18
GODIŠNjI BILTEN ZA SRBIJU 2017. godina Beograd, 23. januar 2018. godine Odeljenje za monitoring klime i klimatske prognoze Sektor Nacionalnog centra za klimatske promene, razvoj klimatskih modela i ocenu rizika elementarnih nepogoda web: http://www.hidmet.gov.rs mail: [email protected] QF-E-004 Republički hidrometeorološki zavod Srbije Kneza Višeslava 66 11000 Beograd Republika Srbija

GODIŠNjI BILTEN ZA SRBIJU 2017. godinaGODIŠNjI BILTEN ZA SRBIJU 2017. godina Beograd, 23. januar 2018. godine Odeljenje za monitoring klime i klimatske prognoze Sektor Nacionalnog

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

GODIŠNjI BILTEN ZA SRBIJU

2017. godina

Beograd, 23. januar 2018. godine

Odeljenje za monitoring klime i klimatske prognoze Sektor Nacionalnog centra za klimatske promene, razvoj klimatskih modela i ocenu rizika

elementarnih nepogoda web: http://www.hidmet.gov.rs

mail: [email protected]

QF-E-004

Republički hidrometeorološki zavod Srbije Kneza Višeslava 66

11000 Beograd Republika Srbija

Topla i sušna 2017. godina Temperatura Na teritoriji Srbije, 2017. godina, sa srednjom temperaturom vazduha od 11,5ºC, je dvanaesta

najtoplija godina u periodu od 1951. godine do danas, u Loznici i Ćupriji četvrta najtoplija,

u Negotinu peta a u Beogradu sedma najtoplija od početka rada meteorološke stanice (1888).

Srednja godišnja temperatura vazduha bila je u intervalu od 10,4ºC u Požegi do 13,9ºC u

Beogradu, a u planinskim krajevima od 4,4ºC na Kopaoniku do 8,6ºC na Zlatiboru.

Odstupanje srednje godišnje temperature vazduha u odnosu na referentni period 1981-2010. je

bilo u intervalu od 0,5ºC u Sjenici i Zaječaru do 1,3ºC u Zrenjaninu, Loznici, Beogradu i

Ćupriji. Prema raspodeli percentila1 2017. godina je bila u kategoriji toplo u većem delu

Srbije, veoma toplo u severozapadnim i severoistočnim krajevima, normalno je bila u Sjenici,

a ekstremno toplo u Ćupriji.

Jedanaest od petnaest najtoplijih godina u Srbiji je registrovano nakon 2000. godine

(period 1951-2017), a u Beogradu dvanaest najtoplijih godina (period 1888-2017).

Slika 1. Rang najtoplijih i najhladnijih godina u Srbiji

1 n-ti percentil neke veličine je ona vrednost posmatrane veličine ispod koje se nalazi n procenata podataka prethodno

poređanih u rastući niz.

Slika 2. Trend odstupanja srednje godišnje temperature vazduha u Srbiji

Najviša dnevna temperatura vazduha u toku 2017. godine izmerena je 6. avgusta u Ćupriji i

iznosila je 41,6ºC. U većem delu zemlјe zabeleženo je od 17 do 25 tropskih dana više od

prosečnog broja za referentni period 1981-2010. Najveći broj tropskih dana2 zabeležen je u

Negotinu i iznosio je 68 dana, što je za 24 dana više u odnosu na prosečan broj tropskih dana

za tu stanicu.

U Beogradu je zabeleženo 63 tropska dana što je za 26 dana više od prosečnih vrednosti za

Beograd. U Beogradu je registrovano 39 tropskih noći3, što je za 22 noći više od proseka,

zatim u Zrenjaninu je zabeleženo 25 tropskih noći, za 19 više od proseka 1981-2010. Veći

broj tropskih noći je zabežen na severu, delu istočne, zapadne i centralne Srbije.

Najniža dnevna temperatura vazduha izmerena je 8. januara u Sjenici i iznosila je -27,6ºC. U

većem delu Srbije je registrovano od 2 do 12 dana sa jakim mrazom4 manje u odnosu na

prosečne vrednosti. U nižim predelima zabeleženo je od sedam dana u Beogradu do 21 dana u

Leskovcu, a u planinskim predelima od 12 do 35 dana.

2 Tropski dan je po definiciji dan sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha 30°C i više 3 Tropska noć je po definiciji noć sa minimalnom dnevnom temperaturom vazduha 20°C i više 4 Dan sa jakim mrazom je po definiciji dan sa minimalnom dnevnom temperaturom vazduha od –10°C i niže

Slika 3. Dnevno odstupanje srednje temperature vazduha za Beograd u odnosu na normalu 1981-2010.

Broj ledenih dana5 je tokom 2017. godine u Srbiji bio u intervalu od 12 u Smederevskoj

Palanci do 23 u Somboru, a u višim predelima od 35 na Zlatiboru i u Sjenici do 64 dana na

Kopaoniku.

Padavine

U većem delu Srbije je 2017. godina bila normalna i sušna. Veoma sušna je bila u Zrenjaninu,

Kikindi, Banatskom Karlovcu i Beogradu, kišna je bila na Kopaoniku i u Leskovcu, dok je

veoma kišna bila u Kuršumliji. Količina padavina bila je u intervalu od 368,3 mm u

Zrenjaninu do 894,9 mm u Loznici, a na planinama od 622,0 mm na Crnom Vrhu do 1082,2

mm na Kopaoniku. Procenat količine padavina u odnosu na normalu 1981-2010. bio je u

intervalu od 63 u Zrenjaninu do 122 u Kuršumliji. U Zrenjaninu je 2017. godina druga

najsušnija u periodu od 1925. do 2017. godine.

Najveća dnevna suma padavina od 80,4 mm zabeležena je u Velikom Gradištu 13. avgusta.

Broj dana sa snežnim pokrivačem je bio u intervalu od 7 u Kikindi do 52 u Dimitrovgradu, a u

planinskim predelima od 87 na Zlatiboru do 176 na Kopaoniku. Najveća visina snežnog

pokrivača od 70 cm zabeležena je 20. januara na Crnom Vrhu. U nižim predelima najveća

visina snežnog pokrivača registrovana je u Dimitrovgradu 7. januara i iznosila je 37 cm.

5 Ledeni dan je po definiciji dan sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha nižom od 0°C

Slika 4. Srednja mesečna količina padavina za Srbiju

Hladni i toplotni talasi

Registrovana su 4 talasa hladnoće6 tokom 2017. godine. Prvi talas hladnoće zahvatio je

teritoriju Srbije u periodu od 6. do 12. januara 2017. godine. Najpre je zahvatio područje

Vojvodine i planinske predele 6. januara, a potom se proširio na celu Srbiju 7. januara i trajao

je do 12. januara 2017. godine. Za vreme ovog talasa hladnoće odstupanje minimalne dnevne

temperature vazduha od srednje minimalne dnevne temperature vazduha bilo je do -20,4°C u

Leskovcu.

Ovaj talas hladnoće predstavlјa drugi najintenzivniji talas hladnoće, nakon talasa hladnoće

koji je zabeležen u februaru 2012. godine, kada je u pojedinim mestima u Srbiji registrovano

20 i više dana u kontinuitetu sa ekstremno niskim minimalnim i maksimalnim dnevnim

temperaturama vazduha.

Drugi manje intenzivan talas hladnoće registrovan je u periodu od 20. do 24. januara 2017.

godine u većem delu Srbije, izuzev na severoistoku, jugu i u planinskim krajevima, dok je u

Sremskoj Mitrovici trajao od 19 do 24. januara.

Treći talas hladnoće zabeležen je u periodu od 27. do 31. januara 2017. godine u Požegi,

Kruševcu i Sjenici.

U Loznici, na Zlatiboru, Kopaoniku i u Banatskom Karlovcu je četvrti talas hladnoće trajao

od 18. do 22. aprila, dok je u Sjenici najduže trajao, šest dana, od 20. do 25. aprila.

6 Talas hladnoće predstavlјa kontinuirani niz od pet i više dana sa minimalnom dnevnom temperaturom vazduha u kategoriji

veoma hladno i ekstremno hladno prema statističkoj metodi percentila

Tokom marta i juna zabeležena su četiri toplotna talasa7. Prvi toplotni talas je registrovan u

većem delu Srbije i trajao je u periodu od 20. do 24. marta, zatim je drugi talas zabeležen od

29. marta do 2. aprila u Vranju. U junu su zabeležena dva toplotna talasa, na Paliću, u

Zrenjaninu i Novom Sadu od 20. do 25. juna, a u Somboru i Sremskoj Mitrovici od 21. do 25.

juna. Drugi toplotni talas registrovan je u Negotinu od 27. do 30. juna.

Mesečni i sezonski pregled klimatskih karakteristika i rekordnih

vrednosti temeperature i padavina zabeleženih u 2017. godini

Januar - Četvrti najhladniji januar u Srbiji, a prvi najhladniji na Crnom Vrhu i

Leskovcu. Zabeležena su tri talasa hladnoće. Broj ledenih dana je prevaziđen u Valјevu,

Sremskoj Mitrovici i Loznici. Na većem broju meteoroloških stanica prevaziđen je broj

mraznih dana i dana sa snežnim pokrivačem.

Slika 5.

Februar - Topao i prosečno kišan februar

Mart - Drugi najtopliji mart u Srbiji, a na GM Palić, u Somboru i Negotinu najtopliji.

7 Toplotni talas je po definiciji kontinuirani niz od pet i više dana kada je maksimalna dnevna temperatura vazduha u

kategoriji veoma toplo i ekstremno toplo

Slika 6.

April - Prosečno topao april, u delu zapadne i jugozašpadne Srbije kišan. Na pet

Glavnih meteoroloških stanica je zabeležen hladni talas.

Maj - Prosečno topao maj, u većem delu Srbije kišan.

Jun - Treći najtopliji u Srbiji, a drugi najtopliji u Novom Sadu, Zrenjaninu i Ćupriji. U

Zaječaru i Sremskoj Mitrovici najsušniji jun, a u Srbiji četvrti najsušniji.

Slika 7.

Slika 8.

Jul - Četvrti najtopliji u Srbiji, dok je treći najtopliji u Smederevskoj Palanci i

Banatskom Karlovcu. U Zrenjaninu je ovo treći najsušniji jul, a peti u Novom Sadu i na

Crnom Vrhu. Zabeležena su dva toplotna talasa. U Zrenjaninu je prevaziđen

maksimum broja tropskih noći.

Registrovano je od 2 do 7 tropskih noći u većem delu Srbije. U Zrenjaninu je zabeleženo 9, a

u Beogradu 13 tropskih noći. Maksimum broja tropskih noći za jul je prevaziđen u

Zrenjaninu. Prethodni maksimum je iznosio 8 tropskih noći, a zabeležen je tokom jula 2011. i

2015. godine.

Avgust - treći najtopliji avgust u Beogradu, Ćupriji, Novom Sadu i Smederevskoj

Palanci, a sedmi najtopliji u Srbiji. Tokom avgusta je zabeleženo najviše dana sa

temperaturom višom od 38ºC. Prevaziđeni su avgustovski dnevni maksimumi

temperature u Kikindi, Banatskom Karlovcu i Zrenjaninu. Prevaziđen je broj tropskih

noći na Paliću, u Somboru, Novom Sadu, Zrenjaninu, Loznici, Valјevu i Ćupriji. Na GM

Veliko Gradište je prevaziđen dnevni maksimum količine padavina.

U Kikindi je 5. avgusta registrovana najviša dnevna temperatura vazduha od 39,2°C,

dotadašnji apsolutni maksimum temperature vazduha iznosio je 39,1°C, a zabeležen je 24.

avgusta 2012. godine. Na području Banatskog Karlovca je 6. avgusta sa osmotrenih 40.1°C

prevaziđen prethodni apsolutni maksimum temperature za avgust koji je iznosio 39,8°C, a

registrovan je 22. avgusta 2000. godine. U Zrenjaninu je 6. avgusta sa osmotrenom najvišom

dnevnom temperaturom vazduha od 40.4°C, prevaziđen dotadašnji apsolutni maksimum za

avgust, koji je iznosio 39,6°C, a zabeležen je 24. avgusta 2012. godine.

Najveći broj dana sa temperaturom višom od 38ºC u Srbiji je registrovan tokom avgusta.

Najviše je zabeleženo u Zrenjaninu 8 dana, u Beogradu 7, u Novom Sadu, Valјevu,

Smederevskoj Palanci, Kragujevcu, Kralјevu, Ćupriji i Leskovcu je zabeleženo 6 dana.

Prosečan broj dana sa temperaturom višom od 38ºC tokom avgusta iznosi jedan dan.

Septembar - Prosečno topao i prosečno kišovit septembar.

Oktobar - U većem delu Srbije prosečno topao i kišovit oktobar. Treći najkišovitiji

oktobar na GM Kralјevo, peti na GM Leskovac i Kruševac.

Slika 9.

Novembar - Prosečno topao i kišan novembar.

Decembar - U Loznici četvrti najtopliji. Zabeležena su dva toplotna talasa. U Leskovcu

najkišniji decembar od početka merenja. Prevaziđeni su dnevni maksimumi količine

padavina na GM Kuršumlija i Dimitrovgrad.

Slika 10.

Zima 2016/17 - Četvrta najsušnija i dvanaesta najhladnija zima u Srbiji. Zabeležena su

četiri talasa hladnoće. Prevaziđeni su brojevi ledenih, mraznih i dana sa jakim mrazom.

Broj ledenih dana, sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha nižom od 0ºC, bio je u

intervalu od 15 u Vranju do 29 dana u Sremskoj Mitrovici, a u planinskim krajevima je

registrovano od 30 ledenih dana na Zlatiboru do 57 dana na Crnom Vrhu. Zabeleženi broj

ledenih dana je za jedan do 13 dana bio veći od proseka, dok je na Kopaoniku bio za 4 dana

manji od prosečnog broja dana.

Najniža temperatura u toku zime izmerena je u Sjenici 8. januara i iznosila je -27,6ºC.

Broj mraznih dana, sa minimalnom dnevnom temperaturom vazduha nižom od 0ºC, bio je u

intervalu od 65 u Loznici do 81 dan u Požegi, a na planinama od 76 na Zlatiboru do 88 dana na

Kopaoniku. Broj mraznih dana je za dva do 18 dana veći od prosečnog broja za zimu.

Broj dana sa jakim mrazom, sa minimalnom dnevnom temperaturom vazduha nižom od -10 ºC,

bio je u intervalu od 7 u Beogradu do 22 u Dimitrovgradu, a u višim predelima od 14 na

Zlatiboru do 38 u Sjenici. Zabeleženi broj dana sa jakim mrazom u Srbiji je bio za jedan do 12

dana veći od prosečnog broja dana sa jakim mrazom tokom zime.

Proleće 2017 - Jedanaesto najtoplije proleće u Srbiji, a u Loznici, Ćupriji i Banatskom

Karlovcu četvrto.

Leto 2017 - Drugo najtoplije leto u Srbiji, u Banatskom Karlovcu i Smederevskoj

Palanci najtoplije. U većem delu Srbije sušno i veoma sušno. U Novom Sadu četvrto, a u

Zrenjaninu peto najsušnije leto.

Leto 2017. godine je drugo najtoplije u Srbiji sa srednjom temperaturom vazduha 22,5C.

Najtoplije leto u Srbiji je leto 2012. godine sa 23,3C (Slika 11). U Beogradu je sa 25,4C ovo

takođe drugo najtoplije leto posle leta 2012. godine kada je u Beogradu srednja sezonska

temperatura vazduha iznosila 26,0C.

U Banatskom Karlovcu i Smederevskoj Palanci je leto 2017. godine bilo apsolutno najtoplije,

sa srednjom sezonskom temperaturom vazduha 23,7C i 24,0C, respektivno.

Slika 11.

Broj tropskih dana bio je u intervalu od 42 na Paliću do 61 dana u Negotinu. U višim

predelima nejveći broj, 17 tropskih dana, je registrovan u Sijenici, što je za 12 dana više od

proseka. U Beogradu je zabeleženo 55 tropskih dana, što je za 23 dana više od uobičajenog

broja dana.

Najveći broj tropskih noći je zabeležen u Beogradu i iznosio je 39 noći, što je za 23 više od

proseka za Beograd. U Zrenjaninu, Novom Sadu, Banatskom Karlovcu i Ćupriji je zabeležen

najveći broj tropskih noći otkad postoje merenja na tim stanicama. Broj tropskih noći u

Zrenjaninu je tokom leta 2017. godine iznosio 25, a prethodni maksimum od 18 tropskih noći

je zabeležen tokom leta 2015. godine. U Novom Sadu je sa 15 tropskih noći prevaziđen

prethodni maksimum od 10 noći iz 2010. i 2012. godine. Dosadašnji maksimum od 10

tropskih noći iz 2007. i 2010. godine u Banatskom Karlovcu je oboren sa registrovanih 13

noći tokom leta 2017. Sa registrovanih 9 tropskih noći u Ćupriji je prevaziđen dosadašnji

maksimum od 6 noći iz 1963. i 1988. godine.

Jesen 2017 - Prosečno topla i kišna jesen.

Prilog

Tabela 1.

Tabela 2.

stanica /mesec januar februar mart april maj jun jul avgust septembar oktobar novembar decembar godina

PALIĆ -4.7 2.7 9.7 11.1 17.7 23.0 23.8 23.6 16.7 12.0 6.6 3.1 12.1

SOMBOR -5.3 3.3 9.6 11.3 17.7 22.8 23.2 23.3 16.4 11.7 6.7 3.3 12.0

NOVI SAD -4.9 4.2 9.9 11.4 17.6 23.2 24.3 24.8 16.9 12.5 7.1 3.8 12.6

ZRENJANIN -4.3 4.1 9.8 11.6 18.1 23.7 24.8 25.4 17.4 12.5 7.2 3.5 12.8

KIKINDA -4.5 3.6 9.7 11.2 17.8 23.1 23.9 24.3 17.0 11.9 6.8 3.2 12.3

B.KARLOVAC -4.4 3.7 10.1 12.0 17.8 23.0 24.0 23.9 17.3 11.9 7.2 3.3 12.5

LOZNICA -4.4 5.7 10.5 11.7 17.7 23.0 24.0 24.0 17.0 13.0 7.5 5.2 12.9

S.MITROVICA -5.5 3.8 9.7 11.6 17.7 22.8 23.0 23.5 16.6 12.1 6.7 3.2 12.1

VALJEVO -4.8 4.6 10.2 11.6 17.1 22.9 24.5 24.1 17.4 12.6 6.8 4.7 12.6

BEOGRAD -3.3 5.4 11.5 12.7 18.3 24.3 25.9 26.1 18.4 13.8 8.4 4.8 13.9

KRAGUJEVAC -4.4 4.5 10.0 11.4 16.7 22.7 24.3 24.1 17.5 12.1 7.5 4.0 12.5

S.PALANKA -4.3 4.5 10.1 11.7 17.2 22.8 24.6 24.5 17.5 11.9 7.3 3.8 12.6

V.GRADIŠTE -3.9 3.2 10.1 11.7 17.1 22.7 24.4 23.2 17.1 11.3 7.0 2.8 12.2

CRNI VRH -8.7 -0.4 5.1 5.9 11.3 17.0 18.8 19.3 12.7 8.3 2.1 -0.5 7.5

NEGOTIN -4.1 2.5 11.2 12.3 18.0 24.4 25.0 24.6 18.8 13.2 7.4 3.7 13.1

ZLATIBOR -7.1 2.0 6.0 6.5 12.5 18.1 19.4 20.3 13.3 9.0 3.5 -0.2 8.6

SJENICA -10.3 1.8 4.6 6.0 11.6 16.7 18.0 18.2 12.6 6.9 2.4 -1.0 7.3

POŽEGA -6.7 2.9 8.5 9.5 15.3 20.4 21.5 21.0 15.7 10.1 4.5 2.2 10.4

KRALJEVO -5.0 4.5 10.3 11.2 16.2 22.2 24.0 24.2 17.7 11.9 6.8 3.6 12.3

KOPAONIK -9.2 -1.5 1.1 1.9 7.4 13.1 14.4 15.3 9.1 4.5 0.3 -3.3 4.4

KURŠUMLIJA -5.2 4.7 8.8 10.1 15.1 20.6 22.0 21.1 16.6 10.6 6.1 3.2 11.2

KRUŠEVAC -5.2 4.1 10.2 11.6 16.6 22.4 23.9 23.4 17.9 11.8 7.1 3.5 12.3

ĆUPRIJA -4.5 3.7 9.9 11.8 17.1 22.8 24.2 24.2 18.0 11.8 6.9 3.3 12.5

NIŠ -4.3 4.9 10.7 11.5 16.9 22.8 24.6 24.4 18.7 12.1 7.3 3.4 12.8

LESKOVAC -6.2 4.1 9.7 10.8 16.4 22.1 23.6 23.2 17.5 10.6 6.4 2.9 11.8

ZAJEČAR -5.2 2.4 9.4 10.8 15.8 21.9 23.2 22.7 17.1 11.4 6.2 3.2 11.6

DIMITROVGRAD -5.8 3.4 8.6 9.6 14.5 20.3 21.8 21.4 16.3 9.8 5.7 1.7 10.6

VRANJE -5.2 4.1 9.8 10.7 16.2 21.4 23.4 23.4 17.6 11.2 6.5 1.8 11.8

SREDNJE MESEČNE I GODIŠNJA TEMPERATURA VAZDUHA (°С)

ekstremno

hladno

veoma

hladnohladno normalno toplo

veoma

toplo

ekstremno

toplo

stanica /mesec januar februar mart april maj jun jul avgust septembar oktobar novembar decembar godina

PALIĆ 14.2 29 26.6 47.2 25.8 53.6 46.6 40.8 57.2 38.8 36.9 47.3 464

SOMBOR 21.8 45.5 44.8 46.2 55 51.8 55.6 24.3 69.4 48.7 33.5 46.1 542.7

NOVI SAD 18.5 17.5 30.5 57 82.9 65.7 12 17.4 81.5 38.9 40.3 48.3 510.5

ZRENJANIN 11.1 12.9 20 52.5 29.4 42.2 8.9 23.7 54.8 36.4 24 52.4 368.3

KIKINDA 8.1 13.3 18.9 52.9 22.9 56.3 28.1 25.3 52.1 35 34.6 43.8 391.3

B.KARLOVAC 14.5 18.8 21.2 49.4 73.4 25.7 32.1 60.6 46.9 43.4 20.1 43.1 449.2

LOZNICA 52.4 69.8 67.7 115.6 89.2 54.5 74.9 61.7 62.7 111.9 53 81.5 894.9

S.MITROVICA 12.8 22.2 30.3 55.2 90.2 14.8 69.3 25.4 83.7 41.6 36.1 51.6 533.2

VALJEVO 37 50.1 62.1 67.8 109.3 49 41.8 49.5 60.4 114.2 33.3 63.2 737.7

BEOGRAD 23.4 23.5 27 51.8 86.1 53 26.4 19.5 45.8 65.9 41.2 45.2 508.8

KRAGUJEVAC 23.4 24.5 40.8 67.2 91.7 31.5 30.6 38.8 46.5 95.8 19.3 56.9 567

S.PALANKA 24.3 27.5 36 58.2 91.7 23.4 27 43.7 64.8 66.4 24.4 62.2 549.6

V.GRADIŠTE 18.6 24.7 25 50.6 82.3 40.4 51.2 87.9 56.9 41 27 69.9 575.5

CRNI VRH 33.2 23.2 37.1 49.8 105.9 39.9 14.8 77.4 46.6 93 36.9 64.2 622

NEGOTIN 29.4 33.9 18.8 62 73.2 25.6 38.7 43.1 31.1 86.1 45.1 77.3 564.3

ZLATIBOR 47.3 46.4 49.9 127.6 100.3 80.4 83.5 38.2 81.2 98.5 58 103.4 914.7

SJENICA 34 45.2 34.6 53.7 65.1 62.3 70.8 19.3 31.9 97.1 35.9 105 654.9

POŽEGA 19.9 30.9 35.8 76.7 75.9 84.2 55.9 43.3 41.7 108.1 29.8 68.8 671

KRALJEVO 22.1 35.3 57.7 82.1 99.9 56.2 35.2 29.1 43.9 133.3 32.4 55.6 682.8

KOPAONIK 38.9 32.1 80.9 141.1 112.8 77.5 99.3 42.1 124 161.6 68.9 103 1082.2

KURŠUMLIJA 37.8 20.4 30.3 67.2 134.5 36.9 68.9 52.8 35.1 103.5 52.3 141.5 781.2

KRUŠEVAC 24.6 24 44.3 61.9 77.7 51.4 15.7 48.4 16.5 112 28.7 79.8 585

ĆUPRIJA 26.2 29.1 35.7 64.8 120.6 30.6 18.8 50.1 43.8 100.1 24.7 106.6 651.1

NIŠ 16.6 33.6 37.5 77 88.8 26 23.2 15.1 26.6 87.5 35 142.3 609.2

LESKOVAC 44 38.3 39 68.6 82 19 34.5 20.4 47.3 116.7 72.7 140.2 722.7

ZAJEČAR 42.6 18.2 33.6 64.1 91 4.3 58.7 24.6 9.2 86 31 110.3 573.6

DIMITROVGRAD 47.8 32.7 44.8 71.6 85.8 35.5 39.2 48.6 35.4 90.6 56.5 119.6 708.1

VRANJE 19.1 52.3 16.9 48.8 98.4 54.5 11.5 12 53.8 74 35.9 134.9 612.1

MESEČNE I GODIŠNJA SUMA PADAVINA (mm)

ekstremno

sušno

veoma

sušnosušno normalno kišno

veoma

kišno

ekstremno

kišno

Slika 12. Redni broj najsušnijih godina za Zrenjanin

Slika 13. Prostorna raspodela srednje godišnje temperature u (°С)

Slika 14. Prostorna raspodela odstupanja srednje godišnje temperature u (°С)

Slika 15. Prostorna raspodela srednje godišnje temperature određena metodom percentila

Slika 16. Prostorna raspodela godišnje količine padavina u milimetrima

Slika 17. Prostorna raspodela godišnje količine padavina u procentima od normale za referentni period

1981-2010.

Slika 18. Prostorna raspodela godišnje količine padavina određena metodom percentila

Slika 19. Osunčavanje u časovima

Slika 20. Osunčavanje u procentima od normale za referentni period 1981-2010.