Ivana Pavlinac Dodig, dr. med.1
2
3
Hypothalamus Epithalamus Thalamus Metathalamus Subthalamus
4
Regulacija emocionalnog ponaanja Regulacija spavanja i budnosti
Regulacija autonomnih funkcija Regulacija rada hipofize
5
Prednje ili supraoptiko podruje Srednje ili tuberoinfundibularno
podruje Stranje ili mamilarno podruje
6
Prednje ili supraoptiko podruje Paraventrikularna Prednja
hipotalamina Supraoptika Suprahijazmatska jezgra Prednja
periventrikularna zona
7
Srednje ili tuberoinfundibularno podruje
Nucl. infundibularis (arcuatus) Nucl. ventromedialis Nucl.
dorsomedialis Nucl. dorslis hypothalami Stranja periventrikularna
zona
Stranje ili mamilarno podruje Premamilarna Lateralna Medijalna
mamilarna jezgra8
Periventrikularno-medijalna zona Lateralna zona veze s drugim
podrujima mozga, fasciculus medialis telecephali; glavno
tranzitivno podruje za vanjske veze hipotalamusa
9
Magnocelularni neurosekretorni sustav Supraoptika jezgra
Paraventrikularna jezgraHormoni stranjeg renja hipofize;
Supraoptikoneurohipofizarni sustav
Parvocelularni sustav Nucl. infundibularisFaktori otputanja (RF)
(za adenohipofizu)
Nucl. dorsomedialis Nucl. ventromedialis
10
11
Iz tegmentuma modanog debla (rafe jezgre, LC, RF, PAG
mezencefalona) MFB (fasciculus telecephalicus medialis) Iz limbikih
struktura (jezgri i korteksa) Iz retine (regulacija cirkadijanog
ritma) Iz asocijativnih podruja frontalnog i orbitofrontalnog
korteksa
12
Aksoni neurosekretornih stanica 1. Hipotalamo-infundibularni
sustav nadzor prednjeg renja hipofize (portalni krvotok) 2.
Supraoptiko-neurohipofizarni sustav nadzor stranjeg renja hipofize
(ADH i oksitocin) Hipotalamo-kortikalna vlakna (iz lat.hipot.)
Descedentna komponenta MFB Hipotalamo-talamina vlakna13
Najmanji dio meumozgaCorpus pineale (epiphysis cerebri)
Commissura habenularum Habenulae
Vegetativna struktura
14
Aferentne: iz rinencefalona iz retine (kod niih kraljenjaka
epifiza ima fotoreceptore)
Eferentne: salivacija amigdala hipokampus VTA
mezencefalona15
Epifiza prije puberteta endokrino aktivnaEpifiza odraslog ovjeka
ne sadrava neurone Sekrecija melatonina odravanje ritma ciklusa
budnosti i spavanja
16
Jajolik Najvei dio meumozga
17
Lateralno Rostralno Dorzomedijalno podruje
18
Ventralni Lateropost. + pulvinar Rostralni
DorzomedijalniIntralaminarni
Retikularni
19
Specifine talamusne jezgre dio motorinih i osjetnih putova 2
motorine jezgre 1 osjetna jezgra
20
Asocijativne jezgre talamusa veze s asocijativnim podrujima
korteksa (poglavito parijetalnih renjia) Ne primaju subkortikalna
projekcijska vlakna
21
Limbine talamine jezgre Nucl. ant. thalami u gyrus cinguli
Primaju vlakna iz mamilarnih jezgara (mamilotalamini snop)Poremeaj
autonomnih funkcija Korsakovljev sindrom
Ozljede:
22
Asocijativna jezgra limbikog, frontalnog i prefrontalnog
korteksa Prima aferentna vlakna iz gornjeg kolikula, SN, tegmentuma
mezencef., vestibul. jezgara Posebno dobro razvijena kod ovjeka
(emocionalno ponaanje)
23
Jezgre sa subkortikalnim vezama Opa aktivacija modane kore
(prijenos iz RF u ostale talamine jezgre) Moduliranje aktivnosti
modane kore tijekom spavanja, budnosti, usmjerene pozornosti,
uenja, percepcije boli
24
Nespecifine subkortikalne veze Nastavak RF i zone incerte GABA;
inhibicijski sustav negativne povratne sprege ostalih jezgara
talamusa Procesi spavanja i budnosti
25
26
Corpus geniculatum laterale Corpus geniculatum mediale
Uloga u vidnom i slunom sustavu
27
28
Zona incerta (DA, tractus incerto-hypothalamicus) Nucl.
subthalamicus (corpus subthalamicum Luysi) Globus palidusMotorni
dio, ventralno poloen
29
Ansa lenticularis Eferentna vlakna Fasciculus lenticularis
bazalnih ganglija Fasciculus thalamicus FLM Spinotalamina i
trigeminotalamina vlakna vrata talamusa
Nigrostrijatalna dopaminergina vlakna Strionigralna GABA-ergina
vlakna
30
Modana kora Bijela tvar Bazalni gangliji Lateralne modane
komore31
Projekcijska vlakna (eferentna ili aferentna: talamokortikalni
sustav i ekstratalamika aferentna vlakna) Asocijacijska vlakna
(aksoni piramidnih neurona II. i III. sloja modane kore) Komisurna
vlakna (aksoni piramidnih neurona II. i III. sloja modane kore:
corpus callosum, commissura anterior i commissura hippocampi)32
Corpus amygdaloideum Nucleus caudatus Putamen Claustrum
33
34
Lobus limbicus vanjski luk gyrus fornicatus unutarnji luk
formatio hippocampi
Rhinencephalon Mediobazalni telencefalon (paleocortex)
35
Vanjski luk gyrus fornicatus: Area subcallosa Gyrus cinguli
Isthmus gyri cinguli Gyrus parahippocampalis
paralimbika polja cortexa
36
Hippocampus praecommissuralis = gyrus paraterminalis Hippocampus
supracommissuralis Hippocampus retrocommissuralis: Cornu ammonis
(=hippocampus proper) Fascia dentata (=gyrus dentatus)
Subiculum
37
Modano deblo Limbiki sustav (Neo)korteksOdvojene evolucijske
razine Zajedno tzv. "trojedan mozak" (MacLean, 1990.).
38
GMAZOVSKI MOZAK
Modano deblo - odravanje ivota: regulacija sranog ritma,
disanje, refleksi vitalne funkcije. Najstariji i najprimitivniji
dio mozga, odreen genetikim nasljeem. Striatum (bazalni gangliji)-
rutinski motoriki oblici ponaanja, automatska aktivacija. Mozak za
preivljavanje"39
Limbiki sustav ukljuen je u emocije, uenje, pamenje (Patterson,
Schmidt 2003.). Evolucijski pripada starijim sisavcima (jedinstvena
ponaanja sisavaca: briga za mladunad, roditeljska briga) Tvore ga
srednji mozak i talamus Emocionalni mozak: supkortikalne strukture
hipokampus, amigdale, hipotalamus i talamus.40
Korteks organizira osjete, motoriku, svjesno iskustvo te nauene
odnose i interakcije s okolinom. Najvei dio ovisi o iskustvu est
regija: frontalni, cingularni, temporalni, parijetalni i
okcipitalni korteksa te inzula. Inzula i cingulum povezuju limbiki
sustav s kortikalnom mreom.41
We propose that Michelangelo, a deeply religious man and an
accomplished anatomist, intended to enhance the meaning of this
iconographically critical panel and possibly document his anatomic
accomplishments by concealing this sophisticated neuroanatomic
rendering within the image of God.
Suk I, Tamargo RJ. Concealed neuroanatomy in Michelangelo's
Separation of Light From Darkness in the Sistine Chapel.
Neurosurgery. 2010;66:851-61.
42
43
44
Iz Suk I, Tamargo RJ. Concealed neuroanatomy in Michelangelo's
Separation of Light From Darkness in the Sistine Chapel.
Neurosurgery. 2010;66:851-61.
45
Ulogu u regulaciji ritma budnosti i spavanja imaju:Hipofiza i
epifiza B) Talamus i metatalamus C) Zona incerta i habenule D) SCN
hipotalamusa i epifiza E) Talamike projekcije u frontalni i limbiki
korteksA)
46
Ulogu u vidnom i slunom sustavu prvenstveno ima:A)
B)C) D) E)
Hipotalamus Epitalamus Talamus Metatalamus Subtalamus
47
Gdje zavravaju uzlazni osjetni putovi?U rostralnom teritoriju
talamusa B) U dorzomedijalnom teritoriju talamusa C) U
intralaminarnom teritoriju talamusa D) U pulvinaru E) U ventralnom
teritoriju talamusa F) U postcentralnom girusuA)
48
30-godinja ena je u prometnoj nesrei zadobila frakturu lubanje.
Isprva je bila u komi, ali je postupno dolazila k svijesti. Nakon 5
dana iznenada je poela uestalo mokriti i eati (dnevni promet
tekuine 8L osmolalnosti manje od osmolalnosti plazme, ak i nakon
8-satnog testa eanja).
49
1.2. 3. 4.
Kako se nadzire proces zadravanja iste vode u organizmu?Kako i
gdje se ADH stvara i pohranjuje? to modulira luenje ADH? Postane li
bolesnica ponovno stuporozna, koje se opasnosti pojavljuju usprkos
redovitom davanju ADH?50
