Godišnjak 2010. - MVEP · Godišnjak 2010. | Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 2 ... misiji za izgradnju mira u razdoblju od 2012. do 2013. te u Gospodarsko-socijalnom

Godišnjak 2010.

Republika HrvatskaMinistarstvo vanjskih poslova

i europskih integracija

Godišnjak 2010. | Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 2

Ministrova uvodna riječ ............................................................................................................5

Eurointegracijski proces ............................................................................................................7

Otvoreni pregovori u svim, a privremeno zatvoreni u 28 poglavlja ............................................7Prihvaćeno 30 zakona, 181 podzakonski akt i 54 provedbene mjere ........................................8Hrvatski – budući službeni jezik Europske unije ......................................................................8Provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ...................................................................9Ispunjavanje političkih kriterija ................................................................................................10Hrvatsku će u Europskom parlamentu predstavljati 12 parlamentaraca ..................................11Zajednički odbori za suradnju s tijelima Europske unije .........................................................12Hrvatska – članica Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran ...........................................12Pretpristupna pomoć – važan element eurointegracijskog procesa ...........................................13Uključeni u osamnaest Programa Europske unije ................................................................... 14Pripreme za korištenje strukturnih fondova .............................................................................15Podijeljeno 22.000 informativnih publikacija ..........................................................................15Obrazovanjem obuhvaćeno više od 5.400 osoba ......................................................................16

Bilateralni odnosi s državama članicama Europske unije ......................................................... 19

Kontakti s europskim državnicima – u prvom planu hrvatski pregovori i gospodarska suradnja ..............................................................................................................19

Bilateralni odnosi s drugim zapadnoeuropskim državama ......................................................30

Dosegnut visok stupanj međusobnog razumijevanja ................................................................30

Jugoistočna Europa .................................................................................................................32

Eurointegracijski proces – okosnica suradnje ...........................................................................32Regionalna multilateralna suradnja ....................................................................................34

Istočna Europa ........................................................................................................................36

Veća dinamika bilateralnih susreta ...........................................................................................36

Transatlantski partneri ...........................................................................................................38

Susreti s brojnim američkim dužnosnicima .............................................................................38Porast gospodarske razmjene ....................................................................................................39Prve političke konzultacije hrvatske i meksičke diplomacije ....................................................39

Srednja i Južna Amerika ..........................................................................................................40

Regija velikih potencijala i rastuće stabilnosti ..........................................................................40

Azija i Oceanija .......................................................................................................................42

Pozornost usmjerena na gospodarski najsnažnije države regije ...............................................42

Afrika i Srednji istok ..............................................................................................................46

Naglasak na nalaženju mogućnosti za gospodarsku suradnju ..................................................46

Ujedinjeni narodi ....................................................................................................................48

Hrvatska aktivna u izgradnji mira, demokracije i u rješavanju globalnih izazova ...................48

Sadržaj


Sadržaj

NATO ....................................................................................................................................50

Hrvatska predsjedala Američko-jadranskom poveljom ............................................................50

Međunarodna sigurnost .......................................................................................................... 52

Sudjelovanje u 14 mirovnih misija ............................................................................................52Dugoročni i provedbeni dokumenti za bolju kontrolu oružja ............................................52

Ljudska prava ..........................................................................................................................54

Od ukidanja smrtne kazne do međureligijske tolerancije .........................................................54Razmatranje Univerzalnoga periodičnog pregleda – predanost promicanju i zaštiti ljudskih prava ...............................................................................................................54Dogovoren politički okvir za rješavanje pitanja izbjeglica ........................................................54Aktivnosti u okviru UN-a i u odnosima s EU-om...................................................................55

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju ........................................................................56

Hrvatsko izaslanstvo na sastanku na vrhu u Astani .................................................................56

Vijeće Europe ..........................................................................................................................57

Aktivni u procesu reforme Europskog suda za ljudska prava ...................................................57

Gospodarska multilaterala ......................................................................................................59

U Zagrebu održana Godišnja skupština EBRD-a ...................................................................59

Međunarodna razvojna suradnja ............................................................................................60

450 milijuna kuna za razvojne projekte u svijetu ......................................................................60

Briga za hrvatske državljane u svijetu ...................................................................................... 61

Hrvatski državljani bez vize i u Meksiko ................................................................................. 61Skrb za hrvatske manjine u inozemstvu ................................................................................... 61Skrb za iseljeništvo ...................................................................................................................62

Prepoznatljivost Hrvatske u svijetu .........................................................................................63

Croatia Summit 2010 – Jugoistočna Europa pred globalnim izazovima..................................63Konferencije i seminari .............................................................................................................64Izdavaštvo .................................................................................................................................65Promidžba hrvatske kulture .....................................................................................................65

Kulturne manifestacije u Tel Avivu, Chicagu, Rimu, Beču i Sarajevu ...............................65Tjedan hrvatskog filma u Izraelu ........................................................................................66Hrvatsko-američki dani u Chicagu od 14. do 17. svibnja ..................................................66Manifestacija »Festa dei popoli« na Salezijanskom sveučilištu u Rimu .............................66Festival hrvatske glazbe u Beču ..........................................................................................66Dani hrvatske kulture u BiH .............................................................................................67

Razvoj službe vanjskih poslova ................................................................................................68

Obrazovanje diplomata .............................................................................................................68Međunarodna suradnja Diplomatske akademije ......................................................................68Pripreme za rad u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ..............................................69Informatizacija poslovanja ........................................................................................................69Ulaganje u imovinu ..................................................................................................................70


Sadržaj

Kronologija važnijih događaja u 2010. .....................................................................................71

Siječanj ......................................................................................................................................71Veljača .......................................................................................................................................71Ožujak ......................................................................................................................................72Travanj ...................................................................................................................................... 74Svibanj ......................................................................................................................................75Lipanj .......................................................................................................................................76Srpanj........................................................................................................................................77Kolovoz .....................................................................................................................................79Rujan ........................................................................................................................................79Listopad ...................................................................................................................................80Studeni .....................................................................................................................................81Prosinac ....................................................................................................................................82

Međunarodni ugovori i akti sklopljeni u 2010..........................................................................84

Države ......................................................................................................................................84Međunarodne organizacije .......................................................................................................96

Impresum.............................................................................................................................. 103


Proslov

Ministrova uvodna riječ

Dragi čitatelji,

predstavljajući vam šesti godišnjak Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, htio bih prije svega naglasiti kako se sa zadovoljstvom možemo osvrnuti na postignuća hrvatske diplomaci-je u 2010. godini. Uz brojne aktivnosti u NATO-u, poput sudjelovanja u mirovnim misijama i do-prinosu izradi Novoga strateškog koncepta, Republika Hrvatska nastavila je jačati svoju prepoznat-ljivost u ostalim međunarodnim i regionalnim orga-nizacijama, unaprjeđivati odnose s partnerskim ze-mljama te poticati različite vidove suradnje s velikim brojem zemalja diljem svijeta.

Naravno, strateški prioritet RH bio je daljnji napre-dak u ostvarenju cilja članstva u Europskoj uniji. A taj je napredak uistinu bio znatan. Tijekom godine održano je šest međuvladinih konferencija, najviše otkad su pregovori otvoreni, te smo od 35 pregova-račkih poglavlja kraj 2010. dočekali sa svim otvore-nima i 28 privremeno zatvorenih poglavlja. Takav zamah u pregovorima rezultat je kontinuirane po-svećenosti provedbi ključnih reformi, čije implika-cije nadilaze okvir pregovaračkog procesa, donoseći dobrobit prije svega hrvatskim građanima. O tome svjedoči i činjenica da se u proces europske in-tegracije, osim tijela državne uprave, sve više uključuju poslovne udruge, regionalne i lokalne za-jednice, kao i različite civilne udruge. Vrijedno je spomenuti da je proveden i postupak kojim se hr-vatskim građanima omogućuje rad u institucijama Europske unije.

Nakon što je EU krajem 2009. godine usvojio Financijski paket od 3,5 milijardi eura za prve dvi-je godine članstva, poseban smo naglasak stavili na jačanje administrativnih kapaciteta kako bismo što učinkovitije koristili sredstva koja su nam na raspolaganju. Isto tako nastavili smo s provedbom informativnih i obrazovnih programa o Europskoj uniji, tako je približavajući velikom broju gra-đana diljem Hrvatske.

Proces europske integracije bio je i važan segment suradnje s državama jugoistočne Europe kojima Republika Hrvatska pomaže prijenosom iskustava i znanja te konkretnom materijalnom pomoći, primjerice darivanjem hrvatskog prijevoda pravne stečevine Europske unije.

Suradnja sa zemljama jugoistočne Europe sve je intenzivnija i raznolikija. Bilateralni i multilate-ralni kontakti učestali su i posvećeni daljnjem unaprjeđenju odnosa, što uključuje i rješavanje otvo-renih pitanja kao temeljnog preduvjeta za proces pomirbe u jugoistočnoj Europi. Uz jačanje surad-nje u pravosuđu, unutarnjim poslovima, obrani, prometu i energetici u fokusu je bilo i produbljiva-nje gospodarske suradnje.

Prepoznajući kako je stabilnost regije važna i za našu stabilnost, u našem djelovanju u okviru NA-TO-a zastupamo i promičemo članstvo država jugoistočne Europe u Savezu. Hrvatska ujedno ze-mljama regije prenosi i vrijednosti Saveza, a posebno je u tom smislu djelovala tijekom predsjedanja Američko-jadranskom poveljom u prvoj polovici 2010. godine.

Zahvaljujući svojoj ulozi u jugoistočnoj Europi, ali i mnogo šire, Hrvatska se na međunarodnoj sce-ni profilirala kao zemlja koja zagovara mir i sigurnost, političko i diplomatsko rješavanje oruža-nih sukoba i kriza te vrijednosti poštovanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Kroz tu prizmu treba promatrati i kandidaturu Republike Hrvatske za ponovno članstvo u UN-ovoj Ko-misiji za izgradnju mira u razdoblju od 2012. do 2013. te u Gospodarsko-socijalnom vijeću UN-a za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Uvjereni smo kako su te kandidature itekako utemeljene s obzirom na iskustva koja primjenjujemo sudjelujući u brojnim mirovnim misijama, kojih je u 2010.

Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova i europskih integracija


Proslov

bilo 14, a među kojima najveći doprinos dajemo ISAF-u u Afganistanu. U tom kontekstu vrijedi istaknuti i kako međunarodna razvojna suradnja postaje sve važniji element naše vanjske politike.

Gospodarska diplomacija zauzima sve istaknutije mjesto u ukupnom vanjskopolitičkom djelovanju Republike Hrvatske. U skladu s tim, u bilateralnim kontaktima s državama diljem svijeta promi-cali smo razvoj gospodarske suradnje i prednosti naše zemlje kao investicijskog i turističkog odre-dišta. Porast izvoza hrvatskih proizvoda, pojačan interes stranih ulagača za investicijske projekte u RH, kao i činjenica da je RH u 2010. godini bila najprivlačnije turističko odredište na Meditera-nu govore u prilog uspješnosti takvoga sveobuhvatnog pristupa, koji je dodatno pojačan odlukom o upućivanju prvih trgovinskih atašea u diplomatska i konzularna predstavništva RH u zemljama s najvećim potencijalom intenziviranja gospodarske suradnje.

Zaključno valja istaknuti kako je hrvatska vanjska politika u protekloj godini nastavila posvećiva-ti posebnu pozornost Hrvatima izvan Republike Hrvatske – Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao jednom od triju konstitutivnih naroda, hrvatskim manjinama te iseljenicima. O tome svjedoči i ne-davno usvojena Strategija u skladu s kojom će se donijeti i pripadajući zakon i provedbeni propisi, čime ćemo postaviti čvrst okvir za trajni razvoj veza između domovine i svih Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske.

U 2011. godini želimo uspješno dovršiti pregovore o članstvu RH u Europskoj uniji i potpisati Ugovor o pristupanju. Istodobno ćemo nastaviti sa svim vanjskopolitičkim aktivnostima radi zašti-te naših nacionalnih interesa, kao i daljnjeg jačanja političkog i gospodarskog položaja RH na me-đunarodnoj sceni, a sve kako bismo našim građanima osigurali prosperitetnu budućnost.


Europske integracije

Eurointegracijski proces

U 2010. godini Republika Hrvatska učinila je krupan iskorak u ispunjavanju uvje-ta i zadanih kriterija u okviru pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uni-ji čime je njezin eurointegracijski proces ušao u završnu fazu

Otvoreni pregovori u svim, a privremeno zatvoreni u 28 poglavlja

U prvoj polovici 2010. godine Vijećem Europske unije predsjeda la je Kraljevina Španjolska, a u drugom polugodištu Kraljevina Belgija. Obje države su s Europskom komisijom i drugim europ-skim institucijama poticale hrvatski integracijski proces. Republika Hrvatska tijekom cijele godine nastavila je intenzivno ispunjavati preostalih obveza iz pristupnih pregovora, otvaranjem i zatvara-njem poglavlja, ispunjavanjem političkih kriterija i ostalih obveza iz pristupnog procesa.

Pregovori su otvoreni u šest poglavlja: »8. Tržišno natjecanje«, »13. Ribarstvo«, »23. Pravosuđe i temeljna prava«, »27. Okoliš«, »31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika« i »34. Institucije«. Privremeno je zatvoreno jedanaest poglavlja: »1. Sloboda kretanja roba«, »4. Sloboda kretanja kapita-la«, »5. Javne nabave«, »12. Sigurnost hrane, veteri-narstvo i fitosanitarni nadzor«, »14. Prometna poli-tika«, »16. Porezi«, »24. Pravda, sloboda i sigurnost«, »27. Okoliš«, »31. Vanjska, sigurnosna i obrambe-na politika«, »32. Financijski nadzor« i »34. Institu-cije«. Time je Republika Hrvatska na kraju godine imala ukupno 34 otvorena pregovaračka poglavlja i 28 privremeno zatvorenih. Takva statistička bilan-ca pregovora pokazuje pojačanu dinamiku integra-cijskog procesa koja je omogućila da se otvore pre-govori u svim poglavljima te da se uđe u završnu, ali ujedno i najzahtjevniju fazu pregovaračkog procesa.

Na kraju prosinca Hrvatska je Europskoj uniji pre-dala na verifikaciju 99 od ukupno 127 mjerila (23 mjerila za otvaranje jedanaest poglavlja i 76 mjerila za zatvaranje dvadeset i pet poglavlja). U preostalim poglavljima u kojima su utvrđena mjerila za zatvara-nje pak se radilo na njihovu ispunjavanju te stvara-nju pretpostavki za njihovo privremeno zatvaranje. Ispunjavanje svih, pa i onih najzahtjevnijih mjerila dodatna je potvrda opredijeljenosti Republike Hr-vatske za punu i učinkovitu provedbu reformi prije ulaska u članstvo Europske unije.

Početkom godine Vlada je imenovala Radnu sku-pinu za pripremu teksta Nacrta Ugovora o pristu-panju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ti-me su počele i prve pripreme za izradu hrvatsko-ga pristupnog ugovora. Tijekom godine nastavljene su tehničke prilagodbe pravne stečevine EU-a. Za španjolskog predsjedanja Europskom unijom, u pr-voj polovici godine, ostvaren je početni zamah u oba postupka, a tijekom belgijskog predsjedanja i daljnji napredak, prateći opću dinamiku pregovora.

PREGLED MEĐUVLADINIH KONFERENCIJA O PRISTUPANJU RH EU-U U 2010. GODINI

19. veljače – Bruxelles – Međuvladina konfe-rencija na razini zamjenika voditelja izaslan-stva: otvoreni pregovori u poglavljima »13. Ri-barstvo« i »27. Okoliš«

19. travnja – Bruxelles – Međuvladina konfe-rencija na razini zamjenika voditelja izaslan-stva: privremeno zatvoreno poglavlje »1. Slo-boda kretanja roba«

30. lipnja – Bruxelles – Međuvladina konfe-rencija na ministarskoj razini: privremeno za-tvoreni pregovori u poglavljima »5. Javne na-bave« i »16. Porezi«, a otvoreni u poglavlji-ma »8. Tržišno natjecanje«, »23. Pravosuđe i temeljna prava« i »31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika«

27. srpnja – Bruxelles – Međuvladina konfe-rencija na razini zamjenika voditelja izaslan-stva: privremeno zatvoreni pregovori u po-glavljima »12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor« te »32. Financijski nad-zor«

5. studenog – Bruxelles – Međuvladina kon-ferencija na razini zamjenika voditelja iza-slanstva: privremeno zatvoreni pregovori u poglavljima »4. Sloboda kretanja kapitala« i »14. Prometna politika« te otvoreni i privre-meno zatvoreni pregovori u poglavlju »34. In-stitucije«

22. prosinca – Bruxelles – Međuvladina kon-ferencija na ministarskoj razini: privremeno zatvoreni pregovori u poglavljima »24. Prav-da, sloboda i sigurnost«, »27. Okoliš« i »31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika«



U studenom Hrvatska je pozdravila redovito Izvješće Europske komisije o napretku RH za 2010. godinu kojim su naglašeni napori uloženi u svim segmentima pregovora i ocijenila da je napredak ostvaren u svim, pa i u najzahtjevnijim poglavljima. U prosincu je Vijeće za opće poslove EU-a pri-hvatilo Strategiju proširenja Europske komisije i Izvješće o napretku RH za 2010. godinu te potvr-dilo da je kraj pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji nadomak.

Hrvatska je u veljači i srpnju izvješćivala Europsku komisiju (u obliku tzv. monitoring obrazaca) o napretku u ispunjavanju obveza u privremeno zatvorenim poglavljima. Ocjene Europske komisije potvrdile su da Republika Hrvatska dosljedno provodi sve obveze pa slijedom toga bilježi napredak u svim do tada privremeno zatvorenim poglavljima. Time je dodatno potvrđen kredibilitet Hrvat-ske i njezina spremnost za punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Prihvaćeno 30 zakona, 181 podzakonski akt i 54 provedbene mjere

Republika Hrvatska u procesu pristupanja Europskoj uniji ispunila je glavninu obveza koje se od-nose na usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Međutim, pravna stečevina Europske unije stalno se razvija pa će Hrvatska i kao članica biti u obvezi uskla-đivanja nacionalnih propisa s europskom pravnom stečevinom.

Ministarstvo je u suradnji s drugim tijelima državne uprave koordiniralo izradu Programa Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2010. godi-nu koji je prihvaćen na sjednici Vlade 7. siječnja. Riječ je o dokumentu sličnom dotadašnjim nacio-nalnim programima za pristupanje Europskoj uniji. Promjenama u konceptu dokumenta pristupi-lo se radi pripreme za funkcioniranje Hrvatske u uvjetima punopravnog članstva u Europskoj uni-ji. Programom se predviđa donošenje zakona kojima se preuzima nova pravna stečevina Europske unije. Hrvatska, naime, na osnovi preporuka Europske komisije i aktivnog praćenja razvoja pravne stečevine koje provode nadležna tijela državne uprave mijenja svoje zakonodavstvo istodobno s dr-žavama članicama Europske unije. Sukladno Programu, u 2010. godini prihvaćeno je 30 zakona, 181 podzakonski akt i 54 provedbene mjere.

Radi praćenja napretka u ostvarivanju svih preostalih obveza iz procesa pregovora Vlada Republi-ke Hrvatske 7. siječnja usvojila je i Plan zakonodavnih aktivnosti za završetak pregovora o puno-pravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji za 2010. godinu. Plan je potvrđen i u Hrvatskom saboru 26. veljače. Planom je predviđeno donošenje 17 zakona koji su preduvjet za za-tvaranje poglavlja pregovora koja još nisu zatvorena. Vlada Republike Hrvatske tijekom 2010. go-dine uputila je Hrvatskome saboru sve planirane zakonske prijedloge.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija zaduženo je za praćenje provedbe Programa Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije i Plana za-konodavnih aktivnosti za završetak pregovora o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Eu-ropskoj uniji. Stanje provedbe zakona i podzakonskih akata razmatralo se svakog tjedna u sklopu prve točke dnevnog reda svih radnih tijela Vlade RH.

Ministarstvo je nacionalni koordinator provedbe Instrumenta tehničke pomoći Europske komi-sije – TAIEX-a. I u 2010. godini Republici Hrvatskoj se putem TAIEX-a pružala tehnička po-moć prema prioritetima definiranim kroz obveze preuzete u pregovaračkom procesu. Suradnja s TAIEX-om bit će Hrvatskoj na raspolaganju i tri godine nakon ulasku u EU. Uz tijela državne uprave TAIEX-om se koriste i regulatorne agencije, nevladine udruge, Hrvatska gospodarska ko-mora i druge institucije u RH.

Hrvatski – budući službeni jezik Europske unije

Pristupanjem Europskoj uniji hrvatski će postati jedan od službenih jezika, a hrvatska inačica, sukladno načelu višejezičnosti, postat će vjerodostojnim i službenim tekstom pravnih propisa. To je potvrđeno u Zajedničkom stajalištu Europske unije za poglavlje »34. Institucije« (od 6. li-



stopada) kada se prvi put službeno navodi da »EU smatra da od pristupanja Hrvatske hrvatski je-zik treba biti priznat kao izvorni jezik Ugovora te da tekstovi akata institucija trebaju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku i vjerodostojni pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim služ-benim jezicima. EU stoga smatra da članak 55. Ugovora o Europskoj uniji, članak 225. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te obje Uredbe Vijeća br. 1 od 15. travnja 1958., kojima se određuju jezici kojima će se koristiti Europska ekonomska zajednica i Europska zajedni-ca za atomsku energiju, trebaju biti u skladu s time izmijenjeni i dopunjeni.«

Samostalna služba za prevođenje iz područja europskih integracija Ministarstva tijekom vreme-na razvila se u središnju jedinicu u Republici Hrvatskoj za obavljanje poslova prevođenja i koordi-nacije prevođenja hrvatskih pravnih propisa i dokumenata relevantnih za pregovore s Europskom unijom na engleski jezik. Budući da pregovori zahti-jevaju brzo i kvalitetno prevedene propise i strateš-ke dokumente radi pružanja uvida Europskoj komi-siji u razinu usklađenosti hrvatskog pravnog susta-va s europskim te u uspješno ispunjavanje mjerila za otvaranje odnosno zatvaranje pregovaračkih poglav-lja, obavljaju se i poslovi jezičnog pregleda prevede-nih dokumenata i, ako je potrebno, njihove koordi-nacije na stručnu redakturu i lekturu.

U 2010. godini je za potrebe pregovaračkog proce-sa na engleski jezik prevedeno oko 10.000 stranica hrvatskih propisa, pregovaračkih stajališta, mje-rila, akcijskih planova, strategija, a oko 2000 stra-nica poslano je na lekturu izvornim govornicima. Od 2008. godine radne verzije prijevoda hrvatskih pravnih propisa na engleski jezik objavljuju se na in-ternetskoj stranici Ministarstva (www.mvpei.hr/za-koni/). Na stranici se već nalazi oko sedam stotina prevedenih zakonskih i podzakonskih akata.

Znanje i iskustvo Samostalne službe za prevođenje prepoznati su i u susjednim zemljama pa je na toj os-novi nastavljena suradnja s Albanijom. U 2010. te-ma je bila razvoj metodologije upravljanja kvalite-tom prijevoda i osmišljavanja online baze terminolo-gije EU-a. Na regionalnoj konferenciji pod nazivom »Govorimo europski« u svibnju u Beogradu razmje-njivala su se stečena iskustva i s drugim državama iz okruženja. Također podupirući nastojanja država jugoistočne Europe u pristupanju Europskoj uniji, Vlada Republike Hrvatske u ožujku je na regio-nalnoj konferenciji u Brdu kod Kranja ustupila neslužbeni prijevod na hrvatski jezik pravne steče-vine Europske unije zainteresiranim državama jugoistočne Europe.

Provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Republika Hrvatska u okviru predviđenih mehanizama nastavila je provoditi Sporazum o stabili-zaciji i pridruživanju. Na sastancima tijela osnovanih Sporazumom (Vijeća, Odbora i pododbora) razmijenjena su stajališta o postignućima Republike Hrvatske u ispunjavanju svih obveza preuzetih u okviru pristupnih pregovora i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Europski partneri upo-znati su sa svim aktivnostima koje Republika Hrvatska poduzima radi ispunjavanja političkih, eko-nomskih i kriterija vezanih uz usklađivanje s pravnom stečevinom te obveza koje proizlaze iz pove-zanih procesa pristupnih pregovora i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Stvaranje vjerodostojne hrvatske inačice za-konodavstva Europske unije nije samo prevo-đenje na hrvatski jezik ugovora, uredaba, di-rektiva, odluka ili preporuka koji predstavlja-ju pravne propise Europske unije. U proces je uključena jezična, stručna i pravna redak-tura prevedenog teksta kako bi se osigurala pravna sigurnost i učinkovitost. Valja nagla-siti da u Hrvatskoj nastaju samo radne verzi-je, a službe Europske unije stvaraju službene dokumente koji se objavljuju u Službenom li-stu Europske unije na dan stupanja države u članstvo. Završne redakture pravnika jeziko-znanaca, zaposlenih u institucijama EU-a, ko-ji stvaraju službene verzije počele su krajem 2010. godine.

Broj stranica Službenog lista koje treba pre-vesti i na njima provesti sve ili neke redakture iznosi više od 107.000 stranica. Kako je već prevedena velika većina pravne stečevine s prioritetne liste Europske unije na hrvatski je-zik, sada se posebna pozornost posvećuje re-dakturama i ujednačavanju terminologije. U završnu fazu ulazi i oko 8.500 stranica prije-voda primarnoga zakonodavstva pravne ste-čevine koje će biti prilog hrvatskom Ugovoru o pristupanju.



U okviru provedbe Sporazuma i u 2010. godini nastavljena je suradnja sa svim zemljama u regiji koje su obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja te su razvijani odnosi vezani uz postojeće bilateralne protokole o suradnji na području europskih integracija. Sukladno prioritetima iz Nacio-nalne strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2014. godine, kra-jem 2010. godine u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj počeo je ciklus seminara koji imaju cilj državnim službe-nicima zemalja jugoistočne Europe prenijeti hrvatska iskustva i znanja iz procesa stabilizacije i pri-druživanja te pristupnih pregovora.

Ispunjavanje političkih kriterija

Na sastancima Vijeća, Odbora i pododbora osnovanih na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pri-druživanju razmjenjivana su stajališta o postignućima Republike Hrvatske u ispunjavanju preuzetih obveza u okviru Sporazuma te pristupnih pregovora. Europska unija prepoznala je napredak koji je Hrvatska ostvarila u 2010. godini što je i nazna-čeno u godišnjem Izvješću Europske komisije o na-pretku RH. Ispunjavanje političkih kriterija u pro-cesu pristupanja EU-u obilježeno je intenzivnim ak-tivnostima.

Hrvatska je nastavila s reformom pravosuđa te je u 2010. godini izmijenjen Ustav i relevantni zako-ni čime je zajamčena neovisnost pravosuđa. Usvo-jena je nova revizija Strategije reforme pravosuđa za razdoblje 2011. – 2015. u sklopu koje će se donosi-ti godišnji akcijski planovi. Uvedeni su transparen-tni i objektivni kriteriji za imenovanje i napredova-nje sudaca i državnih odvjetnika. Unaprijeđen je su-stav obrazovanja pravosudnih dužnosnika kroz Dr-žavnu školu za pravosudne dužnosnike. Izmijenjen je sustav ovrhe, poboljšani su mnogi procesni zakoni, reformiran je sustav upravnog sudovanja radi daljnjeg smanjenja broja predmeta. Sudska mreža smanjena je oko 40 posto, a mreža općinskih državnih odvjetništava 24 posto. U cilju učin-kovitijeg rada pravosudnog sustava, pokrenut je niz projekta informatizacije. Jedan od najvećih je »Jedinstveni informacijski sustav za upravljanje sudskim predmetima« kojim se dodjela spisa suci-ma obavlja nasumičnim odabirom računala. Taj je sustav uveden u gotovo sve sudove. Radi omo-gućavanja pristupa pravosuđu građanima bez obzira na njihovo imovno stanje, uveden je moderan i učin-kovit sustav besplatne pravne pomoći koji se redovi-to vrednuje i prilagođava.

Borba protiv korupcije na svim razinama bila je ap-solutni prioritet. Procesuiran je velik broj slučajeva. Sustavno se radilo i na jačanju preventivnih mjera u okviru kojih su doneseni važni zakoni za borbu pro-tiv te štetne pojave u društvu. Ojačani su i operativ-ni kapaciteti Ureda za suzbijanje korupcije i organi-ziranog kriminala te poboljšana međuagencijska su-radnja. U suzbijanju organiziranog kriminala us-postavljena je dobra suradnja u regiji što već daje do-bre rezultate u praksi.

Republika Hrvatska je privržena punoj suradnji s Međunarodnim kaznenim tribunalom za biv-šu Jugoslaviju te ispunjava zahtjeve za pomoć za-primljene od tužitelja i raspravnih vijeća. Task For-

PREGLED SASTANAKA VIJEĆA I ODBORA SPORAZUMA ZA STABILIZACIJU I PRIDRUŽIVANJE

23. ožujka – Bruxelles – ministar Gordan Jan-droković vodio je hrvatsko izaslanstvo na 6. zasjedanju Vijeća za stabilizaciju i pridruživa-nje EU – RH

8. prosinca – Zagreb – održan je 6. sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje RH – EU kojim je predsjedao državni tajnik za eu-ropske integracije Andrej Plenković

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se u Za-grebu s belgijskim premijerom Yvesom Leterme-om uoči belgijskog predsjedanja Europskom unijom (izvor: Vlada RH)



ce je nastavio provoditi intenzivne aktivnosti o kojima je Hrvatska podnosila detaljna i redovita iz-vješća Tribunalu u Haagu.

U procesuiranju ratnih zločina Hrvatska se čvrsto pridržavala relevantnih europskih i međuna-rodnih normi. Osigurana su nepristrana i profesionalna suđenja za ratne zločine na hrvatskim su-dovima te su revidirani svi slučajevi u kojima je presuda donesena u odsutnosti optuženika.

Sustavno se provodila i reforma državne uprave, razvijali ljudski potencijali i provodila stručna edukacija državnih službenika na svim razinama. Osobita pozornost bila je posvećena transparen-tnosti i integritetu u državnoj službi, privlačenju i zadržavanju dostatnog broja službenika te razvo-ju njihovih sposobnosti. Fokus interesa bio je usmjeren na prijenosu vlasti sa središnje na niže razi-ne te na tijela izvan sustava državne uprave i na reorganizaciju javnih agencija.

Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda ostala je u središtu pozornosti. Republika Hrvatska kontinuirano radi na poboljšanju pravnog okvira za sprječavanje i suzbijanje diskriminacije, kao i na učinkovitijoj provedbi postojećih zakonskih odredaba. Kažnjavaju se svi oblici diskriminacije i štite osjetljive skupine (djeca, žene, osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih i vjerskih manji-na, spolnih i rodnih manjina, građani čija se prava krše na temelju rase, dobi, političke opredijelje-nosti, financijskog ili obrazovnog statusa itd.).

Posebna se pozornost pridaje zapošljavanju i jačanju zastupljenosti nacionalnih manjina na držav-noj, lokalnoj i regionalnoj razini. Kontinuirano se radi na integraciji Roma te su postignuti uočljivi rezultati na području obrazovanja, zdravstva i legalizacije romskih naselja.

Republika Hrvatska nastavila se baviti povratkom izbjeglica kroz ispunjavanje zadanih ciljeva na području stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava i stvaranju uvjeta za njihov traj-ni povratak. Krajem studenog predsjednici Republike Hrvatske i Republike Srbije, Ivo Josipović i Boris Tadić, postigli su dogovor o konačnom rješenju izbjegličkog pitanja i njegovu tretiranju kao humanitarnog pitanja te o pripremi međunarodne donatorske konferencije.

Republika Hrvatska ostala je privržena suradnji u regiji kao ključnom instrumentu stabilnosti i napretka svih država u okruženju. Razvijajući različite modalitete i oblike regionalne suradnje ja-čaju se demokratski procesi, razvijaju gospodarstva i prihvaćaju euroatlantski standardi u svim ze-malja regije što je zajednička dobrobit.

Hrvatsku će u Europskom parlamentu predstavljati 12 parlamentaraca

Europski parlament nastavio je pružati potporu Republici Hrvatskoj na njezinu putu prema puno-pravnom članstvu u Europskoj uniji. U 2010. godini održana su dva sastanka Zajedničkoga par-lamentarnog odbora koji čine zastupnici Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta. Prvi se sasta-nak održao krajem ožujka u Zagrebu, a drugi krajem studenog u Bruxellesu. Na sastancima je po-zdravljen napredak Hrvatske u pristupnim pregovorima te izražena nada u zaključenje pregovora 2011. godine. Pozdravljeno je usvajanje ustavnih promjena vezanih uz buduće članstvo Republi-ke Hrvatske u Europskoj uniji koje su jasan signal i potpora brzom završetku pregovora. Pohvaljen je napredak u provedbi reformi na području pravosuđa, državne uprave te borbe protiv korupcije, a Hrvatska je ohrabrena da nastavi s ispunjavanjem političkih kriterija za članstvo.

Europski parlament u veljači je usvojio Rezoluciju o izvješću o napretku Republike Hrvatske u 2009. godini u kojoj je zabilježen nastavak napretka Republike Hrvatske na gotovo svim područ-jima, dok su, istodobno, precizno definirana područja u kojima je potrebno poduzimanje dodat-nih napora.

U pregovaračkom poglavlju »34. Institucije« koje je zatvoreno u studenome utvrđeno je da će u Eu-ropskom parlamentu Hrvatsku nakon pristupanja zastupati 12 parlamentaraca.



Zajednički odbori za suradnju s tijelima Europske unije

U 2010. osnovan je Zajednički savjetodavni odbor RH – Odbora regija Europske unije kao vi-ši oblik institucionalne suradnje u kojem sudjeluje jednak broj hrvatskih i europskih predstavnika. Na taj je način učvršćena do tada postojeća suradnja Odbora regija i hrvatskih partnera te su ubrza-ne pripreme hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Prvi sastanak novog Biroa Odbora regija EU-a i operacionalizacija Zajedničkoga savjetodavnog odbo-ra s Republikom Hrvatskom održan je tijekom za-sjedanja Odbora regija u veljači. Tada je za predsjed-nicu izaslanstva Odbora regija u Zajedničkom savje-todavnom odboru imenovana Linda Gillham. Tije-kom ožujka i travnja imenovani su i svi članovi no-voga Zajedničkoga savjetodavnog odbora koji se sa-stoji od izaslanstva Odbora regija i hrvatskih pred-stavnika (jedanaest članova i jedanaest zamjenika članova u svakom izaslanstvu).

Na poziv dubrovačkog gradonačelnika Andre Vla-hušića inauguralni sastanak Zajedničkoga savjeto-davnog odbora održan je 15. lipnja u Dubrovniku. U pregovaračkom poglavlju »34. Institucije« utvrđe-no je da će ubuduće u Odboru regija biti devet hr-vatskih predstavnika.

U listopadu je u Bruxellesu održano prvo plenar-no zasjedanje Europskoga gospodarskog i socijal-nog odbora u novom petogodišnjem mandatu u ko-jem je ojačana njegova uloga sukladno Lisabonskom ugovoru. Izabrano je novo vodstvo te izmije-njen sastav radnih tijela i zajedničkih savjetodavnih odbora. Sastanak Zajedničkoga savjetodav-nog odbora RH – Europski gospodarski i socijalni odbor održan je u travnju u Bruxellesu, a te-me razgovora bile su gospodarska i socijalna prava, prometna politika te stanje pristupnih prego-vora RH – EU.

Hrvatska – članica Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran

Izraelsko-palestinski sukob i bliskoistočni mirovni proces imali su izravni utjecaj na dinamiku aktivnosti Euro-mediteranskog partnerstva – Unije za Mediteran. Unatoč osjetljivom političkom kontekstu, u 2010. godini ostvaren je napredak u realizaciji ciljeva Pariške deklaracije u područ-ju institucionalizacije Unije za Mediteran. Utemeljeno je Tajništvo sa sjedištem u Barceloni i usvo-jen proračun Tajništva za 2011. u iznosu od 6,2 milijuna eura. Napori država članica zatim su bili usmjereni na postizanje pune radne osposobljenosti Tajništva.

Kao kandidat za EU i zemlja partner u Uniji za Mediteran Republika Hrvatska je tijekom 2010. godine aktivno sudjelovala u dijalogu na političkoj, institucionalnoj i tehničkoj razini tog Par-tnerstva EU. U domaćoj javnosti je pak organizirala niz aktivnosti radi podizanja prepoznatljivo-sti Partnerstva.

Sudjelovanjem u Radnoj skupini za izradu Statuta Tajništva hrvatski predstavnici aktivno su se zalagali za provedbu zaključaka Pariškog sastanka na vrhu za Mediteran i Deklaracije ministara vanjskih poslova iz Marseillea. Nakon usvajanja Statuta Tajništva, izbora glavnog tajnika Tajniš-tva i inauguracije sjedišta Tajništva u Barceloni u ožujku, Republika Hrvatska je osigurala sredstva za proračun Tajništva te za buduće sekundiranje nacionalnog eksperta ili diplomata u Tajništvu.

Predstavnici Hrvatske aktivno su sudjelovali i na svim četirima ministarskim konferencijama Uni-je za Mediteran u 2010. godini: na ministarskom skupu o vodama i ministarskoj konferenciji o tu-

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na konfe-renciji o jugoistočnoj Europi koju je organizirala skupi-na Europske pučke stranke u Europskom parlamentu u studenome u Bruxellesu (izvor: Europski parlament)



rizmu (oboje u travnju u Barceloni), na sastanku ministara trgovine te na konferenciji ministara ra-da i zapošljavanja (održanima u studenome u Bruxellesu).

Na utemeljiteljskom sastanku Skupštine lokalnih i regionalnih vlasti Mediterana u siječnju Repu-blika Hrvatska ušla je u sastav Biroa Skupštine koji uz nju sastavljaju predstavnici još pet drža-va. Konkretnije, iz Hrvatske je članom Biroa postao istarski župan Ivan Jakovčić. U ožujku, na plenarnom zasjedanju u Jordanu, Hrvatska je postala i članicom Parlamentarne skupštine Uni-je za Mediteran.

Civilno društvo u Hrvatskoj vrlo je zainteresirano za suradnju u okviru Euro-mediteranske zakla-de Anna Lindh za dijalog među kulturama. Hrvatska mreža Anna Lindh koju koordinira Nacio-nalna zaklada za razvoj civilnog društva obuhvaća 86 organizacija civilnog društva i ocijenjena je jednom od najbrže rastućih novih nacionalnih mre-ža u Euro-mediteranskoj zakladi Anna Lindh. Hr-vatska mreža Anna Lindh, u suradnji s nacionalnim mrežama Cipra, Crne Gore, Bugarske, Grčke i Li-banona, u travnju je u Zagrebu organizirala izlož-bu fotografija »Lica Mediterana« koja je do kraja go-dine obišla još desetak hrvatskih gradova. Hrvatska nevladina udruga »Ekumenska ženska inicijativa« u okviru godišnjeg natječaja Euro-mediteranske za-klade Anna Lindh osvojila je financijsku potporu za realizaciju projekta »Žene na tragu mira« koji se za-laže za izgradnju mira iz kršćanske i muslimanske perspektive.

Republika Hrvatska u listopadu je bila domaći-nom sastanka Odbora visokih dužnosnika Unije za Mediteran i Uprave guvernera Euro-mediteranske zaklade Anna Lindh u Dubrovniku. Na marginama sastanaka organiziran je okrugli stol »Hrvatska i Unija za Mediteran«, a događaj je po-praćen fotografskom izložbom »Lica Mediterana«, postavljenom u suradnji Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Europskog doma Dubrovnik. Na skupu, na kojem se okupilo pedesetak sudionika, državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković u uvodnom je govoru predsta-vio prioritete Republike Hrvatske na području zaštite okoliša, pomorskog prometa, razvoja maloga i srednjeg poduzetništva te turizma.

U prosincu je u Ministarstvu održan Tematski dan o Uniji za Mediteran. Skup je organiziran u suradnji s Međunarodnom organizacijom frankofonije i Francuskom alijansom u Zagrebu, a tema okruglog stola bila je »Unija za Mediteran i uloga RH u procesu suradnje na Mediteranu«.

Pretpristupna pomoć – važan element eurointegracijskog procesa

Europska unija kroz različite je programe pomoći u proteklih 15 godina dodijelila 1,3 milijardi eura za financiranje projekata u Hrvatskoj. Tako je iz programa pod nazivom OBNOVA najveći dio sredstava od raspoloživih 60 milijuna eura utrošen na projekte obnove u područjima zahvaće-nim ratom. Program CARDS 2001 – 2004 bio je namijenjen jačanju administrativnih kapaciteta, a raspoloživa sredstva iznosila su 260 milijuna eura. Oba programa bila su dostupna državama ko-je nisu bile u statusu kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

Nakon stjecanja statusa države kandidatkinje 18. lipnja 2004. godine Hrvatskoj su postali do-stupni pretpristupni programi prve generacije: PHARE, ISPA i SAPARD u ukupnom izno-su od 252 milijuna eura za razdoblje od 2005. do 2006. godine. Program PHARE bio je usmje-ren na projekte jačanja kapaciteta zemlje za članstvo u Europskoj uniji, iz ISPA-e su financirani in-frastrukturni projekti u području prometa i zaštite okoliša, a SAPARD se koristio za unaprjeđenje poljoprivrednih gospodarstava i prerade poljoprivrednih proizvoda. Provedba prve generacije pret-

Hrvatska je bila domaćin sastanka Odbora visokih dužnosnika Unije za Mediteran u listopadu u Dubrov-niku



pristupnih programa većinom je završena. Za CARDS 2003, PHARE 2005 i SAPARD izvršena su sva plaćanja po svim ugovorima u prijašnjim razdobljima izvješćivanja.

U novoj financijskoj perspektivi Europske unije 2007. – 2013. Republici Hrvatskoj na raspo-laganju je novi pretpristupni program IPA. Njime se kroz pet komponenti – I. Pomoć u tran-ziciji i izgradnja institucija, II. Prekogranična suradnja, III. Regionalni razvoj, IV. Razvoj ljud-skih potencijala i V. Ruralni razvoj – nastavlja financiranje projekata u područjima koja su pokriva-li i pretpristupni programi prve generacije. Istodobno se otvaraju i nova područja upravljanja ljud-skim potencijalima i regionalne konkurentnosti radi jačanja kapaciteta za buduće korištenje struk-turnih instrumenata. Dozvolu za upravljanje IPA-inim sredstvima hrvatske su institucije dobile ti-jekom 2008. godine za prve četiri komponente te krajem 2009. za V. komponentu. Nakon dobiva-nja dozvole pokrenuti su natječajni postupci i ugovaranje dodjele financijskih sredstava. Ukupno raspoloživa sredstva za hrvatske projekte iz programa IPA za razdoblje od 2007. do 2011. izno-se 749,80 milijuna eura.

Od veljače 2006. do 31. prosinca 2010. godine od Europske komisije zatražena su sredstva u uku-pnom iznosu od 392,74 milijuna eura, a doznačeno je 365,30 milijuna eura. Razlika između zatra-ženih i doznačenih sredstava nastaje zbog interne procedure Europske komisije za odobravanje za-htjeva za koju je potrebno tri do četiri mjeseca prije uplate na račun Nacionalnog fonda.

Uključeni u osamnaest Programa Europske unije

Institucije Republike Hrvatske uključene su u Programe Europske unije. Stupanjem na snagu Li-sabonskog ugovora dotadašnji naziv Programi Zajednice izmijenjen je te se koristi naziv Progra-mi Europske unije (osim u slučajevima kada se u imenu samog programa nalazi termin Zajednica). Obveza Republike Hrvatske je uplata članarina koje se financiraju u okviru programa IPA (rani-je kroz program PHARE) i dijelom iz nacionalnih sredstava. Sudjelovanje u Programima EU-a omogućuje izravno povezivanje institucija Republike Hrvatske s institucijama država članica na konkretnim projektima, otvara se pristup dodatnim fondovima osiguranim za provedbu pro-grama te dobivanje bespovratnih sredstava i poticajnih sredstava u pojedinim programima.

Članarine se sufinanciraju iz I. komponente programa IPA, s time da ukupna svota sufinancira-nja za Programe Unije ne može prijeći 10 posto godišnje alokacije (pri čemu programi istraživanja i razvoja ne ulaze u tih 10 posto) te ne može biti veća od 90 posto vrijednosti doprinosa za određe-ni program.

U programu IPA I 2007 za plaćanje članarina u 2008. i 2009. godini osigurano je ukupno 4,60 mi-lijuna eura a isplaćeno je 4,27 milijuna eura. U programu IPA I 2008 za plaćanje članarina u 2009. i 2010. godini osigurano je ukupno 5,57 milijuna eura a isplaćeno je 5,19 milijuna eura. U IPA I 2009 za plaćanje članarina osigurano je ukupno 5,30 milijuna eura. Do 31. prosinca 2010. godine isplaćeno je 4,96 milijuna eura.

Potpisani su Memorandumi o razumijevanju za sudjelovanje u slijedećim Programima EU-a, za koje se članarina plaća iz IPA I 2007, IPA I 2008 i IPA I 2009:

1. Sedmi okvirni program Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracij-ske aktivnosti

2. Carine 2013.3. Fiscalis 2013.4. Program zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost (PROGRESS)5. Kultura 2007. – 2013.6. Europa za građane 7. Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) 8. Inteligentna energija u Europi (IEE)



9. Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP)

10. Drugi program aktivnosti Zajednice u području zdravlja 2008. – 2013.11. Marco Polo II12. Financijski instrument civilne zaštite i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu 13. Media 2007.14. IDABC15. Agencija za temeljna prava16. Program za cjeloživotno učenje17. Mladi na djelu18. Program za interoperabilna rješenja za europsku javnu upravu

Pripreme za korištenje strukturnih fondova

U proteklom razdoblju glavne aktivnosti odnosile su se na definiranje institucionalnog okvira za korištenje europskih fondova, izradu operativnih programa, izradu projektnih aplikacija i nasta-vak edukacije zaposlenika. Vlada Republike Hrvatske donijela je u listopadu 2010. godine Odluku o strateškim dokumentima i institucionalnom okviru za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj. Odlukom su definirani strukturni instrumenti Europske unije koje će Republika Hrvatska koristiti, strateški dokumenti za korištenje strukturnih instru-menata, tijela nadležna za koordinaciju, ovjeravanje plaćanja i vanjsku reviziju te tijela nadležna za pripremu, upravljanje i provedbu pojedinih strateških dokumenata.

Republika Hrvatska koristit će sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskoga soci-jalnog fonda i Kohezijskog fonda. Strateški dokumenti za korištenje strukturnih instrumenata Eu-ropske unije su Nacionalni strateški referentni okvir i operativni programi.

Konačni nacrt Nacionalnoga strateškog referentnog okvira dogovoren je s Europskom komisijom nakon čega slijedi izrada drugog nacrta operativnih programa u kojima se definiraju prioriteti ula-ganja. Te aktivnosti nastavit će se i u 2011. godini. U sektoru prometa, zaštite okoliša i voda utvr-đeni su nacionalni projekti te su već u izradi projektne aplikacije. Iznimno je važno pripremiti kva-litetne projekte što prije kako bi mogli početi natječajni postupci i kako bi se mogla osigurati pra-vodobna apsorpcija dodijeljenih sredstava. Institucionalni okvir za korištenje europskih fondova uglavnom je nastavak strukture koja je uključena u provedbu pretpristupnog programa IPA.

Vlada Republike Hrvatske donijela je u listopadu strategije organizacijskog razvoja za svaku insti-tuciju predviđenu za rad s budućim fondovima EU-a, a u prosincu Strategiju institucionalnog ra-zvoja i jačanja kapaciteta.

Podijeljeno 22.000 informativnih publikacija

Nizom aktivnosti nastavljeno je informiranje javnosti i priprema za članstvo Republike Hrvatske u EU-u. Istraživanjima javnog mnijenja, do listopada kvartalnima a od tada mjesečnima, koja se pro-vode diljem Hrvatske na uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina, praćena su kretanja jav-nog mnijenja. Na taj je način također evaluirana provedba Komunikacijske strategije za informira-nje hrvatske javnosti o Europskoj uniji.

U 2010. godine objavljene su nove tiskane i elektroničke publikacije: peto ažurirano i dopunjeno izdanje publikacije »Hrvatska na putu u Europsku uniju: od kandidature do članstva« i novo dopu-njeno izdanje »Malog leksikona europskih integracija«. Osim toga, Ministarstvo na internetskim stranicama redovito objavljuje vijesti i druge sadržaje vezane uz EU i integracijski proces u Hrvat-skoj.



O temama povezanima s EU-om održana je serija okruglih stolova u Sisku, Karlovcu, Zadru, Vu-kovaru, Puli, Koprivnici, Bjelovaru, Krapini, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Dubrovniku, Splitu, Osijeku, Zagrebu, Virovitici, Požegi, Gospiću, Šibeniku, Opatiji i Varaždinu. Uz državnog tajni-ka za europske integracije Andreja Plenkovića na okruglim stolovima i konferencijama sudjelova-li su članovi Pregovaračke skupine i predstavnici tijela državne uprave. Nastavljen je i projekt Eu-ropa u Hrvatskoj – mreža 129 infotočaka raspoređenih diljem Hrvatske. Infotočke su zapravo in-ternetski kiosci koji se kontinuirano održavaju i infopolice s besplatnim publikacijama. Široka do-stupnost informacija omogućena je i putem infotelefona Halo EU koji građanima omogućuje da pozivom na besplatni broj 0800 622 622 dobiju odgovore na pitanja o Europskoj uniji i integracij-skom procesu u Hrvatskoj. U 2010. zabilježeno je 8.615 poziva. Nastavljena je suradnja s elektro-ničkim i tiskanim medijima na nacionalnoj i lokalnoj razini u predstavljanju tema iz područja Europske unije i pristupnog procesa u RH. Također je nastavljena i suradnja s radijskim postajama od-nosno mrežama lokalnih postaja koje emitiraju »EU vijesti« te s Vjesnikom u objavljivanju tjednog prilo-ga »Hrvatska i EU«. Uz to, Ministarstvo je financi-ralo 21 projekt informiranja i obrazovanja građa-na o EU i integracijskom procesu koje su pripremi-le i provele organizacije civilnoga društva.

U okviru obilježavanja Europskog tjedna i Dana Europe Ministarstvo je organiziralo ili sudjelovalo u njima. Središnja proslava Europskog tjedna održa-na je na Cvjetnom trgu i na prostoru ispred Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. U suradnji sa žu-panijskim savjetima za europske integracije u župa-nijama su organizirani okrugli stolovi i tribine za ra-zličite ciljne skupine s naglaskom na korištenju fon-dova Europske unije u lokalnim zajednicama. Su-djelovali su predstavnici Ministarstva, Delegacije EU-a, veleposlanici država članica EU-a, predstav-nici tijela državne uprave, lokalne uprave i samouprave, organizacija civilnoga društva i lokalnih medija, gospodarstvenici, učenici. Pritom je podijeljeno 22.000 primjeraka besplatnih publikaci-ja. Kao i prethodnih godina, Ministarstvo je i 2010. sudjelovalo u organizaciji konferencije »Dani EU-a« na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu s temom »Hrvatski mentalitet i korupcija«. Tijekom dvodnevnih Dana otvorenih vrata MVPEI-a predavanjima u Ministarstvu prisustvovalo je više od sto učenika osnovnih i srednjih škola. Koncert za mlade »Noć u Europi« održan je u diskote-ci Pauk u Zagrebu, uz potporu Ministarstva, Delegacije EU-a i veleposlanstva Kraljevine Španjol-ske. Europskom tjednu bila je posvećena i posebna emisija HRT-a »Hrvatska uživo – Euromaga-zin« koja je uživo emitirana iz Bala u Istri. U emisiji su prikazane reportaže o uspješnim projekti-ma u Istri koji su financirani iz fondova Europske unije.

Obrazovanjem obuhvaćeno više od 5.400 osoba

Učinkovita državna uprava, osposobljena odgovoriti na sve izazove budućeg članstva, te uspješ-no djelovanje u europskom javnom upravnom prostoru jedan je od ključnih kriterija za pristupa-nje Europskoj uniji koji svoj puni smisao i važnost dobivaju punopravnim članstvom i aktivnim su-djelovanjem u svim strukturama i aktivnostima Europske unije. U tom je smislu Ministarstvo i u 2010. godini nastavilo s provedbom brojnih i raznovrsnih obrazovnih aktivnosti namijenjenih po-najprije državnim službenicima, ali i drugim ciljnim skupinama – regionalnoj i lokalnoj samoupra-vi, učenicima, studentima, nastavnicima te nevladinu sektoru. Održana je ukupno 191 obrazov-na aktivnost kojim je obuhvaćeno više od 5400 polaznika. Okosnicu čine tri različita, ali među-sobno kompatibilna pristupa: ciklus seminara o Europskoj uniji, projekti stručnog usavršavanja u okviru bilateralne suradnje s partnerima iz država članica Europske unije te Program Vlade Re-

Europski tjedan i Dan Europe obilježeni su već tradi-cionalno na zagrebačkom Cvjetnom trgu gdje su EU-ovu tortu razrezali i s građanima je podijelili predsjed-nik RH Ivo Josipović, predsjednica Vlade Jadranka Ko-sor, ministar Gordan Jandroković, šef Delegacije EU-a Paul Vandoren i drugi



publike Hrvatske za dodjelu stipendija na poslijedi-plomskim europskim studijima u inozemstvu. Go-dinu 2010. obilježila je i pojačana suradnja sa žu-panijskim savjetima za europske integracije na pro-vedbi informativnih predavanja i radionica o EU-u u osnovnim i srednjim školama.

Ciklus seminara o Europskoj uniji sastoji se od osam modula na hrvatskom jeziku koji kroz niz predavanja i radionica omogućuje stjecanje znanja o različitim aspektima europskih integracija – o po-vijesnom razvoju, institucijama, pravnoj strukturi i politikama Europske unije, ali i o vještinama nuž-nim za buduće uspješno djelovanje u složenoj me-đuinstitucionalnoj stvarnosti Europske unije poput pregovaranja, lobiranja, pronalaženja i praćenja do-kumentacije te prevođenja. U 2010. godini organi-zirano je ukupno 37 seminara za središnju i jedana-est za regionalnu odnosno lokalnu razinu koje je po-hađalo ukupno 1129 polaznika.

U okviru bilateralne suradnje s Francuskom, Irskom, Nizozemskom, Luksemburgom, Belgijom i Nje-mačkom održano je pet seminara i dva predavanja u Republici Hrvatskoj te omogućeno sudjelovanje hr-vatskih državnih službenika na deset seminara i tečajeva o specifičnim temama vezanim uz pita-nja europskih integracija u inozemstvu. Također je deset mladih diplomata imalo prilike sudjelova-ti na studijskom putovanju u Bruxelles zahvaljujući suradnji s njemačkom Zakladom Hanns Seidel.

Suradnja je nastavljena i s multilateralnim organizacijama. S Venecijanskom komisijom Vijeća Eu-rope surađivalo se na projektu seminara UniDem (dva seminara održana u Trstu i jedna radionica u Zagrebu) a s Međunarodnom organizacijom fran-kofonije u organizaciji tečajeva francuskog jezika za državne službenike koje godišnje pohađa 150 služ-benika i tematskog dana posvećenog Uniji za Me-diteran.

Zapošljavanje hrvatskih građana u institucija-ma Europske unije tema je koja, zbog mogućno-sti što se otvaraju hrvatskim građanima s članstvom u EU-u, plijeni pozornost javnosti još od objave pr-vog natječaja za poslove na određeno vrijeme objav-ljenog početkom 2009. godine. Na temelju Okvir-ne konvencije o suradnji između francuskog Vele-poslanstva, Nacionalne škole za javnu upravu (Éco-le nationale d’administration – ENA) i Ministarstva, potpisane u svibnju za sljedeće trogodišnje razdo-blje, stručnjaci ENA-e održali su dva seminara pod nazivom »Pripremni tečaj za natječaje za rad u institucijama EU-a«. Prisustvovalo je stotinjak po-laznika. Stručnjaci ENA-e također su predstavili mogućnosti zapošljavanja hrvatskih državljana u institucijama EU-a na dva javnim predavanjima u Zagrebu i Rijeci te u okviru predavanja za pola-znike »Zimske škole europskih integracija za studente hrvatskih sveučilišta«. Predavanja je ukupno slušalo više od dvije stotine zainteresiranih. Istoj temi bila je posvećena i konferencija »Zapošljava-nje hrvatskih građana u institucijama EU-a«, namijenjena dužnosnicima i višoj upravljačkoj struk-turi u tijelima državne uprave na kojoj su pred osamdesetak sudionika izlagali stručnjaci iz institu-cija EU-a, Slovenije i Hrvatske.

Do 2010. godine dodijeljeno je 277 stipendi-ja na uglednim europskim sveučilištima u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Ni-zozemskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj , Švedskoj i Velikoj Britaniji poput University of Sussex, Collège d’Europe, Katholieke Uni-versiteit Leuven, Université de Liège, Euro-pa-Kolleg Hamburg, Dresden University, Ut-recht University, Amsterdam School of Inter-national Relations, Zentrum für Europäische Integrationsforschung, Bonn, Berlin School of Economics, Institut européen des hautes études internationales, Institut d’études eu-ropéennes de Paris, Université Paris I, Dublin European Institute, Karl – Franzens – Univer-sität Graz.

U 2010. godini dodijeljeno je sedam stipendi-ja državnim službenicima za akademsku go-dinu 2010./2011. iz područja prava Europske unije i multidisciplinarnih europskih studija koje su djelomično sufinancirali Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjene Kraljevine i Sve-učilište Sussex.

O Europskoj su uniji učili i pulski srednjoškolci



Osma međunarodna konferencija »Learning Europe/Učimo o EU« pod nazivom »Izazovi obu-ke o fondovima EU-a« održana je u Zagrebu 10. prosinca uz financijsku potporu Zaklade Konrad Adenauer i bilateralnih partnera. Konferencija je okupila sedamdesetak stručnjaka iz hrvatske jav-ne uprave, kao i uprava susjednih zemalja u regiji koji su s kolegama iz država članica EU-a ima-li prigodu raspraviti o iskustvima u pripremi za korištenje sredstava iz pretpristupnih i struktur-nih fondova EU-a.

Radi što kvalitetnije pripreme za održavanje referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Eu-ropskoj uniji organizirana je konferencija pod nazivom »Communicating Europe/Komunicira-nje Europe« na kojoj su svoja promišljanja i praktična iskustva o toj temi sa zainteresiranim sudi-onicima podijelili glavni direktor Uprave za komunikacije Europske komisije te predstavnici Slo-vačke Republike.

Sukladno višegodišnjoj praksi nastavljena je i edukacija mladih u okviru »Ljetne škole europ-skih integracija« za 40 hrvatskih srednjoškolaca i njihovih nastavnika te, u suradnji sa Zakladom Hanns Seidel, kroz »Zimsku školu europskih integracija« za 53 studenta hrvatskih sveučilišta. U suradnji sa županijskim savjetima za europske integracije u 2010. godini održano je 87 predava-nja i radionica o Europskoj uniji u osnovnim i srednjim školama u Ličko-senjskoj, Brodsko-posav-skoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji na kojima je sudjelovalo oko 2400 učenika. U povodu Eu-ropskog tjedna održano je 13 predavanja o osnovnim ciljevima eurointegracijskog procesa, kao i ra-zvoju odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije kojima je bilo obuhvaćeno oko 500 uče-nika i studenata.

Odjel za obrazovanje od 1998. godine provodi Program Vlade Republike Hrvatske za dodjelu stipendija za jednogodišnje poslijediplomske europske studije na stranim sveučilištima diljem Europe te i na taj način pridonosi jačanju administrativne strukture RH. Određenu prednost u to-me imaju stručnjaci koji rade i koji će raditi na poslovima pristupanja Republike Hrvatske Europ-skoj uniji.


Bilateralna suradnja

Bilateralni odnosi s državama članicama Europske unije

Bilateralni odnosi s državama članicama Europske unije odvijaju se u kontekstu pri-prema Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji i kroz široku podršku ali i konkret-nu pomoć tom procesu u državama članicama. O razvijenoj suradnji ne samo u po-litičkom smislu nego sve više i na gospodarskom planu svjedoče brojni susreti hr-vatskih i dužnosnika iz europskih država te sve češći bilateralni gospodarski forumi.

Kontakti s europskim državnicima – u prvom planu hrvatski pregovori i gospodarska suradnja

Austrija je i u 2010. godini nastavila s neupitnom potporom hrvatskom integracijskom procesu smatrajući da će njezino članstvo u EU-u pridonijeti jačanju političke stabilnosti jugoistočne Eu-rope. Uzlaznom trendu bilateralnih odnosa pridonijeli su susreti vodećih političara: posjet pred-sjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Austriji (15. ožujka, 16. srpnja, 2. studenoga), po-sjet austrijskog predsjednika Heinza Fischera Hrvatskoj (17. kolovoza); posjet predsjednice Vla-de Jadranke Kosor Austriji (31. siječnja, 13. prosinca); uzvratni posjet saveznog kancelara Werne-ra Faymanna Hrvatskoj (12. srpnja); posjet predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića Austri-ji (22. i 23. ožujka); sudjelovanje ministra Gordana Jandrokovića na Europskom forumu Wachau (26. lipnja); sudjelovanje ministra vanjskih poslova Michaela Spindeleggera na Croatia summitu u Dubrovniku (9. i 10. srpnja) i posjet Zagrebu (13. i 14. listopada); ponovni susret dvojice ministara vanjskih poslova na rubu konferencije »Perspektive za jugoistočnu Europu« u Berlinu (10. i 11. pro-sinca). Hrvatsku su također posjetili austrijski vicekancelar i ministar financija Josef Pröll (14. i 15. svibnja); ministar obrane Norbert Darabos (16. i 17. rujna); ministar poljoprivrede Nikolaus Ber-lakovich (23. i 24. studenoga). I susreti nekih drugih ministara pridonijeli su međuresornoj surad-nji (unutarnji poslovi, pravosuđe i drugi). Tijekom godine odvijala se bogata kulturna i znanstvena razmjena. Nastavljena je intenzivna suradnja s gradišćanskim Hrvatima i hrvatskim iseljenicima. Sve dinamičniju suradnju razvila su regionalna i lokalna tijela, a prednjačila je austrijska pokrajina Štajerska koja ima zajedničke projekte s pojedinim hrvatskim županijama.

Hrvatsko-austrijski gospodarski odnosi također su izvrsni i stalno napreduju. Svjedoči o tome i više od 50 sklopljenih sporazuma, širok spektar gospodarskih sektora u kojima hrvatski i austrijski par-tneri uspješno sudjeluju, stalni susreti dužnosnika i gospodarstvenika te gospodarska suradnja od savezne do lokalne razine. Austrija je prvi strani ulagač u Republici Hrvatskoj. Od 1993. do 2010. godine austrijski su investitori uložili u hrvatske projekte nešto više od šest milijardi eura. Austrij-ski su turisti četvrti po broju dolazaka i po broju noćenja. Perspektive gospodarskih odnosa dviju država nalaze se u daljnjim ulaganjima austrijskih partnera, posebno u područje energetike i teh-nologija u zaštiti okoliša te turizma. Austrijske tvrtke pokazuju interes za sudjelovanje u progra-mima koje u Hrvatskoj financiraju Europska unija, Svjetska banka, Europska investicijska banka i drugi. To se posebno odnosi na projekte izgradnje energetskih i infrastrukturnih objekata (mo-dernizaciju luka, elektrane i slično) te na projekte vezane uz zaštitu okoliša (vodoopskrbni sustavi, zbrinjavanje otpada).

Odnosi s Belgijom vrlo su dobri i prijateljski, razvijeni podjednako s federacijom i regijama Flan-drijom i Valonijom. Komunikacija između dužnosnika na svim razinama česta je i otvorena. Bel-gijsko predsjedanje Europskom unijom u drugom polugodištu dodatno je intenziviralo bilateralne kontakte. U razgovorima visokih dužnosnika iskazivano je korektno i pouzdano partnersko stajali-šte Belgije prema Hrvatskoj i njezinu putu u EU, a mišljenja i iskustva hrvatske diplomacije o pro-blematici jugoistočne Europe prihvaćala su se.



Belgijski premijer Yves Leterme boravio je u kraćem radnom posjetu Zagrebu uoči belgijskog predsjedanja EU-om, a predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s njime u Bruxellesu u listo-padu. Ministar Gordan Jandroković susreo se s belgijskim kolegom Stevenom Vanackereom ti-jekom međunarodne konferencije u Sarajevu početkom lipnja. Državni tajnik za europske integra-cije Andrej Plenković s belgijskim državnim tajnikom za europske poslove Olivierom Chastelom sastao se dva puta, u srpnju i studenom. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković posjetio je mi-nistarskog kolegu u Bruxellesu u listopadu. Članovi Odbora za vanjske poslove i Odbora za europ-ske integracije Hrvatskog sabora bili su u radnom posjetu belgijskim parlamentarcima u prosincu.

U prosincu je potpisan Sporazum o suradnji između Vlade Republike Hrvatske, Frankofonske za-jednice, Regije Valonije i Povjerenstva Frankofonske zajednice Regije Bruxelles-Glavni grad.

Predstavnici hrvatskih luka kao stipendisti flamanske Vlade bili su uključeni u program obuke iz lučkog menadžmenta u luci Antwerpen.

U sklopu gospodarske i turističke promocije Hrvatske u veljači je u Bruxellesu održana »Hrvat-ska večer«.

Prijateljski odnosi s Bugarskom potvrđeni su intenzivnim političkim dijalogom. Predsjednica Vla-de Jadranka Kosor posjetila je Sofiju u travnju, a bugarski premijer Bojko Borisov sudjelovao je na Croatia Summitu u Dubrovniku u srpnju. Bugarski ministar vanjskih poslova Nikolaj Mladenov službeno je posjetio Zagreb u lipnju.

Za posjeta predsjednice Vlade u Sofiji je potpisan Memorandum o suglasnosti između Agencije za promicanje izvoza i ulaganja te bugarske Agencije za poticanje ulaganja kojim je, uz postojeći spo-razum o suradnji gospodarskih komora, otvoren put učvršćivanju veza između poslovnih zajednica Hrvatske i Bugarske. Početkom lipnja održana je sjednica mješovite komisije za gospodarsku su-radnju na kojoj je upozoreno na potrebu razvijanja svih oblika gospodarske suradnje od zajednič-kih ulaganja preko proizvodne kooperacije do zajedničkih nastupa na trećim tržištima. Posebno je naglašen potencijal suradnje na području kemijske i petrokemijske industrije, poljoprivredno-pre-hrambene industrije, farmaceutike, strojogradnje, telekomunikacija, drvoprerađivačke industrije te prometne i energetske infrastrukture.

Robna razmjena između Hrvatske i Bugarske pokazuje porast. U 2010. iznosila je 141 milijun ame-ričkih dolara odnosno 16 posto više nego godinu prije.

Hrvatska se u Bugarskoj predstavila i s nekoliko izložaba od kojih se izdvaja »Glagoljaška renesan-sa«, postavljena u prostorijama Narodnog sobranja u Sofiji.

Cipar kontinuirano iskazuje podršku RH u procesu njezina pristupanja Europskoj uniji. U 2010. godini počeli su pregovori dviju država o sklapanju Ugovora o trgovačkom pomorskom prometu. Također su se nastavili i započeti pregovori o Ugovoru o turističkoj suradnji i Ugovoru o suradnji na području zdravstva i medicinske znanosti. Zbog unutarnje političke krize na Cipru tijekom 2010. godine nije bilo važnijih bilateralnih susreta.

Uz susret ministara vanjskih poslova Hrvatske i Češke, Gordana Jandrokovića i Karela Schwar-zenberga, te sudjelovanje češkog ministra za europska pitanja Juraja Chmiela na Croatia Summi-tu, vrijedi zabilježiti političke konzultacije ministarstava vanjskih poslova u Pragu i posjet ravna-telja Uprave za gospodarsku suradnju te Ureda za analitiku češkog Ministarstva vanjskih poslova Zagrebu. Češki kolege prezentirali su iskustva u gospodarskoj diplomaciji i ulogu Ureda za anali-tiku u formiranju sveukupnoga strateškog koncepta češke vanjske politike. U resornoj suradnji iz-dvaja se posjet češkog ministra pravosuđa Jiříja Pospíšila. Također vrijedi zabilježiti posjet pred-sjednika Zastupničkog doma češkog Parlamenta Miloslava Vlčeka, nakon kojeg je osnovana Me-đuparlamentarna skupina hrvatsko-češkog prijateljstva.

U okviru gospodarske suradnje posebnu važnost dobilo je pitanje pravaca opskrbe energentima. Robna razmjena između dviju država smanjena je za četiri posto u odnosu na 2009. godinu, a izno-sila je gotovo 369 milijuna eura. Češki turisti na petom su mjestu po broju ostvarenih noćenja u RH. U 2010. bilo ih je 605.700 (porast 4,7 posto), a ostvarili su 4,170 milijuna noćenja (porast od 5,3 posto prema prethodnoj godini). Predstavnici hrvatskoga turističkog sektora sudjelovali su na sajmu turizma Holiday World u Pragu u veljači te na međunarodnom sajmu regionalnog turizma i



međunarodnom sajmu putovanja u Brnu u siječnju. Na međunarodnom sajmu prehrane SALIMA 2010 u Brnu u ožujku predstavilo se tridesetak tvrtki iz više hrvatskih županija.

Kontakti visokih dužnosnika Hrvatske i Danske bili su usmjereni na razmjenu informacija o do-vršetku hrvatskoga pristupnog procesa. Glavni pregovarač Vladimir Drobnjak posjetio je Dansku u svibnju, a ministar Gordan Jandroković u prosincu. Danska je strana za potrebe Ureda glavnog pregovarača pripremila projekt »Nacionalna koordinacijska struktura nakon pristupanja Europskoj uniji«. Radi spoznaje o danskim iskustvima u reformi lokalne uprave i samouprave, potkraj godine ostvaren je uspješan stručni posjet predstavnika hrvatske Vlade Danskoj.

Povećanje hrvatskoga izvoza u Dansku za visokih 37 posto pokazatelj je intenziviranja cjelokupnih bilateralnih gospodarskih odnosa tijekom 2010. godine. Rezultat je to aktivnosti hrvatske gospo-darske diplomacije na oživljavanju hrvatskih izvoznih potencijala, posebice u prehrambenoj indu-striji i drvoprerađivačkom sektoru.

Potpora Estonije Hrvatskoj u okviru integracijskog procesa vrlo je važna i pridonosi usponu bilateralnih odnosa. U ožujku je državni tajnik za politička pi-tanja Davor Božinović održao s estonskim kolega-ma političke konzultacije, a glavni pregovarač Vla-dimir Drobnjak u svibnju bio je u radnom posje-tu Tallinnu. U lipnju je državni tajnik u Ministar-stvu vanjskih poslova Estonije Marten Kokk uzvra-tio posjet.

Hrvatska i Finska nastavljaju pozitivan trend razvo-ja bilateralnih odnosa kroz sve širi spektar suradnje. Finska sustavno podržava Hrvatsku u procesu pri-stupnih pregovora i pomaže joj u provođenju refor-mi i prilagodbi zakonodavstva.

Sredinom travnja predsjednica Vlade Jadranka Ko-sor službeno je posjetila Helsinki. Početkom velja-če u Zagreb je doputovao finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb, a ministar Gordan Jan-droković uzvratio je posjet u listopadu. Tad je odr-žan i Hrvatsko-finski poslovni forum. Nastavljena je i dobra parlamentarna suradnja. Potkraj siječnja u Zagrebu su boravili članovi Velikog odbora Par-lamenta Finske.

Državni tajnik za politička pitanja Davor Božino-vić sastao se u ožujku u Helsinkiju na političkim konzultacijama s finskim kolegom Perttijem Tor-stilom. Početkom svibnja glavni pregovarač Vladi-mir Drobnjak radno je posjetio Finsku.

Uz političku, pojačana je i suradnja na području visokih tehnologija, znanosti i obrazovanja. Insti-tut Ruđer Bošković nastavio je sudjelovanje s finskim nanotehnološkim klasterom, sveučilištima i institutima u području nanoznanosti. U rujnu je s finskim Institutom za fiziku organizirao prvu ljetnu školu nanoznanosti za više od 40 polaznika doktorskih studija iz 13 država. Škola se održa-vala u Dubrovniku. Uspostavljeni kontakti znanstvenih zajednica rezultirali su i drugim konkret-nim projektima suradnje znanstveno-istraživačkih i obrazovnih krugova.

Novu fazu u razvoju hrvatsko-finskih gospodarskih odnosa označava zanimanje finskih gospodar-stvenika za Hrvatsku. U lipnju je Hrvatsku posjetilo finsko poslovno izaslanstvo, a u listopadu je u Helsinkiju održan Hrvatsko-finski gospodarski forum. Osim tradicionalne trgovinske razmje-ne, pokrenuti su i drugi oblici gospodarske suradnje, posebice prenošenje iskustava od istraživanja do primjene inovacija i visokih tehnologija u industrijskoj proizvodnji, posebno u nanotehnologiji.

Na konferenciji organiziranoj u studenom u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih in-tegracija pod nazivom »Provedba komunika-cijske strategije u predreferendumskom raz-doblju u Finskoj i Estoniji« predavanja su odr-žali stručnjaci koji su u Finskoj i Estoniji bi-li zaduženi za pripremu i provedbu informa-tivnih aktivnosti prije pristupanja tih zemalja Europskoj uniji. Konferenciju je otvorio držav-ni tajnik za europske integracije Andrej Plen-ković. Estonska iskustva predstavio je Daniel Vaarik koji je bio na čelu Vladina komunika-cijskog ureda u vrijeme informativne kampa-nje o pristupanju Estonije Europskoj uniji. Fin-ska iskustva u komuniciranju s građanima u predreferendumskom razdoblju, kao i rad Eu-ropske informacijske službe, predstavila je ravnateljica Europske informacijske službe u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Fin-ske Marja Aspelund. O važnosti dostupnosti informacija na lokalnoj razini govorila je Lee-na Halonen predstavivši i rad jednog od 20 regionalnih ureda u Finskoj.

Uz djelatnike Ministarstva, na konferenciji su sudjelovali i veleposlanici akreditirani u Repu-blici Hrvatskoj, predsjednici i tajnici županij-skih savjeta za europske integracije, koordi-natori za informiranje o Europskoj uniji iz dr-žavnih institucija te predstavnici medija.



Kvalitetno predstavljanje hrvatskih turističkih potencijala rezultiralo je izravnom zračnom poveza-nošću hrvatskih obalnih gradova s finskim glavnim gradom što će zacijelo utjecati i na daljnji ra-zvoj suradnje u turističkom sektoru.

Između Hrvatske i Francuske postignut je visok stupanj suradnje i razumijevanja, a politički bila-teralni odnosi dovedeni su na razinu visoke kvalitete.

Prvu polovicu 2010. godine obilježio je intenzivan rad na dovršetku Strateškog partnerstva Hr-vatske i Francuske. Sadržajno dokument pokriva jačanje političkog dijaloga i konzultacije o svim temama u EU-u. Cilj je Partnerstva osnažiti gos-podarske i trgovinske odnose, uz organizaciju razli-čitih aktivnosti gospodarskog karaktera. Strateško partnerstvo sadržava i vrlo bitan aspekt kulturne i znanstvene suradnje, uz nezaobilazan naglasak na francuskom jeziku. Uz to, u Partnerstvu su i odred-be o suradnji u energetskom sektoru, zaštiti okoli-ša, suradnji u području pravosuđa i unutarnjih po-slova, obrambenoj suradnji te razvojnoj i međuna-rodnoj suradnji.

Francuski premijer François Fillon u srpnju je bio u prvom službenom posjetu Hrvatskoj što je ujed-no bila i prigoda da s predsjednicom Vlade Jadran-kom Kosor potpiše dokument o Hrvatsko-francu-skom strateškom partnerstvu.

Bilateralni odnosi s Grčkom ocjenjuju se vrlo do-brim, prijateljskim i bez otvorenih pitanja. Grčka nastavlja s pružanjem pune i bezuvjetne potpore Hrvatskoj na njezinu putu u članstvo u Europskoj uniji. Prigodom inauguracije predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića zasebno su se sastali ministar Gordan Jandroković i alternativni ministar vanjskih poslova Dimitris Droutsas.

Ukupna robna razmjena u 2010. godini između Hrvatske i Helenske Republike iznosila je 141,1 milijuna eura. Hrvatski izvoz povećan je 76,7 posto i iznosio je 66,79 milijuna eura, a uvoz je po-većan 9,9 posto i iznosio 74,3 milijuna eura.

Suradnja s Irskom koja također snažno podupire hrvatski pristupni proces i dalje se pozitivno ra-zvija. U srpnju je zamjenik predsjednika Zajedničkog odbora za europske poslove irskog Parlamen-ta Timmy Dooley sudjelovao na Croatia Summitu u Dubrovniku. U rujnu su se u New Yorku sasta-li ministri vanjskih poslova Gordan Jandroković i Micheal Martin te pritom izrazili zadovoljstvo redovitošću susreta visokih dužnosnika i međuresornom suradnjom. Izaslanstvo Agencije za odgoj i obrazovanje RH, također u rujnu, posjetilo je irsko Ministarstvo obrazovanja i vještina. Ravna-telj Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku Aleksandar Heina održao je u listopadu političke kon-zultacije s Peterom Gunningom, generalnim direktorom Uprave za Europsku uniju u irskom Mi-nistarstvu vanjskih poslova, pomoćnikom glavnog tajnika Ureda predsjednika irske Vlade Johnom Callinanom te državnim ministrom za europske poslove pri Uredu premijera Dickom Rochem.

U studenom je potpisan Memorandum o suglasnosti između Ministarstva kulture RH i Ministar-stva umjetnosti, sporta i turizma Irske.

Robna razmjena iznosila je 87,6 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 4,8 posto u odnosu na 2009. godinu. Izvoz iz RH iznosio je 14,4 milijuna eura, a uvoz 73,1 milijuna eura. U sektoru tu-rizma je zabilježen dolazak 29.000 irskih turista što je smanjenje od 3 posto u odnosu na isto raz-doblje u prethodnoj godini te 124.000 noćenja gostiju iz Irske što je 2 posto manje u usporedbi s 2009. godinom.

Ukupni odnosi s Italijom u stalnom su usponu te se razvijaju u duhu dobrosusjedske i partnerske suradnje. Intenziviranju političkih odnosa pridonijela je razmjena posjeta i susreta na najvišoj ra-zini. Političke konzultacije održavale su se redovito i sukladno Memorandumu o suradnji između

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor dočekala je viso-koga gosta, francuskog premijera Françoisa Fillona za njegova prvog posjeta Hrvatskoj 9. srpnja (izvor: Vla-da RH)



Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike. Kontinuirana podrška hrvatskim pristu-pnim pregovorima dolazi s najviših razina talijanske službene politike.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s tali-janskim premijerom Silviom Berlusconijem u Mi-lanu 8. veljače. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović s talijanskim i slovenskim predsjednikom, Giorgiom Napolitanom i Danilom Türkom, su-djelovao je na Koncertu prijateljstva u Trstu 13. srp-nja. Tim povodom objavljena je i Zajednička izjava triju predsjednika. Parlamentarna suradnja također je pojačana. Predsjednik Zastupničkog doma Par-lamenta Talijanske Republike Gianfranco Fini uz-vratio je u rujnu posjet kolegama u Hrvatskom sa-boru.

Drugi sastanak Koordinacijskog odbora ministara održan je 15. rujna u Zagrebu. Tom su prigodom ministri poljoprivrede, Petar Čobanković i Gian-carlo Galan, potpisali Memorandum o razumi-jevanju u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Mini-stri vanjskih poslova Gordan Jandroković i Fran-co Frattini potpisali su Zajedničku izjavu o done-senim zaključcima i nastavku suradnje u pojedi-nim područjima. Uz ostalo, dogovoreno je da će dvi-je strane poticati i veće investicijske projekte pri če-mu je Hrvatska ponajprije zainteresirana za ulaga-nja u proizvodni sektor. Kao područja zajedničkog interesa istaknuti su razvoj strateških infrastruktur-nih projekata i daljnje jačanje suradnje u energetici.

Važan korak u provedbi Memoranduma o suradnji je i održavanje gospodarskih foruma. U Milanu je 10. lipnja održan drugi Hrvatsko-talijanski gospo-darski forum.

Iako su općenito dobri i bez otvorenih pitanja, Hr-vatska u odnosima s Latvijom i Litvom u 2010. go-dini nije zabilježila veći intenzitet. Od bilateralnih susreta izdvaja se posjet predsjednika latvijskog Par-lamenta Gundarsa Daudzea Hrvatskoj (25. i 26. ožujka) te političke konzultacije ravnatelja za Eu-ropu i Sjevernu Ameriku Aleksandra Heine u Rigi (25. studenog). Državni tajnik za politička pi-tanja Davor Božinović sudjelovao je u svibnju u Vilniusu na konferenciji kojom je obilježena 10. obljetnica osnivanja Vilniuske skupine, političke inicijative koja je okupila zemlje središnje i istoč-ne Europe, a od samog joj se početka priključila i Hrvatska.

Odlični bilateralni odnosi, bez otvorenih pitanja, potvrđuju se i stalnom podrškom Luksemburga Hrvatskoj na njezinu putu u članstvo EU-a na svim službenim razinama.

Veliki vojvoda Henri Luksemburški bio je 10. lipnja u prvom službenom posjetu Hrvatskoj. Osim s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem, sastao se s predsjednikom Hrvatskog sa-bora Lukom Bebićem i predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor. Kako je u njegovoj pratnji do-putovao i luksemburški potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Jean Asselborn, s njim se odvojeno sastao ministar Gordan Jandroković. U okviru posjeta velikog vojvode organiziran je i gospodarski forum hrvatskih i luksemburških gospodarstvenika te seminar o poslovanju s Luk-semburgom.

Odnosi s Mađarskom vrlo su razvijeni i dinamični, bez otvorenih pitanja te mogu poslužiti kao primjer dobrosusjedskih odnosa. Glavne odrednice strateškog partnerstva dviju država su vrlo do-

Italija je i dalje prvi hrvatski vanjskotrgovin-ski partner. Nakon pada od 30 posto u 2009., ukupna robna razmjena u 2010. godini po-novno je dobila pozitivan predznak (porasla je 5 posto) te je iznosila 3,96 milijardi eura. Italija je za Hrvatsku najveće izvozno tržište (na njega odlazi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza) i jedno od najvažnijih emitivnih turi-stičkih tržišta te sedma zemlja po visini stra-nih ulaganja.

U Križevcima je u rujnu otvoren tvornički po-gon »Strojometala« za proizvodnju dijelova strojeva za oblikovanje građevinskog željeza. Riječ je o hrvatsko-talijanskoj investiciji vri-jednoj 4,5 milijuna eura. Tvornica »Adriatica Dunav« u Vukovaru koja proizvodi mineralna gnojiva puštena je u pogon u studenome. U taj su projekt Talijani uložili 18 milijuna eura.

Koordinacijski odbor ministara koji vodi suradnju Hr-vatske i Italije sastao se u Zagrebu 15. rujna, a predsje-dali su mu ministri Gordan Jandroković i Franco Fratti-ni (izvor: Hina)



bra politička, gospodarska, prekogranična i kulturna suradnja te visok stupanj uzajamne zaštite manjina. Mađarska pruža punu i bezrezervnu podršku strateškom cilju RH te je u prioritete svog predsjedanja Europskom unijom u 2011. godini uvrstila završetak pregovora Republike Hrvatske o punopravnom članstvu u Europskoj uniji.

Potvrda tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa su i učestali susreti visokih državnih dužnosni-ka. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović službeno je posjetio Mađarsku na samom po-četku svog mandata (16. ožujka). Predsjednik Nacionalne skupštine i već izabrani predsjednik dr-žave te izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Pál Schmitt sastao se u Zagrebu s pred-sjednicom Vlade Jadrankom Kosor i ministrom Gordanom Jandrokovićem (13. i 14. srpnja). U okviru tog susreta svečano je završen IPA twinning light projekt prilagodbe Hrvatskog sabora funk-cioniranju u Europskoj uniji koji je započet u ožuj-ku 2010. godine i u kojem je mađarski Parlament bio partner Hrvatskom saboru. Predsjednica Vlade Ja-dranka Kosor bila je 22. srpnja na radnom sastan-ku s mađarskim premijerom. Pál Schmitt kao no-vi predsjednik Mađarske službeno je posjetio Hr-vatsku početkom listopada, a krajem istog mjeseca ministar Gordan Jandroković sastao se s kolegom Jánosom Martonyijem u Budimpešti, gdje su pot-pisali Protokol između MMVPEI-ja i mađarskog MVP-a o provedbi Sporazuma između Vlade RH i Vlade RM o suradnji na području obrade zahtje-va za izdavanje vize u Veleposlanstvu RM u Repu-blici Moldovi. Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić službeno je posjetio mađarski Parlament po-četkom prosinca.

U okviru raznovrsne kulturne suradnje valja izdvoji-ti sudjelovanje hrvatskih kulturnih institucija u pro-jektu »Pečuh – kulturna prijestolnica Europe 2010.«.

Ukupna robna razmjena između dviju država iznosila je 620,6 milijuna eura. Izvoz je povećan 50,8 posto i iznosio je 199,7 milijuna eura, a uvoz iz Mađarske smanjen 14,6 posto te je iznosio 420,8 milijuna eura.

Mađarska zauzima četvrto mjesto među stranim ulagačima u Hrvatsku. Izravna mađarska ulaga-nja od 1993. uključujući i treći kvartal 2010. godine iznosila su 2,407 milijardi eura. Najveći ula-gači su MOL i OTP banka. U devet mjeseci 2010. godine mađarska ulaganja iznosila su 72 mili-juna eura.

U 2010. godini potpisana su dva sporazuma iz području energetike između Vlade RH i Vlade RM: Sporazum o suradnji u vezi građenjem, korištenjem, održavanjem, rekonstrukcijom i otklanjanjem pogonskih smetnji na cjevovodima za transport ugljikovodika koji prelaze preko zajedničke držav-ne granice i Sporazum između Vlade RH i Vlade RM o suradnji u vezi s građenjem, korištenjem i održavanjem, rekonstrukcijom i otklanjanjem pogonskih smetnji električnih dalekovoda koji pre-laze preko zajedničke državne granice. Dvostruko povezni dalekovod Ernestinovo – Pečuh, zajed-nički projekt HEP-a i Mađarske elektroprivrede, službeno je otvoren u studenom, a u prosincu je pušten u pogon interkonekcijski plinovod između dviju država.

Malta također podupire Republiku Hrvatsku na njezinu putu prema punopravnom članstvu u Eu-ropskoj uniji. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Malte Tonio Borg službeno je po-sjetio Zagreb u travnju i tom su prigodom potpisana dva bilateralna sporazuma – Sporazum o bor-bi protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, organiziranog kriminala i međunarodnog terorizma te Sporazum o kulturnoj, obrazovnoj i znanstvenoj suradnji. Potvrđena je dobra bilateralna suradnja i izražena spremnost za daljnju razmjenu iskustava kada je riječ o pro-cesu europskih integracija, kao i ostalim temama od zajedničkog interesa.

Trilateralni ministarski sastanak u Budimpešti krajem ožujka bio je priprema za susret predsjednika triju dr-žava u Pečuhu polovicom travnja. Na večeri uoči služ-benog dijela trilateralnog sastanka ministarskim kole-gama, Gordanu Jandrokoviću, Péteru Balázsu i Vuku Jeremiću, pridružio se i Grk Dimitros Droutsas (izvor: Hina)



Politički odnosi s Nizozemskom dobri su i u stalnom usponu, bez otvorenih bilateralnih pitanja. Nizozemska se i dalje nalazi na najvišim mjestima u statistikama o investiranju u Hrvatsku i dava-nju financijske pomoći putem bilateralnih programa i kroz pretpristupne programe.

Glavni direktor Uprave za europsku suradnju nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova Ian de Jong bio je u radnom posjetu Zagrebu 31. svibnja i 1. lipnja. Sastao se s državnim tajnikom za poli-tička pitanja Davorom Božinovićem, državnim tajnikom za europske integracije Andrejom Plen-kovićem, ravnateljem Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku Aleksandrom Heinom, glavnim pre-govaračem Vladimirom Drobnjakom, savjetnikom za vanjsku politiku predsjednika RH Joškom Parom te ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem.

U sklopu programa bilateralne pretpristupne pomoći (MATRA i G2G.nl) nizozemska Vlada u 2010. godini Hrvatskoj je donirala nešto više od milijun eura. Nizozemsko-hrvatski projekt uspo-stave trajektne linije Vukovar – Bač završen je u listopadu donacijom trajekta Republici Hrvatskoj. Vrijednost donacije je milijun eura, a trajekt je počeo prometovati 1. prosinca.

U travnju su pod vodstvom Agencije nizozemskog gospodarstva za međunarodnu trgovinu i ulaga-nja i Nizozemskog centra za trgovinsku promidžbu nizozemski gospodarstvenici prvi put posjeti-li Hrvatsku. Cilj posjeta bio je poboljšanje položaja nizozemskih tvrtki na hrvatskom tržištu. Do-maćin nizozemskom izaslanstvu bila je Agencija za poticanje izvoza i ulaganja, a uključeni su bili i Hrvatska gospodarska komora te nizozemsko Veleposlanstvo u Zagrebu.

Njemačka je nastavila pružati potporu članstvu Republike Hrvatske u EU-u, ističući pritom sve veću važnost Hrvatske kao promotora stabilnosti i prosperiteta na jugoistoku Europe. Uz blisku suradnju u okviru NATO-a ostvaruje se i izvanredna su radnja između hrvatskih Oružanih sna-ga i njemačkog Bundeswehra, pri čemu je Međunarodna mirovna misija ISAF u Afganistanu naj-bolji primjer te suradnje.

Odlične bilateralne odnose potkrepljuje velik broj međusobnih posjeta od kojih valja istaknuti služ-beni posjet predsjednice Vlade Jadranke Kosor Berlinu i službeni posjet njemačkog ministra vanj-skih poslova Guida Westerwellea Hrvatskoj.

U Zagrebu je 15. i 16. lipnja održan Njemačko-hrvatski gospodarski forum. Za razvoj bilateral-nih gospodarskih odnosa održavanje Foruma od velike je važnosti jer potvrđuje nastojanja obiju strana u poticanju novih faza razvoja u gospodarskoj suradnji. Predsjednica Vlade Jadranka Ko-sor otvorila je Forum izlaganjem »Hrvatska uoči pristupa EU-u«. Na Forumu je sudjelovalo više od 350 predstavnika tvrtki iz obiju država, a polučio je odlične rezultate u obliku konkretnih po-slovnih projekata.

Njemački savezni ministar gospodarstva i tehnologije Rainer Brüderle posjetio je Hrvatsku u stu-denome. Pratilo ga je snažno gospodarsko izaslanstvo od 35 članova što je nastavak aktivnosti do-govorenih u okviru Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma.

Odnosi s Poljskom su dobri i stabilni. Tome pridonosi i dinamika bilateralnih susreta dužnosni-ka iz obiju zemalja. Poljski predsjednik Lech Kaczyński prisustvovao je inauguraciji predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Poljski premijer Donald Tusk sudjelovao je na Croatia Sum-mitu na poziv predsjednice Vlade Jadranke Kosor. Početkom srpnja na sastanku visoke razine o demokraciji u Krakovu kojim je obilježena 10. obljetnica Zajednice demokracija sudjelovao je dr-žavni tajnik za politička pitanja Davor Božinović. Poljska ministrica regionalnog razvoja Elżbieta Bieńkowska posjetila je Hrvatsku polovicom listopada, a početkom istog mjeseca u Poljskoj je bo-ravio potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Bo-židar Pankretić. Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Poljske Jan Borkowski sudjelo-vao je na seminaru »Razmjena dobre prakse komuniciranja s poljoprivrednicima o europskim inte-gracijama – iskustva Poljske« koji se 15. i 16. lipnja održao u Ministarstvu vanjskih poslova i europ-skih integracija, uz sudjelovanje većeg broja poljskih eksperata.

Poljski ministar pravosuđa Krzysztof Kwiatkowski 17. lipnja bio je u radnom posjetu Hrvatskoj na poziv ministra pravosuđa Ivana Šimonovića.

U Krakovu je 1. veljače osnovana Poljsko-hrvatska industrijsko-trgovinska komora za poticanje i jačanje međusobnih kontakata i razmjenu. Komora ima trideset članica, od toga je jedanaest hrvat-



skih tvrtki: Dalekovod, Limex, Exportdrvo, Geneza, Aleflexpack, Plamen, Luje, Končar, LK gra-diteljstvo, Spin Valis i Zorman.

U 2010. godini došlo je do blagog oporavka robne razmjene koja je dosegla 395 milijuna eura. Hr-vatski izvoz porastao je 10 posto u odnosu na 2009. godinu. Nastavljen je i trend rasta poljskih tu-rista (po broju 9 posto, a po noćenjima 7,8 posto više nego godinu prije).

Politički odnosi Portugala i Hrvatske u 2010. godini nisu zabilježili veće promjene, ali su zadr-žali dosadašnju pozitivnu dinamiku, uz proširenje područja aktivnosti – od razmjene studenata i znanstvenih novaka preko sudjelovanja hrvatskih predstavnika na međunarodnim skupovima koji su se održavali u Portugalu do regionalnih inicijativa, školskih natjecanja i slično. U redovnim di-plomatskim kontaktima zamijećen je kvalitativan pomak u smislu da Portugal Hrvatsku već doživ-ljava kao de facto članicu EU-a. Održane su konzultacije na razini ravnatelja uprava ministarstava vanjskih poslova. Također je zadržana zadovoljavajuća razina parlamentarne suradnje te suradnje u pravosuđu razmjenom više izaslanstava.

U gospodarskim odnosima ostvaren je zapažen pomak utemeljenjem Portugalsko-hrvatske gospo-darske komore 15. rujna u Lisabonu. Dovršeni su i pregovori o Ugovoru o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja.

Tijekom službenog posjeta Rumunjskoj ministra Gordana Jandrokovića potpisana su dva među-državna dokumenta: Dodatni protokol između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Rumunjske o iz-mjenama i dopunama ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Rumunjske o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja te Program suradnje između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstva obrazovanja, istraživanja, mladeži i športa. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sudjelovala je u Bukureštu na Dunavskom sastanku na vrhu. U obraćanju skupu podržala je Strategiju Europske unije za dunavsku regiju te naglasila očekivanje da će države du-navskog sliva ubuduće učinkovitije koordinirati prekogranične projekte i transnacionalne programe na području prometa, energetike, vodnog gospodarstva, zaštite okoliša i kulture.

Ukupna bilateralna robna razmjena Hrvatske i Rumunjske u 2010. godini u odnosu na prethodnu godinu bilježi porast od skromnih jedan posto. Hrvatski izvoz ostao je na razini prethodne godine te je iznosio 61,5 milijuna eura, dok je hrvatski uvoz iznosio 120 milijuna eura.

Slovačka je glasna zagovarateljica što skorijeg završetka hrvatskoga pristupnog procesa o čemu je uvijek riječ i na susretima najviših državnih predstavnika. Slovačku je službeno posjetio predsjed-nik Republike Hrvatske Ivo Josipović te se nakon inauguracije drugi put sastao sa slovačkim pred-sjednikom Ivanom Gašparovičem. Slovačka je kao predsjedateljica Višegradske skupine (V-4) po-sebno poticala suradnju s Republikom Hrvatskom, pa je ministar Gordan Jandroković pozvan na konferenciju ministara vanjskih poslova V-4 i Zapadnog Balkana u Bratislavi. Odličnu suradnju dviju diplomacija potvrdio je posjet slovačkog ministra vanjskih poslova Miroslava Lajčáka tije-kom kojeg je potpisan memorandum o suradnji diplomatskih akademija kao okvir za buduće za-jedničke projekte. U Zagrebu su održane političke konzultacije na razini državnih tajnika koje su predvodili Davor Božinović i Milan Ježovica. Tom su prigodom slovački stručnjaci predstavili svoja iskustva u komunikacijskoj strategiji u predpristupnom razdoblju.

U resornoj suradnji izdvaja se posjet slovačkog ministra unutarnjih poslova Danijela Lipšica i pot-pisivanje Sporazuma o policijskoj suradnji. Iz parlamentarne suradnje izdvaja se posjet predsjedni-ka Odbora za europska pitanja slovačkog Parlamenta Ivana Štefaneca.

Trgovinska razmjena u 2010. pala je 21 posto u odnosu na 2009. godinu, a iznosila je 199,5 milijuna eura. Broj slovačkih turista na ljetovanju u Hrvatskoj, međutim, nastavio je rasti. Došlo je 310.000 Slovaka što je 6 posto više u usporedbi s prethodnom godinom. Ostvarili su 2,084 milijuna noće-nja odnosno 5,6 posto više.

U vezi s gospodarskom suradnjom, na svim bilateralnim susretima dominirala je energetika odno-sno povezivanje plinskih sustava preko mađarskoga plinskog sustava i LNG terminal. O tome se razgovaralo i u okviru Višegradske skupine.

Hrvatska i Slovenija imaju prijateljske političke i veoma razvijene gospodarske odnose. Bilateral-ni razgovori i intenzivni kontakti najviših predstavnika dviju zemalja nastavili su se i u 2010. go-



dini. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio je Sloveniju 12. ožujka. Bio je to njegov pr-vi službeni posjet nekoj od država nakon inaugura-cije. Sa slovenskim kolegom Danilom Türkom su-djelovao je na poziv talijanskog predsjednika u Tr-stu na Koncertu prijateljstva 13. srpnja. Predsjednici Josipović i Türk 2. listopada otvorili su novoizgra-đeni most preko rijeke Sutle između Huma na Sutli i slovenskog mjesta Rogateca koji povezuje tvornicu stakla Vetropack Straža sa skladištem na slovenskoj strani. Ministar Gordan Jandroković sastao se sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom u Splitu, 18. listopada, u povodu otvo-renja novih prostorija Generalnog konzulata Repu-blike Slovenije. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se sa slovenskim premijerom Borutom Pa-horom 23. listopada u Lovranskoj Dragi. Premijeri su tada dogovorili pojačanu gospodarsku su-radnju i osnivanje mješovite komisije koja će se baviti zajedničkim nastupom dviju država na tre-ćim tržištima. Dogovoren je i zajednički nastup na EXPO-u 2012. u Koreji. I na trilateralnom sa-stanku predsjednice Vlade Jadranke Kosor sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom i predsjed-nikom Srbije Borisom Tadićem u Ptuju u ožujku razgovaralo se uglavnom o gospodarskim tema-ma. Dogovoreno je održavanje ovakvih sastanaka i ubuduće, a kasnije je taj format sastanaka na-zvan osobnom trilateralom.

Vlada Republike Hrvatske u veljači je donijela Od-luku o osnivanju hrvatskog dijela Mješovitog povje-renstva za otvorena pitanja između Republike Hr-vatske i Republike Slovenije na čelu s državnim taj-nikom za politička pitanja Davorom Božinovićem. Mješovito povjerenstvo tijekom godine održalo je tri sastanka. Obostrano je zaključeno da je zajednič-ki rad na mnogim područjima doveo do pozitivnih pomaka i rezultata. Upravo kroz rad Mješovitog po-vjerenstva postignut je dogovor o olakšavanju sva-kodnevnog života ljudi uz granicu odnosno o lak-šem poslovanju poslovnih subjekata iz pograničnog područja. Konkreno, dogovoren je režim prometa za tvrtke »Kolpa d.d.« iz Metlike i »Polira d.o.o.« iz Radatovića. Ministri Gordan Jandroković i Sa-muel Žbogar predstavili su navedena rješenja javno-sti 21. svibnja kada su i posjetili spomenute tvrtke.

Slovenija je Hrvatskoj treći vanjskotrgovinski par-tner s udjelom od 6,6 posto u ukupnoj vanjskotrgo-vinskoj razmjeni Hrvatske sa svijetom. Bilateralna trgovinska razmjena u 2010. godini iznosila je 1,58 milijardi eura (što je 11 posto više nego u 2009. go-dini). Izvoz u Sloveniju iznosio je 697 milijuna eu-ra (povećanje od 25 posto), a uvoz 886 milijuna eu-ra (povećanje od 2 posto). Pokrivenost uvoza izvo-zom iznosila je 79 posto. Izravna ulaganja iz hrvat-skih ulagača u Sloveniju iznosila su 315 milijuna eu-ra, dok su slovenska ulaganja u Hrvatsku iznosila 86,6 milijuna eura.

Hrvatski turizam u 2010. godini ostvario je rekor-dne rezultate na slovenskom tržištu. Hrvatsku je po-

»BRDO PROCES« I »CARGO 10«

Predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije, Ja-dranka Kosor i Borut Pahor na susretu 13. si-ječnja dogovorili su se o pokretanju zajednič-ke inicijative, kasnije nazvane »Brdo proces«, o održavanju konferencije šefova vlada drža-va jugoistočne Europe s predstavnicima Eu-ropske unije. Prvu takvu konferenciju zajed-nički su organizirale Hrvatska i Slovenija pod nazivom »Zajedno za Europsku uniju: Dopri-nos Zapadnog Balkana europskoj budućno-sti« koja je održana 20. ožujka u Brdu kod Kranja.

Ministri Gordan Jandroković i Samuel Žbo-gar objavili su krajem svibnja zajedničko pi-smo pod naslovom »Ponovno povezivanje ju-goistoka Europe« u najvažnijim dnevnim no-vinama u regiji kao zajednički doprinos na-stavku »Brdo procesa«.

U »Brdo proces« pripada i Konferencija mi-nistara prometa (transporta i infrastrukture) koja se održala u Zagrebu 6. srpnja. Na njoj je dogovoreno pokretanje Zajedničke (hrvat-sko-slovensko-srpske) tvrtke za željeznič-ki robni promet na koridoru X. Nova je tvrtka nazvana »Cargo 10« i već je 4. listopada vo-žnjom prvog teretnog vlaka počela operativ-no djelovati. »Cargo 10« raspolagat će s uku-pno 25.000 teretnih vagona što je oko 5 po-sto svih teretnih vagona koji voze europskim prugama.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ugostila je pred-sjednika slovenske Vlade Boruta Pahora u Lovranu u listopadu (izvor: Vlada RH)



sjetilo 1,02 milijuna slovenskih turista (porast od 6 posto u odnosu na prethodnu godinu) koji su ostvarili 5,9 milijuna noćenja (porast 7 posto). Po broju noćenja slovenski turisti nalaze se na dru-gom (iza njemačkih), a po broju dolazaka na trećem mjestu (iza njemačkih i talijanskih).

Bilateralni odnosi sa Španjolskom u 2010. godini dobili su novi zamah na svim područjima surad-nje što je potvrđeno i posjetom Zagrebu predsjednika Senata Parlamenta Kraljevine Španjolske Ja-viera Roja Garcíje u veljači te ministra vanjskih poslova i suradnje Miguela Angela Moratinosa u lipnju. Bilateralna suradnja dodatno je bila potaknuta španjolskim predsjedanjem Vijećem EU-a u prvoj polovici godine, pa je u tom razdoblju u Madrid i druge dijelove Španjolske putovalo više od trideset izaslanstava Republike Hrvatske na svim razinama – od načelnika do predsjednice Vlade. Španjolska se pokazala vrlo kooperativnim partnerom aktivno pomažući Hrvatskoj da u svakom segmentu pregovora ostvari zacrtane ciljeve. Otvorena su sva pregovaračka poglavlja, a tri su po-glavlja zatvorena, čime je dobivena nova dinamika u pristupnom procesu.

Također je održano više političkih konzultacija hrvatskih dužnosnika sa španjolskim kolegama, i u vrijeme španjolskog predsjedanja Europskom unijom, i u drugom polugodištu. Bilateralna surad-nja odvijala se i na području pravosuđa i unutarnjih poslova. Završeni su pregovori o Sporazumu o policijskoj suradnji. Vrijedi zabilježiti i izvrsnu suradnju u međunarodnim organizacijama u kojima su razmijenjene međusobne potpore u brojnim kandidaturama.

Obujam robne razmjene u 2010. iznosio je oko 286,1 milijun eura što je smanjenje od 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Razlog tome nalazi se u općim kretanjima na svjetskom tržištu. Hr-vatski izvoz, međutim, povećan je 19,5 posto u usporedbi s prethodnom godinom i iznosio 59,9 mi-lijun eura.

Aktivnosti vezane uz gospodarsku promidžbu Republike Hrvatske bile su usmjerene najviše na tu-rizam što je pridonijelo da je Hrvatsku posjetilo 209.791 španjolskih turista ili 17 posto više u od-nosu na prethodnu godinu, a ostvarili su 420.382 noćenja ili 18 posto više u odnosu na 2009. go-dinu.

Napredak ostvaren u razvoju gospodarskih odnosa Švedske i Hrvatske izniman je. Politički inten-zivna prethodna godina učvrstila je međusobne odnose i otvorila prostor za širenje i produbljiva-nje gospodarske suradnje. Posjetom švedske ministrice trgovine Ewe Björling Hrvatskoj početkom godine potvrđena je opredijeljenost Švedske za Hrvatsku kao važnoga gospodarskog partnera. Hr-vatsko-švedska trgovinska komora, osnovana u ožujku u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvat-ske u Stockholmu i švedskih poslovnih ljudi hrvat-skog podrijetla, važan je doprinos širenju gospodar-ske suradnje. U organizaciji hrvatske gospodarske diplomacije krajem godine u Zagrebu je održan su-sret švedskih i hrvatskih gospodarstvenika pod na-zivom Hrvatsko-švedski poslovni dani na kojima su predstavljeni potencijali jedne i druge strane. Pozi-tivne reakcije švedskih gospodarstvenika ugrađene su u predstojeće gospodarske susrete, a investicijski projekti pokrenuti nakon skupa bit će konkretan do-prinos povećanim rezultatima bilateralne razmjene. Pokrenut je i do sada najambiciozniji projekt pro-midžbe hrvatskih vina na švedskom tržištu.

Naglasak u odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom u 2010. godini bio je na daljnjem intenziviranju su-radnje na različitim područjima. Ujedinjena Kralje-vina nastavila je davati punu potporu završetku hr-vatskih pristupnih pregovora i uspješnoj provedbi reformskih procesa, a pozitivan je predznak i na suradnji dviju država unutar međunarodnih organizacija, posebice EU-a i NATO-a.

Ostvareno je više susreta hrvatskih i britanskih dužnosnika na raznim međunarodnim skupovima i drugim prigodama. Ministar Gordan Jandroković sastao se 7. prosinca u Londonu s ministrom

Ministar Gordan Jandroković sastao se s britanskim kolegom Williamom Hagueom u Londonu 7. prosinca



vanjskih poslova Williamom Hagueom, zastupnicima u britanskom Parlamentu i drugim dužno-snicima. Njegov posjet imao je i važnu gospodarsku dimenziju.

Robna razmjena u devet mjeseci iznosila je 283,9 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 14 po-sto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Od toga na izvoz otpada 103,4 milijuna eura ili 17,5 posto manje u odnosu na ostvareno u istom razdoblju 2009. godine, a na uvoz 180,5 milijuna ili 12 posto manje u odnosu na prethodno razdoblje.

Zabilježen je i porast broja britanskih turista (250.000) na Jadranu od 4 posto te njihovih noćenja (više od 1,3 milijuna) od 5 posto u odnosu na 2009. godinu.



Bilateralni odnosi s drugim zapadnoeuropskim državama

S europskim državama koje nisu članice Europske unije, ali su s njom tijesno ugo-vorno povezane te dijele zajedničko tržište kao članice Europskog sporazuma o slo-bodnoj trgovini (EFTA) i druge zajedničke vrijednosti, Republika Hrvatska tako-đer je razvila svestranu suradnju koja se odražava u učestalim susretima dužnosnika.

Dosegnut visok stupanj međusobnog razumijevanja

Dobri odnosi Hrvatske i Andore potvrđeni su i tijekom posjeta Hrvatskoj Xaviera Espota Miróa, ministra vanjskih poslova i institucionalnih odnosa Andore u listopadu. U razgovorima je naglaše-na bliskost stajališta o brojnim pitanjima i stalan napredak bilateralne suradnje, što se osobito oči-tuje međusobnim podrškama u kandidaturama za članstvo u međunarodnim tijelima te razmjenom posjeta na svim razinama između dvaju ministarstava vanjskih poslova.

Nakon razmjene izaslanstava nacionalih parlamenata u 2009. godini, u 2010. odnose s Islandom obilježio je prvi službeni posjet islandskog ministra vanjskih poslova Össura Skarphéðinssona Hrvatskoj. Bio je to prvi posjet jednoga islandskog ministra vanjskih poslova Hrvatskoj od njezine neovisnosti. Tijekom posjeta potpisan je Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i Memo-randum o razumijevanju između islandske inženjerske tvrtke EFLA i Energetskog instituta Hr-voje Požar.

Kako je Europska unija otvorila početak pregovora s Islandom o članstvu, hrvatska je strana ponu-dila prenošenje iskustava iz vlastitoga pregovaračkog procesa te bi i to mogla biti osnova za daljnji razvoj bilateralne suradnje.

Službeni posjet ministra Gordana Jandrokovića Oslu u svibnju glavno je obilježje bilateralnih od-nosa Hrvatske i Norveške u 2010. godini. Ministar Jandroković sastao se s norveškim kolegom Jo-nasom Gahrom Støreom, a primio ga je i norveški kralj Harald V. U Trgovačkoj komori u Oslu održan je Hrvatsko-norveški gospodarski forum na kojem su, uz norveške poslovne ljude, sudjelo-vali i poduzetnici iz 19 hrvatskih tvrtki.

Partnerski gospodarski odnosi ogledaju se i u zajedničkom hrvatsko-norveškom projektu iNavis kojim se uspostavlja pomorsko inovacijski centar u Šibeniku. Putem iNavisa ostvareni su prvi veći poslovi u sektoru izvoza hrvatske brodogradnje.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor posjetila je Svetu Stolicu 13. ožujka, a predsjednik Republi-ke Hrvatske Ivo Josipović 9. listopada, neposredno nakon 40. plenarnog zasjedanja Vijeća europ-skih biskupskih konferencija u Zagrebu (30. rujna – 3. listopada). Oboje je primio i Sveti Otac Be-nedikt XVI. Tajnik Svete Stolice za odnose s državama nadbiskup Dominique Mamberti bio je u službenom posjetu Hrvatskoj od 19. do 23. listopada. Time su potvrđeni izvrsni hrvatsko-vatikan-ski odnosi uoči posjeta pape Benedikta XVI. Hrvatskoj u 2011. godini.

U odnosima sa Suverenim malteškim vojnim redom valja zabilježiti prvi službeni posjet jedno-ga hrvatskog predsjednika tom Redu uopće. Naime, predsjednik Ivo Josipović sastao se s velikim meštrom Suverenoga malteškog vojnog reda 9. listopada u Rimu. Razgovaralo se o budućem osni-vanju nacionalne asocijacije Malteškog reda u Hrvatskoj što će zacijelo pridonijeti dodatnom una-pređenju bilateralne suradnje.

Švicarsku je u 2010. godini posjetio veći broj hrvatskih dužnosnika: u siječnju je na poziv kolegi-ce Micheline Calmy-Rey tu državu posjetio ministar Gordan Jandroković. Ravnatelj Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku Aleksandar Heina održao je političke konzultacije u lipnju. Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković sudjelovao je na ministarskoj konferenciji Franko-



fonije u Montreuxu u listopadu, a u studenom se u Bernu sastao s Henrijem Getazom, direktorom Ureda za europske integracije, i Christianom Meuwlyem, političkim direktorom za Europu u Mi-nistarstvu vanjskih poslova Švicarske Konfederacije.

Švicarska je od 1993. do 2010. godine u Hrvatsku uložila 451,8 milijuna eura te time zauzela jeda-naesto mjesto među stranim ulagačima. U 2010. zabilježen je porast broja švicarskih turista u od-nosu na 2009. godinu od 15 posto. I broj ostvarenih noćenja veći je 11,5 posto u odnosu na godi-nu prije.



Jugoistočna Europa

Bilateralni odnosi sa susjednim državama i državama jugoistočne Europe dobili su novi zamah nizom kontakata i poticaja boljoj suradnji u cilju ostvarenja bržega in-dividualnog napretka i stabilnosti svih država, jačanja dobrosusjedskih i regional-nih odnosa te bržeg napretka u euroatlantskom integracijskom procesu. Hrvatska je državama u regiji pružala snažnu potporu u međunarodnoj zajednici, ali i konkret-nu pomoć razmjenom iskustava i uručivanjem prijevoda pravne stečevine Europske unije na hrvatski jezik svim državama kojima to može biti od pomoći. Velika pozor-nost bila je posvećena unapređenju suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije te posebno poticanju svih oblika gospodarske suradnje.

Eurointegracijski proces – okosnica suradnje

Potvrda važnosti odnosa s Bosnom i Hercegovinom ogleda se i u nizu službenih posjeta na najvi-šoj razini i u sastancima stručnih skupina za različita područja suradnje. Zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održana je u lipnju. Inače, predsjedni-ca Vlade Jadranka Kosor četiri je puta bila u radnim posjetima Bosni i Hercegovini, dok je pred-sjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Nikola Špirić u ožujku službeno posjetio Hrvat-sku. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović službeno je posjetio Sarajevo 14. travnja kada se, osim s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, sastao i s visokim predstavnikom među-narodne zajednice u toj državi Valentinom Inzkom.

Dvije zemlje odgovorno pristupaju preostalim otvorenim pitanjima nastojeći ih riješiti u duhu do-brosusjedskih odnosa i međusobne potpore euroatlantskim integracijama. Hrvatska je podržala Bosnu i Hercegovinu u dodjeli Akcijskog plana za članstvo u NATO-u u travnju 2010. godine, a pružila joj je i tehničku pomoć u stvaranju prvoga godišnjeg akcijskog plana. Hrvatska je također pružala pomoć Bosni i Hercegovini u ostvarivanju povratka izbjeglica te donatorskim programi-ma pomoći.

Prošle godine potpisano je više bilateralnih akata, između ostalih i Ugovor o policijskoj suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala te Sporazum o izmjenama Sporazuma o međusobnom izvr-šavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima.

Hrvatska je najvažniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine. U 2010. godini razmjena između dviju zemalja povećana je 9 posto. Izvoz iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 1,034 mili-jarde eura, a uvoz iz Bosne i Hercegovine 462 milijuna eura.

Odnose sa Srbijom u 2010. godini obilježila je realizacija najviših državničkih posjeta – predsjed-nika Republike Hrvatske Ive Josipovića Beogradu i srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Za-grebu te zajednički posjet dvaju predsjednika Vukovaru i odavanje počasti žrtvama na Ovčari i u Paulin Dvoru. U svibnju je u Zagrebu predsjednica Vlade Jadranka Kosor srbijanskom predsjedni-ku Vlade Mirku Cvetkoviću uručila hrvatski prijevod pravne stečevine Europske unije.

U travnju je, nakon sedam godina stanke, Međudržavna diplomatska komisija za identifikaciju-utvrđivanje granice nastavila s radom. Nastavljen je i rad Međuvladinoga mješovitog odbora za pi-tanja manjina. Potvrđene su i daljnje aktivnosti na povratu i obnovi preostalih kulturnih dobara, a postignut je i dogovor da se pitanje izbjeglica više ne prikazuje kao otvoreno političko pitanje.

U lipnju su potpisani Ugovor o izručenju koji se odnosi na kaznena djela organiziranog kriminala i korupcije te Sporazum o suradnji u području obrane, a uspostavljen je i zajednički Centar za bor-bu protiv organiziranog kriminaliteta. U prosincu je potpisan Protokol između Ministarstva unu-tarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije i Ministarstva unutarnjih poslova Re-



publike Srbije, Direkcija policije o osnivanju zajedničke kontaktne službe na graničnom prijelazu Batrovci-Bajakovo.

U 2010. godini ostvareno je 580 milijuna eura trgovinske razmjene između dviju država. Od toga je hrvatski izvoz u Srbiju 349 milijuna eura, uvoz iz Srbije 231 milijun eura.

S Crnom Gorom nastavljena je dobra suradnja. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović nazočio je inauguraciji predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića u veljači, a on je Crnu Goru posje-tio u srpnju. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u veljači se u Podgorici sastala s crnogorskim pre-mijerom Milom Đukanovićem, a primili su je i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i pred-sjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

Hrvatska je nastavila s pružanjem pomoći Crnoj Gori u okviru euroatlantskih integracijskih pro-cesa. U ožujku joj je predan hrvatski prijevod pravne stečevine Europske unije, a tijekom godine je održano nekoliko tehničkih konzultacija o pregovaračkom procesu. Međusobna suradnja na tom području dodatno je osnažena nakon što je Crna Gora stekla status zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji i nakon što je započela svoj prvi ciklus Akcijskog plana za članstvo u NATO-u.

U 2010. godini potpisan je Sporazum o izručenju, a započeli su i pregovori o sklapanju Sporazu-ma o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima te Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima.

U vezi s rješavanjem međudržavne granice, ministri vanjskih poslova dviju država, Gordan Jan-droković i Milan Roćen, na sastanku u srpnju suglasili su se da pitanje granice nije otvoreno bi-lateralno pitanje te da povjerenstvo zaduženo za izradu Posebnog sporazuma o podnošenju spora pred Međunarodni sud pravde u Haagu nastavi raditi.

Robna razmjena između dviju zemalja u 2010. godini ostvarena je u iznosu od 84 milijuna eura: izvoz iz Hrvatske u Crnu Goru 81 milijun eura, a uvoz 3 milijuna eura.

Politička i kulturna suradnja Hrvatske i Makedonije bila je uspješna. Gospodarstvo, međutim, i dalje ostaje područjem u kojem je, prema procjeni obiju strana, moguće i poželjno poticati razvoj suradnje. Ostvaren je veći broj posjeta državnih dužnosnika obiju strana, a vrijedi ukazati na sudje-lovanje makedonskog predsjednika Gjorgea Ivanova na inauguraciji novoga hrvatskog predsjed-nika u veljači te na službeni posjet predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Makedoniji u srpnju. Dinamici posjeta posebno su pridonijela makedonska predsjedanja Odborom ministara Vi-jeća Europe i Američko-jadranskom poveljom. Ministar Gordan Jandroković bio je domaćin mi-nistru vanjskih poslova Makedonije Antoniu Milošoskom u njegovu uzvratnom službenom posje-tu Hrvatskoj početkom ožujka.

Ukupna trgovinska razmjena između Makedonije i Hrvatske iznosila je 192 milijuna eura. Hrvat-ski izvoz u Makedoniju iznosio je 85 milijuna eura, dok je hrvatski uvoz iznosio 107 milijuna eura. Hrvatska ulaganja u Makedoniju iznosila su 3,1 milijuna eura. Hrvatsku je posjetilo 23.400 make-donskih turista koji su ostvarili 99.000 noćenja.

U okviru kulturne suradnje zapažena je razmjena gostovanja nacionalnih kazališnih kuća. Nastav-ljeno je održavanje književnih predstavljanja i izložba, a Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ma-kedoniji nastavilo je organizirati uskrsne i božićne koncerte uz dobar odaziv pozvanih.

Tradicionalno dobri i prijateljski odnosi s Albanijom nastavljeni su kroz stalni politički dijalog. Ostvareno je nekoliko posjeta na visokoj razini. Albanski predsjednik Bamir Topi sudjelovao je na svečanoj inauguraciji novog hrvatskog predsjednika u veljači, a potpredsjednik albanske Vlade i ministar vanjskih poslova Ilir Meta Zagreb je posjetio u ožujku.

Hrvatska je nastavila pružati pomoć albanskoj strani u procesu europskih integracija.

Ukupna trgovinska razmjena između Hrvatske i Albanije iznosila je 64,4 milijuna eura što je dvo-struko više nego u 2009. godini. Hrvatski izvoz povećan je za 126,4 posto i dosegnuo je 60,38 mi-lijuna eura. Uvoz u Hrvatsku povećan je za 92,1 posto i dosegnuo 4,1 milijun eura. Područja su gos-podarske suradnje: trgovina, ulaganja, prometno i energetsko povezivanje te jačanje prisutnosti hr-vatskih tvrtki u projektima izgradnje i opremanja. Također, obje zemlje pokazuju interes za sudje-



lovanje u regionalnim energetskim projektima – Jonsko-jadranskom plinovodu te u zajedničkoj iz-gradnji energetske infrastrukture u Albaniji.

Pozitivni trend u odnosima s Turskom nastavljen je na svim područjima – političkom, parlamen-tarnom, obrambenom i sigurnosnom. Ministar Gordan Jandroković u travnju službeno je posje-tio Ankaru te se, osim s domaćinom ministrom Ahmetom Davutoğluom, tom prigodom sastao s glavnim pregovaračem Egemenom Bağişom i državnim ministrom za gospodarstvo Mehmetom Çağlayanom, a primio ga je i turski predsjednik Abdullah Gül. U sklopu službenog posjeta pred-sjednice Vlade Jadranke Kosor Turskoj u studenome na poziv turskog premijera Recepa Tayyi-pa Erdoğana, u Istanbulu je organiziran susret s turskim gospodarstvenicima koji su zainteresira-ni za ulaganje u Hrvatsku. Predsjednica Vlade predstavila im je katalog vladinih investicijskih pro-jekata. U Ankari je u prosincu održana peta sjednica Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju, a isto-dobno je u Istanbulu održan hrvatsko-turski gos-podarski forum. Na marginama 65. zasjedanja Op-će skupštine UN-a predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sastao se s predsjednikom Turske Ab-dullahom Gülom.

U 2010. godini Hrvatska je izvezla u Tursku robu u vrijednosti 84 milijuna eura ili 16 posto manje ne-go u 2009. godini. Hrvatski uvoz iz Turske izno-sio je 440 milijuna eura te je bio dvostruko veći ne-go godinu prije.

Otvaranjem Veleposlanstva Kosova u Zagrebu 2010. godine, stvoreni su uvjeti za daljnji razvoj bilateral-nih odnosa. Hrvatska je i u 2010. godini bila vrlo aktivna u pružanju pomoći i stručnom osposobljavanju kosovskih kadrova na različitim područji-ma. Trudila se pronaći modalitet za uključivanje Kosova u regionalne inicijative, unatoč različito-sti pozicija zemalja regije o kosovskoj neovisnosti, jer to drži važnim za daljnji razvoj, stabilnost i sigurnost cijele regije. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić posjetio je Kosovo 8. siječnja na poziv predsjednika Fatmira Sejdiua. Prigodom inauguracije u veljači održan je sastanak novoizabranog predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i kosovskog predsjednika. Predsjednica Vlade Ja-dranka Kosor sastala se s predsjednikom kosovske Vlade Hashimom Thaçijem na margini Croa-tia Summita početkom srpnja. Ministar Gordan Jandroković sastao se s Besimom Beqajem, mi-nistrom europskih integracija Kosova tijekom Bledskog foruma krajem kolovoza.

Hrvatska je zadovoljna razvojem gospodarske suradnje između dviju država. Ukupna robna razmje-na iznosila je 57,48 milijuna eura (hrvatski izvoz – 54,7 milijuna eura, uvoz – 2,78 milijuna eura).

Regionalna multilateralna suradnja

U okviru Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, najvažnijega političkog foruma jugoistočne Europe za raspravu o aktualnim regionalnim pitanjima, Hrvatska je i tijekom 2010. godine bila ak-tivan sudionik regionalnoga političkog dijaloga i pridonosila jačanju dobrosusjedskih odnosa. Hr-vatska je nastavila pružati snažnu podršku i pomoć zemljama regije na njihovu europskom i euro-atlantskom putu.

Projektno orijentirana aktivnost Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) ključni je instrument ope-rativne regionalne suradnje, a Hrvatska je aktivno sudjelovala u kreiranju i usvajanju Strategije i Akcijskog plana u području pravosudne i suradnje tijela unutarnjih poslova zemalja jugoistočne Eu-rope. Podržavajući politiku regionalnog vlasništva nad procesima suradnje među državama regije, Hrvatska se založila za tranziciju »Ljubljanskog procesa« pod okvir RCC-a te za osnivanje Radne skupine za društvo i kulturu sa stalnim sjedištem tajništva na Cetinju, u Crnoj Gori.

Hrvatska je bila aktivna i u procesu izrade Dunavske strategije EU i pripadajućega Akcijskog pla-na. Nacionalnim koordinatorom za Dunavsku strategiju EU-a imenovan je državni tajnik za eu-

Sudionici sastanka na vrhu Procesa suradnje u jugoi-stočnoj Europi u Istanbulu (izvor: Ured predsjednika RH)



ropske integracije Andrej Plenković. U dogovoru s 14 zemalja Dunavske strategije i Europskom komisijom (Glavna uprava za regionalnu politiku) Hrvatska je preuzela sukoordiniranje dvaju od 11 prioritetnih područja Akcijskog plana: s Bavarskom Prioritetno područje 6 – Očuvanje bio-razno-likosti, krajobraza i kvalitete zraka i tla, a s Baden-Württembergom Prioritetno područje 8 – Jača-nje konkurentnosti poduzeća.

U Regionalni centar u Skopju Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice (MARRI) Republika Hrvatska uputila je novog časnika za vezu. Potpisan je i Memorandum o suglasnosti u vezi s održivošću uspostavljene mreže suradnje jedinica granične policije u međunarodnim zračnim lukama zemalja članica MARRI-ja.

Pregovori o izmjeni Konvencije o režimu plovidbe Dunavom (Beogradske konvencije iz 1948. go-dine), započeti još 1993.godine, približili su se kraju pa je na proljetnom plenarnom zasjedanju Du-navske komisije u lipnju Hrvatska pledirala za ubrzanje donošenja nove konvencije kao suvreme-nog okvira njezina budućeg rada. Komisija je usvojila i paket prijedloga te plan suradnje s Europ-skom unijom za izradu Strategije za Dunavsku regiju.

Tijekom crnogorskog predsjedanja Srednjoeuropskom inicijativom u 2010. godini Hrvatska je nastavila poticati projekte i razmjenu znanja s drugim članicama, najviše u području prometa, gos-podarstva, turizma, energetike i parlamentarne suradnje. Snažno je podržala i aktivno sudjelovala u procesu reforme Inicijative. Na ministarskom sastanku u Budvi u lipnju usvojen je strateški do-kument »Budvanske preporuke« kojim je Inicijativa usmjerena ka konkretnoj i pragmatičnoj pro-jektno-programskoj suradnji. Hrvatska je podržala projekte koji potiču europske integracijske pro-cese u zemljama regije.

Za Republiku Hrvatsku Jadransko-jonska inicijativa važan je instrument jadranske i medite-ranske politike. Na završnom sastanku talijanskog predsjedanja u svibnju, kojim je obilježena i 10. obljetnica osnutka Inicijative, usvojena je Deklaracija o potpori strategiji Europske unije za jadran-sko-jonsku regiju, čime je iskazana potpora toj talijanskoj inicijativi makroregionalne suradnje u ja-dransko-jonskom bazenu uz podršku Europske komisije.

Hrvatska se aktivno uključila u proces preoblikovanja Inicijative za suradnju u jugoistočnoj Eu-ropi u Centar za primjenu prava – SELEC (South East European Law Enforcement Center) – s ci-ljem daljnjeg jačanja regionalne suradnje na području borbe protiv prekograničnoga organiziranog kriminala. Hrvatska želi što prije osigurati institucijski okvir za suradnju budućeg SELEC-a s ti-jelima međunarodnog progona Europolom i Interpolom.

Republika Hrvatska je bila u predsjedavajućoj trojki Predsjedništva Radne zajednice Alpe-Jadran. Kao članica Predsjedništva Hrvatska je aktivno sudjelovala o raspravama o preustroju te inicijative. Na završnom sastanku predsjedanja regije Furlanije-Julijske krajine, održanom u studenome u Tr-stu, Hrvatska je preuzela dvogodišnje predsjedanje za razdoblje 2011. – 2012. godine.



Istočna Europa

Uz posvećivanje velike pozornosti nastavku dobrih odnosa s Rusijom Republika Hrvatska pojačala je kontakte i s državama obuhvaćenim europskom politikom su-sjedstva, točnije Istočnim partnerstvom, u skladu sa zacrtanom politikom maksi-malnog iskorištavanja gospodarskih mogućnosti i unapređenja gospodarske surad-nje. Važan aspekt u odnosima s ovim državama čini i spremnost Hrvatske da podi-jeli svoja iskustva iz procesa približavanja Europskoj uniji.

Veća dinamika bilateralnih susreta

Bitan poticaj bilateralnim odnosima s Rusijom u 2010. godini dali su susreti predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor s premijerom Vladimirom Putinom u dva navrata u Moskvi (u ožujku i lipnju). U razgovorima je dominirala tema jačanja hrvatsko-ruske suradnje na području gospodarstva i energetike, uključujući i šire implikaci-je te suradnje na razvoj energetske politike čitavog pro-stora jugoistočne Europe i buduće europske energetske karte. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović s bivšim je hrvatskim predsjednikom Stjepanom Me-sićem sudjelovao na obljetnici obilježavanja Dana po-bjede 9. svibnja u Moskvi. Predsjednik Hrvatskog sa-bora Luka Bebić s izaslanstvom je u listopadu boravio u radnom posjetu Moskvi i Sankt Peterburgu, dok su Hrvatsku posjetili opunomoćeni izaslanik predsjedni-ka Ruske Federacije za Središnji federalni okrug Geor-gij Poltavčenko i ministar za izvanredne situacije Ser-gej Šojgu.

Ukupna robna razmjena stagnirala je drugu godinu za-redom zbog smanjenoga uvoza ruskih energenata, ali je hrvatski izvoz na rusko tržište porastao za 57 posto. Znatno je porastao i broj turističkih posjeta Hrvatskoj iz Rusije (30,8 posto više nego prethodne godine), če-mu je pridonijela i odluka hrvatske Vlade o privreme-nom ukidanju viznog režima za ruske turiste za raz-doblje od 1. travnja do 31. listopada. Održana je i VI. sjednica Međuvladinog odbora za gospodarsku i znanstvenu suradnju u Zagrebu 16. i 17. rujna na kojoj se razgovaralo o unapređenju suradnje u nizu sektora: energetici, industriji, prometu, turiz-mu, financijskom sektoru, brodogradnji i drugima.

Politički odnosi s Belarusom u 2010. godini nastavili su se razvijati u skladu sa zajedničkom vanj-skom i sigurnosnom politikom Europske unije. Težište je bilo na razvoju gospodarske suradnje, pa je hrvatska poslovna delegacija u organizaciji Hrvatske gospodarske komore posjetila Minsk u pr-voj polovici ožujka. Državni tajnik u Ministarstvu turizma Republike Hrvatske Branko Grgić otvorio je tamošnji sajam turizma i potpisao bilateralni Sporazum o suradnji na području turizma. Hrvatske tvrtke tijekom godine ostvarile su brojne susrete s partnerima radi povratka na bjelarusko tržište, na kojemu su prije tradicionalno bile prisutne.

Tijekom bilateralnih političkih konzultacija na razini ravnatelja političkih uprava ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Azerbajdžana krajem listopadu u Bakuu, potvrđena je obostrana želja za daljnjim jačanjem svih oblika bilateralne suradnje. Također je ponovno iskazana namjera skorog otvaranja azerbajdžanskog veleposlanstva u Zagrebu. Tijekom sastanka ministrice za zaštitu okoli-ša Marine Matulović Dropulić i azerbajdžanskoga ministra gospodarskoga razvitka Şahina Mu-

Predsjednik RH Ivo Josipović susreo se u Moskvi s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom (izvor: Ured predsjednika RH)



stafayeva u svibnju u Zagrebu naglašena je potreba jačanja gospodarske suradnje i suradnje na po-dručju zaštite okoliša.

Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pripremljen je za potpisivanje. Robna razmjena, koja počiva na uvozu nafte u Hrvatsku, udvostručena je i iznosila je 440 milijuna američkih dola-ra, što Azerbajdžan svrstava među veće hrvatske vanjskotrgovinske partnere. Prepoznate su broj-ne mogućnosti za hrvatske poduzetnike, posebno u sektoru izgradnje infrastrukture, u zemlji koja među rijetkima u 2010. godini nije osjetila recesiju.

Susreti državnih dužnosnika tijekom godine pridonijeli su osnaživanju bilateralnih odnosa s Ar-menijom. Ministar Gordan Jandroković susreo se u rujnu u New Yorku s ministrom vanjskih poslova Armenije Edwardom Nalbandianom. Političke konzultacije između dvaju ministarstava vanjskih poslova održane su u Erevanu krajem listopada. Od rujna 2010. godine Armenija diplo-matski pokriva Hrvatsku iz Veleposlanstva u Rimu, dok je to ranije činila iz Atene.

Nastavljeni su dobri bilateralni odnosi između Republike Hrvatske i Gruzije, koja od srpnja Hr-vatsku diplomatski pokriva iz Veleposlanstva u Budimpešti (ranije iz Atene). U New Yorku su se u rujnu sastali predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i gruzijski predsjednik Mihail Saa-kašvili te, odvojeno, ministri vanjskih poslova Gordan Jandroković i Grigol Vašadze. Gruzij-ski ministar vanjskih poslova Grigol Vašadze prvi je put posjetio Hrvatsku u prosincu. Krajem li-stopada u Tbilisiju su održane političke konzultacije između dvaju ministarstava vanjskih poslova. Krajem prosinca Hrvatska je, Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o viznom sustavu, uki-nula vize za nositelje diplomatskih i službenih putovnica gruzijskih državljana.

Inauguracije novih predsjednika država bile su prigode za susrete i jačanje veza s Ukrajinom. Ukra-jina je na inauguraciju novoga hrvatskog predsjednika Ive Josipovića uputila visoko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Parlamenta Vladimirom Litvinom, koji se tom prigodom susreo i s pred-sjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem. Hrvatsku je na inauguraciji predsjednika Viktora Janukoviča predstavljao posebni izaslanik hrvatskog predsjednika, državni tajnik za politička pi-tanja Davor Božinović. Potpredsjednik ukrajinske Vlade Sergej Tigipko sudjelovao je u svibnju u Zagrebu na Godišnjoj skupštini Europske banke za obnovu i razvoj i tom se prilikom sastao s pot-predsjednikom hrvatske Vlade Ivanom Šukerom. Sukladno Memorandumu o suradnji u procesu europskih integracija iz 2009. godine, u Kijevu su krajem svibnja održane konzultacije između dva-ju ministarstava vanjskih poslova.



Transatlantski partneri

Višegodišnji uzlazni trend konstruktivnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Dr-žavama u 2010. godini bio je posebno uočljiv na području političke i sigurnosne su-radnje dviju država. Sve je sadržajnija suradnja unutar NATO-a, posebice u Afga-nistanu i u okviru stabilizacije i euroatlantske integracije država regije. Nastavljena je snažna američka potpora okončanju procesa pristupanja Hrvatske u članstvo Eu-ropske unije, što je jasan pokazatelj partnerskog odnosa između Zagreba i Washi-ngtona.

Susreti s brojnim američkim dužnosnicima

Razinu prijateljstva i bliskosti odnosa potvrđuje i susret predsjednice Vlade Jadranka Kosor s pred-sjednikom Barackom Obamom u travnju u Pragu te s potpredsjednikom Josephom Bidenom, tijekom službenog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama koncem svibnja. Tijekom posjeta Washingtonu predsjednica Vlade sastala se i sa zamjenikom državne tajnice Jamesom Steinbergom, predsjednicom Za-stupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi te s više zastupnika i senatora Kongresa SAD-a. Za vrijeme 65. zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku predsjednik Republike Hrvat-ske Ivo Josipović sudjelovao je na večeri za strane državnike koju je upriličio predsjednik Barack Obama, dok je ministar Gordan Jandroković na poziv američke državne tajnice Hi-llary Clinton sudjelovao na Transatlantskoj večeri dužnosni-ka zemalja članica EU i NATO.

Hrvatsku je posjetilo nekoliko američkih izaslanstava. Na inauguraciji novoga hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u veljači 2010. godine Sjedinjene Američke Države je predstav-ljao zamjenik državne tajnice Jacob Lew, koji se tom prigo-dom sastao i s ministrom Gordanom Jandrokovićem. Tije-kom Croatia Summita, u srpnju u Dubrovniku, predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor sastala se s američkim vele-poslanikom za pitanja ratnih zločina Stephenom Rappom, a ministar Gordan Jandroković sa senatorom Arlenom Spec-terom. U rujnu je Hrvatsku posjetilo izaslanstvo Kongresa predvođeno Williamom Delahuntom koje se susrelo s hr-vatskim predsjednikom, predsjednicom Vlade i ministrom vanjskih poslova i europskih integracija. U studenom je Zagreb posjetio zamjenik pomoćnika dr-žavne tajnice Thomas Countryman. Razgovarao je s ministrom Gordanom Jandrokovićem, a primio ga je i predsjednik Ivo Josipović.

U okviru vrlo dobre radne suradnje između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i američkog State Departmenta, državni tajnik za politička pitanja Davor Bo-žinović posjetio je Washington u lipnju i u prosincu radi konzultacija s pomoćnikom državne taj-nice za Europu i Euraziju Philipom Gordonom. Također se sastao sa savjetnikom potpredsjedni-ka Bidena Taylorom Rugglesom, dužnosnicima Vijeća za nacionalnu sigurnost, pomoćnikom mi-nistra obrane Alexanderom Vershbowom i senatorom Michaelom Begichem.

Nastavljene su i aktivnosti na zaokruženju pravnog okvira sigurnosne suradnje kao preduvjeta za ulazak Hrvatske u američki Program izuzeća od viza.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Barackom Obamom u Pragu pot-kraj svibnja (izvor: Vlada RH)



Gospodarska suradnja i dalje je ispod potencijala i želja obiju strana, posebice kad je riječ o američ-kim ulaganjima u Hrvatsku. Robna razmjena iznosila je 725,9 milijuna američkih dolara, što je za 6,4 posto manje nego u 2009. godini, pri čemu je zabilježen veći rast hrvatskog izvoza u Sjedinje-ne Američke Države, čak 31,5 posto. Turizam bilježi solidan oporavak jer je tijekom 2010. godine Hrvatsku posjetilo 132.751 američkih turista (11,6 posto više nego u 2009. godini).

Porast gospodarske razmjene

Nastavljen je razvoj dobrih bilateralnih odnosa s Kanadom. Zabilježen je veći broj bilateralnih su-sreta na najvišim razinama od kojih valja izdvojiti prvi službeni posjet jednoga kanadskog premije-ra Hrvatskoj. Premijer Stephen Harper boravio je u Hrvatskoj 7. i 8. svibnja i to u godini u kojoj je Kanada predsjedavala G-8 i G-20, čime je njegov posjet dobio na važnosti. Kanada je u više navra-ta potvrdila snažnu potporu uključivanju Hrvatske u euroatlantske integracije.

U svibnju je potpisan Memorandum o razumijevanju o razmjeni mladih kojim se hrvatskim i ka-nadskim državljanima starim između 18 i 35 godina omogućava stjecanje obrazovanja i radnog iskustva u Kanadi odnosno Hrvatskoj. Također su potpisani Memorandum o razumijevanju izme-đu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstva naprednog ob-razovanja i tehnologije provincije Alberta o suradnji u području obrazovanja, znanosti i tehnologi-je te Memorandum o razumijevanju o suradnji Sveučilišta Saskatchewan i Sveučilišta u Zagrebu.

Napredak u ukupnim bilateralnim odnosima s Kanadom vidljiv je i u gospodarskoj suradnji. Tako je robna razmjena u 2010. godini iznosila 136,5 milijuna američkih dolara što je povećanje od 10 posto u odnosu na 2009. godinu. Izvoz iz Hrvatske u Kanadu iznosio je 38,1 milijuna američkih dolara što je porast od 157,6 posto u odnosu na 2009. godinu.

U kontekstu napretka u bilateralnim gospodarskim odnosima dviju država vrijedi spomenuti i hr-vatsko-kanadsku poslovnu mrežu (CCBN) koja okuplja poduzetnike hrvatsko-kanadskog podrije-tla, a u suradnji s Kanadsko-hrvatskom gospodarskom komorom u Torontu snažno podupiru dalj-nji razvitak gospodarske suradnje. Tako je CCBN u listopadu organizirao s Ministarstvom vanj-skih poslova i europskih integracija, Agencijom za poticanje ulaganja, Hrvatskom gospodarskom komorom, Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Ottawi te Veleposlanstvom Kanade u Zagrebu poslovni seminar pod nazivom »Kako poslovati s Kanadom«.

Prve političke konzultacije hrvatske i meksičke diplomacije

Politički odnosi između Republike Hrvatske i Meksika mogu se ocijeniti dobrima, a u 2010. godi-ni bilježi se i njihovo produbljivanje. Naime, Meksiko je u veljači donio odluku o ukidanju turistič-kih i poslovnih viza za državljane Republike Hrvatske za boravak u Sjedinjenim Meksičkim Dr-žavama do 180 dana. Također su ukinute i tranzicijske vize za boravak do 30 dana. Odluka o tome stupila je na snagu 25. travnja 2010. godine.

Parlamentarna skupina prijateljstva Hrvatske i Meksika osnovana je 6. travnja 2010. godine s ci-ljem unapređenja međuparlamentarnih odnosa. Državni tajnik za politička pitanja Davor Boži-nović održao je 18. listopada u Ciudad de Mexicu prve političke konzultacije s državnom tajni-com u Ministarstvu vanjskih poslova Meksika Marijom de Lourdes Arandom Bezaury. Na te-melju obostrano iskazanog interesa za proširenje bilateralne suradnje na području borbe protiv me-đunarodnoga organiziranog kriminala uspostavljen je kontaktni ured glavnih državnih odvjetni-ka dviju zemalja.

Robna razmjena između Hrvatske i Meksika iznosila je 33,7 milijuna američkih dolara što je po-većanje od 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Najveći meksički ulagač u Hrvat-skoj jedna je od najvećih svjetskih cementnih tvrtki CEMEX. Ta je tvrtka na planu zaštite okoliša u posljednjih nekoliko godina uložila preko 300 milijuna kuna u projekte očuvanja okoliša i kvali-tete zraka u Hrvatskoj, od kojih se posebno ističe sadnja 1600 stabala autohtonih vrsta maslina na južnim padinama Kozjaka.



Srednja i Južna Amerika

Snažan gospodarski rast Srednje i Južne Amerike, utemeljen na snazi gospodarstava država regije, velikim infrastrukturnim projektima u energetici, istraživanju i isko-rištavanju nafte i plina, cestogradnji, komunikacijama i stanogradnji privlači ulaga-če i izvođače iz cijeloga svijeta. Iako udaljena, rastuća tržišta toga područja postaju zanimljiva i hrvatskom gospodarstvu, jednako kao što je i Hrvatska kao skora čla-nica Europske unije sve privlačnija za razne oblike suradnje s latinskoameričkim dr-žavama. Važan doprinos tomu daje i hrvatska iseljenička zajednica na tom prostoru.

Regija velikih potencijala i rastuće stabilnosti

Odnose Hrvatske i Brazila karakterizira obostrana želja za jačanjem i proširenjem suradnje. U svibnju su u Rio de Janeiru održane treće dvostrane konzultacije predstavnika ministarstava vanj-skih poslova. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je državni tajnik za politička pitanja Davor Božino-vić koji je tom prigodom potpisao Memorandum o suglasnosti Ministarstva vanjskih poslova i eu-ropskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Brazi-la o uspostavljanju bilateralnih konzultacija. Brazil je i dalje najvažniji gospodarski hrvatski par-tner u toj regiji.

Nastojanja su hrvatske strane u odnosima s Argentinom i u 2010. godini bila usmjerena na otvara-nje rezidentnoga argentinskog veleposlanstva u Hrvatskoj i jačanje bilateralne suradnje u područ-ju trgovine, znanosti te posebno u pogledu iskorištavanja hrvatskih luka. U travnju je Hrvatsku posjetio zamjenik ministra vanjskih poslova Victo-rio Taccetti. Tada su održane i političke konzultacije te potpisan Memorandum o razumijevanju između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integraci-ja Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih po-slova, međunarodne trgovine i bogoštovlja Argen-tinske Republike. Predsjednica hrvatske Vlade Ja-dranka Kosor u svibnju se u Madridu na sastanku na vrhu Europske unije i Latinske Amerike i Kari-ba sastala s argentinskom predsjednicom Cristinom Fernández de Kirchner.

Bilateralni odnosi s Čileom su bili intenzivni, a su-radnja tradicionalno dobra u okviru međunarodnih organizacija. Tijekom sastanka na vrhu Europske unije i zemalja Latinske Amerike i Kariba u Ma-dridu predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s novoizabranim čileanskim predsjednikom Seba-stiánom Piñerom. S njime se u rujnu u New Yorku sastao i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josi-pović. Čile je u veljači pogodio katastrofalni potres koji je prouzročio velike materijalne štete. Vla-da Republike Hrvatske odobrila je pomoć u iznosu od milijun kuna putem Crvenoga križa i Ca-ritasa. Dvjestota obljetnica nezavisnosti Čilea trebala je biti obilježena nizom kulturnih manife-stacija u kojima je namjeravala sudjelovati i Hrvatska, ali je nakon potresa obilježavanje odgođeno. Ipak, gradska skupština općine Vitacura u glavnom gradu Santiagu donijela je, na poticaj Velepo-slanstva Republike Hrvatske u Čileu, odluku o imenovanju jednoga gradskog trga imenom Repu-blike Hrvatske.

Odnosi s Kolumbijom imaju uzlazni trend nakon akreditacije nerezidentnoga hrvatskog velepo-slanika Rade Marelića u studenome 2009. godine. Uvedeni su redoviti posjeti Bogoti konzularnog

Potkraj svibnja državni tajnik za politička pitanja Da-vor Božinović održao je u Rio de Janeiru konzultacije s podtajnicom za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Brazila Verom Machado. Tom prigodom potpisan je memorandum o suglasno-sti dvaju ministarstava vanjskih poslova o uspostavlja-nju bilateralnih konzultacija



djelatnika Veleposlanstva Republike Hrvatske u Brazilu jer je zabilježen velik interes hrvatskih ise-ljenika za uspostavljanje veza sa starom domovinom. Suradnja Hrvatske i Kolumbije u borbi protiv nedopuštene trgovine drogom poprima institucionalni karakter na temelju suradnju u okviru UN-ova Povjerenstva za opojne droge i UN-ovog Ureda za droge i kriminal.

U lipnju 2010. godine nerezidentna je veleposlanica Republike Hrvatske Vesna Terzić, sa sjedi-štem u Santiagu, predala vjerodajnice predsjedniku Bolivije. Posjet veleposlanice i konzularnih djelatnika Veleposlanstva Republike Hrvatske u Čileu olakšao je početne kontakte s bolivijskim vlastima i pridonio boljem povezivanju hrvatske iseljeničke zajednice u Boliviji s Hrvatskom te po-ticanju gospodarskih, kulturnih i drugih veza dviju država.

Veleposlanica Mira Martinec predstavljala je Republiku Hrvatsku 1. ožujka na svečanoj inaugu-raciji novoga urugvajskog predsjednika Josea Mujice jer se Urugvaj nerezidentno pokriva iz Bue-nos Airesa.

Hrvatska svoj odnos prema državama Srednje Amerike gradi tijekom vlastitoga eurointegracijskog procesa. Budući da su zemlje te regije zaključile Ugovor o pridruživanju s Europskom unijom ko-ji će stupiti na snagu tijekom 2012. godine, to će biti i okvir za bilateralnu suradnju Hrvatske s tim državama. Iako su bilateralni kontakti zasad rijetki, suradnja se uspješno odvija u okviru multila-teralnih foruma odnosno u tijelima Ujedinjenih naroda. Novi nerezidentni veleposalnik Republike Hrvatske sa sjedištem u New Yorku Ranko Vilović predao je vjerodajnice glavnom guverneru Ja-majke Patricku Allenu, čime su stvoreni i formalni okviri za razvoj suradnje s tom karipskom dr-žavom. Nakon razornog potresa koji je pogodio Haiti u siječnju 2010. godine Hrvatska je toj drža-vi preko Crvenoga križa i Caritasa donirala ukupno 1,3 milijuna eura te dodatnih gotovo pola mi-lijuna eura putem ureda UNICEF-a.



Azija i Oceanija

Vanjskopolitičko djelovanje Republike Hrvatske prema Aziji i Oceaniji bilo je usmje-reno na razvijanje i jačanje političkog i gospodarskog dijaloga s najvažnijim zemlja-ma te regije, posebice Kinom, Indijom, Japanom i Republikom Korejom. Azijske su države važan trgovinski partner Hrvatskoj, a ujedno i mogući ulagači te emitivno turističko tržište. Nastavljene su aktivnosti na uspostavi pravnog okvira za surad-nju i postupci imenovanja počasnih konzula (Bangladeš, Indija, Nepal, Mongoli-ja, Kazakstan i Japan) koji mogu znatno pridonijeti jačanju ukupne a posebno gos-podarske suradnje.

Pozornost usmjerena na gospodarski najsnažnije države regije

Sadržajni bilateralni odnosi s Kinom nastavljeni su i u 2010. godini, uz vrlo dinamičan međusob-ni dijalog na svim razinama. Posebna je pozornost bila usmjerena na jačanje gospodarske surad-nje, smanjivanje hrvatskog deficita u trgovinskoj razmjeni, poticanje ulaganja i turističku surad-nju. Na inauguraciji novoga hrvatskog predsjedni-ka Kinu je kao posebni izaslanik predsjednika Hu Jintaoa predstavljao ministar kulture Cai Wu koji se odvojeno sastao s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor i ministrom kulture Božom Biškupićem. U službenom posjetu Kini ministar Gordan Jandro-ković boravio je od 28. veljače do 3. ožujka. U srp-nju je Kinu posjetio potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker koji se sastao s prvim potpred-sjednikom Vlade Kine Li Keqiangom, ministrom financija Xie Xurenom, ministrom trgovine Chen Demingom, guvernerom Kineske središnje banke Zhou Xiaochuanom te s predsjednicima Kineske izvozno-uvozne banke i Kineske razvojne banke. U povodu zajedničke promotivne turističke akcije Hr-vatske i Slovenije pod nazivom »Iskusi Hrvatsku, osjeti Sloveniju« u Šangaju i Pekingu u svibnju je u Kini boravio hrvatski ministar turizma Damir Bajs. U sklopu službenog posjeta ministra kulture Bože Biškupića Pekingu početkom studenoga potpisan je Program kulturne suradnje između Vla-de Republike Hrvatske i Vlade Narodne Republike Kine za razdoblje 2011. – 2013. godine. Isma-il Tiliwaldi, potpredsjednik Svekineske narodne skupštine, boravio je u Hrvatskoj početkom stude-nog. Na poziv predsjednika NR Kine Hu Jintaoa, a u organizaciji kineske Vlade, u prosincu je skupi-na od pedeset mladih iz državnih i javnih instituci-ja Republike Hrvatske bila na studijskom putovanju u Kini. Redovite političke i konzularne konzultaci-je dvaju ministarstava vanjskih poslova imaju važ-nu ulogu u razvoju bilateralnih odnosa: konzularne konzultacije održane su u Zagrebu 13. rujna, a kon-zultacije analitičkih službi u Pekingu 1. i 2. prosinca. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i gra-donačelnik kineskog grada Ningboa Mao Guanglie potpisali su početkom studenoga Memoran-dum o suradnji dvaju gradova na području gospodarstva, trgovine i lučkih djelatnosti. Gradonačel-nik Zagreba Milan Bandić posjetio je Šangaj u lipnju.

Republika Hrvatska sudjelovala je na Svjet-skoj izložbi EXPO 2010. u Šangaju od 1. svib-nja do 31. listopada. U povodu hrvatskog dana na EXPO-u 15. svibnja 2010. godine Kinu je posjetio predsjednik Ivo Josipović koji se uoči posjeta Šangaju sastao i s kineskim potpred-sjednikom Xi Jinpingom u Pekingu.

Tijekom službenog posjeta NR Kini ministra Gordana Jandrokovića primio je i kineski potpredsjednik Xi Jin-ping



Politički dijalog s Indijom s kojom Hrvatska ima tradicionalno dobre i prijateljske odnose pojačan je razmjenom visokih posjeta. Od 6. do 10. ožujka u službenom posjetu Indiji boravio je predsjed-nik Hrvatskog sabora Luka Bebić. Potpredsjednik Indije Hamid Ansari posjetio je Hrvatsku od 9. do 11. lipnja. Tijekom posjeta potpisana su dva bila-teralna ugovora iz područja zdravstva i medicine te kulture. Sporazum o suradnji potpisale su i dvije dr-žavne televizije, Hrvatska radio televizija i televizija Doordarshan. Krajem veljače u Zagrebu su održane šeste političke konzultacije koje su predvodili s in-dijske strane tajnik za Zapad Ministarstva vanjskih poslova Indije Vivek Katju i državni tajnik za po-litička pitanja Davor Božinović s hrvatske strane.

Pozitivan poticaj odnosima s Bangladešom dao je prvi posjet bangladeškog izaslanstva na čelu s držav-nim tajnikom Ministarstva vanjskih poslova Moha-medom Mijarulom Quayesom koji je s državnim tajnikom za politička pitanja Davorom Božinovi-ćem održao prve političke konzultacije. Tom je pri-godom potpisan Protokol o suradnji dvaju ministar-stava vanjskih poslova. Tijekom godine završene su i sve predradnje, na hrvatskoj i bangladeškoj strani, za otvaranje hrvatskog konzulata u Dhaki na čelu s počasnim konzulom.

Šri Lanka je imenovala Marka Vojkovića za svoga počasnog konzula u Zagrebu. Predsjednik Hr-vatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša boravio je u Šri Lanki od 9. do 24. siječnja i potpisao Memorandum o razumijevanju između Hrvatskoga olimpijskog odbora i Olimpijskog odbora Šri Lanke.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske ponovo je pokrenulo po-stupak za osnivanje Konzulata Republike Hrvatske u Nepalu na čelu s počasnim konzulom te su tijekom 2010. godine obavljene pripreme, na hrvatskoj i nepalskoj strani, za otvaranje Konzulata u Katmanduu.

Odnosi Hrvatske i Japana vrlo su dobri i prijateljski, utemeljeni na redovitom političkom dijalo-gu. Vrlo je dobra suradnja na području multilateralnih aktivnosti, kulture i znanosti te lokalna i regionalna suradnja. U bilateralnim susretima u 2010. godini prevladavala je tema jačanja gospo-darskih odnosa. Od 12. do 17. travnja u Japanu je boravio predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić. Ministar Gordan Jandroković boravio je u službe-nom posjetu Japanu od 8. do 10. rujna i sastao se s japanskim ministrom vanjskih poslova Katsuyom Okadom, predsjednikom Gornjeg doma Parlamen-ta Japana, članovima Parlamentarne lige Japan-Hr-vatska te predsjednicom Japanske agencije za među-narodnu suradnju. Ministar Jandroković održao je izlaganje u Japanskom novinarskom klubu, predsta-vio hrvatske gospodarske potencijale na konferen-ciji u Japanskoj udruzi poslodavaca gdje je održao i predavanje te otvorio Hrvatsko-japanski gospo-darski forum u Japanskoj gospodarskoj komori. U gradu Tokamačiju započela je 2010. godine gradnja Kuće japansko-hrvatskog prijateljstva, na inicijativu hrvatskog veleposlanika Drage Štambuka. Ideja za gradnju Kuće vezana je uz činjenicu da je hrvatska nogometna reprezentacija boravila u tom gra-du tijekom Svjetskoga nogometnog prvenstva 2002. godine, a svečano otvaranje objekta očekuje se u svibnju 2012. godine. Tijekom 2010. godine započela je provedba do sada najvećega zajedničkog znanstveno-istraživačkog projekta između Republike Hrvatske i Japana (Projekt identifikacije ri-

Državni tajnik za politička pitanja Davor Božinović održao je prve političke konzultacije s državnim tajni-kom bangladeškog Ministarstva vanjskih poslova Mo-hamedom Mijarulom Quayesom

Prigodom posjeta južnokorejskoj korporaciji Samsung hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom Gordanom Jandrokovićem prikazano je na velikom videozidu



zika i planiranja uporabe zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvat-skoj), koji će trajati pet godina, a japanska će ga Vlada financirati s 4 milijuna eura.

Hrvatska i Južna Koreja zainteresirane su za produbljivanje i proširenje bilateralnih odnosa, po-sebno na području gospodarske suradnje i turizma. Ministar Gordan Jandroković službeno je po-sjetio Republiku Koreju od 6. do 8. rujna. Tijekom posjeta sastao se s vršiteljem dužnosti mini-stra vanjskih poslova i trgovine, predsjednikom Hrvatsko-korejske skupine prijateljstva Nacionalne skupštine, predsjednikom Odbora za vanjske odnose, ujedinjenje i trgovinu. Razgovarao je i s pred-sjednikom Sveučilišta za strane studije Hankuk na kojem je studentima održao predavanje o polo-žaju Hrvatske u današnjem svijetu. U kolovozu je Hrvatsku posjetilo izaslanstvo Parlamenta Repu-blike Koreje na čelu s potpredsjednikom Parlamenta Eui Hwa Chungom. U ožujku je u Seulu bo-ravilo hrvatsko izaslanstvo na čelu s državnom tajnicom Tamarom Obradović Mazal iz Ministar-stva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Bilateralni odnosi između Hrvatske i Indonezije dobri su i prijateljski, a dodatni poticaj dat će im i otvaranje Veleposlanstva Republike Indonezije u Zagrebu 29. studenog 2010. godine. O potre-bi jačanja i mogućnostima gospodarske suradnje bilo je riječi tijekom posjeta glavne direktorice za Ameriku i Europu u Ministarstvu vanjskih poslova Indonezije Retno L. P. Marsudi Zagrebu kra-jem srpnja. Susrela se s ministrom Gordanom Jandrokovićem i državnim tajnikom za politička pitanja Davorom Božinovićem.

Hrvatska i Malezija vrlo su zainteresirane za jačanje gospodarske dimenzije međusobnih odnosa. U srpnju je u službenom posjetu Hrvatskoj boravio ministar vanjskih poslova Malezije Anifah Ha-ji Aman, a krajem rujna u New Yorku predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s predsjedni-kom malezijske Vlade Mohdom Najibom bin Tun Abdul Razakom.

U ožujku su Hrvatska i Vijetnam uzajamno ukinuli vize za nositelje diplomatskih i službenih pu-tovnica. Veleposlanik Željko Bošnjak predajom je vjerodajnica u svibnju u Brunej Darussalamu te u lipnju u Mjanmaru preuzeo dužnost akreditiranog nerezidentnog veleposlanika Republike Hrvatske u tim dvjema državama sa sjedištem u Kuala Lumpuru.

U odnosima s Australijom bilježi se uspješan posjet izaslanstva Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Podružnice grada Zagreba, u travnju, kada je uspostavljena suradnja s austral-skim veteranskim udrugama. U srpnju je ministar za policiju i prirodne katastrofe Savezne države Južne Australije Michael Wright boravio u posjetu Hrvatskoj u okviru kojeg je posjetio Ministar-stvo unutarnjih poslova, Državnu upravu za spašavanje, Službu za vatrogastvo i Hrvatski sindikat vatrogasaca. Za hrvatsko gospodarstvo, kulturu, turizam i ugostiteljstvo važna je uspješna prezen-tacija na sajmu Perth Royal Show u rujnu, kada je Hrvatska nastupila kao država partner. Tijekom godine pojačane su aktivnosti na usklađivanju odredaba Ugovora o zdravstvenom osiguranju, koji je od iznimne važnosti za članove hrvatske iseljeničke zajednice u Australiji.

Glavni je oslonac dobrih i prijateljskih odnosa između Hrvatske i Novog Zelanda brojna i utjecaj-na hrvatska iseljenička zajednica. O aktualnim se temama poput viznog sustava, razmjene stude-nata uz rad, dovršavanja ugovora o socijalnom osiguranju i gospodarskoj suradnji razgovaralo tije-kom službenog posjeta Hrvatskoj ministra vanjskih poslova Murray McCullya 22. studenog ka-da se, osim s domaćinom, ministrom Gordanom Jandrokovićem, sastao s predsjednikom Repu-blike Ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Lukom Bebićem i predsjednicom Vlade Jadran-kom Kosor.

Kod srednjoazijskih država u 2010. godini najintenzivniji bilateralni kontakti održavani su s Ka-zakstanom (nekoliko susreta s najvišim kazakstanskim dužnosnicima na marginama multilateral-nih skupova). Bilateralni susret hrvatskoga i kazakstanskog predsjednika države, Ive Josipovića i Nursultana Nazarbajeva, dogodio se u sklopu sastanka na vrhu Organizacije europske sigurnosti i suradnje u Astani početkom prosinca. Na marginama zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih na-roda u New Yorku, 23. rujna, održan je sastanak hrvatskoga i kazakstanskog ministra vanjskih po-slova, Gordana Jandrokovića i Kanata Saudabajeva. Hrvatska je vlada 2010. godine prvi put pri-vremeno ukinula vize za kazakstanske državljane tijekom turističke sezone.

S obzirom da se međunarodna pozicija Irana nije poboljšala, a prema toj državi od strane Vijeća sigurnosti, Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država uvele su novi krug sankcija, bilateral-



ni odnosi s tom zemljom i dalje su slabijeg intenzi-teta. Na inauguraciji novoga hrvatskog predsjedni-ka iransku je stranu predstavljao zamjenik ministra vanjskih poslova Ali Ahani, koji se odvojeno sastao s državnim tajnikom za politička pitanja Davorom Božinovićem, dotadašnjim predsjednikom Repu-blike Hrvatske Stjepanom Mesićem i predsjed-nikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem. Parla-mentarna skupina hrvatsko-iranskog prijateljstva posjetila je Iran krajem rujna, a primio ju je i pred-sjednik iranskog parlamenta Ali Laridžani.

Hrvatska je prije radno pokrivala Afganistan iz Ve-leposlanstva u Teheranu, a od 2010. godine nerezi-dentno ga pokriva iz Ankare. Početkom studeno-ga veleposlanik Gordan Bakota predao je vjerodaj-nice afganistanskom predsjedniku Hamidu Karzai-ju, čime je Republika Hrvatska prvi put akreditirala veleposlanika u Kabulu. Ministar Gordan Jandro-ković sudjelovao je na Međunarodnoj konferenciji o Afganistanu u Kabulu 20. srpnja s obzirom da Hr-vatska sudjeluje u mirovnoj operaciji ISAF u Afga-nistanu te je aktivna i u pružanju razvojne pomo-ći toj zemlji.

U 2010. godini nije zabilježen ni jedan bilateralni susret na visokoj razini s predstavnicima Pakista-na zbog izrazito nestabilne sigurnosne i političke situacije. Pakistan su početkom kolovoza pogo-dile i velike poplave u kojima je život izgubilo oko 1500 ljudi, dok je posljedice poplava osjetilo go-tovo 20 milijuna ljudi. Hrvatska Vlada preko Hrvatskoga Crvenog križa uplatila je iznos od mili-jun kuna za pomoć Pakistanu.

Hrvatska gospodarska komora 13. srpnja 2010. godine otvorila je u Kabulu svoj prvi izvaneuropski ured. Predstavništvo u Afga-nistanu otvoreno je zbog iskazanog interesa članica Komore te činjenice da je riječ o zem-lji velikih investicijskih i poslovnih potencijala.

Nakon sudjelovanja na Međunarodnoj konferenciji o Afganistanu u Kabulu ministar Gordan Jandroković posjetio je hrvatske vojnike u misiji ISAF



Afrika i Srednji istok

Hrvatska svoje vanjskopolitičke aktivnosti na području Afrike i Srednjeg istoka usklađuje s procjenama o mogućnostima razvoja i jačanja gospodarske suradnje.

Naglasak na nalaženju mogućnosti za gospodarsku suradnju

Bilateralni kontakti u odnosima između Hrvatske i Alžira uključuju dolazak predsjednika Senata Abdelkadera Bensalaha kao osobnog izaslanika alžirskog predsjednika na inauguraciju predsjed-nika Republike Hrvatske Ive Josipovića u veljači 2010. godine i posjet Zagrebu alžirskoga mini-stra vanjskih poslova Mourada Medelcija u prosincu. Posjet ministra Medelcija prvi je posjet al-žirskog ministra vanjskih poslova Hrvatskoj uopće, a glavna tema susreta bilo je sagledavanje mo-gućnosti produbljivanja gospodarske suradnje. Tom je prilikom potpisan i Memorandum o sugla-snosti o bilateralnoj suradnji dvaju ministarstava vanjskih poslova.

Nastavak dobrih i sadržajnih bilateralnih odnosa s Egiptom potvrdio je posjet Hrvatskoj u veljači egipatskog ministra trgovine i industrije Rašida Mohameda Rašida na čelu izaslanstva poslovnih ljudi iz svih važnijih sektora gospodarskog života Egipta. Susreli su se s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem, predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor i ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Đurom Popijačem. U svibnju je egipatsko izaslanstvo, sastavljeno od pred-stavnika Ministarstva obrane i Ministarstva za međunarodnu suradnju, boravilo u Hrvatskoj radi upoznavanja s hrvatskim dostignućima u području humanitarnog razminiranja. Predsjednica Vla-de Jadranka Kosor 1. i 2. prosinca boravila je u službenom posjetu Egiptu. Sastala se s egipatskim premijerom Ahmedom Nazifom, predsjednikom Hosnijem Mubarakom, predsjednikom Parla-menta Ahmadom Fathi Sorourom te glavnim tajnikom Lige arapskih država Amr Musom. Tom je prigodom održan i Hrvatsko-egipatski poslovni forum i potpisan niz važnih bilateralnih spo-razuma. Tijekom posjeta predsjednice Vlade državni tajnik za politička pitanja Davor Božinović sastao se s Ahmedom Fathalom, pomoćnikom egipatskog ministra vanjskih poslova za Europu.

Odnosi Hrvatske i Iraka dobili su jaču gospodarsku dimenziju. Hrvatske tvrtke aktivno sudjelu-ju u mnogim projektima na iračkom teritoriju. U Zagrebu je u svibnju održan prvi Hrvatsko-irač-ki gospodarski forum na kojemu je sudjelovalo oko šezdeset iračkih te dvjesto hrvatskih gospodar-stvenika i predstavnika tvrtka.

Dobri i intenzivni bilateralni odnosi između Hrvatske i Izraela nastavljeni su i u 2010. godini raz-mjenom posjeta na najvišoj razini. U svibnju je ministar Gordan Jandroković službeno posje-tio Izrael, a u srpnju je izraelski predsjednik Shimon Peres posjetio Hrvatsku. Članovi Odbora za vanjsku politiku i obranu Knesseta boravili su u posjetu Hrvatskom saboru, a razmijenjeni su i po-sjeti parlamentarnih skupina hrvatsko-izraelskog prijateljstva. Na razini ministarstava vanjskih po-slova tijekom godine održane su političke konzultacije državnih tajnika, ravnatelja uprava za mul-tilateralne poslove i dviju analitičkih služba. Potpisana su tri bilateralna ugovora povezana s carin-skom, gospodarskom i kulturno-obrazovnom suradnjom.

Gospodarske odnosa Hrvatske i Izraela karakterizirao je stalni rast robne razmjene i porast izra-elskih ulaganja u Hrvatsku. Tijekom 2010. godine za 14 posto povećan je broj izraelskih turista u Hrvatskoj.

Državni tajnik za politička pitanja Davor Božinović posjetio je u ožujku Palestinsku samoupra-vu, a u svibnju je u Ramali održan još jedan krug konzultacija dvaju ministarstava na razini ravna-telja uprava.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor boravila je 1. rujna u Libiji. S libijskim premijerom al Bag-dadijem Ali al-Mahmudijem razgovarala je o zajedničkim gospodarskim projektima. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović sudjelovao je krajem studenoga na 3.Sastanku na vrhu Afrika – Europ-



ska unija u Tripoliju i na rubu tog sastanka imao odvojen radni susret s libijskim vođom Muame-rom Gadafijem.

Hrvatska i Sirija nastavile su jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. Siriju je u ožujku posjetio hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. Tada je održan i Hrvatsko-si-rijski poslovni forum. U prosincu je u Siriji boravio potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker. Hrvatski nerezidentni veleposlanik u Siri-ji sa sjedištem u Kairu organizirao je prvu proslavu Dana državnosti i Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske u Damasku. U lipnju je održana svečanost primopredaje dužnosti zapovjednika 4. i 5. hrvat-skoga kontingenta Oružanih snaga Republike Hr-vatske u sklopu mirovne misije UNDOF na Golanu.

U 2010. godini Hrvatska je pojačala bilateralne kontakte sa zemljama Perzijskog zaljeva, posebice Omanom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emi-ratima. Pojačana je razmjena posjeta visokih iza-slanstava, a započele su pripreme i za otvaranje di-plomatskog predstavništva u jednoj od tih zemalja. Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić službe-no je posjetio Katar u veljači, kada je potpisan i Me-morandum o suglasnosti o turističkoj suradnji izme-đu Republike Hrvatske i Države Katar. U rujnu je otvoreno cestovno raskrižje u Dohi koje je izgradi-la hrvatska tvrtka Konstruktor. Izaslanstvo Oma-na, predvođeno ministrom gospodarstva Ahme-dom bin Abdulnabi Mackijem, službeno je posjeti-lo Hrvatsku u veljači. U srpnju je imenovan i počasni konzul Republike Hrvatske u Omanu. Kva-litetnijim odnosima s Ujedinjenim Arapskim Emiratima pridonijet će pokretanje postupka ime-novanja prvoga izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Ujedinjenih Arapskih Emirata u Hr-vatskoj sa sjedištem u Berlinu. U travnju 2010. godine donesena je Odluka Vlade Republike Hr-vatske o pokretanju postupka za sklapanje Općeg sporazuma o suradnji Republike Hrvatske i Sa-udijske Arabije, kojim će se uspostaviti pravni okvir za daljnji razvoj dvostrane suradnje u područ-jima od zajedničkog interesa.

Pregled bilateralnih odnosa s afričkim drža-vama valja zaokružiti podatkom o nekoliko predaja vjerodajnica hrvatskih i stranih nere-zidentnih veleposlanika. Hrvatski je velepo-slanik u Velikoj Britaniji Ivica Tomić 16. stu-denog predao vjerodajnice Predsjedniku Ni-gerije te tako postao prvi nerezidentni vele-poslanik Republike Hrvatske u Nigeriji sa sje-dištem u Londonu. Veleposlanik Republike Hrvatske u Portugalu Željko Vukosav predao je 15. ožujka izvornike vjerodajnica predsjed-niku Angole Joséu Eduardu dos Santosu i ti-me službeno preuzeo dužnost izvanrednoga i opunomoćenog veleposlanika Republike Hr-vatske u Angoli sa sjedištem u Lisabonu. Ve-leposlanik Tunisa u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Beču Ali Chaouch predao je vje-rodajnice hrvatskom predsjedniku 15. rujna 2010. godine.


Multilateralna suradnja

Ujedinjeni narodi

Nakon uspješno završenog mandata u Vijeću sigurnosti Republika Hrvatska i u 2010. godini je nastavila graditi i učvršćivati svoju poziciju odgovorne članice me-đunarodne zajednice te se profilirati kao država koja svojim iskustvom i razumi-jevanjem složenih međunarodnih pitanja i situacija može pridonijeti međunarod-nim naporima u ostvarivanju održivog mira u svijetu. Posebna je pozornost posve-ćena aktivnostima usmjerenim na iznalaženje sveobuhvatnih strateških odgovora za društveno-politički i gospodarski oporavak država u razdoblju nakon sukoba.

Hrvatska aktivna u izgradnji mira, demokracije i u rješavanju globalnih izazova

Hrvatska je tijekom godine nastavila s diplomatskim aktivnostima usmjerenim na ponovni izbor u članstvo Komisije za izgradnju mira u razdoblju 2012. i 2013. godine. Prepoznajući da su mir, razvoj, sigurnost i poštivanje ljudskih prava međusobno povezani i komplementarni, istodobno je započela i s pripremama za ponovni izbor i članstvo u Gospodarskom i socijalnom vijeću za raz-doblje od 2013. do 2015. godine.

Na sastanku na visokoj razini o ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva, održanom u rujnu u New Yorku, predsjednik Republike Ivo Josipović iskazao je predanost Republike Hrvatske pu-noj provedbi Milenijskih razvojnih ciljeva kao jednog od najvažnijih prioriteta međunarodne za-jednice, posebice u vrijeme kada je njihovo ostvari-vanje u zacrtanom roku do 2015. godine dovedeno u pitanje zbog globalne ekonomske i financijske kri-ze, krize hrane i negativnih utjecaja klimatskih pro-mjena. Provedba osam nacionalnih ciljeva i 31 pod-cilja za Republiku Hrvatsku je od posebne važnosti i zbog njihova podudaranja s prioritetima povezanim s procesom pristupanja Europskoj uniji.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor predvodila je hrvatsko izaslanstvo na otvaranju 65. zasjedanja Opće skupštine UN-a u rujnu. Govoreći na glav-noj raspravi izrazila je potporu Republike Hrvat-ske sustavnom učvršćivanju ustroja Ujedinjenih naroda i reforma Vijeća sigurnosti te pozdravila osnivanje tijela UN-a za osnaživanje položaja že-na. Za vrijeme zasjedanja visokog segmenta izaslan-stvo Republike Hrvatske sudjelovalo je i na tematskim raspravama o okolišu i razvoju, klimatskim promjenama, očuvanju biološke raznolikosti, suzbijanju dezertifikacije i drugima.

Hrvatska je u 2010. godini bila aktivna i u radu drugih tijela UN-a i međunarodnih organizacija. Sudjelujući na sastanku na visokoj razini povodom desete obljetnice osnivanja Zajednice demokra-cija u Krakovu u srpnju, državni tajnik za politička pitanja Davor Božinović naglasio je punu po-dršku razvoju demokratskih vrijednosti, jačanju i poštivanju vladavine prava, međunarodnih normi i ljudskih prava. Republika Hrvatska sudjelovala je i na Prvoj regionalnoj konferenciji za Medi-teran Saveza civilizacija na visokoj razini održanoj u studenome na Malti.

Predstavnici Republike Hrvatske sudjelovali su na 16. UN-ovoj konferenciji o klimatskim pro-mjenama u meksičkom ljetovalištu Cancun u prosincu. Na konferenciji su se okupile države pot-pisnice Kjotskog protokola kako bi dogovorile smanjivanje ispuštanja stakleničkih plinova u razdo-blju nakon provedbe Kjotskog protokola, odnosno nakon 2012. godine. Svjesna problema prouzro-

Predsjednik RH Ivo Josipović sastao se u New Yorku s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom (izvor: Ured predsjednika RH)



čenih negativnim posljedicama klimatskih promje-na, Republika Hrvatska aktivno se uključila u pre-govore, podupirući ciljeve definirane Kjotskim pro-tokolom, jer je njime napravljen bitan pomak u glo-balnoj politici protiv klimatskih promjena i smanje-nju ispuštanja stakleničkih plinova.

U 2010. godini Hrvatska je bila članica različi-tih tijela UN-a: Komisije za stanovništvo i razvoj (2008. – 2012.), Komisije za održivi razvoj (2007. – 2010.), Upravnog vijeća UN-ova programa za oko-liš (2008. – 2011.), Odbora protiv torture (2007. – 2010.), Odbora za uklanjanje svih oblika diskrimi-nacije žena (2007. – 2010.), Savjetodavnog odbo-ra za administrativna i proračunska pitanja UN-a (2010. – 2012.), Svjetske meteorološke organizaci-je (2010. – 2014.) te nekoliko UNESCO-ovih tijela: Međuvladina odbora Konvencije o zaštiti i promica-nju raznolikosti kulturnih izričaja (2007. – 2011.), Međuvladina odbora za očuvanje nematerijalne kul-turne baštine (2008. – 2012.), Međuvladina odbora Konvencije o zaštiti i promicanju raznoliko-sti kulturnih izričaja (2007. – 2011.) te Odbora za očuvanje nematerijalne baštine (2008. – 2012.).

U skladu sa svojim mogućnostima i planiranim aktivnostima Republika Hrvatska financijski je podržala rad nekoliko fondova i programa Ujedinjenih naroda čime je dodatno potvrdila spre-mnost za aktivno sudjelovanje u rješavanju mnogobrojnih izazova koji se nalaze pred međunarod-nom zajednicom. U 2010. godini tako je sufinancirala djelovanje Fonda za izgradnju mira, Zakla-de UN-a za stanovništvo, Središnjeg fonda za odgovore na izvanredne situacije, Zaklade UN-a za djecu, Zaklade za potporu Otavskoj konvenciji o zabrani protupješačkih mina i Zaklade UN-a za održivi razvoj.

HRVATSKI DRŽAVLJANI U UPRAVLJAČKOJ STRUKTURI UJEDINJENIH NARODA

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon imenovao je Ivana Šimonovića, ministra pravosuđa RH i bivšega hrvatskog diplomata, na mjesto svo-jega pomoćnika za ljudska prava u svibnju, a on je na dužnost stupio u kolovozu. To je no-vouvedena dužnost, a glavna je zadaća nje-zina obnašatelja vođenje Ureda Komisije za ljudska prava u New Yorku i održavanje ve-ze s visokom povjerenicom za ljudska prava Navi Pillay, čije je sjedište u Ženevi. Imenova-nje Ivana Šimonovića priznanje je, osim nje-mu osobno, i Republici Hrvatskoj koja ima in-teres da se njezini državljani uključuju u me-đunarodne organizacije i obavljaju odgovorne dužnosti u rješavanju globalnih pitanja.



NATO

Aktivnostima u okviru Sjevernoatlantskog saveza Republika je Hrvatska tijekom 2010. godine nastavila svoju daljnju vanjskopolitičku afirmaciju i to na više razi-na. Primjerice, dajući doprinos zajedničkim ciljevima NATO-a odnosno sigurno-sti svih njegovih članica angažmanom u NATO-vim operacijama u Afganistanu i na Kosovu. Hrvatska se iznova potvrdila kao vjerodostojan subjekt u međunarod-nim odnosima.

Hrvatska predsjedala Američko-jadranskom poveljom

Sudjelovanjem u radu ključnih civilnih i vojnih tijela Saveza, Hrvatska je dobila prigodu, ravno-pravno s ostalim saveznicima, iznijeti svoje poglede na najvažnija političko-sigurnosna pitanja eu-roatlantskoga prostora te se aktivno uključiti u kreiranje politike i donošenje odluka NATO-a.

Hrvatska je nastavila aktivno pridonositi stabilnosti jugoistočne Europe, promovirajući euroatlant-ske integracije vrlo konkretnim, praktičnim projektima koje je ponudila zemljama regije na njiho-vu putu prema članstvu u NATO-u. U tom je kon-tekstu hrvatsko predsjedanje Američko-jadranskom poveljom, regionalnom inicijativom za suradnju na planu euroatlantskih integracija, bilo osobito važno i zapaženo.

Republika Hrvatska predsjedala je Američko-ja-dranskom poveljom u prvoj polovici 2010. godi-ne. U veljači je organizirala sastanak političkih di-rektora u Zagrebu na kojem se razgovaralo o buduć-nosti Povelje s obzirom na promjene u njenom član-stvu (Albanija i Hrvatska postale su članice NATO-a, dok su Bosna i Hercegovina te Crna Gora tek bi-le pristupile Povelji s jasno izraženom željom ulaska u NATO). Krajem travnja održan je simpozij »Že-ne i sigurnost« koji je okupio sudionike iz tijela dr-žavne uprave te nevladinog i znanstvenog sektora država članica Povelje. Zagreb je u svibnju ugo-stio članove Povelje na seminaru o strateškom komuniciranju, uz sudjelovanje predavača iz NATO-a i američkoga Međunarodnog republikanskog instituta. Svoje predsjedanje Hrvatska je zaključila ministarskim sastankom Povelje početkom srpnja u Dubrovniku na kojem je predstavila inicijativu jačanja zajedničkog sudjelovanja država regije u operaciji NATO-a u Afganistanu (obuka afgani-stanskih snaga sigurnosti). Uz uključenje Kosova u rad Povelje kao promatrača ta se inicijativa sma-tra najvažnijim postignućem Republike Hrvatske tijekom predsjedanja Poveljom.

Hrvatska je također nastavila sudjelovati u mirovnim operacijama NATO-a u Afganistanu i na Kosovu. U operaciju ISAF-a u Afganistanu koncem 2010. godine bilo je uključeno 319 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, 4 pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova te jedan diplomat, dok je u operaciji KFOR-a na Kosovu sudjelovalo 20 pripadnika Oružanih snaga s dvama helikopterima.

Predsjednik Republike Ivo Josipović vodio je hrvatsko izaslanstvo na sastanku šefova država i vla-da članica NATO-a u studenome u Lisabonu. Na skupu je usvojen novi Strateški koncept koji određuje viziju Saveza za sljedeće desetljeće. Kao najvažnija područja u dokumentu izdvajaju se od-nosi Saveza s Europskom unijom i Rusijom, proturaketna obrana, nuklearno odvraćanje i nadzor naoružanja, reforma Saveza te operacija u Afganistanu. Nadalje, iako politika proširenja više nije u vrhu prioriteta NATO-a, države jugoistočne Europe na skupu su dobile snažnu potporu za nasta-vak reforma i potvrdu nastavka politike »otvorenih vrata«.

Ministarski sastanak Američko-jadranske povelje odr-žan je na rubu Croatia summita 2010 u Dubrovniku početkom srpnja



Tijekom godine ministar Gordan Jandroković su-djelovao je na više važnih sastanaka i konferencija u okviru NATO-a: na konferenciji o Afganistanu u Londonu 28. siječnja, na neformalnom sastanku mi-nistara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Tallinnu 22. i 23. travnja, na konferenciji o Afga-nistanu u Kabulu 20. srpnja te na Sastanku na vrhu NATO-a u Lisabonu 19. i 20. studenoga.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen posjetio je Hrvatsku 29. travnja i sastao se s najvi-šim hrvatskim dužnosnicima – predsjednikom Re-publike Ivom Josipovićem, predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor te ministrima vanjskih poslova i europskih integracija i obrane Gordanom Jandro-kovićem i Brankom Vukelićem.

Konferencija »NATO – znanost i gospodarstvo«, koja je organizirana u suradnji s njemačkom zakladom Hanns Seidel, okupila je u Zagrebu 16. studenoga više od stotinu sudionika iz hrvatskoga znanstvenog i gospodarskog života. Na njoj su razmijenjena iskustva o znanstvenoj suradnji i gospodarskom poslovanju u okviru NATO-a. Kao najveće prednosti suradnje s NATO-om znanstvenici su izdvojili financijsku pomoć NATO-a znanstvenim projektima, međunarodne kontakte na visokoj znanstvenoj razini i usavršavanje mladih znanstvenika. S druge strane, gospodarstvenici su naglasili važnost usklađivanja kvalitete svojih proi-zvoda s NATO-vim standardima. To vrijedi za pro-izvode koji su namijenjeni tržištima zemalja članica NATO-a i za one na domaćem tržištu.

Međuresorno povjerenstvo za NATO, osnovano Odlukom Vlade Republike Hrvatske u 2009. godi-ni, nastavilo je s radom tijekom 2010. godine. Sa-vjet Međuresornog povjerenstva, kao uže političko i operativno tijelo samog Povjerenstva, razmatrao je 29. ožujka mogući doprinos Hrvatske izgradnji novog sjedišta NATO-a te promoviranje operacije ISAF-a u Afganistanu u hrvatskoj javnosti. U ožuj-ku je provedeno ispitivanje hrvatskog javnog mije-nja o NATO-u. Rezultati su uz ostalo pokazali da 68 posto ispitanika odobrava sudjelovanje Hrvatske u operaciji ISAF-a u Afganistanu te da 63 po-sto smatra da je širenje članstva NATO-a važno za sigurnost i stabilnost cijele jugoistočne Europe.

Ulaskom u NATO Republika Hrvatska dobila je pravo uvezivanja u zaštićeni informacijski su-stav NS-WAN, koji je postao operativan u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija u studenome 2010. godine.

Republika Hrvatska, prvi put kao punoprav-na članica NATO-a, sudjelovala je u politič-ko-vojnoj simulacijskoj vježbi upravljanja krizama CMX09 održanoj od 4. do 10. ožuj-ka. Vježba je u Hrvatskoj uspješno provede-na, a aktivno sudjelovanje predstavnika Re-publike Hrvatske u njezinoj pripremi na me-đunarodnim konferencijama i sastancima u organizaciji NATO-a bilo je jednako bitno kao i provedba same vježbe. Priprema i provedba vježbe upravljanja krizama NATO-a važan je edukativni proces za sve sudionike vježbe u smislu razumijevanja novih strateških odred-nica globalne sigurnosti, funkcioniranja insti-tucija Saveza te njegovih sustava i procedura.

Ministar Gordan Jandroković u razgovoru s francu-skim i mađarskim kolegama, Bernardom Kouchnerom i Péterom Balázsom, tijekom ministarske konferenci-je država članica NATO-a u Tallinnu 22. travnja (izvor: NATO)



Međunarodna sigurnost

Sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama jedan je od važnih instrumena-ta vanjske i sigurnosne politike Republike Hrvatske. Od davne 1999. godine, kad je prvi put uputila svoje oružane snage u promatračku misiju UN-a u Sijera Leo-ne (UNMOSIL), Hrvatska je napravila bitan iskorak u kvaliteti i kvantiteti svoje-ga doprinosa uspostavi mira na kriznim žarištima. U proteklom razdoblju u mirov-nim su operacijama sudjelovali uglavnom pripadnici hrvatskih oružanih snaga, ali su se, sukladno cjelovitom pristupu koji primjenjuje međunarodna zajednica a ko-ji objedinjuje vojnu, civilnu i razvojnu sastavnicu u upravljanju krizama, u operaci-je postupno uključivali i pripadnici civilne policije, diplomati i predstavnici drugih ministarstava.

Sudjelovanje u 14 mirovnih misija

Tijekom 2010. godine Republika Hrvatska sudjelovala je u 14 mirovnih operacija: u devet pod vodstvom UN-a, dvjema pod vodstvom NATO-a i trima pod vodstvom EU-a, s ukupno 484 su-dionika, od kojih 461 pripadnik Oružanih snaga i 23 civilna stručnjaka (19 policajaca, jedan pred-stavnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te tri predstavnika Ministarstva pra-vosuđa).

Najvažniji i najveći hrvatski doprinos mirovnim operacijama sudjelovanje je u operaciji ISAF-a pod vodstvom NATO-a u Afganistanu. U sklopu cjelovitog pristupa međunarodne zajednice stabilizaciji i obnovi Afganistana uz pripadnike Oružanih snaga angažirani su i policijski djelatnici i diplomati Republike Hrvatske. U pokrajinskom timu za obnovu u Feyzabadu hrvatski diplomat, koji je ujedno i zamjenik voditelja civilnih poslova, radi na projektima razvojne pomoći koji su no-vi oblik sudjelovanja Republike Hrvatske u aktivnostima međunarodne zajednice u Afganistanu.

Hrvatska je i 2010. godine nastavila provoditi programe obučavanja i obrazovanja hrvatskih i stra-nih časnika prije upućivanja u mirovne misije u Obučnom središtu za međunarodne vojne operaci-je u Rakitju pokraj Zagreba. Za te poslove ima certifikat UN-a. Veliku pozornost Hrvatska pokla-nja i rodnoj ravnoteži – upućivanjem ženskog osoblja u mirovne operacije.

Dosadašnje aktivno sudjelovanje u mirovnim operacijama zasigurno je pridonijelo izboru Republi-ke Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a u razdoblju 2008. – 2009. godine i puno-pravnom članstvu u NATO-u, a nedvojbeno će se pozitivno odraziti i na punopravno članstvo Re-publike Hrvatske u Europskoj uniji.

Dugoročni i provedbeni dokumenti za bolju kontrolu oružja

Međuresorna radna skupina za izradu Nacionalne strategije za suzbijanje širenja oružja masovnog uništenja i Akcijskog plana provedbe, koju je Vlada Republike Hrvatske osnovala 2009. godine, nastavila je djelovati i u 2010. godini. U sklopu rada na Strategiji u Zagrebu je za sudionike Me-đuresorne radne skupine od 14. do 16. prosinca održana edukacijsko simulacijska vježba u organi-zaciji američke Agencije za smanjivanje obrambenih prijetnji. Tekst Nacionalne strategije usugla-šen je krajem godine, pa je Međuresorna radna skupina pristupila izradi Akcijskog plana provedbe.

Republika Hrvatska ugradila je Rezoluciju Vijeća sigurnosti 1540 (2004) o neproliferaciji oružja za masovno uništenje u državno zakonodavstvo te je nastavila aktivno raditi na jačanju međunarodne i regionalne suradnje na tom području. U tom okviru u Splitu je, u organizaciji Ujedinjenih naro-da, od 14. do 17. lipnja održana radionica na temu provedbe spomenute rezolucije Vijeća sigurnosti.



Nastavljena je i aktivna suradnja s Organizacijom za zabranu kemijskog oružja u provedbi Konven-cije o zabrani kemijskog oružja te u popularizaciji njezinih ciljeva u industriji i akademskim kru-govima.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 30. rujna prvo Izvješće o provedbi i ostvarenju Nacionalne strategije i Akcijskog plana za kontrolu malog i lakog oružja za razdoblje od rujna 2009. do rujna 2010. godine. Radi potpore provedbi Nacionalne strategije za kontrolu maloga i lakog oružja u Re-publici Hrvatskoj, Vlada je 27. travnja potpisala s UNDP-om »Projekt SALW kontrola u RH: Pot-pora provedbi Nacionalne strategije za kontrolu maloga i lakog oružja«.

U okviru provedbe Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, sukladno Članku IV. Aneksa 1-B Općega okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Hrvatska je sudjelovala na Sedmoj preglednoj konferenciji Sporazuma, održanoj 7. i 8. srpnja u Beču. Također je sudjelovala na sastan-cima Subregionalne konzultacijske komisije (3. – 4. studenog u Kolašinu u Crnoj Gori), Stalne rad-ne skupine te u razmjeni godišnjih informacija u Beču. Na svim navedenim sastancima stranke su s Uredom osobnog izaslanika predsjedatelja OESS-a za Članak IV. dogovarale modalitete za dvi-je faze procesa prijenosa vlasništva Sporazuma na stranke sudionice. Očekuje se da će cjelokupan proces prijenosa vlasništva završiti do 2014. godine.

Tijekom godine predstavnici Ministarstva sudjelovali su i u tri kruga pregovora o budućnosti reži-ma nadzora nad konvencionalnim naoružanjem u Europi nakon blokade Ugovora o konvencional-nim snagama u Europi.



Ljudska prava

Od ukidanja smrtne kazne do međureligijske tolerancije

Zaštita i promicanje ljudskih prava – i na globalnoj i na regionalnoj razini – i u 2010. godini činili su važan segment hrvatske vanjskopolitičke aktivnosti. Djelujući u okviru Ujedinjenih naroda, Vije-ća Europe, Organizacije europske sigurnosti i stabilnosti te drugih međunarodnih organizacija na tom području, Hrvatska se nastavila zalagati za ukidanje smrtne kazne, zabranu mučenja, za-štitu prava djeteta, ravnopravnost spolova i borbu protiv nasilja nad ženama, borbu protiv svih oblika diskriminacije, uključujući i diskriminaciju na temelju spolne orijentacije, zaštitu pra-va nacionalnih i etničkih manjina te promicanje međureligijskog dijaloga i tolerancije. U tom okviru dva su događaja posebno obilježila djelovanje Republike Hrvatske tijekom 2010. godine na području ljudskih prava: interaktivni dijalog u okviru procedure Univerzalnoga periodičnog pre-gleda stanja ljudskih prava u Hrvatskoj te priprema i održavanje međunarodne konferencije o traj-nom rješavanju pitanja izbjeglica u regiji.

Razmatranje Univerzalnoga periodičnog pregleda – predanost promicanju i zaštiti ljudskih prava

U okviru procedure Univerzalnoga periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava (pregleda sta-nja ljudskih prava u svim državama pojedinačno) Hrvatska je u listopadu 2010. godine i sama bi-la podvrgnuta mehanizmu Univerzalnoga periodičnog pregleda pri čemu je uspješno obranila svo-je izvješće. Izaslanstvo, koje je predvodio državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković, tijekom interaktivnog dijaloga na sastanku u Ženevi odgovorilo je na sva postavljena pitanja zainte-resiranih država. Nakon razmatranja izvješća Hrvatskoj su upućene preporuke (njih 116), od kojih je većinu prihvatila, jer su ili već bile provedene ili se provode u praksi, dok će se o statusu 22 pre-ostale preporuke odlučivati tijekom 2011. godine.

Dogovoren politički okvir za rješavanje pitanja izbjeglica

U okviru napora za nalaženje trajnog rješenja za izbjegličko pitanje na području bivše Jugoslavi-je početkom godine završene su pripreme za međunarodnu konferenciju o izbjeglicama. Tijekom priprema i na konferenciji Hrvatska je zastupala stajalište da se pri rješavanju pitanja izbjegli-ca u regiji potrebno usredotočiti na stvarne potrebe izbjeglica te da je pri stambenom zbrinjava-nju prednost potrebno dati osobama smještenim u izbjegličkim naseljima i osobama »u najvećoj po-trebi«. Snažne diplomatske aktivnosti Republike Hrvatske pridonijele su tome da je takvo stajalište usvojila i međunarodna zajednica kojoj je cilj postići sveobuhvatno rješenje izbjegličkog problema i okončati izbjegličku situaciju u regiji do obilježavanja 60. obljetnice Konvencije o statusu izbjegli-ca, u prosincu 2011. godine.

Konferencija »Trajna rješenja za izbjeglice i prognanike – suradnja država regije« održana je 25. ožujka u Beogradu. Na njoj je dogovoreno i održavanje međunarodne donatorske konferencije (u drugoj polovici 2011. godine) na kojoj bi države iz regije trebale iznijeti programe stambenog zbri-njavanja izbjeglica i prognanika u cilju prikupljanja financijskih sredstava međunarodnih donatora.

Predsjednici Republike Hrvatske i Republike Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić na sastanku 24. studenoga dogovorili politički okvir za rješavanje problema izbjeglica na osnovi kojeg će se daljnje aktivnosti provoditi na operativno tehničkoj razini



Aktivnosti u okviru UN-a i u odnosima s EU-om

U okviru aktivnosti u Vijeću za ljudska prava UN-a posebna je pozornost bila posvećena aktual-noj reviziji Vijeća. U srpnju je Hrvatsku prvi put posjetila posebna izvjestiteljica Vijeća o pravu na odgovarajuće stanovanje Raquel Rolnik. Na Trećem odboru Opće skupštine UN-a, koji se ba-vi problematikom ljudskih prava, Hrvatska je bila jedna od predvodnica predstavljanja rezolucije o smrtnoj kazni. Na 54. zasjedanju UN-ove Komisije o položaju žena aktivno je sudjelovala u sve-čanom obilježavanju 15. godišnjice Pekinške deklaracije i 30. godišnjice CEDAW-a. U području zaštite ljudskih prava, u segmentu žene, mir i sigurnost te borbe protiv korištenja spolnog nasilja u sukobima, Hrvatska je bila aktivna u Skupini prijatelja Rezolucije Vijeća sigurnosti 1325. Mi-nistar Gordan Jandroković sudjelovao je na obilježavanju 10. obljetnice te rezolucije na ministar-skom sastanku u rujnu, a Ministarstvo je preuzelo koordinaciju Radne skupine za izradu Nacio-nalnog akcijskog plana za implementaciju navedene rezolucije. U svojstvu promatrača u Izvršnom odboru UNICEF-a Hrvatska je nastavila aktivno sudjelovati u njegovu radu te je uspješno pod-nijela izvješće o provedbi programa UNICEF-a za Hrvatsku. Ministarstvo je surađivalo i u izradi nacrta novoga petogodišnjeg Temeljnog programa djelovanja UNICEF-a u Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2016. godine. Od posebnih inicijativa, na osnovi članstva u Skupini prijatelja Saveza civilizacija, Ministarstvo je koordiniralo Radnom skupinom za izradu Nacionalnog programa za Savez civilizacija (2010. – 2012.) koji je usvojila hrvatska Vlada, čime je osnažena uloga Republike Hrvatske u promicanju međukulturnog dijaloga i tolerancije na međunarodnoj i regionalnoj razini.

U odnosima s Europskom unijom, u okviru pregovora o poglavlju »Pravosuđe i temeljna prava«, Ministarstvo je koordiniralo pregovaračku Podskupinu za temeljna i manjinska prava. Hrvatska je 1. srpnja postala promatrač u radu Agencije Europske unije za temeljna prava.



Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Hrvatsko izaslanstvo na sastanku na vrhu u Astani

Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja je neko vrijeme bila paralizirana dugotrajnim procesom reforme (nužnost reforme, produljeni sukobi, rat u Gruziji, nadzor nad na-oružanjem), u 2010. godini obilježila je određena pozitivna dinamika povezana s aktivnostima predsjedatelja Kazahstana u okviru Krfskog procesa. Uz redovne aktivnosti Organizacije u srp-nju je u Almatyju u Kazakstanu održan neslužbeni sastanak ministara vanjskih poslova, a počet-kom prosinca u Astani i sastanak na vrhu kojim je, usvajanjem završne deklaracije, prekinuto višegodiš-nje razdoblje u kojem je OESS bio talac političkog nadmetanja između Ruske Federacije i EU-a i dru-gih zapadnih zemalja zbog sukoba u Gruziji te neri-ješenih zamrznutih sukoba na Kavkazu. Na sastan-ka je usvojena Deklaracija iz Astane »Prema sigur-nosnoj zajednici« koja gotovo u cijelosti reafirmira već postojeća načela i obveze cjelovitog koncepta si-gurnosti. No, nije usvojen i Akcijski plan, pa to osta-je važnim zadatkom u nastavku procesa koji će sa-svim sigurno biti dugotrajan. Izaslanstvo Republike Hrvatske na sastanku na vrhu u Astani predvodio je predsjednik Republike Ivo Josipović, a na ministar-skom sastanku u Almatyju državni tajnik za politič-ka pitanja Davor Božinović.

Republika Hrvatska nastavila je sudjelovanje u te-renskim aktivnostima OESS-a, upućujući osoblje iz državnoga i civilnoga sektora u misije OE-SS-a. U nekoliko je navrata uputila predstavnike državnih tijela i nevladinih organizacija na teča-jeve za sudjelovanje u promatračkim misijama OESS-a i na promatranje izbora u države s prosto-ra djelovanja OESS-a.

Na XIX. zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a, voditelj izaslanstva Republike Hrvatske u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Tonino Picula izabran je za izvjestitelja Prvog odbora za poli-tička pitanja i sigurnost. Osim toga, sukladno odluci Stalnog odbora Parlamentarne skupštine OE-SS-a, Hrvatski sabor u svibnju je 2010. godine preuzeo domaćinstvo i suorganizaciju Jesenskih sa-stanaka Parlamentarne skupštine (prvi put će se održati u listopadu 2011. godine u Dubrovniku).

Ured OESS-a u Zagrebu nastavio je i 2010. godine pratiti postupke suđenja za ratne zločine i pro-vedbu Vladina programa stambenog zbrinjavanja. U studenome je voditelj Ureda OESS-a u Za-grebu Jose Enrique Horcajada Schwartz podnio godišnje izvješće Ureda u kojem je naglasio da su aktivnosti Republike Hrvatske u oba područja mandata Ureda samoodrživog i nepovratnog karak-tera te je u tom smislu izrazio mišljenje da mandat Ureda Republika Hrvatska može proglasiti za-vršenim bilo kada u 2011. godini. U prosincu je na Stalnom vijeću OESS-a usvojena odluka o pro-dužetku mandata Ureda u Zagrebu do 31. prosinca 2011. godine.

Predsjednik RH Ivo Josipović vodio je hrvatsko izaslan-stvo na godišnjem sastanku na vrhu OESS-a u Astani (izvor: Ured predsjednika RH)



Vijeće Europe

Aktivni u procesu reforme Europskog suda za ljudska prava

U Vijeću Europe 2010. godina je bila obilježena provedbom reforme u cilju jačanja političkog pro-fila organizacije, njezine prepoznatljivosti i operativnosti, s naglaskom na one aktivnosti u kojima Vijeće Europe posjeduje stručno znanje i komparativne prednosti u odnosu na druge međunarodne organizacije. Započeli su pregovori o pristupanju Europske unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda čija je 60. obljetnica svečano obilježena u listopadu u Strasbour-gu. Intenzivno se radilo i na provedbi Deklaracije i Akcijskog plana, usvojenih u veljači na Konfe-renciji na visokoj razini u Interlakenu o reformi Europskog suda za ljudska prava. Provedbu reforme dijelom je omogućilo i stupanje na snagu Protokola br. 14 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava, kojim su u proceduru Suda uvedene izmjene u svrhu jačanja učinkovitosti njegova rada.

Hrvatska se nastavila profilirati na području obiteljskog prava, predvodeći u inicijativama po-vezanim s borbom protiv nasilja nad ženama i ostvarivanjem prava djece, a posebno se angaži-rala i na području zaštite prava nacionalnih manjina, borbe protiv trgovine ljudima, borbe pro-tiv terorizma te reforme Europskog suda za ljudska prava i sustavnog izvršenja njegovih presuda, pružajući na taj način konkretan doprinos radu te organizacije i ostvarenju njezinih osnovnih cilje-va u jačanju demokracije, ljudskih prava i pravne države. Početkom travnja Hrvatska je ratificira-la Konvenciju Vijeća Europe o ostvarivanju dječjih prava (stupila je na snagu 1. kolovoza) pa je na kra-ju 2010. godine bila stranka 89 konvencija, sporazu-ma i protokola (od ukupno 210 pravnih instrumena-ta) Vijeća Europe te stranka 11 od 13 postojećih par-cijalnih sporazuma.

Aktivno sudjelovanje u procesu reforme Europskog suda za ljudska prava Republika Hrvatska potvrđuje i dosljednom primjenom Konvencije za zaštitu ljud-skih prava i temeljnih sloboda na državnoj razini te urednim izvršavanjem presuda pridonosi rastereće-nju Suda. Nakon što je u ožujku Sud objavio presu-du Velikog vijeća u slučaju »Oršuš protiv Republi-ke Hrvatske« (izdvajanje romskih učenika u posebne razrede u Međimurju) Hrvatska je u prosincu pred-stavila Akcijski plan s općim i pojedinačnim mjera-ma koji su Tajništvo Vijeća Europe i više država čla-nica pohvalili kao uzoran.

U lipnju je Europski odbor za socijalna prava usvojio Odluku o meritumu kolektivne pritužbe »COHRE protiv Republike Hrvatske« (bivši nositelji stanar-skih prava srpske nacionalnosti). Ključno je da je Odbor povredu utvrdio isključivo u odnosu na one osobe koje su podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje i koje su se već vratile ili se žele vratiti u Hrvatsku. Nedvosmisleni su nalazi stručnja-ka da Hrvatska ne može biti odgovorna za osobe koje se ne žele vratiti i da prema njima nema ob-vezu povrata ni obeštećenja.

Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Thomas Hammarberg, u sklopu započetoga novog nad-zornog ciklusa izvješćivanja o stanju ljudskih prava u Europi, u travnju je posjetio Hrvatsku i sa-stao se s najvišim hrvatskim dužnosnicima. Od ostalih susreta na visokoj razini valja izdvojiti obra-ćanje predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe na ljetnom zasjedanju 21. lipnja te susrete s predsjednikom Parlamentarne skupštine Mevlutom Çavusoğluom, glavnim tajnikom Thorbjørnom Jaglandom i predsjednikom Europskog suda za

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih in-tegracija usklađuje rad hrvatskog izaslanstva pri Radnoj skupini za međunarodnu surad-nju u području obrazovanja, sjećanja i istra-živanja holokausta (ITF), pružajući političku potporu tim aktivnostima na državnoj i me-đunarodnoj razini. Tom se suradnjom Mini-starstvo se nastavilo zalagati za borbu protiv rasizma i antisemitizma, isključivosti, netole-rancije te vjerske i rasne diskriminacije. Hr-vatsko izaslanstvo pri ITF-u aktivno je sudje-lovalo u radu radnih skupina (obrazovne, me-morijalne, komunikacijske i znanstvene) te je projektima na području istraživanja, muzej-sko-memorijalne suradnje i obrazovanja ra-zvilo plodnu suradnju između hrvatskih in-stitucija i brojnih međunarodnih partnera koji djeluju na tom području. Sudjelovalo je i u ra-du dviju plenarnih sjednica te međunarodne inicijative (u proljeće i u jesen 2010. godine) koje su održane pod predsjedanjem Izraela.



ljudska prava Jean-Paulom Costom. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u studenome je su-djelovao na specijaliziranoj konferenciji ministara pravosuđa država članica Vijeća Europe u Ista-nbulu, a državni tajnik za politička pitanja Davor Božinović predvodio je hrvatsko izaslanstvo na 120. zasjedanju Odbora ministara.



Gospodarska multilaterala

U Zagrebu održana Godišnja skupština EBRD-a

U svijetu je 2010. godina obilježena nastojanjima da se prebrodi ekonomska kriza, uspostave pozi-tivni gospodarski trendovi i stabilizira svjetsko tržište, pa je praćenje tih procesa imalo važno mje-sto u djelovanju hrvatske diplomacije. Ministarstvo je u tom kontekstu pratilo i sudjelovalo u aktiv-nostima međunarodnih gospodarskih organizacija i financijskih institucija s ciljem provedbe Plana gospodarskog oporavka i povećanja inozemnih ulaganja u Republiku Hrvatsku.

Tako je u svibnju u Zagrebu održana Godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), što je bilo veliko priznanje Hrvatskoj i njezinoj dobroj suradnji s EBRD-om. Događaj je bio važan u političkom, gospodarskom i društvenom smislu. Na skupštini i pratećim zbivanjima su-djelovalo je oko 2.000 ljudi iz političkoga i poslovnog svijeta iz više od 60 država Europe i svijeta: premijera i ministara financija, bankara i ulagača, predstavnika međunarodnih financijskih insti-tucija i akademske zajednice te predstavnika nevladinih udruga i organizacija. Održan je i poslov-ni forum pod nazivom »Hrvatski investicijski forum« koji je otvorila predsjednica Vlade Jadranka Kosor u nazočnosti predsjednika EBRD-a Thomasa Mirowa, što je bila dobra prilika da Repu-blika Hrvatska predstavi svoje tržište te privuče predstavnike međunarodnih financijskih ustano-va, poslovnih banaka te ulagače.

Nastojeći unaprijediti suradnju između Republike Hrvatske i Organizacije za ekonomsku surad-nju i razvoj (OECD), Ministarstvo je s drugim tijelima državne uprave započelo usklađivati aktiv-nosti usmjerene prema pojačavanju te suradnje. U Zagrebu je u svibnju održana prezentacija Indek-sa investicijskih reformi za 2010. godinu, u čijoj su izradi sudjelovala sva mjerodavna državna tijela. Predstavnici OECD-ova regionalnog programa za poticanje ulaganja (»Investment Compact«) tom su prigodom predstavili projekt »Inicijativa regionalne konkurentnosti« za jugoistočnu Europu čiji je cilj osnaživanje administracije u javnim institucijama i transfer tehnologije u proizvodne tvrtke.

Ministarstvo je sudjelovalo u prezentaciji Prvoga preglednog izvješća trgovinske politike Republi-ke Hrvatske u sjedištu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Ženevi, u ožujku (nakon de-vet godina članstva u organizaciji Hrvatska je bila obvezna pristupiti provedbi mehanizma nad-zora nad svojom trgovinskom politikom). Izvješće je dobilo najviše ocjene u Tajništvu WTO-a i od ostalih zemalja članica koje su izrazile zadovoljstvo stručno pripremljenim tekstom i dodatnim obrazloženjima.

Nakon dulje blokade donošenje odluka u okviru Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovi-ni (CEFTA 2006), prouzročene nesudjelovanjem na sastancima predstavnika Kosova, zajedničko izaslanstvo UNMIK/Kosova počelo je sudjelovati na sastancima, a koncem godine preuzelo je od Srbije predsjedanje CEFTA-om. Ministarstvo je višekratno iskazivalo spremnost pomoći Kosovu u predsjedanju CEFTA-om. Tijekom godine Ministarstvo je sudjelovalo i u pripremama za potpisi-vanje Dodatnog protokola o daljnjoj liberalizaciji trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvo-dima između zainteresiranih stranaka CEFTA-e koji je i potpisan u prosincu.

U području koordinacije bilateralnih programa tehničke pomoći, financiranih iz bilateralnih izvora europskih zemalja i Japana, tijekom godine završeni su i posljednji preostali projekti koje su financirale SR Njemačka i Kraljevina Danska.



Međunarodna razvojna suradnja

450 milijuna kuna za razvojne projekte u svijetu

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, kao koordinator Međuresorne radne skupine za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu, sudjelovalo je u pripremi zaključaka o sek-torskim, teritorijalnim i tematskim okvirima Provedbenog programa Republike Hrvatske za 2010. godinu. Teritorijalni okvir službene međunarodne razvojne suradnje obuhvaća uglavnom ze-mlje u regiji, a putem multilateralnih organizacija Hrvatska pruža pomoć i afričkim i azijskim zemlja-ma (ponajprije Afganistanu). Tematskim priorite-tima obuhvaćena su tri temeljna sektora – zdrav-stveni, obrazovni i socioekonomski. Provedbeni program za 2010. godinu obuhvaća i djelovanje na području razvojne suradnje Vlade Republike Hrvat-ske i organizacija civilnog društva, poduzetništva i industrije.

Ukupna međunarodna razvojna pomoć Republi-ke Hrvatske u 2010. godini iznosila je gotovo 450 milijuna kuna, što je oko tri i pol puta više nego go-dinu dana ranije. Osim toga, Ministarstvo je 6 po-sto sredstava ukupne pomoći u sklopu međunarod-ne razvojne suradnje usmjerilo na područje prijenosa znanja iz eurointegracijskog pregovaračkog procesa zemljama u regiji.

Tijekom 2010. godine realizirano je nekoliko proje-kata u okviru međunarodne razvojne suradnje. Po-moć Afganistanu putem financijske potpore Svjetskom programu za hranu za projekt »Hrana za obrazovanje«, trilateralna suradnja u zdravstvenom sektoru na Kosovu s Agencijom za međuna-rodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država te podrška projektu Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje epidemije HIV-a/AIDS-a pri Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar« u Zagrebu.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija provelo je i nekoliko malih projekata u Afga-nistanu: izgradnju pogona za crpljenje pitke vode u selu Gowr-e-Mar kraj Mazar-Šarifa (u surad-nji s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske), »Tečaj šivanja i krojenja« u suradnji s Upravom za ženska pitanja pokrajine Badakšan te izgradnju zaštitnog zida oko osnovne škole za djevojčice u se-lu Sayef-e-Shahid kraj Feyzabada.

Vlada Republike Hrvatske u povodu humanitarnih katastrofa izazvanih razornim potresima tije-kom 2010. godine donirala je humanitarnu pomoć Pakistanu (milijun kuna), Haitiju (dva miliju-na kuna) i Čileu (milijun kuna).

AKTIVNOSTI U PODRUČJU HUMANITARNOG RAZMINIRANJA

U okviru suradnje s RACVIAC-om u područ-ju humanitarnog razminiranja Ministarstvo je suorganiziralo dva stručna skupa: semi-nar »Nakon Osla 2008. – Radionica o kazet-nom streljivu« u veljači te »Seminar o politič-kim i humanitarnim aspektima Otavske kon-vencije« u listopadu. K tome, u 2010. godini u punoj je mjeri počelo djelovanje Koordinacij-skog tijela predstavnika tijela državne upra-ve i nevladinih organizacija za pomoć oso-bama stradalima od minskoeksplozivnih (MES) i neeksplodiranih ubojnih sredsta-va (NUS), članovi kojega su izradili Hrvatski akcijski plan pomoći osobama stradalima od MES-a i NUS-a 2010. – 2014.



Briga za hrvatske državljane u svijetu

Ministarstvo i diplomatsko-konzularna predstavništva brinu se o zaštiti prava i in-teresa hrvatskih državljana kada borave u inozemstvu, a pomažu i strancima koji žele posjetiti Hrvatsku ili boraviti u njoj.

Hrvatski državljani bez vize i u Meksiko

Među konzularnim poslovima jedan je od opsežnijih je zaprimanje zahtjeva povezanih s putovni-cama. U 2010. godini u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske zapri-mljen je 56.061 zahtjev za izradu novih putovnica. Ubrzanju tog posla uvelike je pridonio završe-tak umrežavanja 72 diplomatske misije odnosno konzularna ureda u sustav IKOS za izradu e-pu-tovnice druge generacije. Sada se izdaju biometrijske putovnice, usklađene s preporukama Među-narodne organizacije civilnog zrakoplovstva i Uredbom Vijeća Europske unije broj 2252/2004. o normama zaštite i biometriji u putovnicama i putnim dokumentima, koje izdaju zemlje članice Eu-ropske unije.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija središnje je državno tijelo mjerodavno za iz-davanje viza te je sudjelovalo u procesu pregovora o pristupanju Europskoj uniji u poglavlju »Prav-da, sloboda i sigurnost«, za područje vizne politike i koordiniralo usklađivanje hrvatskoga zakono-davstva o strancima s odgovarajućom pravnom stečevinom i normama Europske unije. U listopadu su uvedene nove hrvatske vize usklađene sa zahtjevima Europske unije.

Ministarstvo je također mjerodavno za razvitak i uspostavu Hrvatske baze podataka o vizama, je-dinstvenoga informacijskog sustava kojim su povezana sva tijela državne uprave koja sudjeluju u iz-davanju viza s hrvatskim diplomatskim misijama odnosno konzularnim uredima te s međunarod-nim graničnim prijelazima. Hrvatska baza podataka sadržava sve podatke o podnesenim zahtjevi-ma za izdavanje vize, o izdanim, odbijenim, poništenim i produljenim vizama. U 2010. godini su-stav je uspješno uveden u sve diplomatske misije odnosno konzularne urede. Uspostava takva su-stava pretpostavka je za buduće uključivanje Republike Hrvatske u Vizni informacijski sustav Eu-ropske unije.

Tijekom godine u hrvatskim diplomatskim misijama i konzularnim uredima podneseno je više od 90.000 zahtjeva za izdavanje vize. Što se pak tiče putovanja hrvatskih državljana, sve je dulji popis država u koje mogu putovati bez vize. Zahvaljujući naporima hrvatske diplomacije od travnja hr-vatski državljani putuju bez vize i u Sjedinjene Meksičke Države.

Skrb za hrvatske manjine u inozemstvu

Ministarstvo se u međunarodnim kontaktima zalaže da se položaj i status hrvatskih autohtonih manjina u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, na Kosovu, u Mađarskoj, Makedoni-ji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji zasniva na provedbi i poštovanju europskih standarda u zaštiti manjina. Istodobno se podupire očuvanje etničke, vjerske, kulturne i jezične samosvijesti te pravo hrvatske manjine na vlastiti kulturni život i njegovanje nacionalnih tradicija te se prate pro-mjene u migracijskoj politici i legislativi država u kojima manjina živi. Ministarstvo razvija i odr-žava stalnu suradnju s predstavnicima hrvatskih manjinskih organizacija.

Tijekom 2010. godine u organizacijama i društvima Hrvata u susjednim i drugim europskim dr-žavama raspravljalo se o Nacrtu Strategije o odnosima Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Cilj Strategije je djelotvorno povezati hrvatsko društvo i Hrvate izvan



domovine u hrvatsko kulturno zajedništvo, razvijanje suradnje, poglavito u očuvanju hrvatskog identiteta i razvoju hrvatskog jezika te jačanju pravne zaštite Hrvata izvan Hrvatske.

U Zagrebu i Vukovaru 17. i 18. lipnja održano je četvrto zasjedanje Mješovitoga međuvladina od-bora za manjine Republike Hrvatske i Republike Srbije. Drugo zasjedanje Mješovitog odbora Re-publike Hrvatske i Republike Makedonije za manjine održano je 25. studenoga u Zagrebu.

Ministarstvo je sufinanciralo određene projekte manjinskih aktivnosti u inozemstvu. Sredstva su se dodjeljivala putem povjerenstava za raspodjelu novčane potpore, ustrojenih pri hrvatskim diplo-matsko-konzularnim predstavništvima, društvima hrvatskih nacionalnih manjina i to na osnovi utvrđenih kriterija za dodjelu financijske potpore – poput brojčane zastupljenosti, agilnosti, kvali-tete projekata, financijske potpore domicilne države i slično.

Skrb za iseljeništvo

Ministarstvo se skrbi o očuvanju nacionalnog identiteta hrvatskih iseljenika te jačanju raznih obli-ka odnosa između iseljene i domovinske Hrvatske. Svrha pomoći koja se pruža iseljenicima jest očuvati hrvatsku kulturu i jezik te ojačati veze s domovinom. Također se potiče produbljivanje od-nosa između država u kojima danas žive i Republike Hrvatske, što je trajna zadaća hrvatske diplo-macije u odnosu na iseljeništvo. Tome bi trebala pridonijeti i Strategija o odnosima RH s Hrvati-ma izvan RH. O Nacrtu Strategije tijekom 2010. godine raspravljalo se i u brojnim hrvatskim ise-ljeničkim društvima širom svijeta.

U 2010. godini realizirani su sljedeći projekti:

dodijeljeno je 386 stipendija učenicima i studentima hrvatskog podrijetla koji se školuju ili studi-raju u Republici Hrvatskoj

organiziran je tečaj učenja hrvatskog jezika za 86 pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

redovito su ažurirane internetske stranice »Informacije za Hrvate izvan domovine« radi pruža-nja obavijesti koje će olakšati dolazak u domovinu ili trajni povratak iseljenika te olakšati njiho-vo uključivanje u gospodarske, obrazovne, kulturne i ostale aspekte života u Republici Hrvatskoj

pružana je financijska potpora programima ili projektima društava prijateljstva iz sredstava od iga-ra na sreću (u 2010. godini je kroz I. natječaj financirano 26 programa/projekata dvadeset i jedne udruge, a kroz II. natječaj dodatna 23 programa/projekata sedamnaest udruga)

proveden je javni natječaj za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih pro-grama i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini (odabrana su 353 programa i projekta).


Javna diplomacija

Prepoznatljivost Hrvatske u svijetu

Ministarstvo redovito izvješćuje zainteresiranu domaću i stranu javnost o vanjsko-političkim događajima, stajalištima Republike Hrvatske o međunarodnim pitanji-ma te o diplomatskim aktivnostima dužnosnika. Osim klasičnih priopćenja za me-dije i internetskih stranica Ministarstva i diplomatsko-konzularnih predstavništa-va koriste se i druge mogućnosti javne diplomacije – od međunarodnih konferenci-ja do izdavanja stručnih publikacija.

Tijekom 2010. godine pripremljeno je i objavljeno 651 priopćenje za medije i javnost. U odnosu na 505 priopćenja objavljenih u 2009. godini, vidljiv je porast aktivnosti cjelokupnog Ministarstva i njegovih dužnosnika. Uz redovite kontakte i suradnju s predstavnicima domaćih i stranih redak-cija i dopisništava, nastavilo se i s akreditiranjem stranih dopisništava i dopisnika te zaprimanjem zahtjeva za dostavu informacija na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama. Zaprimljen je 31 zahtjev za dostavu informacija, od čega je 27 zahtjeva usvojeno, a četiri su ustupljena drugim tijelima državne uprave u Republici Hrvatskoj.

Croatia Summit 2010 – Jugoistočna Europa pred globalnim izazovima

Peti Croatia Summit održan je u hotelu Dubrovnik Palace 9. i 10. srpnja. Glavne teme konferenci-je bile su gospodarska kriza, globalna sigurnost, transatlantski odnosi i položaj država jugoistoč-ne Europe. U Dubrovniku su se okupili visoki dužnosnici europskih država i Kanade te predstav-nici međunarodnih organizacija – Europske unije, NATO-a i OESS-a. Sudjelovali su premijeri Francuske François Fillon, Poljske Donald Tusk, Slovenije Borut Pahor, Bugarske Bojko Bori-sov, Albanije Sali Berisha i Kosova Hashim Thaçi; ministri vanjskih poslova Švedske Carl Bildt, Austrije Michael Spindelegger, Bugarske Nicko-lay Mladenov, Mađarske János Martonyi, Grč-ke Dimitris Droutsas, Albanije Ilir Meta, Make-donije Antonio Milošoski, Crne Gore Milan Ro-ćen, Kosova Skender Hyseni; dužnosnici Europske unije – povjerenik Europske komisije za proširenje Štefan Füle i glavni direktor za proširenje Michael Leigh te Hannes Swoboda, član Europskog parla-menta i izvjestitelj za Hrvatsku. Sudjelovali su i ne-ki drugi članovi Europskog parlamenta, resorni mi-nistri, državni tajnici i stručnjaci.

Međunarodnu konferenciju otvorili su predsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Republike Ivo Josipović. Nakon plenarnog zasjedanja rad se odvi-jao u tri panela koje su vodili ministri. Prvi pod naslovom Gospodarsko upravljanje – prema prosperi-tetnim ekonomijama vodio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. Panel o glo-balnoj sigurnosti i transatlantskim odnosima moderirao je ministar obrane Branko Vukelić, a Buduća vizija za jugoistočnu Europu bila je tema panela koji je vodio ministar Gordan Jandroković. Na za-vršnoj plenarnoj sjednici govorio je i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

Za medijsko praćenje Croatia Summita 2010 u Dubrovniku prijavilo se 120 domaćih i stranih no-vinara, fotografa, snimatelja i drugih članova novinarskih timova. Pripremljeni su i informativni materijali o samoj konferenciji, programu događanja, temama rasprava dužnosnika te informaci-je o dijelovima konferencije otvorenima za medije. Za nesmetani rad novinara u press-centru, smje-

Zajednička fotografija sudionika Croatia Summita 2010 (izvor: APA)


Javna diplomacija

štenom u hotelu Dubrovnik Palace, uza svu potrebnu tehničku i informatičku opremu, bila je orga-nizirana i izravna video veza za praćenje dijelova konferencije otvorenih za medije uživo. O uspje-hu ove međunarodne konferencije svjedoče i brojni pozitivno intonirani novinski članci i televizij-ski prilozi objavljeni nakon završetka konferencije.

Javnost se redovito izvješćuje o radu Ministarstva i diplomatsko-konzularnih predstavništava i pu-tem internetske stranice Ministarstva (www.mvpei.hr) na kojoj su i poveznice na više specijalizi-ranih internetskih stranica (o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, www.eu-pregovo-ri.hr; RH – EU, www.mvpei.hr/ei/; Hrvatska gospodarska diplomacija, hgd.mvpei.hr; Informacije za Hrvate izvan domovine, www.mvpei.hr/hmiu/ i RH – NATO, www.mvpei.hr/nato/). Krajem godine na stranici Ministarstva pokrenuta je i nova rubrika pod nazivom »Ostale vijesti« na kojoj se objavljuju informacije o aktivnostima diplomatsko-konzularnih predstavništava te uprava i odje-la Ministarstva. Javnost se informira i putem internetskih stranica hrvatskih diplomatskih misija, a u 2010. godini takvu je stranicu dobilo i hrvatsko Veleposlanstvo u Finskoj.

O važnosti takva informiranja svjedoči podatak da je u 2010. godini na službenoj internetskoj stra-nici Ministarstva zabilježeno 606.000 individualnih posjetitelja s 36 milijuna učitavanja. Stranica Hrvatska gospodarska diplomacija u istom je razdoblju zabilježila 160.000 individualnih posjetite-lja s više od pet milijuna učitavanja.

Konferencije i seminari

Tijekom godine održano je više međunarodnih konferencija, seminara i okruglih stolova na koji-ma su obrađivane aktualne europske teme, ali i druga vanjskopolitička pitanja. Organizator skupo-va bila je Diplomatska akademija uz pomoć i sudjelovanje međunarodnih organizacija, inozemnih ustanova ili zaklada. Već je uhodana praksa da visoki inozemni gosti drže predavanja djelatnicima Ministarstva ili, pak, široj javnosti. U nastavku su navedeni glavni događaji:

• Zagreb, 18. – 19. ožujka: međunarodni diplomatski frankofonski seminar pod naslovom »Eu-ropske strategije u području održivog razvoja: rast, okoliš i inovacije«, organiziran u su-radnji s Međunarodnom organizacijom frankofonije, Nacionalnom školom za javnu upravu iz Strasbourga i Veleposlanstvom Francuske Republike u Zagrebu

• Dubrovnik, 20. – 22. svibnja: međunarodna konferencija XIII. dubrovački diplomatski forum s temom »Strategija javne diplomacije« organizirana je u suradnji sa Srednjoeuropskom ini-cijativom

• Zagreb, 1. lipnja: okrugli stol o »Europskoj diplomaciji (EEAS)« održan je u suradnji sa Za-kladom Hanns Seidel i Institutom za međunarodne odnose iz Zagreba

• Dubrovnik, 11. – 15. listopada: održan je XII. zajednički seminar o procesima europske in-tegracije za mlađe diplomate iz država srednje, istočne i jugoistočne Europe koji je organi-ziran u suradnji sa Zakladom Hanns Seidel

• Dubrovnik, 19. – 22. listopada: »Zajednička vanjska i sigurnosna politika« bila je tema među-narodnog diplomatskog frankofonskog seminara kojeg je organizirala Diplomatska akademija u suradnji s Međunarodnom organizacijom frankofonije, Nacionalnom školom za javnu upravu iz Strasbourga i Veleposlanstvom Francuske Republike u Republici Hrvatskoj

• Zagreb, 16. – 17. studenoga: »Vanjski odnosi EU-a nakon Lisabonskog ugovora« naziv je frankofonskog seminara koji je održan u suradnji s Međunarodnom organizacijom frankofoni-je i Europskim institutom za javnu administraciju iz Maastrichta

• Zagreb, 15. prosinca: »Hrvatska na pragu Europske unije: što nam predstoji nakon ulaska« bila je tema okruglog stola koji je organiziran u suradnji sa Zakladom Hanns Seidel i Institu-tom za međunarodne odnose iz Zagreba.

Predavanja koja su u organizaciji Diplomatske akademije u Zagrebu održali inozemni veleposla-nici ili visoki gosti:


Javna diplomacija

• 4. veljače: »Španjolsko predsjedanje EU-om i bilateralni odnosi s RH« naziv je predavanja koje je pripremio veleposlanik Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj Manuel Salazar na po-četku španjolskog predsjedanja Europskom unijom

• 9. ožujka: o američko-hrvatskim odnosima predavanje je održao veleposlanik Sjedinjenih Ame-ričkih Država u Hrvatskoj James Foley

• 15. ožujka: o izazovima pred američkom javnom diplomacijom govorila je zamjenica američkog veleposlanika u Hrvatskoj Vivian Walker

• 29. ožujka: »Albanija i EU: albanski pogled na regionalni razvoj« naslov je predavanja što ga je održao zamjenik predsjednika Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Albanije Ilir Meta na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

• 7. travnja: o Argentini danas govorio je zamjenik ministra vanjskih poslova, međunarodne tr-govine i bogoštovlja Argentinske Republike Victorio Taccetti

• 19. travnja: »Transformacija vanjske politike nakon ulaska države u EU« bila je tema predavanja slovačkog ministra vanjskih poslova Miroslava Lajčáka

• 26. travnja: o osnovama i operacionalizaciji indonezijske vanjske politike govorio je veleposla-nik Republike Indonezije u Zagrebu Mangasi Sihombing

Izdavaštvo

Uz publikacije namijenjene informiranju hrvatske javnosti o procesu pristupanja Republike Hrvat-ske Europskoj uniji i o samoj Europskoj uniji u 2010. godini objavljena je i elektronička publikaci-ja o radu Ministarstva, odnosno službe vanjskih poslova, i međunarodnim aktivnostima Republike Hrvatske u 2009. godini pod nazivom »Godišnjak 2009.«.

Također je objavljeno i četvrto, izmijenjeno izdanje brošure »Službena skraćena i puna imena drža-va na hrvatskom i engleskom jeziku« autora Božidara Bakotića.

Promidžba hrvatske kulture

Kulturne manifestacije u Tel Avivu, Chicagu, Rimu, Beču i Sarajevu

Vanjska kulturna politika u 2010. godini bila je koncipirana tako da predstavlja hrvatsku kulturu s posebnim naglaskom na kulturnoj baštini te da prati ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta. U suradnji s drugim institucijama i resorima promicana je Hrvatska u najširem smislu, a posebno kao poželjno turističko odredište za kulturni turizam.

U 2010. godini ostvareno je 30 likovnih, 16 glazbe-nih, jedan filmski i 10 ostalih projekata promidžbe hrvatske kulture u 30-ak država. Uz postojeće izlož-be poput »Hrvatsko podmorje«, »Hrvatski svjetio-nici«, »Neviđena Hrvatska«, »Boje Hrvatske«, »Iza-zov kravate«, »Hrvatska karikatura« i »Čudesna Hr-vatska« izrađene su i dvije nove: izložba fotografi-ja Marka Vrdoljaka »Čudesna Hrvatska 2« te izlož-ba »Split Marulićeva doba« (engleska verzija). Tako-đer je održano i nekoliko manifestacija hrvatskog filma i koncerata Zagrebačkog kvarteta saksofo-na, Zagrebačkoga gitarističkog kvarteta, Marija Perestegija, Tamare Jurkić-Sviben, Željke Capa-rin i Srđana Bulata. Uspostavljena je i suradnja s još nekim glazbenicima i sastavima: Berislavom Arlavijem, Tomislavom Vukšićem te Gudačkim kvartetom Rucner.

Zajedničkim naporima Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i Ministarstva kulture Republike Hrvatske postignut je izni-man uspjeh: upis Sinjske alke – viteškog turnira u Sinju i ojkanja na UNESCO-ovu reprezenta-tivnu listu nematerijalne kulturne baštine čo-vječanstva.


Javna diplomacija

Tjedan hrvatskog filma u Izraelu

Krajem prosinca u Tel Avivu, Jeruzalemu, Haifi, Sderotu, Roshpini i Hertzlyi organizirana je ma-nifestacija »Tjedan hrvatskog filma u Izraelu« što je bila prva sustavna prezentacija suvremene hr-vatske kinematografije u Izraelu uopće. Zahvaljujući suradnji s domaćim organizatorima smotre, svi su filmovi prevedeni na engleski i hebrejski jezik, čime je olakšano njihovo prihvaćanje kod za-htjevne izraelske filmske publike. Predstavljeno je sedam filmova, a u posebnoj filmskoj večeri pod naslovom »Dragulji Zagreb filma« prikazana je selekcija animiranih filmova iz produkcije Zagre-bačke škole crtanog filma i Zagreb filma. Poseban gost »Tjedna hrvatskog filma« bio je pozna-ti hrvatski književnik Ante Tomić (jedan od autora scenarija filma Karaula, redatelja Rajka Grli-ća). Prema procjenama izraelske strane, priredbu je pratilo više od 50.000 izraelskih gledatelja. Do-gađaj su popratili i lokalni mediji, a program je bio sustavno najavljivan u izraelskim medijima (ti-sak, radio, TV).

Hrvatsko-američki dani u Chicagu od 14. do 17. svibnja

Već šest godina održavaju se Hrvatsko-američki dani u organizaciji svih hrvatskih društava, škola i župa grada Chicaga, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Chicagu i službi Ministarstva. Hrvatsko-američki dani obuhvaćaju niz kulturno-umjetničkih događanja.

Na glavnom gradskom trgu Daley Plaza 14. svibnja program je počeo ranojutarnjim dizanjem ame-ričke i hrvatske zastave te zastave grada Chicaga. Hrvatsku i američku himnu otpjevali su članovi hrvatskih folklornih grupa Presveto Srce Isusovo, Hrvatska loza i klub Stepinac. Uvodne pozdra-ve uputili su John Vodopić, predsjednik Organizacijskog odbora Hrvatsko-američkih dana, i Tony Peraica, ugledni odvjetnik i političar iz Chicaga. Zatim su govorili vijećnik Gradskog vijeća Al-derman James Balcer i hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar-Kitarović. Nakon toga tri folklorne skupine izvele su bogati program plesova i pjesama iz svih krajeva Hrvatske, a kratkim se nastupom predstavio i perspektivan klasični gitarist Srđan Bulat iz Splita. Program je pratilo nekoliko stotina ljudi. Na štandovima se predstavljao hrvatski turizam, dijeljene su brošure i informacije o Hrvat-skoj, koje je dostavila Hrvatska turistička zajednica. Na deset velikih panoa bili su izloženi plakati iz raznih dijelova Hrvatske te posebne slikovne informacije s upitom »Did you know?« o Janici Ko-stelić, kravati, psu dalmatincu, torpedu, Meštroviću i skulpturi Indijanci, Marku Polu i drugome.

Sljedećeg dana obilježena je 20. godišnjica postajanja AMAC-a (Alma Matris Alumni Croatiae), odnosno Saveza društava bivših studenata i prijatelja Sveučilišta u Zagrebu. Istoga dana proslavlje-na je i 20. obljetnica djelovanja CAA-a, odnosno Hrvatsko-američke udruge koja je vrlo aktivno lobirala za Hrvatsku. 17. svibnja promovirana je knjiga »Hrvati Chicaga« autorice Marije Dugan-džić Pašić. U prvoj publikaciji takve vrste autorica prati Hrvate od početaka doseljavanja u Chica-go u 18. stoljeću do danas.

Manifestacija »Festa dei popoli« na Salezijanskom sveučilištu u Rimu

U svibnju je na Salezijanskom sveučilištu u Rimu održana manifestacija pod nazivom »Festa dei popoli« na kojoj je Hrvatska nastupila kao počasni gost. Otvorena je izložba fotografija autora Mar-ka Vrdoljaka »Čudesna Hrvatska«, a hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Emilio Marin održao je predavanje pod naslovom »Viđenje Europe i Mediterana«. Održan je i koncert klape »Grdelin« iz Zagreba.

Festival hrvatske glazbe u Beču

Krajem godine u Beču je održan VI. festival hrvatske glazbe, u okviru kojeg je na dvanaest kon-cerata nastupilo više od 140 glazbenika različitih glazbenih usmjerenja, od klasične i tradicionalne glazbe do jazza i popa. Festival je održan pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, uz financijsku potporu Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Turističke zajednice Grada Zagreba i Ministarstva, glavni je organizator bila Koncertna direkcija iz Zagreba.


Javna diplomacija

Dani hrvatske kulture u BiH

Dani hrvatske kulture u BiH održani su od 10. do 17. lipnja u Sarajevu, Usori i Žepču. Priredbu je otvorila predstava Hrvatskoga narodnog kazališta »Familija u prahu« u Narodnom pozorištu u Sa-rajevu. Osim te predstave, koja je izvedena i u Žepču, odigrana je i dječja predstava »Koliko je du-ga jedna priča« Kazališta lutaka iz Zadra, otvorena je izložba hrvatskog dizajnera Borisa Ljubičića te održan koncert orguljaša Maria Perestegija.


Razvoj službe vanjskih poslova


Obrazovanje diplomata

Jednogodišnji stručni diplomatski studij u školskoj godini 2009./2010. koji provodi Diplomat-ska akademija bio je organiziran u 270 sati nastave kroz sljedeće kolegije: Hrvatski kolegij, Među-narodni odnosi i politika, Europske integracije i NATO, Diplomacija i diplomatske vještine, Me-đunarodno pravo, diplomatsko i konzularno pravo. Osim redovitih i posebnih predavanja, organizira-ne su bile i radionice te studijski posjeti nekim dije-lovima Hrvatske. Polaznici su bili djelatnici nižih i srednjih diplomatskih ili konzularnih zvanja te oni koji će tek biti postavljeni u početna zvanja. Studij XIII. generacije, u razdoblju od 25. siječnja do 14. svibnja 2010. godine, završilo je 45 polaznika - tri-deset i jedan iz Ministarstva a četrnaest iz drugih ti-jela državne uprave RH.

Tijekom 2010. godine savjetnički ispit uspješno je položilo dvanaest kandidata, prethodno ispuniv-ši sve obveze određene Pravilnikom o Diplomatskoj akademiji i savjetničkom ispitu.

Na diplomatsko usavršavanje u inozemstvo kroz programe stipendiranja upućeno je 26 djelatnika Ministarstva, i to na Diplomatsku akademiju u Ber-linu, Diplomatsku akademiju u Pragu, diplomatski tečaj za mlade diplomate u organizaciji Mi-nistarstva vanjskih poslova Turske, na Međunarodni institut za javnu upravu u Parizu (ENA), u Marshallov centar u Garmischu, u Nizozemski institut za međunarodne odnose Clingendael, na međunarodni diplomatski seminar u Kuala Lumpuru, u Zimsku školu diplomacije u Bugarsku i u Ljetnu školu u Crnu Goru.

U Knjižnici Ministarstva kontinuirano se radilo na kataloškoj i sadržajnoj obradi, informatizaciji te dogradnji popisa knjižnične građe. Knjižnica je nastavila pružati i mjesečne informacije o radu, uslugama, donacijama te novim naslovima na intranetskoj stranici Ministarstva radi ažurnog in-formiranja korisnika odnosno poboljšanja kvalitete rada i usluga Knjižnice. Ujedno se intenzivni-je surađivalo s relevantnim knjižnicama, nakladnicima i izdavačima u Hrvatskoj i inozemstvu ka-ko bi se ispunili uvjeti za funkcionalno djelovanje knjižničarskog servisa diplomata i drugih služ-benika Ministarstva. Dogovorene su i faze digitalizacije Knjižnice, ponajprije izradom baze Knjiž-nice i digitalno dostupnim relevantnim savjetničkim i završnim radovima polaznika jednogodiš-njeg stručnog diplomatskog studija. U svibnju je iz Knjižnice darovano stotinjak relevantnih naslo-va knjižnicama grada Vukovara.

Međunarodna suradnja Diplomatske akademije

U okviru suradnje s Međunarodnom organizacijom frankofonije nastavljene su već razvijene ak-tivnosti, među kojima su i organiziranje međunarodnog diplomatskog seminara sredinom listopa-da u Dubrovniku, kao i dva ili tri kraća jednodnevna, odnosno dvodnevna seminara o aktualnim temama iz područja Europske unije i europskih integracija. Jedan od seminara bio je važan u me-đunarodnim razmjerima. Održana su i dva tečaja francuskog jezika u suradnji s Francuskom ali-jansom. Ažurirana je i internetska stranica Diplomatske akademije o aktualnim događanjima na francuskom jeziku.

Zajednička fotografija polaznika Jednogodišnjega di-plomatskog tečaja nakon završenog školovanja i po-djele diploma



Sve aktivnosti održavaju se i u suradnji s uglednim inozemnim institucijama kao što su Nacional-na škola za javnu upravu iz Pariza (ENA), Europski koledž iz Bruggea, Europski institut za javnu upravu iz Maastrichta te uz angažman međunarodnih stručnjaka, znanstvenika, diplomata i duž-nosnika Europske unije ili drugih državnih administracija.

Međunarodne aktivnosti Diplomatske akademije očituju se i kroz sklapanje međunarodnih ugovo-ra o suradnji sa sličnim institucijama, ali i razmjenama posjeta ravnatelja diplomatskih akademija. U 2010. godini zabilježeni su sljedeći kontakti ravnatelja:

Sofija-Sandanski, 21. – 23. ožujka: sudjelovanje u otvaranju V. zimske škole za mlade diplomate, uz predavanje »Challenges for Young Diplomats Today« i razmjena mišljenja o mogućim zajedničkim projektima, na poziv Diplomatskog instituta Ministarstva vanjskih poslova Republike Bugarske i Zaklade Hanns Seidel

Malta, 27. – 29. rujna: godišnji sastanak ravnatelja diplomatskih akademija, organizatori: Sveučili-šte u Georgetownu i Bečka diplomatska akademija, sudjelovanje s uvodnim referatom o temi »Re-gional Diplomatic Training«

Rim, 22. – 24. listopada: Festival diplomacije, sudjelovanje na okruglom stolu »Teaching and Lear-ning Diplomacy« s izlaganjem o temi »Regional Diplomatic Training: the Croatian Experience« na po-ziv Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije i Sveučilišta Johna Cabota u Rimu.

Beograd, 15. – 17. prosinca: »Excellence in Diplomacy - Young Leadership Diplomatic Seminar«, izla-ganje »Young Diplomats Today« na poziv Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova Re-publike Srbije.

Pripreme za rad u diplomatsko-konzularnim predstavništvima

Pripreme diplomatskih i administrativnih službenika za rad u diplomatsko-konzularnim pred-stavništvima Republike Hrvatske provođene su skupno ali i individualno. Kod resornih predstav-nika pripreme su obavljane prema ciljanom specifičnom programu. Pripreme šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava organizirane su prema dinamici imenovanja i po individualnim pro-gramima kojima su obuhvaćeni svi aspekti diplomatskog djelovanja u zemlji primateljici ili među-narodnoj organizaciji.

Plan i program usavršavanja i učenja stranih jezika temelji se na Zajedničkom europskom refe-rentnom okviru za jezike, a provodi se u skupini ili individualno po stupnjevima od A1.1 do C2.2 za engleski, njemački, francuski, španjolski i talijanski jezik. Skupni tečajevi provode se od rujna do lipnja za svaki stupanj nakon provedenoga internog natječaja. Ciljani, odnosno specijalistički jezič-ni tečajevi organizirani su radi usvajanja specifične terminologije, dok je individualno jezično usa-vršavanje prilagođeno djelokrugu svakog polaznika.

Informatizacija poslovanja

Nastavljen je razvoj informacijsko-komunikacijskom sustavu (IKOS). U 2010. godini IKOS je in-staliran i u Uredu predsjednika Republike Hrvatske.

Hrvatska baza podataka o vizama, čija osnova je sustav IKOS, Projekt uvođenja biometrijskih »e-putovnica« za hrvatske državljane te Sustav za izdavanje »e-putovnica« uspješno su instalirani u svim hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u svijetu, kako je bilo i planirano.

U okviru redovitog održavanja računalne opreme u diplomatsko-konzularnim predstavništvima tijekom 2010. godine počelo je uvođenje sustava koji omogućuje središnje upravljanje, kvalitetan nadzor i održavanje računala korisnika na jednostavan i učinkovit način. Tako će se postići pot-puna informatička integriranost informacijsko-komunikacijskog sustava cjelokupne službe vanj-skih poslova.



Korisnicima u Ministarstvu putem HELPDESK-a organizirana je i pružena stalna informacijsko-komunikacijsko-tehnološka podrška. Tijekom 2010. godine tako je uspješno riješeno više od 6000 korisničkih zahtjeva.

Nastavljen je i projekt povezivanja diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u jedinstvenu privatnu poslovnu mrežu kojom se osiguravaju besplatni telefonski pozivi između di-plomatsko-konzularnih predstavništava i Ministarstva. Do sada je u navedenu mrežu povezan zna-tan broj diplomatskih misija i konzularnih ureda, čime su ostvarene i znatne financijske uštede. U 2010. godini započela je druga faza projekta koja omogućuje međusobne pozive i između različi-tih diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske, pri čemu se navedeni pozivi ta-kođer ostvaruju besplatno.

U prvoj polovici 2010. godine Ministarstvo se pojačano angažiralo na ispunjavanju organizacijsko-tehničkih preduvjeta nužnih za uspostavljanje informacijsko-komunikacijskih sustava za razmje-nu podataka s NATO-m. Sredinom godine pušten je u operativnu funkciju informacijski sustav za razmjenu klasificiranih i neklasificiranih podataka s NATO-om.

Sukladno nadležnoj zakonskoj regulativi te NATO-ovim i EU-ovim sigurnosnim standardima, nastavilo se s usklađivanjem postupanja s klasificiranim i neklasificiranim podacima u službi vanj-skih poslova i daljnjim uvođenjem mjera i standarda informacijske sigurnosti. Tako su, sukladno Nacionalnom planu za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, obavljene pripremne rad-nje za uspostavu informacijskih sustava za razmjenu klasificiranih i neklasificiranih podataka s in-stitucijama Europske unije. Predstavnici Europske unije u listopadu su proveli službeni inspekcij-ski nadzor nad primjenom mjera informacijske sigurnosti u postupanju s klasificiranim podacima koje Ministarstvo prima od tijela Europske unije.

Ulaganje u imovinu

U 2010. godini Ministarstvo je ulagalo i u objekte u inozemstvu radi poboljšanja radnih uvjeta i si-gurnosnih kriterija. Sa sredstvima dobivenim na osnovi odštete uređena je zgrada Veleposlanstva RH u Beogradu, a vlastitim sredstvima objekt Veleposlanstva RH u Londonu. Djelomično je ure-đena i zgrada Veleposlanstva RH u Rimu sredstvima dobivenim od osiguranja. Veleposlanstvo RH u Madridu opremljeno je novim uredskim namještajem proizvođača Tvin iz Virovitice. Velepo-slanstvo RH na Kosovu preseljeno je u novi unajmljeni poslovni prostor. U veleposlanstvima RH u Egiptu i Finskoj ustrojeni su konzularni pultovi prema schengenskim standardima, što je finan-cirano iz sredstava Ministarstva.

U Zagrebu je održan sastanak ekspertne skupine za umjetnine Zajedničkog odbora za sukcesiju di-plomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ na kojem je, na inicijativu Republike Hrvatske, prihva-ćena i verificirana razdioba umjetnina koje su raspoređene na sastancima skupine u Ljubljani 2007. i Beogradu 2010. godine. Također je nabavljeno nekoliko umjetničkih grafika za opremanje ureda u Ministarstvu i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Pripremljen je i Pravilnik o javnoj nabavi za potrebe diplomatskih misija i konzularnih ureda Re-publike Hrvatske u inozemstvu te Upute za provedbu Pravilnika.


Kronologija

Kronologija važnijih događaja u 2010.

Siječanj

8. SIJEČNJA – PRIŠTINA

Službeni posjet predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića Kosovu; sastao se s kosovskim predsjednikom Fatmirom Sejdiuom, obratio zastupnicima kosovskog Parlamenta i posjetio hrvat-ske vojnike u KFOR-u

13. SIJEČNJA – KRANJSKA GORA

Radni susret predsjednice Vlade Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora

14. SIJEČNJA – ZAGREB

Trilateralni sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Turske, Gorda-na Jandrokovića, Svena Alkalaja i Ahmeta Davutoğlua

18. SIJEČNJA – ZAGREB

Službeni posjet predsjednika mađarske Vlade Gordona Bajnaija

21. SIJEČNJA – BERN

Službeni posjet ministra Gordana Jandrokovića Švicarskoj Konfederaciji na poziv ministrice vanj-skih poslova Micheline Calmy-Rey

28. SIJEČNJA – LONDON

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji o Afganistanu

Veljača

3. VELJAČE – BERLIN

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel

4. VELJAČE – ZAGREB

Posjet finskog ministra vanjskih poslova Alexandera Stubba Hrvatskoj; osim s domaćinom mini-strom Gordanom Jandrokovićem, finski se ministar sastao i s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor

8. VELJAČE – MILANO

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s talijanskim kolegom Silviom Berlusconijem

18. VELJAČE – ZAGREB

Na svečanoj inauguraciji Ive Josipovića za trećeg predsjednika Republike Hrvatske sudjelovali su brojni ugledni inozemni gosti: predsjednik Albanije Bamir Topi, predsjedatelj Predsjedništva Bo-sne i Hercegovine Željko Komšić, predsjednik Bugarske Georgi Parvanov, predsjednik Crne Go-


Kronologija

re Filip Vujanović, predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu, predsjednik Mađarske László Sólyom, predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov, predsjednik Poljske Lech Kaczyński, predsjednik Slo-vačke Ivan Gašparovič, predsjednik Slovenije Danilo Türk, ministar vanjskih poslova Švedske Carl Bildt, alternativni ministar vanjskih poslova Grčke Dimitris Droutsas, državni ministar za europske poslove Francuske Pierre Lellouche, zamjenik državne tajnice SAD-a za upravljanje i re-surse Jacob Lew; ministri su vodili i izaslanstva Njemačke, Omana, Kine i Irana, a Ukrajinu i Špa-njolsku predstavljali su predsjednik Parlamenta Vladimir Litvin i predsjednik Senata Javier Rojo Garcia. Na inauguraciji su bili i povjerenik Europske komisije za proširenje Štefan Füle, pomoć-nik glavnog tajnika NATO-a i drugi. S nekima od gostiju odvojeno su se sastali i predsjednik Hr-vatskog sabora Luka Bebić, predsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministar vanjskih poslova Gor-dan Jandroković

22. VELJAČE – PODGORICA

Na poziv premijera Mila Đukanovića predsjednica Vlade Jadranka Kosor posjetila je Crnu Go-ru; sastala se i s predsjednikom Filipom Vujanovićem i predsjednikom Skupštine Rankom Kri-vokapićem

24. VELJAČE – BUDIMPEŠTA

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor na poziv Gordona Bajnaija sudjelovala je na Energetskom sa-mitu

28. VELJAČE – 3. OŽUJKA – PEKING

Ministar Gordan Jandroković boravio je u službenom posjetu Kini, gdje se sastao s ministrom vanjskih poslova Yangom Jiechijem a primio ga je i kineski potpredsjednik Xi Jinping

Ožujak

2. OŽUJKA – MOSKVA

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor razgovarala je s ruskim premijerom Vladimirom Putinom o gospodarskoj suradnji

4. OŽUJKA – BRUXELLES

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio je institucije EU i sastao se s predsjedni-kom EU-a Hermanom van Rompuyem, predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom i predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyjem Buzekom

5. OŽUJKA – PTUJ

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sudjelovala je na trilateralnom sastanku sa slovenskim kole-gom Borutom Pahorom i predsjednikom Srbije Borisom Tadićem

6. OŽUJKA – CORDOBA

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslo-va država članica EU-a i država kandidatkinja na poziv španjolskog ministra vanjskih poslova Mi-guela Angela Moratinosa


Kronologija

9. OŽUJKA – ZAGREB

Makedonski ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski službeno je posjetio Hrvatsku; osim sa-stanka s ministrom Gordanom Jandrokovićem imao je i susret s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, a primio ga je i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović

12. OŽUJKA – BRDO KOD KRANJA

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u službenom posjetu Sloveniji; osim sa slovenskim predsjednikom Danilom Türkom, sastao se i s premijerom Borutom Pahorom i predsjednikom Državnog zbora Pavlom Gantarom

15. OŽUJKA – BEČ

Na poziv austrijskog predsjednika Heinza Fischera predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipo-vić posjetio je Austriju gdje se, osim s domaćinom, sastao i sa saveznim kancelarom Wernerom Faymannom i predsjednicom Parlamenta Barbarom Prammer

16. OŽUJKA – BUDIMPEŠTA

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović službeno je posjetio Mađarsku; osim s predsjedni-kom Lászlóm Sólyomom sastao se i s premijerom Gordonom Bajnaijem, predsjednikom Parla-menta Bélom Katonom i vođom oporbene stranke Fidesz Viktorom Orbanom


Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ugostila je predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovi-ne Nikolu Špirića

24. OŽUJKA – OPATIJA

Neformalni susret predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i srbijanskog predsjednika Bo-risa Tadića

25. OŽUJKA – BEOGRAD

Ministar Gordan Jandroković sudjelovaoje na međunarodnoj konferenciji »Trajna rješenja za izbjeglice i prognanike – suradnja država regije« koju su suorganizirali UNHCR, EU, OESS i Vi-jeće Europe

26. – 27. OŽUJKA – BRUXELLES

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovao je na forumu posvećenom europskom putu Zapadnog Balkana kojemu je domaćin bio belgijski predsjednik Vlade Yves Leterme; bila je to prigoda i za kratke bilateralne sastanke s estonskim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i slovenskim premijerom Borutom Pahorom; predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sljedećeg se dana sastao i s glavnim tajnikom NA-TO-a Andersom Foghom Rasmussenom

29. OŽUJKA – BUDIMPEŠTA

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na kvadrilateralnom sastanku o europskoj budućno-sti jugoistočne Europe na kojem su, uz domaćina mađarskog ministra vanjskih poslova Pétera Balásza, sudjelovali i ministri vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić i Grčke Dimitros Droutsas


Kronologija


Posjet albanskog potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ilira Mete; osim s ministrom Gordanom Jandrokovićem, albanski se gost sastao i s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, a primio ga je i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović

Travanj

7. TRAVNJA – ZAGREB

Posjet zamjenika predsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Malte Tonia Borga

8. TRAVNJA – PRAG

Na poziv američkog predsjednika Baracka Obame predsjednica Vlade Jadranka Kosor sudjelova-la je, s drugim predstavnicima srednjoeuropskih država, na svečanoj večeri kojom je obilježeno pot-pisivanje američko-ruskog Sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja (Start II.)

13. TRAVNJA – HELSINKI

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor posjetila je Finsku na poziv kolege Mattija Vanhanena; sa-stala se i s predsjednikom parlamenta Saulijem Niinistom i bivšim finskim predsjednikom Mar-ttijem Ahtisaarijem

14. TRAVNJA – SOFIJA

Službeni posjet predsjednice Vlade Jadranke Kosor Bugarskoj; razgovarala je s premijerom Boj-kom Borisovom, predsjednikom države Georgijem Parvanovim i predsjednicom Narodnog sobranja Ceckom Cačevom

14. TRAVNJA – SARAJEVO

Službeni posjet predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Bosni i Hercegovini; osim s pred-sjedavajućim i članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine sastao se i s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentinom Inzkom

16. TRAVNJA – PEČUH

Trilateralni susret predsjednika Hrvatske, Mađarske i Srbije, Ive Josipovića, Lászla Sólyoma i Borisa Tadića; predsjednici Josipović i Tadić sastali su se i s predstavnicima Hrvatske zajedni-ce u Vojvodini


Hrvatsku je posjetio slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčák

22. TRAVNJA – TALLINN

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na sastanku ministara vanjskih poslova država člani-ca NATO-a

27. – 29. TRAVNJA – ANKARA

Ministar Gordan Jandroković službeno je posjetio Tursku na poziv turskog kolege Ahmeta Davutoğlua; uz domaćina, ministra Davutoğlua, sastao se i s glavnim turskim pregovaračem za


Kronologija

članstvo u EU Egemanom Bagisom i s ministrom gospodarstva Mehmetom Çağlayanom, a pri-mio ga je i turski predsjednik Abdullah Gül

28. TRAVNJA – ANKARA

Održan je trilateralni sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Turske, Gordana Jandrokovića, Svena Alkalaja i Ahmeta Davutoğlua


Hrvatsku je posjetio glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen; sastao se s predsjedni-com Vlade Jadrankom Kosor, ministrima vanjskih poslova i obrane Gordanom Jandrokovićem i Brankom Vukelićem te s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem

30. TRAVNJA – BUKUREŠT

Ministar Gordan Jandroković posjetio je Rumunjsku i razgovarao s kolegom Teodorom Bacon-schijem

Svibanj

5. SVIBNJA – ANCONA

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao na ministarskom sastanku Jadransko-jonske inicijative na kojem se među ostalim razmotrilo i desetogodišnje djelovanje Inicijative

7. SVIBNJA – ZAGREB

Na poziv predsjednice Vlade Jadranke Kosor Hrvatsku je službeno posjetio kanadski premijer Stephen Harper; primio ga je i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović

9. SVIBNJA – MOSKVA

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovao je na proslavi Dana pobjede na poziv ru-skog predsjednika Dmitrija Medvedeva

14. – 17. SVIBNJA – PEKING, ŠANGAJ

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio je NR Kinu i sastao se s potpredsjednikom te države Xi Jinpingom; posjetio je i svjetsku izložbu EXPO 2010 u Šangaju


Održana je Godišnja skupština EBRD-a koju je otvorila predsjednica Vlade Jadranka Kosor; od-vojeno se sastala s predsjednikom EBRD-a Thomasom Mirowom; na margini te skupštine održan je i sastanak premijera iz država regije na kojem su, uz predsjednicu Vlade Jadranku Kosor, sudje-lovali i premijeri Albanije Sali Berisha, Bosne i Hercegovine Nikola Špirić, Crne Gore Milo Đu-kanović, Makedonije Nikola Gruevski te Srbije Mirko Cvetković

25. – 26. SVIBNJA – WASHINGTON

Službeni posjet predsjednice Vlade Jadranke Kosor Sjedinjenim Američkim Državama; sastala se s potpredsjednikom Josephom Bidenom, predsjednicom Kongresa Nancy Pelosi te zamjenikom državne tajnice Jamesom Steinbergom


Kronologija

25. SVIBNJA – OSLO

Ministar Gordan Jandroković službeno je posjetio Norvešku i razgovarao s kolegom Jonasom Gardom Støreom; primio ga je i norveški kralj Harald V.


Hrvatsku je posjetio bugarski ministar vanjskih poslova Nikolaj Mladenov koji se sastao s mini-strom Gordanom Jandrokovićem i predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, a primio ga je i pred-sjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović

Lipanj

1. LIPNJA – ZAGREB

Belgijski premijer Yves Leterme posjetio je Hrvatsku i razgovarao s predsjednicom Vlade Jadran-kom Kosor; sastao se i s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem


Ministar vanjskih poslova Španjolske Miguel Angel Moratinos posjetio je Hrvatsku na poziv mi-nistra Gordana Jandrokovića; sa španjolskim gostom razgovarala je i predsjednica Vlade Jadran-ka Kosor

2. LIPNJA – SARAJEVO

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na sastanku na visokoj razini o jugoistočnoj Europi u organizaciji španjolskog predsjedništva EU-a; tom se prigodom odvojeno sastao s belgijskim mi-nistrom vanjskih poslova Stevenom Vanackereom i britanskim kolegom Williamom Hagueom

5. LIPNJA – SARAJEVO

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine


Službeni posjet Hrvatskoj indijskog potpredsjednika Hamida Ansarija kojeg je ugostio predsjed-nik Republike Hrvatske Ivo Josipović, a s njim su se sastali i predsjednica Vlade Jadranka Kosor te predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić

10. – 11. LIPNJA – ZAGREB

Službeni posjet velikog vojvode Henrija Luksemburškog Hrvatskoj; u njegovoj pratnji bio je i pot-predsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Jean Asselborn koji se odvojeno sastao s ministrom Gordanom Jandrokovićem

11. LIPNJA – BRUXELLES

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s predsjednikom EU-a Hermanom van Rompuyem i povjerenikom Europske komisije za proširenje i europsku politiku susjedstva Štefanom Füleom

19. LIPNJA – MOSKVA

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s ruskim premijerom Vladimirom Putinom


Kronologija

21. LIPNJA – SPLIT

Pod vodstvom predsjednice Vlade Jadranke Kosor i predsjednika Ministarskog vijeća Nikole Špi-rića održana je prva zajednička sjednica vlada Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine

21. – 23. LIPNJA – ISTANBUL

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovao je na sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi i na konferenciji »Kulturni koridori«, a ministar Gordan Jandroković na sa-stanku ministara vanjskih poslova Procesa

21. LIPNJA – STRASBOURG

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović govorio je pred Parlamentarnom skupštinom Vije-ća Europe

30. LIPNJA – BRUXELLES

Hrvatsko izaslanstvo na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji vodio je ministar Gordan Jandroković, a Europsku Uniju predstavljali su španjolski mini-star vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos i povjerenik Europsku komisiju za proširenje Šte-fan Füle

Srpanj

1. SRPNJA – PODGORICA, CETINJE, KOTOR

Predsjednik RH Ivo Josipović službeno je posjetio Crnu Goru gdje se, osim s domaćinom crnogor-skim predsjednikom Filipom Vujanovićem, sastao i s premijerom Milom Đukanovićem i pred-sjednikom skupštine Rankom Krivokapićem

2. SRPNJA – ZAGREB

Posjet predsjednika Europskog vijeća Hermana van Rompuya Hrvatskoj; sastao se s predsjedni-com Vlade Jadrankom Kosor i predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem


U službeni posjet Hrvatskoj došao je islandski ministar vanjskih poslova Össur Skarphéðinsson; razgovarao je s ministrom Gordanom Jandrokovićem, a primio ga je i predsjednik Republike Hr-vatske Ivo Josipović

8. SRPNJA – DUBROVNIK

Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, Gordan Jandroković i Milan Roćen, razgovarali su o pripremi arbitražnog postupka za razgraničenje na moru između dviju država


Službeni posjet francuskog premijera Françoisa Fillona Hrvatskoj; razgovarao je s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, a primio ga je i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović


Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović otvorili su peti Croatia Summit s temom »Jugoistočna Europa pred globalnim izazovima«; na skupu su sudje-


Kronologija

lovali premijeri Albanije Sali Berisha, Bugarske Bojko Borisov, Francuske François Fillon, Ko-sova Hashim Thaçi, Poljske Donald Tusk i Slovenije Borut Pahor, ministri vanjskih poslova Al-banije Ilir Meta, Austrije Michael Spindelegger, Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj, Bugarske Nikolaj Mladenov, Crne Gore Milan Roćen, Grčke Dimitris Droutsas, Kosova Skender Hyse-ni, Mađarske János Martonyi, Makedonije Antonio Milošoski i Švedske Carl Bildt, drugi viso-ki dužnosnici europskih zemalja, visoki povjerenik EU-a za proširenje Štefan Füle te predstavnici Europske unije, OESS-a, NATO-a i drugih međunarodnih organizacija


Održan je sastanak ministara vanjskih poslova Američko-jadranske povelje na kojem su sudjelova-li, uz ministra Gordana Jandrokovića, ministri vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Kosova te američki veleposlanik James Foley

12. SRPNJA – SKOPJE

Službeni posjet Makedoniji predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića koji se, osim s make-donskim predsjednikom Gjorgeom Ivanovom, sastao i s predsjednikom makedonske Vlade Niko-lom Gruevskim i predsjednikom Parlamenta Trajkom Veljanoskim


Na poziv predsjednice Vlade Jadranke Kosor Hrvatsku je posjetio austrijski savezni kancelar Wer-ner Faymann


Ministar Gordan Jandroković bio je domaćin malezijskom ministru vanjskih poslova Anifahu Haji Amanu

13. SRPNJA – TRST

Sastali su se predsjednici Republike Hrvatske Ivo Josipović, Talijanske Republike Giorgio Napo-litano i Republike Slovenije Danilo Türk


Predsjednika mađarskog Parlamenta i izvjestitelja za Hrvatsku u Europskom parlamentu Pála Schmitta (koji je već bio izabran za predsjednika Mađarske ali na tu dužnost još nije stupio) pri-mila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor, a s njime se odvojeno sastao i ministar Gordan Jan-droković

18. – 20. SRPNJA – BEOGRAD, SUBOTICA

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio je Srbiju te razgovarao s predsjednikom Borisom Tadićem i premijerom Mirkom Cvetkovićem; u Subotici je sudjelovao na svečanom obi-lježavanju 20. obljetnice Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine

20. SRPNJA – KABUL

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na Međunarodnoj konferenciji o Afganistanu; prigo-du je iskoristio i za posjet hrvatskom kontingentu u sastavu ISAF-a

22. SRPNJA – BUDIMPEŠTA

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor održala je s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom konzultacije o zajedničkim energetskim i infrastrukturnim projektima


Kronologija

23. – 25. SRPNJA – ZAGREB

Hrvatsku je posjetio predsjednik Izraela Shimon Peres; osim s domaćinom, predsjednikom Repu-blike Hrvatske Ivom Josipovićem, sastao se i s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor

31. SRPNJA – BOHINJ

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom radi do-govora o rješavanju preostalih otvorenih pitanja, osobito dugova Ljubljanske banke; radi pripreme tog susreta tri dana prije toga sastali su se i ministri vanjskih poslova dviju država, Gordan Jandro-ković i Samuel Žbogar

Kolovoz

25. KOLOVOZA – ZAGREB

Hrvatsku je posjetio njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle; osim s ministrom Gordanom Jandrokovićem, njemački se gost sastao i s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, a primio ga je i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović

30. KOLOVOZA – BLED

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na Bledskom strateškom forumu na kojem se, osim sa slovenskim domaćinom Samuelom Žbogarom, sastao i s kanadskim ministrom vanjskih poslova Peterom McKayem i albanskim ministrom za europske integracije Besimom Beqajem

Rujan

1. RUJNA – TRIPOLI

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor prigodom proslave Libijske revolucije razgovarala je o gospo-darskoj suradnji s libijskim premijerom Alijem al-Mahmoudijem

6. – 7. RUJNA – SEOUL

Ministar Gordan Jandroković službeno je posjetio Republiku Koreju na poziv ministra vanjskih poslova i trgovine Shin Kak-sooa

8. – 9. RUJNA – TOKIO

Službeni posjet ministra Gordana Jandrokovića Japanu na poziv japanskog ministra vanjskih po-slova Katsuya Okade

10. RUJNA – ZAGREB

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor otvorila je konferenciju »Učinci članstva u EU-a za pravosu-đe« na kojoj su sudjelovali i povjerenica Europske komisije za pravosuđe Viviane Reding te zamje-nik predsjednika mađarske Vlade Tibor Navracsics

11. RUJNA – BRUXELLES

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica Europske unije na poziv visoke predstavnice EU-a za zajedničku i sigurnosnu poli-tiku Catherine Ashton


Kronologija

15. RUJNA – ZAGREB

Održan je drugi koordinacijski sastanak Odbora ministara RH – Italija kojem su supredsjedali mi-nistri vanjskih poslova dviju država, Gordan Jandroković i Franco Frattini

20. – 26. RUJNA – NEW YORK

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovao je na UN-ovu sastanku na visokoj razini o milenijskim razvojnim ciljevima; također je sudjelovao na otvaranju konferencije Globalne inici-jative koju je pokrenuo bivši američki predsjednik Bill Clinton; imao je i više bilateralnih susreta te održao predavanje na sveučilištu Columbia


Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na 65. zasjedanju Opće skupštine UN-a te na nizu mi-nistarskih sastanaka koji su tom prigodom organizirani; imao je i više bilateralnih susreta


Predsjednica Vlade Jadranka Kosor održala je govor pred Općom skupštinom UN-a

Listopad

1. LISTOPADA – ZAGREB

U službeni posjet Hrvatskoj došao je novi mađarski predsjednik Pál Schmitt koji se, osim s pred-sjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem, sastao i s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor te posjetio Osijek i Varaždin

4. – 5. LISTOPADA – HELSINKI

Ministar Gordan Jandroković sastao se s finskim kolegom Alexanderom Stubbom, ministricom za europska pitanja Astrid Thors, ministrom za vanjsku trgovinu Pavom Vayrynenom i s prvim dopredsjednikom Parlamenta Seppom Kaarianenom

9. LISTOPADA – VATIKAN

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio je Svetu Stolicu gdje ga je primio papa Be-nedikt XVI., a sastao se i s državnim tajnikom Tarcisiom Bertoneom


Austrijski savezni ministar za europske i međunarodne poslove Michael Spindelegger sastao se s ministrom Gordanom Jandrokovićem; austrijskog ministra pratilo je i brojno parlamentarno iza-slanstvo, a primila ih je i predsjednica Vlade Jadranka Kosor

14. LISTOPADA – BRUXELLES

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća


Ministar vanjskih poslova i institucionalnih odnosa Andore Xavier Espot Miro posjetio je Hrvat-sku i razgovarao s domaćinom ministrom Gordanom Jandrokovićem


Kronologija

18. LISTOPADA – SPLIT

Ministar Gordan Jandroković sastao se sa slovenskim kolegom Samuelom Žbogar te su zajedno otvorili nove prostorije Generalnog konzulata Republike Slovenije


Tajnik Svete Stolice za odnose s državama Dominique Mamberti sastao se s ministrom Gorda-nom Jandrokovićem, a primili su ga i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović te predsjed-nica Vlade Jadranka Kosor

22. LISTOPADA – BRATISLAVA

Na poziv slovačkog kolege Mikulaša Dzurinde ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na proširenom ministarskom sastanku Višegradske skupine

23. LISTOPADA – LOVRAN

Radni sastanak predsjednice Vlade Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora

25. LISTOPADA – BRUXELLES

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s predsjednikom Europske komisije Joseom Manu-elom Barrosom i povjerenicom Europske komisije za pravosuđe Viviane Reding; odvojeno se sa-stala i s belgijskim premjerom Yvesom Letermeom

28. LISTOPADA – BUDIMPEŠTA

Ministar Gordan Jandroković radno je posjetio Mađarsku te s kolegom Jánosom Martonyijem razgovarao o hrvatskom putu u Europsku uniju

Studeni

4. STUDENOGA – VUKOVAR

Zajednički posjet Vukovaru predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i srbijanskog kolege Borisa Tadića; sa srbijanskim predsjednikom u Vukovaru se sastala i predsjednica Vlade Jadran-ka Kosor

8. STUDENOGA – BUKUREŠT

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor na poziv rumunjskog premijera Emila Boca sudjelovala je na sastanku na vrhu EU-a o Dunavskoj strategiji

16. STUDENOGA – BRUXELLES

Ministar Gordan Jandroković govorio je o regionalnoj suradnji i europskoj perspektivi na kon-ferenciji o jugoistočnoj Europi koju je organizirala skupina Europske pučke stranke u Europskom parlamentu

19. – 20. STUDENOGA – LISABON

Na sastanku na vrhu NATO-a hrvatsko izaslanstvo vodio je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović; u izaslanstvu je bio i ministar Gordan Jandroković


Kronologija

22. STUDENOGA – ZAGREB

Hrvatsku je posjetio ministar vanjskih poslova Novog Zelanda Murray McCully koji se, osim s domaćinom ministrom Gordanom Jandrokovićem, sastao i s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, a primio ga je i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović

24. STUDENOGA – ZAGREB

Službeni posjet predsjednika Srbije Borisa Tadića; uz predsjednika Republike Hrvatske Ivu Josi-povića, sastao se i s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor

26. – 27. STUDENOGA – ANKARA

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor na poziv turskog kolege Recepa Tayyipa Erdogana službe-no je posjetila Tursku

28. – 30. STUDENOGA – TRIPOLI

Na sastanku na vrhu EU – Afrika sudjelovao je i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović

Prosinac

1. – 2. PROSINCA – KAIRO

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor službeno je posjetila Egipat; razgovarala je s premijerom Ahmedom Nazifom, predsjednikom Parlamenta Ahmadom Fathijem Sorourom, a primio ju je i egipatski predsjednik Hosni Mubarak; sastala se i s glavnim tajnikom Arapske lige Amrom Mo-ussom

1. – 2. PROSINCA – ASTANA

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovao je na sastanku na vrhu OESS-a u Ka-zahstanu; zasebno se sastao i s domaćinom, kazahstanskim predsjednikom Nursultanom Nazar-bajevom

6. PROSINCA – BANJA LUKA

Predsjednik RH Ivo Josipović posjetio je Republiku Srpsku i sastao se s njezinim predsjednikom Miloradom Dodikom te predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojšom Rad-manovićem i s članom Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem

7. – 8. PROSINCA – LONDON

Ministar Gordan Jandroković posjetio je Veliku Britaniju i razgovarao s britanskim kolegom Williamom Hagueom; sastao se i s ministrom za poslovanje i poduzetništvo Markom Priskom te savjetnikom britanskog premijera Jonom Cunliffom

9. PROSINCA – KOPENHAGEN

Ministar Gordan Jandroković sastao se s danskom ministricom vanjskih poslova Lene Espersen i predsjednicama parlamentarnih odbora za vanjsku politiku Evom Kjer Hansen i za europske po-slove Anne-Marie Meldgaard


Kronologija

10. – 11. PROSINCA – BERLIN

Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji pod naslovom »Per-spektive za jugoistočnu Europu: Njemačka, Austrija, SAD u dijalogu s čelnicima regije«; zasebno se sastao s njemačkim ministrom vanjskih poslova Guidom Westerwelleom

13. PROSINCA – BEČ

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s austrijskim saveznim kancelarom Wernerom Faymannom

16. PROSINCA – ZAGREB

Hrvatsku je službeno posjetio gruzijski ministar vanjskih poslova Grigol Vašadze


Alžirski ministar vanjskih poslova Mourad Medelci boravio je u službenom posjetu RH

21. – 22. PROSINCA – NAMUR, BRUXELLES

Ministar Gordan Jandroković s ministarskim predsjednikom belgijske regije Valonije Rudyjem Demottom potpisao je sporazum o unapređenju suradnje s regijom Valonijom, Frankofonskom za-jednicom i gradom Bruxellesom; drugog dana ministar Gordan Jandroković vodio je hrvatsko izaslanstvo na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju RH EU-u, na kojoj su Europsku uniju za-stupali belgijski ministar vanjskih poslova Steven Vanackere i povjerenik EU-a za proširenje Šte-fan Füle


Predsjednica Vlade Jadranka Kosor razgovarala je s mađarskim vicepremijerom Tiborom Na-vracsicsem uoči mađarskog predsjedanja Europskom unijom.


Međunarodni ugovori i akti

Međunarodni ugovori i akti sklopljeni u 2010.

Države

DRŽAVA NAZIV UGOVORA / AKTA DATUM NAZIV U IZVORNIKU / PRIJEVODU NA ENGLESKI

Albanija Memorandum o razumijevanju o suradnji na području zaštite od prirodnih i tehnoloških katastrofa između Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske i Glavne uprave za žurne situacije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Albanije

23. 2. 2010.

Memorandum of Understanding on Cooperation in the Area of Protection Against Natural and Technological Disasters between the National Protection and Rescue Directorate of the Republic of Croatia and General Directorate of Emergency Situations of the Ministry of Interior of the Republic of Albania

Albanija Program kulturne suradnje između Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva turizma, kulture, mladeži i športa Republike Albanije za godine 2010.,2011.,2012.

27. 2. 2010.

Programme of Cultural Co-operation between the Ministry of Culture of the Republic of Croatia and the Ministry of Tourism, Culture, Youth and Sports of the Republic of Albania for the years 2010, 2011 and 2012

Albanija Protokol o suradnji između Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova Republike Albanije

29. 3. 2010.

Protocol on Cooperation between the Diplomatic Academy of the Ministry of Foreign Affairs and European Integration of the Republic of Croatia and the Diplomatic Academy of the Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Albania

Albanija Plan suradnje između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske i Ministarstva zdravstva Republike Albanije u području zdravstva i medicine od 2010. do 2013. godine

3. 12. 2010.

Plan of Cooperation between the Ministry of Health and Social Welfare of the Republic of Croatia and the Ministry of Health of the Republic of Albania in the Field of Health and Medicine for the years 2010-2013

Albanija Protokol treće sjednice Zajedničke hrvatsko-albanske komisije za gospodarsku suradnju

6. 12. 2010.

Protocol of the Third Session of the Joint Croatian-Albanian Commission on the Economic Cooperation

Alžir Memorandum o suglasnosti o bilateralnim konzultacijama između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova Alžirske Narodne Demokratske Republike

18. 12. 2010.

Memorandum of Understanding on Bilateral Consultations between the Ministry of Foreign Affairs and European Integration of the Republic of Croatia and the Ministry of Foreign Affairs of the People’s Democratic Republic of Algeria

Argentina Memorandum o sporazumijevanju između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova, međunarodne trgovine i bogoštovlja Argentinske Republike

7. 4. 2010.

Memorandum of Understanding between the Ministry of Foreign Affairs and European Integration of the Republic of Croatia and the Ministry of Foreign Affairs, International Trade and Religious Affairs of the Argentine Republic




Austrija Memorandum o razumijevanju o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije i Saveznog ministarstva unutarnjih poslova Republike Austrije, Ravnateljstva javne sigurnosti

19. 5. 2010.

Memorandum of Understanding on the cooperation between and the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia, General Police Directorate and the Federal Ministry of the Interior of the Republic of Austria, General Directorate for Public Security

Bangladeš Protokol između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova Narodne Republike Bangladeša o bilateralnim konzultacijama

6. 8. 2010.

Protocol between the Ministry of Foreign Affairs and European Integration of the Republic of Croatia and the Ministry of Foreign Affairs of the People’s Republic of Bangladesh on Bilateral Consultations

Belarus Memorandum o suglasnosti između Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Republike Hrvatske i Nacionalnog centra za marketing i istraživanje cijena Ministarstva vanjskih poslova Republike Bjelarus

17. 6. 2010.

Memorandum of Understanding between the Trade and Investment Promotion Agency of the Republic of Croatia and the National Centre for Marketing and Price Study of the Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Belarus

Belarus Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Bjelarus o suradnji na području turizma

27. 10. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of Belarus on Co-operation in the Field of Tourism

Belgija Sporazum o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Frankofonske zajednice, Regije Valonije i Povjerenstva Frankofonske zajednice Regije Bruxelles-Glavni grad

21. 12. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Francophone Community, Region of Valonia, and the Commission of the Francophone Community of the Brussels-Capital Region

BiH Sporazum između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izmjenama Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima

10. 2. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina on Amendments to the Agreement on Mutual Execution of Court Rulings in Criminal Matters

BiH Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u području informacijskog društva i elektroničkih komunikacija (telekomunikacija)

21. 6. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina on Cooperation in the Field of Information Society and Electronic Communications (Telecommunications)

BiH Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o policijskoj suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala

17. 9. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina on Police Cooperation in the Fight Against Cross-border Crime




BiH Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoceste na koridoru Vc

1. 12. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina on the Construction of the Interstate Bridge Across the River Sava at Svilaj and the Connecting Bordering Highway Sections on the Corridor Vc

BiH Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o načinu financiranja i izrade glavnog projekta, te vođenja upravnih postupaka za procjenu utjecaja na okoliš, ishođenje lokacijskih dozvola, suglasnosti i građevinskih dozvola za projekt »Obnova i modernizacija vodnog puta rijeke Save od Račinovaca do Siska«

1. 12. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina on the Mode of Financing of the Main Project, as well as of Conducting Administrative Procedures for the Environment Impact Study, Location Permits, Consents and Construction Permits for the Project «Reconstruction and Modernization of the Sava River Waterway from Račinovci to Sisak»

Brazil Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Brazil o obavljanju dohodovne djelatnosti uzdržavanih članova obitelji diplomatskog, konzularnog, vojnog, administrativnog i tehničkog osoblja

29. 5. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Federative Republic of Brazil on the performance of remunerated activities by dependants of diplomatic, consular, military, administrative and technical staff

Brazil Memorandum o suglasnosti između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Brazila za uspostavljanje bilateralnih konzultacija

29. 5. 2010.

Memorandum of Understanding between the Ministry of Foreign Affairs and European Integration of the Republic of Croatia and the Ministry of External Relations of the Federative Republic of Brazil for the establishment of bilateral consultations

Bugarska Memorandum o suglasnosti između Agencije InvestBulgaria Republike Bugarske (IBA) i Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Republike Hrvatske (APIU)

14. 4. 2010.

Memorandum of Understanding between InvestBulgaria Agency of the Republic of Bulgaria (IBA) and Trade and Investment Promotion Agency of the Republic of Croatia (APIU)

Bugarska Protokol sa šeste sjednice Mješovite komisije za gospodarsku suradnju između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarstva, energetike i turizma Republike Bugarske

1. 6. 2010.

Protocol of the Sixth Session of the Mixed Committee for Economic Cooperation between the Ministry of Economy, Labor and Entrepreneurship of the Republic of Croatia and the Ministry of Economy, Energy and Tourism of the Republic of Bulgaria

Crna Gora Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i tereta

22. 2. 2010.

Agreement between the Government of Republic of Croatia and the Government of Montenegro on International Road Transport of Passengers and Goods

Crna Gora Ugovor između Republike Hrvatske i Crne Gore o izručenju

1. 10. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and Montenegro on Extradition




Češka Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Češke Republike o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka

1. 2. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Czech Republic on Mutual Protection of Classified Information

Češka Memorandum o razumijevanju o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Češke zastupanom po Predsjedništvu policije Republike Češke

19. 5. 2010

Memorandum of Understanding between the General Police Directorate, Ministry of Interior of the Republic of Croatia and the Ministry of Interior of the Czech Republic Represented by the Police Directorate of the Czech Republic

Danska Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Danske o produženju Provedbenog ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Danske o pretpristupnoj pomoći Hrvatskoj za razdoblje 2008.-2010. godine

19. 8. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Kingdom of Denmark on a prolongation of the Implementing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Kingdom of Denmark Regarding Pre-Accession Assistance to Croatia 2008-2010

Egipat Izvršni program kulturne suradnje između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Arapske Republike Egipat za godine 2010., 2011., 2012. i 2013.

1. 12. 2010.

Executive Programme on Cultural Cooperation between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Arab Republic of Egypt for the years 2010, 2011, 2012 and 2013

Egipat Memorandum o suglasnosti između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva trgovine i industrije Arapske Republike Egipta o osnivanju Hrvatsko-egipatskog poslovnog vijeća

1. 12. 2010.

Memorandum of Understanding between the Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship of the Republic of Croatia and the Ministry of Trade and Industry of the Arab Republic of Egypt on establishing the Croatian-Egyptian Business Council

Egipat Zajednička izjava za suradnju i partnerstvo između Arapske Republike Egipta i Republike Hrvatske

1. 12. 2010.

Joint Statement for Cooperation and Partnership between the Arab Republic of Egypt and the Republic of Croatia

Francuska Protokol o suradnji između Agencije za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske i Francuske agencije za zdravstvenu sigurnost proizvoda za zdravstvo

10. 3. 2010.

Protocol on Cooperation between the Agency for Medicines and Medical Products of the Republic of Croatia and the French Agency for the Medical Products Health Safety

Francuska Zajednička deklaracija o suradnji između ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova i prekomorskih teritorija i teritorijalnih zajednica Francuske Republike tijekom turističke sezone

19. 5. 2010.

Joint Declaration on Cooperation between the Minister of Interior of the Republic of Croatia and the Minister of Interior, Overseas Territories and Territorial Communities of the French Republic During the Tourist Season

Francuska Hrvatsko-francusko strateško partnerstvo - Politička deklaracija i Akcijski plan

9. 7. 2010.

Croatian-French Strategic Partnership – Political Declaration and Action Plan




Gruzija Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Gruzije o kulturnoj suradnji

16. 12. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of Georgia on Cultural Co-operation

Indija Program kulturne razmjene između Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva kulture Republike Indije za godine 2010.-2012.

9. 6. 2010.

Programme of Cultural Exchange between the Ministry of Culture of the Republic of Croatia and the Ministry of Culture of the Republic of India for the Years 2010-2012

Indija Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Indije o suradnji u području zdravstva i medicine

9. 6. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of India on Cooperation in the Field of Health and Medicine

Irska Memorandum o suglasnosti između Ministarstva turizma, kulture i športa Irske i Ministarstva kulture Republike Hrvatske o kulturnoj suradnji

4. 11. 2010.

Memorandum of Understanding between the Ministry of Culture of the Republic of Croatia and the Department of Tourism, Culture and Sport of Ireland on Cultural Co-operation

Island Ugovor između Republike Hrvatske i Islanda o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak

6. 7. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and Iceland for the avoidance of double taxation and the prevention of fiscal evasion with respect to taxes on income

Italija Zajednička izjava s drugog sastanka Koordinacijskog odbora ministara Republike Hrvatske i Talijanske Republike

15. 9. 2010

Joint Statement from the second meeting of the Coordinating Committee of Ministers of the Republic of Croatia and the Italian Republic

Izrael Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima

17. 5. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the State of Israel on Mutual Assistance in Customs Matters

Izrael Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izrael o izmjenama i dopunama Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izrael o trgovini i gospodarskoj suradnji

17. 5. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the State of Israel on Amendments of the Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the State of Israel on Trade and Economic Cooperation

Izrael Program kulturne i obrazovne suradnje između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela za godine 2010.-2012.

26. 7. 2010.

Program of Cultural and Educational Cooperation between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the State of Israel for the years 2010-2012




Japan Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Japana koji se odnosi na Projekt identifikacije rizika i planiranja korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj

9. 3. 2010.

Agreement between the Government of Republic of Croatia and the Government of Japan concerning to the Project on risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia

Kanada Memorandum o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kanade o mobilnosti mladih

7. 5. 2010.

Memorandum of Understanding between the Government of the Republic of Croatia and the Government of Canada concerning Youth Mobility

Kanada Memorandum o suglasnosti između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Uprave Sveučilišta Alberta u Kanadi

9. 11. 2010.

Memorandum of Agreement between the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia and the Governors of the University of Alberta, Canada

Kanada Memorandum o suglasnosti između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstva naprednog obrazovanja i tehnologije provincije Alberta o suradnji u područjima obrazovanja, znanosti i tehnologije

9. 11. 2010.

Memorandum of Understanding between the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia and the Ministry of Advanced Education and Technology of the Province of Alberta on Cooperation in the Fields of Education, Science and Technology

Katar Memorandum o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Katara o turističkoj suradnji

8. 2. 2010.

Memorandum of Understanding between the Government of the Republic Croatia and the Government of the State of Qatar on Tourism Co-operation

Kina Program suradnje u području kulture između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Narodne Republike Kine za godine 2011.-2013.

2. 11. 2010.

Programme of Co-operation in the Field of Culture between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the People’s Republic of China for the years 2011-2013

Kosovo Memorandum o suglasnosti o suradnji između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Državnog tužiteljstva Republike Kosova u suzbijanju transnacionalnog kriminala i pranja novca stečenog od kriminala

8. 1. 2010.

Memorandum of Understanding on Cooperation between the Office of the Attorney General of the Republic of Croatia and the General Prosecutor’ s Office of the Republic of Kosovo in Combating Transnational Crime and Laundering of the Proceed from Crime

Mađarska Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji u vezi građenja, korištenja, održavanja, rekonstrukcije i otklanjanja pogonskih smetnji električnih dalekovoda koji prelaze preko zajedničke državne granice

17. 2. 2010.

Agreement between the Government of Republic of Croatia and the Government of the Republic of Hungary on the Construction, Use, Maintenance, Reconstruction and Elimination of Operational Failures on Electric Transmission Lines Crossing the Shared State Border




Mađarska Memorandum o razumijevanju o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije i Sjedišta nacionalne policije Republike Mađarske tijekom turističke sezone

19. 5. 2010.

Memorandum of Understanding on the cooperation between the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia, General Police Directorate and the National Police Headquarters of the Republic of Hungary during the tourist season

Mađarska Prva izmjena Memoranduma o suglasnosti između Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske kao Nacionalnog tijela i Nacionalne razvojne agencije Republike Mađarske kao Upravljačkog tijela, mađarskog Ministarstva financija – Ureda nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje kao Tijela za ovjeravanje te mađarskog Vladinog ureda za reviziju kao Revizijskog tijela o provedbi »IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska 2007.-2013.«, potpisanog 1. travnja 2009. u Čakovcu, Hrvatska

10. 6. 2010.

1st Amendment to the Memorandum of Understanding between the Ministry of Regional Development, Forestry and Water Management of the Republic of Croatia acting as National Authority and the National Development Agency of the Republic of Hungary acting as Managing Authority, the Hungarian Ministry of Finance-Office of the National Authorising Officer acting as Certifying Authority and the Hungarian Government Audit Office acting as Audit Authority on the implementation of the «Hungary-Croatia IPA Cross-border Co-operation Programme 2007-2013», signed on 1 April 2009 in Čakovec, Croatia

Mađarska Memorandum o razumijevanju o suradnji između Sjedišta nacionalne policije Republike Mađarske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije u turističkoj sezoni

12. 7. 2010.

Protocol of Understanding between the National Police Headquarters of the Republic of Hungary and the General Police Directorate of the Republic of Croatia on the cooperation in the tourist season

Mađarska Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji u vezi građenja, korištenja, održavanja, rekonstrukcije i otklanjanja pogonskih smetnji na cjevovodima za transport ugljikovodika koji prelaze preko zajedničke državne granice

22. 7. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of Hungary on the Construction, Use, Maintenance, Reconstruction and Elimination of Operational Failures on Hydrocarbon Transport Pipelines Crossing the Shared State Border

Mađarska Protokol između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova Republike Mađarske o provedbi Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji na području obrade zahtjeva za izdavanje vize u Veleposlanstvu Republike Mađarske u Republici Moldovi

28. 10. 2010.

Protocol between the Ministry of Foreign Affairs and European Integration of the Republic of Croatia and the Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Hungary on the Implementation of the Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of Hungary on the Cooperation in the Field of Handling Visa Applications at the Embassy of the Republic of Hungary in the Republic of Moldova




Mađarska Memorandum o suglasnosti između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za upravne i inspekcijske poslove i Ureda za imigracije i državljanstvo Republike Mađarske

12. 11. 2010.

Memorandum of Understanding between the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia, Directorate for Administrative and Inspection Affairs the Office of Immigration and Nationality of the Republic of Hungary

Makedonija Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o suradnji u zaštiti od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa

14. 10. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of Macedonia on Co-operation in the Protection Against Natural and Technical-Technological Catastrophes

Malta Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Malte o kulturnoj, obrazovnoj i znanstvenoj suradnji

7. 4. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of Malta on Cultural, Educational and Scientific Co-operation

Malta Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Malte o borbi protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, organiziranog kriminala i međunarodnog terorizma

7. 4. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of Malta on the Fight against Illicit Trafficking in Narcotic Drugs and Psychotropic Substances, Organized Crime and International Terrorism

Njemačka Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o financijskoj suradnji (2003. godina)

17. 2. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Federal Republic of Germany on Financial Co-operation (Year 2003)

Njemačka Memorandum o suglasnosti o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije i Sjedišta federalne policije Savezne Republike Njemačke

7. 4. 2010.

Memorandum of Agreement on the cooperation between the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia, General Police Directorate and the German Federal Police Headquarters

Njemačka Memorandum o suglasnosti o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije i Ministarstva unutarnjih poslova Savezne Države Bavarske, Ministarskog Odjela za javnu sigurnost i red

30. 6. 2010.

Memorandum of Understanding on the cooperation between the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia, General Police Directorate and the Bavarian State Ministry of the Interior, Ministerial Department of Public Security and Order

Njemačka Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o izmjeni Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o financijskoj suradnji (2002. godina)

19. 7. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Federal Republic of Germany on the Amendment of the Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Federal Republic of Germany on Financial Co-operation (Year 2002)




Njemačka Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o uračunavanju u obvezne zalihe Republike Hrvatske, zaliha sirove nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj

17. 11. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Federal Republic of Germany on the Inclusion into the Obligatory Reserves of the Republic of Croatia of the Crude Oil and Oil Product Reserves of the Republic of Croatia in the Federal Republic of Germany

Poljska Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Poljske o suradnji na suzbijanju kriminala

9. 7. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of Poland on cooperation in the fight against crime

Poljska Protokol između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije i Glavnog zapovjednika poljske nacionalne policije o pravilima i uvjetima rada poljskih službenika u Republici Hrvatskoj tijekom turističke sezone

14. 7. 2010.

Protocol between the Ministry of the Interior, Republic of Croatia, General Police Directorate and the Commander-in Chief, Polish National Police on rules and conditions of service of Polish police officers in the Republic of Croatia during the tourist season

Rumunjska Dodatni protokol između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Rumunjske o izmjenama i dopunama Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Rumunjske o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja

30. 4. 2010.

Additional Protocol between the Government of the Republic of Croatia and the Government of Romania on Amendments to the Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of Romania on the Promotion and Reciprocal Protection of Investments

Rumunjska Program suradnje između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstva obrazovanja, istraživanja, mladeži i športa Rumunjske u području obrazovanja za razdoblje 2010.-2013.

30. 4. 2010.

Programme of cooperation between the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia and the Ministry of Education, Research, Youth and Sport of Romania in the field of education for the period 2010-2013

Ruska Federacija

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o suradnji na izgradnji i korištenju plinovoda na državnom području Republike Hrvatske

2. 3. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Russian Federation on Cooperation in Construction and Operation of the Gas Pipeline on the Territory of the Republic of Croatia

Ruska Federacija

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o uzajamnim putovanjima državljana Republike Hrvatske i državljana Ruske Federacije

2. 3. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Russian Federation on Mutual Traveling of Nationals of the Republic of Croatia and Nationals of the Russian Federation

Ruska Federacija

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o gospodarskoj i znanstveno-tehničkoj suradnji

2. 3. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Russian Federation on Economic and Scientific-Technical Cooperation




Ruska Federacija

Protokol VI. zasjedanja Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju

17. 9. 2010.

Protocol of the VI Session of the Intergovernmental Croatian-Russian Commission for Economic and Scientific-Technical Cooperation

Ruska Federacija

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o suradnji na području sprječavanja prirodnih i civilizacijskih katastrofa i uklanjanja njihovih posljedica

17. 9. 2010

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Russian Federation on Cooperation in the Field of Prevention of Natural and Civilization Catastrophes and the Removal of their Consequences

SAD Memorandum o suglasnosti između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske i Nacionalnog instituta za rak Nacionalnih instituta za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država

25. 3. 2010.

Memorandum of Understanding between the Ministry of Science, Education and Sports and the Ministry of Health and Social Welfare of the Republic of Croatia and the National Cancer Institute of the National Institutes of Health of the United States of America

SAD Memorandum o suglasnosti između Ministarstva financija Republike Hrvatske i Ministarstva energetike Sjedinjenih Američkih Država koji se odnosi na suradnju u sprječavanju nedopuštenog prometa nuklearnih i drugih radioaktivnih materijala

9. 6. 2010.

Memorandum of Understanding between the Ministry of Finance of the Republic of Croatia and the Department of Energy of the United States of America concerning cooperation to prevent the illicit trafficking of nuclear and other radioactive material

Slovačka Memorandum o suglasnosti između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova Slovačke Republike o suradnji u području diplomatskog usavršavanja

19. 4. 2010.

Memorandum of Understanding between the Ministry of Foreign Affairs and Integration of the Republic of Croatia and the Ministry of Foreign Affairs of the Slovak Republic on Cooperation in the Field of Diplomatic Training

Slovačka Program suradnje između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstva školstva Slovačke Republike za razdoblje 2010-2013.

19. 4. 2010.

Programe of Cooperation between the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia and the Ministry of Education of the Slovak Republic for the 2010-2013

Slovačka Memorandum o razumijevanju između Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Predsjedništva policije Ministarstva unutarnjih poslova Slovačke Republike o suradnji tijekom turističke sezone

19. 5. 2010.

Memorandum of Understanding between the General Police Directorate of the Ministry of Interior of the Republic of Croatia and the Presidium of the Police Force of the Ministry of Interior of the Slovak Republic on Co-operation during the Tourist Season

Slovačka Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Slovačke Republike o policijskoj suradnji

17. 11. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Slovak Republic on Police Cooperation




Slovenija Protokol dvanaestog zasjedanja Zajedničkog povjerenstva za znanstvenu i tehnološku suradnju između Republike Hrvatske i Republike Slovenije

3. 2. 2010.

Protocol of the Twelfth Session of the Joint Commission for Scientific and Technological Cooperation between the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia

Slovenija Protokol između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstva za visoko školstvo, znanost i tehnologiju Republike Slovenije, Ministarstva za školstvo i šport, Republike Slovenije o suradnji u području obrazovanja

23. 3. 2010.

Protocol between the Ministry of Science, Education and Sport of the Republic of Croatia and the Ministry of Higher Education, Science and Technology of the Republic of Slovenia, Ministry of Education and Sport of the Republic of Slovenia on Cooperation in the Field of Education

Slovenija Memorandum o suglasnosti između Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Republike Hrvatske i Javne agencije za poduzetništvo i strana ulaganja Republike Slovenije

13. 4. 2010.

Memorandum of Understanding between the Trade and Investment Promotion Agency of the Republic of Croatia and the Public Agency for Entrepreneurship and Foreign Investments of the Republic of Slovenia

Slovenija Protokol s devete sjednice Mješovitoga odbora za gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Republike Slovenije

14. 4. 2010.

Protocol of the Ninth Session of the Mixed Committee for Economic Cooperation between the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia

Slovenija Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o izgradnji cestovnog graničnog mosta na rijeci Sutli na međudržavnom graničnom cestovnom prijelazu Miljana-Imeno

6. 7. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of Slovenia on the Construction of the Border Bridge on the River Sutla on the Interstate Road Border Crossing Miljana-Imeno

Srbija Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o suradnji na području obrane

8. 6. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of Serbia on Defense Cooperation

Srbija Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Srbije o izručenju

29. 6. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and the Republic of Serbia on Extradition

Srbija Protokol između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije, Direkcija policije i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije o osnivanju zajedničke kontaktne službe na graničnom prijelazu Batrovci-Bajakovo

29. 12. 2010.

Protocol between the Police Directorate, Ministry of Interior of the Republic of Serbia and the General Directorate of Police, Ministry of Interior of the Republic of Croatia on the Establishment of Joint Contact Service at the Batrovci-Bajakovo Border Crossing

Švicarska Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Švicarskog Saveznog Vijeća o redovitom zračnom prometu

21. 1. 2010

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Swiss Federal Council relating to Scheduled air Services




Švicarska Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Švicarskog Saveznog Vijeća o obavljanju dohodovne djelatnosti osoba koje su u pratnji članova diplomatskih misija, konzularnih ureda i stalnih misija

21. 1. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Swiss Federal Council on the Performance of Remunerated Activities by Accompanying Persons of Members of Diplomatic Missions Consular Posts and Permanent Missions

Ukrajina Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Kabineta ministara Ukrajine o trgovačkom pomorskom prijevozu

12. 2. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Cabinet of Ministers of Ukraine on Maritime Merchant Shipping



Međunarodne organizacije

ORGANIZACIJA NATIV UGOVORA / AKTA DATUM NAZIV U IZVORNIKU / PRIJEVODU NA ENGLESKI

CEB – Razvojna banka Vijeća Europe

Ugovor između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe o izmjeni i dopuni Okvirnog ugovora o zajmu između Razvojne banke Vijeća Europe i Republike Hrvatske koji se odnosi na F/P 1511(2005)-Projekt »Istraživanje, obnova i revitalizacija kulture baština Ilok-Vukovar-Vučedol«

19. 2. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and the Council of Europe Development Bank on the amendment of the Framework Loan Agreement between the Council of Europe Development Bank and the Republic of Croatia concerning F/P 1511 (2005) – Project «Exploration, Revitalisation of Cultural Heritage Ilok-Vukovar-Vučedol»

CEB – Razvojna banka Vijeća Europe

Ugovor između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe o izmjenama i dopunama Okvirnog ugovora o zajmu između Razvojne banke Vijeća Europe i Republike Hrvatske koji se odnosi na F/P 1498 (2004)-Projekt izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskih otocima

19. 2. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and the Council of Europe Development Bank on the amendments of the Framework Loan Agreement between the Council of Europe Development Bank and the Republic of Croatia concerning F/P 1498 (2004) -Project Construction of Municipal and Social Infrastructure Facilities in the Croatian Islands

EBRD – Europska banka za obnovu i razvoj

Ugovor o darovnici između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove sustava grijanja i tople vode Doma za djecu i mladež Tuškanac

13. 5. 2010.

Grant Agreement between the Republic of Croatia and European Bank for Reconstruction and Development


Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za »Projekt modernizacija infrastrukture luke Šibenik«

15. 5. 2010.

Guarantee Agreement (Port of Šibenik Infrastructure Modernization project) Republic of Croatia and European Bank for Reconstruction and Development


Ugovor o izmjenama i dopunama br. 1 Ugovora o jamstvu, od 1. veljače 2005., između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj

28. 7. 2010.

Amendment Agreement No 1 to Guarantee Agreement dated 1st February 2005 between Republic of Croatia and European Bank for Reconstruction and Development


Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za Projekt dovršetka koridora Vc

24. 11. 2010.

Guarantee Agreement (Corridor Vc Completion Project) between Republic of Croatia and European Bank for Reconstruction and Development

EIB – Europska investicijska banka

Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za »Projekt obnove cesta II (Hrvatska)/ B«

27. 1. 2010.

Guarantee Agreement between the Republic of Croatia and the European Investment Bank Croatian Roads Rehabilitation II B




EIB – Europska investicijska banka

Ugovor o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za »Projekt sufinanciranja EU IPA ISPA 2007.-2011«

30. 9. 2010.

Finance Contract between the Republic of Croatia and the European Investment Bank for Co-financing EU IPA ISPA 2007-2011

EU – Europska investicijska banka

Dvostrani sporazum o projektu između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica vezano uz sufinanciranje velikog projekta »Poboljšanje sustava vodoopskrbe i odvodnje i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Kninu«

10. 2. 2010.

Bilateral Project Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Commission of the European Communities Concerning the Co-Financing of the of Major Project «Water Supply and Sewerage Improvements with Waste Water Treatment Plant in Knin»

EU – Europska unija

Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije u svezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru programa IPA - komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009. godinu

5. 5. 2010.

Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission Concerning the National programme for Croatia under the IPA - Transition Assistance and Institution Building Component for 2009 (Decentralised Management)


Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji se odnosi na dio Višekorisničkog programa za nuklearnu sigurnost i zaštitu od zračenja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći za 2009. godinu

6. 5. 2010.

Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the horizontal programme on Nuclear Safety and Radiation Protection under the Instrument for Pre-accession Assistance for the Year 2009


Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije u vezi s Pripremnim mjerama za sudjelovanje Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu u okviru programa IPA - komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009. godinu

6. 5. 2010.

Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the preparatory measures for the participation of Croatia in the Lifelong Learning and Youth in Action programmes under the IPA -Transition Assistance and Institution Building Component for 2009


Odluka br. 1/2010 Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Hrvatske od 25. 5. 2010. o sudjelovanju Hrvatske kao promatrača u radu i drugim aktivnostima Agencije Europske unije za temeljna prava

25. 5. 2010.

Decision No 1/2010 of the EU-Croatia Stabilisation and Association Council of 25/05/2010 on the participation of Croatia as an observer in the European Union Agency for Fundamental Rights’ work and the respective modalities thereof





Dodatak Sporazumu o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje »Hrvatska-Crna Gora« u okviru IPA komponente Prekogranična suradnja za 2007. godinu

2. 7. 2010.

Addendum to the Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the Cross-border Programme Croatia-Montenegro under the IPA-Cross-border Cooperation Component for the year 2007


Dodatak Sporazumu o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje »Hrvatsk -Bosna i Hercegovina« u okviru IPA komponente Prekogranična suradnja za 2007. godinu

2. 7. 2010.

Addendum to the Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the Cross-border Programme Croatia-Bosnia and Herzegovina under the IPA-Cross-border Cooperation Component for the year 2007


Dodatak Sporazumu o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje »Hrvatska-Srbija« u okviru IPA komponente Prekogranična suradnja za 2007. godinu

2. 7. 2010.

Addendum to the Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the Cross-border Programme Croatia-Serbia under the IPA-Cross-border Cooperation Component for the year 2007


Dodatak Sporazumima o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina, Programu prekogranične suradnje Hrvatska-Crna Gora, Programu prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija i Programu financiranja sudjelovanja Hrvatske u transnacionalnim programima Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj »Jugoistočna Europa« i »Mediteran« u okviru komponente Prekogranična suradnja za IPA za 2007. i 2008. godinu

10. 9. 2010.

Addendum to the Financing Agreements between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the Cross-border Programme Croatia-Bosnia and Herzegovina, the Cross-border Programme Croatia-Montenegro, the Cross-border Programme Croatia-Serbia and the Programme on Financing the Participation of Croatia in the ERDF European Territorial Cooperation Transnational Programmes «South-East Europe» and «Mediterranean» under the IPA Cross-border Cooperation Component for the years 2007 and 2008





Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program »Promet« za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente »Regionalni razvoj« u Hrvatskoj

2. 11. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission Modifying the Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the multi-annual Operational programme «Transportation» for Community Assistance from the Instrument for Pre-Accession Assistance under the «Regional Development» Component in Croatia


Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program »Zaštita okoliša« za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente »Regionalni razvoj« u Hrvatskoj

2. 11. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission modifying the Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the multi-annual Operational programme «Environmental» for Community Assistance from the Instrument for Pre-Accession Assistance for the «Regional Development» Component in Croatia


Sporazum između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u radu Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama

6. 12. 2010.

Agreement between the Republic of Croatia and the European Union on the participation of the Republic of Croatia in the work of the European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction


Memorandum o razumijevanju između Europske unije i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske o programu Mladi na djelu i u akcijskom programu u području cjeloživotnog učenja (2007.-2013.)

7. 12. 2010.

Memorandum of Understanding between the European Union and the Republic Croatia on the participation of the Republic of Croatia in the Youth in Action programme and in the action programme in the field of lifelong learning (2007-2013)


Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji operativni program »Regionalna konkurentnost« za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente »Regionalni razvoj« u Hrvatskoj

17. 12. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission modifying Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the multi-annual Operational programme «Regional Competitiveness» for Community Assistance from the Instrument for Pre-Accession Assistance under the «Regional Development» Component in Croatia





Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program »Razvoj ljudskih potencijala« za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente »Razvoj ljudskih potencijala« u Hrvatskoj

17. 12. 2010.

Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission modifying the Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the multi-annual Operational programme «Human Resources Development» for Community Assistance from the Instrument for Pre-Accession Assistance under the «Human Resources Development» Component in Croatia


Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija, u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu (decentralizirano upravljanje)

27. 12. 2010.

Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the Cross-border programme Croatia-Serbia under the IPA-Cross-border Co-operation component, for the year 2009 (Decentralised Management)


Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska - Crna Gora, u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu (decentralizirano upravljanje)

27. 12. 2010.

Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the Cross-border programme Croatia- Montenegro under the IPA-Cross-border Co-operation component, for the year 2009 (Decentralised Management


Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska- Bosna i Hercegovina u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu (decentralizirano upravljanje)

27. 12. 2010.

Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the Cross-border programme Croatia-Bosnia and Herzegovina under the IPA-Cross-border Co-operation component, for the year 2009 (Decentralised Management)





Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o programu financiranja sudjelovanja Republike Hrvatske u transnacionalnim programima Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj »Jugoistočna Europa« i »Mediteran« u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), za 2009. godinu (decentralizirano upravljanje)

27. 12. 2010.

Financing Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission concerning the Programme of Financing the Participation of Croatia in the ERDF European Territorial Cooperation Transnational Programmes «South-East Europe» and «Mediterranean» under the Instrument for Pre-accession Assistance (IPA), Cross-border Cooperation Component, for the year 2009 (Decentralised Management)


Sporazum o financiranju u vezi s pokusnim programom za očuvanje i obnavljanje kulturne baštine u područjima sukoba na zapadnom Balkanu za 2009. godinu između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije

27. 12. 2010.

Financing Agreement Concerning the Pilot Scheme for preserving and restoring cultural heritage in conflict areas in the Western Balkans for the year 2009 between the Government of the Republic of Croatia and the European Commission

EUROPOL Dvostrani sporazum između Republike Hrvatske i Europola za međusobnu povezanost kompjuterskih mreža

13. 7. 2010.

Bilateral Agreement between the Republic of Croatia and Europol for the Interconnection of Computer Networks

EUROPOL Memorandum o suglasnosti između Republike Hrvatske i Europskog policijskog ureda o uspostavi sigurnosne i komunikacijske linije

13. 7. 2010.

Memorandum of Understanding between the Republic of Croatia and the European Police Office on the establishment of secure communication line

FAO – Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu

Projekt Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) »Održivi razvoj sektora akvakulture u fazi nakon izlova s naglaskom na kvalitetu, sljedivost i sigurnost« TCP/RER/3301 (D)

15. 7. 2010.

Project Food and Agriculture Organization (FAO) «Sustainable development of the aquaculture sector from a post harvest perspective with focus on quality, traceability and safety»

IBRD – Međunarodna banka za obnovu i razvoj

Zajam za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj

13. 1. 2010.

Loan Agreement (Fiscal Social and Sector Development Policy Loan) between Republic of Croatia and International Bank for Reconstruction and Development

IBRD – Međunarodna banka za obnovu i razvoj

Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt potpore pravosudnom sektoru

13. 4. 2010.

Loan Agreement (Justice Sector Project) between Republic of Croatia and International Bank for Reconstruction and Development




INTERPOL Memorandum o razumijevanju o suradnji između Međunarodne organizacije kriminalističkih policija, INTERPOL-a i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije

31. 5. 2010.

Memorandum of Understanding on the cooperation between the International Criminal Police Organization, INTERPOL and the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia, General Police Directorate

NATO – Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora

Memorandum između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Savezničkog zapovjedništva za transformaciju o suradnji

16. 12. 2010.

Memorandum between Ministry of Defence of the Republic of Croatia and Allied Command Transformation on Collaboration

UNDP – Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Memorandum o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj

29. 1. 2010.

Memorandum of Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the United Nations Development Programme

UNDP – Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Godišnji plan rada između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj pod nazivom »Potpora provedbi nacionalnih razvojnih prioriteta – Središnji program«

31. 5. 2010.

Annual Work Plan between the Ministry of Foreign Affairs and European Integration of the Republic of Croatia and the United Nations Development Programme – «Support to National Development Priorities – Central Award»


Impresum

Republika Hrvatska Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Svibnja 2011.

Pripremili: Ivana Bokatić-Požarić, Stribor Kikerec, Olga Kresović-Rogulja (koordinatorica), Ivana Morić, Dubravka Plejić-Marković, Viktor Tadić

Naslovna fotografija: Sandra Rizmaul

Lektura hrvatskog teksta: Kristian Lewis

Engleski prijevod: Projectus grupa d.o.o.

Lektura engleskog teksta: Linda Zanella

Produkcija: KaramanDesign www.karaman-design.com

Documents

Godišnjak 2010. - MVEP · Godišnjak 2010. | Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 2 ... misiji za izgradnju mira u razdoblju od 2012. do 2013. te u Gospodarsko-socijalnom