništvom i osnivaju “učeničke kompa-nije”. Dalje, prirodno pomažemo norve-škim kompanijama koje traže poslovne prilike ovdje u BiH. Najuspješnije među njima rade u metalnom sektoru i smje-štene su ovdje u Sarajevu i u Zenici. Također bih trebao spomenuti da smo bliskim kontaktima sa norveškim kom-panijama postali svjesni potrebe za specifičnim projektima pomoći, kaošto je posljednji u vezi sa akreditacijom tehničkih standarda. Rezultat toga je da smo finansirali jedan projekat koji uklju-čuje Norvešku akreditaciju, koja je dio norveškog Ministarstva industrije i tr-govine i BATA, na razvoju sistema akre-ditacije koji će odobriti EU. Završetak ovog projekta će biti od velike pomoći za bh. vlasti i kompanije, kao i za norve-ške kompanije koje će imati jednu pre-preku manje za saradnju sa bh. partne-rima.“

Kako prevazići ekonomsku krizu

Kraljevina Norveška spada u red in-dustrijski veoma razvijenih država svijeta sa gotovo najvećim nacional-nim dohotkom po glavi stanovnika. Šta biste kao nužne mjere savjetovali vlastima BiH u ovom vremenu opće recesije? Imamo li razloga za straho-vanja od ekonomske krize?„Ja se svakako bojim efekata trenutne ekonomske i finansijske krize na BiH.Nema načina da BiH izbjegne ozbiljne posljedice. Osnovni metali i mehanika obuhvataju 39 posto izvoza BiH u 2006. godini, a udio je vjerovatno bio i veći u 2008. Ovaj izvoz i radna mjesta pove-zana s njim u rudarstvu, topljenju čelika i aluminija, proizvodnji automobilskih dijelova i izradi metala – sve je to pod udarom globalnog kolapsa potražnje. Tržište je doslovno isparilo za mnoge od ovih proizvoda. Ozbiljan pad potra-žnje utiče i na ostali izvoz, što će zauz-

i mi. Vidimo da je potražnja dramatično opala u mnogim sektorima, od građevi-narstva preko brodogradnje do metalnih proizvoda. Naš Naftni investicijski fondje pretrpio ogromne gubitke u proteklih nekoliko mjeseci. Vjerujem da bi kriza trebala navesti bh. vlasti da ujedine sna-ge na poboljšanju investicijske i poslo-vne klime u čitavoj zemlji te da zajedno rade na potpunom razvitku bh. ekonom-skog prostora. Možda se obrate i MMF-u radi stand-by kredita, ali naravno, ovo mogu učiniti samo bosanskohercegova-čke državne vlasti. Ova kriza podvlači potrebu za snažnijim državnim institu-cijama i većom saradnjom među entite-tima. Ukratko, podvlači potrebu ustav-ne reforme.“


SASE

Katastrofa je preblaga riječ kojom bi se moglo opisati stanje na Sa-rajevskoj berzi u srijedu 8. aprila

2009. godine. Promet od mizernih 71.754,45 KM ostvaren u 58 transakcija jedan je od najnižih prometa u historiji SASE. Da je stanje na berzi loše, na to smo se navikli, ali baš u času kada je SASE počela pokazivati znake oporavlja-nja desio se potop. Ovim je još jednom potvrđeno da je na berzi nula samo dno, te da nije isključeno da će biti još ekstremnih padova. Uzroke ovakve si-tuacije je teško dokučiti, jer u suprotnom se ne bi dešavalo da u vremenu kada Bosnalijek ostvaruje najbolje poslovne rezultate, dionica tog emitenta padne ispod nominalne vrijednosti. Ako bi se ukupan broj emitovanih dionica Bosna-lijeka pomnožio s njihovom trenutnom cijenom, izgledalo bi da kompanija na tržištu manje vrijedi nego u stvarnosti. Ista situacija je s BH Telecomom ili re-cimo Fabrikom duhana Sarajevo koja je u prošloj godini ostvarila neto dobit od 12,4 miliona KM.

SASE je svojevremeno radio analizu koja je pokazala da performanse kom-panija nisu u korelaciji s cijenama dio-nica, a trebale bi biti. Sve navedeno upućuje na zaključak da su institucije tržišta kapitala bez izuzetka zakazale, jer nijedna nije u stanju ponuditi ade-kvatan odgovor na krizu, koja svako-dnevno nagriza likvidnost Sarajevske berze. Tržišna kapitalizacija SASE tre-nutno iznosi 6,4 milijarde KM, u martu je bila manja od 6 milijardi KM, što je u poređenju s 2007. godinom skoro tri

Piše: Elvira Ahmetovićputa manje. Tržišna kapitalizacija berze se računa tako što se ukupan broj raspo-loživih dionica pomnoži s njihovom ci-jenom. Potraje li ova situacija, SASE će biti prinuđen da uvede vanredne mjere, što će značiti plaćanje samo najnužnijih troškova. U 2008. godini Sarajevska ber-za je poslovala s gubitkom od 238.169 KM. Prema finansijskom izvještaju iz prošle godine berza je u 2008. ostvarila prihod od 1.314.039 KM, dok su rashodi iznosili 1.552.208 KM. Povećani rasho-di mogu se dovesti u vezu s kupovinom i opremanjem poslovnog prostora Sara-jevske berze. Ipak, ne desi li se neka ve-lika promjena, gubitak na SASE u ovoj godini bit će još veći.

Nova pravila unijela tračak optimizma na berzu

Iako njihovi vapaji za pomoć ne dopiru do onih do kojih bi trebalo, SASE se po službenoj dužnosti trudi da na tržište kapitala unese tračak optimizma. Tako su uveli nova pravila trgovanja, koja daju veću vidljivost tržišta i izvršili nje-govu segmentaciju. Pored BIFX-a koji prati kretanje cijena Investicionih fon-dova, SASX-10, koji je obuhvatio 10 naj-likvidnijih kompanija, Sarajevska berza vrijednosnih papira od 1. aprila je uvela i novi indeks pod nazivom SASX-30. To je cjenovni, benchmark indeks koji ima cilj investitorima pružiti informa-ciju o kretanju cijena emitenata koji su uvršteni na Primarno slobodno tržište SASE. Za razliku od SASX-10 i BIFX-a, koji su indeksi ponderisani tržišnom kapitalizacijom emitenata, SASX-30 je neponderisani berzanski indeks. Kako su pojasnili sa SASE, kod neponderisa-nog ili “jednakoponderisanog“ (equally weighted) indeksa svaki učesnik ima isti uticaj na kretanje indeksa, bez obzi-ra na tržišnu kapitalizaciju pojedinog

emitenta. SASX-30 nam u tom smislu prikazuje koliki bi investitor imao pri-nos na uložena sredstva da je u svaku od kompanija uključenih u indeks inve-stirao jednaku svotu novca. Kod SASX-10, koji je ponderisani tržišni indeks, svaki učesnik ima utjecaja na kretanje inde-ksa shodno svom udjelu u tom indeksu. Mana ovog indeksa je što emitent s ve-likim učešćenjem u SASX-10 previše utiče na njegovo kretanje. Ono što je mana kod SASX-10 je prednost kod SASX-30, jer i veliki i mali emitenti po-djednako utiču na kretanje indeksa.

Početna vrijednost novog indeksa od 1.000 indeksnih poena fiksirana je na 31. 3. 2009. godine. U prvim danima njegove primjene SASX-30 zabilježio je blagi rast, koji se vrlo brzo pretvorio u pad pa je već 8. aprila njegova vrijednost bila ispod početnih 1.000 poena. SASX-30 se izračunava i objavljuje u realnom vremenu, dok se distribucija obavlja pu-tem interneta, data-vendora kao i putem dnevnih izvještaja o trgovanju u printa-nim i elektronskim medijima. Novi in-deks Sarajevske berze obuhvatio je emi-tente koji su u sastavu SASX-10, izuzev Sarajevo osiguranja (IK banka, Fabrika duhana Sarajevo, Elektroprivreda, BH Telecom, Energoinvest, Energopetrol, Bosnalijek, Šipad komerc, Hidrogradnja), te dvadesetak drugih emitenata koji su se na SASE istakli likvidnošću u trgovi-ni dionicama (ABS banka, Postbanka, Remontmontaža Tuzla, Sarajevska pi-vara, Unioninvest izgradnja objekata, Bimal, Doboj putevi, DC Gradačac, Energoinvest TAT, Ingram Srebrenik, Elektroprivreda Mostar, Konjuh Živi-nice, RMU Banovići, Rudnik soli Tušanj, Rudnik željezne rude Vareš, Šume TK Kladanj, Solana Tuzla, Univerzal pro-met Tuzla, Vranica i ŽGP Sarajevo). Re-dovne revizije SASX-30 obavljat će se na polugodišnjem nivou, u skladu sa

Mart je na Sarajevskoj berzi završio u minusu, a april počeo u plusu, koji je bio kratkog daha. Baš kad pomislimo da je berza krenula ka gore, pad indeksa i prometa podsjeti nas koliko je berza nepredvidiva.

Promjenljivoraspoloženjena SASE

Sarajevska berza


revizijima simbola koji su uvršteni na Primarno slobodno tržište. Vanredne revizije će se obavljati u slučaju delisti-ranja kompanija sa Primarnog slobodnog tržišta kao i u slučaju prijema novih vri-jednosnih papira na ovaj tržišni segment.

IK banka i Opresa najlikvidniji emitenti u martu

Na primarnom tržištu u martu je najli-kvidnija bila Investiciono-komercijalna banka Zenica s prometom od 1,53 mili-ona KM. Najveći dioničar ove banke je IF Prevent invest s 9,5% udjela u kapita-lu, potom slijedi Owest investment limi-ted s Kipra 6,08%, A-banka iz Ljubljanje 3,7%, Bokal Jana i Omnikom iz Trbovlja sa 3,5%, odnosno 3,3 % dionica, još jedna od članica ASA grupacije ASA finance iAlmy iz Zenice imaju po 3,04% dionica, dok je udio ostalih dioničara manji od 3%. U martu je na sekundarnom tržištu najveći promet ostvarila sarajevska Opresa, čija transakcija čini polovinu ukupnog prometa koji je u martu ostvaren na SASE.

Kupovinom 623.806 dionica, ukupne vrijedosti 12,3 miliona KM, Adris grupa d.d. iz Rovinja postala je suvlasnik Opre-se, najvećeg lanca kioska u Bosni i Her-cegovini, s 540 zaposlenih i mrežom od 260 maloprodajnih mjesta. Posrednik u prodaji paketa od 51% dionica Oprese bila je brokerska kuća SEE Investments solutions, koja je ovaj posao obavila u ime klijenta SAB Busovača, inače dosa-dašnjeg većinskog vlasnika Oprese. SAB Busovača ranije je posjedovao 88,64 % dionica, a smanjenjem svog učešća u ka-pitalu spali su na mjesto drugog dioniča-ra sa 45,8 % učešća u kapitalu. Opresa ima emitovanih 1.091.649 dionica nomi-nalne vrijednosti 10 KM. Osim skrbnika Raiffaisen banke, odnosno Adris grupei SAB-a, ostali dioničari Oprese su ugla-vnom fizička lica. Kada je 2006. godinekupovala Opresu, firma SAB iz Busovačeje na Sarajevskoj berzi 730.000 dionica Oprese, odnosno 66,8 posto ukupnog dioničkog kapitala, plaćala po jediničnoj cijeni od 10 KM po dionici. Iste dionice su tri godine kasnije prodate po cijeni od 19,44 KM pa je SAB uprkos krizi na ovim dionicama uspio ostvariti zaradu. Firma SAB iz Busovače osnovana je 1998. godine. Osim jedinice za veleprodaju, posjeduje još i robnu kuću, transportnu jedinicu, te Grand Caffe i restoran u Bu-sovači. No, osnovni biznis ove kompani-je je uvoz, veleprodaja, maloprodaja i di-stribucija cigareta iz Tvornice duhana Rovinj. Opresa se bavi srodnom djelatno-šću. Opresa u Bosni i Hercegovini po-sluje više od 60 godina i vodeći je nacio-nalni distributer novina i cigareta. Poslo-vni planovi novog vlasnika, Adris grupe predviđaju rast i razvoj poslovanja Opre-se. Iz Adris grupe je saopćeno da će uz maksimalan angažman menadžmenta,

Opresa nastaviti sa širenjem i moderni-zacijom poslovanja, u skladu s najsavre-menijim trendovima. U daljnjem razvoju poslovanja Opresa će koristiti iskustva Adris grupe koja je putem tvrtke Inovine jedan od lidera na hrvatskom tržištu u segmentu maloprodaje i distribucije, kaže se u saopćenju Adris grupe.

Dionice HT Mostar uskoro na berzi

S velikim zanimanjem u proteklom peri-odu propraćena je Skupština Hrvatskih telekomunikacija Mostar (HT) koja je napokon donijela odluku da ova kompa-nija bude preregistrovana iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo. Preregistracija je nametnuta iz-mjenama i dopunama Zakona o privre-dnim društvima FBiH. Na tome je insi-stirala i Komisija za vrijednosne papire FBiH koja je još prošle godine u prozivci istaknula da je preregistracija HT Mostar trebala biti obavljena najkasnije šest mjeseci od prodaje dionica malim dio-ničarima, dakle 2002. godine. Budući da se šest mjeseci odužilo na šest godina, nadležni sud trebao je donijeti odluku o likvidaciji trgovačkog društva HT Mo-star. Uvidjevši da nema pravnog upori-šta te da je satjeran uza zid, HT Mostar je sazvao Skupštinu dioničara, koja je odluku o preregistraciji donijela jedno-glasno. Time je nakon sedam godina ova kompanija konačno registrovana u skladu sa zakonom. Time su stvoreni uslovi za izlazak kompanije na Sarajev-sku berzu. U HT-u Mostar Vlada FBiH kontroliše 50,1 posto vlasništva, Hrvatske telekomunikacije Zagreb posjeduju 39,1 procenat, Hrvatske pošte Zagreb 5,23 posto, a malim dioničarima pripada 5,57 posto dionica, nominalne vrijednosti 17,1 milion KM. S obzirom na dobre poslovne rezultate, HT Mostar ispunja-va sve zakonom propisane uvjete za uvr-štenje na prestižni segment Sarajevske berze. Na kotaciju SASE HT Mostar mo-že biti uvršten jedino ukoliko podnese vlastiti zahtjev, što je malo vjerovatno da će se desiti, posebno ako se imaju u vidu iskustva s BH Telecomom i Elektropri-

vredom BiH, koje također ispunjavaju uvjete, a nikad nisu pokazale interes za uvrštenjem na kotaciju. Zato se najizvje-snijim čini da će HT Mostar biti uvršten na slobodno tržište SASE, jer zahtjev za uvrštenjem može podnijeti bilo ko od malih dioničara ili potencijalnih kupaca dionica. Nakon što zahtjev bude podne-sen, SASE će izvršiti provjeru emitenta u Registru vrijednosnih papira, nakon čega se donosi zvanična odluka o uvršte-nju na slobodno tržište.

Kodeks korporativnog upravljanja

Za kompanije uvrštene na tržište Sara-jevske berze ubuduće će se primjenjivati Kodeks korporativnog upravljanja koji je Nadzorni odbor Sarajevske berze usvojio 23. 3. 2009. Usvojeni Kodeks je rezultat višemjesečnog rada Odbora za izradu Kodeksa, tijela koje je pored predstavni-ka SASE uključivalo i predstavnike osta-lih važnih nosilaca interesa dobrog kor-porativnog upravljanja u FBiH - Mini-starstva energije, rudarstva i industrije FBiH, Komisije za vrijednosne papire FBiH, Samoregulirajuće organizacije profesionalnih posrednika u FBiH (SRO), Udruženja društava za upravljanje fon-dovima u FBiH kao i nezavisne ekonom-ske i pravne eksperte. No i drugi nosioci interesa, kao i šira javnost imali su prili-ku učestvovati u izradi Kodeksa i davati komentare i prijedloge u toku javne ra-sprave održane u februaru ove godine. Posebnu pomoć pri izradi Kodeksa Od-bor je imao od strane International Fi-nance Corporation (IFC) i njihovih pred-stavnika u Bosni i Hercegovini u okviru projekta za korporativno upravljanje koji podržava Državni sekretarijat za eko-nomske poslove Švicarske (SECO). Ko-deks korporativnog upravljanja za kom-panije uvrštene na tržište SASE predsta-vlja skup najboljih svjetskih praksi vođe-nja kompanija, prilagođeno jednom tran-zicijskom tržištu kao što je to slučaj u BiH. Pored OECD principa korpoati-vnog upravljanja, Kodeks sadrži i odre-dbe koje su se pokazale efikasnim u Hr-vatskoj, Austriji i Njemačkoj.

Statistike pokazuju da se na Sarajevskoj berzi kupovina i prodaja dionica odvija uglavnom među domaćim investitorima. Sa 11,02 miliona KM odnosno 45,37% prometa domaći investitori dominirali su na kupovnoj strani u odnosu na ino-strane investitore i skrbnike. Dominacija domaćih ulagača prisutna je i na pro-dajnoj strani u obimu od 18,3 miliona KM.

Struktura investitora

Kategorija Kupovna strana Prodajna strana

Domaći investitori 11.029.525,63 KM 45,37% 18.391.219,97 KM 75,65%Strani investitori 646.654,19 KM 2,66% 3.076.621,69 KM 12,66%Skrbnički računi 12.633.745,32 KM 51,97% 2.842.083,48 KM 11,69%

Ukupno 9.925,14 KM 100,00% 24.309.925,14 KM 100,00%


dalje veoma nizak promet. Iako je u martu 2009. godine ukupan promet iznosio čak 45.108.854 KM, što je pet-šest puta više nego u januaru ili februaru, pa čak i za 30 % više u odnosu na mart 2008. godine. Međutim potpuno drugačija slika se dobije kada se iz tog prometa isključi promet po osnovu preuzimanja od 39.274.014 KM. Redovan promet od akcija je iznosio izuzetno skro-mnih 4.316.051 KM, dok je u trgovini ob-veznicama ostvaren za tu vrstu hartija od vrijednosti relativno solidan promet od 1.518.789 KM.

Najveći uticaj na visinu ukupnog pro-meta na Banjalučkoj berzi u martu 2009. godine imala su, kao što smo već rekli, pre-uzimanja, odnosno prvenstveno preuzima-nje NLB Razvojne banke a.d. Banja Luka. Nova ljubljanska banka d.d. Ljubljana po-većala je svoj udio u vlasništvu NLB Ra-zvojne banke a.d. Banja Luka sa dotada-šnjih 81,4934 % na 99,5481 %. Cjelokupna transakcija vrijedila je ukupno 38.461.005 KM, pošto je Nova ljubljanska banka d.d. Ljubljana svakom akcionaru, koji je na to pristao, isplatila po 4.096,39 KM po akciji. U toj transakciji svoj udio u NLB Razvojnoj banci a.d. Banja Luka od 3,84 % posto za 8,2 miliona KM prodala je putem Investi-ciono-razvojne banke i Republika Srpska.

U redovnom prometu hartija od vrije-dnosti na banjalučkoj berzi najveći promet ostvaren je akcijama Telekoma Srpske (TLKM-R-A) u iznosu od 1.530.695 KM.

Lista Top 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti na Banjalučkoj berzi u martu 2009. godine prikazana je u sljedećoj tabeli:

ANALIZA: BLSE

Piše: Čedomir Spasojević

U martu su pored kalendarskog proljeća počele prve naznake „proljeća” na Banjalučkoj berzi. Iako su ti signali još prilično slabi i jedva vidljivi, lijepo je nakon skoro dvije godine „sibirske zime” vidjeti da se bar neki indeks „zeleni”. Nadamo se samo da neće biti kao u narodnoj izreci da jedna lasta ne čini proljeće.

krajem februara. Nakon zaista dugo vreme-na glavni indeks Banjalučke berze je porastao u posmatranom mjesecu. Na taj rast prven-stveno je uticao snažan rast akcija Telekoma Srpske (TLKM-R-A) od 21,21 %, zatim Hidroelektrana na Trebišnjici a.d. (HETRA-R-A) od 29,50 % i Rafinerije ulja a.d. Modriča (RFUM-R-A) u iznosu od 8,82 %. Pored BIRS-a, mart 2008. godine u „zelenom“ je završio i Indeks građevinskog sektora RS (GIRS) koji je porastao za skro-mnih 0,14 %. Indeks investicionih fondova Republike Srpske (FIRS) i u martu 2009. godine dobio je titulu gubitnika mjeseca, s obzirom na to da je u odnosu na kraj febru-ara ostvario pad vrijednosti od 7,67 %, od-nosno imao je vrijednost od 1.255,65 poe-na. Na vrijednosti su izgubili, ali znatno manje, i Indeks preduzeća iz sistema Ele-ktroprivrede RS (ERS 10), koji je oslabio za 0,72%, Indeks finansijskog sektora RS (FIRS), kome se vrijednost smanjila za 3,71 %, dok je Indeks metalskog sektora RS (MIRS) mjesec završio na istoj vrijednosti na kojoj je i počeo uz izuzetno skroman promet od samo 4.595 KM. Kada se vrijednost BIRS-a i FIRS-a uporedi sa vrijednošću koju su imali godinu dana ranije, vidi se da je BIRS ostvario pad od 56,62 %, a FIRS pad od 69,86 %.

Veliki skok prometa zbog preuzimanja

Slaba tačka oporavka Banjalučke berze je i

Nagovještaj „proljeća“ na Banjalučkoj berzi

U martu su pored kalendarskog pro-ljeća počele prve naznake „proljeća” na Banjalučkoj berzi. Iako su ti si-

gnali još prilično slabi i jedva vidljivi, lijepo je nakon skoro dvije godine „sibirske zime” vidjeti da se bar neki indeks „zeleni”. Nara-vno, redovan promet je i dalje više nego skroman i znakovi oporavka su tako slabi da se skoro mogu zanemariti, ali ipak treba se nadati da je dno dostignuto i da berza može da ide samo naprijed. I te pozitivne signale treba dodatno afirmisati, pošto je u doba depresije i krize optimizam veoma važan. Pri tome, objavljeni finansijski izvje-štaji kompanija za 2008. godinu daju razlo-ge za dodatni optimizam. Najznačajniji emitenti na Banjalučkoj berzi prilično su popravili svoje poslovne rezultate. Telekom Srpske a.d. je ostvario fantastičan rast (već i ranije velikog) profita, dok su preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS, koja su 2007. godinu uglavnom završila sa velikim gubi-cima, u 2008. godini uglavnom ostvarila dobit. Posebno je značajna činjenica da Telekom Srpske ove godine dijeli izuzetno veliku dividendu, što bi trebalo da utiče na potencijalne investitore da se dodatno zain-teresuju za ulaganje na Banjalučku berzu.

BIRS napokon porastao

Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) dostigao je krajem marta 2009. godine vri-jednost od 920,42 poena, što je za 1,39 % više u odnosu na vrijednost koju je imao


Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze na kraju marta 2009. godine iznosila je 3.295.907.943 KM, odnosno samo 26,35 % rekordne tržišne kapitalizacije iz aprila 2007. godine.

Prva radnička privatizacija u RS

Poslije prvog IPO-a u RS je počela i prva radnička privatizacija. Investiciono-razvoj-na banka je potpisala ugovor sa 62 radnika Hemijske prerade kukuruza a.d. iz Drakse-nića kod Kozarske Dubice o prodaji držav-nog kapitala tog preduzeća. Na taj način ra-dnici su došli u posjed 3,27 % ukupnog, od-nosno 4,74 % državnog kapitala preduzeća. Poseban značaj privatizacije Hemijske pre-rade kukuruza a.d. iz Draksenića leži u či-njenici da se prvi put pojavljuje snažnija za-interesovanost radnika da se, osim tzv. „Markovićevih akcija“ koje datiraju iz peri-oda prije 1990. godine, ozbiljnije uključe u privatizaciju preduzeća u kojima rade. Izja-ve radnika koji su se odlučili na taj korak ja-sno pokazuju da postoji uvjerenje da će nji-hovo preduzeće u budućnosti uspješno po-slovati i da se na njega mogu dugoročno osloniti.

Kao što smo rekli, u martu 2009. godine pojavili su se prvi, istina stidljivi, znakovi da

M:tel isplaćuje najveću dobit u istoriji preduzeća

Akcionari Telekoma Srpske podijeliće najveću dobit u istoriji preduzeća u gotovini. Od 119,2 miliona maraka neto dobiti, koju je ovo preduzeće os-tvarilo u prošloj godini, akcionari Te-lekoma Srpske podijeliće 113,2 mili-ona maraka. Izuzimajući obavezne zakonske rezerve, kažu u Telekomu, praktično sto odsto dobiti biće podi-jeljeno akcionarima kompanije. Na skupštini dioničara Telekoma Srpske, održanoj 3. aprila 2009. godine, do-nesena je odluka o isplati dividende iz ostvarene neto dobiti iz 2008. godine u iznosu 0,23 KM po dionici. Pravo na isplatu dividende imaju svi dioni-čari Telekoma Srpske koji su na listi dioničara zaključno sa 24. aprilom 2009. godine.

Odluka koju donose akcionari, a ne rukovodstvo preduzeća, bazirana je na više činjenica. Dobit koju je Te-lekom Srpske ostvario u prošloj godi-ni, veća je za 66 odsto nego u godini ranije. Telekom Srpske ima visoku li-kvidnost. Uplatom 50 miliona eura od strane većinskog vlasnika Teleko-ma Srbije na ime investicione obave-ze, obezbijeđena su sredstva za dalji razvoj i unapređenje infrastrukture, navodi se iz ove kompanije. Predsta-vnici tržišta kapitala ovaj potez Tele-koma vide kao primjer uspješne pri-vatizacije.

Milionski gubici fondova

Neto imovina najvećeg zatvorenog investicionog fonda (ZIF) u RS Zepter fonda za godinu dana je izgubila na vrijednosti blizu 100 miliona maraka. Za isti period 2008. svom Društvu za upravljanje Zepter fond mora isplatiti 2,5 miliona KM.

Prema objavljenom finansijskom izvještaju za 2008. godinu, neto imovinaje sa 161,5 miliona KM, koliko je vrijedila na početku godine, pala na samo 69 miliona KM. Za isti period Društvo za upravljanje je fondu fakturisalo naknadu za upravljanje fondom od 2,5 miliona KM, što sa ostalim priznatim troškovima čini 2,35 odsto prosječne godišnje neto vrijednosti imovine fonda, navodi se u revizorskom izvještaju. Vrijednost akcije je za isti period pala sa 21,69 KM na samo 9,28 KM. Stopa prinosa na neto imovinu iznosi 0,027 KM. Ukupne obaveze fonda prema Društvu za upravljanje na kraju 2008. godine iznosile su 7.871.333 KM. Najveći priliv prošle godine Zepter fond je imao po osnovu prodaje ulaganja 9,8 miliona KM, te od dividendi i kamata dva miliona KM. Oročeni depoziti su na kraju 2008. godine iznosili 8,8 miliona, a pohranjeni su kod Nove banjalučke banke Banja Luka (500.000 KM), NLB Razvojne banke Banja Luka (3.000.000 KM) i Volksbank Banja Luka (5.300.000 KM).

se depresija, koja već dugo vlada na berzi, djelimično povlači i da investitori počinju ponovo da vraćaju povjerenje u tržište kapi-tala. Nadamo se samo da neće biti kao u na-rodnoj izreci da jedna lasta ne čini proljeće, već da će, naprotiv, veoma brzo svi indeksi Banjaluče berze biti „zeleni“.

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

� � � � ��

�


TEMA

lefon, dok svega 3% svjetske populacije koristi mobilni širokopojasni internet, koji omogućava pristup mreži velikim brzinama. Ove podatke vrijedilo je nave-sti, jer su 3G i usluge mobilnog interneta međusobno povezane. Mobilni internet znači mnogo više od samog pristupa in-ternetu dok ste u pokretu. On predstavlja potpuno nov način komuniciranja, s pri-stupom personaliziranim uslugama bilo gdje i bilo kada. To znači da npr. vaš po-slovni kalendar, lista vaših najvažnijih brojeva, adresa ili internet adresa uvijek putuje s vama. Usluge mobilnog interne-ta će postati mnogo bolje primjenom 3G tehnologije, jer će brzine korisničkih po-dataka biti mnogo veće i bit će moguće istodobno koristiti više različitih usluga. Dozvolu za pržanje takvih usluga Regu-latorna agencija za komunikacije BiH do-dijelila je M:telu Banja Luka, BH Teleco-mu Sarajevo i Hrvatskom telekomu Mo-star. Telekom operatori su za licencu du-

Mobilni telefon više nije luksuz nego potreba. Savremeni život jednostavno je postao nezami-

sliv bez malene stvarčice koja nam osim telefoniranja, omogućava razmjenu SMS poruka, snimanje kamerom i fotoapara-tom, povezivanje s internetom, plaćanje računa, čitanje vijesti, download muzike i drugih sadržaja. Puštanjem u rad 3G tehnologije ponuda će biti obogaćena uslugama kao što su videopoziv, brzi in-ternet, gledanje TV programa putem mobitela i drugi multimedijalni sadržaji. Statistika kaže da ukupno 4,1 milijarda svjetske populacije posjeduje mobilni te-

Isplatilo se čekati 3G mobilnu telefoniju

žni uplatiti po 15 miliona eura u sedam godina, s tim da su prve dvije godine grejs period. Bosna i Hercegovina će od prodaje licenci za tzv. treću generaciju mobilne telefonije telekom operaterima u BiH dobiti ukupno 45 miliona eura, što je iznos koji spada među najmanje u zemljama regiona.

Telekomi mogu odmah početi da pružaju UMTS uslugu

Odluku o uvjetima prodaje licence doni-jelo je Vijeće ministara BiH, dok je resor-no Ministarstvo prometa i komunikacija zaduženo za izradu prijedloga utroška sredstava, na čemu se još uvijek radi. RAK je razmatrajući odluku o dodjeli li-cenci za tzv. treću generaciju mobilne te-lefonije slijedio primjer drugih zemalja Evrope i dozvole dodijelio dominantnim operatorima koji imaju visok stepen po-krivenosti putnih pravaca i stanovništva.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) dodijelila je dozvole za pružanje mobilnih usluga na univerzalnim mobilnim komunikacijskim sistemima (UMTS/3G) M:telu Banja Luka, BH Telecomu Sarajevo i Hrvatskom tele-komu Mostar. Iako BiH kasni s uvođenjem treće generacije mobilne telefonije, ispostavilo se da je to dobro, jer je u međuvremenu 3G tehnologija pojeftinila.

Telekomi u BiH dobili licenceza 3G mobilnu telefoniju

Piše: Elvira Ahmetović


Telekom operatori, u zavisnosti od tehni-čke spremnosti, mogu odmah početi sa pružanjem UMTS usluga, kažu u RAK-u.

„Mobilne komunikacije su industrija vođena tehnološkim inovacijama, tako da će primjena nove 3G tehnologije ima-ti višestruk značaj. Iskustva iz zemalja EU pokazuju da je primjena nove 3G te-hnologije dovela do povećanja asortima-na ponuđenih usluga korisnicima, rezul-tirala porastom nivoa koncentracije trži-šta, te otvorila mogućnosti za pojavu i rad virtuelnih mobilnih operatora, pa se nadamo da će to biti slučaj i sa našom zemljom. Jako je dobro što uvođenje no-vih savremenih tehnologija djeluje dvo-struko na podizanje ukupnog znanja u društvu. Građani stiču vještine korište-nja brojnih mogućnosti pristupa znanju putem multimedijalnih sadržaja. Sjetite se kako je život u BiH izgledao bez in-terneta i mobilnih telefona. Nije to bilo tako davno. Ipak je tehnološki napredak boljitak za zajednicu” – istakao je gene-ralni direktor RAK-a Kemal Huseinović.

Čekanje donijelo dvostruku prednost

Bosna i Hercegovina prilično kasni s uvo-đenjem treće generacije mobilnih telefo-na. Analitičari tržišta mobilnih komuni-kacija su došli do nalaza da uvođenje 3G tehnologije treba da nastupi onog momen-ta kada tržište ostvari određeni stupanj razvijenosti, a usluge 2G (GSM) dostignu nivo saturacije (zasićenja) ili, drugim ri-ječima, dostignu maksimalan nivo tra-žnje. Sa druge strane, u međuvremenu je došlo do pojeftinjenja tehnologije potre-bne za podržavanje mreža/usluga treće generacije, tako da možemo slobodno utvrditi da vremenski pomak u odnosu na druge evropske zemlje zapravo ne znači zakašnjenje.

„Moglo bi se čak reći da je to sa sta-novišta pružalaca usluga dvostruka pre-dnost. U prilici su da danas postave kva-litetniju mrežu, sa jedne strane, a sa dru-ge strane mlađe generacije korisnika 2G

su danas potpuno ovladali tehnikama korištenja mobilnih aparata i željno oče-kuju nove pogodnosti koje nudi 3G. Is-kustva u svijetu su različita. Poznato je da je visina GDP per capita u direktnoj korelaciji za korištenjem usluga mobil-nih komunikacija, kao i penetracija inter-neta i broadbanda (širokopojasnih uslu-ga) i naravno veličina promatranog trži-šta. U okruženju se broj korisnika 3G kreće ispod 10% broja korisnika 2G mreža“ – istakao je Huseinović.

Ciljani korisnici UMTS-a su, po po-znatoj praksi, oni u urbanim sredinama, pa se može očekivati da će u početku tek veća mjesta biti pokrivena tom uslugom. Cijena koju će plaćati građani znatno će ovisiti o stavu mobilnih operatera koji će kupiti dozvolu te o cijeni same dozvole za UMTS. Bit će potrebno nabaviti i mo-dernije verzije mobitela.

Predsjednik Uprave HT Mostar Stipe Prlić istakao je da će se na bazi UMTS licence za treću generaciju mobilne tele-fonije u mobilnom dijelu razvijati novi servisi i usluge koje pruža HT Mostar. Prvi čovjek HT-a Mostar očekuje da do kraja godine njegova kompanija ponudi prve usluge temeljene na toj tehnologiji. On ističe i da cijena licence koju je ut-vrdilo Vijeće ministara BiH, kako kaže, nije mala, s obzirom na to da je riječ o nadogradnji postojeće GSM licence, koju su telekomi također platili i to po mno-gostruko većim cijenama. Ipak, prema Prlićevim riječima, od naprednih tehno-logija svi će imati koristi, a najviše sada-šnji i potencijalni korisnici usluga. Za operatore mobilnih komunikacija i dava-telje usluga, 3G predstavlja jednu od naj-većih poslovnih mogućnosti koje su se ikada ukazale.

„Nadam se da će korisnici razvojem mreža osjetiti novu konkurentnost koja će se razviti između telekoma, a to znači bolje cijene, kvalitetnije usluge i zadovolj-niji korisnici“ – kazao je generalni dire-

ktor M:tela Predrag Ćulibrk, naglašava-jući da će mobilni širokopojasni pristup obilježiti kraj ove i početak naredne de-cenije.

„Svi napori proizvođača usmjereni su ka tome, tako da već u narednim go-dinama možemo očekivati sve veći broj mobilnih mreža, koje će, kada govorimo o širokopojasnom prenosu podataka, sve više postajati alternativa i fiksnimoperatorima“ – kazao je direktor M:tela.

BH Telecom prvi uvodi 3G

Mobilni internet, multimedijske usluge, brzina pristupa i prijenosa informacija, nov način obračuna i sigurnost podata-ka otvaraju neslućene poslovne mogu-ćnosti i nove izvore prihoda. Prema rije-čima generalnog direktora BH Telecoma Nedžada Rešidbegovića, tržište je spre-mno za nove usluge, a ovaj iskorak do-prinijet će i daljnjem razvoju internetiza-cije i informatizacije društva. I prije nego što mu je licenca zvanično dodijeljena, BH Telecom je potpisao ugovor s Eric-sson Nikola Tesla, čija je vrijednost 2.763.767 eura, što će mu omogućiti da bude prvi telekom operater u Bosni i Her-cegovini koji će uvesti treću generaciju mobilnog sistema. Planirano je da u pr-vih pet mjeseci ove godine s 52 bazne stanice BH Telecom pokrije devet najve-ćih gradova u BiH, kada i korisnici mogu očekivati korištenje tih UMTS usluga. Nedžad Rešidbegović, generalni direktor BH Telecoma, ovo smatra jednim od najvažnijih projekata BH Telecoma, koji će mu pomoći da zadrži svoju poziciju vodećeg telekomunikacijskog operatora fiksne i mobilne telefonije u čitavoj zemlji. U ove tehnologije BH Telecom (SASE: BHTSR) će u naredne dvije godine ulo-žiti gotovo deset miliona maraka, a Re-šidbegović tvrdi da će investicija biti is-plativa već u narednih pet godina.

Mobilna telefonija BiH u brojkama

3.842.265 korisnika mobilne telefo-nije u BiH 86 posto stopa penetracije mobilne telefonije1,4 miliona korisnika mobilne tele-fonije BH Telecoma1.110.000 korisnici mobilne telefonije M:tela660.000 korisnika mobilne telefonije Eroneta

UN: Oko 60 posto korisnika mobilne telefonije u svijetu

Ukupno 60 posto ljudi u svijetu koristi mobilne telefone, što je znak da mobilna telefonija postaje jedna od dominantnih tehnologija čak i u siromašnim zemljama, navodi se u najnovijem izvještaju UN-a. Do kraja 2008. godine u svijetu je bilo ukupno 4,1 milijarda mobilnih pretplatnika, dok je 2002. godine broj korisnika mobilne telefonije iznosio oko milijardu, navodi se u izvještaju Međunarodnog udruženja za telekomunikacije, čije je sjedište u Ženevi. Upotreba interneta, kao još jednog sredstva globalne komunikacije, u istom periodu je udvostručena. Procjenjuje se da je oko 23 posto stanovništva u svijetu prošle godine koristilo internet, spram 11 posto, koliko je bilo korisnika 2002. godine. Zabilježen je značajan rast mobilnog širokopojasnog interneta, koji omogućava pristup mreži velikim brzinama. Takav internet koristi svega tri posto svjetskog stanovništva, ali je zabilježeno povećanje broja korisnika za 14 posto u zemljama u razvoju. Prema rezultatima istraživanja, Švedska je na prvom mjestu po naprednoj upotrebi informacionih tehnologija u komunikaciji. Slijedi Južna Koreja, čija vlada je imala veoma aktivnu ulogu u uvođenju novih tehnologija, dok je na trećem mjestu Danska.


U saopćenju za javnost ističe se da je stepen korištenja interne-ta u BiH za 2008. godinu izno-

sio 34 posto, što u odnosu na 2007. go-dinu predstavlja povećanje za 6,75 po-sto. Statistika pokazuje da je, kad je u pitanju pristup internetu, u 2008. godi-ni, i dalje značajno bio prisutan tako-zvani dial-up pristup (putem analognog modema i ISDN-a), koji čini 43,9 posto ukupnog broja internet pretplatnika. Drugo mjesto zauzimaju pretplatnici

ADSL internet pristupa, čiji se broj pret-platnika, u odnosu na 2007. godinu, uve-ćao za gotovo tri puta, te sad čini 31 po-sto ukupnog broja internet pretplatni-ka. Ukupan prihod tržišta pružalaca in-ternet usluga u BiH, na osnovu podata-ka dostavljenih od 62 pružaoca usluga, iznosi 52.038.213 KM, što predstavlja 0,24 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda u BiH.

Podaci navedeni u izvještaju jasno pokazuju da je korištenje interneta u

BiH u stalnom porastu, s posebnim ak-centom na upotrebu širokopojasnih usluga.

Agencija očekuje da će dalja libera-lizacija tržišta telekomunikacija i uvo-đenje novih tehnologija omogućiti pri-sustvo kvalitetnih usluga i time nastavi-ti pozitivna kretanja u primjeni interne-ta. U BiH djelovalo je, zaključno s 31. decembrom 2008. godine, ukupno 66 pružalaca internet usluga. Od toga su 62 bila obuhvaćena anketom.

Korištenje interneta u BiH u stalnom porastu

U BiH u 2008. godini evidentirana su ukupno 336.163 internet pretplatnika, dok se procjenjuje da je u istoj godini bilo 1.307.585 internet korisnika, navodi se u Izvještaju Regulatorne agencije za komunikacije o rezultatima godišnje an-kete korisnika.


TEMA

Prošlomjesečnim potpisivanjem Ugovora o garanciji između Upra-ve za indirektno oporezivanje

BiH (UIO) i Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK), odnosno Udruženja među-narodnih cestovnih prijevoznika VTK BiH, kojim se obezbjeđuju ovlaštenja carinskog organa i Međunarodne unije cestovnog transporta (IRU), za izdava-

Uvođenjem TIR sistema u našoj zemlji, što se očekuje najkasnije za šest mjeseci, otvara se mogućnost za pristup novim tržištima, olakšava, ubrzava i pojednostavljuje carinski postupak, uz istovremeno kvalitet-nije evidentiranje kretanja roba na tržištu.

nje i garantovanje transportnih opera-cija u kojima se koristi TIR karnet, omo-gućava se implementacija TIR konven-cije i uspostavljanje TIR sistema i u na-šoj zemlji. TIR karnet predstavlja među-narodno priznati carinsko-transportni dokument koji osigurava da vozila sa robom u zapečaćenom tovarnom pro-storu prelaze međudržavne granice samo uz formalnu provjeru i bez dužeg zadr-žavanja radi carinskih formalnosti. Dr-žavno garantno udruženje izdaje prije-vozniku TIR karnet, kao garanciju ca-rinskim organima zemalja uključenih u

TIR sistem da će sve carinske obaveze, za robu koja se prevozi kroz njihovo ca-rinsko područje pod režimom TIR kar-neta, biti izmirene.

Iako je još od 1992. godine potpisni-ca međunarodne TIR konvencije, BiH će tek sada uvesti TIR sistem i našim prijevoznicima znatno pojednostaviti i olakšati transport roba do odredišta preko granica zemalja u kojima je ope-rativan TIR sistem. Njegovim uvođe-njem stvaraju se preduslovi za pristup novim tržištima i olakšava, ubrzava i pojednostavljuje carinski postupak, uz

Uvođenje TIR sistema u BiH


Eliminira se nelegalno kretanje roba i kriminal


istovremeno kvalitetnije evidentiranje kretanja roba na postojećem tržištu.

Prema mišljenju direktora UIOBiH Kemala Čauševića, potpisivanje Ugovo-ra o garanciji između te Uprave i VTKBiH, kao preduslova za implemen-taciju TIR konvencije, pojeftinit će se iolakšati poslovanje privrednicima naše zemlje.

“Naime, do sada su transportni tro-škovi bili izuzetno veliki, jer transpor-tna preduzeća, zahvaljujući slabosti dr-žave, nisu mogla da obezbijede TIR kar-net i morali su plaćati ili stranim kom-panijama da vrše usluge prijevoza za njih ili da jednostavno budu skuplji“ - kaže Čaušević.

Osigurana garancija

Za predsjednika VTKBiH Mahira Hadži-ahmetovića potpisivanjem Ugovora o garanciji najviše su zadovoljni privredni-ci, odnosno korisnici TIR karneta.

“Drago mi je što smo BiH kao zemlju skinuli sa liste zemalja koja nije izdavala TIR karnete, tako da više nismo u tako-zvanoj sivoj zoni. Ono što smo mi sa svoje strane učinili je da pripremimo u Sektoru za transport i komunikacije VTKBiH sve preduvjete, kako u pogledu standarda koje zahtijeva Međunarodna unija cestovnog transporta iz Ženeve (IRU) te standarda koje predviđa sama TIR konvencija, tako i u pogledu propisa u BiH. Posebno bih napomenuo da smo usaglasili tehnički i administrativni dio sa UIOBiH i bili smo sve vrijeme u pro-cesu priprema za potpisivanje tog ugo-vora, usaglašavanja svih njegovih seg-menata, kao i pripreme administracije i operativnih poslova, da proces kod uvo-đenja, posebno kod daljeg izdavanja TIR karneta, teče bez problema“ - rekao je Hadžiahmetović.

Direktor Sektora za transport i ko-munikacije VTKBiH Zijad Sinanović istakao je da je potpisivanju Ugovora o garanciji i izdavanje ovlaštenja VTKBIH, odnosno Udruženju međunarodnih ce-stovnih prijevoznika tereta VTKBiH, za izdavanje TIR karneta i garantovanje operacija pod TIR karnetom, prethodilo ispunjavanje određenih preduslova.

“Da bi se uopšte moglo početi raditi na poslovima implementacije TIR kon-vencije i da bi se moglo aplicirati za do-bijanje svojstva garantnog udruženja, najprije je bilo potrebno da VTKBiH, odnosno Udruženje međunarodnih ce-stovnih prijevoznika tereta VTK BiH, bude član Međunarodne unije cesto-vnog transporta (IRU) u Ženevi. Naše Udruženje je već dugi niz godina član IRU-a. Također, bilo je potrebno obučiti nosioce poslova koji će raditi na pripre-mnim aktivnostima za uspostavu TIR si-

stema u BiH, koje su izrazito komplek-sne i brojne. Također, bilo je potrebno obezbijediti i ono što se vrlo često spo-minjalo i u javnosti, određenu finansij-sku garanciju, odnosno ko će stajati kao garant iza VTKBiH. Kao i sva ostala udruženja koja su u TIR sistemu, morali smo obezbijediti garanciju od međuna-rodnog osiguranja, a to je Zürich osigu-ranje. Dobili smo i tu garanciju i predo-čili smo je UIO BiH, a stupa na snagu od onoga momenta kada TIR sistem bude u operativan u Bosni i Hercegovini“ - na-glašava Sinanović i dodaje da je garanci-ja za svaki izdati TIR karnet 50.000 dolara.

On napominje da su precizno propi-sani i uvjeti koji se moraju ispoštovati pri formiranju TIR odjeljenja, kako u

Veća liberalizacija prijevoza

Prema mišljenju predsjednika Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika VTKBiH Rešada Softića, uvođenje TIR sistema je vrlo važan korak zanaše međunarodne prijevoznike, jer im znatno olakšava i pojednostavljuje poslovanje.

“TIR karnet podrazumijeva veću liberalizaciju u međunarodnom prijevozu roba kod tranzita dvije i više zemalja. Međunarodni prijevoznici pri VTKBIH preko deset godina traže uvođenje TIR-a. Zbog raznih faktora to nismo uspjeli do sada. Primjena TIR-a pojednostavljuje carinsku proceduru na graničnim prijelazima, a efekti su manje zadržavanje na tim prijelazima i vozila daleko brže prolaze, smanjuju se troškovi na carinskim terminalima, što je, također, za naše prijevoznike vrlo važno. Posebno je značajno što se otvaraju nova tržišta u državama gdje je TIR obavezan za bh. prijevoznike, kao što je Turska, kao i pojedinim država bivšeg Sovjetskog saveza“ - ističe Softić.

On dodaje da je nedostatak TIR-a bio daleko prije tri, četiri godine, odnosno prije ulaska nekih zemalja istočnog bloka u EU, poput Slovenije, Mađarske, Slovačke Češke, Poljske, Bugarske, te Rumunije.

“Proširivanjem EU carinska barijera je olakšana i pojednostavljuje se međunarodni prijevoz u EU bez TIR karneta. Dok te zemlje nisu ušle u EU, mi smo imali velikih problema, sve se sporo odvijalo. Uvođenjem TIR-a u one zemlje gdje nismo mogli da saobraćamo i da radimo stvara se pretpostavka za novo tržište i mogućnost upošljavanja određenog broja vozila. Također, za uvođenje TIR-a trebalo bi se osposobiti određene strukture koje bi znale proceduru po evropskim standardima kako bi se dobile garancije za TIR karnet, jer svaka zloupotreba povlači jako velike sankcije. U cilju usklađivanja sa TIR konvencijom neophodna je edukacija kadrova u carinskim službama, špedicijama, policiji, te prijevozničkim kućama“ - smatra Softić.

pogledu stručne spreme i broja uposle-nika, tako i u pogledu veličine radnih prostorija i tehničke opremljenosti.

“Uposlenici TIR odjeljenja moraju ići na obuku u sjedište IRU TIR odjela u Ženevi i to u dva navrata po sedam dana, prvo na teoretsku obuku, a onda na pra-ktičnu u nekom od TIR odjeljenja van BiH. Ja preferiram odjeljenje u Srbiji, jer zaista odlično rade, imaju dosta iskustva i vrlo dobru organizaciju. Ljudi koji tre-nutno rade u Sektoru za transport i ko-munikacije VTK BiH već imaju zavidan nivo znanja o tome.

Ovim potpisivanjem sporazuma otva-raju se vrata za implementaciju nekoliko vrlo važnih koraka da bi sistem uopšte bio u funkciji. Prvo je potrebno u cijelo-

Prednosti TIR sistema

TIR sistem, koji predstavlja jedan od najjačih svjetskih sistema racionalizacije transporta, posebno u međunarodnom tranzitu roba, obezbjeđuje olakšice u trgovini i transportu, snižava transportne troškove, jer smanjuje procedure i kašnjenja u tranzitu, zatim olakšava kretanje u tranzitu primjenom standardizovanih kontrola i standardizovane dokumentacije i podstiče razvoj međunarodne trgovine. U oblasti transporta TIR sistem omogućava prelaženje međudržavnih granica uz minimalno angažiranje carinskih i drugih organa, smanjenjuje zadržavanja i cijene tranzita, pojednostavljuje i standardizuje dokumentaciju, te eliminira potrebu za davanje carinskih garantnih depozita na tranzitnim prelazima. Carinskim organima obezbjeđuje se osiguranje od 50.000 dolara od rizika za vrijeme trajanja međunarodnog tranzita robe i smanjuje potrebu za fizičkom inspekcijom te robe. TIR sistem olakšava carinsku kontrolui dokumentaciju i dopušta veće korištenje ovlaštenih carinarnica u unutrašnjosti zemlje. Također, taj sistem povećava stepen kontrole nad vozilima i teretom u međunarodnom i unutrašnjem prometu i suzbija ili ograničava mogućnosti zloupotreba krijumčarenjem roba, narkotika ili ilegalne imigracije.


sti, a mi smo već završili neke predradnje u skladu sa potpisanim standardima, obezbijediti i opremiti adekvatan prostor u kojem će funkcionirati TIR odjeljenje, te staviti u funkciju svu predviđenu in-formatičku opremu. Također, potrebno je i obučiti sve aktere u ovom sistemu. Carinski organi imaju obavezu obučava-nja carinskih djelatnika, a garantno udru-ženje obuku svojih djelatnika i prijevo-znika, što će iziskivati određeno vrijeme. Pretpostaviti je, prema već utvrđenom hodogramu, da će se sve te aktivnosti okončati najviše za šest mjeseci, mada se može desiti da se to završi i ranije zbog toga što su u ovim predradnjama neke aktivnosti već provedene. Naime, na ruku ide to što carine u BiH raspolažu sa asikudom 1.8++ koja je kompatibilna, odnosno ima odlične pretpostavke za postavke programa CUTE-Vise koji je neophodan u TIR sistemu. Ovaj program omogućava uvid u kretanje svakog vozi-la pod TIR karnetom, kako IRU-u i ca-rinskim organima, tako i garantnim udruženjima. Pored toga, TIR odjeljenje VTK BiH će biti snabdjeveno i najnovi-jim programom za praćenje izdavanja i korištenja izdatih TIR karneta, a to je tzv. AskTIR program. Ova dva programa imaju veoma značajnu ulogu, budući da TIR sistemu obezbjeđuju status po-tpuno sigurnog sistema“ - objašnjava Sinanović.

Pristup drugim tržištima

Prema njegovim riječima, potpisivanje Ugovora o garanciji došlo je u pravom trenutku, jer u uslovima recesije može biti izlazak iz krize. On kaže da će se otvoriti ogromno tržište koje je do sada bilo nedostupno i na koje nisu mogli ići naši izvoznici, uvoznici i transporteri.

“Radi se o tržištu prema Rusiji i uo-pšte istočnom tržištu. Za nas je čak bio problem prijevoza i u Tursku, zato što je uvjetovano da se vozi pod TIR karnetom koji mi nismo imali, pa su to za nas radi-li strani prijevoznici. BiH prestaje biti zatamnjeno područje na kojem jedino u Evropi nije implementirana TIR konven-cija. Mi smo, praktično, bili prepreka za 57 zemalja u TIR sistemu, čiji su prijevo-znici morali prekidati operacije pod TIR karnetom ako bi tranzitirali BiH, ili nisu mogli završiti tu operaciju u našoj zemlji, ili je nisu mogli započeti. Dakle, bili smo smetnja i drugima, ne samo sebi. Ovo je jedan jako značajan korak, ne samo za poslovnu zajednicu u Bosni i Hercego-vini, jer se otvaraju vrata i drugih tržišta koja su nam sada prijeko potrebna da bi se našao način za izlazak iz ekonomske krize, nego i za samu Bosnu i Hercego-vinu zbog, sasvim sam siguran, pobolj-šanja njenog sveukupnog imidža. Tran-sport roba pod TIR karnetom osigurava prelazak granica bez otvaranja skladi-

šnog prostora. Samo se provjeravaju pe-čati na plombama, da li su dirani ili nisu. Ako nisu, roba ide na odredišnu carinar-nicu gdje se utvrđuje da li je vrsta i koli-čina robe u skladu sa pratećom doku-mentacijom, nakon čega se vrši plaćanje određene carinske naknade“ - ističe Sinanović.

Da bi se tranzitirala neka zemlja, uo-bičajeno je da se obezbijedi garancija, a nisu rijetki slučajevi da se transport mora izvršiti pod oficijelnom pratnjom.Potpuno je jasno da se pri transportu roba kroz nekoliko zemlja na ovaj način radi o prevelikim troškovima. To je je-dna vrsta problema i najviše su trpjeli domaći prijevoznici.

Druga vrsta problema se ticala prije-voznika koji dolaze u BiH pod TIR kar-netom. Naime, da bi on ušao u našu ze-mlju, morao je zaključiti TIR karnet na graničnom prijelazu pri izlasku iz Hrva-tske ili Srbije i faktički ga nije mogao ko-ristiti do odredišne destinacije u BiH. Obavio bi sve carinske formalnosti u BiH kao da nema TIR karneta, što je iziskivalo dodatne troškove, napominje Sinanović.

Prema njegovoj ocjeni, TIR sistem je apsolutno siguran i jedan je od instru-menata za sprečavanje kriminala pri uvo-zu, izvozu ili tranzitu robe.

“Pri prijevozu pod TIR karnetom nije moguće promijeniti deklaraciju i fa-kturu čega je bilo prije. To stoga što su već u polaznoj carinarnici u kompjuter-ski program uneseni podaci o kojim se količinama i vrsti robe radi, odakle, gdje i ko obavlja prijevoz itd. Za EU čak po-stoji i sistem preddeklaracije, po kojem se ostvaruje komunikacija između pola-zne i odredišne carinarnice, čime se, ta-kođer, onemogućava bilo kakva nedo-zvoljena manipulacija sa transportova-nom robom.

Iskustva nekih zemlja pokazuju da je uvođenjem TIR sistema olakšana i kontrola kretanja roba. Naime, ukoliko prijevoznik pri obavljanju transporta prelazi više od dvije granice, sasvim osno-vano se pristupa značajnijoj kontroli tog transporta, ukoliko se obavlja bez TIR karneta, jer je kao takav nekonkurentan i neracionalan“ - zaključio je Sinanović.


TEMA

Strateški menadžment (upravljanje) u najširem smislu se može defini-sati kao svjesno usmjeravanje po-

slovnog sistema u skladu sa njegovim relevantnim okruženjem. To znači da je osnovni smisao strateškog menadžmen-ta obezbjeđenje uspješnog funkcionisa-nja svakog, pa i saobraćajnog preduze-ća, u promjenljivim uslovima poslova-nja. Naime, dinamičnost promjena u okruženju prouzrokuje potrebu za ade-kvatnim prilagođavanjem saobraćajnog preduzeća, što implicitno ukazuje da je dugoročno sagledavanje promjena sa-vremena neophodnost. Zato se potreba za strateškim menadžmentom postavlja kao imperativ imajući u vidu potrebu da se saobraćajna preduzeća uspješno prilagođavaju promjenama u složenom dinamičkom okruženju, odnosno da se saobraćajni sistem u cjelini efikasno inkorporira u evropski i svjetski sao-braćajni sistem. S druge strane, izbor strategije razvoja predstavlja jedno od najznačajnijih i najsloženijih pitanja u poslovanju svakog preduzeća pa i sao-braćajnog, za čije projektovanje je po-trebno ne samo dobro poznavanje re-levantnog okruženja već i samog sao-braćajnog preduzeća.

Za pojam strategije i politike posto-je brojne definicije. Ovdje ćemo navesti samo neke od njih relevantne za ovaj

Otvaranje jednog špediterskog preduzeća je prije svega jedna vrsta intimne priče između čovjeka i jedne ideje. Čovjek prije svega mora posjedovati sve unutrašnje kvalitete i adekvatnu kompetenciju koji će odgovarati njegoj ideji/projektu. Ideja, odnosno projekat, nema nikakvog smisla ako nije u saglasnošću s idejom konstantnog napredovanja i poboljšavanja rezultata koji će doprinijeti razvoju i trajanju.

Intimna pričaizmeđu čovjeka ijedne ideje

rad. Prema užem shvatanju pod strate-gijom se definišu načini ostvarivanja ci-ljeva. Prema širem shvatanju strategija obuhvata politiku, ciljeve i načine nji-hovog realizovanja.

Otvaranje jednog špediterskog pre-duzeća je prije svega jedna vrsta inti-mne priče između čovjeka i jedne ideje:

- čovjek prije svega mora posjedovati sve untrašnje kvalitete i adekvatnu kompetenciju koji će odgovarati njegoj ideji/projektu;

- ideja odnosno projekat nema nika-kvog smisla ako nije u saglasnošću s idejom konstantnog napredovanja i po-boljšavanja rezultata koji će doprinijeti razvoju i trajanju.

Preduzeće mora biti u komparaciji s je-dnim živim bićem. On, kao i to biće, mogu nestati, ako ne uspiju da se ada-ptiraju novim okolnostima jednog oko-liša u konstantnom napretku:

- konkurencija je postala nemilosrdna i međunarodna,

- zahtjevi klijenta su sve veći te se ra-zlikuju jedni od drugih,

- tehnologija je u neprestanom razvoju,- sve složeniji servisi više ne dozvo-

ljavaju improvizaciju i neodređenost u poslovanju.

Već postojeća zasićenost tržišta dovodi do velikih bitaka između preduzeća za zauzimanje većih dijelova tržišta. Ta konkurentnost dovodi do rata među cijenama koje imaju uticaj na njihovu rentabilnost.

Da bi preduzeće moglo opstati, tre-baju se povećati dijelovi tržišta robe koji donose najviše prihoda. Da bi izvu-kao korist u konkurenciji naspam dru-gih preduzeća, mora se stvoriti stra-tegija koja će moći steći sljedeće tri di-

menzije u poslovanju:- potpuno upravljanje za sve potrebe

klijenta,- optimalna produktivnost,- smatrati preduzeće u njegovoj su-

štini: raditi s kvalitetom.

Klijent mora biti prva briga, a koji mora biti predmet svih pažnji: on mora biti saslušan, shvaćen, da bi ga se moglo što bolje poslužiti, te naravno, za najbolju cijenu. Klijent razmatra kvalitetu ponu-de, pa samim tim cjelokupnih servisa preduzeća. Jedinu stvar koju klijent vidi je kvalitet ponude ili dojam koji ima o njoj. On ne podnosi havarije i nesavrše-nost. On mora imati povjerenja u kapa-citet njegovih snabdjevača koji su mu sposobni konstantno raditi kvalitetne usluge. Poslovno preduzeće je to koje se adaptira klijentu i njegovim potrebama, mimo svih mogućih promjena koje mogu nastupiti u raznim sredinama.

Osnovni algoritam rada u špediterskom poslovanju

U jednom špediterskom preduzeću, eksploatacija je u srži komercijalnih, tehničkih i finansijskih uloga. „Proiz-vod je proizveden“ u svakom momentu. Preduzeće živi prije svega od veličine povjerenja njegovih klijenata, a osigu-ranje tehničkih kapaciteta je jedan od glavnih osnova poslovanja. Algoritam rada špediterskog poslovanja realizuje se u dva osnovna segmenta i to:

- Potražnja: analiza klijenta i njegova potreba

Analiza mogućnosti realizacije osmišljene operacije:

- razmatranje,- pregovaranje i njegovo postavljanje,

Piše: Velibor Peulić

Uspostava sistema kvaliteta u špediterskom poslovanju


- formalizacija klijentove ponude, potpis ugovora.

- Realizacija (otprema ili izvoz/naba-vka ili uvoz)

Analiza klijentove potražnje

To je postala glavna tema rasprava u po-slovnom svijetu u 60-im i 70-im godina-ma, a prerasla je do istaknutog mjesta u 80-im. U 90-im godinama o logistici se počelo raspravljati kao o glavnom oružju u konkurentskoj utakmici. U budućnosti će stvaranje radnih, elastičnih i snažnih snabdjevačkih i korisnih lanaca odrediti uspjeh ili neuspjeh organizacija ili čak potpunih poslovnih područja. Špediter postaje logističar onog momenta kada prihvata principe i ponaša se u duhu de-finicije da je logistika proces, koji težiosigurati rukovodstvo i koordinaciju svih aktivnosti unutar snabdjevačkog lanca od izvora do cilja, od proizvodnje gdje je prikladno i kroz distribucijske kanale do potrošača. Cilj logistike je stva-ranje takmičarske prednosti kroz uspo-redno postizanje visokih stepena potro-šačkih usluga, optimalnih ulaganja i vri-jednosti za novac.

Otprema, prevoz i distribucija mogu biti grupisane pod zajednički naziv: lo-gistika. Logističko planiranje uključuje, ne samo prevozničku stranu distribucije, već isto tako omogućuje “element mjesta” u marketinškoj mješavini, osiguravajući da proizvod stiže u dovoljnim količina-ma u plombiranom stanju na mjesta gdje ih potrošač može lako kupiti. Zato logi-stičko upravljanje uključuje predviđanje potražnje i odgovarajućom ponudom zadovoljenje potrebe preko nabavljanja materijala, razmještaja proizvodnje, up-ravljanja sredstvima, obrade narudžbe, skladištenja i prevoza.

U planiranju prevoza problemi mogu biti brojni, skriveni troškovi mogu biti prešućeni, kao što su troškovi ostajanja bez zaliha, što za učinak ima gubitak u poslovanju ili kašnjenje preko osigurava-jućih zahtjeva. Logistika, upravljanje to-kom, prvenstveno se brine za usluge. Da održi ili poveća svoj udio na tržištu, poduzetništvo mora ponuditi elemente date na slici 1:

Ovo podrazumijeva da sljedeće četiri osnovne funkcije moraju biti korektno obavljene:

Posljednjih godina, tri glavne i me-đusobno povezane teme promijenile su rješenje za logističko ujednačavanje u poduzetništvu diljem svijeta. To su:

- Globalizacija- Informacijske tehnologije- Lanac snabdijevanja

Rješavanje klijentove potražnje - transportna logistika

Transportna logistika obuhvata sve ko-rake u transferu tereta bez obzira pre-vozi li se jednim načinom transporta ili na više načina. Isto tako, uključuje

međuodnos različitih institucija umije-šanih u međunarodni teretni transport, operatera koji prevoze i transportnih

posrednika koji omogućuju posredni-čke usluge u teretnom lancu. Zbog toga, carinski radnici, osiguravajuće firme, banke, transporteri, terminali,pošiljaoci, privatni prevoznici i pore-znici smatraju da doprinose transpor-tnoj logistici.

( U sljedećem nastavku o Metodologiji rješavanja klijentovih zahtjeva)


Osnovna karakteristika tržišta prirodnog gasa u BiH da je ono relativno nerazvijeno, jer

je postojeća gasna infrastruktura razvi-jena samo na dijelu teritorije i prirodni gas kao energent je dostupan ograniče-

nom broju korisnika u nekoliko grado-va kroz koje magistralni gasovod pro-lazi. U ukupnoj potrošnji energije u na-šoj zemlji prirodni gas učestvuje oko šest odsto, a prema nekim projekcijama očekuje se da do 2020. godine taj udio bude oko 17 procenata. Januarska kriza, izazvana prekidom snabdijevanja priro-dnim gasom zbog spora između Rusije i Ukrajine, pokazala je koliko su ranjivi potrošači u BiH.

BiH mora što prije početi sa razvojem gasne transportne infrastrukture kako bi se uključila u regionalno energetsko tržište i tako povećala svoje šanse ka evropskoj integraciji. Prioritet zemalja koje nemaju izvore prirodnog gasa je da u regionalnoj interkonekciji obezbijede sigurno snabdijevanje tim energentom do iznalaženja konačnog rješenja. Energetsku efikasnost pospješiti alternativnim energetskim resursima.

Do 2015. godine BiH će imati novih 260 kilometara gasovoda

Kada je u pitanju BiH, može se reći da se primarni domaći energetski re-sursi ogledaju, prije svega, u rezervama uglja, hidropotencijalu, te obnovljivim izvorima kao što su biomasa, energija vjetra, potencijal za male hidroelektra-ne, sunčeva energija i biotermalna energija. Jasno je da obezbjeđenje ener-genata iz više izvora samo po sebi nije garancija za sigurno snabdijevanje. Isto tako, bitno je obezbijediti i diverzifika-

Međunarodna gasna konferencija regiona Jugoistočne Evrope



ciju transportnih pravaca i više interko-nekcija, istakao je ministar vanjske tr-govine i ekonomskih odnosa BiH Mla-den Zirojević i naveo da ostali ener-genti, a posebno sirova nafta i naftniderivati, te prirodni gas značajno uče-stvuju u potrošnji energije, 27 odsto.

On je naglasio da BiH nema vlasti-tih nalazišta prirodnog gasa, pa cjelo-kupnu količinu tog energenta uvozi iz Ruske Federacije, ali da je Atenskim procesom počela i na političkom nivou jačati regionalna saradnja u oblasti umrežene energije. Kao rezultat tog pro-cesa je stvaranje Energetske zajednice, kao izraza potrebe BiH za jačim povezi-vanjem u evropsko energetsko tržište, rekao je Zirojević.

„Međunarodnim ugovorom o osni-vanju Energetske zajednice obavezali smo se, između ostalog, da ćemo stvo-riti uslove i ukloniti barijere za nove investicije, a time i direktno povećan obim trgovine umreženom energijom. Poznato je da su rezerve BiH prirodnog gasa nulte i da u tom smislu, u dogle-dno vrijeme, moramo poduzeti značaj-ne korake, kako bismo, u slučaju pona-vljanja ove ili slične krize, što lakše pre-brodili teškoće“ – poručioje Zirojević.

On je kazao da se BiH sa potrošnjom od 310 miliona m3 prirodnog gasa na godišnjem nivou, može svrstati u red malih potrošača, te da se kao rješenje u prelaznom periodu može sklopiti ugovor sa nekom kompanijom koja ima

skladišne kapacitete, a u nekoj je od ze-malja okruženja.

Predsjednik Skupštine udruženja za gas i direktor BH-Gasa Almir Bećare-vić rekao je da se do 2015. godine oče-kuje da će BiH imati novih 260 kilome-tara gasovoda visokog pritiska, uz dis-tributivne sisteme u svim onim grado-vima kroz koje će gasovod prolaziti. On je kazao kako je u BiH trenutno izgra-đeno ili je u fazi projektovanja ukupno 150 kilometara gasovoda visokog pri-tiska, dok je projekat za ostalih 110 ki-lometara gasovoda na čekanju, te da je karakteristika gasnih sistema u ovom dijelu Evrope slaba povezanost.

TAP projekat

„Regija Jugoistočne Evrope nije dovolj-no pokrivena transportnim sistemima u funkciji tranzita gasa između više ze-malja. Karakteriše je nizak nivo među-zavisnosti kao i potpuno izolovano tr-žište gasa. Ove gasne mreže su, uglav-nom, izgrađene za potrebe zadovoljenja potreba u gasu na nivou pojedinih dr-žava. Uglavnom su orijentisane na uvoz gasa iz Rusije, a nešto malo njih ima i domaće izvore, što je dovoljno samo za vlastite potrebe. Većina zema-lja, uključujući i BiH, su u tranziciji tako da su njihove gasne privrede pre-trpjele značajne promjene i prestruktu-riranje u posljednjih desetak godina. Analizom projekcija dugoročnih ener-getskih potreba u Evropi vidljivo je da se već dugi niz godina Evropa priprema da izvrši korekciju svoje razgranate mreže transportne infrastrukture sa iz-vorima prirodnog gasa kaspijske, bli-skoistočne i sjevernoafričke regije, koje su izuzetno bogate rezervama priro-dnog gasa, a koje bi trajale preko 100 godina, s ciljem diverzifikacije svojihizvora prirodnog gasa“ – rekao je Beća-rević i dodao da projekat razmatra mogućnost izgradnje koridora preko teritorije bivše Jugoslavije.

On je kazao da je BiH nedavno po-držala inicijativu za izradu Studije is-plativosti Jonsko-jadranskog gasovoda kroz Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrva-tsku, koji bi predstavljao odvojak sa projekta TAP (Trans Adriatic Pipeline).

„TAP projekat je projekat kojim švicarska firma EGL namjerava poveza-ti izvore srednjoistočnih i kaspijskih regija do Albanije i dalje prema Italiji.

Globalni energent

Hans Lido iz Međunarodne gasne unije naglasio je da prirodni gas postaje globalni energent, pristupačan je u dijelu zaštite okoliša i može odgovoriti na energetske izazove u budućnosti, jer ga ima za 60 godina.

„Među državama treba pronaći ravnotežu između ogromnih investicija i političkih težnji. Određene zemlje treba da budu u stanju da iznesu svoja gledišta sa jednog mjesta i da se dogovore. Pojedine države mogu dobiti dosta od integracije svog tržišta kako bi obezbijedile ravnomjerno i dugoročno snabdijevanje, kao i fleksibilnost u smislu kratkoročnog i srednjoročnogsnabdijevanja“ – istakao je Lido. On ključnom smatra ulogu vlade koja je temelj svakog procesa integracije u oblasti energije.

Treba podijeliti sudbinu krize


BiH bi, kao i susjedne zemlje, u prvom redu Srbija, Hrvatska i Slovenija, imala jedinstvenu shemu da postane i tranzi-tna zemlja. Ovo sve navodi na činjeni-cu da BiH mora što prije započeti sa razvojem gasne transportne infrastruk-ture kako bi se uključila u regionalno energetsko tržište i tako povećala svoje šanse ka evropskoj integraciji. U sep-tembru prošle godine potpisan je Me-morandum o razumijevanju za osniva-nje Studijske kompanije koja bi napra-vila analizu istraživanja i feasibility stu-dije o potencijalnim koristima i strate-škim, ekonomskim i tehničkim aspe-ktima inicijative o partnerstvu, vezano za transport i tranzit gasa u regiji Jugo-istočne Evrope. Podršku ovom konce--ptu su dale Hrvatska, BiH, Mađarska, Rumunija, Bugarska i Srbija, dok je sama operacionalizacija oko osnivanja spomenute komapanije još uvijek u toku“ – naglasio je Bećirević.

Vladimir Đurović iz hrvatskog Plinacro kaže da je plinska djelatnost dobar primjer saradnje i najavio poče-tkom maja konferenciju u Opatiji.

„Ova regija treba koristiti potencija-le koje ima, a to je geostrateška pozicija. 40 posto plina se nalazi na Srednjem istoku. Svi projekti koji postoje primar-no ciljaju na evropsko tržište i to sredi-šnju Evropu, a južni krak cilja na tali-jansko tržište. Treba da prođe i preko

Zakup skladišta u inostranstvu

Govoreći o mogućnosti da se izbjegne sadašnja zavisnost BiH od Rusije i Ukrajine u snabdijevanju plinom, Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku (IGT) BiH, rekao je da se to ne može riješiti u naredne tri godine, odnosno da se ne može brzo riješiti gasovod za Jugoistočnu Evropu. Za realizaciju inicijative Energetske zajednice potrebno je milijardu eura. On je kazao da treba postepeno raditi interkonekcijama sa susjedima, dok bi dugoročno rješenje mogao biti zakup skladišta u inostranstvu.

naše teritorije. Mi smo energetski osku-dni. U regiji neke zemlje treba da rade da bi više koristile prirodni plin. Pred-stoji nam saradnja na konkretnim pro-jektima. Treba koristiti zajednički energiju svih projekata i iskoristiti nove dobavne pravce. Svi se naslanjamo na Jadran koji je povezan sa kopnom“ – is-takao je Đurović i ukazao da neke odlu-ke o gasu treba brzo donositi i zajedni-čki djelovati i koristiti energiju u regiji.

Sigurnost snabdijevanja

Rajko Simin iz SrbijaGasa istakao je da je Srbija vezana gasovodom za BiH i da je dobra saradnja dvije države.

„Sedam godina radimo zajedno na tehničkoj regulativi. Interkonekcije su dio projekta koji treba realizovati da bismo imali sigurno snabdijevanje.

Treba podijeliti sudbinu krize. Kako osigurati sigurnost snabdijevanja za sljedeću zimu? Da bi se to dugoročno riješilo, potrebne su četiri godine. Imamo skladište u Banatu. SrbijaGas je dobila naredbu od srbijanske Vlade da se od kraja godine iz skladišta može izvući pet miliona m3 dnevno, što je osnovno u slučaju krize“ – rekao je Si-min. On trenutno ključnim segmenti-ma smatra konekciju prirodnog gasa, tehničke uslove i sigurnost snabdijeva-nja u narednih nekoliko godina, dok se ne nađe konačno rješenje. Ukazuje na našu zavisnost od Rusije u snabdijeva-nju gasom i obratno, jer mi taj gas pla-ćamo i u cilju energetske efikasnostipredlaže alternativu, energiju vjetra i biogoriva.

A.Bećarević: Planovi za budućnost


Od septembra prošle godine OPEC se dogovorio o smanjenju proizvodnje od 4,2 miliona barela dnevno (mbd), ili 14% ukupne proizvodnje. U stvarnosti, proizvodnja je smanjena za 3,3 mbd. Saudijska Arabija, lider naftnoga kartela,smanjila je proizvodnju i više nego što je dogovoreno kako bi kompenzirala za članice koje se ne drže dogovora. Tabela ispod (izvor je Reuters) pokazuje kako se zemlje Zaliva uglavnom drže dogovora, a najglasniji pobornici visokih cijena, Venecuela i Iran, se ne drže kvota. Ukupno, OPEC trenutno pumpa 880.000 barela dnevno iznad dogovorenih količina.

Saudijska Arabija bi, zbog ove odluke, naravno, htjela dobiti na publicitetu. U stvarnosti, to je pragmatična odluka. Prvo, vodeći izvoznik jednostavno ne može finansijski izdržati dalje smanjenjeproizvodnje. Drugo, njima odgovara da što prije izađemo iz ekonomske krize i da se potražnja za naftom opet poveća.Konačno, Saudijci imaju ogromne rezerve nafte i njima odgovaraju neštoniže cijene koje bi osigurale da naftadugoročno ostane primarni izvor energije u svijetu.

Bez obzira na razloge, niže cijene imaju vrlo povoljan efekat na ekonomiju. Po procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), pad cijena nafte od 100 USDpo barelu (što je otprilike pad od jula prošle godine) stimuliše rast svjetske ekonomije od 1,5%.

OPEC-u također ide na ruku jako umanjena proizvodnja nafte izvankartela. Troškovi proizvodnje izvan OPEC-a su uglavnom visoki i niže cijene čine mnoge izvore neekonomičnim. Prema nekim procjenama, proizvodnja izvan OPEC-a bi mogla pasti za oko 1,7 mbd do 2010. godine (razne procjene su u tabeli ispod).

(Izvor: Reuters)

Sve u svemu, količine nafte raspoloživena tržištu su manje, što se vidi na grafikonu ipod (izvor je NorwegianEnergy):

Obama očarao Saudijce Početkom aprila u Londonu je

Saudijska Arabija, članica G20 vodećih ekonomija u svijetu, obećala pomoći da svijet izađe iz trenutne ekonomske krize. Najveći izvoznik nafte u svijetu je izgleda odustao od namjere da dostigne cijene nafte od 75 dolara po bare-lu i barem kratkoročno će se zado-voljiti cijenama od oko 50 USD.

Adnan Imširović

NAFTNA KOLUMNA

�

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��


U posljednjih nekoliko nedjelja, svjetske berze su se naglo oporavile (S&P indeks ispod) uz nadu da je ekonomska kriza dostigla najnižu tačku i da možemo očekivati bolje vijesti do kraja godine.

Tako je i cijena nafte pozitivno reagovalai prešla psihološki važnu granicu od 50 USD po barelu. Međutim, još je rano biti optimističan kada su u pitanju cijene. Početkom aprila Međunarodna agencija za energetiku (IEA) ponovo je smanjila procjene potražnje za naftom u svijetu.Ove godine se očekuje da će potražnja pasti za preko milion barela u odnosu na prošlu godinu. Najveći potrošač nafteSjedinjene Države su smanjile potrošnju sa oko 5% u januaru u odnosu na isti period prošle godine. U isto vrijeme, zalihe nafte su i dalje u porastu štopokazuju i sljedeći grafikoni:

Saudijska Arabija je učinila svoje i dalje smanjenje proizvodnje nije realno očekivati. Cijene nafte će reagovatina vijesti o stanju svjetske ekonomije. Ukoliko je tačno da izlazimo iz krize, očekujte dalji porast cijena. Ali ako je ova nada prerana, nagli pad je sasvim moguć.


U FOKUSU

godišnje posjete Francusku, ova zemlja spada među najposjećenije u svijetu, što je stavlja na 3.mjesto po prihodima od turizma.

Francuska je šesta ekonomska sila svije-ta, a četvrti je svjetski izvoznik, pa je pre-ma tome jedna od najbogatijih zemalja.

Francuska privreda sastoji se od razvije-nog privatnog poduzetništva i znatnog, ali opadajućeg, državnog vlasništva.

Velike površine obradive zemlje, primje-na najnovije tehnologije i subvencije uči-nile su Francusku vodećom poljoprivre-dnom silom Zapadne Europe.

Vlada i dalje vrši znatan utjecaj na klju-čne segmente infrastrukture. Ima većin-sko vlasništvo u željezničkim, energet-skim, zrakoplovnim i telekomunikacij-skim tvrtkama. Od početka 90-ih godi-na država postupno prodaje svoje udjele u France Telecom-u, Air France-u i osi-guravajućim, bankarskim i vojnim seg-mentima.

Francuska je zajedno s 11 drugih članica Europske Unije uvela u primjenu EURO, 1. januara 1999. godine. Euro je, poče-tkom 2002., u potpunosti zamijenio fran-cuski franak.

CARINSKI SISTEM FRANCUSKE

Francuska je članica Europske unije, te kao takva pruža preferencijalni status pridruženim članicama EU, zemljama u razvoju – članicama EFTA-e. Ako želite plasirati svoje proizvode na tržište Fran-cuske, morate obratiti pažnju na slijedeće:

- Direktive EU moraju biti ispoštovane, kao i sva ostala nacionalna legislativa;- Zajednička carinska tarifa (CCT) pri-mjenjuje se na proizvode zemalja koje nisu članice EU;- Nema posebnih zahtjeva oko „Bill of Loading“ i primjenjuje se „To Order Bill“;- Pakirna lista je obavezna, pogotovo, ako u pošiljci postoji više od jednog pa-keta i ako njihov sadržaj nije naznačen na komercijalnoj fakturi;- Pakirna lista olakšava isporuku robe do kupca, a svi discount-i moraju biti jasno naznačeni;- Digitalni potpisi usvojeni su kao legal-ni instrumenti trgovinskih transakcija.

CERTIFIKATI ZA IZVOZ PROIZVODA

Žive životinje, proizvodi animalnog pro-

SLUŽBENI NAZIV ZEMLJE: REPUBLIKA FRANCUSKA POVRŠINA: 643.427 km2STANOVNIŠTVO: 64.057.792GLAVNI GRAD: Pariz POLITIČKO UREĐENJE: republikaADMINISTRATIVNO UREĐENJE: 26 regija (Alsace, Aquitaine, Auvergne, Basse-Normandie, Bourgogne, Bretagne, Centre, Champagne-Ardenne, Corse, Franche-Comte, Guadeloupe, Guyane (French Guiana), Haute-Normandie, Ilede-France, Languedoc-Roussillon, Limousin, Lorraine, Martinique, Midi-Pyrenees, Nord-Pas-de-Calais, Pays de la Loire, Picardie, Poitou-Charentes, Provence-Alpes-Cote d’Azur, Reunion, Rhone-Alpes.

GDP (PPP - 2008): 1.425,75 mlrd. EURO (2008. procjena) RAST GDP-a 0,7% (2008. procjena) INFLACIJA: 1% (2008. procjena) NEZAPOSLENOST (prosječna): 7,4% (2008. procjena) VALUTA: EURO 1 USD = 0,6799 EUROINTERNET DOMAIN: .fr TELEFONSKI KOD ZEMLJE: 00 (33)SLUŽBENI JEZIK: francuski

PRIVREDA REPUBLIKE FRANCUSKE

Vlada Republike Francuske putem pore-ske politike I socijalnih davanja reducira razlike u prihodima građana, kao I utje-caj slobodnog tržišta na dobrobit gra-đanstva. Široko rasprostranjena proti-vljenja reformi zapošljavanja djelomično su omela francusku vladu u revitalizira-nju privrede zemlje. Tijekom 2007. I 2008.godine, vlada je ipak sprovela ne-koliko značajnih reformi u oblasti zapo-šljavanja, uključivo I povećanje broja ra-dnih sati na više od 35 sedmično, što je poslodavcima omogućilo da povećaju radno vrijeme svojih poslovnica. U 2008.godini rast GDP-a je pao na 0,7%. Francuska vlada će stoga u 2009.godini nastaviti sa javnim investicijama I ubrizgavanjem kapitala u bankarski se-ktor kako bi se ublažile posljedice eko-nomske krize u ovoj godini. Kao rezultat smanjenih fiskalnih prihoda i povećanihtrošenja, očekuje se da će ukupan vladin deficit ove godine preći prag od 3% GDP-a,što je jedan od kriterija Eurozone. Pore-ski nameti u Francuskoj i dalje su među navišim u Europi – njihova naplata do-nosila je blizu 50% GDP-a.

Sa više od 75 miliona stranih turista koji

Republika FRANCUSKArijekla, biljke i biljni proizvodi moraju imati Certifikat o ispravnosti proizvoda,koji upućuje na činjenicu da ovi proizvo-di ne mogu naškoditi zdravlju stanovni-štva, ukoliko se plasiraju na tržištu Fran-cuske. Ovaj certifikat izdaje ovlašteno ti-jelo u zemlji porijekla proizvoda.

Za biljke I rasade (isključujući sjemena) zahtjeva se trojezični prijevod Certifika-ta o fitosanitarnoj ispravnosti koji izdajeovlašteno tijelo u zemlji porijekla proiz-voda, kao I odobrenje francuskog Odjela za poljoprivredu.

Svježe voće mora biti praćeno Certifika-tom o kvaliteti I Fitosanitarnim certifi-katom u kojem se navodi da su spome-nuti proizvodi bezbjedni od bolesti bi-ljaka - San Jose.

Plasman sjemena za krmne biljke na francuskom tržištu nužno zahtijeva Cer-tifikat o čistoći proizvoda, dok je za al-koholna pića potrebno pribaviti Certifi-kat o starosti proizvoda.

Za proizvode od željeza I čelika, kao I vunene tkanine potrebna je tehnička vi-za koja se obezbjeđuje prije uvoza na tr-žištu Francuske.

DOKUMENTI

Svi komercijalni dokumenti I dokumenti za otpremu robe moraju biti na francu-skom jeziku.

Trgovinska faktura

Ne postoji točno propisana forma trgo-vinske fakture. Potrebno je pripremiti tri primjerka iste. Faktura mora biti pot-pisana i ovjerena od strane izvoznika, te sadržavati slijedeće podatke: - nazive i adrese kupca i prodavača;- puni naziv I opis robe;- količinu- uvjete prodaje- jediničnu cijenu I ukupnu vrijednost - uključujući sve troškove po CIF paritetu.

Posebnu pažnju treba posvetiti komple-tiranju trgovinske fakture. Ukoliko se na istoj nalazi vrijednost robe koja je niža od stvarne vrijednosti, to može rezulti-rati visokim novčanim kaznama. U slu-čaju prikazivanja vrijednosti na fakturi koja je viša od stvarne, moguće su i pre-kršajne kazne. U takvim i sličnim sluča-jevima, gdje zbog greške na trgovinskoj fakturi (namjerne ili ne namjerne) po-sljedično dolazi do nemogućnosti ispo-ruke pošiljke, uvoznik nije obavezan pla-


titi naručenu robu.

Sve kopije trgovinske fakture moraju sa-državati slijedeću deklaraciju:

‘Nous certifions que les marchandisesfaisant l’objet de cette fourniture sont de fabrication ...........(origin), et que la valeur sous-mentionée est juste et conforme à nos écritures’. (francuski)

(‘We certify that the goods that are the object of this request are made in … and that the value mentioned here below is correct and corresponds to our terms and conditions’). (engleski)

Certifikat o porijeklu proizvoda potreban je kod izvoza slijedećih proizvoda u Fran-cusku:- Roba proizvedena, prerađena ili dora-đena u zemlji koja uživa preferencijalni carinski tretman;- Široki asortiman tekstilnih proizvoda, prirodna mineralna voda, vuneni tepisi, te vina sa aromatičnim supstancama.

PORESKI SISTEM FRANCUSKE

Porez na dohodak poduzeća plaća se u slučaju kad firma ima svoju podružnicuu Francuskoj. Ipak, teritorijalnost profitaovisi od ugovora između “majke” i “kćerke” kompanije. Profit koji je ostva-ren u Francuskoj je predmet oporeziva-nja I svi troškovi I ostali izdaci nastali kompanijinim poslovanjem u Francuskoj mogu se iskoristiti za umanjenje poreza. Ovo uključuje:- Deprecijaciju vlasništva - Postrojenja I opremu- Amortizaciju “neopipljivih” sredstava za rad kao što su: software, patenti, tro-škovi za istraživanje i razvoj, i sl.

Dobivene subvencije se generalno opo-rezuju po normalnim stopama, ali porezi na subvencije kod investicija mogu u od-ređenim slučajevima biti umanjeni, npr.u prvoj godini poslovanja ili tijekom pr-vih nekoliko godina poslovanja.

„Liason Office” nije predmet poreza nadohodak poduzeća ili poreza na promet robe I usluga, ali podliježe lokalnim po-rezima I pristojbama na plaću. Bankarstvo, financijske transakcije itransakcije u osiguranju, izdavanje ne-kretnina, primjeri su usluga koje su izu-zete od naplate poreza na promet robe i usluga. Standardna stopa poreza na pro-met robe I usluga je 19,6 %, ali se primje-njuju I niže stope ovog poreza u slučaju slijedećih proizvoda / usluga:

Hrana, adaptacije u građevinarstvu – 5,5 % Određeni poljoprivredni proizvodi i lije-kovi – 5,5 % ili 2,5 % Knjige, hoteli, javni prijevoz, novine i ča-sopisi – 5,5 % ili 2,1 %.

Lokalne vlasti, u sklopu poreske politike Francuske, ubiru porez na poslovanje poduzeća (‘taxe professionnelle’). Stope se značajno razlikuju od mjesta do mjesta i zakon postavlja minimum i maksimum vrijednosti za porez, uzimajući u obzir profitabilnost poduzeća. Ipak, postoje privremena izuzeća od plaćanja poreza s ciljem ohrabrivanja poduzeća u njihovoj namjeri širenja poslovanja. Porez na po-slovanje poduzeća ne primjenjuje se u svom punom obimu u prve tri godine poslovanja kompanije, kao I do šeste go-dine kod nekih prioritetnih sektora. Po-stoje i druga izuzeća.

Ostali lokalni porezi uključuju porez na imovinu koji se naplaćuju od vlasnika zemljišta I drugih objekata. Povlastice kod poreza I socijalnih izdataka moguće su za kompanije koje ulažu u manje ra-zvijene regione pokušavajući da revitali-ziraju ne profitabilne kompanije.

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA FRANCUSKE SA SVIJETOM

Republika Francuska ostvaruje izvoz od preko 400 mlrd. Eura, dok istodobno uvoz ove zemlje iznosi 450 mlrd. Eura. U periodu od pet godina unazad, pokri-venost uvoza izvozom Francuske kretala se u rasponu od 88% - 98%.

Francuska najviše svojih proizvoda pla-sira na tržištu zemalja EU. Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Francuske, kada je riječ o učešću u ukupnom fran-cuskom izvozu, jesu: Njemačka (14%), Španjolska (10%), Italija (9%), Velika Britanija (8%) i Belgija (8%). U protekle dvije godine nastavlja se trend rasta izvo-za Francuske na spomenuta tržišta koji se, ovisno od zemlje do zemlje, kretao od 3-6%. Ukoliko obratimo pažnju na najznačaj-nije izvozne proizvode Francuske, zapa-žamo da su slijedeći proizvodi vodeći u francuskom izvozu sa učešćem u istom kako slijedi:1. Bojleri i mašine – (12%);2. Vozila, osim tračnih –(12%);3. El. i elektron. uređaji –(9%);4. Dijelovi za letjelice – (6%);5. Farmaceutski proizvodi – (5%).

Najveći rast izvoza bilježe „mašine i boj-leri“ – (8%), te „farmaceutski proizvodi“-(6%).

Kada je riječ o uvozu proizvoda u Fran-cusku, najveće učešće u francuskom uvo-zu ostvaruju: Njemačka (17%), Italija (9%), Belgija (8%), Španjolska (7%) i u posljednje vrijeme Kina (6%). Trend ra-sta uvoza iz ovih zemalja nastavljen je i u protekle dvije godine, te se rast uvoza kretao od 6% – 18% (Kina), zavisno od zemlje do zemlje. Promatrajući najznačajnije uvozne pro-

izvode Francuske, prednjače slijedeće grupe proizvoda sa učešćem u ukupnom francuskom uvozu kako slijedi:

1. Mineralna goriva i ulja – (13%);2. Mašine i bojleri – (12 %);3. Vozila, osim tračnih – (11%);4. El. i elektron.uređaji – (9%);5. Plastika i proizvodi od plastike – (4%).

U spomenutoj skupini vodećih proizvo-da u uvozu Francuske značajniji rast uvo-za zapažen je kod grupe proizvoda „ma-šine i bojleri“ – (11%), „vozila,osim tra-čnih“-(10,5%) i „plastika i proizvodi od plastike“ – (9,4%).

KORISNE ADRESE I LINKOVI

Ambasada Republike Francuske u BIHAmbasador Nj. E. gđa Maryse BerniauAdresa: Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak 18, 71000 SarajevoTel. 033 282 050Fax. 033 282 052E-mail: ambsarajevo.PRESSE www.ambafrance.ba

Ambasada Bosne I Hercegovine u FrancuskojAmbasador BiH Nj. E. Almir ŠahovićAdresa: 174, Rue de Courcelles75017 Paris, France

Tel. + (33 1) 426 734 22, 476 612 60Fax. + (33 1) 405 385 22 KORISNI LINKOVI:

Europska unija (carine) – http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/index_en.htm

Carina Francuske – www.douane.gouv.fr

Ministarstvo privrede, financija iindustrije Francuske – www.minefi.gouv.fr

Ministarstvo vanjske trgovine Francuske – www.exporter.gouv.fr

Investirajte u Francusku – www.investinfrance.org

Informacije o francuskim kompanijama – www.verif.fr/home.html

B2B website za povezivanje francuskih sa inozemnim kompanijama – http://www.firmafrance.com

Francuski nacionalni institut za statistiku I ekonomske studije INSEE – http://www.insee.fr/en/a_propos/connaitre/missions/mission.htm

Unija komora trgovine I industrije Francuske - http://www.uccife.org/en/index.htm


PRAVNA REGULATIVA

Zastara međusobnih potraživanja privrednih društava

Zastara je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obaveze kada protekne zakonom određeno vrijeme. Nastupanjem zastare ne gasi se samo pravo povjerioca, već on gubi samo zahtjev za ostvarenje tog prava. Dužnikova obaveza kao naturalna i dalje postoji, što znači da je dužnik može ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti, ali ako to ne učini, a povjerilac podnese tužbu, sud će po prigovoru dužnika da je potraživanje zastarjelo, odbiti tužbeni zahtjev.

Sud po službenoj dužnosti ne pazi na zastarjelost, već samo po prigo-voru dužnika. Dakle, tužba se mo-

že podnijeti i nakon proteka zastarnih rokova, ali ako je druga strana prigovo-rila na rok, odnosno na zastarjelost, onda će sud odbiti takav tužbeni zahtjev. Zastarjelost nastupa kada istekne poslje-dnji dan određenog zakonom propisa-nog roka. U vrijeme zastare računa se i period koji je protekao u korist dužni-kova prednika.

Ako je zastarjelost nastupila, dužnik se može odreći prava da se poziva na zastarjelost. Dužnik se ne može odreći zastarjelosti prije nego što je ona nastu-pila, tj. sve dok ne protekne rok za za-starjelost. Također, pismeno priznanje zastarjele obaveze smatra se odricanjem od zastarjelosti. Isti takav učinak ima i davanje zaloga ili osiguranje obaveze.

Učinak odricanja od zastarjelosti je

taj da nakon toga povjerilac stiče pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze tako da neutuživa obaveza postaje utuživa, te zastarjelost počinje iznova teći.

Ako nastupi zastarjelost pa i pored toga dužnik ispuni svoju obavezu, nema pravo da zahtijeva vraćanje onog što je dao u ispunjenju zastarjele obaveze, pa ni u situaciji kad nije znao da je obaveza zastarjela.

Kada zastari glavno potraživanje, zastarijevaju i sporedna potraživanja (kamate, plodovi, troškovi, ugovorna kazna itd).

Vrijeme potrebno za zastarjelost

Prema članu 463. stav 1 (ranije član 374) Zakona o obligacionim odnosima “me-đusobna potraživanja iz ugovora u pro-metu robe i usluga te potraživanja na-knade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine“.

Ranije je postojala dilema o tome na koja se to potraživanja precizno odno-si spomenuti rok zastare. Poslije dužih rasprava i različitih tumačenja odreda-ba spomenutog člana, došlo se do zaklju-čaka da se rok zastare od tri godine od-nosi na:

- potraživanja iz svih ugovora koji ima-ju privredni karakter, odnosno na ugo-vore u privredi bez obzira da li se oni

nalaze unutar ili izvan okvira registro-vanih djelatnosti dotičnih privrednih društava, dakle i iz nekog drugog posla koji nije registrovan kao privredna dje-latnost dotičnih ugovarača;- međusobna potraživanja pravnih oso-ba, ne odnoseći se pri tom na ona po-traživanja iz ugovora o prometu roba i usluga koja bi se odnosila na isporuče-nu robu, izvršeni rad ili obavljenu uslu-gu nekim drugim osobama od strane privrednog društva (jer takva potraži-vanja zastarjevaju u opštem zastarnom roku od pet godina); - potraživanja iz ugovora između pri-vrednih društava, a ne pojedinaca i gra-đanskih pravnih osoba (isključujući za-natlije i držioce drugih radnji, za čija međusobna potraživanja vrijedi opšti zastarni rok od pet godina);- potraživanja iz ugovora u prometu robe i usluga koja se odnose samo na pokretne stvari (ne i na nekretnine);- potraživanja naknade za izdatke uči-njene u vezi s glavnim ugovorom (spo-redni zahtjevi iz ugovora).

Rok zastarjelosti je jedna godina za potraživanja za isporučenu električnu energiju, plin, vodu, usluge za održava-nje čistoče, kao i potraživanja pošte, ra-dio i TV stanica.

Pravnim poslom ne može se odredi-ti duže ili kraće trajanje zastarnog roka od određenog zakonom, niti se pra-

Piše: Mehmed Spaho

58 � InfoKOM - Broj 16 - april 2009.58 � InfoKOM - Broj 16 - april 2009.

vnim poslom može odrediti da zastar-jelost neće teći u određenom vremenu.

Zastoj zastarjelosti

Zastoj zastarjelosti nastupa za vrijeme dok neka zapreka postoji za ostvariva-nje potraživanja, tako da se ne računa u zastaru i nakon proteka tih zapreka zastarjelost se nastavlja.

Zastarijevanje ne teče:

1) između bračnih ili vanbračnih dru-gova - za vrijeme dok brak odn. van-bračna zajednica traje;2) između roditelja i djece - za vrijeme dok traje roditeljsko pravo;3) između štićenika i njegovog starate-lja, odn. organa starateljstva - za vrije-me dok takav odnos traje;4) za vrijeme mobilizacije u slučaju ne-posredne ratne opasnosti ili rata - u odnosu na potraživanja lica koja su na vojnoj dužnosti;5) u odnosu na potraživanja koja imaju lica zaposlena u tuđem domaćinstvu prema poslodavcu ili članovima poro-dice koji s njim žive – sve dok taj odnos postoji;6) za vrijeme koje povjerilac nije bio u mogućnosti zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtijeva ispunjenje obaveze.

Prekid zastarijevanja

Zastarijevanje se prekida:

1) priznanjem duga u toku roka zasta-re - Priznanje se može učiniti i izjavom povjeriocu, a i na posredan način dava-njem otplate, osiguranjem, plaćanjem kamate.2) podnošenjem tužbe 3) svakom drugom radnjom povjerioca poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom, ako povjerilac povuče tužbu, prekid nema učinka.

Međutim, prekid zastare nema učinak: a) ako povjerilac povuče tužbu ili odustane od radnje koju je preduzeo,b) ako tužba bude odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen.

Ako je tužba odbačena zbog nenadle-žnosti, smatra se da podnošenjem tužbe nije nastupio prekid zastare, a uvjet je da u roku od tri mjeseca od donošenja rješenja o odbacivanju ponovno podne-se tužbu nadležnom sudu. Nakon pre-kida rokovi ponovno teku.

Iz sudske prakse Vrhovnog suda FBiH

I - Potraživanje naknade štete za stvari oduzete 1993. godine od strane pripadnika Armije RBiH zastarijeva po opštim pravilima o naknadi štete, tj. po odredbama zakona o obligacionim odnosima.

Tužitelj je svojim tužbenim zahtjevom tražio naknadu materijalne štete zbog oduzetih stvari – puške, pištolja, futrole za pušku, patrontaša i municije, a ne povrat tih stvari. Zato ne stoji njegova reviziona tvrdnja da se radi o ličnoj imovini za koju zahtjev za povrat ne zastarjeva. Njegov tužbeni zahtjev, kako je formulisan u tužbi, ne predstavlja stvarnopravni zahtjev, odnosno zaštitu prava vlasništva na stvarima, u kom slučaju pravo na podnošenje tužbe zaista ne zastarjeva (član 43. stav 3. Zakona o vlasničkopravnim odnosima). Njegov tužbeni zahtjev je obligacionopravnog karaktera. On traži naknadu materijalne štete zbog nestanka sredstava koja mu je, kako on tvrdi, oduzela vojna patrola jedinice MOS-a koja da je bila u sastavu Armije RBiH. Takav zahtjev mora se podvesti pod odredbe člana 87. Uredbe o kriterijima i normativima raspoređivanja građana i materijalnih sredstava u oružane snage i druge potrebe odbrane (Službeni list RBiH, broj: 19/92), koje pak upućuju na opšta pravila o naknadi štete, tj. na Zakon o obligacionim odnosima. Nižestepeni sudovi su upravo primjenom odredaba ZOO tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu materijalne štete, ali i naknadu nematerijalne štete (za pretrpljeni strah i psihički bol), odbili pozivom na odredbu člana 376. stav 1. ZOO koja propisuje da potraživanje naknade prouzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za lice koje je štetu učinilo. Tužitelj smatra da je tuženo lice koje mu je štetu učinilo, jer da su mu oružje 19. 6. 1993. godine oduzeli pripadnici Armije RBiH, usljed čega je pretrpio i neimovinsku štetu u vidu straha i psihičkog bola.

Međutim, stoji zaključak iz pobijane odluke da je od tada pa do podnošenja tužbe 18. 10. 2001. godine prošao subjektivni rok od tri godine, ali i objektivni rok od pet godina od kad je šteta nastala (član 376. stav 2. ZOO). Drugostepeni sud zaključuje da sve kad bi se kao početak roka od kada teče zastara računao dan ukidanja ratnog stanja, tj. 22. 12. 1995. godine, prošlo je pet godina do dana podnošenja tužbe. Takve razloge prihvata i ovaj sud. Zato se ne mogu prihvatiti revizione tvrdnje da je tužitelju pobijanom odlukom povrijeđeno pravo na imovinu zagarantovano Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, jer su odredbe o zastarjelosti potraživanja ugrađene u domaće zakonodavstvo zbog principa pravne sigurnosti građana i blagovremenog ostvarivanja prava.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070–0–Rev–06–000699 od 17. 7. 2007. godine)

II - Pravo zaposlenika na novčano potraživanje od poslodavca nije ograničeno rokom za tužbu, ali podliježe apsolutnoj zastari potraživanja kao i sva druga obligacionopravna potraživanja.

Prema odredbama Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa koji je bio na snazi do stupanja na snagu Zakona o radu (5. 11. 1999. godine), te odredbama Zakona o radu pravo radnika na novčano potraživanje od poslodavca nije ograničeno rokom za tužbu, ali podliježe apsolutnoj zastari potraživanja, kao i sva druga obligacionopravna potraživanja.

Prema odredbama člana 106. Zakona o radu apsolutna zastara potraživanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od dana nastanka potraživanja, a isto pravilo važilo je i u vrijeme važenja Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa i to primjenom opštih načela, tj. odredaba Zakona o obligacionim odnosima koji je u članu 372. stav 1. predvidio da povremena potraživanja (kao što su plaće) zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: Rev–908/04 od 24. 1. 2006. godine)

SAJMOVI

Republika Hrvatska, sa kojom Bo-sna i Hercegovina ima izuzetno dobru vanjskotrgovinsku sara-

dnju, bila je zemlja partner Međunaro-dnog sajam gospodarstva Mostar 2009. Brojni izlagači iz ove susjedne zemlje, koja u ukupnom uvozu u BiH učestvuje sa oko 22 %, imali su veoma kvalitetan i značajan nastup.

Osim zemlje partnera, zapažen na-stup su imale i zemlje regiona i srednje Evrope, a posebno zemlje bivši partneri sajma – Mađarska, Austrija i Slovačka. Uz prisustvo brojnih najviših zvanica domaće i međunarodne političke i pri-vredne scene, sajam je svečano otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader, naglasivši pri tome da je ovo jedna od najvažnijih privrednih manifestacija u BiH te da o uspješnosti sajma svjedoči svake godine sve veći broj učesnika.

„Sve je više kompanija koje smatra-ju potrebnim doći u Mostar i promovi-rati svoje proizvode“ – kazao je Sanader.

Također, kazao je da se u vremenu svjetske ekonomske krize ne živi od po-litike, već od privrede i najvažnija poru-ka koja treba otići iz Mostara je ta da je važan dogovor oko budućnosti i ustav-nih promjena, ali je jednako važno kako će BiH odgovoriti na krizu. Pozvao je na dalju još čvršću saradnju između BiH i Hrvatske, naglasivši da su one ko-mplementarne te da moraju sarađivati, od turizma do svih drugih oblasti.

Hercegovačka poduzetnost

Direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak istakla je da je ova manifesta-cija produkt hercegovačkog čovjeka i njegove poduzetnosti. Također, u svom govoru je istakla da će ovogodišnji pri-vredni događaj, uz redovne nastupe iz-lagača i popratne sadržaje kako na nji-hovim štandovima tako i u prezentaci-onim prostorima sajma, biti prožet na-stavkom već tradicionalnih podsajam-skih manifestacija, kao što su Sajam vi-na i vinogradarske opreme, Gastro dani i Sajam knjige i izdavaštva.

Premijerno, od ove godine u zvani-čni program uvršten je i Sajam turizma pod pokroviteljstvom Ministarstva turi-zma i okoliša FBiH. U ovom segmentu svoju ponudu predstavile su brojne tu-rističke zajednice i agencije, pa su posje-tioci mogli uživati u prekrasnim priro-dnim ljepotama prije svega Bosne i Her-cegovine, a preko propagandnih mate-rijala turističkih agencija i u čarima da-lekih i egzotičnih destinacija.

Za adekvatnu prezentaciju brojnih izlagača, kojih je ove godine bilo preko 700 iz 33 zemlje svijeta, Mostarski sa-jam je osigurao 17.000 m2 zatvorenog i preko 10.000 m2 otvorenog sajamskog prostora, koji su sve vrijeme trajanja sajma pohodili brojni posjetioci i poslo-vni ljudi. Osim toga što su se na sajmu mogli vidjeti brojni eksponati i noviteti iz šarolike ponude učesnika, svakodne-vno su se mogla kušati najbolja vina i čarobne delicije majstora kuhinje.

Već tradicionalno Vanjskotrgovin-

ska komora BiH je na svom štandu, smještenom u centralnom dijelu Pavi-ljona 2, ugostila brojne zvaničnike i go-ste kako iz BiH, tako i iz inostranstva.

Pored poslovnog dijela, koji uklju-čuje niz bilateralnih razgovora, konfe-rencija, skupova i prezentacija, na saj-mu nisu izostajali ni brojni popratni kulturno-zabavni sadržaji.

Što hitnije pristupiti ATA KARNETU

Svakako jedan od značajnijih popratnih događaja bila je i sjednica Odbora Gru-pacije organizatora bh. sajmova pri Vanj-skotrgovinskoj komori BiH, koja je odr-žana 2. aprila, na kojoj je razmatrana inicijativa i upućen zahtjev prema na-dležnim državnim organima da Bosna i Hercegovina u što kraćem roku potpiše konvenciju o pristupanju Sporazumu ATA KARNET.

Ovom prilikom istaknuto je da bi se tim činom bitno pojednostavila carin-ska procedura oko privremenog uvoza i izvoza u zakonski propisanim slučaje-vima, dok sadašnja situacija ne samo da otežava nastup inostranim izlagačima na našim sajmovima, već otežava i pred-stavljanje domaćih privrednika na saj-movima u inostranstvu.

Možemo reći da je Mostarski sajam ponovo, i u ovako teškoj ekonomskoj krizi, obogatio privrednu scenu Bosne i Hercegovine i regiona, dajući pri tom poticaj i priliku poslovnim ljudima za očuvanje starih i sklapanje novih poslo-vnih aranžmana.

Ovogodišnji Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2009, koji je održan u periodu od 31. marta do 4. aprila, sigurno predstavlja jednu od najznačajnijih privrednih manifestacija u Bosni i Hercegovini, ali i regionu. Zbog svojih rani-je dokazanih kvaliteta, ali i iskazanog stalnog interesovanja i zadovoljstva izlagača, uvršten je u brojne međunarodne sajamske kalendare.

MOSTARSKI SAJAM obogatio privrednu scenu

Piše: Muris Pozderac

XII Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2009.



SAJMOVI

Organizator Sajamski grad doo iz Trebinja je je u saradnji sa Privrednom Komorom Repu-

blike Srpske i Područnom komorom Trebinja i u momentu kada se u cijelom svijetu osjete posljedice recesije, učinio veliki napor da što kvalitetnije pripremi i organizuje ovaj značajan događaj. Kako je istakla direktorica sajma gospo-đa Ljiljana Čičković, činjenica da se sve zemlje u regionu mogu pohvaliti proiz-vodnjom kvalitetnog grožđa, nametnu-la je i slogan ovogodišnjeg sajma – „Pu-tevima vina“, u duhu kojeg su se izlaga-či potrudili da predstave istoriju, tradi-ciju, ekonomiju, kulturnu baštinu i tu-rističke potencijale zemlje iz koje dolaze.

Kao i ranije, sajam je organizovan u prostoru sportske dvorane „Bregovi“, a svoju šaroliku ponudu izložilo je 77 iz-lagača i suizlagača iz Crne Gore, Italije, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Ove godine zemlja partner je bila Republika Srbija, koju su predstavili kako privrednici iz Beograda, Novog Sada, Valjeva, Loznice, Kragujevca i Zrenjanina, tako i brojne turističke orga-nizacije Srbije.

Uz prisustvo brojnih zvanica, sajam je otvorio Predsjedavajući Vijeća Mini-stara BiH gospodin Nikola Špirić. U svom govoru, naglasio jeda preko 260 sunčanih dana u godini i još čista i ne-zagađena priroda omogućava Trebinju posebne uslove za dalji razvoj privrede. U zajedničkom je interesu nas svih da radimo na daljem unapređenju turizma koji svakim danom postaje značajna grana kako za otvaranje novih radnih mjesta, tako i za dovođenje stranih turi-sta i stranog kapitala.

Sajam je mjesto gdje se susreće po-nuda i tražnja, a još uz kvalitetno her-

cegovačko vino, zaključenje poslovnih aranžmana je neminovno.

Na kraju svog obraćanja, zahvalio se svim učesnicima i pozvao sve privre-dnike da što više ojačaju međusobne veze i na taj način doprinesu lakšem prevazilaženju ekonomske krize.

VTK BiH podržava kvalitetne sajamske projekte

Ovu sajamsku manifestaciju obilježili su i brojni prateći događaji kao što su: okrugli sto i međunarodna konferencija na temu „Mogućnosti regionalne sara-dnje“, dodjela novinarske nagrade za izvještavanje o turizmu i takmičenje ugostiteljsko-turističkih radnika Repu-blike Srpske (čiji pobjednici stiču pravo učešća na Balkanskom takmičenju).Na međunarodnoj konferenciji o „Mogu-ćnostima regionalne saradnje“ učešće su uzeli predstavnici PK Republike Sr-

bije (kao zemlje partnera sajma), PK Crne Gore, Vanjskotrgovinske Komore BiH, PK republike Srpske, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Regionalne PK Bijeljina, Ivanjica, Trebinje, te drugi gosti. Zaključeno je da postoji još mnogo prostora za među-sobnu saradnju, posebno u segmentu poljoprivrede i turizma, ali je neopho-dno otkloniti sve međusobne necarin-ske barijere, iskrenije pristupati spora-zumu CEFTA i što prije harmonizirati zakone među zemljama regiona. Zna-čajan doprinos organizaciji sajma i radu konferencije, dala je i Vanjskotrgovin-ska Komora BiH, koja će i ubuduće po-državati kvalitetne sajamske projekte na kojima se promovišu mogućnosti doma-će privrede. Nadamo se da će slijedeće godine, još više zemalja i privrednika uzeti učešće na „Mediteranskim dani-ma Trebinja“ na sunčanom jugu Herce-govine.

U Trebinju je u periodu od 27.-29.marta održan IV Međunarodni sajam turizma, ugostiteljstva i trgovine pod nazivom: „MEDIT-ERANSKI DANI TREBINJE 2009“ . Organizator ove, možemo reći već tradicionalne manifestacije, je firma „Sajamski grad“d.o.o. iz Trebinja.

MEDITERANSKI DANI U ZNAKU PUTEVA VINA

Piše: Muris Pozderac

BERZA INFORMACIJA - InfoCentar

Stabilan period nastao je za ulje. Cijene ulja su ostale iste i za novi period nema najavljenih promje-

na. Od ulja domaćih proizvođača najpo-voljnije je Bimalovo Fino čija cijena je stabilna već duži period i na našim ve-leprodajama iznosi 1,910 KM/l + PDV. Slijede ga brčanski Agragold čija cijena je 2,00 KM/l + PDV. Najpovoljniju ci-jenu za ulje iz uvoza ima makedonski Brilijant 1,790 KM/l + PDV, zatim Flo-riol Familly 1,834 – 1,940 KM/l + PDV, Floriol Plus 1,982 – 2,100 KM/l + PDV.

Ponuđači šećera su zasad zadržali iste cijene. Najniža cijena je za domaći šećer koji se prodaje po 0,760 KM/kg + PDV. Stabilna situacija što se cijena u prehrani tiče neće se dugo zadržati, jer su prognoze da će cijena šećera do kraja aprila ići na više, pretpostavlja se da će realna cijena ići čak i do 0,99 KM/kg. Uzrok tome je nova žetva u Brazilu, koja, po svemu sudeći, neće imati veli-ke prinose, prije svega zbog velikog pro-centa vlage u vrijeme same žetve. Drugi razlog je poskupljenje kontejnerskog prevoza i sve manji broj brodova koji sa-obraćaju ka mediteranskim zemljama.

Protekli mjesec je bio prilično stabilan, što se cijena tiče. Manje pojeftinjenje je zabilježeno kod brašna, gdje su cijene pale u prosjeku za 1 %. Cijena pšenice iz uvoza je zadržana na istom nivou kao i početkom marta, pa i pored slabe potražnje, novi značajniji pad cijena bi zasad bio nerealan, kaže se u analizi Infocentra Bijeljina.

��

� ��

� ��

� ��

� ��

� ��

� ��

� ��

� ��

� ��

�

Stabilan period za cijene u prehrani




��

��

��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

��

��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

��

��

��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

��

��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

��

��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

�

NPK 15x15x15 KUTINA:

UREA-KUTINA:

KAN-KUTINA:

900,00-940,17 KM/t + PDV

551,28-641,26 KM/t + PDV

485,00-521,37 KM/t + PDV

Tokom proteklog mjeseca cijene pojedinih poljoprivrednih roba su se ponovo mijenjale. Cijena kuku-

ruza tokom marta je imala blaži pad da bi početkom aprila ponovo počela rasti. Od najniže nuđene cijene u martu na tržištu Srbije koja je iznosila 83,00 EUR/t, poče-tkom aprila cijena kukuruza se kretala od 88 do 90,00 EUR/t. To je, naravno, uslovi-lo i rast cijene na domaćem tržištu. Zasad je cijena u porastu 10-15,00 KM/t, kod domaćih veletrgovaca.

Cijena pšenice je i ovaj mjesec u padu u prosjeku za 5,00 EUR/t. Najniža nuđe-na cijena ovih aprilskih dana je 115,00 EUR/t sa tržišta Mađarske i 118,00 EUR/t sa tržišta Srbije.

Cijena ječma tokom proteklog mjese-ca nije imala znatnija pomjeranja. Najni-ža nuđena cijena sa tržišta Srbije je 95,50 EUR/t.

Kada je u pitanju sojina sačma ovog mjeseca za razliku od prošlog bilježimo rast cijene. Početkom aprila je došlo do zabrane uvoza sojine sačme koja je gene-tski modifikovana. Zasad se ta uredbaprimjenjuje na graničnim prelazima sa Republikom Srpskom, dok se narednih dana očekuje primjena i na teritoriji FBiH. Prisutna je i nestašica sojine sačme na tr-žištu, jer količine genetski nemodifikova-ne sačme koje su se našle u okolnim luka-ma su nedovoljne. Cijena genetski nemo-difikovane sačme je do 50,00 EUR/t većaod cijene modifikovane sačme. Ovih da-na je nuđena po cijeni 380-385,00 EUR/t u Kopru i 390-395,00 EUR/t u Rijeci. Ovakva situacija će svakako dovesti do naglog skoka cijene sačme na domaćem tržištu. To bi moglo usloviti i rast cijene gotovih proizvoda, tj. koncentrata za sto-čnu ishranu.

Padaju cijene sjemenskih roba

Sjetva je pri kraju i cijene pojedinih sje-menskih roba naglo padaju. Holandskog sjemenskog krompira na tržištu skoro da više i nema, dok cijena domaćeg sjemena naglo pada. Najniže cijene domaćeg sje-menskog krompira su kod proizvođača iz Glamoča, gdje se cijena sjemenskog krompira kreće od 0,45 do 0,55 KM/kg + PDV, zavisno od kalibraže. Sjemenski

Cijena pšeniceponovo u padu!

luk stuttgarter se može kupiti po cijeni od 1,28 KM/kg + PDV.

Cijene sjemenskog kukuruza su dosta različite i vrećica od 25.000 zrna se može kupiti po cijeni od 53,00 do 72,65 KM/vrećica + PDV, zavisno od proizvođača.

Cijene vještačkog đubriva su i dalje niske, ali se veletrgovci žale na jako lošu potražnju. Na domaćem tržištu se pojedi-ne vrste đubriva mogu kupiti po sljede-ćim cijenama:

SEMINARI

Piše: Selma Bašagić Drvna industrija i prerada šuma je najbitnija grana privrede u BiH, jer je jedina grana koja

ostvaruje suficit, što predstavlja dobar osnov za podizanje finalne proizvodnje. Prošle godine u ovoj grani privrede ostvaren je izvoz u vrijednosti od oko 800 miliona KM, dok je uvoz iznosio oko 300 miliona. Ovi podaci prezenti-rani su na Međunarodnom sajmu šu-marstva, drvne industrije, namještaja i unutrašnjeg opremanja Interio 09, u okviru kojeg je Grupacija drvne indu-strije u saradnji sa ECOS Institutom za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH organizirala seminar: „Novosti u šumarstvu i drvnoj industriji“. Seminar je obuhvatio aktuelne teme iz raznih područja, interesantnih za šumarstvo i drvnu industriju. Ljubomir Klincov, potpredsjednik VTK BiH, istakao je kako je prije pet godina izvoz finalnog proizvoda iznosio 20 odsto, a prošle godine skoro 50 odsto. Ako se uz na-mještaj uključe i ostale prerađevine – ploče, podovi, parketi – to se, prema Klincovim riječima, može smatrati ko-rektnim trendom.

„Mi sada nemamo organizatora i nosioca razvoja proizvoda, jer male fir-me nemaju tu snagu. Od ukupnog bh.

U sklopu Međunarodnog saj-ma šumarstva, drvne industrije, namještaja i unutrašnjeg opreman-ja Interio 09. Prezentirani su podaci prema kojima je prošle godine izvoz finalnih proizvoda od drveta izno-sio skoro 50 %, što drvnu industriju svrstava u sami izvozni vrh.

uvoza, više od 50 odsto čini uvoz svih repromaterijala” – naglasio je Klincov i dodao da bi edukacijom i razmjenom mišljenja i ideja trebalo unaprijediti proizvodnju u oblasti drvne industrije.

Dobar odziv učesnika

O uzrocima, akterima i mogućim mo-dalitetima rješavanja konflikata između preduzeća šumarstva i drvne industrije u Bosni i Hercegovini govorio je doc.dr. Mersudin Avdibegović sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Predavanje je re-zultat šire ankete na regionalnom nivou. „Iskustva JP Šume Republike Srpske na dobivanju FSC certifikata“ prezentirao je Radenko Laketić, izvršni direktor tog preduzeća, dok je o novim uslovima poslovanja u okviru Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruživanju govorio Aladin Mušić, šef Odsjeka za tarife i vrijednosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

„Pojednostavljeno prijavljivanje robe na osnovu nepotpune carinske prijave i lokalni postupak carinjenja u izvozu“ prezentirala je Miljka Kutić, šefica Odsjeka za procedure Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Oba pre-davanja iz UIO BiH su bila veoma de-taljna, sa praktičnim primjerima i ilu-stracijama.

Veoma interesantno predavanje o savremenim trendovima u dizajnu na-mještaja i aplikacije na Bosnu i Herce-govinu održao je prof. Salih Teskeredžić sa Akademije likovnih umjetnosti u Sa-rajevu. Predavanje je izazvalo dosta in-teresa i otvorilo je širu diskusiju.

Opći utisak je da je seminar bio do-bro organizovan i tematski aktuelno odabran. Seminar je pohađalo više od 60 učesnika raznih profila iz firmi, mi-nistarstava, akademija, nevladinih or-ganizacija iz oblasti šumarstva i drvne industrije.

Drvna industrija ostvaruje suficit




Artikli

Armaturna mrežaBetonsko željezoCement Lukavac PC 450Cement Kakanj PC 450Kreč Sirač – HrvatskaBlok giter 25x19x19Crijep Vinkovci 104Cripej Vinkovci Glinex Građa Jela/Smrča I/III kl.Daska Jela/smrča I/III kl

Cijena

0,780 - 0,835 (KM/kg + PDV)0,660 – 0,760 (KM/kg + PDV)173,00 – 188,034 (KM/t + PDV)175,570 – 196,580 (KM/t + PDV)136,00 – 170,940 (KM/t + PDV)0,490 – 0,726 (KM/kom + PDV)0,550 – 0,650 (KM/kom + PDV)0,752 – 0,838 (KM/kom + PDV)299,000 – 360,000 (KM/m3 + PDV)285,000 – 360,000 (KM/m3 + PDV)

Kretanje cijena od 6. 3. do 9. 4. 2009.

��

��

Tokom marta najznačajnija pomjeranja cijena su se desila kod armaturnog željeza. Nakon naglog pada cijene koji se desio početkom marta, došlo je do blage stabilizacije cijene na tržištu.

Dok su pojedini komentarisali da će cijena još padati zbog to-talno loše potražnje, drugi su

se nadali suprotnom. U tom periodu je i splitska željezara stala sa radom pa su se domaći trgovci nadali mogućem in-teresovanju hrvatskih trgovaca za uvoz iz BiH. Zatim je došlo do još jednog iz-nenadnog pada cijene 13. 3. 2009. posli-je kojeg se situacija na tržištu prilično stabilizovala. Kod velikih trgovačkih

Nestabilne cijene armaturnog željeza

kuća koje imaju ugovor o distribuciji sa željezarom Zenica i manjih proizvođača nema velike razlike u cijeni. Međutim, cijene na stovarištima građevinskih ma-terijala nisu imale ni približan pad, vje-rovatno zbog količina koje su nabavlje-ne po znatno višim cijenama. Tada se tona armaturne mreže kod veletrgovaca kretala od 790,00 do 796,00 KM + PDV, a betonsko rebrasto željezo u šipci od 660,00 do 699,00 KM + PDV.

Za početak aprila većina domaćih preduzeća je očekivala mogući rast cije-na kada je u pitanju armaturno željezo, međutim očekivana poskupljenja su izo-stala. Cijene željeza su ostale iste, mada zbog teške situacije u zeničkoj željezari većina preduzeća strahuje da bi moglo doći do velike nestašice željeza i samim tim mogućeg rasta cijena.

Tona armaturne mreže kod doma-ćih proizvođača i veletrgovaca se za sada može kupiti od 780 do 796,00 KM + PDV, dok se rebrasto željezo u šipci i dalje kreće od 660 do 699,00 KM + PDV.

Situacija je zasada prilično stabilna, osim što je za armaturno željezo već najavljeno novo poskupljenje od 20,00 EUR/t koje se očekuje od 15. aprila. Trgovačka preduzeća komentarišu da će tokom mjeseca vjerovatno doći do još jednog poskupljenja željeza.

Akcijske ponude

Tokom protekle sedmice cijene ostalih građevinskih roba nisu imale bitnija pomjeranja. Kada je u pitanju cement, količinski rabat koji je uvršten u ponudu Lukavačke cementare u prošlom mjese-cu je doveo do manjeg pada cijene ce-menta kod većih trgovačkih preduzeća. Cijene cementa su blago snižene, ali je tražnja još uvijek slaba. Za 1t cementa kvaliteta PC-450 ovih dana potrebno je minimalno izdvojiti 202,40 KM sa uklju-čenim PDV-om.

Što se tiče ostalih građevinskih roba, situacija je prilično stabilna. Velikih os-cilacija cijena nema, osim što su uče-stale akcijske ponude kod proizvođača i pojačani rabati za avansna plaćanja.

Vjerujem da ste primijetili niz marketinških poteza gdje su uložene velike svote novca, ali

uspjeh nije ispunio očekivanja. To po-kazuje kako se može postići marketin-ška prednost i bez velikih finansijskih ulaganja, naravno, sa jasno postavljenim ciljevima. Posebno manje kompanije ili obrtničke djelatnosti mogu to koristiti kao veliku prednost. Njihove finansijske mogućnosti su prema velikim kompa-nijama male, ali mogu djelovati sasvim konkurentno.

Nedavno sam u jednoj od velikih kompanija razgovarao sa voditeljem prodaje o budućoj saradnji. Nakon što sam tražio neke informacije, primijetio sam kako želi izbjeći određene sugestije.

Na konkretno pitanje zašto to čini,

Kako trošiti marketinški novac?

Pravilno, odnosno pametno trošenje marketinškog novca je jedan od ve-likih pokazatelja prednosti ispred konkurencije. Načini ulaganja ili trošenja marketinškog novca jasno pokazuju kako se neka kompanija ponaša na tržištu. Da li je jaka zbog fonda, koji omogućuje praktično sve što se poželi, odnosno raspolaže s novcem koji čini doprinos sa dobro zacrtanim ulaganjem.

Piše: Evgen Gecnjegov odgovor bio je jako zanimljiv.

„U određenoj branši si nam velika konkurencija, zato moramo biti pažljivi“ – rekao je vrlo čudnim glasom. Pitao sam se kako je to moguće. Ja, kao mali, odnosno samostalni poduzetnik, stva-ram vašoj kompaniji konkurenciju sa neprimjerno manjim prihodom od va-šeg i da ne spominjem mogućnosti ula-ganja u marketing. Da li je to zaista moguće, bilo je moje ponovno pitanje? U koliko je to tako, onda je to za mene veliko priznanje.

Novac (ni)je najučinkovitije sredstvo marketinga

Primjer pokazuje kako niz posebno fi-nansijskih mogućnosti ulaganja nije uvi-jek primarno, odnosno učinkovito sred-stvo marketinga. U tom kontekstu mo-glo bi se postaviti i pitanje kako su za-pravo došli do saznanja, da netko od tako malih poduzetnika njima stvara konkurenciju. Odgovor na to je jedno-stavan. Sličnost branše sklopili su sa za-jedničkim kupcima i na taj način došli do takvog zaključka, ali realnost je u po-tpunosti drugačija.

Oni su trošili novac na prepoznava-nje proizvoda i time parirali sličnim, ve-likim dobavljačima. Ulagali su u nešto što se dobro vidi i čuje. Ja sam imao dru-gačiji pristup kupcima i njihovim kon-kretnim razlozima za odlučivanje o ku-povini. Znači, misao da njima predsta-vljam konkurenciju nije bila pravilna. Radili smo u sasvim drugačijim sferama u pristupu kupacima, što se ne bi moglo tvrditi da je konkurentno.

U navedenom primjeru se nikako nije vodila borba preko medija za pove-ćanje prepoznavanja proizvoda, odnosno prodaje, što je u praksi često. Nije se vo-dilo računa o tome ko će na kraju biti pobjednik. Osnova se temeljila na posti-zanju ciljeva koji su primarno bili usmje-reni ka kupcu, a sekundarno ka proizvo-du, a ne obratno.

Reklamiranje na kredit

Recimo da ste vlasnik velikog salona au-tomobila. Šta bi vam bio cilj? Biti najpre-poznatljiviji na cijelom području države ili imati pun salon zadovoljnih kupaca? Jedno i drugo zahtijeva ulaganje, ali sa konkretnim ciljem. Vjerujem da biste



željeli imati pun salon kupaca, jer se od njih i živi. Zašto bi se onda trošilo na ve-liko, što se može učinkovito postići sa znatno manjim troškovima za prepozna-vanje i zadovoljstvo kupaca.

Pojedinačne kompanije su do sada puno više uložile u vlastito prepoznava-nje, umjesto u nove mogućnosti prodaje. Uvjereni su bili da prethodna velika pre-poznatljivost može doprinijeti većem broju kupaca, posljedično i boljoj proda-ji. Za vlastitu prepoznatljivost su uzimali čak kredite i tako unaprijed trošili novac za koji se nije znalo kada i kako će se vratiti. Svjesno su ulagali u rizik za koji su predvidjeli nevidljive mogućnosti.

Nastala kriza bit će sve veći pokaza-telj kome se u budućnosti može povjeriti marketinški novac. Procesi ulaganja po-sebno trošenja marketinškog novca tra-žit će osobe sa kredibilnim znanjem koje u praksi znaju pravim potezima doprini-jeti i nadograditi uloženi novac. Istina je da su osobe sa takvim karakteristikama rijetke i prema tome – skupe, ali još uvi-jek jeftinije od nerealnog ulaganja.

Jedna od prednosti koja se može u istom kontekstu koristiti je iznajmljiva-nje marketinških stratega, koji savjetuju na osnovi prakse i ne isključivo teorije koja se previše koristi u marketinške svr-he. Ne vjerujte teoretičarima koji isklju-čivo zagovaraju marketinške ili prodajne pristupe koje sami u praksi nisu izvodili. Kakva god da je njihova profesija, može vas ulaganje u takvo znanje suviše koštati.

Svaka djelatnost u potpunosti zahti-jeva svoj način pristupa tržištu, koji se ne može savjetovati i drugima. Zato se nazivaju stručnjacima osobe koje mogu na osnovu uloženog novca stvoriti novi svježi novac za naredna ulaganja, a ni-kako osobe sa teoretskim nekredibilnim strategijama. Povjeravanje marketinškog novca takvim osobama ne dovodi isklju-čivo do neuspjeha. Dovodi do kontrain-dikacija prepoznatljivosti svih već spo-menutih segmenata, što u praksi nije do-pustivo.

Kako odrediti budžet marketinga?

1. Postotak od prihodaOvo je jedna od najjednostavnijih metoda, a odnosi se na odvajanje fiksnog po-stotka od godišnjih prihoda i alociranje tog iznosa novca za marketing. Postoci koji se obično koriste su 5-15%, ovisno o stadiju razvoja kompanije i njenoj ve-ličini, pri čemu srednje i velike izdvajaju 5-10%, a manja poduzeća 15% ili više, ako su na početku svoga djelovanja. Negativna strana ovog načina određivanja je u tome što nije tačna, jer uveliko ovisi o maržama i praktično je nepostojeći iznos ako ste malo poduzeće i uopće nemate tako velike prihode.

2. Postotak od neto prodajeOva metoda je malo manje invazivna, jer isključuje troškove iz kalkulacije, no kao i kod prve metode, trebat će nekoliko pokušaja, pogrešaka i korekcija da bi se dobio optimum za vaše poslovanje.

3. Malo više od konkurencijeOsnova ove metode je saznati koliko troši vaša konkurencija i trošiti samo malo više. No, problem kod ove metode je prvo saznati koliko troši konkurencija, a drugo, distribucija budžeta na pojedine aktivnosti. Kao što smo rekli, svako po-duzeće je jedinstveno i sama alokacija resursa na pojedine aktivnosti može do-vesti do potpuno drugačijih rezultata, iako je ukupni iznos isti.

4. Specifičnosti prema grani djelatnostiDobra strana ove metode je da specifičnije možete dobiti prosjek i projekcijuulaganja, međutim prosjeke definiraju veliki igrači u određenoj grani, a ako viniste u njoj, lider te projekcije će biti izvan dosega.

5. Željeni tržišni udioProjekcija se bazira na želji da se osvoji određeni tržišni udio i može biti vrlo ta-čna ukoliko raspolažemo dobrim početnim podacima. Prvi korak uključuje ta-čno definiranje vašeg tržišta, drugi korak je definiranje ukupnih troškova mar-ketinga svih drugih koji se natječu za isto tržište i treći korak je definiranje vašegudjela u troškovima s obzirom na udio koji želite postići. Ova metoda može biti vrlo tačna, no zahtijeva tačne početne podatke i snažne analitičke sposobnosti.

6. Orijentacija prema ciljevima – Marketing by objectivesOvaj model se radi na način da se definiraju marketinški ciljevi za sljedeću godi-nu, potrebne aktivnosti da bi se ti ciljevi ostvarili i procjena troškova za svaku pojedinu aktivnost. Izuzetno je dobra metoda za poduzeća koja imaju tačne i specifične ciljeve koje žele ostvariti. Omogućava kreiranje budžeta prema egzak-tnim potrebama poduzeća, no s druge strane zahtijeva razumijevanje koji su ci-ljevi bitni poduzeću kao i znanje da ih se raščlani na aktivnosti.

Ako razmišljate o milioneru, si-gurno vam prvo padne na pa-met slika bogatog bankara s

Wall streeta ili ekscentričnog šeika koja skuplja avione i jahte, ali priče lju-di koji su vlastiti radom i upornošću od malih biznisa napravili poslovno carstvo mnogo su realnije, piše maga-zin Reader’s Digest. Broj svjetskih mili-onera se u poslednjih deset godina skoro udvostručio, a Forbesova lista najbogatijih lčjudi na svijetu iz godine u godinu raste tako da bi ste upali u prvih 400 na listi morate biti ‘teški’ naj-manje i, 3 milijarde američkih dolara.

Savjeti kako se obogatiti i postati mili-oner dolaze od ljudi koji su i sami pre-šli težak put od siromaštava do bogat-stva, piše Reader’s Digest. To su slije-deći savjeti:

1. Prihvatite rizik- Jeff Harris, koji priznaje da nekad nijeimao novac da porodici obezbijedi mašinu za pranje rublja, danas je je-dan od najbogatijih investitora u Yorku,

u južnoj Karolini. ‘Prva stvar koja vas sprječava da se obogatite jeste strah. Ljudi se boje velikih planova i rizika, no i to morate jednom pokušati’, kaže Harris.

2. Obrazujte se- Steve Maxwell, nekad siromašni inži-njer, zajedno je sa suprugom investi-rao u nekretnine i postepeno se obo-gatio tako da danas posjeduje zemlji-šte, hotele i trgovačke centre čija se vrijednost procjenjuje na 30 miliona dolara. Steve smatra da je ključna stvar u sticanju bogatstva poznavanje trži-šta i financija. ‘Kad jedno upoznateosnove biznisa, više va, ništa neće sta-ti na put’, odlučan je Maxwell.

3. Strast se isplati- Godine 1995. Jill Strahan je imala prodavnicu kutija i krpi za poklone, dva radnika koja nije mogla isplatiti i hipoteku na kuću. U očaju, Jill je poče-la nuditi mušterije besplatnim gricka-

licama i poslasticama što se pokazalo kao odličan poslovni potez. Sa samo 6.000 dolara Jill je započela prodavati delicije koje je pakovala u krpe i privla-čnu ambalažu, a njena kompanija Tastefully Simple danas zarađuje 120 miliona dolara godišnje. ‘Pozitivan stav, upornost i strast za poslom se isplate. Važno je razmisliti šta stavrno želiš i onda početi to ostvarivati’, tvrdi Jill.

4. Udvostručite svoje prihode- Mnogi žive od plate do plate ne ra-zmišljajući o štednji ili investiranju, no svako u sebi ima ‘skrivene trgovačke sposobnosti’, tvrdi Loral Langemeier, autor knjige ‘Millionaire Maker’. ‘Odvojite jednu sumu novca i uložite je ili stavite na banku. Čak ako se radi i o vašem penzionom fondu, nećete pogriješiti’, nastavlja Langemeier.‘Neka novac radi za vas, a ne vi za njega.’

(comart.ba)

Kako se obogatitiu samo četiri koraka?

Documents

infoKOM _APRIL_16.indd