Dječji vrtić „Gajnice“

Zagreb, Hrvatskih iseljenika 6

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU

PLANA I PROGRAMA RADA DJEČJEG

VRTIĆA „GAJNICE“ ZA PEDAGOŠKU

2015./2016. GODINU

U Zagrebu, kolovoz 2016.

SADRŽAJ

1. USTROJSTVO RADA ...................................................................... 1

2. MATERIJALNI UVJETI .................................................................. 7

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE ....... 9

3.1. UTVRĐIVANJE, PRAĆENJE I UNAPREĐIVANJE

ZDRAVLJA DJECE U VRTIĆU ....................................................... 9

4. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA .......................................... 15

5. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD ................................................. 25

7. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA ....... 33

8. SURADNJA S RODITELJIMA..................................................... 38

9. SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA ............................... 40

10. LJETNA ORGANIZACIJA RADA .............................................. 43

11. PRILOG: IZVJEŠĆE O PROVEDBI EDUKACIJE STRUČNO –

RAZVOJNOG CENTRA “RANA STIMULACIJA OSJETILA –

SENZORNA INTEGRACIJA” ........................................................... 45

1

1. USTROJSTVO RADA

Dječji vrtić „Gajnice“ 2015./2016. godine sa 36 odgojnih skupina redovnog 10-programa

ustrojen je na 5 lokacija. U 4 odgojne skupine provodio se posebni programi i to 1 skupina

na njemačkom jeziku, 2 skupine na engleskom jeziku, 1 skupina senzorne integracije.

Program predškole provodio se u 2 skupine, a kraći program engleskog jezika u 4 skupine.

Program „Djeca u prirodi„ organiziran je za svu djecu školske obveznike. Provodili su se i

tečajevi sportskog programa u 3 skupine i 1 skupine ritmike.

Donošenjem kurikuluma i godišnjeg plana odredili smo strategiju odnosno smjer kojem

težimo a koji su sažeti u viziji i misiji.

Vizija naše ustanove je „Vrtić kao ugodno i poticajno mjesto za življenje i učenje djece i

odraslih, te razvoj njihovih kompetencija“. Svatko je pri tom imao svoju osobnu viziju koja

se međutim razvijala, oblikovala tijekom zajedničkih promišljanja, rasprava, analiza i

refleksija.

Određene elemente suvremenog kurikuluma nalazimo i u prijašnjim godinama kada je Dječji

vrtić „Gajnice“ nastojao biti primjer dobre odgojno-obrazovne prakse, koja ove godine

posebno dolazi do izražaja u misiji vrtića: „Implementacija integrativnih, razvojnih,

humanističkih, konstruktivističkih i sukonstruktivističkih značajki Nacionalnog kurikuluma u

kurikulum vrtića“

I ove pedagoške godine odvijao se čitav niz aktivnosti koje su zahtijevale izuzetan trud i

angažman svih nas a posebno stručnog tima koji je svojim profesionalizmom, odgovornošću i

stručnošću bio velika podrška ravnatelju, odgojiteljima i ostalim djelatnicima. Pored

djelatnika ustanove velika pomoć nam je bio i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport,

posebno gospođa Bosiljka Devernay i Vesna Tokić sa njihovim suradnicama. Naime ovako

velika ustanova izuzetno je zahtjevna u organizacionom smislu i svaka pomoć i podrška vrlo

su važni u osiguranju i podizanju kvalitete odgojno obrazovnog procesa.

Posebna pažnja bila je posvećena i djeci s teškoćama u razvoju kojih svake godine ima sve

više. Naime sva znanja i iskustvo koje smo stekli dosadašnjim radom, a posebno provođenjem

IPA projekta „Mreža rane podrške za bolju integraciju djece s teškoćama u redoviti obrazovni

sustav“ implementirali smo i ove pedagoške godine u naš kurikulum. Kvaliteti rada s ovom

2

populacijom pridonijelo je i odobrenje gradskog ureda za zapošljavanjem 9 trećih odgajatelja

koji su u ulozi asistenata u suradnji s članovima stručnog tima uspješno provodili integraciju

djece s teškoćama.

Ovako velika ustanova vrlo je zahtjevna u organizacionom smislu, a pored veličine

otežavajući čimbenici bila su bolovanja tehničkog osoblja, nedovoljan broj zaposlenih u

kuhinji s obzirom na njen kapacitet, veliki broj zamjena odgojitelja (duža bolovanja kod

starijih , te odlasci na porodiljni mlađih odgojitelja).

Otežavajući čimbenik nam je i radno vrijeme od 5,30 do 18 sati jer zbog toga nedostaje sati za

duži zajednički rad odgojitelja i njihove međusobne dogovore. Ipak smatramo da je uz manje

propuste i ovaj dio rada bio na zadovoljavajućoj razini i nije smanjio kvalitetu rada.

S obzirom na prostorne uvjete, objekat u Peruanskoj je u najlošijoj poziciji. Naime, 10

skupina je u minimalnom prostoru, 4 je u optimalnom a svih 14 skupina je na igralištu koje je

najmanje po površini od svih naših objekata.

Bolovanja odgojno obrazovnih djelatnika rješavali smo na zadovoljavajući način zahvaljujući

razumijavnju Gradskog ureda jer smo na vrijeme dobivali odobrenja za zamjene istih.

Svi djelatnici su realizari svoju satnicu prama godišnjim zaduženjima.

Ove godine je bilo upisano prema normativima u 36 skupine 868 djece. Dobrom

organizacijom (postepeni dolazak djece prema unaprijed dogovorenom terminu i

osiguravanjem dovoljnog broja odgojitelja) olakšan je proces adaptacije. Odgojitelji su bili

dobro pripremljeni za ovaj period koji predstavlja temelj za dobru i uspješnu suradnju s

roditeljima koji obavezno borave prvih dana s djetetom u skupini.

BROJ DJECE PO OBJEKTIMA

Tabela broj 1

OBJEKT JASLICE VRTIĆ UKUPNO

GAJNICE – 1 38 155 193

Hrvatskih iseljenika 6

3

GAJNICE –2 65 259 324

Peruanska 1

GAJNICE – 4 60 133 193

Kerestinečkih žrtava 59

Blanje 19i 17 44 114 158

UKUPNO: 207 661 868

PRISUTNOST DJECE PO MJESECIMA U ODNOSU NA PROŠLU GODINU

Tabela broj 2

MJESEC 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6

PED.GOD.

2014./15.

80% 83% 83% 62% 63% 73% 78% 76% 87% 67%

PED.GOD.

2015./16.

85%

87% 80% 65% 67% 75% 79% 75% 88% 69%

Tijekom godine uz izuzetak zimskog perioda te blagdana prisutnost djece je velika, a pored

potrebe važna je i kvaliteta koja pridonosi ovolikoj prisutnosti.

4

Posebni program ranog učenja njemačkog jezika 10-satni

Ovaj program provodi se 22 godine. Smatramo da je za to prvenstveno zaslužna odgojiteljica

savjetnica Mira Sporiš koja pored velike ljubavi za njemački jezik posjeduje kvalitete

dobrog odgojitelja i čiji su rezultati prepoznati i van naše ustanove .

U ovoj mješovitoj skupini program se provodi vrlo kvalitetno s tim da je prisutna različitost

u razini uključivosti u ovaj program. Naime dio djece se prvi puta sreće sa njemačkim

jezikom, dok su drugi jednu ili dvije pa čak i tri godine u tom programu. Suradnja s

roditeljima je također vrlo uspješna.

Posebni program ranog učenja engleskog jezika 10- satni

Kako za ovaj program postoji velik interes ove i pedagoške godine imali smo dvije skupine,

u objektima u Peruanskoj i u centralnom objektu. Zahvaljujući stručnom kadru koji se

neprestano usavršava rad se odvijao kvalitetno na zadovoljstvo djece i roditelja. Pored

stručnosti odgojitelja, ove skupine karakterizira i dobra opremljenost literaturom, audio i

video zapisima. Ono što je posebno vrijedno su materijali i igre koje su osmislili sami

odgojitelji. Oni obogaćuju ponudu, izuzetno su privlačni za djecu i ujedno nezamjenjivi

u suvremenom načinu procesa učenja.

Kao i u programu s njemačkim jezikom i u ovim skupini je kontinuirana i vrlo uspješna

suradnja s roditeljima.

Posebni program senzorne integracije 10 – satni

Za djecu jasličkog uzrasta provodimo posebni program senzorne integracije. Vode ga

odgojitelji koji su kroz stručno razvojni centar i ostale vidove edukacije osposobljen za rad u

ovom programu. Program se vrlo uspješno i kvalitetno provodi ,i roditelji i djeca su izuzetno

zadovoljni i sljedeće godine nastavljamo rad s još više iskustva i znanja . U ovu skupinu bio je

uključen i 1 treći odgojitelj za dvoje djece s teškoćama.

5

Program predškole

Program predškole provodio se u dvije skupine na lokaciji Hrvatskih iseljenika 6 , tri puta

tjedno u trajanju od 250 sati. Za provođenje programa osiguran je jedan odgojitelj. Provođen

je na način da su djeci polaznicima osigurani optimalni uvjeti za poticanje cjelovitog razvoja

i razvijanje znanja, vještina i stavova odnosno ishodišnih kompetencija za cjeloživotno

učenje. Tijekom inervjua uočena su djeca djeca s posebnim potrebama što je zahtijevalo

izuzetnu prilagodljivost i odgovornost, no rad je proveden uspješno i u suradnji s roditeljima,

kolegicama i članovima stručnog tima. Polaznici predškole su bili uključeni u sva značajnija

zbivanja u vrtiću.

Kraći program engleskog jezika

Kako 2 skupine posebnog programa engleskog jezika, ne zadovoljavaju interese roditelja

provodili i kraće programe i to u 4 objekta, odnosno u skupine s ukupnim brojem od 60

djece .

Svi potrebni materijali se posebno nabavljaju za ovaj program a koriste se i materijali i

sredstva iz redovotih skupina.

Suradnja s roditeljima odvijala se uvidom u rad kroz prezentacije rada s djecom u prisustvu

roditelja, putem plakata i sl.

Sportske aktivnosti

Produženjem ugovora sa Malim sportašima ovaj se program odvijao tijekom godine u 2

skupine u dvorani koja je adekvatno opremljena a dio je opreme je i njihov. Ovaj program je

bio kvalitetan , roditelji i djeca su vrlo zadovoljni i planiramo i dalje nastaviti suradnju s

njima. U suradnji s njima organizirano je vrlo uspješno i koturanje na našem terenu.

6

Ritmika

I ove godine roditeljima smo ponudili i kraći program ritmike i plesa. Zainteresiranih je bilo

za jednu skupinu koja je vrlo uspješno realizirana kao tečaj u suradnji s Cvrčkom.

Grad mladih

Program koji je posebno dobro prihvaćaju djeca i roditelji a i odgojitelji je petodnevni

boravak u prirodi u Gradu mladih. Obuhvaćena su bila sva djeca u šestoj i sedmoj godini

života s izuzetkom opravdanih izostanaka.Program se provodio u 4 navrata i to od 26.10 do

30.10.2015; od 30.11. do 04.12.2015; od 11.01. do 15.01.2016; od 11.04. do 15.04.2016.

Boravak djece u prirodi je zaista dobro osmišljen, dobro organiziran a ponuđeni sadržaji

potiču djecu na nove izazove, nova iskustva i pružaju im mogućnosti za stjecanja novih

znanja.

Zaključak

Nastaviti vlastitim putem razvoja prema prema svojim specifičnim uvjetima , kadrovskim i

prostornim mogućnostima te socijalnom kontekstu.

7

2. MATERIJALNI UVJETI

Opće je poznato da je područje prostorno-materijalnih i tehničkih uvjeta rada od velike

važnosti za kvalitetu rada ustanove. Ono može osnažiti proces učenja ali ga i osiromašiti.

Dakle, kurikulum vrtića korespondira s kvalitetom uvjeta odnosno fizičkog i socijalnog

okruženja i svaka intervencija u prostoru utječe i na življenje i učenje i djece i odraslih.

Kako bi prostorna organizacija bila multisenzorička, opremljena bogatstvom materijala u

kojem će dijete izraziti svoj simbolički izričaj i biti u interakciji s prostorom odgojitelji i

stručni tim propitivanjem i promišljanjem izražavaju potrebe za opremanjem skupina što se

prema financijskim mogućnostima i realizira.

Vrlo je važna i primjerena oprema u funkciji planiranja, ostvarivanja, praćenja i evaluacije

odgojnog procesa pa smo osigurali ili iz donacije ili vlastitih sredstava tehničku opremu

(računala, fotografske aparate, diktafone, videoprojektore).

Većina sredstava uz financiranje grada su vlastita sredstva koja se ulažu racionalno i prema

prioritetima pa se dio sredstava morao uložiti i u sanaciju objekata (poplave skloništa, vlaga u

kupaonama i na zidovima soba dnevnog boravka, derutne i stare instalacije koje su zahtijevale

značajnije zahvate).

Tijekom godine provodila se energetska obnova centralne zgrade Hrvatskih iseljenika 6.

Radovi još uvijek traju iako su započeli u 10 mjesecu 2015. Tu bih ponovo istaknula pomoć

gradskog ureda koji je podržavao naše zahtjeve da se radovi odvijaju vikendom kako bi djeca

bila sigurna a odgojno obrazovni proces se odvijao nesmetano. Velik doprinos tome

pridonijeli su i svi zaposlenici dječjeg vrtića koji su također odradili puno sati mimo svog

redovnog radnog vremena. Tijekom ljeta odvijala se zamjena radijatora u područnom objektu

Kerestinečkih žrtava 59.

Iz vlastitih sredstava nabavili smo:

potrošni i dio materijal za razne popravke

stručnu literaturu

značajnija didaktička sredstva

tekstil

suđe

8

radnu odjeću i obuću

Vlastita sredstava koristili smo i za ličenje prostora te nabavu namještaja i novih garderoba .

U organizaciji domarske službe kontinuirano su se obavljali razni popravci u svim objektima:

popravci roleta, vrata, prozora, sprava na igralištu, pješčanika

popravci krova

izrada sredstava za rad prema vlastitim ili zamislima odgojitelja.

Svi zaposlenici svojim odgovornim odnosom prema imovini ustanove ili obogaćivanjem

materijalne sredine, izradom raznih sredstava za rad pridonose poboljšanju materijalnih

uvjeta. Za to su zaslužni i naši roditelji koji pomažu ne samo u skupljanju raznih materijala,

donacijama već su i partneri u odgoju i brizi o djeci.

Zaključak

Materijalne uvjete promatrati kao visok obrazovni potencijal te ih promišljeno obogaćivati

prema postojećim mogućnostima.

9

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

Skrb za tjelesni rast i razvoj djece temeljena je na provođenju Programa mjera zdravstvene

zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u dječjim vrtićima, te Godišnjim planom i

programom odgojno – obrazovnog rada za pedagošku godinu 2015./2016.

Sve zadaće i mjere koncipirane su u skaldu s Programom zdravstvene zaštite djece, higijene i

pravilne prehrane.

3.1. UTVRĐIVANJE, PRAĆENJE I UNAPREĐIVANJE ZDRAVLJA DJECE U

VRTIĆU

Utvrđivanje zdravstvenog statusa djeteta prije polaska u pedagošku ustanovu ostvareno je na

temelju:

- informativnog razgovora s roditeljem novoupisanog djeteta u cilju dobivanja podataka

o psihofizičkom razvoju, zdravstvenom statusu, navikama i potrebama djeteta do

polaska u vrtić

- zdravstvenog lista djeteta izdanog od strane nadležnog pedijatara

Tijekom boravka djeca su praćena od strane odgojitelja i zdravstvene voditeljice, te su prema

potrebi upućivana kod nadležnog liječnika. Kod manjeg broja djece potvrđeno je da

vakcinacija nije u potpunosti provedena ili upisana te su prosljeđeni kod pedijatra.

Zdravstveno stanje utvrđivano je i temeljem uvida u pobol djece u odgojnim skupinama i na

osnovu liječničkih ispričnica. Kroz godinu bilo je nešto većeg pobola od streptokoknog

respiratornog infekta. U suradnji s liječnikom epidemiologom praćeno je kretanje pobola, te

nije došlo do pojave epidemije. U cilju prevencije, širenja bolesti odgojitelji i roditelji su

upoznati sa streptokoknom bolesti i mjerama prevencija.

Iako je bilo izostanaka većeg broja djece uglavnom zbog pobola od respiratornih infekata u

odgojnim skupinama evidentiran je manji broj djece koja su izostala duže od mjesec dana

zbog pobola, a anjveći broj izostanaka zabilježen je tijekom prosinca i veljače.

10

Značajan epidemiološki utjecaj na život u odgojnim skupinama pored standardnih akutnih

respiratornih infekcija, ove godine imala je povećana pojava ušljivosti vlasišta. Propisane

protuepidemijske mjere u smislu izolacije oboljelih, sanacije prostora obavljale su se prema

potrebi. Iako je sanacija epidemije ušljivosti moguća jedino aktivnim sudjelovanjem roditelja

problem je taj što je ušljivost uvijek predmet stigmatizacije, pa roditelji nerado prijavaljuju

slučajeve odgojiteljima.

Tabela broj 3

DIJAGNOZA BROJ

B27 2

B33 11

B08 11

B01 152

B34 321

B07 1

B80 1

B34.1 32

B34.9 5

B34.4 1

A38 21

A08 1

A44.9 1

A69 1

A09.0 23

J00 108

J02 78

J03 49

J03.0 24

J04 32

J05 1

J06 102

J03.9 4

J06.9 8

11

J04.0 1

J18 16

J11 20

J38 1

J15.9 1

J45 1

H00 4

H10 34

H40 1

H50 2

H60 2

H62 3

H92 28

K02 1

K05 1

K12 5

K14 1

K54 1

K59 1

L00 4

L01 1

L04 4

L20 1

L21 3

L30 1

L50 7

N02 1

N05 1

N30 6

N39 1

N47 1

N48 2

R00 1

12

R05 30

R07 1

R10 1

R12 1

R50 30

R51 1

R55 1

S00 4

S003 1

S60 1

S62 1

S80 1

S82 2

S90 1

Praćenje rasta i razvoja djece provodio se antropometrijskim mjerenjima. Uočen je veći broj

djece s povećanom tjelesnom težinom uglavnom u starijim odgojnim skupinama, dok je kod

djece mlađeg uzrasta prisutan umjereni manjak tjelesne mase.

Tabela broj 4: antropomerijsko mjerenje

IZMJERENO IZNAD

GRANICE

TEŽINE

IZNAD

GRANICE

VISINE

ISPOD

GRANICE

TEŽINE

ISPOD

GRANICE

VISINE

608 31 43 13 9

Roditeljima je omogućen uvid u pokazatelje kod odgojitelja, dok su roditelji djece sa

odstupanjima upućeni kod zdravstvene voditeljice.

POVREDE DJECE

Tijekom pedagoške godine dogodilo se četrnaest ozljeda koje su zahtijevale dodatnu

medicinsku obradu u zdravstvenim ustanovama.

Manje ozljede (oguljotine, podljevi, ugrizi i sl.) zbrinute su unutar vrtića.

13

PLANIRANJE I PROVOĐENJE PREHRANE

Prehrana djece u vrtiću provodila se prema propisanim normativima. Energetska i zdravstvena

ispravnost hrane redivito se kontrolirala (tijekom pedagoške godine deset puta - četiri puta od

strane Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, a šest puta od Gradskog ureda za

zdravstvo).

Sva analitička izvješća uzorkovane hrane kao i briseva ukazivali su na potpunu ispravnost, te

potvrđuju da se preporučene smjernice kod nas primjenjuju u praksi.

Analiza zdravstvene ispravnosti vode izvršena je jedanaest puta u Zavodu za javno zdravstvo

grada dr. Andrija Štampar.

U jednom navratu mikrobiološka ispravnost vode nije odgovarala propisanim pravilima, te su

poduzete potrebne mjere koje je propisala sanitarna inspektorica.

Prilagođenu prehranu iz zdravstvenih razloga imlao je 36-ero djece, te dvoje djece zbog

vjerskih razloga.

KULTURA ŽIVLJENJA I ZADOVOLJAVANJE OSNOVNIH POTREBA DJECE

Odgojno – obrazovni rad u odgojnim skupinama temeljen je na razvojnim osobinama i

prepoznavanju individualnih potreba djece, pa se i iste u pravilu zadovoljavaju unutar

dogovorenog ritma njege, prehrane, kretanja i odmora. Praksa je da dnevni ritam bude

maksimalno fleksibilan i koliko je moguće više prilagođen individualnim potrebama djece.

Vrijeme obroka određeno je u odnosu na dob i prilagođava se potrebama djece prema

procijeni odgojitelja.

Zadovoljavanje potreba djece za dnevnim odmorom u jaslicama i vrtiću provodilo se u pravilu

prema individualnim potrebama.

Posebna pažnja posvećuje se edukaciji djece, roditelja i odgojitelja o zaštiti dječje kože od

sunčevog zračenja, sigurnom boravku u prirodi (izleti) kao i ukanjanje predrasuda o boravku

na otvorenom zimi.

14

ZDRAVSTVENI ODGOJ

Očuvanje i unapređivanje zdravlja najvažniji je segment djelovanja u radu s djecom

predškolske dobi. To podrazumijeva adekvatnu preventivnu zaštitu u svim područjima života

djeteta kao i u odnosu na sve njegove potrebe. To također podrazumijeva i adekvatnu

samozaštitu djeteta. Preduvijet za ostvarivanje tog cilja jeste raspolaganje s potrebnim

znanjima i vještinama. Stoga je zdravstveni odgoj svih sudionika u odgojno – obrazovnom

procesu , uključujući tu roditelje, ali i samo dijete, od iznimne važnosti.

Zaključak:

Provedene su planirane zadaće u cilju provedbe mjera zdravstvene zaštite djeteta u vrtiću.

Vođena je propisana dokumentacija.

15

4. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

Što se tiče prve zadaće koja se tiče poduzimanja odgovarajućih mjera za što

kvalitetnije uključivanje djece s posebnim zdravstvenim potrebama u odgojno-obrazovni

proces navedene zadaće ističemo da je tijekom cijele godine prikupljana dokumentacija o

zdravstvenom stanju odgajatelji i ostali djelatnici dobili su pravovremene informacije vezane

uz isto. Prilagođavanje jelovnika zdravstvenim potrebama za 17 djece (npr. alergija na hranu)

vršeno je cijelu pedagošku godinu. Tijekom godine, na ciljanim stručnim aktivnima

provedena je edukacija odgajatelja o specifičnostima pojedinih kroničnih bolesti (epilepsija i

febrilne konvulzije).

Druga zadaća odnosila se na rano otkrivanje djece s teškoćama u razvoju, one s

faktorima rizika kao i potencijalno darovite djece. Stručni tim dječjeg vrtića je u suradnji s

odgojiteljima tijekom cijele godine radio na ranom otkrivanju djece s teškoćama u razvoju i

one s faktorima rizika kao i potencijalno darovite djece. U svrhu identifikacije djece s

teškoćama u razvoju stručni je tim odmah po uključivanju djece iz ove skupine preuzeo

relevantnu dokumentaciju i informacije od roditelja. Nakon toga su uslijedile opservacije

djece s posebnim potrebama u odgojnoj skupini i individualno, a sve u suradnji stručnog tima

i odgojitelja. Osim djece koja su se pratila od samog uključivanja, pratila su se i ona za koju

su odgojitelji smatrali da trebaju dodatni poticaj u nekim područjima razvoja ili posebne

intervencije kako bi se prepoznale i zadovoljile njihove posebne potrebe.

Edukacijska rehabilitatorica je procjenjivala potrebe i mogućnosti djece unutar

pojedinih razvojnih područja prema psihofizičkim osobinama određene kronološke dobi, a na

ciljanim radnim sastancima odgojitelji su dobili uputu kako pratiti razvoj djeteta unutar

pojedinih razvojnih područja. Uz njenu opservaciju koja se odvijala tijekom boravka u

djetetovoj odgojnoj skupini i individualnog rada, odgojitelji su prilagali svoju opservaciju u

pisanom obliku i usmeno prenosili svoja zapažanja. Pri definiranju razvojnih ciljeva za svako

dijete velika se važnost pridavala definiranju njegovih potreba i mogućnosti na svim

područjima razvoja, interesa, osjetilnih potreba, kvaliteti socijalne interakcije i razvojnoj i

društvenoj razini igre. Odgojiteljice su na radnim sastancima i tijekom individualnih

razgovora upoznate kako pratiti i dokumentirati isto.

16

Od djece za koju su odgojitelji i stručni suradnici prepoznali potrebu za pomnijim

praćenjem i poticanjem razvoja, za njih ukupno 72 prepoznala se potreba praćenja razvoja od

strane edukacijskog rehabilitatora, uz postupke koji će optimalno djelovati na razvoj pojedinih

vještina i razvoja u cjelini. Od tog broja, ove pedagoške godine je prepoznato dvadeset i dvoje

djece te je uključeno u praćenje i potrebne edukacijsko-rehabilitacijske postupke. Od

Prvostupanjskog tijela vještačenja dijagnosticirano je trinaestero djece.

Tablica broj 5 prikazuje u kojim su područjima razvoja najizraženije teškoće kod

sedamdeset i dvoje djece koja su u praćenju edukacijskog rehabilitatora.

Tablica broj 5

Broj djece

SOCIJALNA KOMUNIKACIJA 16

MOTORIČKI NEMIR I TEŠKOĆE S

USMJERAVANJEM I ODRŽAVANJEM

PAŽNJE

5

SENZOMOTORIKA 16

SVA PODRUČJA RAZVOJA PODJEDNAKO

(usvajanje vještina ravnomjerno kasni u svim

područjima razvoja)

6

NESPECIFICIRANE TEŠKOĆE 29

UKUPNO 72

Tablica broj 6 prikazuje u kojim su područjima razvoja najizraženije teškoće djece koja su u

praćenju edukacijskog rehabilitatora i zastupljenost po dobi.

Tablica broj 6

Broj djece s obzirom na dob

2

god.

3

god.

4

god.

5

god.

6

god.

7

god.

8

god.

UKUPN

O

17

SOCIJALNA

KOMUNIKACIJA

0 4 5 2 3 2 0 16

MOTORIČKI NEMIR I

TEŠKOĆE S

USMJERAVANJEM I

ODRŽAVANJEM PAŽNJE

0

0

1

1

1

2

0

5

SENZOMOTORIKA

2

3

3

7

0

1

0

16

SVA PODRUČJA RAZVOJA

PODJEDNAKO

(usvajanje vještina

ravnomjerno kasni u svim

područjima razvoja)

0

0

1

1

4

0

0

6

NESPECIFICIRANE

TEŠKOĆE

2

3

8

4

8

4

0

29

Ukupan broj djece s teškoćama

u razvoju po dobi >>

4

10

18

15

16

9

0

72

18

Tablica broj 7 prikazuje po kojem su modelu djeca s teškoćama u razvoju uključena u

program

Model uključivanja djece s teškoćama Broj djece

1. 2x tjedno po 3,5 sati 1

2. 3x tjedno po 2 sata 1

3. 3x tjedno po 3 sata 1

4. 3x tjedno po 5,5 sati 1

5. svaki dan po 3 sata 1

6. svaki dan po 5,5 sati 1

7. svaki dan po 6 sati 1

8. svaki dan po 4 sata 2

9. svaki drugi tjedan svaki dan po

3,5 sata

2

10. desetosatni program svi ostali

U ovoj pedagoškoj godini je temeljem dijagnostičkih logopedskih testova i postupaka

te opservacijom djece u skupini dijagnosticirano 109 djece s govorno-jezičnim i

komunikacijskim teškoćama čime Dječji vrtić „Gajnice“ broji ukupno 329 djece s govorno-

jezičnim i komunikacijskim teškoćama, tj. 37% upisane djece.

Tablica broj 8 prikazuje zastupljenost govorno-jezičnih teškoća prema poremećajima

Artikulacijske teškoće 140 djece (42%)

Fonološki poremećaj 53 djece (16%)

Posebne jezične teškoće 38 djece (11%)

Mucanje 23 djece (8%)

Usporen govorno-jezični razvoj 52 djece (16%)

19

Komunikacijske teškoće 16 djece (5%)

Disfonija (Poremećaj glasa) 4 djece (1%)

Apraksija 2 djece (0,6%)

Down sindrom 1 dijete (0,2%)

Rinofonija (Rascjep nepca) 1 dijete (0,2%)

Tablica broj 9 prikazuje zastupljenost govorno-jezičnih teškoća obzirom na dob djece

1-2 godine 1%

2-3 godine 5%

3-4 godine 11%

4-5 godina 22%

5-6 godina 29%

6-7 godina 25%

7-... godina 7%

Na nivou cijelog vrtića u pedagoškoj godini 2015./2016. govorno-jezične teškoće su u

porastu za 4% u odnosu na prošlu pedagošku godinu te se bilježi kontinuiran porast broja

djece s govorno-jezičnim i komunikacijskim teškoćama. Osobito je važno istaknuti kako se

ove pedagoške godine udvostručio broj djece koja su u okviru rane intervencije prepoznata

kao djeca s usporenim govorno-jezičnim razvojem.

Psihološkom opservacijom i praćenjem funkcioniranja u ovoj pedagoškoj godini je

obuhvaćeno 105 djece, dok je njih 62 obuhvaćeno psihološkom procjenom primjenom

psihodijagnostičkih tehnika i postupaka. 5 djece je nakon navedene procjene ove pedagoške

godine upućeno u nadležnu ustanovu na specijalistički pregled, dijagnostiku i tretman.

20

Teškoće na planu kognitivnog i/ili socio-emocionalnog razvoja koje su utvrđene temeljem

dokumentacije i/ili provedene dijagnostike i opservacije prikazane su u Tablici broj 10.

Tablica broj 10 prikazuje zastupljenost broja djece prema vrsti posebne potrebe koja su u

praćenju psihologa u pedagoškoj godini 2015/2016.

Vrsta teškoće Broj djece

Poremećaji eliminacije (enureza, enkopreza) i autostimulativna ponašanja 6

Socio-emocionalne teškoće i poteškoće u ponašanju (ispadi bijesa,

agresivnost, autoagresivnost, selektivni mutizam) 19

Hiperaktivnost/deficit pažnje 10

Poremećaji socijalne komunikacije 12

Daroviti 12

Krizna obiteljska situacija (rastave, nasilje u obitelji) 14

Intelektualne teškoće 4

Disharmoničan razvoj 28

Ukupno 105

Roditelji sedamdesetero djece s posebnim potrebama uključeni su u savjetodavni rad stručnog

suradnika psihologa.

Treća zadaća vezana uz djecu s posebnim potrebama odnosila se na pružanje

primjerene i rane podrške razvoju kompetencija djece s posebnim potrebama usklađene s

njihovim individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama (rana intervencija).

Radilo na poticanju svih oblika rane intervencije. Za djecu za koju su stručni suradnici

i odgojitelji smatrali da je potrebno, zajedno su izradili „Individualizirane odgojno-obrazovne

programe rada“ koje su odgojitelji koristili u svome radu. Program je izrađen za 48 djece s

teškoćama i 4 darovite djece. Na radnim su sastancima dogovarane smjernice za rad u skladu

s posebnim potrebama djece, vođenje dokumentacije, praćenje djece te izrada

21

Individualiziranih odgojno-obrazovnih programa rada. Radni sastanci za djecu s posebnim

potrebama održani su jednom mjesečno, a vodili su ih članovi stručnog tima (edukacijski

rehabilitator, logoped, psiholog). Neke od tema sastanaka bile su: „Prilagodba djece s

posebnim potrebama“, „Opservacija djece s posebnim potrebama“, „Izrada individualiziranih

odgojno – obrazovnih programa“, „Poticanje spoznajnog, motoričkog razvoja i igre“,

„Poticanje razvoja djece s komunikacijskim teškoćama“, „Grafomotorika“, Suradnja s

roditeljima djece s posebnim potrebama“ i drugo. Na tim su sastancima odgojitelji i stručni

tim razmjenjivali svoja iskustva u radu s djecom, a stručni su suradnici davali savjete i

odgovarali na pitanja koja su odgojitelji postavljali.

Tijekom cijele su godine stručni suradnici kontinuirano pratili rad svih odgojnih

skupina i savjetovali odgojitelje kako bi oni prilagodili metode rada i uz odgovarajuće

strategije i sredstva osigurali djeci s teškoćama boravak u što poticajnijoj okolini koja će

prepoznati i razumjeti njihove posebne potrebe, ali i prepoznati potencijale pomoću kojih će

prevladati ili umanjiti svoje teškoće.

Kroz boravak stručnih suradnika u odgojnoj skupini, odgojitelji su bili savjetovani o

metodama rada u skladu s posebnim potrebama, mogućnostima i interesima djece s

teškoćama.

Kroz individualni edukacijsko – rehabilitacijski rad u kabinetu i odgojnoj skupini

poticale su se sve vještine, posebno one za čiji je razvoj pojedino dijete trebalo dodatnu

podršku. Individualni rad s djetetom je realiziran na temelju njegovih potreba, mogućnosti i

interesa, a posebna se pažnja posvećivala njegovim osjetilnim potrebama, kako tijekom

individualnog rada, tako i tijekom cjelokupnog boravka u odgojnoj skupini.

Ostvarena je i suradnja sa specijaliziranim ustanovama i sustručnjacima koji rade s

djecom posebnim potrebama, a djeca s teškoćama su tokom cijele godine upućivana na

dijagnostiku i tretmane u specijalizirane ustanove.

Roditelji djece s teškoćama redovito su savjetovani i usmjeravani od strane stručnih

suradnika i odgojitelja. Roditelji su imali priliku razmjenjivati svoja iskustva i zapažanja sa

stručnim suradnicima te na temelju toga zajedno planirati metode, strategije i sredstva pri

dolaženju do željenih razvojnih ciljeva. Neki su roditelji također mogli prisustvovati

praktičnom radu s djetetom kada su i savjetovani, a bili su u mogućnosti i dobiti potrebne

refleksije prilikom vlastitog rada s djetetom. Određen broj roditelja dobio je pisani program za

22

rad u obitelji od strane edukacijskog rehabilitatora, psihologa i logopeda, a evaluacija tih

programa je u tijeku.

Po pitanju ostvarenja četvrte zadaće, edukacija odgojitelja djece s teškoćama u

razvoju, posebno trećih odgojitelja, realizirano je sljedeće.

Odgojitelji djece s teškoćama u razvoju savjetovani su za što kvalitetniji rad s djetetom

u skupini. Uz individualna savjetovanja, upućivanje na stručnu literaturu i edukacije izvan

vrtića, velika se pažnja posvećivala edukaciji odgojitelja i odgojitelja pomagača unutar vrtića.

Odgojitelji su dobili metodičke upute za rad s djecom s teškoćama u razvoju kroz aktive,

vijeća, radne sastanke, demonstraciju rada s djetetom i individualno savjetovanje sa stručnim

suradnicima. Uz mjesečne radne sastanke za djecu s teškoćama kojima su prisustvovali svi

odgojitelji, održavani su i radni sastanci za treće odgojitelje.

Osigurano je 8 trećih odgojitelja koji su pružali podršku dvanaestero djece što je prikazano u

tablici broj 11.

Tablica broj 11

Broj trećih odgojitelja 8

Raspodjela

1 odgojitelj za troje djece

2 odgojitelj za po dvoje djece

ostali za jedno dijete

Kao i ostali odgojitelji djece s teškoćama redovito su educirani i savjetovani od strane

stručnih suradnika. Oni su posebno savjetovani kako prilagoditi program i modificirati svoje

aktivnosti s obzirom na djetetove potrebe i mogućnosti. Stručni su suradnici provodili vrijeme

s djecom i odgojiteljima unutar odgojne skupine, a neki su odgojitelji prisustvovali njihovom

individualnom radu s djetetom kada su također savjetovani. Povratnu informaciju o svome

radu dobili su tijekom neposrednog rada s djetetom unutar odgojne skupine ili individualno te

putem video snimaka koje s snimili tijekom rada. Uz poticanje cjelokupnog razvoja, velika se

važnost pridavala djetetovom aktivnom sudjelovanju, ostvarivanju socijalnih interakcija i

kvaliteti igre.

23

Tijekom radnih sastanaka upoznati su sa ulogom trećeg odgojitelja, vođenjem potrebne

dokumentacije, potrebnim pristupima u radu s djecom s komunikacijskim teškoćama, važnosti

dnevne rutine, igre, cilju usmjerenog ponašanja i regulacije djece s teškoćama u razvoju.

Tijekom tih sastanaka raspravljalo se o potrebnim metodama, sredstvima i pristupima pri

dolaženju do željenih razvojnih ciljeva i boljoj prilagodbi djeteta njegovoj odgojnoj skupini.

Iskustva su se razmjenjivala i putem video snimaka neposrednog rada s djetetom kada su

odgojitelji dobivali povratnu informaciju i savjete od stručnih suradnika, a svi su zajedno

raspravljali o viđenom.

Što se tiče pete zadaće, procjena i poticanje ključnih kompetencija za cjeloživotno

učenje kod djece s teškoćama u godini prije polaska u osnovnu školu, početkom pedagoške

godine provedena je trijaža djece školskih obveznika kod koje su prisutna odstupanja u

govorno-jezičnom razvoju te trijaža i dijagnostika djece polaznika programa predškole.

Nadalje, prepoznavanje i praćenje razvojnih potreba i mogućnosti djece koja su

školski obveznici ostvarilo se i kroz primjenu Testa spremnosti za školu (TSŠ). Ukupno je

procijenjeno 27 djece za koju su odgojitelji, roditelji i/ili članovi stručnog tima smatrali da je

važno identificirati zrelost pojedinih područja (predmatematičko znanje, poznavanje

činjenica, perceptivne sposobnosti, grafomotorika) koja su važna za uspješan početak

školovanja. Od navedenog broja pojedina djece u većoj mjeri ne zadovoljavaju kriterije

zrelosti (njih šestero) te su roditelji i odgojitelji savjetovani kako stimulirati pojedina područja

i cjelokupni razvoj djeteta u vidu spremnosti za polazak u školu. Svi roditelji procijenjene

djece pozvani su dobiti usmenu informaciju o rezultatima procjene.

Ove pedagoške godine bilježimo relativno velik broj djece s Rješenjem o odgodi upisa

u 1. razred koji nije razvidan iz rezultata dobivenih primjenom Testa spremnosti za školu.

Savjetovanje i edukacija odgojitelja vezano za predvještine čitanja i pisanja kao i

predmatematičke vještine provodila se kontinuirano tijekom cijele godine. Održana su dva

roditeljska sastanka za roditelje djece polaznika programa predškole te roditelja djece starije

vrtićke skupine s ciljem osvještavanja potrebe pravovremenog poticanja predvještina čitanja,

pisanja i računanja, a s ciljem pripreme djeteta za polazak u prvi razred osnovnoškolskog

obrazovanja.

24

U praćenje od strane edukacijskog rehabilitatora vrtića uključeno je dvadeset i četvero

školskih obveznika. Kroz savjetovanje roditelja i odgojitelja poticana su sva područja razvoja

te se radilo na razvoju kompetencija potrebnih za uključivanje u daljnje obrazovanje.

Zaključak

Broj djece s teškoćama u razvoju u stalnom je porastu. Bilježimo sve veći broj djece sa

sve višim stupnjem teškoća. Posebno zabrinjava porast komunikacijskih teškoća. U

svakodnevnom radu teži se tome da se što bolje usklade realne potrebe i mogućnosti djeteta i

uvjeti za integraciju u samom vrtiću. Ove su godine, uz rad i suradnju odgojitelja, stručnih

suradnika i roditelja, razvoju kompetencija i kvalitetnijem boravku djece s teškoćama u

odgojnoj skupini značajno pridonijeli treći odgojitelji koji su ujedno doprinijeli i kvaliteti

cjelokupnog odgojno – obrazovnog procesa. S obzirom na sve veći broj djece s teškoćama

takva je podrška potrebna i nužna kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na posebne potrebe

djece.

25

5. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

Bitne zadaće odgojno – obrazovnog rada za pedagošku godinu 2015./2016. slijede polazišta,

vrijednosti, načela i ciljeve Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

i posebno ističu potrebu:

oblikovanja kurikuluma usmjerenog na izgradnju individualnih kompetencija samog

djeteta i stjecanje neposrednog iskustva

implementacije programa predškole u kurikulum skupina u koje su uključena djeca u

godini prije polaska u školu.

Akcijska istraživanja pomogla su odgojiteljima, koji ih provode, da prepoznaju, tj. objektivno

procijene, kvalitetu cjeline i pojedinih aspekata okruženja za stjecanje neposrednog iskustva i

izgradnju individualnih kompetencija djece, kao i vlastitu ulogu u tom procesu. Nesklad

između „implicitnih“ i „eksplicitnih“ teorija odgojitelja najčešće je uzrok neodgovarajuće

kvalitete njihova odgojno – obrazovnog rada. Akcijska istraživanja, koja imaju potencijal i

istraživanja i razvoja, mogu pomoći odgojiteljima da tu razliku osvjeste i smanje.

U praksi je vidljiva velika neujednačenost u razumijevanju i primjeni Nacionalnog

kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Potrebno je intenzivnije raditi na

kvalitetnijem sudjelovanju odgojitelja u procesima učenja djece, odnosno usklađenosti

njihove intervencije sa situacijom učenja što je povezano sa dekodiranjem razine do koje je

pojedino dijete došlo u nekom misaonom procesu. Paralelno kod djece trebamo ciljano

osvještavati procese njihovog razmišljanja i učenja (metakognitivne sposobnosti) koje

predstavljaju temelj cjeloživotnog učenja.

Evaluacija (kvantitativna i kvalitativna) razine i kvalitete osobne uključenosti odgojitelja u

implementaciju elemenata Nacionalnog kurikuluma u kurikulum skupine, provedena

početkom lipnja 2016. godine, potvrdila je pravilo da se kvalitetniji odgojitelji strože

procijenjuju, pa dobivene procjene nisu realan odraz situacije u praksi.

Skalom sudova od 1 (nedovoljno) do 7 (izvrsno) procijenjivani su slijedeći indikatori:

1.1. kvaliteta i kontinuitet u oblikovanju primjerenog materijalno – socijalnog konteksta

1.2. cjelovitost oblikovanja odgojno – obrazovnog procesa (bez sadržajnog i vremenskog

usitnjavanja)

26

1.3. procesi učenja koji uključuju različite senzorne modalitete (vidljivo i u procesu

praćenja i dokumentiranja)

1.4. uspješnost suradnje s kolegicom iz skupine na timskom planiranju, organiziranju i

reflektiranju o zajedničkim učincima strategije implementacije Nacionalnog

kurikuluma u kurikulum odgojne skupine

1.5. uključenost roditelja u građenje kurikuluma odgojne skupine.

Rezultati evaluacije razine i kvalitete osobne uključenosti u implementaciju elemenata

Nacionalnog kurikuluma u kurikulum skupine za pedagošku godinu 2015./2016. prikazani su

po pojedinim objektima te unutar njih odvojeno za djecu od 2 do 3 godine i od 4. do 7. godine

života tabele broj 12-15). Oni otvaraju mogućnost dodatnih analiza i diskusija tijekom

slijedeće pedagoške godine.

Tabela broj 12

OBJEKT GAJNICE – 1

ODGOJNE SKUPINE

DJECE U 2. I 3. GODINI

ŽIVOTA

ODGOJNE SKUPINE

DJECE U 4., 5., 6. I 7.

GODINI ŽIVOTA

INDIKATOR PROSJEČNA OCJENA PROSJEČNA OCJENA

1.1. 4,5 5,2

1.2. 4 4,4

1.3. 4 4,7

1.4. 4,75 5,4

1.5. 3 4,1

UKUPNO 4,05 4,76

27

Tabela broj 13

OBJEKT GAJNICE – 2

ODGOJNE SKUPINE

DJECE U 2. I 3. GODINI

ŽIVOTA

ODGOJNE SKUPINE

DJECE U 4., 5., 6. I 7.

GODINI ŽIVOTA

INDIKATOR PROSJEČNA OCJENA PROSJEČNA OCJENA

1.1. 5,13 4,89

1.2. 5 4,84

1.3. 5,5 4,32

1.4. 6,13 5,63

1.5. 4,25 4,47

UKUPNO 5,2 4,83

Tabela broj 14

OBJEKT GAJNICE – 4

ODGOJNE SKUPINE

DJECE U 2. I 3. GODINI

ŽIVOTA

ODGOJNE SKUPINE

DJECE U 4., 5., 6. I 7.

GODINI ŽIVOTA

INDIKATOR PROSJEČNA OCJENA PROSJEČNA OCJENA

1.1. 5,67 4,25

1.2. 5,5 4,25

1.3. 4,17 4,08

1.4. 5,5 5,17

28

1.5. 4, 5 4,25

UKUPNO 5,1 4,4

Tabela broj 15

OBJEKT U BLANJU

ODGOJNE SKUPINE

DJECE U 2. I 3. GODINI

ŽIVOTA

ODGOJNE SKUPINE

DJECE U 4., 5., 6. I 7.

GODINI ŽIVOTA

INDIKATOR PROSJEČNA OCJENA PROSJEČNA OCJENA

1.1. 5 4,67

1.2. 5 4,67

1.3. 5 4,67

1.4. 6 5,44

1.5. 3 5,22

UKUPNO 4,8 4,93

Rang korelacija odgojnih skupina djece u 2. i 3. godini života po objektima prema

procijenjivanim indikatorima prikazana je u tabeli broj 16.

Tabela broj 16

RANG OBJEKT PROSJEČNA

OCJENA

RASPON PROCJENA

INDIKATORA

1. G-2 5,2 4,25 (1.5.) – 6,13 (1.4.)

29

2. G-4 5,1 4,17 (1.3.) – 5,67 (1.1.)

3. Blanje 4,8 3 (1.5.) – 6 (1.4.)

4. G-1 4,05 3 (1.5.) – 4,75 (1.4.)

Iz tabele je vidljivo da je najniže procijenjena uključenost roditelja u građenja kurikuluma

odgojne skupine (u objektima G-1, G-2 i Blanju).

Najviše je procijenjena uspješnost suradnje s kolegicom iz skupine na timskom planiranju ,

organiziranju i reflektiranju o zajedničkim učincima izabranih strategija implementacije

Nacionalnog kurikuluma u kurikulum skupine (u objektima G-1, G-2 i Blanju).

Rang korelacija odgojnih skupina djece od 4. do 7. godine života djece po objektima, prema

procijenjivanim indikatorima prikazana je u tabeli broj 17.

Tabela broj 17

RANG OBJEKT PROSJEČNA

OCJENA

RASPON PROCJENA

INDIKATORA

1. Blanje 4,93 4,67 (1.1., 1.2., 1.3.) – 5,44 (1.4.)

2. G-2 4,83 4,32 (1.3.) – 5,63 (1.4.)

3. G-1 4,76 4,1 (1.5.) – 5,4 (1.4.)

4. G-4 4,4 4,08 (1.3.) – 5,17 (1.4.)

Odgojitelji koji rade s djecom od 4. do 7. godine života najniže su procijenjivali procese

učenja koji uključuju sve senzorne modalitete, što na prvi pogled predstavlja iznenađenje, ali

u samom indikatoru procjene je istaknuto da to mora biti vidljivo u procesima učenja i

dokumentiranja, što je prema izjavama odgojitelja smanjilo ocjenu.

U svim objektima najviše je procijenjena uspješnost suradnje s kolegicom iz skupine na

timskom planiranju, orgniziranju i reflektiranju o zajedničkim učincima izabranih strategija

implementacije Nacionalnog kurikuluma u kurikulum skupine.

Budući da pedagozi upravo stručnost i profesionalnost te suradnje ističu kao jednu od naših

slabijih strana, vidljivo je da se kod procjene uspješnosti suradnje s kolegicom nije uzela u

obzir potreba visoke, odnosno vrlo visoke razvijenosti instrumentalnih, interpersonalnih i

30

sistemskih općih kompetencija, te specifičnih kompetencija koje odgojitelj treba posjedovati

da bi je ostvario.

Kvalitativna razina evaluacija pokazala je nedovoljno poznavanje kompetencija koje

odgojitelj treba imati, te njihovo miješanje, odnosno izjednačavanje s kompetencijama za

cjeloživotno učenje.

U evaluacijama nije prepoznata važnost slijedećih općih kompetencija za proces

implementacije Nacionalnog kurikuluma u kurikulum odgojnih skupina:

razvijene istraživačke kompetencije važne za provođenje akcijskih istraživanja

sposobnost donošenja odluka i vještina odlučivanja primjerena situaciji

preuzimanje odgovornosti za daljnju osobnu i profesionalnu afirmaciju svog stručnog

profila.

Od specifičnih kompetencija nije posebno istaknuta (niti indirektno):

demonstriranja praktične kompetencije kao refleksivnog praktičara, vrednovanje i

samovrednovanje smjera implicitne pedagogije te propitivanje njene djelotvornosti u

funkciji stalnog rasta kvalitete.

Dobiveni rezultati ukazuju na probleme razumijevanja suštine Nacionalnog kurikuluma za

rani i predškolski odgoj i obrazovanje kod dijela odgojitelja, te potrebu stalnog rada na općim

i specifičnim kompetencijama odgojitelja.

Uz redoviti desetsatni program vrtić je provodio:

program predškole za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu (dvije skupine

djece koja nisu uključena u redoviti program vrtića)

program rane stimulacije osjetila za djecu u 2. i 3. godini života (jedna skupina djece)

desetsatni program ranog učenja njemačkog jezika za djecu predškolske dobi (jedna

skupina djece)

desetsatni program ranog učenja engleskog jezika za djecu predškolske dobi (dvije

skupine djece)

kraći program ranog učenja engleskog jezika (tri skupine djece)

program „Djeca u prirodi“ za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu u Gradu

mladih

31

Dugovječnost programa u čijoj cijeni značajnije participiraju roditelji (desetsatni programi

ranog učenja engleskog i njemačkog jezika, te preventivni programi rane stimulacije osjetila)

usprkos složenim ekonomskim uvjetima u kojima živimo, ukazuje na iznadprosječnu

motiviranost odgojitelja da se održi visoka razina kvalitete odgojno-obrazovnog procesa, te

njihovu opredijeljenost za kvalitetnu suradnju s roditeljima, u kojoj prevladavaju elementi

partnerskog odnosa.

Glavna obilježja naših programa temelje se na interaktivnim, humanističkim,

konstruktivističkim i sukonstruktivističkim značajkama kurikuluma. Ono što naše programe

čini prepoznatljivima primjena je novih znanja iz područja suvremene neuroznanosti i

senzorne integracije. U razradi mogućih strategija učenja u navedenim programima velika se

pažnja pridavala kretanju, tjelesnim aktivnostima i stimulaciji svih osjetila, osobito temeljnih

(vestibularno, proprioceptivno, taktilno). Multisenzorno okruženje omogućilo je djeci

doživljaj i razumijevanje svijeta koji ih okružuje te ih je polako i primjereno uvodilo u svijet

apstrakcije.

Programi su obogaćeni pomno odabranim posjetama, predstavama, izložbama i radionicama.

Spomenute aktivnosti nužno su povezane s procesima učenja u konkretnim skupinama, što je

jedan od bitnih kriterija njihovog odabira.

Odoljevamo pritiscima roditelja da kompletna populacija djece određenog godišta posjećuje

iste muzeje i događanja, bez obzira na trenutne interese djece i njihovu dob.

Kao posebno uspješno izdvajamo:

Božićni koncert polaznika Glazbene škole Pavla Markovca

posjet Hrvatskom restauratorskom zavodu

posjet izložbi Mediteran Iva Dulčića u Umjetničkom paviljonu

izložba i radionica Dani kruha u Tehničkom muzeju

posjet lokalnoj televiziji Nova tv.

Pohvaljujemo napore da se usprkos financijskim i organizacijskim poteškoćama, program

„Djeca u prirodi“ u Gradu mladih i dalje provodi.

32

Zaključak:

U pedagoškoj 2016./2017. godini nastavit ćemo s implementacijom segmenata Nacionalnog

kurikuluma u kurikulum Dječjeg vrtića „Gajnice“ kroz:

rad na podizanju kvalitete cjeline i pojedinih aspekata materijalnog i socijalnog

okruženja za stjecanje neposrednog iskustva i izgradnju individualnih komptencija

djece te osvještavanje vlastite uloge u tom procesu.

33

7. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

Važna pretpostavka za osiguranje i unapređenje kvalitete rada vrtića je kontinuirano

profesionalno usavršavanje odgojitelja i drugih stručnih djelatnika vrtića. Kao vrtić, osobito

smo usmjereni prema onim oblicima profesionalnog usavršavanja koji rezultiraju ne samo

pomacima u znanju, već i promjenama u uvjerenjima i djelovanju. Kako su istraživačka i

refleksivna umijeća ključan preduvjet za višu razinu razumijevanja procesa opredijelili smo se

bitne zadaće ostvarivati kroz različite oblike stručnog usavršavanja, prvenstveno na razini

vrtića, kako bi stvorili kulturu učenja i razvijanja individualnih kompetencija. Tako su se na

razini vrtića održavale dnevne i tjedne refleksije po objektima, tj. po manjim skupinama

odgojitelja koje bi odgojiteljima trebale pružiti mogućnost za konstruiranje vlastitog

profesionalnog identiteta. To podrazumijeva preuzimanje inicijative odgojitelja u stvaranju

kvalitetnije prakse i visoku razinu kvalitete suradničkih odnosa. Takvim pristupom nastojimo

da što veći broj odgojitelja preuzme proaktivnu ulogu u procesu promišljajući o svojoj praksi i

svome djelovanju u njoj te na taj način postane odgovoran za implementaciju i provedbu

promjena u vrtiću.

Uz tjedne radne sastanke, ove pedagoške godine započeli smo s održavanjem mjesečnih

sastanaka odgojitelja koji rade u jezičnim skupinama i kraćim programima, na kojima su

odgojitelji imali priliku razmjeniti iskustva vezano za sami odgojno-obrazovni proces,

poticaje i aktivnosti, suradnju s roditeljima i ostale specifičnosti rada u takvim programima.

Nastavili su se održavati mjesečni sastanci tematski vezani za djecu s teškoćama u razvoju,

kao i s trećim odgojiteljima u skupini, što je u skladu sa stalnim porastom djece s teškoćama u

skupinama i potrebom odgojitelja da se osnaže u tom području.

Tijekom godine realizirane su tri posjete odgojitelja među objektima našega vrtića što ćemo

nastaviti prakticirati i iduće godine. Ovakva praksa pridonosi intenzivnijem povezivanju

odgojno – obrazovnih djelatnika kako unutar istoga objekta, tako i među pojedinim

objektima. Razmjene iskustava odgojitelja među objektima su obuhvaćale izravan uvid u

praksu o čemu je prisutan pozitivan stav među odgojiteljima.

U objektu Gajnice-2 ove pedagoške godine započeli smo intenzivnu suradnju s prof. dr. sc.

Arjanom Miljak s ciljem istraživanja i daljnjeg razvijanja odgojno – obrazovne prakse i

34

kurikuluma vrtića. Sveukupno je ostvareno četrnaest susreta prof. dr. sc. Arjane Miljak s

odgojiteljima objekta, a oni su obuhvaćali obilazak svih skupina objekta i refleksivni

sastanak. Nastojali smo potaknuti odgojitelje na mijenjanje svojih uvjerenja, a time i prakse u

svojim specifičnim kontekstualnim uvjetima vodeći računa o organizaciji okruženja za učenje,

praćenje trenutnih interesa, znanja i razumijevanja djece. Na kraju pedagoške godine, velika

većina odgojitelja je smatrala da mu je ovakav oblik stručnog usavršavanja bio koristan i drži

ga pozitivnim iskustvom. Najveću dobrobit vide u tome što su pospješili svoja refleksivna

umijeća u sagledavanju prakse i postigli značajno bolju suradnju s kolegicom iz skupine i iz

susjednih skupina.

Mreža suradnika oblik je stručnog usavršavanja odgojitelja koji se nastavio i ove pedagoške

godine, a značajan je po tome što okuplja jednom mjesečno oko petnestak odgojitelja našega

vrtića koji problematiziraju o stručnim temama prema vlastitom izboru, a vezane su uz

njihovu odgojno-obrazovnu praksu.

U ožujku je započeo novi ciklus edukacije u Stručno – razvojnom centru Dječjeg vrtića

„Gajnice“. Do sada su održana dva modula na kojima su, uz vanjske sudionike, prisustvovale

i četiri odgojiteljice (Leona Tramošljanin, Martina Čupić, Jelena Tuškan, Ana Ricijaš) iz

našega vrtića.

Tijekom pedagoške godine 2015./2016. održano je šest sjednica Odgojiteljskog vijeća s

navedenim temama:

1. sjednica: Osvrt na rad tijekom 7. i 8. mjeseca; Organizacija rada na početku

pedagoške godine (ravnateljica Predobra Mavrović);

2. sjednica: Rasprava i usvajanje Godišnjeg plana i programa odgojno-obrazovnog

rada za pedagošku godinu 2015./2016.; Operativni programi i planovi rada članova

stručnog tima (stručni tim);

3. sjednica: Uloga trećeg odgojitelja u integraciji djeteta s teškoćama (psihologinja

Sanja Jozić, odgojiteljice Ružica Podhraški i Kosana Bauman Vidić);

4. sjednica: Vještine komunikacije – pretpostavka izgradnje kvalitete profesionalnih

odnosa (Mirjana Milanović, prof.);

5. sjednica: Kontekstualni kurikulum (prof. Dr. sc. Arjana Miljak, pedagoginja Iva

Mondecar, odgajateljice Ivana Kovač, Tamara Kušlan, Ružica Podhraški);

35

6. sjednica: Izvješće o realizaciji Godišnjeg plana i programa rada vrtića za

pedagošku godinu 2015./2016.; Organizacija rada u srpnju i kolvozu 2016. godine

(stručni tim).

Održano je devet sastanaka stručnog tima te niz neformalnih dogovora. Glavne teme su bile

vezane za realizaciju bitnih zadaća iz godišnjeg plana, dogovori vezani uz organizaciju rada,

obogaćivanje života djece u vrtiću (Grad mladih, posjete, Dani dječjih vrtića...).

Odgojitelji su u sklopu individualnog stručnog usavršavanja pročitali pet jedinica po izboru iz

ponuđene stručne literature.

Izvan dječjeg vrtića odgojitelji su tijekom ove pedagoške godine sudjelovali na više seminara

i stručnih skupova u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta.

Ravnateljica Predobra Mavrović, pedagoginja Marija Šegović i odgojiteljica Ružica

Podhraški prisustvovale su stručno-znanstvenom skupu Jesenska škola HPKZ-a u Opatiji u

studenome 2015. čija tema je bila „Osuvremenjivanje hrvatskoga školstva“.

Ravnateljica Predobra Mavrović i odgojiteljice Katica Malkoč i Tatjana Šešek sudjelovale su

na stručno-znanstvenom skupu Proljetna škola HPKZ-a u Opatiji u ožujku 2016. Godine čija

teme je bila „Odgojno-obrazovni poticaji za učenje i razvoj“. Odgojiteljice Katica Malkoč i

Tatjana Šešek održale su radionicu na temu „Kreiranje kvalitetnog ozračja“.

Pedagoginje Marija Šegović i Iva Mondecar prisustvovale su međužupanijskom dvodnevnom

stručnom skupu za stručne suradnike pedagoge u predškolskim ustanovama koji je održan u

lipnju u Mariji Bistrici. Tema stručnog skupa bila je „Pedagog – stručna potpora podizanju

kvalitete odgojno-obrazovne ustanove“.

Odgojiteljice Ivana Burić i Božica Krajdl-Lončar sudjelovale su na trodnevnom stručno-

znanstvenom skupu „Sretna djeca“ u listopadu 2015. godine.

Pedagoginja Marija Šegović i odgojiteljice Mateja Hrovat i Petra Sačer prisustvovale su u

lipnju 2016. godine, u organizaciji Animafesta, na edukaciji „Animirani film u ranom i

predškolskom odgoju“.

36

U sklopu provođenja pilot projekta „Probir i rana detekcija psihičkih odstupanja/poremećaja

kod djece u predškolskim ustanovama i adolescenata u osnovnim školama Grada Zagreba“

veći broj odgojitelja našega vrtića je prisustvovao predavanju koje se održalo u Psihijatrijskoj

bolnici za djecu i mladež.

Odgojiteljice Jadranka Grdović i Mateja Skrbeta su nekoliko mjeseci bile uključene u tečaj

njemačkog jezika na Goethe institutu.

Odgojiteljica Nikolina Strmota je bila uključena u edukaciju „Dječje tradicijske igre s

pjevanjem i božićni prikazi“ u organizaciji Udruge Ethno (voditelj Goran Knežević).

Među ostalim stručnim skupovima, izdvajamo predavanje dr. Ranka Rajovića „Kako igrom

uspješno razvijati djetetov IQ“, stručni skup „Rastimo zajedno“ u organizaciji Obiteljskog

centra, radionicu „Pisanje problemskih priča za djecu“ održanu u Dječjem vrtiću „Košnica“,

radionice „Flashcards“ i „Digitalna slikovnica“ u organizaciji Sanele Gnjatović i Udruge

Tutor, predavanje „Digitalni vrtić“ u organizaciji Udruge odgajtelja dječjih vrtića.

Na 20. Danima dječjih vrtića Grada Zagreba u sklopu „Otvorenih vrata vrtića: Radionice u

dječjim vrtićima Grada Zagreba“ u Dječjem vrtiću Tatjane Marinić prisustvovale su

ravnateljica Predobra Mavrović, pedagoginje Marija Šegović i Iva Mondecar i odgojiteljice

Ružica Podhraški i Marica Ledinščak. Odgojiteljica Ružica Podhraški održala je radionicu na

temu „Poticanje rane pismenosti – prikaz prakse“. Ravnateljica Predobra Mavrović,

pedagoginja Iva Mondecar i odgojiteljice Tamara Kušlan i Katica Malkoč prisustvovale su

stručnom skupu na temu „Veliki grad za malo dijete“ u Koncertnoj dvorani Vatroslava

Lisinskog. Na susretu djece i odgojitelja s Gradonačelnikom Grada Zagreba u Gradskoj palači

Dverce prisustvovala je ravnateljica Predobra Mavrović i odgojiteljica Ružica Podhraški.

U skladu s Godišnjim planom i programom rada vrtića, ostvarena je uspješna suradnja s

Dječjim vrtićem „Olga Ban“ iz Pazina u okviru koje su organizirane dvije stručne posjete,

jedna u Pazinu, a druga u Zagrebu. Na taj način su odgojitelji oba vrtića imali priliku izravno

vidjeti proces kao i primjere dobre prakse. Također, držimo da su vrlo vrijedno iskustvo i

refleksivni sastanci održani nakon obilaska objekata na kojima su se mogla razmijeniti

iskustva, problematizirati o suvremenim koncepcijama rada, održivosti kvalitete rada,

motivaciji itd.

37

Krajem pedagoške godine započeli smo suradnju s privatnim Dječjim vrtićem Mali istraživač

koji nas je ugostio u dva navrata i pružio nam uvid u svoju praksu i specifičnosti rada.

Upoznavanjem različitih koncepcija i kultura vrtića, dobili smo nove smjernice za

promišljanja i pripitivanja vlastite prakse s ciljem unapređenja iste.

ZAKLJUČAK:

Potrebno je nastaviti s jačanjem stručnih kompetencija stručnih djelatnika vrtića te

intenzivirati osobni angažman u stručnom usavršavanju.

38

8. SURADNJA S RODITELJIMA

Po pitanju ostvarenja prve zadaće koja se odnosila na unaprjeđenje kvalitete partnerstva

odgojitelja i roditelja s ciljem postizanja cjelovitog razumijevanja djetetovih potreba i

interesa ističemo sljedeće:

Prije početka pedagoške godine, s roditeljima novoupisane djece pojedinačno je

dogovorena dinamika dolaska u skupinu u procesu prilagodbe kroz fleksibilnu

organizaciju koja se proteže kroz jutarnje i popodnevne sate njihov aktivan boravak u

odgojnoj skupini tijekom procesa prilagodbe. Ovakav pristup pokazao se vrlo

povoljnim za uspješnu prilagodbu novoupisane djece.

Održani su roditeljski sastanci za ciljane skupine:

- za roditelje novoupisane djece

- za roditelje čija djeca su uključena u programe Djeca u prirodi, Program predškole i sl.

- za roditelje djece koja su sudjelovala u pilot projektu „Probir i rana detekcija psihičkih

odstupanja/poremećaja kod djece u predškolskim ustanovama i adolescenata u

osnovnim školama Grada Zagreba“ (vidi detaljnije u poglavlju „Suradnja s vanjskim

ustanovima“)

- redoviti roditeljski sastanci odgojnim skupinama koji su imali edukativni i interaktivni

karakter

Ove pedagoške godine poseban naglasak je stavljen na unapređenje i realizaciju

interaktivnih i komunikacijskih roditeljskih sastanaka te sastanaka edukativnog

karaktera po odgojnim skupinama.

Kao i prethodnih godina, i ove godine smo poseban naglasak stavili na individualne

razgovore na kojima odgojitelji i roditelji razmjenjuju zapažanja o djetetovom

napredovanju, potrebama, interesima i sl. Na taj način roditelji i odgojitelji postaju

partneri koji zajednički kvalitetnije zadovoljavaju djetetove razvojne potrebe.

Po pitanju druge postavljene zadaće koja se odnosila na poticanje roditelja na aktivno

sudjelovanje u kurikulumu odgojne skupine ističemo:

Na početku pedagoške 2015./2016. godine su sve odgojne skupine zajedno s

roditeljima djece dogovorile okvirni plan suradnje za tekuću godinu. Roditelji su

39

upoznati s oblicima suradnje (roditeljski sastanci, radionice, prezentacije, individualni

razgovori i sl.) i njihovim značajem.

U nekoliko odgojnih skupina suradnja između odgojitelja i roditelja se pokazala jako

dobrom što je rezultiralo posebnim angažmanom roditelja oko:

o Organizacija zajedničkog izleta djece i roditelja

o Suradnja s roditeljima u provođenju akcijskih istraživanja

o Uključivanje roditelja različitih zanimanja i specifičnih vještina u sam rad

skupine (roditelja kineziologa, kemičara, instruktora šaha, kemičarke i sl.)

U procesu suradnje s roditeljima naglašavalo se praćenje učenja i napredovanja djeteta

u grupi kroz transparentno dokumentiranje (fotografije, dječji radovi, izjave, video

zapisi), ali i korištenje prezentacijskih tehnika koje jasno dokumentiraju proces rada)

Treća zadaća odnosila se na pružanje edukativne podrške roditeljima čija djeca su u godini

prije polaska u osnovnu školu s ciljem poticanja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje.

U tom smislu održana su četiri edukativna roditeljska sastanka za roditelje djece polaznika

programa predškole u suradnji odgojitelja i stručnog tima. Osim navedenog provedeno je

informiranje roditelja o rezultatima procjene spremnosti za polazak u školu djece koja su

školski obveznici. Na temelju tih rezultata, kao i praćenja djece od strane odgojitelja i

stručnog tima realizirano je savjetovanje roditelja o razvojnim potrebama djece i o

aktivnostima kojima mogu doprinijeti djetetovoj spremnosti za polazak u prvi razred osnovne

škole.

Zaključak: Nužno je nastaviti produbljivati partnerstvo roditelja i odgojitelja kroz razmjenu

iskustava i znanja o djetetu.

40

9. SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA

Nastavili smo produbljivati suradnju sa lokalnom, širom i stručnom društvenom zajednicom

kroz cijelu pedagošku godinu. Cilj ostvarivanja kvalitetne suradnje je unapređivanje odgojno-

obrazovne prakse i stručnog usavršavanja odgajatelja te osiguranje optimalnih uvjeta za

življenje djece u vrtiću.

Tijekom cijele pedagoške godine intenzivno smo surađivali s prof. dr. sc. Arjanom Miljak s

ciljem kontinuiranog razvoja profesionalnih znanja i kompetencija odgajatelja i poboljšanja

kvalitete odgojno-obrazovne prakse (opširnije u poglavlju 1.5).

Suradnjom sa stručnim ustanovama unaprijedili smo odgojno-obrazovnu praksu i stručno

usavršavali djelatnike Vrtića. Ustanove s kojima smo surađivali su:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Agencija za odgoj i obrazovanje

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama

Klinika za dječje bolesti Zagreb

Poliklinika SUVAG

Centar za autizam

Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež (u sklopu pilot projekta „Probir i rana

detekcija psihičkih odstupanja/poremećaja kod djece u predškolskim ustanovama i

adolescenata u osnovnim školama Grada Zagreba“)

Grad mladih – Granešina

Dječji vrtići Grada Zagreba

Dječji vrtić „Olga Ban“, Pazin (dvije stručne posjete)

Dječji vrtić „Mali istraživač“, Zagreb (dvije stručne posjete)

Osnovna škola bana Josipa Jelačića, Zagreb

Osnovna škola Dragutina Domjanića, Zagreb

Osnovna škola Stenjevec, Zagreb

41

Goethe-Institut Zagreb

UNICEF (Program „Škole za Afriku“)

Suradnja s Filozofskim, Učiteljskim i Eduakcijsko-rehabilitacijskim fakultetom nastavljena je

i ove pedagoške godinu u okviru organiziranja stručno-pedagoške prakse za studente

pedagogije, predškolskog studija i logopedije.

Nastavljena je suradnja s ustanovama radi osiguranja materijalnih uvjeta za djelatnost vrtića te

proširenje vrtićkih kapaciteta:

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport

Vijeće gradske četvrti Podsused-Vrapče

Suradnja s Vijećem gradske četvrti odvijala se i u vrijeme Dana dječjih vrtića Grada Zagreba.

Suradnja je ostvarena i nastavljena i s mnogobrojnim čimbenicima s područja kojem pripada

Vrtić te s čimbenicima koji obogaćuju odgojno-obrazovni proces:

Centar za socijalnu skrb Susedgrad

Lokalne osnovne škole (OŠ Dragutina Domjanića, OŠ bana Josipa Jelačića, OŠ

Stenjevec)

Centar za kulturu i umjetnost Susedgrad

Udruga Potepuhi (u sklopu Susedgradskih jeseni)

Dom zdravlja

Policijska uprava Črnomerec

Hrvatska udruga radnih terapeuta (u sklopu projekta „Ruksak lak može imat svak“)

Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba – Dumovec

Knjižnica Vladimira Nazora

Tehnički muzej

Kazalište Mala scena

Glazbena škola Pavla Markovca

Produkcija Z

Jozo Bozo

Udruga Mali Mozart

Klizački klub „Aksel“

Mali sportaši

42

ZAKLJUČAK:

Nadalje produbljivati i jačati suradnju s društvenim čimbenicima te osvještavati

važnost takve suradnje za unapređivanje djelatnosti.

43

10. LJETNA ORGANIZACIJA RADA

Ljetnu organizaciju rada pored ankete za roditelje uvjetovale su okolnosti vezane za izvođenje

radova na objektima Hrvatskih iseljenka 6 i Kerestinečkih žrtava 59. Naime, u centralnom

objektu su se izvodili radovi na krovu i fasadi a u područnom objektu bila je kompletna

izmjena radijatora. Djeca iz tih objekata su bila smještena u područnom objektu Peruanska 1.

Čitavo ljeto djeca iz Posuseda su boravila u svom objektu u Blanju. U skladu s brojem

skupina osiguran je dovoljan odgojno obrazovnih i ostalih djelatnika tako da se rad odvijao u

vrlo dobrim uvjetima na zadovoljstvo i djece i odgojitelja. Kroz čitavo ljeto prisutni su

obavezno članovi stručnih timova i ravnatelj. Roditelji su na vrijeme obaviješteni o potrebi i

opravdanosti upravo ovakove ljetne organizacije te nije bilo nikakvih nezadovoljstava.

Na vrijeme su obavljene sve pripreme, a poseban naglasak je bio na:

sigurnom boravku djece u vrtiću

timskom pristupu u dogovaranju pri izboru zadataka, sredstava i sadržaja rada s

djecom

prilagodbi djece, roditelja i odgojitelja na nove prostore

zaštiti od sunca

profesionalnom odnosu prema roditeljima

ažurnom vođenju dokumentacije

konkretnim zaduženjima tehničkog osoblja

Pored toga obavljena je i materijalna priprema :

dopuna igračaka i pribora za igru, posebno za igre na zraku

bazena i mlaznica za igre s vodom

obnovljene nadstrešnice nad pješčanicima

osigurana voda za piće na nekoliko mjesta na igralištu

Rad odgojitelja organiziran je tako da rade pretežno s djecom iz svojih objekata kako bi

olakšali boravak djece u novom prostoru ali s poznatim odgojiteljima.

44

Rad ovog ljeta protekao je bez ozbiljnijih ozljeda djece, a u dobrim prostornim uvjetima i

odgovornom odnosu prema radu i djeci svih zaposlenika možemo reći da su i u ovom

razdoblju djeci pruženi uvjeti u kojima su zadovoljene sve dječje potrebe.

45

11. PRILOG: IZVJEŠĆE O PROVEDBI EDUKACIJE STRUČNO –

RAZVOJNOG CENTRA “RANA STIMULACIJA OSJETILA –

SENZORNA INTEGRACIJA”

Tijekom protekle pedagoške godine započeta je edukacija Stručno – razvojnog centra Dječjeg

vrtića „Gajnice“ „Rana stimulacija osjetila – senzorna integracija“. Edukacija je realizirana

kroz dva od planiranih sedam modula. Svaki je modul trajao sedam sati. Edukaciji je

prisustvovalo dvadeset i osam odgojitelja i stručnih suradnika iz 14 različitih dječjih vrtića.

Prvi je modul održan 18. ožujka 2016. godine kada su sudionicima prezentirani razlozi

implementacije teorije senzorne integracije u kurikulum vrtića. Također su upoznati sa

suvremenim spoznajama iz područja neuroznanosti koje su važne za razumijevanje procesa

učenja. Uvodnu su riječ držale ravnateljica Dječjeg vrtića „Gajnice“ prof. Predobra Mavrović,

voditeljica Službe za predškolski odgoj i obrazovanje prof. Marija Ivanković i savjetnica u

Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport mr.sc. Vesna Tokić. Profesorica Marija

Ivanković također je predstavila Vrtić kao stručno – razvojni centar – centar izvrsnosti, a

psihologinja Sanja Jozić, stručna suradnica Dječjeg vrtića „Gajnice“, uvela je sudionike u

edukaciju. Prim.dr.sc. Ljiljana Popović Miočinović održala je predavanje na temu

Neuroznanost i učenje: Neuroedukacija, a izv.prof.dr.sc. Biserka Petrović – Sočo predavanje s

temom suvremene strategije učenja u kurikulumu ranog predškolskog odgoja i obrazovanja.

Nakon provedenih izlaganja uslijedila je evaluacija s refleksijom i zaključcima.

Drugi je modul održan 21. travnja 2016. godine kada su sudionici upoznati s teorijskom

osnovom senzorne integracije i s važnošću svjesne i nesvjesne obrade senzornih informacija

kao ključnih za razvoj adaptivnih reakcija i socijalne prilagodbe djeteta. Sudionici su bili

upoznati i s tim kako prepoznati i razumjeti neadekvatnu senzornu obradu koja upućuje na

disfunkciju senzorne integracije i zahtijeva individualizirano prilagođenu okolinu. Uvodno

predavanje o senzornoj integraciji i predavanje o pojavnosti disfunkcije i povezanim

poremećajima održala je prof.dr.sc. Rea Fulgosi Masnjak. O izazovima u terapiji senzorne

integracije govorila je fizioterapeutkinja i radna terapeutkinja Mihaela Grubišić koja je ujedno

i terapeut senzorne integracije. Nakon provedenih izlaganja uslijedila je evaluacija sa

refleksijom i zaključcima.