GODINA XLIII, BROJ 498-499/2001, SRPANJ-KOLOVOZ, CIJENA 6 ... · GODINA XLIII, BROJ 498-499/2001, SRPANJ-KOLOVOZ, CIJENA 6,00 kn, ISSN 0351-9384 ¥ Po„tarina plaæena u po„ti

GO

DIN

A X

LIII,

BR

OJ

498-

499/

2001

, SR

PA

NJ-

KO

LOV

OZ,

CIJ

EN

A 6

,00

kn, I

SS

N 0

351-

9384

• P

oπta

rina

pla

Êena

u p

oπti

510

00 R

ijeka

srpanj-kolovoz 20012

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TmjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËadoc. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeSocijalno-medicinska sluæbaOdjel za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.med.; Suzana JankoviÊ, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; Vladi-mir Smeπny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante ©krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija VaroπËiÊ; doc. dr. sc. MilanZgrabliÊ, dr. med.; tel. 21-43-59, cen-trala 33-38-88 int. 110, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeπny, dr.med.

Glavni urednikSuzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

GrafiËka priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenjeInes Volf, graf. inæ.

Rjeπenje naslovne straniceSaπa OstojiÊ, dr.med.

Uredniπtvo51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, centrala 33-38-88int. 110, fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 33800-603-4489 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X250021-3393585-ZZJZPGÆ RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Slika na naslovnoj strani:Ethel Brown Leach, (Majka i dijete)

ZDRAV POLAZAK U ÆIVOT - UNAPRE–ENJEI ZA©TITA ZDRAVLJA NAJMLA–IH

Svaka zrela civilizacija Ëini najveÊe napore u osiguranju potpore svojimnajmlaima Ëlanovima i tako osigurava svoju vlastitu buduÊnost. Uæivotinjskom svijetu to bi se reklo: "Ærtva odraslih jedinki za svoje potomstvo

nezaobilazno je preduvjet odræanja vrste."Svjetska zdravstvena organizacija na vrlo visoko treÊe mjesto postavlja cilj koji

sveobuhvatno govori o potrebi sveukupne zaπtite najmlaih:

3. CILJ - ZDRAV POLAZAK U ÆIVOT

Do 2020. godine, sva novoroenËad, mala i predπkolska djeca u Europimoraju biti boljeg zdravlja, koje Êe im osigurati zdrav polazak u æivot.

Naglaπeno:1. sve zemlje-Ëlanice trebaju osigurati bolje reproduktivno zdravlje, prenatalnu,

perinatalnu zdravstvenu zaπtitu i zdravstvenu zaπtitu djece;2. stopa pomora male djece ni u jednoj zemlji ne smije prelaziti 20 na 1000 æivo-

roenih (20‰); zemlje koje veÊ sad imaju stopu ispod 20‰ trebaju nastojati dostiÊistopu od 10‰ ili niæu;

3. u zemljama u kojima je ta stopa veÊ sada ispod 10‰ treba poveÊati udionovoroene djece bez priroenih bolesti ili invalidnosti;

4. treba smanjiti smrtnost i invalidnost od nesretnih sluËajeva ili nasilja djece udobi do 5 godina za najmanje 50%;

5. treba smanjiti udio djece roene s teæinom manjom od 2500 g za najmanje 20%te treba znaËajno smanjiti razlike meu pojedinim zemljama.

Cilj se moæe postiÊi ako:● zemlje-Ëlanice, da bi osigurale zdrav poËetak æivota za svu djecu, ulaæu u druπtvenii ekonomski boljitak roditelja i obitelji te provode politiku u kojoj obitelji imajuæeljenu djecu i dobre roditeljske sposobnosti;● zemlje-Ëlanice provode politiku punu razumijevanja kroz programe lokalnihzajednica za planiranje obitelji i zaπtitu reproduktivnog zdravlja;● zdravlju æena bude data visoka prednost u dræavnoj politici i politici niæih razina;● primarna zdravstvena zaπtita ukljuËuje πiroku mreæu sluæbi za planiranje obitelji,brige o perinatalnom zdravlju - unapreenju zdravlja djeteta, prevenciji djeËjihbolesti koja ukljuËuje cijepljenje najmanje 95% dojenËadi i male djece - primjerenolijeËenje bolesne djece;● javna politika, druπtveno okruæenje i zdravstvene sluæbe potiËu i podræavaju majkeda doje, tako da najmanje 60% novoroenËadi bude dojeno u prvih πest mjeseciæivota;● djelatnost zajednice, podræana zakonskim instrumentima, teæi drastiËnomsmanjenju broja zlostavljane, napuπtene i zapostavljene djece;● roditelji budu imali sredstava, sposobnosti i vjeπtina za odgoj svoje djece i brigu zanjih u druπtvenom okruæenju koje πtiti prava djeteta;● druπtvene vlasti pruæaju potporu obitelji osiguranjem uvjeta za odgoj i promicanjezdravlja djeteta;● djelatnosti koje se bave obrazovanjem, zaπtitom zdravlja i socijalnom skrbiudruæeno podræavaju razvoj dojenËadi i male djece u sluËaju i u vrijeme obiteljskihkriza;● da javnost nastoji informirati o razvoju i moguÊnostima genetske tehnologije te onjihovom etiËkom znaËenju.

Ovom prigodom moæemo se podsjetiti na nekoliko misli o "najzdravijem poËetku":● "MajËino mlijeko najbesprekornija je hrana dostupna ljudskim biÊima.

Proizvodi se i dostavlja "korisniku" bez ikakvog zagaenja. Ono je prirodni

izvor najveÊe moguÊe vrijednosti."

● "Dojenje je najbolje ulaganje u dojenËe, ali i ulaganje u dijete, odnosno

buduÊu odraslu osobu."

Odgovorni urednik


Taj pokret povezuje se s odræava-njem posebnog zasjedanja Gene-ralne skupπtine Ujedinjenih naro-

da posveÊenog djeci. OËekuje se da naspomenutom zasjedanju bude govora otome πto je svijet uËinio za djecu nakondonoπenja Konvencije o pravima djece,a problemi djece ne umanjuju se, veÊ sepoveÊavaju.

Upravo iz tih razloga pokret toËnoodreenim ciljevima æeli mobiliziratiljude πirom svijeta u prilog djece, ali ta-koer zahtijevati od odgovornih na svjet-skom, nacionalnom i lokalnom nivou dase uËini napredak u prilog djece.

Tom pokretu mogu pristupiti svi lju-di koji su spremni iskoristiti svoje vrije-me i energiju za dobrobit djece. Taj glasima za cilj da se osigura:

• zdrav, miran i dostojanstven æivotsve djece,

• pokretanje akcija u korist djece,• volonterski rad πirom svijeta,• uzimanje u obzir prava djece u sklo-

pu voenja poslova velikih korporacija,• odræavanje obeÊanja koja su vlade

dale djeci.Da bi se ti ciljevi mogli realizirati,

globalni pokret za djecu definiran je udeset imperativa koje je potrebno ostva-riti u svijetu u prilog djece.

Predloæena metodologija kriterijaosniva se na dosadaπnjim UNICEF-o-vim programima: Fact for life i Baby -friendly hospital initiative, koji su di-ljem svijeta poluËili dobre rezultate.

Novi “Globalni pokret za djecu”

RECITE DA ZA DJECUUNICEF i njegove meunarodne suradne organizacije za djecu

pokrenuli su novu svjetsku kampanju u prilog djece podnazivom “Recite da za djecu” (Say yes for children), s ciljem da

se uËini konkretan napredak u prilog djece definiran u desetimperativa za djecu.

Kako se moæe sudjelovati u akciji

Svoj glas, odnosno svoje opredjeljenje za djecu moæe se izraziti na viπe naËina:• Jedna je moguÊnost putem interneta: dolaskom na web-stranicu globalnog

pokreta za djecu, www.gmfc.org, moæete svojim upisom dati podrπku akciji. Ujednose moæe preko te stranice traæiti dodatne informacije, odnosno uspostaviti interaktiv-ni odnos.

• Drugi je naËin da se ispuni Pristupnica i poπalje najbliæem uredu UNICEF-a.Sve te pristupnice πirom svijeta dostavit Êe se svjetskim liderima na posebnomzasjedanju Ujedinjenih naroda posveÊenom djeci.

Prim. dr. sc. Josip GrguriÊ, dr. med.

Deset imperativa za djecu

1. NE ZAPOSTAVLJATI DIJETESvi oblici diskriminacije i zapostavljanja djece moraju prestati.2. STAVITI DJECU NA PRVO MJESTOOdgovornost je svih - vlada, pojedinaca, nevladinih udruga, vjerskihzajednica te same djece i adolescenata - da se osigura poπtivanje pravadjece.3. BRINUTI SE ZA SVAKO DIJETEOsigurajte svakom djetetu najbolji moguÊi poËetak æivota.4. BORITI SE PROTIV HIV/AIDS-aZaπtititi djecu, adolescente i njihove obitelji.5. ZAUSTAVITI ZLOSTAVLJANJE I NASILJE NAD DJECOMNasilje i zlostavljanje moraju biti zaustavljeni odmah. Seksualno i eko-nomsko izrabljivanje mora prestati.6. SLU©ATI DJECUPoπtujte prava djece i mladih ljudi da izraze svoje miπljenje i da sudjelujuu donoπenju odluka koje se tiËu njih samih.7. OBRAZOVATI SVAKO DIJETESvakom djetetu - svim djeËacima i djevojËicama - mora se omoguÊiti dauËe.8. ZA©TITITI DJECU OD RATANiti jedno dijete ne bi trebalo iskusiti uæase oruæanog sukoga.9. ZA©TITITI ZEMLJU ZA DJECU»uvajte okoliπ na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.10. BORITI SE PROTIV SIROMA©TVA: INVESTIRATI U DJECUInvestirajte u sluæbe od kojih Êe koristi imati najsiromaπnija djeca i njihoveobitelji, kao πto su zdravstvena zaπtita i osnovno obrazovanje. UËinite dadobrobit djece bude primarni cilj programa opraπtanja duga siromaπnimzemljama, strategija razvoja i vladine potroπnje.


Koje su koristi dojenja?

Dojenje:- pridonosi fizioloπkom razvoju novo-

roenËeta i dojenËeta,- smanjuje rizik od alergija, naroËito

ekcema dojenËeta, kada je alergija prisut-na u povijesti obitelji,

- smanjuje obolijevanje od infekcijeuha,

- πtiti dojenËad od trbuπnih tegoba,- olakπava povratak teæine na onu pri-

je trudnoÊe,- smanjuje u majke rizik od premeno-

pauzalnog karcinoma dojke.

»ime hraniti dijete kada majkaradi izvan kuÊe

Ovaj Ëlanak donosi informacije o to-me kako vaπe dijete moæe biti hranjenokada niste s njim. Namijenjen je posebnomajkama koje se vraÊaju na posao kadanjihovo dijete ima πest mjeseci. Najpo-æeljnije je da majke ostanu s djetetom ko-liko im to zakon dopuπta. Vaπe dijete viπenikada neÊe biti te dobi.

Neki mitovi

1. DojenËad treba nauËiti na bocu

da bi mogla biti hranjena kada majke

nisu s njima.

Nije toËno. Djeca koja su samo doje-na neÊe htjeti bocu do drugog ili treÊegmjeseca æivota. Mnoga djeca koja nisuhranjena na bocu u prvim tjednima, neÊeju prihvatiti do dobi od Ëetiri do pet mje-seci. To nije tragedija i ne treba biti razlogda se boca da djetetu ranije samo da bi seono na nju naviklo. Ako dijete odbija bo-cu, ne silite ga. Oboje moæete postati fru-strirani i nema potrebe da kroz to prolazi-te. Ako dijete ima πest mjeseci kada poË-nete raditi, djetetu jednostavno nije po-trebna boca. Moæe se hraniti æliËicom, kaobilo koje drugo dijete od πest mjeseci, i tou dovoljnoj koliËini, tako da neÊe bitigladno tijekom dana. »ak moæe poËetiuËiti piti iz πalice. ©alica moæe biti otvorenai ne mora imati kljun. PoËnite s vodom, jerju dijete moæe proliti naokolo. Ako ipak nijesvladalo dræanje πalice do trenutka kada

ga morate nekome ostaviti, ne brinite: te-kuÊinu moæe dobiti æliËicom, ili kruta hra-na moæe biti miksana s viπe tekuÊine.

2. Ali uËenje djeteta na bocu sigur-

no ne πkodi?

Nije nuæno istina. Neka se djeca do-bro snalaze s oba naËina prehrane. Povre-meno koriπtenje boce, kada je dojenjeneuspjeπno, neÊe πkoditi. Ali ako dijetedobiva bocu redovito, nekoliko puta nadan, a joπ k tome vaπe se naviranje mlije-ka smanjuje jer dijete dojite manje, vjero-jatno je da Êe dijete poËeti odbijati prsa ikad je starije od πest mjeseci.

3. DojenËad treba piti mlijeko i ka-

da majka nije kod kuÊe.

Nije toËno. Tri ili Ëetiri dobra podojau 24 sata, zajedno s razliËitom krutomhranom, daju djetetu sve πto mu je potreb-no i zato ono ne treba nikakvu drugu vrstumlijeka dok majka radi. Naravno, krutahrana moæe biti miksana s izdojenim ilinekim drugim mlijekom, ali nije neop-hodno.

4. Ako dijete radije pije mlijeko nego

majËino mlijeko, to mora biti umjetno

mlijeko za djecu (dojenaËke formule) dok

dijete ne navrπi barem devet mjeseci.

Nije toËno. Ako se dijete doji nekoli-ko puta na dan i dobiva dovoljnu koliËinukrute hrane, dojenaËka formula nije ni po-trebna, ni poæeljna. Uistinu, djeca kojanisu bila na dojenaËkoj formuli prije petili πest mjeseci, obiËno odbijaju piti tomlijeko jer ima loπ okus (ako se æeliteuvjeriti kako malo znamo o majËinu mli-jeku, upitajte se kako to da je majËinomlijeko puno slae iako majËino i umjet-no mlijeko imaju istu koliËinu πeÊera.)Ako djetetu æelite dati neku drugu vrstumlijeka, homogenizirano mlijeko prihvat-ljivo je sa πest mjeseci sve dok to nijejedina djetetova hrana. Ako se dijete raz-noliko hrani u dovoljnoj koliËini, doji trido Ëetiri puta na dan i lijepo napreduje, ho-mogenizirano mlijeko, ili ono s 2% masno-Êe, dovoljno je dobro, ali nije i neophodno.

5. Umjetno mlijeko za dojenËad sta-

riju od πest mjeseci posebno je prilago-

eno potrebama dojenËadi u dobi od

πest do dvanaest mjeseci.

Nije toËno. Takva mlijeka potpuno sunepotrebna i to da su posebno prilagoe-na - samo je kampanja. Ona su dio marke-tinπke strategije kojom se æeli zaobiÊi re-strikcije i zabrane reklamiranja umjetnihmlijeka za djecu te doÊi direktno do jav-nosti. Danas u Europi postoje posebne for-mule za “puzavce” od jedne do tri godine.Neki bi ljudi kupili bilo πto, Ëini se!

6. Dojena djeca od Ëetiri mjeseca

trebaju dobivati viπe æeljeza nego im ga

daje majËino mlijeko.

Nije toËno. Za djecu roenu na ter-min, koja su samo dojena, sve potrebnoæeljezo nalazi se u majËinu mlijeku. Ipak,pametno je nakon pribliæno πest mjesecipoËeti davati djetetu viπe æeljeza nego gaosigurava samo majËino mlijeko.

7. Najbolji naËin da se osigura do-

voljna koliËina æeljeza za dojenËe jest

da mu se daju æitarice za dojenËe.

Nije toËno. Æitarice za dojenËe sadræepuno æeljeza, ali veÊi dio ne moæe se ap-sorbirati i izgleda da to æeljezo uzrokujezatvor kod neke djece. »ak, neka djecakoja su samo dojena do pet - πest mjesecine vole æitarice. Nema niËega loπeg u æi-taricama za djecu, ali forsiranje te hranedjeci koja joj se opiru moæe kasnije dove-sti do problema s hranjenjem. Najbolji jenaËin osiguranja dovoljne koliËine æelje-za - nastaviti s dojenjem i zapoËeti s kru-tom hranom, polako i zabavno za dijete teu odgovarajuÊe vrijeme.

OdgovarajuÊe je vrijeme ono kada di-jete pokazuje zanimanje za jelo, tako daga samo dohvati i pokuπa jesti hranu kojujedu roditelji i ostali Ëlanovi obitelji. ToobiËno zapoËinje s pribliæno Ëetiri i pol -pet i pol mjeseci. Dijete te dobi moæe jestiπto i roditelji, s nekoliko izuzetaka. Nemapotrebe toliko voditi raËuna o redoslijeduzapoËinjanja uzimanja neke nove vrstehrane ili pokuπavati djetetu dati samo jed-nu novinu na tjedan. Najbolji je izvor æe-ljeza za dijete od πest do dvanaest mjesecimeso, iz kojeg se æeljezo jako dobro re-sorbira. PoËnite hraniti dijete krutom hra-nom na naËin koji je za dijete uæitak i onoÊe bez problema jesti hranu koja sadræiæeljezo.

DOJENJE I ZAPOSLENE MAJKEDojenje je vjeπtina koju i majka i dijete moraju nauËiti, i nije ju lako izvoditi. Mnoge majke

prestanu dojiti i prije nego su namjeravale zato πto je prekomplicirano ili zato πto brinu da dijetenije dobilo dovoljno mlijeka. Mlade mame, naroËito, mogu imati problema s dojenjem zato πto

nemaju odgovarajuÊu pomoÊ i potrebnu podrπku.

S INTERNETAS INTERNETA


Obnovljeno zanimanje za dojenjepodræale su brojne medicinske ifizioloπke studije, koje su istak-

nule izrazite prednosti dojenja. SastavmajËinog mlijeka, kao i njegova imuno-loπka svojstva, daju prednost majËinommlijeku u ishrani novoroenËadi. Pove-Êani interes za dojenje popraÊen je i za-brinutoπÊu zbog moguÊeg izluËivanja li-jekova i drugih kemijskih spojeva u maj-Ëino mlijeko. U tu grupu kemijskih spo-jeva spadaju lipofilni organokloriranispojevi, kao πto su diklordifenildiklore-tan (DDT), poliklorirani bifenili (PCB).Pored toga, u majËinom mlijeku naenisu toksiËni metali, drugi pesticidi osimDDT te razna organska otapala.

U nekoliko navrata od 1995. do 1999.godine, na Odjelu perinatologije Klinikeza ginekologiju i porodniπtvo KliniËkogbolniËkog centra u Rijeci, uzimani suuzorci majËinog mlijeka izmeu drugogi dvanaestog dana po porodu. Sadræajmetala (olovo, kadmij) odreen je atom-skom apsorpcijskom spektrometrijom,dok je sadræaj kloriranih ugljikovodikaodreen plinskom kromatografijom uZavodu za javno zdravstvo u Rijeci. Kli-nika za ginekologiju i porodniπtvo KBCu Rijeci prvo je rodiliπte u Hrvatskoj ko-je je 9. III. 1996. godine UNICEF pro-glasio “Bolnicom-prijateljem djece”. Zadobivanje toga naslova trebalo je ispuni-ti brojne uvjete i provoditi UNICEF-ovih“Deset koraka do uspjeπnog dojenja”.

Ispitivanjem stranih kemijskih tvariu majËinom mlijeku, izmeu ostaloga,æeljeli smo odagnati zabrinutost majki sobzirom na sadræaj tih supstancija u mli-jeku.

nje sadræaja olova u krvi majke nakonporoda pripisuje se oslobaanju olova izkoπtanih spremiπta. Za vrijeme dojenjatome moæe pridonijeti nedostatno uno-πenje kalcija u organizam majke pa sesmatra da davanje kalcija u trudnoÊi i zavrijeme dojenja smanjuje izloæenost dje-teta olovu. Srednja vrijednost koncen-tracije olova u uzorcima majËinog mlije-ka skupljenim u Klinici za ginekologiju iporodniπtvo u Rijeci iznosila je 7,3±8,3µg/l, a medijan je 5,0 µg/l. Mnogo jemanje podataka o sadræaju kadmija umajËinom mlijeku. Postoji velika razlikameu tiskanim rezultatima, no smatra seda je prosjeËna koncentracija kadmija <2µg/l, premda se mogu naÊi i deset putaviπe koncentracije. Sadræaj kadmija umajËinom mlijeku sliËan je sadræaju ukravljem mlijeku. Dobivene koncentra-cije kadmija u majËinom mlijeku sakup-ljenom u Klinici za ginekologiju i po-rodniπtvo u Rijeci bile su u rasponu 0,45-9,10 µg/l, a vrijednost dobivenog medi-jana je 1,80 µg/l i u okviru je rasponakoji citira WHO/IAEA studija.

Organoklorirani spojevi

Organoklorirani spojevi topivi su umasti te se akumuliraju u masnom tkivu.Uklanjanje tih spojeva iz tijela vrlo jesporo. Sam proces izluËivanja putemmajËinog mlijeka izlaæe novoroenËerazliËitim organokloriranim spojevima,naroËito u æena u poljoprivrednim pod-ruËjima, gdje se ti spojevi najËeπÊe kori-ste. Sadræaj organokloriranih spojeva umajËinom mlijeku potvren je i u najno-vijim studijama s raznih strana svijeta. UHrvatskoj je 1972. godine prestala upo-

Strane kemijske tvari u majËinu mlijeku

NEMA MJESTA ZABRINUTOSTIMajËino mlijeko najbolja je hrana za dojenËe i jedinstvena je sastava. Brojni su pozitivni uËincidojenja na zdravlje djeteta. MajËino mlijeko smanjuje incidenciju astme, akutnih respiratornihoboljenja i dijareje u dobi do πest mjeseci. Neki autori smatraju da πto ranije zapoËinje dojenje,

znaËajno se smanjuje incidencija dijareje u prvih πest mjeseci zbog moguÊeg uËinka kolostruma.Smatra se da su najvaæniji uzroci alergije novoroenËadi na odreenu hranu u 40% sluËajeva

genetski faktori, ali u 60% sluËajeva to su infekcije i neadekvatna hrana. Zato je neophodnopotrebna prehrana djeteta majËinim mlijekom do πestog mjeseca æivota. Izuzev brojnih pozitivnihuËinaka na dijete, dojenje se pozitivno odraæava i na zdravlje majke te se, meu ostalim, smatra

da smanjuje rizik za nastanak karcinoma jajnika majke, ali samo prije menopauze.

▲

Metali

Glavni su izvor metala, kao πto suolovo i kadmij, na podruËju sjevernogJadrana promet, dvije termoelektrane teantikorozivna zaπtita brodova, πto se pro-vodi u Ëetiri brodogradiliπta na podruËjuregije.

MajËino mlijeko normalno sadræi tra-gove veÊine metala, bilo da se radi oesencijalnim elementima, kao πto su se-len i cink, ili o toksiËnim metalima poputaluminija, olova i kadmija. Sadræaj me-tala u majËinom mlijeku najbolje poka-zuje kolika je izloæenost majke i djeteta.U majËinom mlijeku prisutni su organ-ski i anorganski spojevi metala, no oninisu vezani za majËinu mast. Proces izlu-Ëivanja metala kroz mlijeËne ælijezde ni-je joπ u potpunosti razjaπnjen, a vjerojat-no se razlikuje od procesa kojim se izlu-Ëuju lipofilni spojevi.

Olovo iz mlijeka opÊenito se boljeapsorbira nego iz drugih namirnica. Ko-liËina olova u majËinom mlijeku opÊeni-to je niæa u odnosu na sadræaj u djeËkojhrani. Koncentracija olova u majËinommlijeku iz industrijskih zemalja kreÊe seu rasponu 5-20 µg/l, dok u podruËjimaizrazitog oneËiπÊenja olovom ta koncen-tracija moæe biti i 20 puta viπa. PoveÊa-


Normalnim ishodom trudnoÊesmatra se raanje zdravog dje-teta. Meutim, oko 15-20% na-

izgled neproblematiËnih zaËeÊa zavrπispontanim pobaËajem. U 2-3% roenedjece zabiljeæena su razliËita oπteÊenja.Oko 20% njih posljedica je naslijea,10% oπteÊenja novoroenËeta uzrokujeokoliπ, a 70% nepoznatog je uËinka. Napitanje kolik je u tome udio radnog oko-liπa nema pravog odgovora: uËinci rad-nog mjesta na ishod trudnoÊe neoprav-dano su zapostavljeni u tim statistikama.A gubitak trudnoÊe ili raanje djeteta srazliËitim, veÊim ili manjim oπteÊenjimamogu biti uzrokovani predvienim utje-cajima radnog mjesta. Pri procjeni uËi-naka radnog mjesta na ishod trudnoÊe,osim uËinaka samog radnog mjesta tre-ba, zbog nastalih fizioloπkih promjenaorganizma zaposlene trudnice, obratitipozornost na specifiËnosti njihovih inte-rakcija.

noÊe nepovoljno utjeËe na teæinu djetetapri porodu.

VeÊina trudnica koje rade iskljuËivoili preteæno u istom poloæaju tijela teπkose moæe prilagoditi novim statistiËkimodnosima u trudnoÊi. Teæe podnose du-lje zadræavanje u bilo kojem prisilnompoloæaju: sjedeÊem, stojeÊem ili nagnu-tom.

IskljuËivo sjedeÊi rad trudne æene po-goduje nastanku oteæane probave i za-tvora stolice, a ËeπÊe su i upale mokraÊ-nih putova. Dugotrajno sjedenje, osobi-to ako je tijelo nagnuto naprijed, pogo-duje venskom zastoju u maloj zdjelici,πto ima za posljedicu poremeÊaj optokakrvi u posteljici. Oteæani optok krvi uposteljici uzrokuje nepravilnosti u meta-bolizmu djeteta, πto je vjerojatno povodËeπÊim pobaËajima u trudnica koje radeu prisilnom sjedeÊem poloæaju.

Trudnice koje rade stojeÊi sklone sukolapsima i drugim neurovegetativnim

treba DDT-a i njegovih metabolita DDEu DDD zbog duge bioloπke postojanostiDDT-a. Zabrana je zatim proπirena nasve klorirane pesticide osim lindana vi-soke ËistoÊe i endosulfana. Usprkos za-brani, DDT i njegovi metaboliti konti-nuirano su detektirani u majËinom mli-jeku, premda je opaæena stalna tendenci-ja pada njihovih vrijednosti, πto potvr-uju i naπi rezultati.

U zemljama u razvoju polikloriranibifenili (PCB) nalaze se u majËinom mli-jeku ispod granice detekcije, za razlikuod industrijski razvijenih zemalja. Pro-sjeËna koncentracija PCB-a u majËinommlijeku obiËno se nalazi u rasponu od500 do 2000 µg/kg mlijeËne masti. Me-utim, πto dojenje dulje traje, to je iz-razitiji pad sadræaja organokloriranihspojeva u majËinom mlijeku. DobivenaprosjeËna koliËina PCB-a u naπem pr-vom ispitivanju iznosila je 898 µg/kg

MehaniËki uËinci

Od zaËeÊa do poroaja dolazi domnogih promjena u organizmu æene. Ia-ko te promjene ne odstupaju znatno odnormalnog rada organa, ipak predstav-ljaju odreeno optereÊenje za organizamsvake trudnice. Radno optereÊenje neutjeËe na broj spontanih pobaËaja samo-stalno jer je, uz druge Ëimbenike, optere-Êenje na radnom mjestu ipak najmanjeznaËajno: fiziËke radnice imaju isti po-stotak spontanih pobaËaja kao sluæbeni-ce i on iznosi 8%.

Ako je radno mjesto dobro prilago-eno fiziologiji æene, æena u trudnoÊimoæe raditi svoj dotadaπnji posao, osimzadnjih 6-8 tjedana, kad se oËekuje padradnog kapaciteta. Tada, u gruboj pro-cjeni, teæina terata koje podiæu trudnicetreba biti za 30-25% manja od dopusti-vih vrijednosti koje podiæu æene za vrije-me obavljanja svog posla. PretjeranfiziËki rad u posljednjim mjesecima trud-

mlijeËne masti, dok su dalja ispitivanjapokazala pad vrijednosti. Smatra se dana razinu organokloriranih spojeva umajËinom mlijeku utjeËu, meu ostalimfaktorima, okolina, dob majke, teæina,broj poroda, ishrana, puπenje i sadræajmlijeËne masti.

Vrijednost olova i kadmija u majËi-nom mlijeku naπih ispitivanih uzorakakreÊu se unutar raspona studije Svjetskezdravstvene organizacije. Neπto poviπe-ne vrijednosti kadmija naene su u mli-jeku kod majki puπaËica. Na osnovi na-πih saznanja, sadræaj organokloriranihpesticida u majËinom mlijeku s podruËjasjevernog Jadrana deset je do pedesetputa niæi od prethodnih studija na istompodruËju (Labin 1986./87., Krk 1989.godine). Tako nizak sadræaj pesticida umajËinu mlijeku posljedica je konstant-nog pada koji se u Hrvatskoj opaæa uposljednja tri desetljeÊa. U naπem prvom

ispitivanju polikloriranih bifenila dobi-ven je porast, ali su dalja ispitivanja po-kazala pad. Porast PBC-a zabiljeæen je iu nekim drugim zemljama. Vaæno jeukazati na to da osobito majke puπaËiceimaju poviπene vrijednosti poliklorira-nih bifenila u mlijeku. To posebno trebaimati na umu jer se poliklorirani bifenilismatraju jednim od moguÊih uzroka tu-mora dojke kod æena u postmenopauzi.

I ovim putem izraæavam zahvalnostsvim majkama koje su dale mlijeko, me-dicinskim sestrama u Rodiliπtu koje suskupljale uzorke, a posebna zahvalnostide dipl. inæ. M. Kraπ, A. ÆivkoviÊ, A.AlebiÊ, B. Meugorac, kao i osoblju la-boratorija zdravstveno-ekoloπke sluæbeZZJZ u Rijeci.

Prof. dr. sc. Aleksandra FrkoviÊ,dr. med.

Trudnica i radno mjesto

TRUDNO∆A BEZ RIZIKABroj zaposlenih æena generativne dobi u neprestanom je porastu te se danas procjenjuje da one usvijetu Ëine preko 50% radno aktivne populacije. Viπe od 40% æena tijekom trudnoÊe ne napuπta

posao. Razlozi su najËeπÊe socijalne, ekonomske, organizacijske ili osobne naravi: osim bojazni odgubitka posla, smanjenja dohotka, nastoji se slijediti razvoj struke.


poremeÊajima, uglavnom zbog nedo-voljne regulacije krvnog optoka. Tim æe-nama ubrzano se javlja venski zastoj unogama, πto je podloga za kasnije proπi-rene vene. Stoga im treba omoguÊiti dase svaki sat kroz nekoliko minuta odmo-re u leæeÊem poloæaju, ili u sjedeÊempoloæaju s nogama poloæenim vodorav-no.

Odavno su opisivani nepovoljniuËinci prekomjerne buke i vibracija naishod trudnoÊe. Maternica uglavnomublaæava njihovo djelovanje i πtiti plod.No, vibracije koje imaju izravno djelo-vanje na maternicu i plod u njoj, osobitoako djeluju dugo vremena, jako oπteÊujuplod. A infrazvuk (od 5 do 10 Hz), kojise moæe pojaviti u zrakoplovima, moæeuzrokovati pobaËaj.

ZraËenja

Najviπe straha i zabrinutosti trudniceuzrokuje ono osjetilima nedostupno, πtobi moglo djelovati nezamijeÊeno na nju injeno buduÊe dijete, a to su razliËita zra-Ëenja.

IonizirajuÊa zraËenja prvi su nedvoj-beno dokazani teratogeni Ëimbenici, tj.izazivaju oπteÊenja djeteta bez uËinakana trudnicu. OzraËenje oploene jajnestanice, kao i njezinih ranih razvojnihstadija, obiËno zavrπava smrÊu ploda ilipobaËajem. OzraËenje u kasnijim razvoj-nim fazama moæe uzrokovati nepravil-nosti u razvoju razliËitih organa ili or-ganskih sustava. Vrsta oπteÊenja ovisi otome koji se organ u trenutku ozraËenjanalazi u intenzivnoj fazi razvoja. Ozra-Ëenje ploda nakon razdoblja razvoja or-gana obiËno neÊe uzrokovati nakaznost,ali Êe usporavati njegov rast i razvoj umaternici. NovoroenËad ozraËenih maj-ki ima manju poroajnu teæinu. Osim to-ga, djeca koja su u maternici bila ozraËe-na ËeπÊe obolijevaju od leukemije i kar-cinoma u ranim godinama djetinjstva tese 80% sluËajeva teπkih nepravilnosti urazvoju mozga djece pripisuje takvomizlaganju.

Najopasniji su prvi tjedni trudnoÊe,kada æena najËeπÊe i ne zna da je trudna.Stoga je zabranjeno izlaganje æena fer-tilne dobi u uvjetima profesionalne izlo-æenosti veÊe od 5mSv. To je ukupna do-za kojom trudnica smije biti ozraËenakroz 9 mjeseci. Ako je trudnoÊa utvre-na, izloæenost trudnice kroz mjesec dana

na radnom mjestu ne smije biti veÊa od0,5mSv. TehniËari u bolnicama u pro-sjeku su izloæeni dvostruko veÊim doza-ma zraËenja od tehniËara u industriji teje bolniËko osoblje osobito riziËna sku-pina i zahtijeva odgovarajuÊi nadzor rad-nog okoliπa i zaposlenih.

BuduÊi da, posebice u posljednjemdesetljeÊu, vrtoglavo raste primjena ne-ionizirajuÊih zraËenja (telekomunikaci-je, beæiËni telefoni, sateliti itd.), oprav-dana je potreba kontinuiranog istraæiva-nja uËinaka neionizirajuÊih zraËenja.Moæe se proËitati niz podataka o uËinci-ma neionizirajuÊih zraËenja na æivu tvar,pa tako i na organizam trudnica i njihovobuduÊe dijete. Meutim, uËinak ne moraznaËiti odmah i πtetno djelovanje. Re-zultati tih istraæivanja o uËincima naishod trudnice nepotpuni su, nejasni i ne-konzistentni.

Kemijske tvari

Iako se preko 100.000 razliËitih ke-mijskih tvari nalazi u Ëovjekovu okoliπu,a svake se godine sintetizira preko 1000novih, neπto manje od 1% oπteÊenja no-voroenËadi pripisuje se djelovanju ke-mijskih tvari. Bilo bi pogreπno zakljuËitida je uËinak kemijskih tvari neznatan.Naprotiv, za velik broj kemijskih tvariprepoznat je nepovoljan uËinak na ishodtrudnoÊe te su odgovarajuÊe mjere zaπti-te na radu odavno u primjeni. SpontanipobaËaji i prerani poroaji te raanje dje-ce s razliËitim oπteÊenjima povezani sunajËeπÊe s profesionalnom izloæenoπÊutrudnica organskim otapalima, teπkimmetalima, razliËitim pesticidima. Osobi-to se opisuju uËinci formaldehida, otapa-la polikloriranih bifenila, viniklorida,etilen oksida. Olovo, kadmij i æiva meta-li su Ëiji su nepovoljni uËinci na ishodtrudnoÊe odavno poznati: olovo imauËinke na posteljicu, a kadmij poveÊavapropusnost posteljice pa razliËite πtetnetvari, koje posteljica inaËe zadræava, pro-laze i mogu ugroziti plod. Æiva i inaËelagano prolazi kroz posteljicu i odlaæe seu zametnom ili veÊ razvijenom tkivumozga ploda, uzrokujuÊi ozbiljna oπte-Êenja mozga, gubitak vida i sluha. Prola-zeÊi kroz posteljicu, æiva ometa prolazaminokiselina neophodnih za razvoj plo-da, uzrokujuÊi zastoj u rastu i nisku po-roajnu teæinu. U novije je vrijeme za-

mijeÊeno da i mangan uzrokuje ËeπÊespontane pobaËaje.

Meu kemijskim tvarima, u uvjeti-ma profesionalne izloæenosti, pozornosttreba obratiti na kemoterapeutike, teneophodnost opreza pri rukovanju jermogu ugroziti zdravlje osobe koja s nji-ma radi i nepovoljno utjecati na ishodtrudnoÊe u svim stadijima.

Stres

Intenzivna psihiËka uzbuenja, pra-Êena promjenama tonusa vegetativnogæivËanog sustava, utjeËu na krvoæilni su-stav. Dolazi do poremeÊaja optoka krviu posteljici te smetnji prolaza tvari neop-hodnih za razvoj ploda. Posljedica suspontani pobaËaji, zastoj u rastu i niskaporoajna teæina.

LijeËnici su u svome radu suoËeni sazabrinutoπÊu zaposlenih trudnica o mo-guÊim πtetnim uËincima njihovih radnihmjesta na ishod trudnoÊe. PokuπavajuÊipri tome izbjeÊi bilo kakvu odgovornost,oni Ëesto poseæu za bolovanjem. Gdje seznaju πtetnosti radnih mjesta, potrebnoje pratiti njihove razine u odnosu narazine dopuπtenih vrijednosti izloæeno-sti na radnim mjestima. Iako vrsta poslaima izvjesnu ulogu u bolovanju trudni-ca, nije jedini i odluËujuÊi Ëimbenik. Ka-ko rad, uvjeti rada, naËin rada i radniokoliπ, tako i osobine trudnice te socijal-ni, ekonomski i organizacijski kontekstvaæni su Ëimbenici. Izmijenjenim psiho-fiziËkim sposobnostima zaposlene trud-nice treba prilagoditi radno mjesto jer uprotivnom ostaje neizbjeæna alternativa- bolovanje.

Prof. dr. sc.Jadranka MustajbegoviÊ, dr.med.


NovoroenËe je, prema opÊepri-hvaÊenom dogovoru, dijete u pr-va Ëetiri tjedna (28 dana) æivota.

Anemije u novoroenaËkoj dobi uzro-kovane su gubitkom krvi, pojaËanomrazgradnjom crvenih krvnih stanica ilieritrocita te nedovoljnim stvaranjem tihstanica. Gubitak krvi moæe se javiti prije(prenetalno), za vrijeme (intrapartalno)ili nakon poroaja (postnatalno ili po-stpartalno). U 50% trudnoÊa mogu se do-kazati eritrociti ploda u majËinoj cirku-laciji, a u svega 1% tih sluËajeva gubitakkrvi ploda dovoljno je velik da uzrokujeanemiju novoroenËeta (fetomaternalnatransfuzija). Krvarenje se moæe javitispontano ili, ËeπÊe, nakon nekih dijag-nostiËkih zahvata, primjerice amniocen-teze. Katkada se kod jednojajËanih bl-izanaca dogodi da jedan dvojak krvari ucirkulaciju drugog, pa se jedan blizanacraa blijed, a drugi izrazito crven (feto-fetalna transfuzija).

Krvarenje koje se javlja za vrijemeporoaja nastaje zbog raznih abnormal-nosti pupkovine ili posteljice (npr. pre-rano odljuπtenje posteljice) i poroajnihtrauma. MehaniËke ozljede novoroen-Ëeta u pravilu su posljedica oteæanog po-roaja. »eπÊe se javljaju kod krupne no-voroenËadi, nedonoπËadi, novoroen-Ëadi roene na zadak, kod nepravilnostitrudova i produljenog poroaja. Primje-na suvremene porodiljske skrbi znatnoumanjuje i ublaæuje ozljede u poroaju.

Rh nepodudarnost

Anemije zbog pojaËane razgradnjeeritrocita, ili tzv. hemolitiËke anemije,javljaju se zbog nekih priroenih defe-kata crvenih krvnih stanica ili zbog vanj-skih Ëinitelja. NajËeπÊi je uzrok hemoli-tiËke bolesti novoroenËeta nepodudar-nost krvnih grupa/Rh faktora majke i dje-teta. Temeljna je pretpostavka nastanka

bolesti prisutnost na eritrocitima plodaodreenog antigena naslijeenog od oca,koji majËini eritrociti nemaju: npr. maj-ka Rh-negativna, otac Rh-pozitivan,plod Rh-pozitivan. Prije prve trudnoÊe,Rh-negativne majke obiËno nemaju an-titijela protiv Rh-antigena - nisu joπ “sen-zibilizirane”. Zbog toga prvo dijete obiË-no izmakne hemolitiËkoj bolesti, ali kra-jem prve trudnoÊe ili tijekom samog po-roaja prelazi mala koliËina krvi u cirku-laciju majke, dovoljna da majËin organ-izam reagira stvaranjem antitijela protiv“nepoznatih” stanica - majka je “senzi-bilizirana”. Svake iduÊe trudnoÊe Rh-pozitivno dijete bit Êe ugroæeno jer Êeantitijela majke prolaziti kroz posteljicuu cirkulaciju ploda i tamo izazvati he-molitiËku bolest. Najdjelotvorniji naËinspreËavanja hemolitiËke bolesti jest da-vanje Rh-antitijela svakoj Rh-negativnojmajci neposredno nakon roenja svakogRh-pozitivnog djeteta.

NovoroenaËke anemije uzrokovanenedovoljnim stvaranjem eritrocita nasta-ju zbog rijetkih priroenih bolesti ili ne-kih virusnih infekcija (citomegalovirus,virus steËene imunodeficijencije).

Vaæna prehrana majke

Ako gubitak krvi pri roenju nijeznaËajan, nedostatak æeljeza gotovo upravilu nije uzrok anemije u prva tri mje-seca æivota. Treba, meutim, napome-nuti da prehrana djeteta zapoËinje veÊ umaternici. Prehrana buduÊe majke utje-Ëe na stanje novoroenËeta dvojako: di-rektno, πto se odraæava manjom ili ve-Êom poroajnom teæinom i koliËinomzaliha nekih hranjivih sastojaka potreb-nih za rast i razvoj novoroenËeta, te in-direktno, osiguravanjem energije na do-jenje. Pothranjenost majke Ëesto se od-raæava malenom poroajnom teæinomdjeteta, koliËinski nedovoljnim i vre-

menski kraÊim dojenjem, a Ëini se i sma-njenom koliËinom bjelanËevina u mlije-ku. Samo iznimno pothranjenost majkedovodi do smrti ploda u maternici, ali jeËesto vezana s prijevremenim porodom.Preuhranjenost majke nema pozitivnogefekta ni na plod u trudnoÊi niti na kasni-je dojenje, pa je treba izbjegavati. Mi-πljenje da buduÊa majka “treba jesti zadvoje” sasvim je netoËno i treba ga suz-bijati.

Terapija æeljezom

NovoroenËe se hrani mlijekom.Najprikladnija je prehrana mlijeko zdra-ve dojilje. Æeljeza nema dovoljno ni uæeninom niti u kravljem mlijeku (0,5-1,5mg/l). Ipak, anemija zbog manjka æelje-za rjea je i u dojenËadi hranjene majËi-nim mlijekom javlja se kasnije jer je ap-sorpcija æeljeza viπestruko bolja (49%nasuprot 10% iz kravljeg mlijeka). Sto-ga se industrijskim pripravcima kravljegmlijeka obvezno dodaje æeljezo.

Tzv. fizioloπka anemija dojenËadinormalna je pojava koja se oËituje u do-jenËadi u prvim mjesecima æivota. Naj-jaËe je izraæena u 2. ili 3. mjesecu. Na-staje iz nekoliko razloga. Prvo, krv dje-

Anemije novoroenËadi

Æeljezo - neophodno za rast i razvoj djeteta»esto mladi roditelji pitaju da li njihova tek roena beba moæe biti slabokrvna.

Odgovor je potvrdan. Zabrinuta majka pokazuje svoju urednu krvnu sliku iz trudnoÊe,uporno ponavljajuÊi da je viπe mjeseci redovito uzimala neki od preparata æeljeza.

Kako se onda desilo da je novoroenËe blijedo i da je uËinjena krvna slika potvrdilaslabokrvnost ili anemiju? Na to pitanje odgovor je viπestruk.


Vrijeme adolescencije, koje je ka-rakterizirano brzim rastom irazvojem, menstruacija, zatim

trudnoÊa i dojenje mogu dovesti do po-jave rizika od manjka nutrijenata, kaoπto su æeljezo, folna kiselina i kalcij.Ispitivanja prehrambenog statusa uka-zala su na kroniËni nedostatak navede-nih nutrijenata, ne samo u ranim godi-nama, nego tijekom cijelog æivota. Pre-hrana s nedostatnim unosom energije,razne neadekvatne dijete za mrπavlje-nje, poremeÊaji u prehrani i poveÊanibroj vegeterijanaca Ëine æenu joπ ranji-vijom na prehrambene nedostatke.

Uloga æeljeza

U vrijeme burnog rasta i razvoja kaoi u trudnoÊi, æene imaju poveÊane po-trebe za æeljezom te postoji rizik od ane-mije. Za æene je vaæno da u prehrani neunose samo hranu bogatu æeljezom, veÊda konzumiraju zadovoljavajuÊu koli-Ëinu hrane te hranu iz koje se æeljezomoæe dobro apsorbirati. Hem-æeljezo izhemoglobina prisutno je u mesu i me-snim proizvodima i ono se dobro apsor-bira.

Izvori ne-hem-æeljeza ukljuËuju po-vrÊe, mahunarke i πiroki asortiman pa-huljica (zobene, raæene, jeËmene, pπe-niËne i sl.). Za poboljπanje apsorpcijene-hem-æeljeza vaæan je unos namirni-ca bogatih vitaminom C (sezonsko vo-Êe i povrÊe).

TrudnoÊa i folna kiselina

Potrebno je da æene u generativnojdobi koje planiraju trudnoÊu svaki danunose dodatne koliËine folne kiselineda bi smanjile rizik od poremeÊaja spi-ne bifide i drugih poremeÊaja neuralnetube. Potrebe za folatima rastu za vrije-me trudnoÊe te se preporuËa dnevniunos od 400 µg folata iz hrane bogatefolatima (zeleno lisnato povrÊe, broko-

li, prokulice, voÊe - naroËito naranËa isok od naranËe, iznutrice), uz nadopu-nu folata iz suplemenata.

Kalcij i koπtani sustav

Kalcij je vaæan faktor u rastu i mi-neralizaciji kostiju u doba rasta i razvo-ja. Danaπnjim nepravilnim naËinomprehrane (brza hrana, razne dijete i sl.)velik dio djece i adolescenata unosi ne-dostatne koliËine kalcija baπ kada im jenajpotrebniji jer u to vrijeme najizraæe-nije utjeËe na zdravlje kostiju, uz nedo-statnu fiziËku aktivnost. Glavni su iz-vori kalcija mlijeko i mlijeËni proizvo-di te zeleno povrÊe.

Za dobru fiziËku kondiciju i zdrav-lje, uz folnu kiselinu, vitamine B12,B6, D i D, potrebno je za izgradnjukostiju osigurati prehranu s optimalnimunosom kalcija za vrijeme premen-strualnog i postmenstrualnog razdob-lja.

Smanjenje produkcije estrogena umenopauzi povezano je s osteoporo-zom kod æena u petoj dekadi æivotnedobi. U tom razdoblju æene gube pro-sjeËno oko 3% koπtane mase na godi-nu. OËekuje se da Êe æene æivjeti 80godina i viπe i da Êe vrijeme postmeno-pauze trajati 1/3 njihova æivota. Meu-tim, vaæno je istaÊi da je tijekom æivotapotrebno jesti raznoliku hranu, uz sva-kodnevnu fiziËku aktivnost.

Doc. dr. sc.Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

teta nakon roenja bogatija je kisikomnego u trudnoÊi. Zato se smanjuje izluËi-vanje hormona eritropoetina, odgovor-nog za dozrijevanje eritrocita, pa je todozrijevanje usporeno. Drugo, eritrocitikoji su nastali u plodu æive kraÊe, 60-70dana (normalno oko 120 dana). TreÊe, uprvim mjesecima æivota volumen krvibrzo se poveÊava jer dojenËe brzo raste,prosjeËno 750 grama mjeseËno, ali pri-rast mase eritrocita zaostaje za prirastomvolumena plazme, tj. krv se razrjeuje.U prijevremeno roene djece broj crve-nih krvnih stanica i koliËina krvnog pig-menta hemoglobina smanjuju se jaËe ibræe nego u djece roene na terminu,obiËno veÊ u 3. do 6. tjednu æivota. Fizio-loπka anemija pojaËava se pri nedostat-ku vitamina E i folne kiseline. U donoπe-ne djece koja se hrane majËinim mlije-kom posebna terapija nije potrebna. Pri-mjena preparata æeljeza dolazi u obzirako pretpostavljamo da djetetova skladi-πta æeljeza nisu popunjena u dovoljnojmjeri, primjerice zbog poroajnih krva-renja ili zbog izrazite majËine anemije utrudnoÊi. Prijevremeno roenoj djeci tre-ba zapoËeti davati æeljezo od 2. mjesecaæivota, bez obzira na kvalitetu prehrane.Terapiju æeljezom treba provoditi od 2.mjeseca i u sve djece niske poroajneteæine, blizanaca te dojenËadi koja jepretrpjela perinatalni gubitak krvi. Ne-povoljne socijalno-ekonomske prilike ioskudna prehrana mogu zahtijevati pri-mjenu preparata æeljeza i u donoπene dje-ce, od 3. ili 5. mjeseca æivota dalje.

BuduÊi da su uredne vrijednosti cr-vene krvne slike preduvjet normalnograsta i razvoja novoroenËeta, svaku po-javu znaËajne anemije u toj dobi trebaozbiljno shvatiti, dijagnostiËki obraditi iadekvatno lijeËiti.

Dr. sc. Jelena RoganoviÊ, dr. med.

Uloga folne kiseline u zdravlju æena

Pravilna prehranaËuva zdravlje æene

Pravilna prehrana i zdrav naËin æivljenja pridonose zdravljuæene. OptereÊenja i stresovi kojima je izloæena danaπnja æena,a to su radne obveze, odgoj djece i briga o kuÊanstvu, utjeËu

na njeno fiziËko i psihiËko zdravlje.


Spolni odgoj zapoËinje u obitelji,jer dijete usvaja roditeljske stavo-ve o spolnosti. Roditelji bi mogli

pridonijeti sretnijem razvitku svoje dje-ce kada bi viπe naglaπavali vaænost uza-jamnog poπtivanja i odgovornosti u spol-nim odnosima, nego osuivali i negiralinjihovu spolnost. Dijete koje unutar svo-je obitelji ne nalazi razumijevanje, pre-puπteno je samo sebi, πto nije dobro ni zanjega, a ni za njegovu obitelj kojoj Êe seobratiti kada se moguÊi problem ostvari.

Roditelji su najvaæniji objekt identi-fikacije djeteta u porodici i glavni izvoriskustava na kojima ono gradi svoje æi-votne stavove. Zato su roditelji ne samoprvi, veÊ i najznaËajniji odgajatelji dje-teta. O strukturi njihovih liËnosti, o nji-hovu ponaπanju, o njihovu meusobnomodnosu i emocionalnom stavu prema dje-tetu mnogo ovisi kako Êe se razvijatimlada liËnost.

Ponaπanje koje djeca nauËe u djetinj-stvu osnova je njihova ponaπanja kao od-raslih osoba.

Svojim ponaπanjem u svakodnev-nom æivotu roditelji sluæe kao UZOR.

”DJECA NIKAD NISU BILA DO-BRA U SLU©ANJU ODRASLIH, ALINIKAD NISU PROPUSTILA DA IHIMITIRAJU!”

vit Êe se u zdravu liËnost samo u zdravojobitelji, gdje vlada njeænost, paæljivost,poπtovanje i ljubav. Samo u takvoj obi-telji moguÊe je razviti osobnu i spolnuzrelost.

Spolnost je sastavni dio svakog ljud-skog biÊa i izraæava se na mnogo naËinai kroz sve oblike zdravlja. Ona utjeËe namisli, osjeÊaje i samopoπtovanje, ona naspokreÊe, motivira i oplemenjuje. Samo-poπtovanje i seksualnost usko su pove-zani i utjeËu jedno na drugo.

Spolni odgoj u πkoli

Neosporna je Ëinjenica da je zdrav-stveni odgoj posveÊen razvoju humanihodnosa meu spolovima, proveden tije-kom osmogodiπnjeg i srednjoπkolskogobrazovanja, jedan od najbitnijih uvjetaza uspjeπno planiranje obitelji i temeljnipreduvjet oËuvanja reproduktivnog zd-ravlja u zrelijoj dobi.

U tijeku redovnog osnovnoπkolskogobrazovanja, prema programima, obra-uje se tematika o spolnosti, spolnim or-ganima i spolno prenosivim bolestima uokviru predmeta priroda, biologija, aeventualno i sata razrednika. U srednjimπkolama samo se u programima za gim-nazije i Ëetverogodiπnje strukovne πkoleu satnici biologije obrauju teme iz re-produktivnog zdravlja. Tematika o hu-manim odnosima meu spolovima i obi-telji obrauje se u okviru predmeta etikai vjeronauk.

Kako razgovarati o spolnosti

Razgovarati o spolnosti nije nimalolako i jednostavno. O spolnosti se danasmnogo piπe i govori, ali Ëinjenice o spol-nosti koje iznose mediji (televizija, ti-sak) nisu uvijek do kraja istinite i cjelo-vite.

Komunicirati o spolnim sadræajimakonkretno, znaËi priznavati i prihvaÊatiindividualnost i specifiËnost spolnog po-naπanja svakog pojedinca, dopuπtati iz-nimke i izbjegavati one upute koje poru-ku Ëine primjenjivom na sve i svakoga.

Nepotpune, nedoreËene, apstraktneporuke ne samo da su neprimjenjive, ne-go i zbunjuju.

Spolni odgoj dio je opÊeg odgoja itrebalo bi ga provoditi tako da potiËeosjeÊaje sigurnosti povjerenja i poπtova-nja.

Komunikacija u sklopu spolnog od-goja mora biti:

- konkretna, a ne generalizirana,- cjelovita, a ne manjkava,- objektivna, a ne iskrivljena subjek-

tivnim predrasudama.

Uloga πkolskog lijeËnika

U sluæbama za πkolsku medicinu ob-vezan je zdravstvenoodgojni rad o psi-hiËkim i somatskim promjenama u pu-bertetu, fiziologiji i higijeni menstruaci-je, spolnosti, kontracepciji, te spolnoprenosivim bolestima (SPB) i AIDS-u uosnovnim πkolama, a u srednjoj πkoli ohumanim odnosima meu spolovima,planiranju obitelji, odgovornom spol-nom ponaπanju, SPB, samozaπtiti i in-formiranju o ranoj detekciji nekih ma-lignoma, npr. dojke, vrata maternice.

Programi spolnog odgoja koji se pro-vode u πkoli te jednostavne i toËne oba-vijesti iz tog podruËja pridonose odgo-vornijem ponaπanju mladih, ne potiËuÊiih na spolnu aktivnost.

Uloga πkolskog lijeËnika u zaπtiti re-produktivnog zdravlja podrazumijevasustavnu provedbu zdravstvenoodgojnihi edukativnih programa za πkolsku djecui mladeæ, radi poveÊanja i usvajanja zna-nja, promjene stavova i promjene riziË-nog ponaπanja mladih. Treba ih provodi-ti kontinuirano i timski, u suradnji zd-ravstvenih djelatnika, obitelji i πkole.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.Ako su roditelji u dovoljnoj mjerikulturni, dostojanstveni, dosljedni u po-naπanju, marljivi, disciplinirani, suosje-Êajni, iskreni i srdaËni, tada Êe sve tepozitivne osobine slijediti i djeca.

Poznato je da na oblikovanje i pri-hvaÊanje vlastite spolnosti utjeËu dru-πtvo, roditelji i mediji. Mladi Ëovjek raz-

Zaπtita reproduktivnog zdravlja

TEMELJI SPOLNOSTI POTI»U IZ OBITELJIZaπtita reproduktivnog zdravlja obuhvaÊa odgovorno spolno ponaπanje, raanje zdravog i

æeljenog potomstva te kvalitetan spolni æivot, bez prisile i nasilja. Istraæivanja u svijetu pokazujuda spolno prenosive bolesti, neæeljene trudnoÊe, pobaËaji i seksualno zlostavljanje postaju

znaËajan javno-zdravstveni problem te je rad na njihovoj prevenciji temeljni preduvjet oËuvanjareproduktivnog zdravlja u zrelijoj dobi.


Kada mi kao prolaznici i proma-traËi doæivljavamo takav inten-zivan strah, emocionalni πok,

uzbuenje i paniku, kako je tek njegovuocu ili majci kojima se samo trenutakprije otrgnulo iz ruke i iznenadno poku-πalo pretrËati ulicu ili uhvatiti loptu kojamu je izmakla na kolnik! Ta situacija,postupak djeteta, naglo koËenje auta,πkripa kotaËa, snaæno iznenaenje, ne-nadan strah, psihiËki πok, panika... mogui najsmirenije, najhladnokrvnije i najpi-tomije oËeve i majke pretvoriti u razbje-πnjela i pomahnitala biÊa, Ëije reakcijeprelaze svaku ljudsku i razumnu mjeru.Oni se toliko rasrde, uplaπe, izbezume...da viπe ne mogu kontrolirati vlastiteemocije, postupke i reagiranja, tako dase ponekad ponaπaju posve nelogiËno,neroditeljski, neljudski, bezduπno, poputrazjarenih divljih zvijeri.

Mimo oËekivanja

»ovjek koji taj dogaaj promatra sastrahom oËekivao bi u tom trenutku iz-ljev “lude” njeænosti, ljubavi, zadovolj-stva, snaænih pozitivnih emocija zbogneizmjerne radosti πto mu je dijete spa-πeno od sigurne smrti, koju je prije samonekoliko sekundi “gledao” svojim oËi-ma taj razbjeπnjeli i razjareni roditelj.Posve bi logiËno bilo oËekivati da Êe onprigrliti i izljubiti svojega sinËiÊa ilikÊerkicu, da Êe se zajedno rasplakati odsilne radosti i sreÊe, da Êe reÊi: “K vragusav taj strah, πok, nemili dogaaj, nepaæ-nja... vaæno je da je moje dijete ostalonepovrijeeno, æivo, zdravo... Drugi putÊemo viπe paziti da se neπto sliËno neponovi.” Normalno je oËekivati da se tajotac ili majka toplo zahvale vozaËu i pro-laznicima koji su priskoËili u pomoÊ ispasili dijete. No, od toga najËeπÊe niπta

ne bude i postupak je gotovo uvijek su-protan naπim oËekivanjima jer, nakonsretno izbjegnute smrtne opasnosti, pro-æivljenog straha i πoka, redovito slijedeÊuπke, batine, prijekori, ucjene, zastraπi-vanja, propovijedi i razna druga nepeda-goπka pa i neljudska reagiranja i postup-ci, a ponekad i psihiËka i fiziËka zlostav-ljanja, πto kod djeteta izaziva plaË, novi,joπ jaËi strah, πok, paniku i druge neu-godne osjeÊaje. U toj situaciji roditeljnema snage, volje ni moÊi da se sredi,razmisli, opusti, da odabere najboljeoblike reagiranja, veÊ u afektu, doæivlje-nom πoku, naletu bijesa i drugih negativ-nih emocija, postupa grubijanski, iska-ljuje svoje nezadovoljstvo na djetetu. Ti-me on postiæe samoobranu, nervno praæ-njenje, rastjeruje svoj strah, tjeskobu, zlemisli, “umiruje” savjest, “umanjuje” vla-stitu odgovornost... To mu donosi olak-πanje, smanjuje psihiËku napetost, ubla-æuje grizoduπje... Te njegove batine, Êu-πke i propovijedi nisu znak osvete, od-mazde, æelje za kaænjavanjem... Onepredstavljaju upozorenje i govore djete-tu: “Ja te volim, ali ti nemaπ pravo da tozlorabiπ, da se izlaæeπ smrtnoj opasnosti,da moje æivce i strpljenje stavljaπ na ku-πnju, da mi zadajeπ toliki strah i brige,nanosiπ mi bol, dovodiπ me do πoka ipsihiËkog stresa.” Sve to ide ukorak s

ljubavlju, brigom i odgovornoπÊu kojuroditelji osjeÊaju spram svojeg djeteta.To su Êuπke i batine “ljubavi” prestraπe-na roditelja. Time on pokuπava iskazatisvu svoju skrb, njeænost, ljubav i radost -koju smo oËekivali od njega - ali on toËini na grub i bolan naËin. I batina, ipoljubac (mada opreËne aktivnosti)fiziËki su kontakt s djetetom. Prvi je vrlogrub, bolan, nepedagoπki, nepopularan inepoæeljan, a drugi drag, njeæan, poæe-ljan... Ipak, i jedan i drugi neposredne sumanifestacije roditeljske skrbi, ljubavi izanimanja za vlastito dijete. Bez obzirana to πto je ta Êuπka izraz ljubavi i brige,πto roditelju donosi olakπanje, prazninjegovu æivËanu napetost, a dijete upo-zorava na opasnost, ipak, ona odgojnonije ispravna niti pedagoπki opravdanapa je treba izbjegavati kad god je to mo-guÊe, jer djetetu nanosi novu bol, inten-zivniji strah i snaæniji πok, koji traje znat-no duæe i vrlo Ëesto ostavlja negativneposljedice na njegov psihiËki razvitak ioblikovanje mlade osobe.

Opravdanost kaænjavanja

Svaka kazna mora imati mjeru, bitiprimjerena djetetu, pravilno odabrana,ispravno primijenjena, odgojno vrijed-na, pedagoπki opravdana, u pravo vrije-me i na pravom mjestu provedena, za-sluæena, shvaÊena i prihvaÊena od djete-ta, a to ovdje nije sluËaj pa ju valja izbje-gavati. Zar pretrpljeni strah nije dostatnakazna za nepaænju roditelja i nestaπlukneopreznog djeteta? Je li i roditelj zaslu-æio dodatni prijekor i kaznu zbog togaπto nije dobro Ëuvao dijete? Istina, ontakvu Êuπku i grdnje ne dræi kaznom, netuËe dijete radi kaænjavanja. ObiËno nisam ne zna zaπto je to uËinio, ali gotovou pravilu uvijek se tako ponaπa. NajËe-

Koliko puta nam se sledila krv u æilama pri pogledu na dijete koje sjedi na prozoru nekeviπekatnice ili na ivici bazena; koje se vere po visoku drveÊu, strmim stijenama; koje se bezbriænoigra oπtrim predmetima ili drugim ubojitim sredstvima; koje je pretrËavajuÊi ulicu - zahvaljujuÊi

prisebnosti i pravovremenom reagiranju vozaËa ili drugih ljudi - za “dlaku” izbjeglo sigurnu smrt!I sama pomisao da je moglo zavrπiti pod kotaËima automobila proæima nas iznenadnim πokom,

naglim i snaænim strahom, “zaledi” nam krv u æilama...

Roditelji i djeca

∆U©KA LJUBAVI”Tko izgubi strpljenje,gubi prisutnost duha.”

Bacon

▲


Duboko mi je u sjeÊanju sluËajjedne djevojËice, uËenice petograzreda osnovne πkole, koju je

izbezumljeni otac naprosto dovukao unaπ ured i energiËno zahtijevao da jusmjestimo u popravni dom samo zato πtomu je, po dolasku iz πkole, rekla: “Tata,ja sam zaljubljena!” Zaprepaπten takvimnjegovim postupkom, rekao sam mu:“Vi ste, doista, jako sretan otac kad uæi-vate tako veliko povjerenje kÊeri, koja jesvoju sreÊu i radost æeljela podijeliti svama.” Nije ni saËekao da mu kaæem svedo kraja - odvratio mi je: “Gori ste vi odnje.” Zgrabio ju je za ruku pa, uz viku,prijetnju, ucjenu i pokoju Êuπku, odveo upolicijsku postaju. Kako ni tamo nije nai-πao na “razumijevanje”, preuzeo je“stvar u svoje ruke” i “problem” poËeorjeπavati batinama, zabranom izlazaka idruæenja s prijateljima, zatvaranjem ukuÊu, moralnim prodikama, psihiËkim ifiziËkim maltretiranjem. Rezultat tog“tretmana” bio je izrazit πkolski neus-pjeh, bijeg iz πkole i od kuÊe, skitnja, uz

To je oËit primjer kako roditelj moæeizgubiti povjerenje djeteta i odgovor jena pitanje zaπto neka djeca svoje “maletajne” povjeravaju drugim ljudima i za-πto se za savjet obraÊaju nepoznatim istranim osobama, redakcijama raznihtjednika i listova, a ne vlastitim roditelji-ma. Zar bez meusobnog razumijevanja,povjerenja, ljubavi, otvorenog i iskrenogdijaloga roditelji od svoje djece moguoËekivati neπto drugo? Posve je logiËnoda se dijete koje je za svoju iskrenost ipovjerenje od oca ili majke bilo “nagra-eno” grdnjom, prijetnjom, zastraπiva-njem, ucjenom i omalovaæavanjem - vi-πe ne povjerava takvom roditelju, niti muse obraÊa za savjet i pomoÊ u rjeπavanjurazvojnih i mladenaËkih problema kojiprate svako odrastanje, socijalizaciju,oblikovanje vlastite osobnosti i dozrije-vanje. Ne odgaja se silom, veÊ povjere-njem, razumijevanjem i ljubavlju. Dijetevalja pozorno sluπati, vjerovati mu, pro-naÊi dovoljno vremena za otvorene i is-krene razgovore s njime. Treba biti flek-sibilan, tolerantan i uvijek spreman nakompromis. "Dobro ponaπanje sastoji seod malih ustupaka” - govorio je Emer-son. Grijeπe roditelji koji dræe da dijetemora samo sluπati i koji od njega mnogooËekuju, a malo mu daju. Lijepo Vastokaæe: “Ne gledajte na dijete kao na nekidragulj, veÊ se trudite da ono to posta-ne.”

Mr. sc. Ivica StaniÊ

πÊe nije ni svjestan zbog Ëega je i kako touradio. Jednostavno to Ëini spontano, uafektu, bez razmiπljanja, kao da ga neπtona to vuËe, prisiljava...

Kad roditelja proe πok, kad mu spla-sne strah, kad se malo smiri i sredi, zasi-gurno Êe, bez obzira na ljutnju, bijes ibatine, uzeti svoje dijete u naruËje, ma-ziti ga, ljubiti i dugo, dugo se radovatiπto se sve tako sretno zavrπilo. Dobro Êerazmisliti o djeËjem nestaπluku, “smrt-noj” opasnosti kojoj je bilo izloæeno,proæivljenom strahu, psihiËkom πoku i

teπku emocionalne πokove i traume. Ka-da ju je policija pronaπla i dovela u pri-hvatiliπte za djecu i maloljetnike, sva setresla od straha i molila da je zadræimojer Êe ju otac ubiti. Nakon opservacije,smjeπtena je u djeËji dom jer otac za njunije htio ni Ëuti. Kad sam ju - prisjetivπise ranijih zbivanja - upitao odræava li joπvezu s deËkom u kojega se toliko zalju-bila, odgovorila je: “Ne, pa on ne zna dami se svia i da sam ja u njega zaljublje-na.”

Posljedice iskrenosti

Kakva bezazlena djeËja ljubav, koli-ko radosti i sreÊe, iskrenosti i povjerenjajednim je nerazboritim i grubim postup-kom uniπteno i pretvoreno u njihovu su-protnost - nesreÊu, nepovjerenje i mræ-nju! Koliko je poniæenja, srama, boli,oËaja i patnje doæivjela ta jadna i neduæ-na djevojËica zbog probuene ljubavi,iskrenosti i æelje da obraduje roditelje,da s njima podijeli sreÊu i radost! Zarnije bilo pametnije, ljudskije i plemeni-tije iskazati radost, toplo ju zagrliti, po-ljubiti, Ëestitati joj prvu ljubav, ispriËatikako je on doæivio prvu simpatiju i tre-nutke prve aËke zaljubljenosti? Da jetako postupio, danas bi njihov odnos biooaza sreÊe, mira i zadovoljstva, a ovakoje “ukleta kuÊa” - kako reËe majka kojaje oboljela na æivcima. Otac se odao al-koholu, a kÊerka im, od stida, straha, pr-kosa i mrænje, ne piπe niti ih posjeÊuje.

emocionalnom stresu te moguÊim po-sljedicama, svojim neadekvatnim po-stupcima i neprimjerenom reagiranju papoæeljeti da se to nikad viπe ne ponovi.Preuzet Êe dio vlastite odgovornosti, po-uËit Êe dijete kako se treba ponaπati naulici da bi u sliËnoj situaciji izbjeglo opa-snost. Suzdræavat Êe se od reagiranja unaletu bijesa jer, kako reËe M. Paine:“Suzdræljivost u srdæbi uvijek je vrlina, asuzdræljivost u naËelu uvijek je mana.”

Zasigurno Êe proanalizirati svoje po-stupke i propuste koji su doveli dijete u

æivotnu opasnost, zamisliti o nemilojsceni na ulici koje se vjerojatno srami.Bit Êe to dobra πkola, pouka i dragocjenoiskustvo, kako za dijete, tako i za rodite-lja. Oboje Êe to dobro zapamtiti. DijeteÊe znatno bolje paziti kada i kako izlazina ulicu, a roditelji Êe s njime biti oprez-niji, viπe Êe ga pouËavati, biti mu dobaruzor, stalno ga nadzirati, paziti pa takvihnemilih i opasnih prizora viπe neÊe biti.

Mr. sc. Ivica StaniÊ

Obiteljski odnosi

TATA, ZALJUBLJENA SAM!”Postupaj tako da tvoj postupak moæe postati opÊim naËelom ljudskog ponaπanja!”

Kant


Duæina adolescencije zavisi odorganizacije druπtva i kulture,trajanja πkolovanja, zasniva-

nja prvog radnog odnosa. U posljed-njih pedest godina adolescentni periodse produæuje jer je sve duæe vrijeme odpoËetka πkolovanja do ovladavanjaznanjima visoke tehnologije i stjeca-nja nezavisnosti u æivotu.

Podsjetimo da u tom periodu dolazido znaËajnih promjena fiziËkog izgle-da (rast), spolnog zrenja i sticanja spol-nog identiteta, razvoja znaËajnih neu-roendokrinih promjena, formiranja tje-lesnog i osobnog identiteta, druπtvenihi moralnih normi u ponaπanju, osamo-staljivanja i preuzimanja odgovorno-sti. Nije, stoga, Ëudno πto su u mlada-laËkom dobu relativno Ëesta odstupa-nja od normalnog razvoja.

Kada mlada osoba ne moæe doseÊirazvojne ciljeve, razvijaju se specifiË-ni psihopatoloπki poremeÊaji, karakte-ristiËni za period mladalaπtva.

PoremeÊaj identiteta

PoremeÊaj identiteta karakterizira-ju ozbiljne i intenzivne subjektivnesmetnje, koje nastaju kao posljedicanesposobnosti mlade osobe da uskladi

razliËita stanoviπta ega, kao i da ostva-ri povezanost, dosljednost i cjelovitostu razliËitim zadacima æivljenja tijekomrazvoja.

Smetnje se najËeπÊe povezuju sosnovnim zadacima sazrijevanja:opredjeljivanjem za dugoroËne æivot-ne ciljeve i naËin æivljenja, izboromspolnog partnera i zanimanja, oblici-ma prijateljstva, sustavom vrijednostiopÊeg morala. PoremeÊaj identitetanajËeπÊe se javlja u kasnoj adolescen-ciji, kada se mladi poËinju odvajati odvrijednosnih sustava i naËina æivljenjaroditelja i pokuπavaju ostvariti viπe æi-votne slobode i nezavisnosti te postatiliËnosti za sebe.

Psihijatrijski simptomi su: strahiskazan kao emocionalni nemir, razd-raæljivost, strepnja kod razdvajanja,depresivnost iskazana kao nagla pro-mjena raspoloæenja, razmiπljanja o sa-moubojstvu ili pokuπaj samoubojstva,smetnje spavanja, ishrane, uzimanjeprekomjernih koliËina alkohola, pose-zanje za narkoticima itd.

Kriza intimnosti

Prvu slabost identiteta mladi poka-zuju u trenucima kada poËinju ostvari-vati bliske odnose s vrπnjacima, zatimodraslima, i izvan porodiËnog kruga,kao i sentimentalne veze s heterospol-nim partnerom. I u normalnim okolno-stima, zbliæavanje s drugima zahtijevajak i zreo ego jer uvijek postoji opa-snost da nas drugi svladaju, da posta-nemo od njih zavisni, da potpuno izgu-bimo identitet i postanemo zavisni.Stoga mladi s poremeÊajem identitetaizbjegavaju uspostavljanje odnosa sdrugim osobama, ili se prema drugimaodnose krajnje povrπno.

Kriza odluËivanja

Mlade osobe s poremeÊajem iden-titeta imaju velike teπkoÊe u donoπenjuodluka, kako onih svakodnevnih, takoi onih znaËajnih, kao πto su odreenozanimanje u æivotu, izbor spolnog part-nera itd.

PoremeÊaj prilagoavanja(adolescentna kriza)

PoremeÊaj prilagoavanja prolaznije psihiËki poremeÊaj, karakteristiËanza mladalaËki period. Nastanak i raz-voj poremeÊaja prilagoavanja pove-zuje se s nesposobnoπÊu mladih da rje-πavaju konflikte u procesu aktualnogprilagoavanja, a pripadaju prethod-nim stupnjevima razvoja. Strah koji setako javlja nadvladava snage ega, πtovodi odlaganju, usporavanju ili zau-stavljanju razvoja i regresivnom pona-πanju (strah, depresija, poremeÊaji is-hrane i spavanja, psihosomatske reak-cije itd.).

Adolescenti s tim poremeÊajemneoËekivano donose vaæne æivotne od-luke pokazuju laæno nezavisno pona-πanje ili preveliku Ëeænju za kuÊom,roditeljima i vrπnjacima.

PoremeÊaj spolnog identiteta uadolescenciji

Pokazivanje poremeÊaja spolnogidentiteta najËeπÊe je u periodu kasneadolescencije i praÊeno je brojnimsimptomima i oblicima ponaπanja: in-tenzivan strah sve do razvoja panike(homoseksualna panika) bitno je obi-ljeæje poremeÊaja spolnog identiteta. Irano sklapanje braka ima isti cilj jermladi smatraju da Êe ih brak osloboditisumnji, dajuÊi i njima i drugima dovolj-no dolaza o njihovoj spolnoj zrelosti.

PoremeÊaji u adolescenciji

NITKO MI NE TREBAAdolescentna psihijatrija obuhvaÊa znanja o normalnom razvoju mladih izmeu 12. i 26. godine

æivota, osobitosti odstupanja od normalnog razvoja i naËina na koje se takva odstupanja mogutretirati. Mladenaπtvo je specifiËan æivotni period, koji se razlikuje od djetinjstva, s jedne, i ranog

zrelog doba, s druge strane. ObuhvaÊa period od petnaestak godina.

▲


U porodicama u kojima mladi od-rastaju bez istospolnog roditelja ili nje-gove zamjene nedostaje identifikacij-ski uzor, πto bitno utjeËe na formiranjespolnog identiteta. Ni porodica u kojojod rane mladosti ne nedostaje roditeljsuprotnog spola ponekad ne pruæa naj-povoljnije psiholoπke uvjete za razvojspolnog identiteta, bez obzira na to πtopostoji identifikacijski uzor. U nekimobiteljima dolazi do psiholoπkih izmje-na uloga roditelja pa mlada osoba nenalazi prave identifikacijske uzore, πtoima negativne posljedice na formira-nje spolnog identiteta.

Poznate su majke s izrazitom po-trebom za dominacijom i kompetent-noπÊu u braku s nekim, Ëesto intelek-tualno inferiornim supruzima.

UoËavajuÊi da je majka jaËa, mladaosoba muπkog spola poËinje je opona-πati. Trenutak kada osoba shvati da sveæene nisu kao njegova majka, ni svimuπkarci kao njegov otac, znaËajan jeza pravilno usmjeravanje spolnog raz-voja. Meutim, ako se to ne dogodi,lako moæe doÊi do razvoja smetnji uprihvaÊanju vlastite muπkosti.

Postoje obitelji u kojima otac“upravlja” Ëvrstom rukom tiranina isve ukuÊane tretira kao objekte. Majkaje topla, ali sasvim neefikasna, jer kÊe-ri ne pruæa ni sigurnost, ni zaπtitu. Dabi otklonila opasnost koja stalno dola-zi od oca, majka oponaπa oËev agresiv-ni naËin ponaπanja i tako eliminira mu-πke osobe kao objekte s kojima trebaostvarivati intimnost.

U takvom modelu porodiËnih od-nosa, krajnje je neizvjesno kako Êemlada djevojka formirati svoj spolniidentitet. Problemi mlade osobe javitÊe se kada u njoj ojaËa potreba za ja-snom spolnom identifikacijom, prihva-Êanjem spolne uloge i zrelijom komu-nikacijom s osobama istog spola i po-kazivanjem heterospolnog interesa.Problemi takve vrste najËeπÊe se jav-ljaju na poËetku studija, kada mladaosoba napuπta obitelj i poËinje æivjeti ustudentskome domu, kada ode na lje-tovanje bez roditelja itd.

PoremeÊaj spolnog identiteta uadolescenciji prolazan je psihiËki po-

Osnovcii droga

PriËa se da je droga stigla uπkole. Æelim znati πto to znaËi. Pi-tam svoju uËiteljicu. Ona je laga-no zarumenjenih obraza iznenae-no rekla: “Od kuda ti to, Petra?”Susjeda i moja mama priËale su iæelim znati je li to istina. Odmahmi je bilo jasno da sam iznenadilasvoju uËiteljicu. Nije se ljutila, alijoj nije bilo drago. To mislim jer jebila vrlo ozbiljna, stisnutih obrvakao da se ljuti, dok je razmiπljalaπto da mi kaæe. Nisam je htjela za-brinuti ni uzrujati. Ali, Ëula samda su i neka djeca u mlaimrazredima zapoËela vjeæbati puπe-nje.

Mislim da odrasli joπ nisu svla-dali naËin kako da s nama maleni-ma razgovaraju o teπkim pitanji-ma kao πto je droga. Roditelji, su-sjedi i uËiteljica govore o tome kaoo opasnosti po æivot. Ja mislim dato nije najjasnije, barem nama utreÊem razredu. Trebamo se bojatidroge, to sam shvatila, ali nerazumijem zaπto trebamo vjeæbatida se bojimo, umjesto da nauËimoo Ëemu se toËno radi i da to odba-cimo. Mislim da se drogu prikazu-je tajanstveno, zato ne znam kakoda se ponaπam. Moæda mi se niπtaniti neÊe desiti pa je ova zabrinu-tost bez razloga.

Petra ÆivkoviÊ, III.aO© Veæica, Rijeka

remeÊaj jer takva osoba nije zadovolj-na sama sa sobom, znaËi nije zrela!

©to je osjeÊajna zrelost

Kada su Freuda upitali πto je zre-lost, odgovorio je saæeto: zrela osobamora biti kadra sklopiti ljubavni odnoss osobom suprotnog spola i baviti senekim druπtveno korisnim i proizvod-nim radom, te uæivati u jednom i dru-gom (voljeti i raditi).

Premda se neki psihoterapeuti mo-gu pozivati na normu skupine u poku-πaju da pomognu klijentima i pacijen-tima da se osjeÊaju udobnije sami sasobom i ostalima, u veÊini literature omentalnom zdravlju zrelost je zami-πljena kao unutarnje stanje.

Zrela osoba je ona koja suspreæemrænju i moæe voljeti osobu suprotnogspola (s kojom moæe i æeli æivjeti i ra-diti, raati potomstvo i odmarati se isvojoj djeci takoer osigurati doliËanrazvoj).

»ini se da zrelost podrazumijeva ito da je pojedinac kadar prihvatiti svo-je nedostatke bez prevelika osjeÊajakrivnje ili stida, jer je u njemu istodob-no razvijen osjeÊaj vlastita identiteta imoæe se brinuti sam o sebi, bez strahauæivati u neovisnosti zbog realnogosjeÊaja vlastitih sposobnosti, ne izje-da ga sumnja u sebe. Zreo muæ i zrelaæena mogu voljeti i spolno uæivati jed-no u drugome, a da pri tome jedno oddrugoga ne prave likove roditelja.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.


Od iskusnih se ljudi Ëesto Ëuje da jeizbor braËnog druga zapravo nekavrsta lutrije, upravo “igra na sre-

Êu”. Takvog su miπljenja obiËno ljudi kojisu se razoËarali u svom ljubavnom æivotupa traæe opravdanje za svoj neuspjeh, jernemaju dovoljno odvaænosti pogledatiistini u oËi i kod sebe potraæiti pravi razlogsvoje nevolje.

BraËni drug bio je “sudbina” tako du-go dok Ëovjek nije imao moguÊnosti samsebi birati seksualnog partnera, nego sumu ga nametnuli roditelji, obiËaji, vjera irazni druπtveni propisi koji su Ëovjekuoduzimali slobodu liËnosti.

Osobito je za æene izbor partnera vje-kovima bio samo priæeljkivani, a rijetkoostvareni ideal. One nisu imale prava bi-ranja, morale su biti sretne da budu oda-brane.

Izbor - odraz zrelosti

Izbor braËnog partnera, ili uopÊe sek-sualnog partnera, moæe mnogo reÊi o liË-nosti onoga koji bira, osobito o njegovomodnosu prema spolnosti. U izboru partne-ra Ëovjek Ëesto otkriva svoje svjesne i nes-vjesne æivotne ciljeve, pokazujuÊi pritomsvoje iskustvo u poznavanju ljudi i svojuvjeπtinu u proziranju tueg ponaπanja.Moæemo reÊi da je to posljedica emocio-nalne zrelosti i rezultat iskustva i steËe-nog znanja. Neki kaæu da je sretan brakosnovni uvjet za zadovoljstvo, isto kao ipovoljne vanjske okolnosti, kao πto je do-bar stan, sigurno zaposlenje, lijep prihod isliËno.

Meutim, ni najsreenije æivotne pri-like ne mogu nadomjestiti unutarnji nes-klad, hladnoÊu, odbojnost i trajni osjeÊaj-ni nesporazum meu braËnim partnerima.Jer stvarni sadræaj braka proizlazi iz ljudi,iz njihovih osjeÊaja, teænji, interesa. Akose naπlo dvoje ljudi koji su uzajamno ot-krili mnogo toga zajedniËkoga, pa se pri-

bliæavaju njihovi æivotni interesi, vjero-jatno Êe imati i iste æivotne potrebe. Zatoje pravilan izbor braËnog partnera od naj-veÊe vaænosti za uspjeh spolne zajedniceu kojoj Ëovjek moæe i æeli zadovoljiti svo-je najintimnije potrebe.

Da bi izbor bio uspjeπan, Ëovjek prinjemu mora biti potpuno samostalan. Lju-di obiËno tvrde da je ljubav “slijepa”, πtoje samo djelomiËno istina. Emocije sma-njuju sposobnost razumnog prosuivanja,ali samo u svom poËetnom, akutnom sta-diju. Kad ljubav postane staloæenija, mir-nija, a ujedno i dublja, vraÊa se moguÊ-nost sreenijeg promatranja partnera.Osim toga, zreo se Ëovjek ni neÊe upustitiu brak na brzinu, u prvom naletu zaljub-ljenosti, nego Êe to uËiniti kasnije, kadosjeÊajna veza s osobom drugog spola po-stane prisnija.

No, pravilan izbor partnera najËeπÊese sastoji upravo u tome da se zna razluËitidublja osjeÊajna povezanost od Ëasovitezaljubljenosti zbog spolne privlaËnosti.

Seksualni sklad nije dovoljan

Nerazumno je ulaziti u brak s Ëovje-kom prema kome ne osjeÊamo ljubav, ne-go ga samo æelimo kao seksualnog part-nera. No, jednako je nerazumno stvoritispolnu zajednicu s nekim koga volimokao Ëovjeka, poπtujemo ga i vrlo smo muodani, ali ga spolno ne priæeljkujemo.Najvredniji je motiv za izbor braËnog dru-ga ljubav koja obuhvaÊa cjelokupnu oda-branikovu liËnost, zajedno s njegovomspolnoπÊu. Kada postoji samo meusobnispolni interes, bez dublje osjeÊajne veze,brak se zapravo sadræajno nikad ni nestvori, jer se sam spolni odnos ne moæezvati brakom. Spolni nagon sam za sebeubrzo se zasiti, partneri se viπe ne privla-Ëe, pa se takva spolna veza mora prije iliposlije raspasti.

OsjeÊanje zrelosti nekog Ëovjeka po-trebno je da bi mogao rjeπavati osnovnezadatke koje mu nameÊe æivot u ljudskojzajednici.

Zanimljivo je promatrati da li je netkou svom prilaæenju drugim ljudima otvo-ren, slobodan i prirodan, ili bojaæljiv, ne-siguran i izvjeπtaËenog ponaπanja. Prvi

oblik ponaπanja ukazuje na stanovitu si-gurnost u sebe. Drugi otkriva manje iliveÊe nepovjerenje u svoju vlastitu vrijed-nost. Takvo je ponaπanje znak priliËneegocentriËnosti i smanjene sposobnosti zasuradnju s drugima. U braku su takve oso-bine teπka smetnja.

Autoritativna i netolerantna liËnost nepodnosi uza se nikoga tko bi mogao ugro-ziti njezin prestiæ. Ona je psihiËki uska,sposobnost adaptacije joj je malena, a se-biËnost velika. To su onda opÊe karakter-ne osobine koje se javljaju u svakom do-diru s drugim Ëovjekom, pa i u seksual-nom æivotu. A one su upravo dijametral-no suprotne onome πto Ëovjek mora unije-ti u spolnu zajednicu ako æeli da ona po-stoji i da se razvija.

Sretni biraju sretne

Sretni ljudi mogu voljeti i sebe i dru-ge, jer su prevladali djetinjastu samoza-ljubljenost i osjeÊaj svemoÊnosti, pa setrse da postignu ono πto im je stvarno imoguÊe. Oni lakπe podnose frustraciju ipravedan sud, oni se mogu nadmetati bezæelje da povrijede i mogu uspjeti u æivotubez osjeÊaja krivnje i straha. Oni moguuæivati u svom spolnom identitetu.

Sposobnost da sebe povjerimo drugojosobi slika je ranog odnosa majke i djete-ta, kad je osjeÊajna priljubljenost glavnimizvorom ugode.

Zacijelo, sretni su ljudi kada moguuæivati u ljubavnom odnosu s biÊem su-protnog spola, πto se oËituje u meusob-nom povjerenju, poπtovanju, nasladi uspolnom snoπaju, prisnosti i odanosti. Sre-tan muπkarac ili sretna æena odabrat Êesretnog i zrelog braËnog partnera i uæivatiu uzajamnoj ljubavi.

Nesretna osoba obiËno odabere ne-sretnu osobu za braËnog partnera, da upot-puni svoje neuroze, a posljedica je nesre-tan brak.

Upoznaj moju majku

Mladim æenama koje kane stupiti ubrak moæe se preporuËiti da budu oprezneu odabiranju partnera kad uoËe da je onjako zavisan od svoje majke i potpunopod njezinim utjecajem. Ona je njega od-

BraËni odnosi

LJUBAV - IZBOR BRA»NIH PARTNERAOznaËavanje braka kao razvojne faze sadræi pretpostavku da se psiholoπki razvoj nastavlja u æivotu

odraslih ljudi i da on nije, kako se pretpostavljalo tradicionalnim predajama, zavrπen s fiziËkomzreloπÊu. Nema sumnje da je djetinjstvo od velike i primarne vaænosti za razvoj i da ono najveÊimzalogom sudjeluje u odreivanju i oblikovanju ponaπanja i doæivljavanja svijeta ljudske jedinke.

▲


gojila za sebe, sebi na radost, utjehu i po-nos, a ne za neku stranu æenu koja se ne-pozvana pojavila u toj zajednici i preotelajoj sina. To je razlog da se takva majkapretvara u ljubomornu svekrvu. Ona Ëe-sto Ëini sve i sva da bi meu braËne part-nere posijala razdor i tako opet dobila si-na potpuno za sebe. Ako se tu muæ ne znaodluËno opredijeliti za æenu i oduprijetise majËinu utjecaju, nego joj popuπta ikoleba se izmeu æene i majke, u brakunastupaju æestoki sukobi. Æena po svomprirodnom pravu zahtijeva da muæ budenjezin, a ne da se dijeli izmeu nje i nepri-jateljski raspoloæene majke. Ako on nijekadar to prevladati, ona mu to zamjera,gubi za nj seksualni interes, postaje neza-dovoljna i napeta i temelji braka poËinjuse ozbiljno drmati.

Kad mladiÊ bira djevojku, pametno Êenapraviti da ne zaæmiri ako opazi da jenjezina mati izrazito vlastohlepna æena,“komandant” u kuÊi, a kÊi se s njom pot-puno identificirala, oponaπa je u njezinomautoritativnom stavu i pokuπava u brakuzauzeti nadmoÊan poloæaj.

VeÊ znamo da se vlast i ravnopravnostu braku meusobno iskljuËuju. A vlast,odnosno podloænost, isto tako iskljuËujeljubav i povjerenje. Zato se spolna zajed-nica izgraena na osnovi nadmoÊi jednogpartnera nad drugim teπko razvije u skla-dan brak. Ako je u braku jedan partnerrazmaæen, opet imamo pred sobom odnossluge i gospodara, a ne ravnopravnih su-dionika braËnog æivota. U takvoj situacijinema dovoljno uvjeta za uspjeπan brak.

Razmaæeni su ljudi puni sebe i odviπe za-Ëahureni pred drugima da bi se spolnompartneru potpuno otvorili. Osim toga, pre-viπe su nesigurni da bi znali pokazati svusvoju seksualnu energiju. Stoga se kodnjih Ëesto javlja slaba potencija, odnosnodjelomiËna ili potpuna frigidnost.

Kakav u radu takav u braku

Neke podatke o karakteru Ëovjeka mo-æe nam dati i njegov stav prema radu. Pro-duktivna djelatnost nagonska je potrebaËovjeka, duboko usaena u njegovu pri-rodu. Zato je rad povezan s mnogim emo-cijama, pa se u odnosu prema njemu odra-æava i osjeÊajna zrelost Ëovjeka. Stoga nasi u izboru braËnog partnera mora zanimatikakve su profesionalne ambicije liËnostikoja nas privlaËi, kakvi su njezini motiviza rad i πto njima æeli postiÊi. Kad Ëovjeku svoj rad unosi mnogo volje, interesa,energije, i kad je rad od opÊe koristi, mo-æemo se nadati da Êe i u svoj spolni æivotunijeti isto toliko energije. Bezvoljne, pa-sivne, pesimistiËne i ni za πto pravo zain-teresirane liËnosti obiËno u brak unosemrtvilo, nepokretnost. Sretna spolna za-jednica ne nastaje sama od sebe. Nju trebagraditi, kao i svoje zvanje, pa Ëovjek u njumora uloæiti svu svoju stvaralaËku snaguako æeli uspjeti. Osim toga, aktivni i od-vaæni ljudi obiËno imaju viπe tempera-menta nego pasivne liËnosti. Vatrenostkoju pokazuju u svom radu Ëesto prenosei u svoj spolni æivot. Iz Ëovjekova odnosaprema radu moæe se neπto zakljuËiti i ostupnju njegove unutarnje sigurnosti, ko-

ja je takoer znaËajna za uspjeh u braku.Plaπljivi ljudi vrlo rado iskoriπtavaju

svoj nadreeni poloæaj da na ljudima izra-æavaju svoju agresivnost. Ako je netko uradnom odnosu netaktiËan, malo je vjero-jatno da u spolnoj zajednici neÊe biti isto.Ako on ne zna sebi naÊi vrijedan oblikzabave “bez alkoholnog piÊa”, onda je toznak da ne raspolaæe bogatim duπevnimæivotom pa ni svom braËnom drugu neÊebiti kadar mnogo toga pruæiti.

Ne æurite

Kod izbora braËnog partnera treba nassvakako najviπe zanimati psihoseksualnazrelost odabranika, pa onda odnos premadrugom spolu i vlastitoj seksualnoj ulozi ije li spreman na ravnopravan odnos pre-ma svom spolnom partneru.

Ako je “udvaranje” neke osobe nepri-rodno, patetiËno ili koketno, nestrpljivoili agresivno, nije teπko pogoditi da se neradi ni o kakvoj ljubavi. Æene Ëesto nasje-daju muπkarcima koji su nestrpljivi u pri-bliæavanju partnerici i nakon povrπnogpoznanstva æele s njom stupiti u spolniodnos. Svoj zahtjev obiËno opravdavajusvojom, toboæe, natprosjeËnom strastve-noπÊu, temperamentom. U temperamentuse ljudi sigurno meu sobom razlikuju, aliËovjek viπe nije Ëisto nagonsko biÊe kojebi bilo igraËka svojih strasti. Emocional-no zrela liËnost sposobna je vladati svo-jim strastima i u stanju je poπtovati tueæelje i potrebe.


Stoga mnoge zlostavljane æene kojetraæe pomoÊ struËnjaka za duπev-no zdravlje Ëine to s miπlju na tre-

nutaËnu, ali i buduÊu opasnost, i na tokako je izbjeÊi.

Neke zlostavljane æene traæe pomoÊmnogo kasnije, nakon πto je prestala ne-posredna opasnost od nasilja, zbog psi-hiËkih simptoma izazivanih prethodnimzlostavljanjem, od kojih su neki karakte-ristiËni za posttraumatski stresni sind-rom. Zato se terapija zlostavljanih æenamora prilagoditi prirodi njihove traume.

Glavni oblici pomoÊi zlostavljanimæenama ukljuËuju stvaranje osjeÊaja si-gurnosti i otvaranje moguÊnosti izbora.

KU∆NO ZLOSTAVLJANJE KAO TRAUMA

KuÊno zlostavljanje, koje ukljuËujetjelesno nasilje, spolno nasilje i psihiËkozlostavljanje, ponekad sliËi muËenju za-toËenika. PsihiËko zlostavljanje obiËnosadræi prijetnju buduÊim nasiljem, pri-mjerice prijetnju ubojstvom ili ranjava-njem, prijetnju spolnim napadom na dje-

cu ili prijetnju ekonomskom ili financij-skom propaπÊu. U æivotima zlostavlja-nih æena ti su stresni dogaaji tako Ëestida se moæe ustvrditi kako kuÊno zlostav-ljanje nedvojbeno izaziva “traumatskoiskustvo” u skladu s postojeÊim dijagno-stiËkim kriterijima.

UËinci kuÊnog zlostavljanja na æeni-no psihiËko ili fiziËko zdravlje

Zlostavljanju Ëesto pribjegavaju al-koholiËari, ali nikako samo oni. U nekimpodruËjima ili nekim druπtvenim grupa-

Posttraumatski poremeÊaj u zlostavljanih æena

©UTNJA NE POMAÆEDanas se psihiËka trauma tjelesno zlostavljanih æena uzima u obzir kao vaæna komponenta pri

planiranju intervencije, uz ostala pitanja osobne sigurnosti i moguÊnosti odluËivanja.Problemi s kojima se suoËavaju zlostavljane æene nisu ograniËeni samo na traumatske reakcije

uzrokovane prijaπnjim zlostavljanjima. Naime, Ëak i kad su raskinule odnos s nasilnimpartnerom, æene se suoËavaju s moguÊnoπÊu ponovljenog traumatskog nasilja i zlostavljanja.


ma fiziËko nasilje smatra se Ëak normal-nom pojavom. U osnovi je uvjerenje daje æena muæevljevo vlasniπtvo ili da do-minaciju muπkaraca treba dokazivatisvaËim, pa i nasiljem. Iako svako dru-πtvo zabranjuje nasilje, Ëesto se ni prija-telji, ni okolina, ni policija ne æele mije-πati u braËne stvari.

Sadizam muæeva i prividno mazohi-stiËko ponaπanje zlostavljanih æena ima-ju duboke sociokulturne, interpersonal-ne i intrapsihiËke korijene. »esta su obja-πnjenja da muπkarci prema æeni usmje-ravaju onu agresiju koja se u njima javljazbog æivotnih uvjeta, zbog posla, zbogodnosa pretpostavljenih i sl. SliËno vaæiza objaπnjenja da zlostavljane æene pod-nose brutalnost muæa jer bi se bez muæaosjeÊale usamljene u opasnom svijetu,jer se realiziraju samo kroz muæa i brak.Takva objaπnjenja ne sluæe niËemu osimmoæda pokuπaju da se psihijatrizira ne-πto πto je u stvari znaËajna druπtvena po-java.

Silovanje je potpuni spolni Ëin s od-raslom æenom, izveden pomoÊu fiziËkeili moralne prisile.

Silovanja djece u okviru su pedofili-je, a rodoskrvna silovanja pripadaju in-cestu. Silovanje je zloËin. ObiËno je pri-sutno kod frustriranih osoba i alkoholi-Ëara. PoËinitelji silovanja pripadaju oso-bama spremnim i za teæe delikte, sve doubojstva.

DEFINICIJA SILOVANJA

Silovanje se smatra jednim od najtra-umatskijih doæivljaja za ljudsko biÊe uvrijeme mira, a ærtva silovanja pokazujevisoku uËestalost posttraumatskog stre-snog poremeÊaja, koji moæe trajati odnekoliko tjedana do nekoliko godina.

Svjetska zdravstvena organizacijadefinirala je 1975. godine u Tokijskojdeklaraciji: muËenje je namjerno, su-stavno i samovoljno nanoπenje tjelesne imentalne patnje od strane jedne ili viπeosoba, samostalno ili po nareenju treÊeosobe, a u svrhu prikupljanja podataka,priznanja ili bilo kojeg drugog razloga.Spolne aktivnosti obuhvaÊaju ne samotjelesni spolni nasrtaj, veÊ i mentalnozlostavljanje, primjerice prisilno svlaËe-nje, spolno poniæavanje, prijetnje i pro-matranje spolnog zlostavljanja drugihosoba.

Velika je vaænost te Ëinjenice narazini druπtva da su silovane æene nevinei zasluæuju podrπku i suÊut. Kako Êe su-prug, obitelj i uæa okolina reagirati, ovisio stupnju obrazovanja i prethodnoj kva-liteti braka. Joπ se ne moæe odrediti psi-holoπka vaænost takvih razlika izmeusilovanih æena, te da se æene, premdapolitraumatizirane i u teπkom PTSP,rastereÊuju griænje savjesti pomoÊu ra-cionalizacije “nisam jedina koja je silo-vana, druπtvo nas mora prihvatiti jer seto dogodilo tisuÊama æena”.

OsjeÊaj silovane æeneSilovane æene Ëesto razvijaju osjeÊaj

krivnje u odnosu na svoje roditelje i nasvoga supruga, ako su udate, te negirajubilo kakve vlastite æelje, potrebe, stavo-ve ili bjeæe u bolest, promijene svoje po-naπanje, izgube ulogu æene i majke, πtodovodi do brojnih problema i psihiËkihdekompenzacija. Takve æene osjeÊajuniz psiholoπkih manifestacija, kao πto sustrah, tuga, ljutnja, oËaj u velikim raz-mjerima, praÊen stalnim osjeÊajem pri-jetnje.

Somatske reakcije mogu se general-izirati kao tjelesna bol, glavobolje, bolo-vi u æelucu, malaksalost, gubitak apetita,nesanica ili iznenadna sjeÊanja na samËin silovanja nekoliko puta na dan. Mno-ge su æene postale zbunjene i izgubilekoncentraciju kad su bile meu ljudimapa su se povukle u sebe.

Mnogo silovanih æena, naroËito onekoje su tajile svoje traumatsko iskustvo,odselilo se daleko od mjesta dogaaja isredilo svoj æivot. OsjeÊaji stida i odboj-nosti prema vlastitom tijelu i spolnosti tegubitak samopoπtovanja bili su izraæeni.

Kako prepoznati ærtvu silovanjaMnoge æene ne æele otvoreno govo-

riti da su silovane, boje se reakcije uæeobitelji. Vaæan je dio cijeljenja traumeosiguranje psiholoπki sigurne okoline, ukojoj Êe æena moÊi iskazati svoje patnjei bol. Da bi ih pronaπli i pomogli ærtvamasilovanja, najvaænije je traæiti njihovetraumatske reakcije koje Êe neke æenelakπe pokazati, npr. nesanicu, noÊne mo-re, gubitak volje za æivotom, razliËite so-matske poremeÊaje.

OP∆E POSTAVKE PRISTUPAÆENAMA-ÆRTVAMA SILOVANJA

Psihijatri su obiËno prvi profesional-ci kojima se silovane æene obraÊaju zapomoÊ, i to zbog razliËitih psihiËkih po-remeÊaja, najËeπÊe anksiozno-depre-sivnih stanja, pokuπaja samoubojstava iliPTSP-a.

IZOPA»ENOST SPOLNOGPONA©ANJA

Sadizam je osjeÊaj spolnog zlostav-ljanja koji nastaje kada se poniæava, kaæ-njava ili Ëini okrutnost svih vrsta nadnekom osobom ili æivotinjom. Ekstrem-ni je oblik sadizma ubojstvo. Dogaa seda sadist komada leπ, a zabiljeæeni su isluËajevi kanibalizma.

Mazohist erotizira vlastite patnje, po-stiæe spolno zadovoljstvo izlaæuÊi se mu-Ëenju i poniæavanju. Ispunjavanje part-nerovih zahtjeva, u apsolutnoj pokorno-sti, mazohistu je izvor spolnog uæitka.

Sado-mazohistiËki nagon poveÊanaje potreba za vlastitom i tuom patnjom.RijeË je o povezanosti erotskog nagonauz agresiju, odnosno uz nagon smrti.Partneri Ëesto izmjenjuju uloge te “ær-tva” postaje “krvnikom”.

Reakcije na silovanjeSkoro sve silovane æene pokazivale

su izrazite somatske reakcije i velikstrah: strah od zatvorenih i otvorenihprostora, strah od samoÊe ili nazoËnostidrugih ljudi, od iznenadnih zvukova inepoznatih ljudi. Jedna æena je rekla:“Cijelo se vrijeme bojim da mogu doÊipo mene, da znaju gdje æivim i da Êe doÊii odvesti me.”

▲


PRIMJER:M. A. ima 25 godina, trgovkinja je

po zanimanju. Silovana je u ranom dje-tinjstvu, kad je imala 8 godina. To jetajila do svoje 24. godine, nije priËala nis kim od bliskih osoba, Ëak ni s majkom.Meutim, kad je upoznala prvog mladi-Êa, sve se probudilo u njoj, psihiËko sta-nje naglo se pogorπavalo. U nekoliko jenavrata imala napadaje guπenja, boloveu prsima, lupanje srca i poviπen krvnitlak. Nije se mogla opustiti, osjeÊaji suse naglo mijenjali od ravnoduπnosti, de-presije do prekomjerna uzbuenja. Osje-Êala je da to viπe ne moæe podnijeti. Kadbi uspjela zaspati, probudile bi je noÊnemore i intenzivni strah. Primljena je upsihijatrijsku bolnicu nakon pokuπaja sa-moubojstva sredstvima za spavanje. Na-kon pregleda psihijatra, tijekom psihote-rapijskog lijeËenja bila je viπeraspoloæena govoriti o svojoj sudbini.

Terapijski pristup sastoji se od slje-deÊih Ëimbenika:

1. postupna prorada traume (vaæno jestvoriti pozitivnu transfernu situaciju iznati Ëekati),

2. integracija traumatskih osjeÊaja,3. normalizacija i rekonstrukcija liË-

nosti (vaæno je podijeliti iskustva kakobi se sloæila i razbistrila slika traume),

4. razmjena osjeÊaja,5. buduÊnost (podrπka, usmjerava-

nje).

Zdravstvene i psiholoπke posljedicespolnog nasilja nad æenama

Kao rezultat tjelesnog i psihiËkogzlostavljanja, kod æena dolazi do ozbilj-nih poteπkoÊa, kao πto su porast brojatjelesnih bolesti, ali i psihiËkih poteπko-Êa koje vrlo Ëesto ni same æene ne pre-poznaju ili njihovu vaænost podcjenjuju.Mnoge zlostavljane æene prije ili kasnijetrebaju lijeËniËku pomoÊ zbog specifiË-nih ozljeda ili zbog toga πto psihiËke po-sljedice nasilja nije moguÊe samostalnoprebroditi.

Istraæivanja pokazuju da æene-ærtvenasilja ostaju dva puta dulje na bolova-nju te da obolijevaju tri puta ËeπÊe odæena koje nisu imale takvo iskustvo, aemocionalne posljedice mogu bitirazornije nego tjelesne.

Seksualno uznemiravanjeÆena moæe biti seksualno uznemira-

vana u nizu situacija, a seksualno uzne-miravanje uvijek ugroæava njezino do-

stojanstvo. ObuhvaÊa sljedeÊe neæeljeneoblike ponaπanja:

1. fiziËke - nepoæeljni fiziËki kontak-ti, kao πto su nepotrebna dodirivanja, gla-enja, πtipanja, pripijanja uz tijelo;

2. verbalne - predlaganje ili inzistira-nje na seksualnom odnosu, moguÊe su iprijetnje, telefonski pozivi i sl.;

3. neverbalno ponaπanje - posmjehi-vanje, zviædanje, ostavljanje na dostup-nom mjestu pornografskih i seksualnosugestivnih slika.

SILOVANJE

Broj prijavljenih silovanja bio bi pu-no veÊi kad ne bi bilo brojnih predrasudaprema silovanim æenama.

Silovanje spada u red zloËina koji sunajmanje prijavljivani, a istodobno su vr-lo Ëesti. Æene se joπ uvijek u svim zem-ljama svijeta bore da im se vjeruje, da senjih ne okrivljuje za silovanje. Joπ uvi-jek se na silovane æene gleda kroz priz-mu brojnih predrasuda, kao da su na nekinaËin to same traæile. Sve to utjeËe nabroj prijava silovanja. Nasilje nad osob-nim granicama silovane æene toliko jejako da se osjeÊaj bespomoÊnosti i sra-ma javlja kao prepreka koja onemoguÊa-va æenu da traæi pomoÊ. A upravo strah isram od silovanja pomaæu u odræavanjumitova vezanih uz silovanje.

Æena koja doe u dodir sa struËnja-kom neposredno nakon zlostavljanja, Ëe-sto uz tjelesne povrede oËituje i znakovepsiholoπke krize i nakon niza godina zlo-stavljanja, a krizu moæe pokrenuti nekanasilna epizoda koja nije izrazito ugro-æavajuÊa. Æena se godinama moæe nositis nasiljem u braku, ali konaËno dolazi dotoËke u kojoj viπe nema dovoljno unu-tarnje snage da ga trpi.

U terapijskom postupku od najveÊeje vaænosti podrπka terapeuta. To znaËida on mora dobro opaæati i sluπati te sejasno izraæavati, a aktivno sluπanjeukljuËuje postavljanje pitanja te verbal-no i neverbalno davanje podrπke.

ULOGA POLICIJE

Prijava silovanja: Ëesto je “praviloπava”, πto znaËi da je æena spremna pod-nijeti kaznenu prijavu tek nakon nekoli-ko kirurπkih intervencija kojima se mo-rala podvrgnuti zbog nanesenih ozljeda.

Naæalost, joπ smo uvijek suoËeni snedostatkom informacija o tome kako bipolicija trebala obnaπati tako vaænufunkciju koja se sastoji od identifikacijepoËinitelja kaznenih djela, prijavljivanjakaznenih djela, provoenja predistraæ-nih i pojedinih istraænih radnji do uhiÊe-nja.

Zbog zaπtite zlostavljene æene, tre-balo bi uËiniti mnoge izmjene u naËinupostupanja i razmiπljanja upornom i sve-stranom edukacijom u vrtiÊima, πkola-ma, a posebno meu struËnjacima, kaoπto su socijalni radnici, pravnici, lijeËni-ci i zdravstveno osoblje, psiholozi, kri-minolozi , defektolozi.

Sudska praksa u pogledu visine i vr-ste osuda za ta kaznena djela trebala biodraæavati ozbiljnost koju nasilje nad æe-nama ima u suvremenom druπtvu: poo-πtravanjem kazni, ustanovljavanjem po-sebnih sudskih odjela i odjela dræavnihodvjetniπtava koji Êe se baviti iskljuËivotakvim predmetima.

TERAPIJA

Istraæivanja pokazuju da æene oËeku-ju da lijeËnik potakne pitanje nasilja, daim posveti neko vrijeme i sasluπa ih, daim da savjet te da ih uputi gdje bi mogledobiti odgovarajuÊu pomoÊ. Zatim jeneophodna individualna i grupna psiho-terapija, u kojoj Êe æena i javno, bez ika-kva stida i srama, govoriti o tome πto jojse dogodilo.


PSIHI»KE POSLJEDICEZLOSTAVLJANJA

Znakovi su sljedeÊi: napetost, nemir,osjeÊaj slabosti, osjeÊaj straha (za sebe,svoj æivot, æivot dragih osoba), osjeÊajsrama i krivnje, gubitak samopouzdanja,neurotske reakcije (depresivnost, ank-sioznost, napadaji panike), poremeÊajispavanja (nesanica, noÊne more), zlou-poraba alkohola i droga, problemi s kon-centracijom, agresivno ponaπanje premasebi i drugima, pokuπaj suicida, seksual-ne poteπkoÊe. Ako se radi o trudnici, Ëe-πÊi je prerani porod ili raanje djeteta sniskom poroajnom teæinom.


U radu na odraslom pacijentu stomatolog oËekujerazumijevanje i manju ili veÊu suradnju pacijenta,dok u radu na djeci ne samo da to izostaje, veÊ je

stomatolog prinuen da neprestano osvaja raspoloæenje ipovjerenje djeteta, da psiholoπki utjeËe na svog malog paci-jenta, kako bi mu on svojim dræanjem omoguÊio izvrπenjeplaniranog rada.

Dobro poznavanje psiho-fiziËkih karakteristika djeceprema dobi neobiËno je vaæno u planiranju i provoenjupreventivnih i terapijskih zahvata.

Specijalizacija za rad s djecom

U treÊoj godini æivota zavrπava se rano djetinjstvo idolazi predπkolsko doba. Tada dijete poËinje oponaπati radodraslih, javljaju se elementi moralnog rasuivanja te broj-na podruËja uËenja, a najizraæenije je ono koje mu omogu-Êava socijalizaciju. To je period æivota kad dijete ovladavaraznim aktivnostima, usvaja velik broj razliËitih informaci-ja, razvija svoj govor do stupnja koji ga pribliæava govoruodraslih, poËinje logiËki misliti, raz-vija svoje osjeÊaje i osobnost njiho-va izraæaja, ali i njihovu kontrolu.ImajuÊi na umu te karakteristikedjeËjeg razvoja i probleme na kojenailaze brojni stomatolozi u radu sdjecom, doπlo se do zakljuËka da jepotrebno unutar stomatoloπke dje-latnosti izdvojiti one stomatologekoji æele raditi s djecom i koji Êe,pored opÊeg stomatoloπkog obrazo-vanja, tijekom trogodiπnje specijal-izacije steÊi i dodatna znanja o razvoju djeteta i radu s njim.Danas u naπoj zemlji ima viπe desetaka takvih struËnjaka,ali su oni interpolirani u sveukupni rad stomatoloπke djelat-nosti jer viπe ne postoje ambulante DJE»JE I PREVEN-TIVNE STOMATOLOGIJE.

DjeËja i preventivna stomatologija prouËava sva zbiva-nja u ustima djeteta kako bi se osigurali pravilan razvoj ifunkcija, da se pravovremeno otkriju i lijeËe oboljenja i takoonemoguÊi utjecaj tih bolesti na cijeli organizam. Istovre-meno, djeËja stomatologija uzima u obzir i patoloπke proce-se u organizmu koji mogu imati utjecaja na oblikovanje ipravilnu funkciju organa usne πupljine.

Roditelji pripremaju djecu

NajveÊa i najvaænija razlika izmeu djeËje stomatologi-je i ostalih stomatoloπkih grana jest u objektu rada: DIJETENIJE UMANJENI »OVJEK, veÊ je to LJUDSKO BI∆E URAZVOJU. Ono je tjelesno, nervno i psihiËki nerazvijeno.Njegovi pokreti i radnje rezultati su impulsa, a ne nekihstvorenih zakljuËaka, jer ono joπ nema sposobnost za razmi-πljanje i samovladanje. Na toj spoznaji temelji se uspjehnaπeg rada. Dijete ispod tri godine ne vrijedi uvjeravati iobjaπnjavati mu korisnost naπeg rada, veÊ se u njega trebaizazvati takvo raspoloæenje da ono samo poæeli naπ rad. Tose najbolje postiæe koriπtenjem POZITIVNOG UZORA, a utoj dobi to su roditelji.

Pozitivni psiholoπki utjecaj kljuË je uspjeha u radu sdjecom. On se postiæe naËinom pristupa lijeËnika i sestredjetetu, ureenjem ambulante, ali i prema psiholoπkom tipudjeteta.

Ambulanta u kojoj se primaju djeca treba sadræavatipuno detalja koji Êe djeci odvlaËiti paænju od osnovnog

sredstva za rad - stomatoloπke stoli-ce i stroja.

Stomatolog mora biti korektanprema djetetu, pokazati interes i po-πtovanje njegove liËnosti i tako do-biti njegovo povjerenje. Dijete tre-ba stalno hrabriti, potkrepljivati nje-govo strpljenje i samopouzdanje inastojati ne uËiniti niπta πto bi gaobeshrabrilo, ponizilo, osramotiloili zaboljelo. Uspjeπan u radu s dje-com bit Êe vedar, raspoloæen, ko-

munikativan stomatolog, a posebno onaj koji osjeÊa LJU-BAV PREMA DJECI.

Suradnja roditelja i stomatologa

Sva djeca ne reagiraju na isti naËin u zubnoj ordinaciji,veÊ njihovo ponaπanje ovisi o njihovu uzrastu, psiholoπkojrazvijenosti, zdravstvenom stanju, utjecaju roditelja, utje-caju okoline u kojoj æive, uroenom ili steËenom strahu i dr.Gotovo sva djeca dolaze prvi put u stomatoloπku ambulantus veÊom ili manjom koliËinom straha. Dijete ulazi u ambu-lantu oklijevajuÊi, gleda ordinaciju i osoblje s nepovjere-njem, stiπÊe se uz roditelja, πuti ili nerado odgovara napostavljena pitanja. Da bi se to prevladalo, potrebno je prije

DjeËja i preventivna stomatologija

S DJECOM TREBA ZNATIRad s djecom zahtijeva mnogo strpljenja, nervnog napora i znatno troπenje vremena, a s

nepredvidivim rezultatima. U tom radu treba stalno imati na umu psihiËku i fiziËku nezrelostdjeteta. To je najpovoljniji period za provoenje najveÊeg broja preventivnih mjera koje Êe u

konaËnosti imati najbolje rezultate.

▲


Tko brine o djeËjim oËima

Pedijatar je prva struËna osoba kojabi, veÊ nakon roenja, trebala primijeti-ti da s djetetovim oËima neπto nije uredu. Meutim, neke se nepravilnostijavljaju samo povremeno i pedijatar ihne mora uvijek zamijetiti u kratkomvremenu koje provede s malim pacijen-tom.

Zato su tu roditelji, oni koji s djete-tom provode najviπe vremena i imajuprilike primijetiti da se s oËima djetetaneπto Ëudno zbiva. Nekad je i fotografi-ja njihova djeteta, na kojoj oËi “Ëudno”gledaju, od velike pomoÊi. Zadatak jeroditelja da o tome upoznaju pedijatrakoji Êe znati kako dalje postupiti.

Mame i tate Ëesto se pitaju πto je tona πto treba naroËito obratiti paænju, ka-ko Êe znati πto je normalno, a πto nije,kad se treba zabrinuti, da li sluπati bakei tete koje kaæu da “to nije niπta”...

Neπto nije u redu

Sve do dobi od Ëetiri mjeseca oËi Êe“lutati”, tj. dijete Êe povremeno gledatiu kriæ. To znaju veÊ i bake te se roditeljine trebaju brinuti.

Tada se dijete poËne viπe zanimati zacrtanje, ili joπ kasnije, za pisanje i Ëita-nje, a danas veÊ i za igrice na kompjuto-ru. Petogodiπnje dijete joπ ne mora bitisvjesno da ne vidi dobro, ali Êe se tuæitina glavobolju.

Prije upisa u πkolu, od πeste do sed-me godine, djeca prolaze obvezan si-stematski pregled. Tada Êe se ustanovi-ti vide li dobro. Oni koji tada “zakaæu”,odmah se upuÊuju okulistu.

Meutim, ima djece sa smetnjamavida koja uspiju “proÊi” sistematskipregled. U njih se tijekom πkolskih ak-tivnosti i duæeg uËenja mogu poËeti jav-ljati glavobolja i manjak koncentracije.

svega da roditelji ne daju neumjesne primjedbe ili prijetnjeosobom ili zahvatom lijeËnika. LijeËniËki tim mora dijeterazuvjeriti i svojim prijateljskim ophoenjem osvojiti po-vjerenje djeteta. »esto se i vrlo plaπljivo dijete poslije drugeili treÊe posjete, ako mu se znalo priÊi, sasvim oslobodi idalji rad ide bez teπkoÊa.

NajveÊi su problem tvrdoglava, nedisciplinirana i raz-maæena djeca. Takva djeca su priËljiva, glasno i jasno odbi-jaju da im se bilo πto radi, pri Ëemu viËu, neÊe otvoriti usta,lupaju nogama i sl. Metoda rada koja tu ima uspjeha ovisi ostavu roditelja.

Razborit i kooperabilan roditelj posluπat Êe lijeËnika,napustiti ordinaciju, a lijeËnik Êe pokuπati lijepim razgovo-

Od petog mjeseca nadalje, oËi bi tre-bale biti sposobne u trenu se usmjeritina neko lice ili predmet i pratiti ga sveduæe, paralelno usmjerene na njega. Di-jete sve sigurnije pruæa ruËice i pokuπa-va dohvatiti æeljeni predmet, zatim gaprinosi i gleda u njega, paralelnih oËijuna udaljenosti od dvadesetak centime-tara prije nego πto ga strpa u usta.

Ako i nakon te dobi roditelji zapazeda se oËi djeteta Ëesto ukriæaju ili sustalno πkiljave, bilo na unutra ili na van,ako samo jedno oko “bjeæi”, a drugogleda ravno, moguÊe je da dijete ne vididobro.

Djeca koja ne gledaju “u kriæ”, ali udobi od godinu-dvije poËnu primicatiglavu slikovnici ili televiziji, zasluæujupozornost. MoguÊe je da ne vide dobro.Takva djeca moæda ne prepoznaju oso-be na uobiËajenoj udaljenosti, povuËe-nija su od svojih vrπnjaka i izbjegavajuuobiËajene igre s njima. »esto stiskajuvjee i trljaju oËi koje mogu postati cr-vene i suzne.

Ako se dosad nisu pokazale nikakvenepravilnosti u vidu, moguÊe je da Êe seone pojaviti od treÊe do pete godine.

rom dijete privoljeti na suradnju. Ako prijateljsko objaπnje-nje nije urodilo plodom, lijeËnik treba pokuπati prijatelj-skim nasiljem kojim Êe, bez grubosti i izrazite srdæbe poka-zati djetetu svoju nadmoÊnost i potrebu da se odreenolijeËenje uËini i na taj naËin ako ono ne dopuπta normalanrad. Da bi se sve to izbjeglo i postigla normalna suradnja sdjetetom, potrebno je dijete veÊ u prvoj godini njegovaæivota upoznati s ambijentom ordinacije i stomatoloπkimtimom. U tom uzrastu u veÊini sluËajeva nema potrebe zanekim agresivnijim zahvatima pa Êe dijete formirati poziti-van stav prema stomatologu i njegovu radu.

Mr. sc. Ana FajdiÊ-Furlan, dr. stom.

Okulist i dijete

Mama, ja ne volim nositi naoËale!Kad bismo mogli proviriti kroz oËi naπega djeteta, tko zna πto bismo ugledali.

Moæda bi slika svijeta oko nas bila u potpunosti ista kao ona koju sami vidimo. Moæda bismougledali neπto posve drugo, mutno, izobliËeno i zgrozili se nad tim.

Problem je u tome πto nam dijete ne zna reÊi. Ono ni samo ne zna da neπto nije u redu.Jednostavno je naviklo da vidi kako vidi i ne zna da se moæe vidjeti drugaËije.


Roditelji neÊe biti sigurni da li je uzroktome nerado pohaanje πkole ili neπtodrugo. Zato je uputno provjeriti oËi.

©to poduzeti ako nam je neπtosumnjivo

Najbolje je da roditelji kojima je ne-πto “sumnjivo” odvedu dijete pedijatrui upozore ga na svoja zapaæanja. Pedi-jatar Êe dijete uputiti na pregled okuli-stu.

»esto se s djecom ne moæe usposta-viti dobra suradnja na pregledu. Ni isku-san okulist nikad nije siguran vidi lidijete pokazane sliËice, ili jednostavnone æeli odgovarati na pitanja, ili moædadoista ne vidi πto mu se pokazuje.

Zato se svoj djeci radi skijaskopija,tj. objektivno mjerenje dioptrije oka iodreivanje jaËine stakla za naoËale ko-je bi eventualno bile potrebne. To jepretraga koju roditelji popularno zovu“kapanje”. Naime, nuæno je pripremitioËi za mjerenje dioptrije, i to ukapava-njem atropina (homatropina ili tropika-mida). Nakon nekoliko sati ukapava-nja, zjenica se proπiri i blokira se re-fleks akomodacije oka koji kod te pre-trage smeta. Zato takve oËi veÊ nakonsat-dva ne mogu Ëitati dok dijete sjedi uËekaonici ambulante.

Okulist pomoÊu ogledala i svjetlaizmjeri koja bi jakost naoËala oku even-tualno trebala. Pri tome uopÊe nije vaæ-no surauje li dijete ili ne. Dovoljno jeda otvori oËi i gleda ravno naprijed.

Sada, kada je poznata optimalnadioptrija pomoÊu koje bi neko oko ja-sno vidjelo, okulist isproba kako dijetevidi kroz probna stakalca. Rezultat jenajËeπÊe bolji nego prije skijaskopije.Ako je dijete jako malo ili je umorno odduge pretrage, pa ni sada ne æeli surai-vati, barem je okulist taj koji zna da jeizmjerio pravu dioptriju i da Êe propisa-ti ispravne naoËale.

Kako djeca reagiraju na naoËale

Djeca koja imaju “minus” dioptrijunikada nisu mogla jasno vidjeti na da-ljinu. »im im se stave naoËale, ona“progledaju”. Takva djeca rado nosenaoËale jer s njima puno bolje vide.

Za razliku od njih, djeca kojimaustanovimo “plus” 1 do 3 dioptrije, a na

njih otpada 2/3 pregledanih, mogu po-kazivati otpor prema noπenju naoËala.Takva djeca zbunjuju roditelje tvrd-njom da vide i bez naoËala, a da kroznaoËale vide mutnije. Zaπto onda uopÊenose naoËale? Ne zato da bi bolje vidje-la, nego da se pri gledanju oËi ne biumarale i izazivale glavobolju.

Êe okulist ustanoviti da naoËale nisunuæne i razoËarani su ako se ustanovidrugaËije. Ima i krajnosti kad roditeljijedva doËekaju da im dijete izjavi kakokroz naoËale i bez njih vidi jednako iodobravaju mu da ih ne nosi, bez obzirana to πto se bez naoËala djetetu vid svremenom kvari. Kasnije mu ni naoËa-le viπe ne mogu vratiti stopostotnu oπtri-nu vida.

Drugi se pak uplaπe izmjerene diop-trije i boje se da bi dijete “moglo oslije-piti” ako se dioptrija nastavi poveÊava-ti.

”Minus” dioptrija u pravilu se pove-Êava s godinama djeËjeg rasta sve dodobi od nekih 18-20 godina. “Plus”dioptrija u pravilu se smanjuje prema“nuli” kako oko raste, a nekad, u puber-tetu, prijee u “minus” dioptriju. Moæese zakljuËiti da se stanje oËiju kod dje-ce, ovisno o rastu, mijenja. Zato su nuæ-ne Ëeste kontrole po procjeni okuliste, anerijetko i ponovna skijaskopija svakedvije godine.

Jesu li oËi s naoËalama zdraveoËi

Slaæem se s roditeljima da bi biloprirodnije da nitko ne mora nositi nao-Ëale. Meutim, ne bi na to malo nesavr-πenstvo prirode trebalo gledati kao nanedostatak. Radi se samo o Ëinjenici danetko ima oËi malo predugaËke ili pre-kratke u usporedbi s “normalom”. Akoje oko kraÊe za samo 1 mm od “normal-nih” 24 mm, imat Êe “plus” 3 dioptrije.Isto tako, ako je duæe za 1 mm, imat Êe“minus” 3 dioptrije. A πto je to 1 mm?Mrvica!

Roditelji se umire kad im objasnimda nije vaæna veliËina dioptrije i deblji-na stakla, nego koliko oËi kroz to staklovide. Svako oko za koje postoji “pravo”staklo, bilo ono jako jednu, pet ili pet-naest dioptrija, staklo kroz koje Êe vid-jeti svih 100% (deseti red na tabli nazidu), smatra se zdravim okom.

Roditelji bi svojim stavom i stalnompaænjom morali pomoÊi svojem djetetuda nosi naoËale koje mu omoguÊavajujasan vid i na taj naËin ostane i daljezdravo.

Mr. sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ,dr. med.

Kako roditelji reagiraju nanaoËale

Roditelji se koji put ljute na svojudjecu jer misle da izmiπljaju razloge dane bi nosila naoËale. Koji put sumnjajuu ispravnost dioptrije i nalaz okuliste.

Treba naglasiti da djeËje oko imaizvanrednu sposobnost akomodacije.To znaËi da oËi mogu same izoπtriti sli-ku iako imaju neku “plus” dioptriju. Za-to “vide dobro” i bez naoËala. Meu-tim, nakon duæeg gledanja, naroËito nablizinu, takve se oËi od silnog izoπtra-vanja umore. NaoËale u tom sluËajupreuzimaju na sebe dio zadatka i ublaæenaprezanje.

ToËno je da, u momentu stavljanjanaoËala na nos, dijete kroz naoËale “vi-di mutnije”. Radi se samo o sekunda-ma. »as prije oËi su bile napregnute dasame sebi izoπtre sliku. Tada pred njihdolazi staklo naoËala koje ima isti zada-tak. Ispada da je pred okom dioptrijadvostruko veÊa od potrebne. Strpimo sena tren, opustimo i zatvorimo oËi. Nekase refleks akomodacije u oku iskljuËi.Kad ponovo pogledamo kroz naoËale,opet je sve u redu. Oko sada miruje, aumjesto njega sliku izoπtravaju naoËa-le.

HoÊe li se dioptrija popraviti

Neki roditelji joπ uvijek pokazujuodbojnost prema naoËalama kao znakutjelesnog nedostatka. Oni se nadaju da


Agresivne metode uljepπavanja tijela

Zahvati visokogrizika

Jedan britanski medicinski Ëasopisobjavio je sluËaj 19-godiπnje djevojke iz

Liverpoola, koja je nakon buπenja jezika istavljanja rinËice na njega krvarila oko

Ëetiri sata. Ona se zbog uljepπavanjajavila struËnjaku za tetovaæu i buπenje

æeljenih dijelova tijela (uπiju, obrva,nosa, pupka, usana, jezika...).

Snovi

MOZAK NE SPAVASan je nuæna faza u odmoru ljudskog organizma i

moædanih stanica. Poslije dva dana nespavanja nastupajurazdraæljivost i halucinacije, poslije Ëetiri Ëovjek bulazni,

poslije sedam moæe se pojaviti duπevno poremeÊenje, a smrtnastupa za dva tjedna. Zdrav san mora biti dovoljno

dubok i mora trajati prosjeËno 6 do 8 sati, u djece 12 iviπe, u odraslih 7 do 9, u starijih 5 do 7 sati. Premalo sna -

umor, previπe sna - mamurluk.

Nakon obavljenog zahvata savjetovao joj je daispire usta nakon konzumiranja hrane, piÊa ipuπenja, da ne jede vruÊu niti Ëvrstu hranu i

da stavlja led na jezik da ne bi oticao.Mlada je djevojka krvarila, nije htjela potraæiti

pomoÊ lijeËnika, naveËer je s prijateljima otiπla udisko i u jednom trenutku je izgubila svijest. Pozva-na je hitna pomoÊ. Iako je odmah dobila transfuziju,nije joj bilo pomoÊi; preminula je zbog velike koliËi-ne izgubljene krvi.

Odmah poslije toga oglasilo se britansko udruæe-nje stomatologa tvrdnjom da buπenje jezika pred-stavlja “nepotreban rizik za zdravlje”, a ako nekaosoba baπ æeli iz estetskih razloga probuπiti jezik,onda mora poduzeti sve mjere opreza kako bi postu-pak bio potpuno siguran.

NaËini samopomoÊi

Maksilofacijalni kirurg dr. Peter Hardy, koji jebio deæuran kad je Mary Macdermot bila primljena uurgentni centar, kaæe da je to najozbiljnija opomenaza sve koji se igraju svojim tijelom i æivotom. Jezikje znatno deblje tkivo od onoga koje se buπi zbogrinËica (nauπnica) i opskrbljen je veÊom koliËinomkrvi. Upravo zbog toga buπenje jezika nosi velikrizik, poglavito ako doe do otjecanja koje oteæavadisanje. Dr. Hardy kaæe da u normalnom svijetu nit-ko ne bi buπio jezik, ali kad je veÊ takva situacija,onda oni pojedinci koji podcjenjuju i ignoriraju me-dicinske savjete, trebaju barem znati πto Êe poduzetikad stvari krenu naopako:

1. Stavljajte kocke leda svakih sat vremena odbuπenja, tijekom cijelog dana.

2. Ako probuπeni jezik otiËe, oteæava disanje igutanje, odmah se javite lijeËniku.

3. Smanjite rizik od infekcije ispiranjem toplomslanom vodom svaka Ëetiri sata.

4. Potraæite lijeËnika ako koæa oko rinËice crvenii postane tvrda.

5. Ako probuπeni dio i dalje krvari, pritisnite tajdio Ëistom pamuËnom tkaninom i dræite tako 30 mi-nuta.

6. Ako krvarenje i dalje ne prestaje, obratite selijeËniku ili, joπ bolje, maksilofacijalnom kirurgu.

Petar RadakoviÊ, dr. med.

Zdrav san proæet je zdravim snovima. Tijekom jedne noÊi sanja se 4do 5 puta, oko dva sata ukupno. »ovjek tako prosanja oko πestgodina svog æivota. Prvi snovi dolaze 80 do 100 minuta nakon

uspavljivanja, ponovno se javljaju svakih devedesetak minuta: salve uzne-mirujuÊih moædanih elektriËnih impulsa /tzv. “REM san”/ odjednom raz-bijaju umirujuÊi duboki prvi temeljni san /tzv. “sporovalni san”/. Impulsi izstanice donjeg dijela moædanog debla poput munje udaraju u stanice pam-Êenja sive moædane supstancije u kori velikog mozga. Stanice pamÊenja, ukojima su kao u kompjutoru nagomilani upamÊeni dojmovi, otvaraju se iaktiviraju bujicu informacija. Kao na filmu, stvaraju se neobiËne slike, oËispavaËa uznemireno se giblju iza zatvorenih kapaka, trzaju, bilo i disanjesu ubrzani, krvni tlak raste - Ëovjek sanja... Dok sanja, teæe ga je probuditi.Ako se Ëovjek poslije snivanja ne probudi, on se sadræaja veÊine snova nesjeÊa, oni se iz moædanih stanica izbijaju u vjeËni zaborav. Jedino ako seËovjek probudi odmah nakon snivanja, on upamti πto je sanjao. Zapiπe liodmah iz podsvijesti izbijeni sadræaj sna, njime se koriste psihoanalitiËaripri pokuπaju otkrivanja podsvijesnih uzroka neuroza.

NoÊno ËiπÊenje dnevnih dojmova

Mozak je kompjutor. On preko dana prikuplja silan broj dojmova igomila ih. Gomila ih do krajnjih prenapregnutih granica moguÊnosti.Gomila i ugodne i neugodne dojmove. Snovi su veliko Ëistiliπte veÊine upodsvijesti uskladiπtenih prenagomilanih i preneugodnih dojmova. Onibivaju u snu snovima izbijani u nepovrat bioloπkog zaboravljanja. Na krajuih u spremiπnici dugotrajnog pamÊenja preostane tek oko jedan posto. ZamoÊ funkcioniranja mozga bioloπko zaboravljanje ogromnog broja suvi-πnih dojmova od bitne je vaænosti. Zato san bez snova ne odmara. Ako seispitanika svaki put budi u trenu kad poËne sanjati, za nekoliko dana onpostaje tjelesno i duπevno iscrpljen i potpuno dekoncentriran, kao da uopÊenije spavao, jer bez snova nije doπlo do izbijanja suviπnog sadræaja izprevelikog broja moædanih stanica, one se nisu ispraznile za prihvaÊanjenovih dojmova.

Snovi lijeËe

Psiholozi smatraju da snovi predstavljaju podsvjesno ispunjenje poti-snutih æelja. Psihijatri pak dræe da snovi predstavljaju pokuπaj rjeπenjanekog svjesnog problema ili pokuπaj uklanjanja podsvjesno pohranjenogproblema koji je uzrok neurozi. RaπËlanjujuÊi snove, psihijatri otkrivajukoji to podsvjesni problem stvara komplekse neuroze pa, kad ga otkriju,nastoje ga rijeπiti, tj. izlijeËiti.

Najintenzivnije sanjaju ljudi koji su umno najviπe angaæirani, ili supred izazovom vrlo snaænih emocija: intenzivni snovi olakπavaju snaæneumne napore ili duboke emocije. Snovi lijeËe duπevne rane bacajuÊi ih uzaborav. Zato stariji ljudi naginju predodæbi da je u mladosti sve bilo bolje,neugodne uspomene snovi su izbacili iz sjeÊanja... San bogat snovimazdrav je, koristan i nuæan! Mnogo popijenih alkoholnih piÊa ili prejakosredstvo za spavanje paraliziraju svojim narkotizirajuÊim djelovanjemmoædane stanice pa nema izbijanja nagomilanih memorija tijekom spava-nja - jer nema umirujuÊih zdravih snova!

Prim. dr. Ivica RuæiËka


Kako nastaje hrkanje? Gornje di-πne putove Ëine nos i ædrijelo,do grkljana. Disanje kroz usta

neprirodno je. Gornji diπni putovi sliËeizvijuganoj cijevi u kojoj ima nekolikouæih mjesta. Kroz uæa mjesta zrak prola-zi bræe i uz veÊi tlak. Najuæe mjesto cije-vi jest ono izmeu straænjeg ruba mekognepca i njegove resice, sprijeda, te straæ-nje stijenke sredine ædrijela, straga. Kadje Ëovjek budan, tada su miπiÊi u mekomnepcu, pa i u korijenu jezika koji je maloispod, napeti i tako cijev biva najπire πtoje moguÊe otvorena za zrak. U snu popu-sti napetost tih miπiÊa i stoga se mekonepce spuπta prema jeziku, koji takoergubi napetost svoje muskulature i zatopada prema straænjoj stijenci ædrijela, na-roËito pri spavanju na leima: cijev gor-njih diπnih putova pretvara se u usku pu-kotinu. Ako je taj dio cijevi uz to uzak odprirode, ili iz nekih drugih razloga, tu sepri disanju ubrzava strujanje zraka i todovodi do titranja mekog nepca i njego-ve resice, kao kad vjetar leprπa otvore-nim jedrom. To je hrkanje.

Opasne pauze

Ako tijekom hrkanja doe do potpu-nog zatvaranja diπne cijevi, tada dolazi

do opasnog prekida disanja od desetakili viπe sekundi. Da se suprotstavi manj-ku kisika, srce pojaËano radi i podiæe sekrvni tlak, πto poslije niza godina moæeimati kobne posljedice - srËani ili moæ-dani udar. Zbog uËestalog manjka kisikau stanicama u tijeku sna, hrkaË se ujutrobudi pospan i umoran.

Gojazni ljudi osobito su ugroæeni jerzbog masnog jastuka u mekom nepcumnogo lakπe dolazi do zatvaranja diπnecijevi i hrkanja te prestanka disanja. Al-koholna piÊa znatno smanjuju napetostmiπiÊa mekog nepca i jezika, s istim po-sljedicama. UËinak sliËan alkoholu ima-ju sredstva za spavanje i za smirivanje.Pod starost se hrkanje pojaËava jer gubi-tak potkoænog tkiva uzrokuje mlohavostlica. Hrkanje je ËeπÊe u ljudi koji diπukroz usta zbog nemoguÊnosti prolaskazraka kroz nos, npr. zbog upale nosnesluznice i sinusa, nosnih polipa, poveÊa-nih krajnika itd.

Malo tiπe!

Moæe li se hrkanje izlijeËiti? Kuπalose to razliËitim ureajima i naËinima: no-πenjem debelog ovratnika, elektriËnimudarom izazvanim hrkanjem, cijevi odnosa do najuæeg dijela gornjeg diπnog

Volio bih da sam snaæan, da imam moÊ. Ta bi moÊtrebala biti tako snaæna da bi me ljudi posluπali. Objasniobih da je puπenje, pijanstvo i drogiranje πtetno, da to netreba Ëiniti i odrasli i djeca posluπali bi me jer bih biomoÊan. Mogao bih zabranjivati πtetne stvari i dopuπtatidobre. OdluËio bih da se u dosadaπnjim tvornicama duha-na proizvode bomboni, da roditelji zaposleni u njima neostanu bez plaÊa. U tvornicama alkoholnih piÊa preuredilabi se proizvodnja i postale bi sladoledare. Kao osvjeæava-juÊe piÊe punilo bi se Ëokoladno mlijeko. To se i sada Ëini,ali nije dovoljno. O drogi baπ ne znam πto bih savjetovao,

puta, operativnim odstranjivanjem resi-ce, posebnom protezom u ustima itd. Svisu ti pokuπaji na kraju bili uzaludni, iËesto ili skupi ili opasni. Najviπe πto se uveËini hrkaËa moæe postiÊi jest to da seonemoguÊi potpuno zatvaranje cijevi itime sprijeËi prestanak disanja s kasni-jim kobnim posljedicama. A to je velikuspjeh! Osim za one koji spavaju s hrka-Ëem, no i za njih Êe hrkanje ipak bitimalo tiπe.

Pa πto uËiniti da se sprijeËi prestanakdisanja pri hrkanju? Treba se baviti ta-kvim sportom koji Êe ojaËati muskulatu-ru vrata; zadræati normalnu tjelesnu teæi-nu ispravnom prehranom i kretanjem;dva sata prije spavanja ne piti alkohol;ne uzimati sredstva za spavanje i za smi-renje; spavati na boku, a ne na leima;pod glavu staviti ne previsok jastuk da seonemoguÊi da glava “padne”, to jest dase oslobi na grudi za vrijeme spavanja.

Ne postoji lijek kojim se hrkanje mo-æe sprijeËiti; hrkat Êe se i dalje poπtuje lise ove savjete, ali neÊe doÊi do kobnihprekida disanja tijekom sna, a to je zazdravlje najvaænije!

Prim. dr. Ivica RuæiËka

ne znam baπ πto je to, ali znam da je loπe i nikako se ne trebakuπati.

Da imam ikakvu moÊ kojom bih mogao neπto korisnouËiniti, napravio bih veliku bolnicu s ogromnim parkom, ukojoj bi radili najbolji lijeËnici i pomogli da se vrate napravi put svi koji su pustili da ih pobijede ovisnosti. Kadase sve dovede u red, moja bi Hrvatska bila najbolja i najzd-ravija zemlja na svijetu, u kojoj bi svi dobri ljudi æeljeliæivjeti.

Luka VuliÊ, III.aO© Veæica, Rijeka

Droga, alkohol, puπenje

Hrkanje

OKRENI SE NA BOK!KrËanje... stenjanje... piπtanje... kreπtanje poput pile... roktanje - najednom tiπina! Kad, za desetaksekundi, jak, kratak prasak i onda zvuci poput Ëegrtanja. Poslije dulje ili kraÊe pauze opet sve isto.

Ona tiπina od desetak sekundi - to je problem u hrkaËa, to je vrijeme kad hrkaË ne diπe. takvepauze disanja na dulji rok mogu hrkaËu skratiti æivot.


Smrtnost djece od nasljednih bo-lesti 20 je puta veÊa nego od in-fektivnih bolesti. »ovjek ima 23

para kromosoma i 100.000 gena. Naπainteligencija, izgled i dugovjeËnost za-pisani su u naπim genima. Molekular-na genetika otkrit Êe predispoziciju upresimptomatskoj fazi bolesti. Kolikobi bilo etiËno praviti skrining za psihi-jatrijske bolesti, jer bi to bilo dijagno-stiËko znanje bez prave prevencije?Genska analiza za predispoziciju kan-cera program je koji ukljuËuje eksper-te iz onkologije, genetike i psihijatrije.

πki i socijalni rizik vezan za genetiËkuinformaciju. Nada je svih istraæivaËada Êe nove tehnike uËiniti moguÊimtestiranje svih gena za svaku osobu.ZnaËenje pojma “bolest” izmijenit Êese, a predispozicijsko stanje bit Êe in-dikacija za genetiËku terapiju. Name-Êu se tri vaæna etiËka pitanja: 1) Tkoima pravo zahtijevati kompletno gene-tiËko testiranje? 2) Tko Êe imati pri-stup povjerljivim informacijama? 3)Da li je to sve zakonski i medicinskiopravdano? EtiËki princip fokusira au-tonomiju individue, ali i zdravlje po-

Dragovoljnodarivanje

krviMnogi ljudi daruju krv. Ja im se

divim. Sigurno su dobri i puni ljuba-vi za druge.

Ljudi mogu izgubiti mnogo krviu prometnim nesreÊama ili u teπkimoperacijama. Njima pomaæu i spa-πavaju ih dragovoljni darovatelji kr-vi. Oni se skoro nikada ne upoznaju.

Kad porastem i ako lijeËnici ka-æu da sam zdrav, da mi neÊe πtetiti,postat Êu dragovoljni darovatelj kr-vi. Moæda moja krv nekome spasiæivot. Tada Êu sigurno biti zadovo-ljan i sretan.

Josip IlijiÊ, III.aO© Veæica, Rijeka

Genska terapija

SVE JE ZAPISANOGeni unijeti u stanicu radi terapije ili prevencije mogu se aktivirati u “in vivo” ili “in vitro”

uvjetima. MoguÊnosti su te terapije: a) zamjena gena u genskoj bolesti, b) uniπtavanje malignihstanica (suicidalni geni) i c) modifikacija imunog odgovora (zamjena antibiotika). Genska

terapija moæe korigirati mal-funkciju gena i time sprijeËiti pojavu bolesti. Pacijent mora imatipotpunu informaciju o terapiji kako bi procijenio stupanj rizika koji bi bio za njega prihvatljiv.

pulacije. Svaka biomarker-studija mo-ra imati pravnu regulaciju u zakonu.Privatnost se mora regulirati prije pri-mjene nove tehnologije. PoËeli smopolako razumijevati odnos izmeu ge-netike i bolesti i poËeli primjenjivatiskrining za genetiËku predispozicijunekih bolesti, Ëak prenatalno. Izuzetnoje vaæno definirati status nosioca rizi-ka za neku bolest (Alzheimer, Ca doj-ke, Sch). Ponovo se nameÊu pitanja:Da li predispozicija znaËi bolest? Kojisu uvjeti da se bolest pojavi? Da li æenikoja ima gen za Ca dojke treba uËinitimastektomiju? Da li dopustiti sloboduroditeljima koji æele da majka pobacigluho dijete? Joπ uvijek je viπe pitanjanego odgovora.

Suvremena medicina omoguÊila jeproduæenje æivota pacijentima koji biinaËe umrli prije svog reproduktivnog

doba, tako da se nakupljaju “loπi geni”u populaciji. To je cijena koju plaÊamocivilizaciji, jer bilo bi krajnje nehuma-no odustati od lijeËenja i ublaæavanjaljudskih patnji. U tome su osnovnanuænost uËinkovita kontrola i oduπev-ljenje uz dozu kritiËnosti. I pored svihstrahova, hod u buduÊnost ne moæe sezaustaviti.

Stojimo na pragu novog svijeta imoæemo se zapitati: “©to sve suvreme-ni Ëovjek gubi, a πto dobiva s genet-skom biotehnologijom?"


Takav skrining ima svoje zakonske,etiËke i zdravstvene aspekte. Tu su ipotencijalni rizik i korist vezani za ot-krivanje presimptomatskog stanja. Te-stiranje bez uËinkovite intervencijekontroverzno je jer pacijent doæiviemocionalni stres i pogoena je njego-va privatnost. ©to je moralnost gene-tiËke tehnologije? Genetika pridonositome da razumijemo mehanizme na-sljeivanja psihijatrijskih bolesti, ali seobvezno mora voditi raËuna o etiËkimposljedicama genetiËkog testiranja nabolest, jer se genetiËka informacija in-tegrira u æivot pacijenta.

Posao za medicinske etiËare

Æivot je rizik, a genetika Êe pomoÊida se omoguÊi kontrola rizika. LijeË-nik-genetiËar mora imati znanje “up todate” da bi mogao procijeniti psiholo-


Kraj 2. milenija poslije Krista oznaËen je kao doba televizije. Poposljednjim istraæivanjima, svaki peti Amerikanac izjavio je “da nebi preæivio bez TV-a”; svaki Ëetvrti zaspi pored TV-ekrana barem tri

noÊi tijekom tjedna, a 15% ispitanika ne iskljuËuje TV Ëak ni kad izlazi izkuÊe.

Profesor dr. Peter Heper iznosi u “Lancetu” studiju o fatalnoj zavisnostiod sapunskih opera kod fetusa. On je u svojim istraæivanjima pokuπao odgo-voriti na pitanje da li muziËka tema, karakteristiËna za TV-sapunice, moæedjelovati kao svojevrsna droga i stvoriti specifiËne ovisnike, odnosno da lipretjerano uæivanje trudnica u takvim serijama moæe takvu zavisnost preni-jeti na joπ neroenu djecu. Drugim rijeËima, on je ispitivao utjecaj kojeka-kvih Casandri, Samanti, Esperanci, Rosalindi i sliËnih TV-kreatura na budu-Êe generacije. Dr. Heper radi na odjelu za fiziologiju na KraljiËinom fakulte-tu u Belfastu, a za prve simptome Ëuo je od majki koje su mu priËale kakonjihovo novoroenËe s izuzetnom paænjom gleda baπ njihovu omiljenu TV-seriju. On je zapazio da novoroenËad na poËetku prikazivanja emisije ulaziu “stanje mirne budnosti”. VeÊ odavno postoje dokazi da fetus percipirazvuËne signale i memorira ih: poznato je da, ako trudnica radi psihoprofilak-tiËne vjeæbe pred poroaj uz glazbu, ta ista melodija kasnije lako umirujedijete.

Mnoge trudnice priznaju da na njih poput droge djeluju sapunske operekoje, kao πto znamo, uvijek poËinju karakteristiËnom glazbenom πpicom. Dr.Heper pronaπao je buduÊe majke koje su priznale da su svakodnevno gledaleneku od serija, koja ih je po njihovom priznanju relaksirala, zatim su bebe tihmajki tijekom prvih dana æivota paæljivo promatrane i njihovo ponaπanjeusporeivano je s ponaπanjem beba majki koje nisu robovale serijama. Pona-πanje je usporeivano uz sluπanje omiljene glazbene teme, a rezultati su biliuvjerljivi: sve bebe iz “sapunica - grupe” prestale bi plakati Ëim bi Ëule πpicu

omiljene serije, dok je polovina novoro-enËadi iz “nedrogirane grupe” ostala pot-puno indiferentna na glazbu.

Istraæivanja su pokazala da fetus osje-Êa i raspoloæenje majke prema odreenimlikovima, a njihovo uËestalo ponavljanje,potencirano scenarijima, stresno utjeËe naneroenu djecu. UopÊe nije beznaËajno skojim se likovima buduÊa majka identifi-cira, jer svakodnevno praÊenje serija obli-kuje i prve modele percipiranja realnostijoπ neroene djece... ©to reÊi poslije sve-ga? Trudnice, razmislite hoÊete li gledatihoror-filmove, Rosalindu ili se, za pro-mjenu, prepustiti okrepljujuÊim zvucimaglazbe Mozarta, i to ne u svoje ime!


PROMIDÆBENIPROSTORu Narodnom

zdravstvenom listu!

Ako æeliteoglaπavati u

naπem listu, javitese Uredniπtvu na

telefon

21-43-59

Ako se æelite pretplatitina Narodni zdravstveni

list, dovoljno je danazovete telefonski broj

21-43-59 ili poπaljetedopisnicu sa svojim

podacima (ime, prezime, adresa)

u Zavod za javnozdravstvo, Socijalno-medicinska sluæba,

51000 Rijeka,Kreπimirova 52a.

Utjecaj TV-serija na neroenu djecu

MOZART ZA DIJETE


Moæemo se zapitati: zaπto da-nas ljudi trËe? Ako trËe zaautobusom, tada to vjerojat-

no Ëine kako bi doπli u toËno odreenovrijeme na odreeno mjesto. Kada impobjegne, napeti su i ljuti, ili uspuhaniuu li u njega. Dio tih nezadovoljnih,nenamjernih “πprintera” moæe sebi po-taknuti predinfarktno, ali i infarktno sta-nje organizma. Znatan dio ljudi trËi uprimjerenim, opuπtajuÊim prostorima,poput πume, proplanka, uz more, poravnici, uz rijeku, jezero. Ulaæu u svojezdravlje, zadovoljni su, uæivaju u pro-storu i vremenu. Rijetkima ne smeta ni-kada niπta: sunce, kiπa, snijeg, led, ma-gla, vjetar i raznoliki neuobiËajeni vre-menski uvjeti. Ima ih koji trËe ulicamai udiπu ispuπne otrovne plinove promet-nih vozila. Uglavnom trËe kako bi po-boljπali psihofiziËko osobno stanje kon-dicije.

TR»ANJE UTJE»E NA:

- razvoj odreenih skupina miπiÊa,- srËanoæilni sustav,- endokrini sustav,- sustav za disanje,- opÊu koordinaciju kretanja.

TrËanje spada u jednostavna kreta-nja lokomotornog sustava. Nezamjenji-vo je u opÊoj pripremi sportaπa. Oblicikretanja u trËanju raznoliki su premakarakteru i naËinu izvoenja kretnji, tra-janju i intenzitetu trËanja. U proπlosti seraspodjeljivalo na gimnastiËko trËanje,ekipno-skupno trËanje i atletsko trËa-nje. Postoji podjela na obiËno trËanje,πtafetno trËanje i trËanje preko prepona.Prema pojaËavanju napora (intenzite-tu) razlikujemo trËanje laganim, malimnaporom, trËanje srednjim intenzite-tom, submaksimalnim te maksimalnim

naporom (πprint).Cijeli korak jedan je dvokorak u teh-

nici trËanja. Dvokorak se sastoji od pe-rioda oslonca (leta) i zamaha. Periodoslonca moæemo podijeliti na: fazuprednjeg oslonca, moment vertikale ifazu zadnjeg koraka. Pri trËanju, nogaprednjim dijelom stopala dodiruje tlo.Izuzetnu vaænost dajemo radu ruku.Svojim zamasima ruke odreuju ritam ipomaæu rad nogu.

U trËanju razlikujemo, po novijimautorima, fazu optereÊenja na peti, sre-dini stopala i prstima te neoptereÊuju-Êu, zraËnu fazu koja se sastoji od tijelanagnutog naprijed i silaska na stopalo.Stopalom trkaË udara podlogu 50-70puta u minuti. Svaki put pritisne s 3-8puta tjelesnu teæinu, koja se preko sport-ske obuÊe prenosi na goljenicu i kriæa.

TrËanje prema pravilima

Neugodnosti, ali i ozljede moguÊesu za vrijeme jedne od najstarijih re-kreativnih aktivnosti - trËanja. VeÊinatih ozljeda nije teπka. NajËeπÊe su toblaga izvinuÊa, istegnuÊa miπiÊa, isteg-nuÊa tetiva, æuljevi. U poËetnika je viπeozljeda. NajËeπÊe trËe predugo, prebr-zo, na neprimjerenim, tvrdim podloga-ma. Imaju neprikladnu obuÊu. Stariji,vjeπtiji i viËniji trkaËi takoer se ozlje-uju, takozvanim ozljedama preoptere-Êenja miπiÊa, tetiva i kostiju, neoprez-nim preskakanjem neprimjerenih opte-reÊenja lokomotornoga sustava.

»esto se zaboravlja dobro poznatopravilo o individualnom optereÊenju,odnosno o individualnoj prilagoeno-sti. Toga se pravila pridræava samo ma-li broj ljudi.

Kontraindicirano (zabranjeno) je tr-Ëanje neprimjereno srËanoæilnim bole-snicima. To se odnosi i na druge vrste

bolesnika, s miπiÊnim i koπtanim bole-stima. TrËanje nije za sve! Zamjena mo-gu biti primjereno hodanje, biciklizam,skijaπko trËanje, veslanje, plivanje isliËne aktivnosti.

TreÊina ozljeda pri trËanju dogaase na koljenu. Druga je najËeπÊa trkaË-ka ozljeda upala Ahilove tetive (20%),zatim dolaze periostitis tibije (15%),stresni prijelomi (15%), plantarni fasci-tis (10%). Ostale su ozljede rjee. Sind-rom preoptereÊenja pomaæe im. Ako sesvaki put prije aktivnosti specijalnimvjeæbama kompletno pripremi organ-izam i posebno odvjeæbaju vjeæbe kojespreËavaju tipiËne ozljede, moguÊnostozljeivanja svodi se na najmanju mje-ru.

Iskustva govore da se ozljeeni ti-piËni trkaË najËeπÊe ne odluËuje za od-lazak lijeËniku, veÊ se savjetuje s dru-gim trkaËem. Tada manja ozljeda pre-rasta u stvarni problem. PoËetak trkaË-ke sezone i prijelaz iz niæe u viπu razinutrËanja najËeπÊa su vremena nastankaozljeda.

PROSJE»NO TJEDNO TR»ANJE

PoËetnici, rekreativci 5 - 30 kmAtletiËari kratkoprugaπi 30 - 60 kmAtletiËari dugoprugaπi 60 - 80 kmMaratonci 80 - 300 km

NajËeπÊe ozljede i njihov uzrok

Prijelomi zbog preoptereÊenja po-javljuju se u rekreativaca i poËetnika,koji neopravdano i bezobzirno preopte-reÊuju svoj nepripremljeni organizampoveÊanjem tjedne kilometraæe (iznadpreporuËenih 5 - 30 km), a ponekad ibrzine. Takvim neprijateljskim odno-som prema svojem tijelu potiËu nea-daptaciju na viπu razinu stresa.

TrËanje i ozljede

REKREACIJOM DO ZDRAVLJATrËanje je jedan od osnovnih, prirodnih oblika vjeæbanja tijela u kretanju. U davna vremena

njime se dobro kotiralo u druπtvenoj, gospodarskoj i inoj hijerarhiji, za vrijeme lova ijednostavnijega naËina æivota. Danas je nasuπna potreba svake individue kojoj dugotrajne πetnje

nisu nikakav napor, a ima primjereno stanje srËanoæilnog sustava.


SLABA TEHNIKA TR»ANJA INEPRIMJERENA OBU∆AUZROKUJU KOD REKREATIVACA IPO»ETNIKA

- upalu pokosnice na goljeniËnoj kosti,- bolesti koljena,- miπiÊnu preosjetljivost,- istegnuÊe butnih miπiÊa,- kriæobolju,- izuzetno rijetko stresne prijelome.

KRATKOPRUGA©InajËeπÊe boluju od:

- bolesti potpetice,- upala Ahilove tetive,- stresnih prijeloma.

DUGOPRUGA©I najËeπÊe imaju teæemiπiÊne povrede:

- koljenske ozljede,- ozljede buta,- kriæobolju,- iπijas,- ozljede miπiÊa odmicaËa (otkinuÊeadduktora).

MARATONCI najËeπÊe boluju od:

- prijeloma zbog stresa,- istegnuÊa miπiÊa u kriæima (akutnih),- iπijasa,- umora (zbog prekomjernog treninga).

BiomehaniËke razliËitosti (abnor-malnosti), odnosno nepravilnosti ustrukturi stopala najËeπÊe su glavnikrivci ozljeda rekreativaca i kratkopru-gaπa, a rijetko u dugoprugaπa i marato-naca.

Na æalost rekreativaca i atletiËara,najËeπÊi su uzrok teπkih ozljeda neka-valitetni treninzi, zaËinjeni greπkama.Kao i u ostalim sportovima, i danas jepreviπe nestruËnjaka u radu s djecom iodraslima. Nedovoljno je profesoraatletike, visokih struËnjaka s dugogodi-πnjim aktivnim atletskim staæom i zavr-πenim fakultetom za fiziËku kulturu teuskom specijalizacijom iz atletike. SpretrËanim udaljenostima, neprimjere-nim intenzitetima treninga i brzinamapretjeruje se, pa se tijelo ne adaptira nanepoznatu razinu stresa. Neodgovara-

juÊe zagrijavanje isto dovodi do ozlje-da.

Pruge za trËanje raznolikih su ka-rakteristika podloga: asfalt, beton, zem-lja, pijesak, trava, nizbrdica, uspon. Ia-ko je idealna meka podloga, na njoj jenajËeπÊe najmanje uæivatelja. VeÊina tr-kaËa i rekreativaca trËi rubom ceste tepo asfaltiranom nogostupu, u neade-kvatnoj obuÊi. TrËanje neravnimpovrπinama uzrokuje udarce. Ti udarciprenose se na stopala, koljena i kriæa.Na nagnutom rubu ceste i plaæe stopaloje nagnuto, a samim time s prenapetimtetivama. TrËanje po usponu poteæeAhilovu tetivu i miπiÊe kriæa. Povrataknizbrdicom uzrokuje udarce po peti.

Danas proizvoaËi sportske obuÊeproizvode tisuÊe razliËitih modela, a unaπim prodavaonicama viamo i stoti-nu modela. Laiku je teπko izabrati pri-mjerenu obuÊu. Pravilnim izborom po-tiËe se stabilnost stopala i goljeniËnekosti pri uËestalim udarcima za vrijemetrËanja.

Provjera stanja obuÊe, pa kupnja no-ve, potrebna je zbog veÊeg troπenja unu-traπnje strane pete. Ako je potroπen unu-traπnji dio pete, nedovoljan je oslonacpri udarcima na petu. Kada nas boliunutraπnja strana koljena, moguÊiuzrok je istroπenost atletske “tenisice”.

Zagrijavanje prije trËanja i stretc-hing-vjeæbe (specijalne vjeæbe za iste-zanje prije i iza trËanja) bitni su za sp-rjeËavanje ozljeda. Savjetuje se masira-nje stopala i goljenice Pernaton kre-mom (dr. Janko PopoviË), prije i poslijetrËanja.

Zavisno o duæini i teæini znakovanakon izljeËenja ozljeda trkaËa, name-Êe se potreba za odmorom i smanje-njem pretrËanih dionica u kilometrima.Krioterapija (lijeËenje ledom) koristi seuglavnom kod veÊine akutnih oπteÊe-nih dijelova, do crvenila koæe. Isti daniza krioterapije preporuËa se vjeæbatioprezno i njeæno stretching-vjeæbe.MoguÊe je probati krajem dana vlaænutoplinu 15 - 20 minuta te ponovnostretching-vjeæbe.

Iako je naπ najËeπÊi obiËaj neoprav-dano izbjegavanje odlaska lijeËniku,potrebno je savjetovati se s njime akobolest ne prestaje ni nakon nekoliko da-

na. Vrijednost specijalnih vjeæbi isteza-nja prije aktivnosti, za vrijeme i iza ak-tivnosti oËituje se u Ëestom sprjeËava-nju nastanka ozljeda. Njima se Ëuvafleksibilnost stopala, goljenice i ostalihbitnih struktura. Specijalist - lijeËnikmoæe propisati ortozu. Bolje je ako semoæe bez steroidnih injekcija, koje sedaju Ëesto. Samo u izuzetnim kroniË-nim problemima s Ahilovom tetivom,kod hondromalacije patele, a rijetko prigoljeniËnom sindromu, poseæe se za ki-rurπkim zahvatima.

PreporuËljivo je nakon ozljede vra-Êanje uobiËajenim tjelesnim, rekreativ-nim i sportskim aktivnostima, kada ne-ma zdravstvenih tegoba pri hodu i dnev-nim aktivnostima. Pribliæno 500 meta-ra pomalo se otrËi prva tri dana. Odma-ra se 4. dan. Ako je sve u redu, 5. dan sepostupno vraÊa uobiËajenom treningu.OtrËimo li 5 km bez poteπkoÊa, vraÊa-mo se tipiËnom, osobnom, starom tre-ningu, po duæinama, brzini i intenzite-tu.

Poznate su nam stare izreke: “TrËi,da bi Ëekao!” i “»ekaj, da bi æurio!” Ikada trËimo, jesmo li svjesni bitnostiulaganja umjerenih optereÊenja samosvojega organizma, koji ima svojerazine podnoπljivih optereÊenja? Onanam dopuπtaju spoznaju ugode, radostii uæivanja u trËanju. Zato, ne pokuπa-vajmo testirati svoje tijelo testovimakojima svjesno oπteÊujemo naπe jedi-no, nezamjenjivo tijelo i njegove izu-zetno osjetljive dijelove! Ali, ako smo,a najËeπÊe jesmo tvrdoglavi, pa maÊe-hinski tuËemo svoje tijelo i njegove di-jelove, tada Êemo Ëekati, a moæda i nedoËekati ponovnu priliku kako bismopotrËali. Svi poznati i nepoznati oπteÊe-nici zdravlja najbolje poznaju vrijedno-sti bogatstva u moguÊnosti trËanja, po-sebice rekreativnog oblika. TrËanje jesloboda duπevnoga i tjelesnoga blago-stanja.

Albin RedæiÊ, prof.


PamÊenje je sposobnost koja Ëovjekaodvaja od æivotinja. To je osnova zastjecanje znanja i vladanje njime.

PamÊenje se ne moæe definirati, a principna kojem ono funkcionira za sada je neot-kriven. Neki ljudi fenomenalno pamte, adrugi imaju ogromnih teπkoÊa da neπto za-pamte. »ovjek od svojih 15 milijardi nerv-nih stanica koristi oko 4 posto. Kapacitetljudskog mozga praktiËki je neograniËen,a iskoriπtenih 4 posto obrauje nemjerlji-vo velik broj informacija, misli i opaæanja,πto ni jedan elektronski mozak ne moæedostiÊi. Dobra memorija u velikoj se mjeristjeËe i izgrauje, a u manjoj se mjeri na-sljeuje.

William Jaims, ameriËki filozof - prag-matiËar, rekao je: “Velika je razlika izme-u onoga πto jesmo i onoga πto bismo mo-gli biti. Koristimo samo mali dio umnihzaliha, pa ljudsko biÊe æivi ispod prosjekasvojih sposobnosti.” »ovjek bez pamÊenjane bi mogao uËiti, ni misliti, ni æivjeti, nebi bio svjestan sebe, svoje osobnosti i kon-tinuiteta, bio bi vjeËito novoroenËe jer bimu sve izgledalo potpuno novo, nepozna-to i prvi put vieno.

Primjeri fenomenalnog pamÊenja

Wolfgang Amadeus Mozart bio je “Ëu-do od djeteta”. Bio je muziËki obdaren iimao je fantastiËnu memoriju. Kad mu jebilo 14 godina, u crkvi Svetog Petra u Ri-mu prisustvovao je izvedbi velikog muziË-kog djela za dva zbora, Ëije su se note Ëu-vale u tajnosti, a djelo se izvodilo samodva puta godiπnje. Mladi Mozart zapisaoje note bez greπke.

Zbog izuzetnog pamÊenja, robovi udrevnom Rimu koristili su se kao uËiteljiili kao “æive biblioteke”. Tibetanski lameimali su uËinkovite metode pamÊenja takoda su mogli zapamtiti cijelu knjigu ako bije samo jednom proËitali. Stari bramaniprenosili su Ëitave epove usmeno, s kolje-na na koljeno. Adolf Hitler, piπuÊi u zatvo-ru “Mein Kampf”, mogao je mnogobrojneproËitane knjige poslije samo jednog Ëita-nja reproducirati bez greπke.

Memorija je rasuta po cijelom mozgu

Memorija nije koncentrirana u jednojodreenoj regiji, veÊ je rasuta po cijelommozgu. UËenjaci pokuπavaju otkriti kori-jene sjeÊanja, koji leæe u sloæenim procesi-ma biokemijske i elektriËne aktivnostimozga, a time se pojavljuje realna moguÊ-nost uËinkovitog lijeËenja neurodegenera-

tivnih bolesti, kao πto je Alzheimerova bo-lest, ali i stvaranja sredstava za pojaËanjepameti.

Steven Rous, πef odjela za biologiju naOtvorenom sveuËiliπtu u Milton Keinsu,blizu Londona, kaæe: “NemoguÊe je ispi-tati gdje se u mozgu nalazi odreeno sjeÊa-nje. Memorija je dinamiËno vlasniπtvomozga kao cjeline, a ne nekog odreenogpodruËja. Ona se istovremeno ne nalazinigdje i nalazi se svuda u mozgu.”

Da li je sjeÊanje materijalno i moæe lise “presaditi”, kao πto se biljka presaujeiz jednog lonca za cvijeÊe u drugi? Ame-riËki fiziolog Carl Lesly nauËio je πtakoreda koriste sloæene labirinte, pa im je zatimuklanjao dio po dio cerebralnog korteksa,pokuπavajuÊi odrediti gdje se nalazi sjeÊa-nje na taj zadatak, ali bez obzira na to kojije dio uklonio, oni su i dalje uspjeπno rje-πavali zadatak, samo neπto sporije. U istovrijeme, prije pedesetak godina dva ame-riËka uËenjaka James Mc Conel i RobertThompson izveli su senzacionalni ekspe-riment: neke niæe vrste crva, koji su æivjeliu otpadnim vodama, koji nisu imali krvnihæila, a imali su jednostavni nervni sustav,nauËili su pomoÊu lakog elektriËnog udarai istovremenog svjetlosnog signala, dasvjetlost istovremeno znaËi i bol. Zatim surasjekli svakog crva na dva dijela i svakaod polovina regenerirala se u potpuno no-vog crva, a reakcija svakog od njih na svje-tlost, ovog puta bez elektriËnog πoka, po-kazala je da je “nauËena lekcija” prenijetana nova biÊa.

AmeriËki farmakolog Ungar dokazaoje da u mozgu postoji “molekula pamÊe-nja”. On je πtakore, sklone da se zadræava-ju u tami, elektriËnim udarima natjerao uosvijetljeni dio kaveza. Iz njihovog mozgaizvaenu RNA ubrizgao je kao ekstraktnetreniranim πtakorima i oni su takoer na-uËili da se plaπe tame, i to u mnogo kraÊemvremenu nego njihovi prethodnici.

Neuroni komuniciraju na daljinu

Irin Shuman i Danijel Medison sa Stan-forda dokazali su da se signali u mozgumogu prenositi izmeu neurona i kada seovi ne dodiruju, odnosno kada izmeu njihnema sinapse, znaËi stanice komunicirajuna daljinu tako πto neuron emitira informa-ciju kao radio ili TV-postaja, koja serasporeuje u hipokampusu tako da posta-je dostupna za dalje koriπtenje veÊem bro-ju neurona koji su povezani s korteksom.Susumu Tonegava, nobelovac na Ëelu

znanstvenog tima, vjerovao je da ljudi uËejaËajuÊi veze izmeu pojedinih stanicamozga i stvarajuÊi prohodnije putove zanervne signale.

Stuart Hamerof, vodeÊi istraæivaË bio-molekularnih informacijskih procesa, au-tor knjige “Najsavrπeniji kompjutor”, pret-postavljao je postojanje svijesti na nivousvake stanice.

Transmiteri

Dobitnici Nobelove nagrade za 2000.g. ©veanin Arvid Karlson i AmerikanciPol Gringard i Eric Candal deπifrirali sukomunikacije neurona, kako meusobno,tako i s njihovom vlastitom strukturom, ipostavili osnove za razumijevanje procesaodgovornih za motorne radnje, motivaci-ju, raspoloæenje, uËenje, pamÊenje, ali i zanastanak neuroloπkih i psihijatrijskih obo-ljenja. Gringard je objasnio kakve promje-ne odreeni signal izaziva u stanici koja gaprima i kako osloboeni transmiter iz jed-ne stanice izaziva u drugoj promjenu funk-cije Ëitavom serijom reakcija. Eric Candalispitao je molekularne procese u komuni-kaciji neurona prilikom uËenja i pamÊenja.Karlson je identificirao dopamin kao neu-rotransmiter i razjasnio ulogu dopamin-skog sistema u regulaciji motornog i psi-hiËkog ponaπanja ljudi i razumijevanjuParkinsonove bolesti i shizofrenije.

Ako po Stuartu Hamerofu svaka stani-ca ima nekakvu vrstu svoje autonomne svi-jesti, postavlja se pitanje: da li stanice me-usobno komuniciraju telepatski?

Ruski uËenjaci u Novosibirskom insti-tutu za kliniËku i eksperimentalnu medici-nu izveli su vrlo zanimljiv pokus: u dvijeprozirne, hermetiËki zatvorene kvarcne po-sude postavili su iste jednostaniËne mono-kulture. U prvu posudu ubacili su smrto-nosni virus i monokultura je uginula, ali serazboljela i uginula i ona u drugoj posudi,koja nije bila zaraæena, a zatim su postavilitreÊu, Ëetvrtu, petu... pedesetu posudu i usvima su monokulture podlegle smrti ulanËanoj reakciji. Osim vizualnog kontak-ta, svi drugi nama poznati i moguÊi naËiniprimopredaje virusa bili su iskljuËeni, a sobzirom na to da stanice nemaju oËi, ipakse meu njima prenijela informacija kojaje bila sposobna da ubija. Moæda je baπ natim relacijama kljuË za Ëitavu tajnu ljud-skog mozga jer, po Medisonu, pamÊenje jeinformacija rasporeena u hipokampusutako da stoji na raspolaganju za dalje kori-πtenje.


TAJNA PAM∆ENJA


Povodom ovogodiπnjeg (2001.)Svjetskog dana bez duhana - 31.svibnja, Svjetska zdravstvena or-

ganizacija (SZO) usmjerava naπu aktiv-nost baπ na taj problem prisilnog puπenja“Iz druge ruke” (koji ubija polovinu svo-jih uæivalaca) zahtjevom: DAJTE NAM»ISTOG ZRAKA - pasivno puπenje ubi-ja. Na prvim svjetskim pregovorima ojavnom zdravlju, 191 Ëlanica SZO dogo-varala je uvoenje globalnog nadzoranad duhanom, gdje su preraivaËi duha-na nastojali “zamagliti” znaËaj okolin-skog zagaenja puπenjem duhana, kojesu interno priznali joπ prije 12 godina.Svijest o πtetnom djelovanju duhanskogdima seæe u doba proizvodnje prvih fil-ter-cigareta, Ëiji je uËinak umanjenjaπtetnosti bio smijeπan. Uslijedila je pro-izvodnja s manje katrana, pa i nikotina ucigaretama (joπ kad bi mogli i bez CO).Meutim, puπaËi su i dalje ËeπÊe obolije-vali od raka pluÊa, koji je postao indika-tor πtetnog i uzroËnog utjecaja duhan-skog dima na zdravlje. Kada je ameriËkosudstvo dosudilo pravo na odπtete obo-ljelima od raka i njihovim ukuÊanimakoje su uzdræavali i voljeli, prihvaÊenoje stavljanje obavijesti na kutije da:PU©ENJE UZROKUJE RAK PLU∆A iπteti zdravlju, da viπe ne kaæu: “Nismoznali!”

NovoroenËe je ærtva

©to za to vrijeme biva s onima koji,protivno svojoj volji, udiπu duhanski dimboraveÊi i druæeÊi se s onima kojima dovlastitog zdravlja nije stalo? I koji to æe-le pokazivati na javnim mjestima! Sepa-ratizam nije pozitivna pojava u socijal-noj sredini, ali je nuæna mjera ako se æelipriznati pravo na raspolaganje vlastitimzdravljem (iako ono nije samo pojedin-cu bogomdano!). O tome smo pisali ipredavali djeci PREKO NEPU©A»APROTIV PU©ENJA DUHANA, u sa-

moorganiziranom Druπtvu nepuπaËa uKutini. A kako na boravak djece u za-dimljenoj prostoriji gleda predsjednikduhanske kompanije R. J. Reynolds-a?Gospodin Charles Harper lakonski kaæeda je mogu napustiti ako im se ne svia.A za novoroenËad da “...u neku rukuoni poËinju plakati”. I to je reËeno uAmerici 1996. godine, kada su uvelikebili dostupni pokazatelji struËnih istraæi-vanja o takozvanom “okolinskom puπe-nju duhana” (ETS), kako tamo nazivajupasivno puπenje. Osim povezanosti pu-πenja s rakom pluÊa i srËano-æilnim bo-lestima odraslih, alarmantno je izaziva-nje bolesti disajnog sustava, napadaastme, bolesti srednjeg uha djece i sind-roma nagle smrti novoroenËadi.

dija...” To se najuspjeπnije postiæe istimoruæjem: planiranjem i izvoenjem “paæ-ljivih” istraæivanja o πtetnosti dima zaokolinu sponzoriranjem ili zapoπljava-njem nauËnoistraæivaËkih struËnjaka. Pritome se ne traæi dokazivanje suprotnog,veÊ samo izazivanje dvoumljenja, kojebi produæilo joπ koju godinu, ili meunerazvijenim zemljama i decenij, berbuprofita sa cvijeta civilizacije.

Istina je jaËa

Humanistima i zdravstvenim struË-njacima nije jednostavno nositi se sa so-fisticiranim oponiranjem zdravstvenoin-formativnim mjerama, ali korisna inici-jativa dolazi iz beËkog Nikotinskog in-stituta, koga se moæe konzultirati na in-ternetu (http://www.nicotineinstitute.com), koji nudi izbor struËnih informa-cija filtriranih od laænih informacija, kaoprotumjeru dezinformacijskom nastoja-nju agresivnog kapitala. Nude se i uslu-ge pomoÊi u odvikavanju bez æudnje, ni-kotinska nadomjesna terapija i kemopro-filaksa raka pluÊa.

Za ilustraciju utjecaja pasivnog pu-πenja na radnim mjestima govori osamputa veÊi rizik obolijevanja od raka plu-Êa nego u nepuπaËkom radnom ambijen-tu, zbog Ëega AmeriËki koledæ radne iokolinske medicine (ACOEM) uskraÊu-je raniju toleranciju minimalne ekspozi-cije dimu. A rizik dobivanja raka pluÊaudajom za puπaËa veÊi je 26%. Odrei-vanje nikotina i CO u nepuπaËa koji bo-rave u zadimljenoj atmosferi objektiv-izira ugroæenost duhanskim dimom,zbog Ëega ni cigarete na osnovi povrÊanemaju prolaz u odvikavanju od nikoti-nomanije.

I, na kraju: nepuπaËi, ne ustruËavajtese zahtijevati »IST ZRAK kao vaπe pri-rodno i neotuivo pravo!

Prim. dr. Petar KonjeviÊ

Joπ o puπenju

Pasivno puπenje naπ je najveÊitekuÊi problem

ZakljuËak u naslovu ne potjeËe od zdravstvenih radnika angaæiranih na suzbijanju masovnihnezaraznih bolesti povezanih s puπenjem, veÊ sa sastanka Udruæenja duhanskih kompanija u

Verbandu (NjemaËka) 1989. godine.

”Nije tako straπno”

Pritijeπnjeni tim argumentima, pro-izvoaËi cigareta i za zaπtitu na radnimmjestima poseæu za filterima, po SZO da“razvodne problem”. Ovaj put se osla-njaju na interesno ovisne organizacije zaugradnju ventilacijskih ureaja, kojimaduhansko aerozagaenje prostorija osi-gurava posao. Kada su prozreni, mije-njaju naziv u zvuËni Meunarodne zdra-ve gradnje (HBI), koje su opet u SADdiskreditirane. Novija strategija opstan-ka multinacionalki kakva je Philip Mor-ris, proistjeËe iz stava da "treba neutral-izirati” moguÊe negativne rezultate stu-

srpanj-kolovoz 2001

Osor i danas se nalaze u sarkofagu izaglavnog oltara u katedrali.

Od brojnih legendi koje Êe uz πto-vanje njegova kulta zaæivjeti do danaπ-njih dana, posebno je zanimljiva onavezana za njegovo isposniËko borav-ljenje u jednoj spilji na obliænjem brduOsorËici. Kako je u to doba u okolinibilo dosta zmija otrovnica, koje su gane samo ometale u molitvama, veÊ sunapadale i ostale ljude i æivotinje,buduÊi da ih je svetac prokleo i one sunetragom nestale i nikada se viπe nisupojavljivale. Kako ni dandanas naotocima Cresu i Loπinju nema otrovni-ca, poboæni puk pripisuje to svomesvecu te ga dodatno πtuje i kao zaπtit-nika od zmijskog i sliËnih ujeda. Sa-Ëuvan je i jedinstven obiËaj otoËanada, odlazeÊi s otoka, kao "πkapular"uzimaju i sobom nose kamenËiÊ izSveËeve spilje.

30

BLAÆENI OTON IZ PULETreÊa nedjelja DoπaπÊa

Franjevac karizmatik iz 13. st.

Na osnovi malobrojnih autentiËnihpodataka o æivotu i djelovanju bl.Otona, pouzdano znamo da je æivio uPuli, u prvoj polovici 13. stoljeÊa i daje bio jedan od prvih sinova sv. FranjeAsiπkog koji su, negdje u to doba, stigliu Istru. Predaja mu, osim "slave poizvanrednoj dobroti i savrπenoj kre-posti", pripisuje i Ëetrnaest Ëudesnihozdravljenja koja se kasnije potankoopisuju u djelima nekoliko crkvenihkroniËara. Prema njima proizlazi da je,zahvaljujuÊi svojim taumaturπkim spo-sobnostima, bl. Oton iscijelio πestbolesnika koji su bolovali od oduze-tosti, po dva od sljepoÊe i deformi-ranosti usta te po jednog od: grlobolje,nijemosti, slomljenih kostiju nakonpada i jednog uznemirenog od zloduha.Neka od tih Ëudesa blaæenik je uËinioza æivota, a druga, kao i mnoga nezabi-ljeæena, nastavila su se dogaati na

njegovu grobu. VeÊina ozdravljenjabila je trenutna, ali bilo je i takvih kojasu isproπena dugim i ustrajnim moli-tvama.

Premda postoji nekoliko navoda odatumu smrti bl. Otona, kao najpouz-daniji prihvaÊen je 14. prosinca 1241.,a za spomen na nj odabrana je treÊanedjelja DoπaπÊa. Na taj dan slavi ga seu cijeloj Istri, a poglavito u crkvi sv.Franje u Puli, gdje mu se u oltaru sv.Franje Ëuvaju zemni ostaci. U lokalnojtradiciji saËuvan je kult bl. Otona kaouniverzalnog iscjelitelja, a poboæni muse puk i danas obraÊa u mnogim teπkimprilikama i uz one bolesti za kojevjeruje da ih je Blaæenik uspijevaoËudesno ozdravljivati.

GAUDENCIJE 1. lipnja

Zaπtitnik od zmijskog ujeda

Po predaji, roen je kao Petar Ga-udencije, krajem 10. stoljeÊa, u za-seoku TræiÊ u blizini Osora na otokuLoπinju. Pristupivπi benediktincima,istiËe se poboænoπÊu i marljivoπÊu teÊe uskoro na svom otoku osnovatibenediktinski samostan i postati nje-govim opatom. Nemalo zatim, 1024.biva izabran za biskupa u Osoru te seprihvaÊa nimalo lakog zadatka: uvo-enja reda meu sveÊenicima i redov-nicima te suzbijanja nemorala u puku imeu vlastelom. Pritom se posebnookomio na razmjerno Ëeste brakovesrodnika, πto Êe mu priskrbiti neugod-nosti te Êe na kraju biti prisiljen napus-titi grad. Put ga vodi do pape koji mudaje podrπku te se Gaudencije zado-voljan uputi kuÊi. Iscrpljen i bolestan,putem se nakratko zaustavlja u bene-diktinskom samostanu u Porto Nuovokraj Ankone, gdje mu se zdravstvenostanje naglo pogorπava te u visokojvruÊici umire 31. svibnja 1044. Kasnijesu njegovi zemni ostaci preneseni u

Sveci-zaπtitnici od bolestiu naπoj medicinskoj tradiciji

Blaæeni Oton iz Pule lijeËi slijepogdjeËaka. Zavjetna slika u crkvi

sv. Franje u Puli

Sv. Gaudenc na zastavi katedraleu Osoru

srpanj-kolovoz 2001

31

LJUDEVIT IX. 25. kolovoza

Tuberkuloza

Zacijelo jedan od najznamenitijihfrancuskih kraljeva, Ljudevit IX. roen25. travnja 1214. (14. ili 19.), u graduPoissy. Nakon πto je rano ostao bezoca, u dvanaestoj godini bi okrunjen zakralja, a nemalo zatim, u petnaestojgodini, majka Blanka Kastiljska æeniga za mladu Margaretu Provansalsku skojom Êe kasnije imati jedanaesterodjece.

U dvadesetoj godini definitivno jepreuzeo vlast u svoje ruke i najaviopoËetak jednog novog, dotad nezamis-livog naËina kraljevskog vladanja.BuduÊi da ga se, uz izvrsnu krπÊanskunaobrazbu, posebno dojmilo uËenje sv.Franje, cijeli je svoj æivot i sve svojeaktivnosti podredio naËelima Siro-maπka iz Asiza. LjubeÊi poput franje-vaca mir, dobrotu, pravdu i iznad svegaduhovnost, Ljudevit IX. provodi miro-tvornu i nadasve humanitarnu politikute tako na najuspjeπniji naËin uspijeva"zdruæiti veliËanstvo prijestolja sa sve-toπÊu Evanelja". U tom duhu posebnuskrb posveÊuje siromaπnima i boles-nima, za koje podiæe uboænice i bol-nice, a istovremeno otvara πkole isveuËiliπta, poput Sorbone, pa Fran-cuska postaje europskim kulturnimsrediπtem.

Nakon πto je u tridesetoj godiniozdravio od neke teπke bolesti, zavje-tovao se da Êe krenuti u oslobaanjeSvetoga groba te s tom nakanom go-dine 1248. kreÊe u tzv. ©esti kriæarskirat. No, stigavπi u Svetu zemlju, nakonprvih uspjeha sreÊa mu okreÊe lea.Najprije mu kuga i glad desetkujuvojsku, a zatim, 1250. kod Mansurathadoæivljava teπki poraz, nakon Ëegaskupa sa svojim vitezovima pada uzatoËeniπtvo. Tu obolijeva od teπkedizenterije i jedva æiv doËekuje velikuotkupninu. Na povratku u Francuskudonosi i jednu od najËuvenijih relikvija- trnovu krunu za koju se vjerovalo daje Kristova i Ëesticu Isusova kriæa, πtoÊe kasnije biti pohranjeno u znamenitoj

Sainte Chapelle koju je dao podiÊipored Notre Dame u Parizu.

Nepokolebljivo u nakani da ostvaristari zavjet, 1270. poduzima Sedmikriæarski rat. Skupivπi vojsku od60.000 kriæara, najprije odluËi udaritina Tunis, ali ga ponovo zadesi nesreÊa- ovoga puta joπ jaËa epidemija kuge,od koje Êe i sam oboljeti i 25. kolovoza1270. umrijeti. Taj Êe dan kasnije bitiproglaπen njegovim crkvenim blag-danom.

Jedna od najzanimljivijih odlikakoja je za æivota krasila buduÊeg svecabila je osobita moÊ za koju se vjerovaloda je svojstvena samo nekim kralje-vima - tzv. "kraljevima iscjeliteljima"koji su dodirom ruke lijeËili oboljelepodanike. Zbog osobite privræenostisvojim siromaπnim i bolesnim podani-cima, Ljudevit IX. nije se πtedio u

dijeljenju te milosti. Bijahu to spekta-kularni obredi pred kraljevskom pala-Ëom, na kojima su se okupljali boles-nici iz cijele zemlje. Nakon zajedniËkemolitve, kralj bi pojedinaËno doticaosvakog oboljelog i blagoslovio ga sporukom: "Kralj te dotiËe, Bog teozdravljuje!" BuduÊi da je u puku biloraπireno vjerovanje da je tome kraljuBog dodijelio posebnu moÊ u lijeËenjuskrofula, tj. zadebljalih i nerijetkootvorenih gnojnih Ëvorova na vratu,najviπe je bilo upravo takvih bolesnika.Danas znamo da su to znakovi sekun-darne opÊe tuberkuloze djece i tuber-kuloze limfnih ælijezda pa je zbog togaLjudevit IX. kasnije i sluæbeno pro-glaπen zaπtitnikom od tuberkuloze.

Prof. dr. sc. Ante ©krobonja,dr. med.

Ljudevit IX. polazi u kriæarski rat.Minijatura iz 15. stoljeÊa

UPAMTITE● Nemojte na opekline stavljati nikakve masti, ulja ili praπak.● Ne smijete buπiti mjehure na opeklini.● Malo dijete ne ostavljajte predugo u hladnoj vodi jer moæedoÊi do opasna ohlaenja tijela.

OPEKLINEOPEKLINE

HRVATSKI CRVENI KRIÆ, PRVA POMO∆, PRIRU»NIK

Opekline su ozljede izazvane visokom temperaturom kojadjeluje na koæu i dublje dijelove tkiva. Uzrok im mogu bitivrele tekuÊine, plamen, uæareni kruti predmeti i pregrijaniplinovi. SliËne promjene mogu izazvati jako niske tempera-ture (smrzotine), kemikalije, elektriËna energija, raznazraËenja, ukljuËujuÊi i sunËane zrake.

O Ëemu ovisi teæina opekline?NajznaËajniji pokazatelji za procjenu teæine opekline jesu

veliËina zahvaÊene povrπine tijela, dubina oπteÊenja tkiva iæivotna dob unesreÊenoga.

Male opekline zahvaÊaju do 15% povrπina tijela odraslih ido 5% u djece. Srednje opekline zahvaÊaju 15% do 25%povrπine tijela odraslih i 10% do 20% u djece. Iznad togpostotka su velike opekline.● Prema dubini oπteÊenja opekline se dijele u nekolikostupnjeva, ali u okviru prve pomoÊi, odmah nakon nastanka,dubina oπteÊenja se ne moæe toËno odrediti.● Na opekline su naroËito osjetljiva djeca. Opeklina kojasvojom povrπinom i dubinom oπteÊenja u odrasla Ëovjekapredstavlja samo manju subjektivnu tegobu za malo dijetemoæe predstavljati smrtonosnu opasnost.

Opekline ne smijete promatrati samo kao djelomiËnooπteÊenje koæe. Svaka teæa opeklina izaziva sloæeneporemeÊaje koji viπe ili manje zahvaÊaju sve æivotnesustave i dovode do teπkoga stanja πoka.

POSTUPAK

1 Osobu koju je zahvatio plamen treba od glave premanogama pokriti dekom, kaputom i sl. Ti se postupci katkadprimjenjuju silom, jer osoba koja gori Ëesto trËi pa je moratenasilno zaustaviti. Ako nemate s Ëime ugasiti poæar moæeteprimijeniti postupak valjanja po tlu. Ako je u blizini vodakoristite je za gaπenje plamena.Skinite odjeÊu natopljenu vruÊom tekuÊinom, maπÊu, kemi-kalijom i sl. OdjeÊu skidajte paranjem, ali ne onaj dio koji jeprilijepljen uz koæu, jer on pruæa zaπtitu od naknadne infekcije.Taj dio odjeÊe paæljivo obreæite.

VeÊe opekline hladite tuπiranjem ili stavljanjem hladnihobloga koje treba Ëesto mijenjati.Opekline treba hladiti sve dok ne prestane bol, odnosno dokne stigne sluæba hitne medicinske pomoÊi ili dok opeËenaosoba ne stigne u bolnicu. NajkraÊe vrijeme hlaenja opeklineje 10 minuta.

3 Skinite sve predmete koji kruæno obavijaju opeËenedijelove tijela, npr. prsten, sat, narukvicu, uske dijelove odjeÊe.

4 Nakon hlaenja opeklinu treba pokriti s nekoliko slojevasterilne gaze ili specijalnim zavojem za opekline. Postavljenugazu valja previti zavojem, vrlo lagano, bez stezanja. OpeËenuglavu pokrijte gazom, ali ne previjajte zavojem. Postavljenizavoj ËeπÊe provjeravajte i ako se uslijed oticanja zavoj stegnetreba ga olabaviti.

2 Neposredno hlaenje najjednostavniji je i najdjelotvor-niji naËin pruæanja prve pomoÊi koji moraju poznavati djecai odrasli.Manje opekline hladite ispiranjem opeËena dijela tijela vodomiz slavine ili uronjavanjem u Ëistu vodovodnu, bunarsku iliizvorsku vodu. Voda ne smije biti ledena. Najpovoljnija jesobna temperatura vode, od 15°C do 16°C, a moæe biti i maloniæa.

5 Ako je opeËena povrπina ruke ili noge velika, taj dio tijelaobavezno morate imobilizirati.

6 Kod svih opeklina koje zahvaÊaju viπe od 20% povrπinetijela, a u djece iznad 10%, valja davati dovoljno tekuÊine, pomoguÊnosti tople, zaslaene napitke. Ako lijeËnik ne moæestiÊi brzo ili ako prijevoz do bolnice traje duæe od sata,pogotovo u ratnim uvjetima, opeËenoj osobi dajte za piÊevodu ili Ëaj u koji stavite na litru tekuÊine 3 grama kuhinjskesoli (natrijev klorid) i 1,5 grama sode bikarbone (natrijevbikarbonat).

7 Ako je opeklina veÊe povrπine opeËenu osobu valjautopliti, jer se isparavanjem vode s opeËene povrπine gubimnogo topline. Pokrijte je dekama ili dijelovima odjeÊe, ali neupotrebljavajte ugrijani crijep ili termofor.

Documents

GODINA XLIII, BROJ 498-499/2001, SRPANJ-KOLOVOZ, CIJENA 6 ... · GODINA XLIII, BROJ 498-499/2001, SRPANJ-KOLOVOZ, CIJENA 6,00 kn, ISSN 0351-9384 ¥ Po„tarina plaæena u po„ti