GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2016 - sberbank.ba · U 2061 . godni i galvni pokretač ekonomskog rasta bo ji e ekonomski oporavak Evropske ue knj i oi je pj otaknuo pozivtian momentum u izvozno

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2016Sberbank BH d.d.

SadržajO Sberbank ......................................................................................................................................................................................4

Obraćanje Direktora ...................................................................................................................................................................6

Obraćanje predsjednika Nadzornog odbora ....................................................................................................................8

Makroekonomsko okruženje ..................................................................................................................................................9

Ključni pokazatelji ...................................................................................................................................................................... 15

Analiza poslovanja .................................................................................................................................................................... 16

Poslovanje sa stanovništvom i poduzetncima .............................................................................................................. 16

Poslovanje sa pravnim licima ...............................................................................................................................................20

Globalna tržišta ...........................................................................................................................................................................23

Skrbništvo i depozitarski poslovi .........................................................................................................................................25

Područje operacije..................................................................................................................................................................... 26

Integrisani risk menadžment ................................................................................................................................................32

Marketing i komunikacije ......................................................................................................................................................40

Ljudski resursi ..............................................................................................................................................................................44

Sektor za podršku bankarskom poslovanju (GBS) .......................................................................................................47

Finansijski izvještaj .....................................................................................................................................................................52

Izvještaj Uprave .......................................................................................................................................................................... 54

Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke za pripremu i

odobravanje godišnjih finansijskih izvještaja ................................................................................................................57

Izvještaj nezavisnog revizora dioničaru Sberbank BH d.d. Sarajevo ................................................................... 58

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. decembra .......................................................60

Izvještaj o finansijskom položaju ......................................................................................................................................... 61

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama .......................................................................................................... 62

Izvještaj o novčanom toku .....................................................................................................................................................63

Bilješke uz finansijske izvještaje (koje čine sastavni dio finansijskih izvještaja) ............................................64

Organi upravljanja ....................................................................................................................................................................145

Mreža poslovnica. .....................................................................................................................................................................146

Organizaciona struktura ...................................................................................................................................................... 148

Sberbank Europe AG .............................................................................................................................................................. 150

O publikaciji

Izdavač: Sberbank BH, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Tel: +387 33 294 700; Web stranica: www.sberbank.ba

Online verzije godišnjeg izvještaja dostupne su na stranici:www.sberbank.ba

Napomena: Izradi ove publikacije i provjeri podataka posvećena je najveća pažnja. Bez obzira na to, ne mogu se isključiti greške kod zaokruživanja iznosa, te štamparske greške. Ovaj Godišnji izvještaj je sastavljen na bosanskom jeziku, dok je engleska verzija izvještaja prijevod bosanskog izvornika. Jedina mjerodavna verzija jeste verzija napisana na bosanskom jeziku.

sberbank bh d.d. · godišnji izvještaj 2016

4 5

Sberbank je jedini ruski brend u top 100 bankarskih brendova i jedini ruski bankarski brend među top 500 brendova prema rangiranju Brand Finance Global.

Prema istoimenom istraživanju Sberbank je šesti najvrjedniji bankarski brend u Evropi. Zanimljiva je činjenica da je od svih bankarskih brendova koji posluju na području bivše Jugoslavije Sberbank najbolje rangiran.

O SberbankSberbank je jedna od najstabilnijih finansijskih institucija u svijetu sa tradicijom od 175 godina poslovanja koja nudi proizvode i usluge, zasnovane na najvišem kvalitetu i najsavremen ijim tehnologijama.

Sberbank BH je članica Sberbank Europe AG koja je prisutna na 10 tržišta centralne i istočne Evrope: Austriji, Bosni i Hercegovini (Sarajevo i Banja Luka), Češkoj Republici, Hrvatskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Srbiji i Ukrajini. Banka ima preko 4.300 uposlenika, posluje sa svojih 228 ogranaka i uslužuje preko 670.000 klijenata (31.12.2016.).

Konstantno radimo na unapređenju naše ponude proizvoda kako bismo pružili vrhunsku uslugu zasnovanu na potrebama klijenata u skladu sa posljednjim trendovima u bankarstvu. Nama je izazov da u svakom trenutku našim klijentima možemo ponuditi što bolje i raznovrsnije finansijske proizvode, i na tom izazovu radimo u kontaktu sa svakim pojedinačnim klijentom.

Bankari njeguju individualni pristup svakom klijentu, pružajući im uslugu koja je posebno kreirana da odgovori na njihove jedinstvene potrebe i očekivanja.

Naš cilj je da gradimo trajne, harmonične odnose sa našim klijentima na način da posvećujemo pažnju njihovim potrebama. Kao Sberbank BH, nastojimo da postanemo banka koja nikada ne prestaje da razvija sebe i svoje poslovanje za dobrobit naših klijenata.

Tokom protekle 2016. godine vrijednost Sberbank brenda na globalnom nivou je povećana za 33 posto na 9.1 milijarde američkih dolara. Sberbank je popravila svoju poziciju među globalnim bankarskim brendovima prema ocjeni Brand Finance, koji definiše vrijednost poslovnih brendova.


6 7

sigurnijim, znatno bržim i jeftinijim načinom plaćanja mjesečnih računa u odnosu na dosadašnje modele. Click Pay usluga omogućava plaćanje računa BH Telecoma samo jednim klikom, putem mobilnog i internet bankarstva Sberbank BH. Također, klijenti Banke će sa svojih tekućih računa moći jednostavnije i brže poslati dopunu Ultra kredita na bilo koji Ultra broj BH Telecoma, u okviru usluge TopUp. Obje ove usluge su novost na tržištu, s obzirom da ih trenutno ne nudi nijedna banka, niti telekom operater.

Nakon što smo 2014. predstavili brzi kredit sa isplatom u roku od tri sata, radili smo na još bržem rješenju. Godinu dana kasnije ponudili smo isplatu u roku od dva sata, da bi u 2016. kreirali brzi keš kredit sa isplatom u roku od samo 55 minuta. Posebno smo ponosni na rok odobravanja kredita koji je tržišno nedostižan u pogledu roka brzine obrade. Iako zvuči jednostavno iza procesa odobravanja stoji ogroman angažman, fleksibilnost i agilnost našeg osoblja.

Mala i srednja poduzeća kao osnovni generatori zapošljavanja i razvoja imaju ključnu ulogu u privredi Bosne i Hercegovine. Svjesni njihovog značaja i u protekloj godini smo ih nastavili podržavati jer znamo da predstavljaju srce bh. ekonomije.

U skladu sa strategijom poslovanja nastavili smo sa širenjem poslovne mreže u Bosni i Hercegovini, pa smo tako otvorili nove poslovnice u Travniku i Sanskom Mostu. Vjerujemo da je širenje poslovne mreže i ekspanzija na nova tržišta u periodu kada neke druge banke smanjuju svoju poslovnu mrežu zaista hrabar potez.

Nastavili smo pomagati i lokalne zajednice u kojima djelujemo. S tim da je fokus kada su društveno-korisni projekti u pitanju bio na djeci i školskim ustanovama.

Istaknuo bih i to da smo dosta pažnje poklonili digitalnim oblicima komuniciranja, pa smo tako redizajnirali i našu oficijelnu stranicu Sberbank.ba koja je sada još modernija, efikasnija i dopuna je našim klijentima na svim relevantnim uređajima. Također smo lansirali novu intranet platformu koja nam olakšava internu komunikaciju sa zaposlenicima.

Ljudi čine brend. U skladu s tim pokrenuli smo Sberbank Akademiju, čija je primarna misija zaposlenicima pružiti mogućnost pravovremene i adekvatne edukacije, koja će im omogućiti da budu još bolji i uspješniji i da se sa svim tržišnim promjenama mogu nositi na pravi način. Banka svoju tržišnu poziciju gradi prvenstveno kroz inovacije i kvalitet usluga, a kontinuirano obrazovanje zaposlenika se doživljava kao neizostavan dio strategije poslovanja.

Za kraj zahvaljujem svim upravo našim zaposlenicima na velikoj posvećenosti koja je od vitalnog značaja za naš uspjeh, kao i našim partnerima i dioničarima na njihovoj podršci i povjerenju. Posebnu zahvalnost dugujemo našim lojalnim klijentima koji nas vide kao pouzdanog partnera. I dalje ćemo nastaviti raditi i graditi Banku koja efikasno može odgovoriti na sve zahtjeve i potrebe klijenta.

S poštovanjem,Edin Karabeg

Obraćanje Direktora

Poštovane dame i gospodo,

godina iza nas donijela je stagnaciju ekonomskog rasta i razvoja zemlje, što je rezultat nepovoljnog okruženja i brojnih unutrašnjih problema. Sve to uticalo je na stanje i perspektive bankarskog sektora.

Međutim, uprkos svim izazovima naša Banka bilježi pozitivne trendove poslovanja sa kojima možemo biti zadovoljni. Iza nas je još jedna rekordna godina. Banka je poslovnu godinu završila sa rastom neto dobiti od 31,9%. Istovremeno neto prihodi od naknada rasli su za 29,8%. Aktiva Banke povećana

je za 60 miliona KM što je rast od 5,7% u odnosu na 2015. Ostvarili smo značajan rast kredita i to od 4,8%, što je duplo više od rasta kredita na cjelokupnom tržištu. Ostvareni rezultati potvrđuju da smo zahvaljujući inovativnosti, agilnosti i kreativnosti i dalje na pravom putu. Naš pristup donosi dobre rezultate jer je i tržište prepoznalo vrijednost i kvalitet našeg brenda. Iskreno nas raduje povećanje povjerenja u Banku, što je potvrđeno i rastom depozita stanovništva od skoro 23%.

Kada govorimo o upravljanju uslugama i proizvodima, moram naglasiti da smo vodili računa da naši klijenti dobiju dodatnu vrijednost, osjete brzinu u realizaciji, te da im Banka bude na dohvat ruke. To bih vam želio predstaviti kroz tri konkretna primjera.

Ulaskom u najmasovniji program lojalnosti u Bosni i Hercegovini - Pika Kartica program, napravili smo značajan iskorak u dosadašnjem bankarskom poslovanju na ovom tržištu. Po prvi put na bh. tržištu, banka je aktivni član programa lojalnosti. Klijentima Banke i korisnicima Pika Kartice otvorili smo mogućnosti za ostvarivanje dodatnih vrijednosti. To se prije svega ogleda u Sberbank platnoj Pika Kartici, posebno osmišljenoj međunarodnoj platnoj kartici koju smo lansirali sredinom 2016. Po svojim karakteristikama i prednostima, Sberbank platna Pika Kartica mijenja sve druge kartice. Sa novom karticom u ponudi ostvarili smo i rast u kartičnom poslovanju od 23% tokom 2016.

Vodeći računa o trendovima u bankarstvu i telekomunikacijama zajedno sa našim strateškim partnerom BH Telecom kreirali smo usluge za novo doba. Ova saradnja rezultirala je naprednijim,

Direktor Sberbank BHEdin Karabeg


8 9

Makroekonomsko okruženjeEkonomija BiH u 2016. godini nije uspjela ponoviti ekonomski rast od 3,03 posto koji je zabilježila u 2015. godini.

Uprkos optimističnim projekcijama, rast BDP-a je bio je skromniji od očekivanja (prema procjeni Agencije za statistiku BiH 2,0 posto), čemu je doprinijela politička nestibilnost, odsustvo investicija u elektroenergetskom sektoru i radova na izgradnji autoputa, kao i zastoj u kreditnom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom nakon odobrenja prve tranše.

Istovremeno, reforme koje su provodile entitetske vlasti nisu se značajnije osjetile budući da je za iskazivanje efekta preduzetih mjera potreban duži vremenski period.

Prema analizama Direkcije za ekonomsko planiranje, bh. ekonomija je rasla upola sporijim tempom u odnosu na stopu od 3 posto iz 2015. godine.

Procjene međunarodnih organizacija takođe su skromnije u odnosu na 2015. godinu, pri čemu je Svjetska banka, koja je predvidjela rast od 2,8 posto, optimističnija od MMF-a koji je prema posljednjim navodima osoblja misije ove institucije u BiH procijenio da će rast iznositi 2,6 posto.

Pojedine banke u svojim analizama snizile su projekcije rasta na 2,0 posto revidirajući ranije procjene za 50 baznih poena.

Skroman rast naročito je zabilježen u prvom polugodištu sa godišnjim stopama od 1,8 posto u prvom, te 1,2 posto u drugom tromjesečju (podaci Agencije za statistiku BiH). Iako je u trećem i četvrtom tromjesečju postignut određeni napredak sa godišnjom stopom od 2,4 posto odnosno 2,6 posto, to je nedovoljno da se nadoknadi skroman rast iz prvog dijela godine.

U 2016. godini glavni pokretač ekonomskog rasta bio je ekonomski oporavak Evropske unije koji je potaknuo pozitivan momentum u izvozno orijentisanim sektorima bh. ekonomije. Osim jačanja poslovne aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima, ključne determinante kretanja bh. vanjskotrgovinske robne razmjene u 2016. godini bile su rast domaće tražnje i nizak nivo svjetskih cijena za pojedine bh. izvozne proizvode.

Na rast izvozne tražnje upućuje podatak o nominalnom rastu ukupnog izvoza od 5,58 posto u odnosu na 2015. godinu, pri čemu je izvoz u Evropsku uniju povećan za 5,76 posto. Značajan rast izvoza od 7,59 posto zabilježen je u razmjeni sa ekonomski oporavljenom Hrvatskom.

Sberbank BH je zabilježila uspješnu godinu u kojoj su sve linije poslovanja pozitivno doprinijele ukupnom rezultatu. Neto dobit je značajno porasla za 31.9% u poređenju sa prethodnom godinom. Aktiva je istovremeno veća za 5.7%, potaknuta znatnim povećanjem opsega kredita od 4.8%, što je dvostruko više od stope rasta tržišta.

Uspostavljeni su novi poslovni odnosi i plasirani su proizvodi koji predstavljaju novost na tržištu. Sve ovo je postignuto u izazovnom vremenu.

Menadžment Sberbank BH i njeni zaposlenici su pokazali da doživljavaju izazove kao mogućnosti. Iskazali su nadahnjujuću razinu optimizma, posvećenosti i poslovnih vještina, što je omogućilo da zadržimo zacrtani smjer u ovim zahtjevnim vremenima. Uprava je pokazala umijeće i liderstvo neophodno da Banka dosegne novu razinu poslovanja.

Želio bih izraziti svoju zahvalnost Upravi i svim zaposlenicima Sberbank BH na njihovom doprinosu snažnim rezultatima Banke. Zahvaljujući njihovoj stručnosti i energiji u zadovoljavanju potreba klijenata, Sberbank se doživljava kao jedan od najatraktivnijih finansijskih partnera na tržištu Bosne i Hercegovine.

Na kraju, ali ne i manje važno, dozvolite mi da iskažem zahvalnost našim klijentima. Njihovo povjerenje u naše usluge i proizvode nam je omogućilo da se kontinuirano usavršavamo.

Rast koji smo ostvarili u proteklim godinama je izravan rezultat podrške koju smo imali i nastavljamo da imamo od naših klijenata.

Cijenimo njihovo povjerenje i uradićemo sve što je u našoj moći da nastavimo pružati našim klijentima najbolje finansijske usluge.

Srdačno,Alexey Bogotov

Obraćanje predsjednika Nadzornog odbora Alexeya Bogatova

Predsjednik Nadzornog odbora Alexey Bogatov


10 11

na snagu novog radnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora, zahvaljujućim kojima je došlo do povećanja minimalne plate. Rastu raspoloživog dohotka doprinijeli su i blago povećanje priliva doznaka iz inostranstva od 0,5 posto na 3,57 milijardi KM, kao i socijalni transferi po osnovu penzija kao rezultat povećanja broja penzionera za 2,5 posto, i realnog rasta prosječne penzije od 1,4 posto. Pri tome je važno pomenuti značaj deflacije (smanjenja potrošačkih cijena) od 1,1 posto prosječno na nivou godine koja je kroz jačanje kupovne moći plata i penzija zaslužna za najveći dio njihovog realnog rasta.

Još uvijek prisutnu suspregnutost u potrošnji i novim investicijama potvrđuje skroman kreditni rast koji je na kraju godine iznosio 1,8 posto sa ukupno plasiranim kreditima vrijednim 17,2 mlrd KM. Najveći doprinos

0

2011-1

1

2

3

4

5

6

2012 2013 2014 2015 2016

2011 2012 2013 2014 2015 20163.2

3.3

3.4

3.5

3.6

3.7

3.8

3.9

Zaposl.

Pros. plate

Doznake iz inostranstva

Kretanje plata i zaposlenosti

0 200 400 600 800

2011

2012

2013

2014

2015

2016

Rast izvoza omogućen je povećanjem industrijske proizvodnje od 4,3 posto. U prvom polugodištu rast industrijske proizvodnje bio je nošen povećanjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji (na nivou godine rast je iznosio 3,1 posto), dok je u drugom dijelu godine, kada je došlo do njenog blagog slabljenja, energetski sektor nadomjestio nastale gubitke.

Uvoz roba u Bosni i Hercegovini u 2016. godini nominalno je povećan 1,8 posto uz povećanje uvoza dobara široke potrošnje od približno 3,5 posto.

Rast PDV prihoda od 4,4 posto, povećanje uvoza dobara široke potrošnje, te rast uvoza kapitalnih dobara od 2,4 posto ukazuju na određeni oporavak domaće tražnje. Uloga fiskalne politike je bila skromna, s obzirom na velike obaveze u servisiranju vanjskog duga, pogotovo u drugom dijelu godine.

Raspoloživi dohodak građana je rastao prije svega usljed povećanja broja zaposlenih od 4,8 posto kao rezultat ekonomskog rasta, ali i mjera vlasti uključujući i podsticaje za zapošljavanje i pojačane inspekcijske kontrole protiv rada na crno. Sa registrovanih 737.954 zaposlenih lica na kraju 2016. godine, BiH je prvi put premašila broj zaposlenih koji je bila dostigla prije ekonomske krize kada je u januaru 2009. godine imala do tada rekordnih 729.207 zaposlenih osoba. Međutim, kada je riječ o zaposlenim kojih je sa 31. decembrom 2016. godine bilo 510.022, ta brojka još uvijek je lošija u odnosu na januar 2009. godine kada je na biroima bilo 488.496 prijavljenih lica.

Prosječna plata povećana je u 2016. godini za 1,3 posto na 853 KM, a njen rast bio je osjetniji u drugom dijelu godine, što se može pripisati stupanju

Strana ulaganja 2011-2016.


12 13

kreditnom rastu dalo je stanovništvo sa ukupno odobrenim kreditima većim za 3,2 na godišnjem nivou.

Kao jedna od rijetkih djelatnosti koja je značajnije doprinijela rastu BDP-a u 2016. godini izdvaja se turizam sa rastom dolazaka od 11,6 posto. Ton turističkim posjetama kojih je bilo ukupno 1.148.530 dali su strani turisti sa rastom dolazaka od 15,1 posto u odnosu na 2015. godinu.

U 2016. godini nije bilo investicionog zamaha s ozbirom na potpuni zastoj u radovima na Koridoru Vc usljed iscrpljenog kreditnog potencijala preduzeća za autoceste i odgađanja političkog dogovora na nivou države o povećanju akciza na naftne derivate u svrhu kreditiranja daljih radova na putnoj infrastrukturi. Nisu bili pokrenuti ni novi elektroenergetski projekti izuzimajući manje radove na HE Dabar i HE Vranduk.

Nakon šest negativnih kvartala, u trećem kvartalu 2016. godine došlo je do blagog opravka građevinarstva, ali je uprkos svemu na godišnjem nivou zabilježeno smanjenje bruto dodane vrijednosti u ovom sektoru. Određeni napredak ostvaren je u stanogradnji gdje je zabilježen rast od 35,8 posto u odnosu na 2015. godinu, a izgrađenih 2.543 stana u prošloj godini najviše je u posljednje četiri godine.

Nakon što je u proteklim godinama gradnja TE Stanari bila zaslužna za rast stranih investicija, u 2016. godini došlo je do blagog pada. U 2016. godini je prema preliminarnim podacima, uloženo 460, 6 mil. KM, što predstavlja smanjenje od 3,4 posto u odnosu na godinu ranije. Relativno slabom prilivu stranih investicija nesumnjivo su doprinijeli i loša politička situacija i negativna retorika političkih lidera.

Kada se svemu doda činjenica da BiH nije povukla više sredstava od jedne, početne tranše, po osnovu aranžmana sa MMF-om zbog političkih nesuglasica u ispunjavanju uvjeta ove finansijske institucije, evidentno je da je osjetniji ekonomski rast u 2016. godini izostao.

Treba napomenuti i da su vlasti u 2016. godini provele značajan dio mjera iz Reformske agende, koje su najvećim dijelom bile usmjerene na reforme u fiskalnoj, finansijskoj sferi i poslovnom okruženju, ali o eventualnim pozitivnim efektima u 2016. godini je rano govoriti s obzirom da je riječ o aktivnostima čiji se uticaj ne može mjeriti u kratkom periodu.


14 15

2013

2013

2013

2013

2014

2014

2014

2014 2016 2016

2016 20162012

2012

2012

2012

552.530 668.552

808.810879.400

927.120

324.399

451.428

519.669674.884

767.706

679.115

861.8831.006.003 1.101.537

1.161.638

117.103119.828

153.787159.994

168.186

Ukupni krediti U hiljadama KM

Ukupni depoziti U hiljadama KM

Ukupna aktiva U hiljadama KM

Kapital U hiljadama KM

U hiljadama KM 2016. 2015. 2014. 2013. 2012.

Ukupni krediti 927.120 879.400 808.810 668.552 552.530

Ukupni depoziti 767.706 674.884 519.669 451.428 324.399

Ukupna aktiva 1.161.638 1.101.537 1.006.003 861.883 679.115

Profit prije oporezivanja 9.511 6.919 5.154 3.087 700

Profit poslije oporezivanja 8.192 6.207 4.622 2.725 163

Kapital 168.186 159.994 153.787 119.828 117.103

CIR (%) 67,60 67,1% 69% 73% 71%

Ključni pokazatelji

2015 2015

2015 2015


16 17

Štedno poslovanje

U domenu štednje prošlu godinu je obilježila implementacija dječije štednje koja je lansirana 1. jula pod sloganom „Štedi marke kod Sberbanke”. Štednja je osmišljena sa ciljem promocije štednje među najmlađima. Glavni junak ove priče je Zmajzi, simpatični zmaj, koji djeci i mladima objašnjava kako da uštede novac i ostvare svoje želje. Mališane koji ugovore Zmajzi štednju, Sberbank BH nagrađuje atraktivnom kamatnom stopom, koja je iznad ponude na tržištu. Dječija štednja po viđenju i Dječija slobodna štednja namijenjene su djeci i mladima do 15, odnosno 18 godina, zavisno od vrste štednje koju izaberu.

Što se tiče ostalih aktivnosti iz oblasti štednje redizajnirali smo oročenu štednju i uveli besplatne pakete za deponente.

U prethodnoj godini, vodeći računa o zahtjevima klijenata, instalirali smo sigurnosne sefove u poslovnici Sanski Most.

Kartično poslovanje

Godinu je obilježilo lansiranje novog kartičnog proizvoda. Sberbank platna Pika Kartica je plod ulaska u najvećih program lojalnosti Pika Kartica. Ova poslovna saradnja donijela je novi i značajno drugačiji pristup bh. građanima i njihovim potrebama, u pogledu atraktivnijih proizvoda i usluga u finansijskom i maloprodajnom segmentu. Korisnici Sberbank platne Pika Kartice, sada imaju na raspolaganju mnogobrojne pogodnosti unutar mreže kompanija učesnika programa lojalnosti kojeg čine Konzum, Gazprom i NIS Petrol benzinske stanice, Intersport, Modiana i Beautique te Kompas.

Sberbank platna Pika Kartica je istovremeno revolving kartica, kartica za kupovanje na rate i kartica lojalnosti. To je čini jedinstvenim proizvodom na tržištu Bosne i Hercegovine.

Potrebno je spomenuti da je lansiranje Sberbank platne Pika Kartice ujedno i prvi projekat dvije sestrinske banke, Sberbank BH d.d. i Sberbank a.d. Banja Luka. Projekat je zbližio dvije banke, ali i

Poslovanje sa stanovništvom i poduzetncima Kvalitet servisa, atraktivnost proizvoda i zadovoljstvo klijenata bili su u fokusu banke kada je u pitanju poslovanje sa stanovništvom i poduzetnicima. Kroz kontinuiranu edukaciju bankara radili smo na unaprjeđenju kvaliteta servisa, istovremeno vodeći računa o efikasnosti usluga i ažuriranju proizvoda u skladu sa modernim trendovima u bankarstvu. Kvalitetnim upravljanjem, popraćenim kampanjama oglašavanja, ključne proizvode Banke smo učinili atraktivnijima i privukli smo nove klijente. Organizovanjem istraživanja obratili smo pažnju na stvarne potrebe naših klijenata, ali i izmjerili njihov stepen zadovoljstva. Index zadovoljstva klijenata iz reda fizičkih lica i poduzetnika je preko 81%, a nivo povjerenja je iznad 83%. Banka može ići samo naprijed.

U segmentu kredita i transakcija u protekloj godini uspješno smo implementirali uvođenje automatskog prijedloga prekoračenja po tekućem računu, te izradili nove procedure za pakete računa proizvoda.

Dalje, uveli smo naknade za prolongaciju dopuštenog prekoračenja i optimizirali izlazne dokumentacije za klijenta. Povećali prag maksimalnog iznosa po zamjenskom kreditu na 70.000 KM za klijente sa primanjima od 2.000 KM. redizajnirali smo lombardni kredit, i uveli novi model osiguranja kredita “monthly regular” kod gotovinskog nenamjenskog kredita.

Analiza poslovanja


18 19

Bankoosiguranje

U 2016. godini naš strateški partner u domenu bankoosiguranja je kao i do sada Merkur BH osiguranje. Rezultati ovog partnerstva i saradnje, a uz posredovanje našeg brokera Fortius BH su:

• Zaključeno 4825 polica osiguranja korisnika kredita• Zaključeno 269 polica životnog osiguranja• Zaključeno 4192 osiguranja uz kartice

U protekloj godini pojednostavili smo proces obrade i rada kod osiguranja kredita, što je znatno doprinijelo efikasnosti i kvalitetu procesa rada u frontu i pozitivno uticalo na saradnju sa osiguravajućom kućom i posrednikom, kao i podizanje kvaliteta usluge za klijenta.

Prva smo Banka na tržištu FBiH koja je uvela osiguranje kredita uz mjesečno plaćanje premije osiguranja što za klijente ima benefit u smislu manjih startnih troškova kod isplate kredita. Plaćanje premije se vrši uz anuitet, a klijent dobije kompletan traženi iznos kredita na račun.

Implementiran je koncept CPI osiguranja Sberbank platne Pika Kartice uz pokriće: od smrti, invalidnosti preko 50 posto, nezaposlenosti, bolovanja uz mjesečno plaćanje premije koja se obračunava svaki mjesec na iskorišteni iznos dozvoljenog limita.

Kroz ovakav pristup u kreiranju proizvoda osiguranja zajedno sa partnerskim osiguravajućim kućama banka želi uvoditi nove i moderne proizvode za svoje klijente, olakšati im korištenje proizvoda i način obračuna premije učiniti povoljnijim za klijenta.

Cilj vezanja proizvoda Banke i osiguranja jeste da se stvori jedinstven proizvod za klijente koji im je ekskluzivno dostupan u Sberbank BH i koji im pruža kompletnu finansijsku uslugu na jednom mjestu.

pokazao veliki potencijal za daljnje zajedničke projekte unutar Sberbank grupe u Bosni i Hercegovini.

U području kartičnog poslovanja značajno je istaknuti i to da smo uveli novi proizvod Debit MasterCard Contactless karticu koja je pored svih pogodnosti karakteristična po transakcijama u samo nekoliko sekundi uz tehnologiju beskontaktnog plaćanja. Contactless funkcionalnost smo uveli i za postojeću Debit MasterCard Gold karticu.

Također, uveli smo i 3D Secure sigurnosni standard koji se koristi samo prilikom online kupovine kod trgovaca koji podržavaju ovaj sigurnosni standard. 3D Secure standard je karakterističan po dodatnoj sigurnost prilikom online plaćanja, jednostavnom korištenju i jednostavnoj aktivaciji usluge. Sve Sberbank BH platne kartice mogu aktivirati 3D Secure sigurnosni standard.

Razumijevajući neophodnost zaštite okoliša, smanjenja upotrebe štampanih materijala, te dostupnost i arhiviranja elektronske pošte nastavili smo sa uvođenjem dostave izvoda za kreditne kartice putem emaila. U kontaktu sa našim klijentima, nastavljamo promovirati ovaj način slanja izvoda.


20 21

ovakvu transakciju izdavanjem plative garancije prema Elektroprivredi BIH. Ovom transakcijom su otvorena vrata za mnogo širu saradnju, a Banka je ponovo pokazala da podržava ekonomski razvoj BiH i da se država i kompanije u vlasništvu države mogu osloniti na nas kao pouzdanog partnera.

Bitno je istaći da iza ove transakcije stoji timski rad kolega iz Corporate-a, Retail-a i Risk-a, čime potvrđujemo naš ključni moto, Mi smo tim!

- SME/Corporate u saradnji sa kolegama iz Trade Finance tima iz Beča radila je na odobrenju i izdavanju dvije činidbene garancije klijentu EUROASFALT d.o.o. Sarajevo u ukupnom iznosu od 22.000.000 EUR na period do 57 mjeseci.

Garancije su klijentu izdate direktno iz Beča, a uz Sberbank BH kao Agenta i Aranžera transakcije. Platni promet po ovom poslu u naredne tri godine će ići preko Sberbank BH. Ovom transakcijom, Sberbank grupacija je ukazala veliko povjerenje prema klijentu izdavši najveću garanciju koju je klijent samostalno imao u historiji svog poslovanja, a naš SME/Corporate tim je stekao jedinstveno iskustvo i stvorio prostor da se ovakva saradnja na nivou Grupacije proširi.

Povjerenje ovako značajnih firmi rezultiralo je ostvarenjem značajnih rezultata segmenta SME/Corporate u 2016. godini.

Krediti

jan. 2012

mn BAM

dec. 2012 dec. 2013 dec. 2014 dec. 2015 dec. 201650

100

150

200

250

300

350

400

450

500

Poslovanje sa pravnim licimaU segmentu Poslovanje sa pravnim licima 2016. godina je bila godina izazova u pravom smislu riječi. Međutim, bez obzira na sve otežavajuće okolnosti na tržištu, veliku konkurenciju drugih banaka i mnogo drugih izazova sa kojima smo se suočili u prošloj godini, segment Poslovanje sa pravnim licima nije spriječilo da ostvari zapažene rezultate u svim područjima. Povećanje tržišnog učešća, inovativni proizvodi, ubrzanje procesa samo su mali dio aktivnosti koje su realizirane tokom 2016. godine.

Pored inovativnih novih proizvoda, unaprijedili smo usluge elektronskog bankarstva, unaprijedili smo postojeće proizvode, optimizirali procese čime smo klijentima omogućili da usluge Banke dobiju na brži i klijentu povoljniji način i time značajno doprinijeli povećanju konkurentnosti Banke na tržištu.

Koncept Bank@Work koji realizujemo zajedno sa kolegama iz Retaila vrlo dobro je prihvaćen od strane naših klijenata. Naša Banka je najuspješnija po Bank@Work rezultatim na nivou Grupacije za 2016. godinu.

Fokusirajući se na naše klijente i proizvode koji će na najbolji način zadovoljiti njihove potrebe zajedno sa kolegama iz drugih odjela radili smo na unapređenju procesa, uvođenju novih proizvoda, cross sellingu.

Sredinom decembra je održan godišnji SME Workshop na kojem su učestvovale sve članice Sberbank Europe grupacije. Prezentirani su rezultati i uspjesi u 2016. godini, te nagrađene najuspješnije banke u tri kategorije.

Sberbank BH je izabrana za najbolju SME Banku, što je opravdalo sve aktivnosti i napore iz ove godine, ali i potvrdilo da uspjeh iz prošle 2015. godine, u kojoj je Sberbank BH također bila plasirana na prvom mjestu, nije bio slučajan. Inovativnost u radu, fokus na potrebe klijenata izdvojili su nas kao Banku koja je kao značajan učesnik na tržištu participirala u nekoliko važnih projekata najvećih firmi u Bosni i Hercegovini.

- Sberbank BH je prepoznala potencijal uspostavljanja poslovne saradnje između Aluminija i JP Elektroprivrede BiH, i pronašla modalitet da podrži

Bosnia and Herzegovinaon the best SFE performance among

Sberbank Europe countries

Sberbank Europe cordially congratulates


22 23

Ciljevi za 2017. godinu su također ambiciozni. Tržište je već prepoznalo kvalitet i imidž Sberbank BH kao banke koja nudi inovativne proizvode i usluge pravnim licima u vrlo kratkom roku uz visok nivo profesionalnosti i stručnosti svog osoblja. Stoga su pred nama ciljevi za dodatno unapređenje procesa i uvođenje novih proizvoda i usluga što će klijenti znati prepoznati. Cilj segmenta Poslovanje sa pravnim licima je da postanemo jedan od najvažnijih lidera na tržištu i najpoželjniji poslovni partner, a sve to je u protekloj godini opravdano i našim rezultatima. Slogani „Sve za klijenta“, „Mi smo tim“ i „Ja sam lider“ će u 2017. godini biti vodilje naših zaposlenika.

Globalna tržištaGodina 2016. počela je u znaku i pod snažnim uticajem prvog podizanja kamatne stope od strane FED-a u decembru 2015. godine, što daje prve indikacije ekonomskog oporavka američke ekonomije nakon izbijanja svjetske ekonomske krize 2008. godine, kada je FED započeo sa programom kvantitativnog popuštanja, koji je za cilj imao da putem programa kupovine državnih obveznica i smanjenja kamatnih stopa ubrza ekonomski oporavak.

Prvo podizanje kamatne stope od strane FED-a rezultiralo je snažnim rastom američkog dolara, koji je krajem 2015. godine bio na najvećim razinama.

U isto vrijeme na drugoj strani se nakon tri uzastopna rezanja kamatne stope od strane ECB-a u 2015. godini nastavlja trend rezanja kamatne stope, te ECB u martu 2016. godine spušta kamatnu stopu za dodatnih 10 baznih poena, tj. na -0,40 posto. Uprkos negativnim nagovještajima, te mogućim negativnim refleksijama zakazanog referenduma u Velikoj Britaniji za napuštanje Europske unije, EUR valuta uspijeva da se oporavi za 5 posto tokom prvog kvartala 2016. godine.

Funta početkom 2016. godine je zasigurno bila jedna od najpoželjnijih valuta zbog najavljenog referenduma, koji je praktično stvorio mogućnost izlaska Velike Britanije iz Europske unije, gdje bi eventualno izglasavanje napuštanja Europske unije donijelo negativne efekte kako Velikoj Britaniji, tako i Europskoj uniji. Dodatno, stvorio bi se mogući trend napuštanja Europske unije od strane drugih članica.

Na drugoj strani još od decembra 2015. godine „Bank of England“ smanjuje planirane skale povećanja kamatne stope i sve rezultira snažnim padom funte u odnosu na glavne valute.

Značajan angažman i učešće Sberbank BH u segmentu javnog sektora putem tendera također je dao veliki doprinos ostvarenju značajnih rezultata i povećanju tržišnog učešća Banke i u ovoj oblasti.

Rast kreditnog portfolija u odnosu na 2015. godinu je iznosio 38,79 mn KM ili 9,79 posto, čime je ojačana naša tržišna pozicija.

Cilj da proširimo kvalitet i obim naših usluga su prepoznali i klijenti, što je rezultiralo i veoma značajnim rastom garancija u iznosu od 20,85 mn KM ili 36,42 posto u protekloj godini.

Povjerenje klijenata u našu banku i sigurnost poslovanja sa nama raslo je značajnom stopom, što se vidi i kroz povjerenje koje su nam dali klijenti povjerivši nam svoje depozite. Rast oročenih depozita bilježi stalni rast, te od 2012. godine do kraja 2016. godine iznosi 147,28 mn BAM.

Garancije

Oročeni depoziti

jan. 2012

mn BAM


20

30

40

50

60

70

80


60

80

100

120

140

160

180

mn BAM

200

220


24 25

Skrbništvo i depozitarski posloviKao ovlašteni učesnik na tržištu vrijednosnih papira FBiH, banka je u 2016. godini nastavila uspješno pružati skrbničke i depozitarske usluge. Klijenti su u Banci prepoznali pouzdanog partnera u procesima emisije vrijednosnih papira. Tako su u 2016. godini, putem grupe Skrbništva i poslovi depozitara, uspješno realizirane dvije emisije vrijednosnih papira, i to inicijalna emisija vrijednosnih papira (udjela) pri osnivanju investicijskog fonda, te emisija vrijednosnih papira (dionica) pri povećanju kapitala. Investicijski fondovi i društva za upravljanje fondovima, kao institucionalni investitori, iskazali su dugogodišnje povjerenje banci na način da bude njihova banka depozitar / skrbnik nad imovinom u obliku vrijednosnih papira, a što je uspješno nastavljeno i u 2016. godini.

Tako je banka uspješno postala depozitar / skrbnik prvom Otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom na tržištu FBiH. U 2016. godini banka je povećala portfolio investicijskih fondova kojima pruža usluge depozitara/skrbnika, te zaključno sa proteklom godinom, banka pruža usluge za 38 posto investicijskih fondova iz FBiH.

Nastavljen je i pozitivan trend otvaranja skrbničkih računa, kako pravnim, tako i fizičkim licima.

Ukupan portfolio vrijednosnih papira na skrbničkim računima koji su povjereni na čuvanje banci iznosi preko 500 mio KM nominalne vrijednosti.

Dugogodišnje uspješno poslovanje na tržištu vrijednosnih papira nastavljeno je i u oblasti obavljanja poslova depozitara u prometu vrijednosnih papira.

Putem brokerskog računa profesionalnog posrednika kojem banka pruža depozitarske usluge, u protekloj godini je izvršen promet iznad 100 mio KM.

Usluge banke na tržištu vrijednosnih papira FBiH, kao ovlaštenog učesnika, su pod stalnim nadzorom i kontrolom Komisije za vrijednosne papire FBiH, koja godišnjim produžavanjem dozvola banci potvrđuje profesionalno i kvalitetno pružanje depozitarskih i skrbničkih usluga.

Najznačajniji događaji u 2016. godini po kojima će zasigurno godina biti zapamćena su predsjednički izbori u SAD-u i pobjeda predsjedničkog kandidata Republikanske stranke, Donalda Trump-a, te ishod zakazanog referenduma u Velikoj Britaniji koji je održan 23. juna 2016. godine.

Pobjeda na predsjedničkim izborima kandidata Republikanske stranke, koju je odnio Donald Trump je šokirala svijet zahvaljući kampanji koju je pobjednik vodio do samog kraja izbora. S druge strane, bez obzira na mnogobrojne ankete, koje su najavljivale da je većina glasača na strani ostanka Velike Britanije u Europskoj uniji, šok je uslijedio kada su rezultati pokazali suprotno od onoga što se očekivalo.

Po objavi rezultata referenduma, nastao je haos na finansijskim tržištima, i funta je pala na najniže razine u posljednjih 30 godina. Nakon ovih dešavanja ECB nagovještava napuštanje do tada agresivne politike rezanja kamatnih stopa, a sa druge strane FED usporava propagandu najavljenih dizanja kamatnih stopa, što opet nakon šokantnih dešavanja stabilizira situaciju na finansijskim tržištima.

Tokom 2016. godine devizna pozicija Sberbank BH je održavana u skladu sa limitima, koje je propisala Agencija za bankarstvo FBiH, kako za sve valute pojedinačno tako i za ukupnu deviznu poziciju. Interni limiti propisani od strane Sberbank grupacije su takođe poštovani.

Uprkos velikoj volatilnosti na finansijskim tržištima u 2016. godini odjel Globalna tržišta je nastavio sa rastom po broju klijenata, volumenu i profitu zahvaljući novim korporativnim i drugim klijenata Customer Desk-a/Banke, te zahvaljujući optimalnom upravljanju otvorenom deviznom pozicijom Banke od strane uposlenika odjela Globalna tržišta. Usluge pružene putem Customer Desk-a uglavnom su se odnosile na trgovinu devizama i primarni cilj je bilo sticanje i zadržavanje povjerenja i zadovoljstva klijenata putem ponuđenih cijena i kurseva, koji su bili konkurentni i realni u odnosu na tržišna kretanja.


26 27

funkcionalnosti na informacionom sistemu banke, u vrlo kratkim rokovima, sa doprinosom u analizi i prilagođavanju tehničke dorade sistema u skladu sa potrebama Banke.

• Povećanje prihoda od kamata: Izmjena metoda obračuna aktivnih kamata - projekat vođen od strane odjela Organizacija. Ključni dio aktivnosti je izvršen ili vođen od strane kreditne administracije (primjena izmjene tipskih ugovora za plasmane pravnih lica, izmjena parametrizacije sistema za sve kredite i kreditne kartice fizičkih lica, izmjena parametrizacije sistema za plasmane pravnim licima). Sve aktivnosti su izvršene uspješno i u kratkim rokovima.

• Povećanje prihoda od kamata: Izmjena postavki sistema za obračun zatezne kamate za pravna lica – smanjenje broja bonus dana. Aktivnost vođena od strane odjela Organizacija. Kreditna administracija je izvršila potrebnu parametrizaciju i izmjene u informacionom sistemu banke u skladu sa rokovima i planom izvršenja aktivnosti.

• Ušteda resursa i optimizacija procesa: Razvoj funkcionalnosti za obračun zatezne kamate u batch obradi. Funkcionalnost primjenjena na produkciji početkom 2017. godine. Rezultat je značajno skraćenje procesa Mjesečnih knjiženja.

• Automatizacija programa: Primjena novog sistemskog modula Automatska naplata, za potrebe naplate kreditnih obaveza za fizička i pravna lica.

• Ušteda troškova: Izmjena postavki i metodologije kreiranja i slanja opomena za kašnjenje za kredite fizičkih i pravnih lica. Procesnom izmjenom i izmjenom postavki informacionog sistema za opomene omogućene su uštede troškova pošte preko 1.000 KM mjesečno.

ODJEL PLATNI SISTEMI I DOKUMENTARNI POSLOVI

Platni sistemi i dokumentarni poslovi podržavaju procesiranje zahtjeva komitenata u tri segmenta poslovanja Banke: 1. Transakcije domaćeg platnog prometa2. Transakcije platnog prometa sa inostranstvom3. Dokumentarne poslove

Područje operacije

U okviru nadležnosti Izvršnog direktora Retail/COO, kao jedan od ključnih sektora za podršku poslovanju, u kojem su objedinjene i centralizovane administrativne i operativne funkcije, kao i back office poslovi, djeluje Sektor Operacije.

U skladu sa postavljenim ciljevima za 2016. godinu, u Sektoru Operacije je tokom 2016. godine nastavljena praksa poboljšanja efikasnosti i kvaliteta usluge, te smanjenja operativnih troškova.

Najznačajnija dešavanja koja bilježimo u Odjelima su:

ODJEL KREDITNA ADMINISTRACIJA

Od značajnijih izmjena, projekata i dorada tokom 2016. godine koji su inicirani ili u kojima je učestvovao odjel Kreditne administracije posebno važno je istaći:

• Novi proizvod Banke: Implementacija Sberbank platne Pika Kartice, projekat vođen od strane Retail sektora. Kreditna administracija je uradila značajan dio posla u primjeni


28 29

Ovakav rast stanja kreditnih i debitnih kartica u 2016. godini je rezultat:

• Uvođenja novog kartičnog co-brand proizvoda Sberbank platna PikaKartica koja svojim funkcionalnostima/pogodnostima čini ovaj proizvod dodatno atraktivnim za klijente, zbog mogućnosti plaćanja na rate bez naknada i kamata (kod određenih trgovaca), kao i mogućnošću sakupljanja loyality bodova. Sberbank platna Pika Kartica je prva cobrand kartica na tržištu gdje u jednoj kartici klijent dobija platnu, kao i karticu za sakupljanje bodova.

•UvođenjanovogdebitnogkartičnogproizvodaMasterCarddebitcontactless,te nadogradnje postojećeg kartičnog proizvoda za Premium klijente, MasterCard Gold debit card sa contactless funkcionalnošću.

U 2016. godini uspješno je implementiran 3D Secure sigurnosni standard koji se koristi prilikom online kupovine kod trgovaca koji podržavaju ovaj sigurnosni standard. Na ovaj način banka je zaštitila korisnike kartica od potencijalnih zloupotreba u online korištenju. Sberbank BH je jedna od prvih banaka u zemlji koja je implementirala 3D secure standard.

Na dan 31.12.2016. godine Banka je u svojoj mreži imala:•59bankomataodčegaje5multifunkcionalnihbankomata

(cash in i mjenjačnica)•7infoterminala•32POScashterminala

Rezultati mreže u 2016. godini u BiH:

•174mioKMjeiznosioATMprometkarticamauvlasništvuSberbankBH•25mio(cca86.000transakcija)inostranimkarticamanabankomatima

Sberbank BH•51miojeiznosioprometprekoPOSuvlasništvuSberbankBHI u ovom segmentu, evidentan je rast prometa SBBH kartica u 2016. godinu u odnosu na 2015. godinu za 19 posto.

•Prosječaniznostransakcijekreditnimkarticamau2016.godiniiznosioje88KM•Prosječaniznostransakcijedebitnimkarticama2016.godini

iznosio je 113 KM•MasterCardtržišnoučešćeSBBHkarticaje4postou2016.godini•VisatržišnoučešćeSBBHkarticaje3postou2016.godini

Domaći platni promet

Domaći platni promet u svim pokazateljima bilježi u 2016. godini rast broja naloga UPP i VPP, kao i rast učešća elektronskih naloga.

MEĐUBANKARSKA PLAĆANJA-BROJ

TRANSAKCIJA

PRILIVI - BROJ TRANSAKCIJA

VOLUMEM PREKO CB

BIH (u 000)

NAPLAĆENE NAKNADE

2015 1,187,681 562,390 6,580,234 1,916,569

2016 1,499,684 671,505 6,783,696 2,385,824

Broj transakcija međubankarskih plaćanja koje su komitenti Banke realizovali bilježi rast od 24,06 posto u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu.

Broj transakcija međubankarskih priliva za komitente Banke bilježi rast od 19,40 posto u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu.

Naplaćene naknade za transakcije domaćeg platnog prometa su veće za 24,48 posto u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu.

Platni promet sa inostranstvom

Platni promet sa inostranstvom takođe bilježi tendenciju rasta po svim osnovama.

PRILIV PLAĆANJA RETRANSFERI NAPLAĆENE NAKNADE

2015 27,574 19,798 6,500 1,710,438

2016 29,452 26,404 6,711 1,905,225

ODJEL KARTICE

Za Odjel kartičnog poslovanja 2016. godina je bila izuzetno dinamična godina. Broj izdatih kartica na dan 31.12.2016 je iznosio 57.196 (44.378 debitnih i 12.818 kreditnih) što u odnosu na 31.12.2015 godine predstavlja rast od 23 posto.


30 31

Na zadržavanje postojećih klijenata i pridobijanje novih klijenata značajno utiče kvalitet usluge koji pruža Banka. Visok nivo kvaliteta usluge može biti jedan od razloga zbog kojeg bi se klijenti drugih banaka mogli odlučiti za neki od kartičnih proizvoda naše Banke. Zbog navedenog, kvalitet usluge u dijelu kartičnog poslovanja nije cilj sam sebi nego je i sredstvo za realizaciju konkurentne prednosti.

U cilju poboljšanja kvaliteta usluge i postizanju naše kvalitetne diferencijacije od konkurencije Banka kontinuirano radi na proširenju palete usluga i proizvoda, ubrzanju procesa, digitalizaciji, te na kontinuiranoj edukaciji uposlenika uz redovno sprovođenje ankete zadovoljstva klijenata.

ODJEL ADMINISTRACIJA RAČUNA

Odjel Administracija računa obuhvata četiri segmenta poslovanja:• Administracija računapravnih licaudijelu

otvaranja, zatvaranja računa, aktiviranja usluga transakcijskih računa i paketa proizvoda, te obračuna kamata i naknada po istim;

•Prinudnanaplatasaračunapravnihifizičkihlica;

•Administracijaračunafizičkihlicakojiobuhvatagašenje računa, prijevremene raskide ugovora, kao i specijalne uslove oročenja, te obračune kamata i naknada po istim;

•Upravljanjeprigovorima.

Tokom 2016. godine u odnosu na 2015. godinu, evidentiran je blagi pad u broju otvorenih računa za pravna lica.

Broj otvorenih računa: •2015.godina-1895računa•2016.godina-1798računa

U skladu sa generalnom ekonomskom situacijom na tržištu, tokom 2016. godine je evidentan porast blokiranih računa u odnosu na 2015. godinu. Tako smo tokom 2016. godine imali 4.188 blokirana računa, dok je ta brojka u 2015. godini iznosila 2.553 blokirana računa.

Kroz Lean projekte i inicijative koji su pokrenuti sa Grupnog nivoa, a u saradnji sa Odjelom Organizacija, u odjelu Administriranje računa je implementiran i projekat 5S čime je poboljšan radni prostor i okruženje, unaprijeđeni procesi rada, te smanjeni operativni troškovi.

Dodatno su uvedene elektronske arhive za svu dokumentaciju čime je značajno poboljšan proces i skraćeno vrijeme u procesiranju zahtjeva i pretrazi dokumentacije.


32 33

Project management

Sektor Credit Risk je u 2016. godini imao vodeću ulogu u implementaciji grupnog projekta Forbearance. Cilj je kreiranje procesa koji omogućava uključenje forbearance evidencije u redovan aplikativni kreditni proces, sa jasnom diverzifikacijom u pristupu za različite segmente. Uspostavlja se centralizirani forbearance alat koji omogućava jednostavniji način identifikacije, upravljanja i monitoringa ugovora koji podliježu forbearance mjerama, sve u cilju identifikacija transakcija čiji bi profil rizika mogao biti prekriven ugovornim izmjenama izvršenim od strane banke s ciljem sprečavanja defaulta.

Stručni tim sektora je imao aktivnu ulogu u sprovođenju promjena koje se odnose na implementaciju novog grupnog procesa za određene klijente i grupe povezanih lica. Implementacijom istog se omogućava lakše praćenje jedinstvene izloženosti klijenata ili grupe povezanih lica na nivou Grupe. Uvođenjem promjena i novih alata omogućiti će centralizovani pristup finansijskim pokazateljima klijenata i pravovremeno praćenje metodoloških postavki na koji se isti odnosi. Implementacijom se očekuje reduciranje vremena obrade kreditne aplikacije za kreditne analitičare i UW s jednom tačkom inputa finansijskih izvještaja, te unaprijeđen credit risk izvještavanje. Sektor je također adekvatno odgovorio na zadatke u domenu usklađivanja kreditne politike za sve segmente.

Predprojektne aktivnosti u primjeni novog računovodstvenog standarda MSFI 9 koji se odnosi na izmjene u procesu rezervisanja (Impairment stream), primjene PD, LGD parametara , te analiza utjecaja izmjena uspješno su završene. Implementacija projektnih aktivnosti, prikupljanje podataka za modeliranje osnovnih parametara rizika PD i LGD, te omogućavanje periodične razmjene podataka i sistemske implementacije rezultata izračuna su planirani za 2017. godinu.

U skladu sa aktivnostima entitetskih agencija za bankarstvo na pripremama implementacije Strategije za uvođenje Basel III, provela se studija kvantitativnog uticaja (QIS) u pogledu novih zahtjeva za regulatorni kapital, odnosno izračun kapitalnih zahtjeva, između ostalog i za kreditni rizik.

Integrisani risk menadžment

CREDIT RISK (CORPORATE&RETAIL)

Adekvatan sistem upravljanja rizicima predstavlja jedan od ključnih elemenata u obezbjeđivanju stabilnosti poslovanja Banke, te s tim u vezi sektor Credit Risk je usmjeravao Banku i određivao jasne smjernice za upravljanje rizicima, i to kroz jasne procedure, politike, metodologije i strategije.

Protekla godina je za sektor Credit risk bila izazovna u pogledu razvoja i optimizacije procesa identifikovanja, procjene, praćenja i kontrola kreditnog rizika.

Pozitivni risk pokazatelji sa kojima je Banka završila 2016. godinu:

Stabilna rejting distribucija sa 83 posto portfolia u low i moderate risk grupi.

Uz sveobuhvatnu primjenu metodologija u oblasti obračuna ispravke vrijednosti, održan je stabilan NPL ratio 6.63 posto koji adekvatno prati rast portfolia te iLLP coverage ratio 48.87 posto i IBNR coverage ratio u vrijednosti 0.82 posto.

Prosječan PD performing portfolia je 4.28 posto kojem odgovara rejting 17. Isti je pokazao stabilnost u 2016. godini bez oscilacija u promjeni intervala za PD vrijednosti.

Rejting distribucija po segmentima na 31.12.2016.

Micro 57,60%Corp/SME 8,52%PI 33,88%


Micro 10,80%Corp/SME 46,31%PI 42,89%

Micro 0,oo%Corp/SME 14,01%PI 85,99%

Visoki rizik; 11.49%

Srednji rizik, 73,11%

Default, 5,10%

Nizak rizik, 10,11%


Nije relevantno, 0,18%


34 35

90+ Vintage @6 @12 @18

90+ Vintage

0,40%

0,20%

0,60%

0,80%

1,00%

1,20%

1,40%

1,60%

0,00%

0,40%

0,20%

0,60%

0,80%

1,00%

1,20%

1,40%

1,60%

0,00%

Adekvatno upravljanjem portfolijem

Pregled kvaliteta kreditnog portfolija ima za cilj omogućiti Banci procjenu potencijalnih gubitaka iz preuzetih rizika i poduzimanje mogućih korektivnih akcija.

Kroz redovne mjesečne kontrole Retail portfolija u vidu Portfolio quality reporting-a (PQR) i Vintage analize održivo se upravlja i kvalitetom portfolija, te uspostavljaju adekvatne mjere za prevenciju pogoršanja istog. Izvještaji imaju za cilj ranu identifikaciju kredita odobrenih u određenom periodu, a koji se pojave u kašnjenju 30+ ili 90+ na izvještajni datum u ovisnosti od datuma odobrenja. Vintage izvještaji daju osnovne pokazatelje u kvaliteti odobravanja kredita, te rada naplate potraživanja. Još jedna značajna funkcija Vintage izvještaja jeste prepoznavanje eventualnih prevara koji bi se mogle identificirati kroz ove dvije vrste izvještaja Vintage 30+ i Vintage 90+, te da isti budu osnov za prepoznavanje ranih signala prevare. Banka je kroz redovne analize i upravljanje kvalitetom portfolia ostvarila značajne prosječne pokazatelje u posljednjih 12 mjeseci i to:

Vintage 30+@4 MOB1 od 0.66% a Vintage 30+@6 MOB 0.94%, dok je Vintage 90+ @12 MOB 0.47% što pokazuje jako dobro upravljanje u kvaliteti portfolija.

30+ Vintage

0,50%

0,00%

1,00%

1,50%

2,00%

2,50%

Pregled kvalitete kreditnog potfolija – Vintage analize

po mjesecu knjiženja (MOB)

1MOB – Month on booked (Mjesec knjiženja) /*Period prošao od datuma

knjiženja do izvještajnog

datuma


36 37

se značajna ušteda vremena Bankara i UW-a, uz minimalno skraćenje procesnog vremena po zahtjevu od 8 min, te minimalna ušteda 1.4 FTE na godišnjem nivou. U sklopu implementacije evidentna su i značajna unapređenja u kvaliteti podataka o klijentima, i poslodavcima, te ‘up to date podaci’ o klijentovom rejtingu. Pred kraj 2016. godine aktiviran je Pilot u cijeloj mreži čije su analize dale jako pozitivne rezultate, i u 2017. godini se očekuje potpuna integracija i puna primjena u kreditnom procesu.

Uspješno je implementirana i rejting aplikacije za non retail klijente, koja omogućava centralizovani pristup klijentovim ratinzima, te kako bilansnim pozicijama tako i kvalitativnim informacijam, koje će sigurno biti upotrijebljene za back testing analize, kalibraciju rejting modela, i naravno u svrhu adekvatnog monitoringa, donošenja odluke, i identifikacije ranih znakova upozorenja non retail klijenata.

april maj juni juli avgust septembar oktobar novembar0:00:00

2:24:00

4:48:00

7:12:00

9:36:00

12:00:00

14:24:00

16:48:00

19:12:00

21:36:00

24:00:00 22:26:32

11:42:13Prosječno vrijeme

Mediana

Veliki iskorak napravljen je u podršci i razvoju strategije u implementaciji novog proizvoda, te definisanja kriterija za izračun limita po novoj co-brendiranoj kreditnoj kartici, PIKA kartici. Credit Risk je svoje sposobnosti, znanja, iskustva i mogućnosti iskazao i u aktivnostima u kreiranju risk profila, te sistemskoj postavci parametara kreditnog rizika u svrhu automatskog donošenja odluka aplikacija za PIKA kreditne kartice. Automatizacija izračuna kreditne sposobnosti i Know-how pristup za automatsko odobrenje, u planu je da bude implementiran u 2017. godini i za ostale kreditne proizvode. Uspostavljanje novog kreditnog procesa za neobezbijeđene kredite, automatizacija procesa donošenja odluka za PIKA kartice, adekvatno praćenje i mjerenje Time to Decision (TTD) proizvele su u 2016. godini značajno ubrzanje procesnih koraka što je uzročno posljedično dovelo do povećanja zadovoljstva korisnika i klijenata.

Tim u Credit risk (Corporate & Retail) je poveo inicijativu u implementaciji integracije internog rejting modela za fizička lica u aplikativni proces. Automatskim izračunom rejtinga i PD-a kreditnog proizvoda očekuje

Mjerenje vremena odobrenja


38 39

Banke i isticanja važnosti adekvatne procjene nekretnine koja se reflektira i na adekvatnu alokaciju rizika ugovora po kojem je ista kolateral.

Kontinuiran proces monitoringa kolaterala za hipotekarne kredite, u smislu praćenja roka važenja polica osiguranja, provjera uspostave hipoteke u zemljišnjim knjigama i praćenje redovnih re-procjena nekretnina uzetih u zalog u toku 2016. godine dao je značajne rezultate i poboljšanja u kvaliteti portfolia kolaterala.

Polisa osiguranja %

Zastarjele procjene %

NedostajućiZK izvadak %

0

10

20

30

40

50

60

0,50%

0,00%

1,00%

1,50%

2,00%

2,50%

8,58%

2,66%2,37%

1,61% 1,69% 1,95% 1,62%

3,76%

49

76 7 3

4

5,29%

4,04%

3,05%

4,18%

Proces monitoringa kolaterala za hipoteke

Kolateral management

Banka aktivno koristi instrumente osiguranja kao tehnika smanjenja kreditnog rizika. Isti je usklađen sa propisima lokalnog regulatora kao i sa Basel III pravilima. Sistem omogućava evidentiranje, alokaciju i praćenje iskorištenosti vrijednosti kolaterala na nivou jednog ili više plasmana, a pruža informacije u svakom momentu o vrsti plasmana, vrsti kolaterala, redu naplativosti, Basel III usklađenosti, haircut tržišne vrijednosti, diskontnoj vrijednosti, itd.

Značajan napredak je ostvaren na polju reevaluacije kolaterala, čime je postignut bolji monitoring kolaterala,odnosno kreditni rizik je bolje ocijenjen i upravljan. Reevaluacija nekretnina se procjenjuje od strane saradnika banke iz arhitektonske struke, a pruža pravovremene stručne procjene mogućih promjena u kvaliteti i vrijednosti kolaterala. Za pojedine kredite i vrijednosti kolaterala, interne procjene nekretnina koje se nude kao kolateral su dio akvizicije. Takva procjena omogućuje Banci, za potencijalne veće izloženosti i vrijednost kolaterala, da se mjeri i procjenjuje potencijalni rizik već u ranoj fazi preuzimanja rizika. U 2016. godini produbljena je saradnja sa eksternim procjeniteljima koji su u aktivnoj saradnji sa klijentima i Bankom. Saradnja se odvijala u nekoliko regiona BiH u vidu predstavljanja minimalnih zahtjeva sadržaja procjene nekretnine i kvaliteta iste od strane


40 41

Uvođenjem co-branded kreditne kartice koja istovremeno skuplja bodove unutar programa lojalnosti, direktno smo ponudili dodatne vrijednosti svim korisnicima programa. U najvećim trgovinama Konzuma, postavljeni su promotivni štandovi gdje su zainteresovani mogli direktno aplicirati za Sberbank platnu Pika Karticu. „Svuda plaća, još više vraća“ slogan je kampanje oglašavanja koja je obilježila drugu polovinu godine.

Dva sportska događaja privukla su veliku medijsku pažnju u 2016., a to su Evropsko prvenstvo u fudbalu i ljetne olimpijske igre. Tokom ovih događaja promovirali smo akciju zamjenskih i nenamjenskih kredita.

Društvene mreže

Facebook je vjerovatno najjači medij današnjice. S tim u vezi, nastavili smo jačanje odnosa sa našim „fanovima“. Brzina u odgovaranju na upite putem Facebooka je na zavidnom nivou, kao i broj novih sljedbenika. Približavamo se brojki od 20.000 fanova. Godinu je obilježilo partnerstvo sa BH Telecomom. Predstavili smo i promovirali dvije nove inovativne usluge: ClickPay i TopUp.Kroz odgovarajuće video spotove pojasnili smo korištenje usluga, te ilustrovali moderan pristup rješavanju svakodnevnih izazova klijenata banke.

Marketing i komunikacijeOsnovi cilj odjela Marketing i Komunikacije je unaprjeđenje prepoznatljivosti brenda, informisanje o novim proizvodima i usluga, te u skladu s tim i povećanje nivoa zadovoljstva klijenata uz promociju jednostavnosti i ugodnosti poslovanja sa Sberbankom. Tokom godine koristili smo tradicionalne, kanale komunikacije, poput oglašavanja na elektronskim, štampanim i digitalnim medijima, ali i dvosmjerne, poput društvenih mreža, kako bi razvili razumijevanje i podigli nivo povjerenja među postojećim i potencijalnim kupcima.

Oglašavanje

U kampanjama oglašavanja najviše smo isticali zamjenski i nenamjenski kredit, brzi gotovinski kredit, kreditne kartice, štedne proizvode i usluge mjenjačnica.

Početak godine je obilježilo svečano potpisivanja zvaničnog ulaska Sberbanke u najveći program lojalnosti u Bosni i Hercegovini. Saradnja sa Pika Kartica programom dodatno je promovirana kampanjom oglašavanja putem elektronskih, štampanih, digitalnih i OOH (out of home) medija.


42 43

Istraživanja tržišta

Veliku pažnju obraćamo na unaprjeđenje bankarskih usluga. Kroz analizu navika potrošača, organizaciju različitih fokus grupa, istraživanje lojalnost i zadovoljstvo kupaca, prikupljamo odgovarajuće podatke koji nam pomažu da odgovorimo na stvarne potrebe naših klijenata. Odjel Marketing i Komunikacije ima značajnu ulogu u uspostavljanju i promociji edukativnih sadržaja prilagođenih zaposlenicima Banke. Sberbank akademija je bila u centru pažnje.

Interne komunikacije

Na kraju, posebnu pažnju smo posvetili internoj komunikaciju, te smo zaposlenike Banke informirali o aktuelnostima i putem nove intranet stranice.

Svaka od provedenih aktivnosti imala je za cilj jačanje Sberbank brenda.

Sponzorstva i donacije

Prilikom određivanja projekata koje ćemo finansijski podržati vodili smo računa o efektima u lokalnoj zajednici. Izgradnja povjerenja između klijenata i Banke postiže se i kroz sponzoriranje društveno korisnih projekata, te donacije koje pomažu razvoj lokalne zajednice. Dodali smo svoj doprinos razvoju kulture sponzorstvom dvadesetog po redu Jazz festa.

Dodatno, u komunikaciji smo isticali stabilnost banke i sigurnost poslovanja.


44 45

praktičnim znanjem iz bankarstva. Tokom godine razvijali smo korporativnu kulturu i implementirali vrijednosti banke „Svi za klijenta. Mi mo tim. Ja sam lider.” Organizovali smo događaje koji su nam pomogli da se bolje upoznamo u cilju dobre komunikacije i razvoja timskog duha. Fokus 2016. godine je i dalje bio na kreiranju radnog okruženja u kojem se njeguje kontinuirano pružanje povratnih informacija u domenu realizacije jasno uspostavljenih ciljeva, razvoja željenih kompetencija i razvoja u karijeri. Gradeći kulturu pružanja povratne informacije težimo da ostvarimo našu ambiciju da budemo kompanija koja je orijentirana ka ostvarenju rezultata.

Plan za naredni period je rad na poboljšanju praćenja radne uspješnosti zaposlenih kao i dalji razvoj internih treninga kako bismo omogućili što bolje dijeljenje znanja u okviru banke. Interne obuke i edukativni programi na temu poslovanja i dalje predstavljanju važan dio naše strategije.

I ove godine velika pažnja je posvećena našem vizuelnom identitetu, kao i prisustvu na društvenim mrežama, kao što su LinkedIn i Facebook.

Kao kompanija koja je društveno odgovorna, podržavali smo razne akcije humanitarnog karaktera, u koje su se i do sada rado uključivali naši zaposlenici.

Aktivno nastavljamo djelovati i na unaprijeđenju sistema upravljanja i razvoja ljudskih resursa, te na tržištu rada biti prepoznati kako poslodavac koji podržava društvenu korporativnu odgovornost. U 2016. godini navedeno je prepoznato dodijeljenom nagradom „Najpoželjniji poslodavac“ u finansijskom sektoru od strane posjetitelja portala Posao.ba.

Ljudski resursiI 2016. godina je bila izuzetno dinamična godina u oblasti upravljanja ljudskim resursima. Obilježena je organizacionim promjenama, kako bi se što adekvatnije odgovorilo na postavljene strateške ciljeve. Sberbank BH sa krajem decembra 2016. godine zapošljavala je 425 osoba, od kojih 66,35 posto posjeduje univerzitetsku diplomu ili titulu magistra. Prosjek radnog staža zaposlenika u Sberbank BH je veći od 6,9 godina, što pokazuje visok stepen zadovoljstva i opredijeljenosti zaposlenika da dugoročnije doprinose razvoju Banke.

Razumijevajući važnost stalnog usavršavanja i napredovanja, Sberbank BH je osnovala Sberbank Akademiju sa ciljem edukacije svojih zaposlenika. Svim zaposlenicima omogućen je raznovrstan izbor edukacije i usavršavanje u onim područjima koja su bitna za njihov profesionalni razvoj. Banka nastoji da bude organizacija u kojoj zaposlenici mogu učiti i primjenjivati svoje vještine, te se razvijati zajedno sa svojim poslodavcem. Sberbank potiče učenje za vrijeme rada, učenje od kolega, razmjenu znanja i iskustava s ciljem održavanja kompetencija i povećanja individualnih performansi pojedinaca. Fokus u 2016. godini je bio na dijeljenju postojećeg znanja, uz pružanje kvalitetnih trening programa koji imaju cilj da pruže mogućnosti za kvalitetniji rad, ali i napredovanja unutar Banke. Organizovano je niz internih treninga i obuka iz različitih segmenata banke.

Banka je u skladu sa svojim potrebama pružila mogućnost ambicioznim studentima obavljanje studentske prakse u Banci, te na taj način im je omogućila da svoja teoretska znanja nadograde

Sberbank BH ima pozitivnu kulturu organizacije koja cijeni i njeguje kreativnost, inovativnost te okruženje u kojem postoji mogućnost rasta i razvoja. Također i ove godine intenzivno smo radili na razvoju karijere, te omogućili zaposlenicima Banke da dokažu svoje sposobnosti na novim radnim mjestima. Banka je zapošljavala visokoobrazovane, motivirane osobe željne profesionalnih izazova koji preuzimaju inicijativu, ali istovremeno su spremni i za timski rad. Tokom 2016. godine u procesu zapošljavanja stavili smo akcent na zaposlenike sa dokazanim rezultatima i radnim iskustvom na lokalnom tržištu, kako bi svojim znanjem doprinijeli ostvarivanju zadanih ciljeva.

10 12


46 47

Sektor za podršku bankarskom poslovanju (GBS)U oktobru 2016. godine Banka je reorganizacijom svoje organizacione strukture, uspostavila Sektor za podršku bankarskom poslovanju (GBS) i time na određeni način objedinila aktivnosti postojećih odjela Organizacije, upravljanja procesima i projektima, Facility management i nabavka i Sigurnost.

Odjel Organizacije, upravljanja procesima i projektima je u zadatom roku izvršio prilagodbu svih poslovnih procesa i procedura Banke, novom organizacionom modelu.

Ova organizaciona jedinica je upravljala projektnim portfoliom Banke, koji su činili projekti, kojima su implementirani novi proizvodi i funkcionalnosti, optimizirani procesi, ostvarene uštede i unaprijeđeno ukupno poslovanje Banke.

U protekloj godini uspješno su završeni projekti: 5S: Administriranje računa, Praćenje troškova, Sberbank platna Pika Kartica, 3D Secure code, Optimizacija procesa uvođenja / dorade funkcionalnosti na poslovnim aplikacijama i Elektronska arhiva kreditnih dosjea fizičkih lica.

Projekti optimizacije su vođeni direktno od strane Organizacije, upravljanja procesima i projektima.

U sklopu projekta 5S –Optimizacije prostora u OJ Administracija računa, koji je prepoznat kao best practice u SBEU , ostvareni su direktne i indirektne koristi (smanjenje printanja, smanjenje rizika kazne zbog nekompletne dokumentacije, oslobađanje radnog prostora i ušteda radnog vremena ). Efikasnost uposlenika povećana je za 6 posto.

Administriranjeračuna

Optimizacija poslovnih aplikacija

i El. arhiva kreditnih dosjea

fizičkih lica.

Praćenjetroškova

Sberbank platna Pika Kartica

3D Securecode


48 49

proizvoda Banke. Cilj projekta je uvođenje sistema mjerenja end-to-end procesa izdavanja PIKA kreditnih kartica za sve kanale prodaje.

Odjel Facility management i nabavka je na samom početku prošle godine počeo implementaciju Open Space-a u većini organizacionih jedinica u Centrali. Danas sa pravom možemo reći da su u svim Open Space cjelinama podignuti uslovi rada, prostorije su u cjelosti adaptirane, nabavljen je novi namještaj, formirane su sale za sastanke sa kompletnom potrebnom opremom, a istovremeno se poradilo i na estetskom uređenju. Zahvaljujući novom konceptu Banka je uspjela smanjiti troškove rente u Centrali za 16 posto na godišnjem nivou.

Februar je obilježen otvaranjem nove poslovnice u Travniku, na izuzetno atraktivnoj lokaciji. Poslovnica Sanski Most, je preseljena u novosagrađeni objekat u strogom centru grada, čime su značajno poboljšani uslovi za uposlenike kao i za klijente.

Ljetni period je iskorišten za adaptaciju starih poslovnica – Banovići, Živinice, Gradačac, Grbavica, Kraševo i Tuzla 2. Adaptacija je uključila krečenje, zamjenu itisona, zamjenu trakastih zavjesa i ugradnju novih klima uređaja.

Kraj godine je bio u znaku početka radova na premještanju regionalnog centra u Mostaru. Izuzetno atraktivna lokacija, motivirani zaposlenici i manji troškovi rente, bili su pokretač da se ova poslovnica završi u rekordnom roku i počne s radom, neposredno nakon novogodišnjih praznika.

Istrajnim pregovorima, uspješno su smanjene cijene u poslovnicama Tuzla 1, Brčko, Kakanj, Centar, Zenica, Vitez. Sa zakupodavcima su postignuti novi petogodišnji ugovori o renti, a ostvarene su uštede od 3,6 posto na godišnjem nivou.

Troškovi rente

20152014 20163,350,000.00

3,400,000.00

3,450,000.00

3,500,000.00

3,550,000.00

3,600,000.00

U projektu Optimizacije procesa izlazne, pisane dokumentacije uvođenjem brojnih rješenja i unapređenja procesa postignuta je ušteda troškova od 10 posto koja će se puno značajnije odraziti na visinu troškova u 2017. godine.

Troškovi pošte

0.00 EUR

10,000.00 EUR

12,000.00 EUR

14,000.00 EUR

2,000.00 EUR

4,000.00 EUR

6,000.00 EUR

8,000.00 EUR

jan. 16 feb. 16 mar. 16 apr. 16 maj. 16 jun. 16 jul. 16 avg. 16 sept. 16 okt. 16 nov. 16 dec. 16

U okviru ovog projekta uveden je web servis za korištenje baze podataka iz evidencija Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Klijenti sada imaju mogućnost da zakonski obavezan dokument, prijavu mjesta prebivališta, obezbjede direktno u Banci.

Također, uveden je i modul elektronskog protokola, kojim se digitalizuje procesiranje pošte. Ovaj modul obezbjeđuje jedinstvenu evidenciju svih predmeta i dokumenata bez obzira da li su organizacione jedinice i obrađivači predmeta dislocirani.

Projekat optimizacije procesa uvođenja /dorade funkcionanosti je doprinio rješavanju kompleksnog problema povezivanja IT i biznisa. Uvođenje aplikacija Redmine i CBS mape na Sharepointu omogućilo je lakše strukturiranje i skupljanje informacija, kao i bolju kontrolu ovog procesa. Proces je skraćen za nepotrebne korake, potpisivanja, iteracije, te je postignuta bolja kontrola investicija od strane Odbora za upravljanje informacionim sistemom Banke.

Krajem godine, Organizacija je počela rad na uvođenju business proces management metodologije , te je lansiran prvi BPMS projekat za koji je nominiran proces izdavanja PIKA kartice, kao najprodavanijeg kartičnog


50 51

20152014 20160

50000

100000

150000

200000

1. 2.

20152014 20160

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

1.Troškovi rente printera2.Troškovi čišćenja

Odjel Sigurnosti je doživio značajne promjene. Sa kadrovskim promjenama došlo je i do promjena u pristupu izazovima koje nosi tržište, nove tehnologije i sigurnosne prijetnje u drugačijem obliku.

Potpisani outsourcing ugovor na polju tehničke zaštite dao je novu dimenziju u redovnom radu i budžetiranju troškova. Uporedo je postignuto i smanjenje troškova tehničke i fizičke zaštite.

S obzirom da je cyber sigurnost jedna od ‘’top’’ tema u protekloj godini, ova organizaciona jedinica je prepoznala navedenu prijetnju i radila na spriječavanje istih u vidu prelaska na moderne softverske tehnologije zaštite kao i samu edukaciju u polju cyber sigurnosti.

Također, stavljen je naglasak na edukaciju uposlenika u kojima se naglašavala tema zaštite podataka, socijalnog inžinjeringa kao i prezentovanje stvarnih primjera prevara koje su se desile u bankama u okruženju.

Bitno je naglasiti da Odjel Sigurnost nije zabilježio nijedan značajniji incident u prethodnoj godini.

1.Troškovi transporta

2.Troškovi

kancelarijskog materijala

U toku 2016. godine uspješno je razvijen set modula za automatizovano upravljanje fakturama, ugovorima, narudžbenicama i centralnim nabavkama.

Osim navedenih modula, uz interne resurse iz IT-a unaprijeđen je Ticket sistem, aplikacija za nabavku kancelarijskog materijala i štampe, te aplikacija za rezervaciju vozila i sala za sastanke.

Unapređen je proces arhiviranja, nabavke i isporuke štampe i kancelarijskog materijala, te proces upravljanja izlaznom dokumentacijom. Uz značajno poboljšanje u organizaciji ovih procesa, troškovi brze pošte su smanjeni za 63 posto, troškovi kancelarijskog materijala za 52 posto, a troškovi transporta za 32 posto. Navedene uštede nisu nastale kao rezultat smanjenja isporuke, već kao rezultat dobre organizacije i sistemskog pristupa koji je uspostavljen u saradnji sa Retail-om.

20152014 20160.00

50,000.00

100,000.00

150, 000.00

200,000.00

250,000.00

300,000.00

1. 2.

20152014 20160.00

20,000.00

40,000.00

60, 000.00

80,000.00

100,000.00

U prošloj godini provedeno je više od 10 tenderskih postupaka. U tenderskom postupku za usluge printanja ostvarena je godišnja ušteda od 32 posto, a u tenderskom postupku za usluge čišćenja sa novim dobavljačem, podignut je nivo kvaliteta u čišćenju i ostvarena godišnja ušteda od 18 posto.

sberbank bh d.d. sarajevo · godišnji izvještaj 2016sberbank bh d.d. sarajevo · godišnji izvještaj 2016

52

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ 2016

Sberbank BH d.d.

sberbank bh d.d. sarajevo · godišnji izvještaj 2016finansijski izvještaji za godinukoja je završila 31. decembra 2016.sberbank bh d.d. sarajevo · godišnji izvještaj 2016

54 55

Izvještaj Uprave

Poštovane dame i gospodo,

Privredni rast u zemljama EU zone je zabilježio sporadične pomake, ali je generalno gledavši još uvijek u fazi stagnacije, uslovljen dešavanjima u makroekonomskom okruženju. Nedovoljan ekonomski rast, nepovoljno političko okruženje, nedovoljno razvijen realni sektor faktori su koji otežavaju poslovanje bankarskog sistema. Uprkos nepovoljnom okruženju, a zahvaljujući prije svega fleksibilnoj poslovnoj strategiji, Sberbank BH će 2016. godinu pamtiti po ostvarenom zavidnom rezultatu i uspješnim partnerstvima.

Strateški Ugovor sa Agrokor grupacijom počeo se praktično implementirati već početkom godine, kada je lansirana Sberbank platna Pika kartica, jedinstven kartični proizvod koji polako, ali sigurno postaje nezaobilazan dio novčanika bh. građana.

Tokom 2016. godine Sberbank BH je učvrstila svoje partnerstvo sa BH poštom, a proširila je saradnju i sa vodećim telecom operaterom u BiH, BH Telecomom. Uvedene su nove usluge koje su omogućile uštede za klijente, sigurniju naplatu za telecom operatera, te dodatne prihode za Banku.

U segmentu poslovanja sa stanovništvom nastavljen je rast u svim aspektima, a poseban fokus je i dalje na projektu “Bank@Work” tj. “Vaša banka na Vašem radnom mjestu”, u okviru kojeg je Banka klijentima ponudila mogućnost ugovaranja proizvoda i usluga na svom radnom mjestu. Poslovna mreža je povećana za jednu poslovnicu, čime je zaokružen planirani broj poslovnica i postignuta optimalna teritorijalna pokrivenost u skladu sa poslovnom strategijom Banke.

Glavni fokus u segmentu poslovanja sa pravnim licima bio je nastavak saradnje sa klijentima koji su lideri u svojoj branši, ali vodeći računa o profitabilnosti poslovnog odnosa, te konstantan rad na kvaliteti portfolija, diverzifikaciji rizika kroz „Trade Finance“ proizvode, povećanje obima neutralnih poslova, kao i upravljanje depozitnim poslovima u cilju poboljšanja likvidnosti.

U želji da adekvatnije odgovorimo svim poslovnim izazovima, revidirana je organizaciona struktura Banke, te je prilagođena savremenim tržišnim trendovima kako bi Sberbank BH bila još fleksibilnija i brža Banka.

Strateška orijentacija u segmentu operacija bile su podrška bankarskom poslovanju uz osiguranje najvišeg nivoa operativne efikasnosti, optimizacija troškova i unapređenje sigurnosti informacionih tehnologija.

Prošle godine društveno odgovorna Sberbank BH pozicionirala se kao Najpoželjniji poslodavac u finansijskom sektoru (istraživanje portala „posao.ba“). Sve naprijed izneseno Sberbank BH ne bi mogla ostvariti bez visoke posvećenosti svojih uposlenika, bez podrške i povjerenja dioničara, poslovnih partnera te lojalnih klijenata, zbog kojih postoji i na čemu im se zahvaljuje.

Jasmin Spahić, Edin Karabeg, Jasmina Dobrača, Izvršni direktor Izvršni direktorDirektor

56

Bilješke uz finansijske izvještaje

sberbank bh d.d. sarajevo · godišnji izvještaj 2016 godišnji izvještaj 2016

finansijski izvještaji za godinukoja je završila 31. decembra 2016.

57

Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke za pripremu i odobravanje godišnjih finansijskih izvještaja

Uprava Banke dužna je pripremiti finansijske izvještaje za svaku poslovnu godinu, koji daju istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja Banke, te rezultata njezina poslovanja i novčanih tokova, u skladu s važećim računovodstvenim standardima, te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija koje u svakom trenutku omogućuju pripremanje finansijskih izvještaja. Uprava ima opštu odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni kako bi joj omogućili očuvanje imovine Banke, te sprječavanje i otkrivanje prijevara i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim zakonskim propisima i za njihovu dosljednu primjenu, donošenje razumnih i razboritih pretpostavki i procjena, te pripremanje finansijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je odgovorna da Nadzornom odboru podnese godišnji izvještaj Banke, koji uključuje godišnje finansijske izvještaje. Nadzorni odbor je dužan da odobri godišnje finansijske izvještaje te ih podnese Skupštini dioničara Banke na usvajanje.

Finansijski izvještaji prikazani na stranicama od 60 do 144 odobreni su od strane Uprave 10. marta 2017. godine za podnošenje Nadzornom odboru te ih, potvrđujući ovo, potpisuju:

U ime i za Sberbank BH d.d.:

Edin Karabeg, Jasmina Dobrača, Jasmin Spahić,Izvršni direktorIzvršni direktorDirektor


58

godišnji izvještaj 2016


59

Izvještaj nezavisnog revizora dioničaru Sberbank BH d.d. Sarajevo

Obavili smo reviziju priloženih finansijskih izvještaja Sberbank BH d.d. Sarajevo, (dalje u tektsu „Banka”) koji obuhvaćaju izvještaj o finansijskom položaju na dan 31. decembra 2016. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama i izvještaj o novčanim tokovima za tada završenu godinu te sažetak značajnih računovodstsvenih politika i druge objašnjavajuće informacije (koji su prikazani na stranicama 4 do 79).

Odgovornost Uprave za finansijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezentaciju ovih finansijskih izvještaja u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja finansijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim finansijskim izvještajima temeljeno na našoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Revizijskim standardima primjenjivim u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu s etičkim zahtjevima i planiramo te obavimo reviziju kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li finansijski izvještaji bez značajnog pogrešnog prikazivanja.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizorskih dokaza o iznosima i objavama u finansijskim izvještajima. Odabrani postupci ovise o revizorovoj prosudbi. uključujući i procjenu rizika značajnog pogrešnog prikazivanja finansijskih izvještaja uslijed prijevare ili pogreške. U stvaranju tih procjena rizika. revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju finansijskih izvještaja kako bi se oblikovali

revizorski postupci koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija također uključuje ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih računovodstvenih politika i razumnosti računovodstvenih procjena koje je obavila Uprava kao i ocjenjivanje cjelokupne prezentacije finansijskih izvještaja.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše revizijsko mišljenje.

Mišljenje

Prema našem mišljenju, finansijski izvještaji istinito i fer prikazuju finansijski položaj Banke na dan 31. decembra 2016. godine, rezultate poslovanja i novčane tokove za 2016. godinu u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.

Zvonimir Madunić Maja Hafizović

Prokurist Ernst&Young d.o.o. Sarajevo

Ovlašteni revizor

Sarajevo, 10. marta 2017. godine


60 61

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Za godinu koja je završila 31. decembra

2016. 2015. Bilješka ’000 KM ’000 KM

Prihod od kamata 7 60.985 58.739

Rashod od kamata 8 (19.294) (19.740)

Neto prihod od kamata 41.691 38.999

Prihod od naknada i provizija 9 16.503 12.553

Rashod od naknada i provizija (1.435) (1.274)

Neto prihod od naknada i provizija 15.068 11.279

Prihod od dividendi 10a 400 57

Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

10b 2.153 1.861

Operativni prihodi 59.312 52.196

Ostali prihodi 10c 769 617

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija 11 (8.248) (8.476)

Troškovi zaposlenih 12 (17.999) (15.708)

Amortizacija (3.743) (3.750)

Ostali troškovi 13 (20.580) (17.960)

Ostali prihodi i troškovi (49.801) (45.277)

Dobit prije poreza 9.511 6.919

Trošak poreza na dobit 14 (1.319) (712)

Neto dobit za godinu 8.192 6.207

Ostala sveobuhvatna dobit - -

Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu 8.192 6.207

Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama od 64 do 144 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

Izvještaj o finansijskom položaju

31.12.2016. 31.12.2015. Bilješka ’000 KM ’000 KM

Aktiva

Gotovina i ekvivalenti gotovine 15 104.185 114.414

Obavezna rezerva kod Centralne banke 16 95.311 60.546

Zajmovi i potraživanja od banaka 17 - 10.926

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 18 988 988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 19 927.120 879.400

Obračunata kamata i ostala aktiva 20 16.267 14.461

Ulaganja u pridružena društva 21 - 580

Ulaganja u nekretnine 22 1.543 1.832

Nekretnine i oprema 23 11.891 13.066

Nematerijalna imovina 24 4.378 4.508

Ukupno aktiva 1.161.683 1.100.721

Pasiva

Tekući računi i depoziti banaka 25 135.921 162.490

Tekući računi i depoziti komitenata 26 767.706 674.884

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 27 59.853 78.073

Obračunata kamata i ostale obaveze 28 26.841 22.955

Rezervisanja za obaveze i troškove 29 1.819 1.385

Odgođena poreska obaveza 30 521 753

Obaveze za porez na dobit 836 187

Ukupno pasiva 993.497 940.727

Kapital i rezerve

Dionički kapital 31 76.337 76.337

Dionička premija 32 27.773 27.773

Rezerve za kreditne gubitke formirane iz dobiti 24.815 24 815

Zadržana dobit 39.261 31.069

Ukupno kapital i rezerve 168.186 159.994

Ukupno pasiva, kapital i rezerve 1.161.683 1.100.721



62 63

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama

Dionički kapital

Dionička premija

Rezerve za kreditne gubitke

formirane iz dobiti

Zadržana dobit

Ukupno

000‘KM 000‘KM 000‘KM 000‘KM 000‘KM

Stanje na dan 1. januara 2016. godine 76.337 27.773 24.815 31.069 159.994

Emisija dioničkog kapitala - - - - -

Dobit za godinu - - - 8.192 8.192

Ostala sveobuhvatna dobit za godinu - - - - -

Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu - - - 8.192 8.192

Stanje na dan 31. decembra 2016. godine 76.337 27.773 24.815 39.261 168.186

Stanje na dan 1. januara 2015. godine 76.337 27.773 24.815 24.862 153.787

Emisija dioničkog kapitala - - - - -

Dobit za godinu - - - 6.207 6.207

Ostala sveobuhvatna dobit za godinu - - - - -

Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu - - - 6.207 6.207

Stanje na dan 31. decembra 2015. godine 76.337 27.773 24.815 31.069 159.994


Izvještaj o novčanom toku

Za godinu koja je završila 31. decembra Bilješka2016. 2015.

’000 KM ’000 KMNovčani tokovi iz poslovnih aktivnostiDobit prije oporezivanja 9.511 6.919

Usklađenja za:Amortizaciju 22, 23, 24 3.743 3.750

Neto gubitke od umanjenja vrijednosti i rezervacija 19 5.597 5.865

Ostale stavke (4.144) (5.224)

Promjene u poslovnoj imovini i obavezamaPromjene obavezne rezerve kod Centralne banke 16 (34.765) (10.815)

Promjene zajmova i potraživanja od banaka 17 10.926 25.919

Promjena finansijske imovine raspoložive za prodaju 18 - 3.000

Promjene zajmova i potraživanja od komitenata 19 (47.721) (70.590)

Promjene obračunate kamate i ostale imovine 20 (1.806) (3.216)

Promjene tekućih računa i depozita banaka 25 (26.569) (76.648)

Promjene tekućih računa i depozita komitenata 26 92.822 155.214

Promjene obračunate kamate i ostalih obaveza 28 3.885 5.486

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije poreza 11.479 39.660

Plaćeni porez na dobit (901) (45)

Neto gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti 10.578 39.615

Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti

Kupnja nekretnina i opreme 23 (1.233) (738)

Kupnja nematerijalne imovine 24 (1.354) (1.177)

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti (2.587) (1.915)

Neto novčani tokovi iz finansijskih aktivnostiPovećanje (otplata) uzetih kredita i subordiniranog duga 27 (18.220) 4.389

Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti (18.220) 4.389

Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (10.229) 42.089

Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 15 114.414 72.325Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 15 104.185 114.414

Plaćene kamate 16.713 18.315

Naplaćene kamate 76.384 53.984

Primljene dividende - 57



64 65

Bilješke uz finansijske izvještajeBilješke uz finansijske izvještaje

sberbank bh d.d. sarajevo · godišnji izvještaj 2016

1. Društvo koje je predmet izvještavanja Sberbank BH d.d. (Sarajevo) je društvo osnovano u FBiH. Sjedište Banke je u Sarajevu, ulica Fra Anđela Zvizdovića broj 1.

Banka je osnovana Rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu broj UF/I – 3962/00 od 10.05.2000. godine pod nazivom «Volksbank BH d.d. Sarajevo». Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu 15.02.2013. je izvršena promjena imena Volksbank BH d.d. u Sberbank BH d.d., Sarajevo.

Banka je registrovana u Federaciji Bosne i Hercegovine za obavljanje kreditiranja stanovništva i preduzeća i depozitnih poslova u zemlji i inostranstvu i platnog prometa i u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine dužna je poslovati u skladu sa principima likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti.

Na dan 31. decembra 2016. godine Banka ima centralu u Sarajevu i 31 organizacioni dio u gradovima: Sarajevo, Mostar, Zenica, Visoko, Kakanj, Tuzla, Živinice, Gradačac, Gračanica, Banovići, Lukavac, Tešanj, Kraševo, Bihać, Cazin, Sanski Most, Brčko Orašje Široki Brijeg, Vitez i Travnik.

15. februara 2012. godine jedna od najznačajnijih finansijskih institucija u Evropi, Sberbank, zaključila je akviziciju 100% udjela u grupaciji Volksbank International AG („VBI“) i time postala jedini vlasnik VBI-a. VBI je tokom 2012. godine promijenio ime u Sberbank Europe AG.

Sberbank Rusija je najveća banka Rusije i jedna od vodećih globalnih finansijskih institucija. Sberbank drži gotovo jednu trećinu ukupnih sredstava ruskog bankarskog sektora, ključni je zajmodavac nacionalnoj ekonomiji i najveći je depozitar u Rusiji. Centralna banka Ruske Federacije je osnivač i glavni dioničar Sberbank u čijem vlasništvu se nalazi 50 posto temeljnog kapitala banke s jednom dionicom s pravom glasa više, a preostalih 50% drže domaći i strani investitori. Sberbank ima više od 110 miliona individualnih korisnika i milion korporativnih klijenata u 22 zemlje. Sberbank ima najveću distributivnu mrežu u Rusiji s više od 18.000 filijala, a njeno međunarodno poslovanje uključuje Veliku Britaniju, SAD, Zajednicu Nezavisnih Država, centralnu i istočnu Europu, Tursku i druge zemlje.

Sberbank Europe Group (Sberbank Europe AG) sa sjedištem u Beču, Austrija, je bankarska grupacija koja je u 100% vlasništvu Sberbank Rusija. Sberbank Europe je prisutna na devet tržišta u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE): Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Slovenija, Srbija i Ukrajina. Banka ukupno zapošljava oko 4.300 zaposlenika, posluje preko 232 poslovnice i servisira više od 600.000 klijenata.

Bilješke uz finansijske izvještaje (koje čine sastavni dio finansijskih izvještaja)

2. Osnova pripreme

a) Osnova za izradu

Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI) koji su objavljeni od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde.

Računovodstvena regulativa primjenjiva u Federaciji Bosne i Hercegovine („Federacija“ ili „FBiH“) temelji se na Zakonu o računovodstvu i reviziji („Zakon“) (Službene novine FBiH 83/09). Društva pripremaju i prezentiraju svoje finansijske izvještaje u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima („MRS“), njihovim izmjenama i tumačenjima („Tumačenja Međunarodnih računovodstvenih standarda“), Međunardnim standardima finansijskog izvještavanja („MSFI“) te njihovim izmjenama i tumačenjima („Tumačenja međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja“). izdanima od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde te prevedenima i objavljenima od strane Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH (odobrenjem Komisije za računovodstvo FBiH broj 2-11/06). Odluka o objavi Standarda broj O-1/4-2010 od 28. aprila 2010. godine je obavezujuća za period od 1. januara 2010. godine. Ova odluka obuhvaća MRS, MSFI i tumačenja objavljena od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde i potvrđena od strane Europske savjetodavne skupine za finansijsko izvještavanje („EFRAG“) do oktobra 2009. godine. Svi prethodno izdani standardi koji su naknadno odobreni od strane EFRAG-a kao i nova i izmijenjena tumačenja MSFI-a i Odbora za tumačenje međunarodnog finansijskog izvještavanja („IFRIC“) izdana od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde nakon oktobra 2009. godine nisu još prevedena i objavljena.

Tokom pripreme ovih MSFI finansijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. decembra 2016. godine Banka je razmotrila da li je primjena standarda objavljenih od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde koji su primjenjivi na tekuću godinu a još nisu prevedeni i objavljeni u FBiH rezultira materijalnim odstupanjem od relevantne primjenjive lokalne regulative. Banka je zaključila da ovo nije slučaj stoga je mišljenje rukovodstva da ovi MSFI finansijski izvještaji također zadovoljavaju zakonsku obavezu Banke da objavljuje finansijske izvještaje u skladu s primjenjivom relevantnom lokalnom računovodstvenom regulativom.

b) Osnova za izradu izvještaja i osnove mjerenja

Ovi finansijski izvještaji su zasebni finansijski izvještaji za Banku. Banka nema ni jedno pridruženo društvo. Banka je ovisno društvo u potpunom vlasništvu banke Sberbank Rusija (Ruska Federacija) koja sastavlja finansijs ke izvještaje sukladno MSFI i koji su raspoloživi za javnu upotrebu na web


66 67



stranicama Sberbank Rusija. Ulaganja u pridružena društva Banke se iskazuju po trošku nabave umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti u ovim zasebnim finansijskim izvještajima.

Finansijski izvještaji sastavljeni su na osnovu historijskog troška osim za finansijsku imovinu i obaveze koje se mjere i iskazuju po fer vrijednosti (krediti i potraživanja se vode po amortizovanom trošku).

c) Funkcionalna valuta i valuta prezentiranja

Finansijski izvještaji prezentovani su u konvertibilnim markama (“KM”), koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu hiljadu (ako drugačije nije navedeno).

Centralna Banka Bosne i Hercegovine („Centralna banka“ ili „CBBiH“) provodi politiku kursa na principu „valutnog odbora” prema kojem je KM vezana za EUR u odnosu 1:1.95583 koji je korišten kroz 2016. i 2015. godinu. Očekuje se da će se ovo zadržati i u doglednoj budućnosti.

d) Korištenje procjena i prosudbi

Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utiču na primjenu računovodstvenih politika i objavljene iznose imovine, obaveza, prihoda i rashoda. Stvarni rezultati mogu biti različiti od tih procjena.

Procjene i povezane pretpostavke redovno se pregledavaju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u periodu u kojem su procjene promijenjene te eventualno u budućim periodima ako utiču i na njih.

Informacije o područjima sa značajnom neizvjesnošću u procjenama i kritičnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika, koje imaju najznačajniji uticaj na iznose objavljene u ovim finansijskim izvještajima objavljene su u Bilješci 6.

3. Značajne računovodstvene politike Računovodstvene politike navedene u nastavku dosljedno su primjenjivane za sve godine prikazane u ovim finansijskim izvještajima.

a) Preračunavanje stranih valuta

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po kursu važećem na dan transakcije. Dobici i gubici po osnovu kursnih razlika koji nastaju prilikom izmirenja tih transakcija i po osnovi svođenja monetarne imovine i obaveza denominiranih u stranim valutama po kursu krajem godine priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Nemonetarna imovina i stavke u stranoj valuti koje se mjere po historijskom trošku preračunavaju se po kursu na datum transakcije i ne preračunavaju se ponovno na datum izvještavanja.

b) Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti za obračunsko razdoblje na koje se odnose metodom efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa je stopa koja diskontira procijenjene buduće novčane tokove finansijske imovine ili obaveza kroz očekivano trajanje finansijskog instrumenta (ili ako je prikladno kraće razdoblje) do njegove knjigovodstvene vrijednosti. Pri kalkulaciji efektivne kamatne stope Banka procjenjuje buduće novčane tokove uzimajući u obzir sve ugovorne uvjete, ali ne i buduće gubitke.

Kalkulacija efektivne kamatne stope uključuje sve plaćene ili primljene transakcijske troškove, naknade i poene, koji su sastavni dio efektivne kamatne stope. Transakcijski troškovi uključuju sve inkrementalne troškove, koji nastaju direktno u vezi s izdavanjem ili sticanjem finansijske imovine ili finansijskih obaveza.

Prihodi i rashodi od kamata priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti uključuju kamatu na finansijsku imovinu i finansijske obaveze, koji se mjere po amortizovanom trošku izračunatom metodom efektivne kamatne stope.

c) Prihodi i rashodi od naknada i provizija

Prihodi i rashodi od naknada i provizija koje su sastavni dio efektivne kamatne stope na finansijsku imovinu ili obaveze uključuju se u prihode i rashode od kamata. Prihodi od naknada i provizija sastoje se uglavnom od naknada za kartično poslovanje, naknada za izdavanje garancija, akreditiva. Domaća i međunarodna plaćanja i ostale usluge i priznaju se u izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti po izvršenju usluge.


68 69



d) Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza uključuju zaradu od kupoprodaje valuta te realizovane i nerealizovane dobitke i gubitke od derivativnih finansijskih instrumenata te dobit i gubitak po preračunavanju monetarne imovine i obaveza na datum izvještavanja.

e) Prihod od dividendi

Prihodi od dividendi po osnovu vlasničkih vrijednosnih papira priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u trenutku nastanka prava za primitak dividende.

f) Plaćanja temeljem najma

Troškovi operativnog najma priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti linearnom metodom tokom trajanja najma.

g) Porez na dobit

Trošak poreza na dobit bazira se na oporezivoj dobiti za godinu i sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u bilansu uspjeha s izuzetkom poreza na dobit koji se odnosi na stavke priznate direktno u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, kada se porez na dobit priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tekući porez predstavlja očekivani iznos poreza koji se plaća na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći porezne stope koje su bile na snazi ili su u suštini bile važeće na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obaveze iz prethodnih perioda.

Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilansne obaveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obaveza koje se koriste za potrebe finansijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Iznos odgođene porezne imovine ili obaveza, priznaje se koristeći poreznu stopu za koju se očekuje da će se primjenjivati na oporezivu dobit u periodu u kojem se očekuje realizacija ili namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, a na osnovu poreznih stopa važećih na dan izvještavanja.

Vrednovanje odgođene porezne obaveze i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještavanja, realizaciju ili namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza. Odgođena porezna imovina i obaveze se ne diskontiraju

te se klasifikuju kao dugoročna imovina i/ili obaveze u izvještaju o finansijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerovatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještavanja, Banka ponovno procjenjuje nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te testira knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine na umanjenje vrijednosti.

h) Finansijski instrumenti

Klasifikacija

Banka klasifikuje svoje finansijske instrumente u sljedeće kategorije: zajmovi i potraživanja, finansijska imovina raspoloživa za prodaju, finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i ostale finansijske obaveze. Klasifikacija zavisi od namjere zbog koje su finansijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju finansijskih instrumenata kod početnog priznavanja i preispituje tu klasifikaciju na svaki datum izvještavanja.

(a) Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja su nederivativna finansijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu. Zajmovi i potraživanja nastaju kada Banka odobrava novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju plasmane i zajmove bankama, zajmove i potraživanja od komitenata i sredstva kod Centralne banke.

(b) Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju obuhvata nederivativnu finansijsku imovinu koja se klasificira kao raspoloživa za prodaju ili koja nije klasificirana u neku drugu katergoriju. Finansijska imovina klasificirana kao raspoloživa za prodaju se namjerava držati na neodređeno vrijeme, ali može biti prodana kao odgovor na potrebe za likvidnošću ili promjenu u kamatnim stopama. promjenu u deviznim kursevima ili u vrijednostima vrijednosnih papira. Ova imovina uključuje određene dužničke i vlasničke instrumente.

(c) Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha imaju dvije podkategorije: finansijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivative) i oni koje Uprava inicijalno rasporedi u ovu kategoriju. Finansijski instrument raspoređuje se u ovu kategoriju isključivo ukoliko je nastao ili je stečen radi prodaje ili kupnje u kratkom roku, u svrhu kratkoročnog sticanja profita ili raspoređivanjem od strane rukovodstva u ovu kategoriju kod inicijalnog priznavanja. Banka raspoređuje finansijsku imovinu i finansijske


70 71



obaveze u kategoriju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha kada:

• se imovinom i obavezama upravlja, mjeri i o njima interno izvještava po fer vrijednosti;

• klasifikacija uklanja ili znatno umanjuje računovodstvenu neusklađenost koja bi inače nastala; ili

• imovina ili obaveze sadrže ugrađeni derivativ, koji znatno utječe na novčane tokove koji bi inače proizašli iz ugovora.

Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha Banke uključuju derivativne finansijske instrumente, klasificirane kao finansijski instrumenti koji se drže radi trgovanja.

(d) Ostale finansijske obaveze

Ostale finansijske obaveze čine sve finansijske obaveze koje nisu vrednovane po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i uključuju tekuće i depozitne račune, subordinirani dug i uzete zajmove.

Priznavanje

Zajmovi i potraživanja, te ostale finansijske obaveze priznaju se u trenutku kada su dati ili primljeni (datum namire).

Banka priznaje finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju i finansijsku imovinu i obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha na datum trgovanja, odnosno na datum kada se Banka obavezala kupiti ili prodati instrumenate.

Početno i naknadno mjerenje

Zajmovi i potraživanja početno se priznaju po fer vrijednosti. Nakon početnog priznavanja, zajmovi i potraživanja se vrednuju po amortizovnom trošku koristeći metodu efektivne kamate, umanjeni za eventualno umanjenje vrijednosti.

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju se početno vrednuje po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu direktno pripisati nabavci ili izdavanju finansijske imovine. Nakon inicijalnog vrednovanja sva finansijska imovina raspoloživa za prodaju iskazuje se po fer vrijednosti i promjena u fer vrijednosti se priznaje u revalorizacionim rezervama u kapitalu. Iznimno, vlasnički vrijednosni papiri koji nemaju cijenu na aktivnom tržištu odnosno čija se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti vrednuju se po trošku nabave uvećanom za transakcijske troškove, umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti.

Finansijska imovina i obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha priznaje se inicijalno po fer vrijednosti, dok se transakcijski troškovi priznaju odmah

kao rashod u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Naknadno mjerenje je također po fer vrijednosti. Ostale finansijske obaveze se početno vrednuju po svojoj fer vrijednosti uključujući transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, ostale finansijske obaveze se vrednuju po amortizovanom trošku koristeći metodu efektivne kamate.

Prestanak priznavanja

Banka prestaje priznavati finansijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) kada isteknu prava na primitke novčanih tokova od finansijskog instrumenta ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima nad tom finansijskom imovinom. Navedeno se događa kada Banka prenese suštinski sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, predana ili istekla.

Banka prestaje priznavati finansijske obaveze samo kada one prestanu postojati. tj. kada su ispunjene, otkazane ili istekle. Ukoliko se uslovi finansijske obaveze promijene, Banka će prestati priznavati tu obavezu i istovremeno priznati novu finansijsku obavezu s novim uslovima.

Fer vrijednost finansijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha određuje se temeljem kotiranih tržišnih cijena ili prema modelima koji se temelje na podacima s tržišta.

Identificiranje i mjerenje umanjenja vrijednosti finansijske imovine

(a) Finansijska imovina koja se vodi po amortiziranom trošku

Banka sa svakim datumom izvještavanja provjerava da li postoje objektivne naznake umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja kao i ostale finansijske imovine.

Ukoliko postoji objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja na pojedinačnoj osnovi, gubitak od umanjenja vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontovanih originalnom efektivnom kamatnom stopom te finansijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje se putem računa rezervacija za umanjenje vrijednosti, a iznos gubitka priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Ukoliko kredit ili potraživanje imaju varijabilnu kamatnu stopu, diskontnu stopu za utvrđivanje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja tekuća efektivna kamatna stopa utvrđena ugovorom u trenutku kad je umanjenje vrijednosti nastupilo.

Finansijska imovina za koju nije prepoznato umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi uključuje se u grupu finansijske imovine sličnih karakteristika koje se onda razmatraju za umanjenje vrijednosti na grupnoj


72 73



osnovi. Grupno umanjenje vrijednosti također podrazumjeva i umanjenje vrijednosti na portfolio osnovi (IBNR) za slučajeve gdje Banka (na pojedinačnoj ili grupnoj osnovi) nije utvrdila da postoji umanjenje vrijednosti.

Ukoliko je kredit nenaplativ, a sve pravne procedure su dovršene te je poznat konačni iznos gubitka, kredit se otpisuje. Ako se u narednom periodu iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a umanjenje se direktno može povezati s događajem koji se dogodio nakon otpisa. otpisani iznos ili rezerva se tada prihoduje u bilansu uspjeha. Otpis nenaplativih potraživanja vrši se na osnovu odluka nadležnih tijela Banke, a u skladu sa odlukama suda, dogovorima zainteresovanih strana i procjenama Banke.

U skladu sa relevantnim propisima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu “Agencija”) Banka računa umanjenje vrijednosti i prema propisima Agencije. Krediti, plasmani i druge izloženosti Banke klasifikuju se u kategorije propisane od strane Agencije zavisno od stepena naplativosti koji se određuje na osnovu broja dana kašnjenja, procjene finansijskog položaja dužnika i kvaliteta instrumenata obezbjeđenja naplate te se rezervišu u skladu sa propisanim postocima rezervacija.

Za razliku umanjenja vrijednosti za potencijalne gubitke izračunate u skladu s propisima Agencije koje je bilo veće od umanjenja vrijednosti izračunatog u skladu sa zahtjevima MSFI-a, Banka je do 31. decembra 2012. godine shodno propisima uvećavala Rezervu za kreditne gubitke unutar kapitala Banke koja kao takva nije raspoloživa za raspodjelu.

Od 31. decembra 2012. godine Banka nije bila u obavezi donositi odluku o raspodjeli dobiti za pokriće nedostajućih rezervi po regulatornom zahjevu, međutim ako su potrebne regulatorne rezerve veće od regulatornih rezervi formiranih iz dobiti, razlika predstavlja nedostajući iznos rezervi koji se iskazuje kao odbitna stavka u obračunu adekvatnosti kapitala.

(b) Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju koja se vodi po trošku obuhvata vlasničke vrijednosne papire za koje nije moguće pouzdano izmjeriti fer vrijednost. Banka na svaki datum izvještavanja procjenjuje postoji li objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti takve pojedine finansijske imovine ili grupe finansijske imovine. Gubici od umanjenja računaju se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti finansijske imovine i sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova diskontiranih tržišnom kamatnom stopom primjenjivom za sličnu finansijsku imovinu.Gubici od umanjenja vrijednosti po ovim instrumentima priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nakon inicijalnog priznavanja, vlasničke vrijednosnice raspoložive za prodaju naknadno se vrednuju po fer vrijednosti te se nerealizirani dobici ili gubici

iskazuju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i (ako je ponovono vrednovanje značajno) prikazuju se u revalorizacijskoj rezervi do trenutka prestanka priznavanja ulaganja. Nakon prestanka priznavanja ulaganja, kumulativni dobici ili gubici priznaju se kao ostali operativni prihodi ili se ulaganje vrijednosno usklađuje te se kumulativni gubici reklasificiraju iz revalorizacijske rezerve u bilans uspjeha kao finansijski rashodi. Kamata zarađena tijekom perioda državnja ulaganja u finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju iskazuje se kao prihod od kamate temeljem metode efektivne kamatne stope.

Netiranje finansijskih instrumenata

Finansijska imovina i finansijske obveze se netiraju te se neto iznosi prikazuju u bilansu stanja ako postoji trenutno primjenjivo legalno pravo da se priznati iznos netira i ako postoji namjera da se podmirenje izvrši na neto bazi, tj. da se imovina realizira i da se obaveze podmire istovremeno.

Specifični finansijski instrumenti

(a) Derivativni finansijski instrumenti

Derivativni finansijski instrumenti mogu uključivati opcijske ugovore na potfolio vrijednosnih papira i ugrađene derivative. U skladu sa politikom trezora, Banka ne drži niti izdaje derivativne finansijske instrumente u špekulativne svrhe. Nema derivativa koji se tretiraju kao instrumenti računovodstva zaštite. Svi derivativi se klasificiraju kao finansijski instrumenti po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha.

Derivativni finansijski instrumenti inicijalno se priznaju u izvještaju o finansijskom položaju. Naknadno mjerenje derivativnih instrumenata vrednuje se po fer vrijednosti. Fer vrijednosti se utvrđuju na temelju kotiranih cijena. Svi derivativi iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, odnosno kao obaveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Promjene u fer vrijednosti derivativa uključuju se u neto dobitke i gubitke od kupoprodaje valuta, koji su dio ostalih poslovnih prihoda.

Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, ugrađeni se derivativ tretira kao zaseban derivativ i klasificira kao instrument koji se drži radi trgovanja unutar finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u bilansu uspjeha.


74 75



(b) Gotovina i ekvivalenti gotovine

Gotovina i ekvivalenti gotovine, za potrebe izvještaja o novčanom toku, uključuju novac u blagajni, žiro račun kod Centralne banke, tekuće račune kod drugih banaka te instrumente u postupku naplate.

(c) Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke

Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke klasifikovani su kao zajmovi i potraživanja i vrednuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti.

(d) Zajmovi i potraživanja od komitenata

Zajmovi i potraživanja od komitenata iskazuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti kako bi se prikazali procijenjeni nadoknadivi iznosi.

(e) Vrijednosni papiri

Vlasnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina raspoloživa za prodaju i vrednuju se po fer vrijednosti, osim ukoliko ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti kada se one vrednuju po trošku sticanja. Dužnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina raspoloživa za prodaju i vrednuju se po fer vrijednosti.

(f) Ulaganja u pridružena pravna lica

Ulaganja u pridružena pravna lica se vrednuju po trošku ulaganja umanjenom za umanjenje vrijednosti.

(g) Uzeti zajmovi i subordinirani dug

Uzeti zajmovi na koje se plaća kamata i subordinirani dug klasifikuju se kao ostale finansijske obaveze i inicijalno se priznaju po fer vrijednosti umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortizovanom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u izvještaju o sveobuvatnoj dobiti tokom perioda trajanja zajma metodom efektivne kamatne stope.

(h) Tekući računi i depoziti banaka i komitenata

Tekući računi i depoziti klasificirani su kao ostale obaveze i početno se vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za transakcijske troškove, a naknadno se iskazuju po njihovom amortizovnom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

(i) Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine iskazana su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Ulaganja u nekretnine obuhvataju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od najamnine ili porasta tržišne vrijednosti. Sva ulaganja u nekretnine, osim imovine u pripremi, amortiziraju se linearnom metodom po propisanim stopama utvrđenim tako da se trošak nabave imovine otpisuje u toku procijenjenog korisnog vijeka upotrebe imovine kako slijedi:

2016. 2015.

Zgrade 50 godina 50 godina

Korisni vijek upotrebe provjerava se i korigira, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja.

( j) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema vrednuju se po trošku nabavke umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Trošak nabakve uključuje sve troškove koji su direktno vezani za nabavku imovine. Naknadni troškovi se uključuju u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se priznaju kao posebna imovina, u zavisnosti od toga što je primjenjivo, samo u onim slučajevima kada postoji vjerovatnost da će Banka u budućnosti imati ekonomsku korist od te imovine i ako se njezina vrijednost može pouzdano utvrditi. Troškovi popravaka i tekućeg održavanja terete bilans uspjeha u periodu u kojem su nastali.

Amortizacija se obračunava na sve nekretnine i opremu, osim zemljišta i imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Sljedeći procijenjeni korisni vijekovi se koriste:

Kompjuteri 5 godina

Namještaj i ostala oprema 6,5 – 10 godina

Motorna vozila 6,5 godina

Ulaganja u tuđu imovinu12 godina ili kroz vijek trajanja najma, ovisno što je manje

Poslovne zgrade 50 godina

Preostala vrijednost nekretnina i opreme i procijenjeni vijek trajanja pregledavaju se i po potrebi usklađuju na svaki datum izvještavanja. Dobici i gubici po osnovu rashodovanja sredstava utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i neto knjigovodstvene vrijednosti i iskazuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ostalih prihoda ili rashoda iz poslovanja.


76 77



(k) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina se iskazuje po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Troškovi razvoja kapitaliziraju se ako zadovoljavaju sve uslove navedene u MRS 38 -Nematerijalna imovina.

Amortizacija se obračunava na svu imovinu, osim imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Koriste se sljedeći procijenjeni korisni vijekovi:

Softver 5 godina

Metoda amortizacije i procijenjeni korisni vijek pregledaju se i korigiraju, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja.

(i) Umanjenje vrijednosti nefinansijske imovine

Neto knjigovodstvena vrijednost nefinansijske imovine Banke provjerava se sa datumom izvještavanja kako bi se utvrdilo da li postoje indikacije umanjenja vrijednosti imovine. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u svim slučajevima kada je neto knjigovodstvena vrijednost imovine veća od nadoknadivog iznosa. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nadoknadiva vrijednost ostale imovine je vrijednost veća od njezine vrijednosti u upotrebi i njezine fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja reflektira procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu. Za imovinu koja ne generira uglavnom neovisne novčane tokove, njezina nadoknadiva vrijednost se određuje zajedno sa imovinom koja generira novčane tokove, a uz koju se ta imovina vezuje.

Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

(m) Primanja zaposlenih

Kratkoročna primanja zaposlenih

Za račun uposlenika, Banka uplaćuje penziono i zdravstveno osiguranje koje se obračunava na bruto plate, kao i pripadajuće poreze po ovom osnovu za

koje je osnovica neto plaća. Ovi se doprinosi uplaćuju na račun relevantnih državnih fondova prema važećoj zakonskoj regulativi i propisima, tokom cijele godine. Naknada za topli obrok i transport kao i regres za godišnji odmor se obračunavaju i plaćaju u skladu sa lokalnom zakonskom regulativom. Ovi se troškovi priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju u kojem su nastali troškovi osoblja.

Obaveze za doprinose za penzione fondove s propisanim iznosom doprinosa priznaju se kao trošak u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja u kojem su nastali.

Dugoročna primanja zaposlenih: otpremnine za penzije i bonusi za prijevremeno penzionisanje

Banka isplaćuje u slučaju penzionisanja otpremninu radnicima u iznosu tri prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine izračunate od strane Federalnog Zavoda za Statistiku u periodu od posljednja tri mjeseca.

Obaveze i troškovi se određuju pomoću metode projektovanja po jedinici prava. Ova metoda polazi od toga da svaki period službe dovodi do stvaranja dodatne jedinice prava na naknadu i svaka jedinica se odvojeno mjeri da bi se izračunala konačna obaveza. Obaveza se iskazuje u sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova koristeći diskontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi državnih obveznica.

(n) Rezervisanja

Rezervisanja se priznaju ukoliko Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obavezu proizašlu iz prošlih događaja za čije se podmirenje očekuje da će Banci stvoriti odliv resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, a moguće je napraviti pouzdanu procjenu iznosa obaveze, ili kao što je propisano zakonom, u slučaju rezervisanja za neidentificirane gubitke po vanbilansnim izloženostima kreditnom riziku.

Rezervisanja za obaveze i troškove održavaju se na nivou koju Uprava Banke smatra dovoljnom za pokrivanje nastalih gubitaka. Uprava utvrđuje dostatnost rezervacija na temelju uvida u pojedinačne stavke, tekuće ekonomske uslove, karakteristike rizika određenih kategorija transakcija, kao i druge relevantne činjenice.

Rezervacije treba iskorištavati samo za izdatke za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako više nije vjerovatno da će podmirivanje obaveza zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi rezervisanje se treba ukinuti.


78 79



(o) Kapital

Izdati dionički kapital

Dionički kapital obuhvata uplaćene redovne i prioritetne dionice i izražava se u KM po nominalnoj vrijednosti.

Dionička premija (ažia)

Emisiona premija predstavlja akumuliranu pozitivnu razliku između nominalne vrijednosti i primljenog iznosa za izdate dionice

Rezerva za kreditne gubitke formirane iz dobiti

Rezerva za kreditne gubitke formirana iz dobiti predstavlja višak rezervacija za umanjenje vrijednosti izračunato u skladu s propisima Agencije u odnosu na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate prema zahtjevima MSFI-jeva.

Zadržana dobit

Dobit za godinu nakon raspodjele vlasnicima raspoređuje se u zadržanu dobit.

Dividende

Dividende na redovne dionice i prioritetne dionice priznaju se kao obaveza u periodu u kojem su odobrene od strane dioničara Banke.

(p) Vanbilansne preuzete i potencijalne obaveze

U okviru redovnog poslovanja. Banka sklapa ugovore kojima preuzima vanbilansne finansijske obaveze i koje vodi u vanbilansnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvataju garancije, akreditive, neiskorištene okvirne kredite i limite po kreditnim karticama. Banka navedene preuzete finansijske obaveze iskazuje u izvještaju o finansijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

(q) Sredstva u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i građana. Navedena sredstva ne čine dio imovine Banke te su stoga isključena iz njenog izvještaja o finansijskom položaju. Za pružene usluge Banka ostvaruje naknadu.

(r) Novi standardi i tumačenja, promjene i tumačenja postojećih standarda Novi i izmijenjeni standardi i tumačenja

Usvojene računovodstvene politike su u skladu s prethodnom finansijskom godinom osim narednih dopunjenih MSFI, koji su usvojeni od strane Banke sa 1. januarom 2016.:

Utjecaj pojedinih promjena i tumačenja standarda je opisan u nastavku izvještaja u slučajevima kada je uprava Banke procijenila da će usvajanje promjene ili novog tumačenja imati utjecaj na finansijske izvještaje ili rezultat Banke.

MRS 1: Inicijativa za objavama (Dopuna)

Dopune MRS 1 „Prezentacija finansijskih izvještaja“ dodatno potiču Banku na primjenu profesionalne prosudbe prilikom donošenja odluke o informacijama koje treba objaviti u finansijskim izvještajima, kao i o strukturi tih informacija. Dopune su primjenjive za godišnja razdoblja koja počinju od 1. januara 2016. godine ili nakon toga. Dopune zapravo pojašnjavaju, a ne značajno mijenjaju, postojeće zahtjeve MRS-a 1. Dopune se odnose na materijalnost, redoslijed bilješki, pod-totale i razvrstavanja, računovodstvene politike i prezentaciju stavki ostale sveobuhvatne dobiti koje su rezultat ulaganja po metodi udjela. Uprava Banke je procijenila da usvajanje nove dopune nema značajan utjecaj na finansijske izvještaje Banke i povezane objave.

MRS 16: Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 38 Nematerijalna imovina (Dopuna): Pojašnjenja vezano uz prihvatljive metode obračuna amortizacije

Dopune MRS 16 i MRS 38 na snazi su za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2016. godine. Uprava Banke je napravila procjenu utjecaja ovih dopuna na finansijske izvještaje Banke i zaključila kako ona nemaju značajnog utjecaja na finansijske izvještaje Banke na 31. decembra 2016. i godinu koja tada završava i povezane objave.

MSFI 11: Zajednički poduhvati (Dopuna): Računovodstvo stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju

Dopune MRS 11 na snazi su za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2016. godine. Uprava Banke je napravila procjenu utjecaja ovih dopuna na finansijske izvještaje Banke i zaključila kako ona nemaju značajnog utjecaja na finansijske izvještaje Banke na 31. decembra 2016. i godinu koja tada završava i povezane objave.

Odbor za Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja je izdao Godišnja poboljšanja ciklus 2010 – 2012, koji je predstavljaju skup dopuna različitim standardima. Dopune su primjenjive za godišnja razdoblja koja počinju 1. februara 2015. godine ili nakon toga. Uprava Banke je napravila procjenu utjecaja ovih poboljšanja na finansijske izvještaje Banke i zaključila kako ona nemaju utjecaja na finansijske izvještaje Banke na 31. decembra 2016. i godinu koja tada završava. Dopunjeni standardi su:

• MSFI 2 Plaćanje temeljeno na dionicama• MSFI 3 Poslovna spajanja


80 81



• MSFI 8 Poslovni segmenti• MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti. • MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema• MRS 24 Objavljivanje povezanih osoba • MRS 38 Nematerijalna imovina

Odbor za Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja je izdao Godišnja poboljšanja ciklus 2012 – 2014, koji je predstavljaju skup dopuna različitim standardima. Dopune su primjenjive za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2016. godine ili nakon toga. Uprava Banke je napravila procjenu utjecaja ovih poboljšanja na finansijske izvještaje Banke i zaključila kako ona nemaju utjecaja na finansijske izvještaje Društva na 31. decembra2016. i godinu koja tada završava. Dopunjeni standardi su:

• MSFI 5 Dugotrajna imovine namijenjena prodaji i prestanak poslovanja • MSFI 7 finansijski instrumenti: Objave• MRS 19 Primanja zaposlenih • MRS 34 finansijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine

Novi i izmijenjeni standardi koji još nisu primjenjivi i koji nisu ranije usvojeni

MSFI 9 finansijski Instrumenti: Klasifikacija i mjerenje

Konačna verzija MSFI 9 je objavljena u julu 2014. godine, a usvojena 22. novembra 2016. MSFI 9 zamjenjuje smjernice MRS-a 39. To uključuje zahtjeve za klasifikaciju i mjerenje finansijske imovine i obaveza, model očekivanih kreditnih gubitaka koji će zamijeniti trenutni model nastalih gubitaka i revidirati smjernice računovodstva zaštite.

Klasifikacija i mjerenje

MSFI 9 zadržava kombinovani model za mjerenje i uspostavlja tri osnovne kategorije mjerenja finansijske imovine: amortizovani trošak, fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i fer vrijednosti kroz bilans uspjeha. Osnova klasifikacije ovisi o subjektovom poslovnom modelu i karakteristikama ugovorenih novčanih tokova finansijske imovine. Finansijska imovina se mjeri po amortizovanom trošku samo ako su ispunjena oba sljedeća uslova: a) ugovorni uslovi finansijske imovine će na određene datume rezultirati novčanim tokovima koji predstavljaju isključivo otplate glavnice i kamate na nedospjelu glavnicu i b)

imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje imovine radi naplate ugovorenih novčanih tokova. Mjerenje fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit je primjenjivo ako finansijska imovina zadovolji uslov a)

ali je primjenjeni poslovni model usmjeren i na držanje imovine radi naplate ugovornih novčanih tokova i na prodaju imovine. Sva ostala finansijska imovina se mjeri po fer vrijednosti. Ulaganja u vlasničke instrumente moraju se mjeriti po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, sa neopozivom opcijom na početku da se prezentuju promjene fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, bez mogućnosti ponovnog korištenja iste.

Za finansijske obaveze nema promjena po pitanju klasifikacije i mjerenja u odnosu na MRS 39, osim za priznavanje promjena vlastitog kreditnog rizika u ostalu sveobuhvatnu dobit, za obaveze određene po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha. Preostali iznos promjene fer vrijednosti iskazuje se kroz bilans uspjeha. Derivati ugrađeni u ugovore u kojima je glavni instrument finansijska imovina u okviru MSFI 9 se nikada ne razdvajaju. Umjesto toga, hibridni finansijski instrumenti se u cjelini ocjenjuju za klasifikaciju.

Umanjenje vrijednosti

Novi model očekivanih kreditnih gubitaka zamjenjuje model umanjenja vrijednosti prema nastalim gubicima korišten u MRS-u 39. Isti se mora primijeniti i na finansijsku imovinu i na vanbilansne instrumente koji nose kreditni rizik (garancije, kreditne obaveze). Prilikom početnog priznavanja, ispravka vrijednosti se priznaje kao očekivani kreditni gubitak za period od 12 mjeseci. Nakon početnog priznavanja, za sve instrumente čiji se kreditni rizik poveća naknadno, priznaje se očekivani gubitak za ukupni period trajanja ugovora. Osnovica za mjerenje je očekivani kreditni gubitak za ukupni period trajanja ugovora.

Zaštita od rizika

Kod primjene MSFI 9, Banka može izabrati da nastavi primjenjivati zahtjeve za računovodstvo zaštite iz MRS-a 39, umjesto zahtjeva iz MSFI 9. Standard ublažava zahtjeve za učinkovitost zaštite uvođenjem jednoznačnih testova učinkovitosti. To zahtijeva ekonomski odnos između zaštićene stavke i instrumenta zaštite i da „omjer zaštite“ bude isti kao onaj koji menadžment stvarno koristi u svrhu upravljanja rizicima. Savremena dokumentacija je još uvijek potrebna, ali se razlikuje od one koja se trenutno priprema prema MRS-u 39. Zahtjevan je samo test buduće učinkovitosti.

Tranzicija

Banka planira koristiti izuzeće koje dozvoljava da se ne prepravljaju usporedni podaci za prethodne periode s aspekta promjena klasifikacije i mjerenja (uključujući i umanjenje vrijednosti). Razlike u knjigovodstvenim iznosima finansijske imovine, finansijskih obaveza i rezervirsanja koji proizilaze iz

usvajanja MSFI-a 9 priznat će se kroz zadržanu dobit i rezerve na dan 1. januar 2018. godine. Banka obavlja procjenu primjene MSFI 9. Projekat MSFI 9 je započeo u 2016. godini i u pred-projektnoj fazi je obuhvaćena priprema


82 83



poslovnog i metodološkog koncepta, procjena finansijskog utjecaja, poslovna analiza i priprema implementacijskog plana.

Banka koristi najčešći poslovni model „Držanje radi naplate“ za priznavanje kredita i drugih potraživanja, dok je jedan dio klasifikovan kao „Držanje radi naplate i prodaje“. „Držanje radi naplate i prodaje“ poslovni model se najčešće koristi za finansijska ulaganja. Tokom SPPI ocjene, određene SPPI kritične karakteristike su prepoznate na neznatnom dijelu portfolija, te će veliki dio portfolija biti testiran mjernim testom. Banka nije odredila finansijske obaveze koje će se priznavati po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i nema namjeru da to učini uskoro.

Banka očekuje da će se gubici od umanjenja vrijednosti povećati i postati više promjenjivi u okviru IFRS 9 modela umanjenja vrijednosti.

Implementacija MSFI 9 započela je u januaru 2017. godine i uključuje izradu poslovnog koncepta klasifikacije i mjerenja, poslovni koncept umanjenja vrijednosti i sve faze njihove implementacije u Banci (analiza, konstrukcija, izgradnja, testiranje, paralelna pokretanja i puštanje u živi rad).

Standard stupa na snagu za obračunski period koji počinje na dan ili poslije 01. januara 2018.

MSFI 15 Prihodi po ugovoru s kupcima

Standard je primjenjiv za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2018. godine ili nakon toga. MSFI 15 uspostavlja model od pet koraka koji će se primjenjivati na priznavanje prihoda koji nastaju kao rezultat ugovora s kupcima (uz određene iznimke), neovisno o vrsti prihodovne transakcije ili industriji. Zahtjevi standarda će se također primjenjivati na priznavanje i mjerenje dobitaka i gubitaka od prodaje pojedine nefinansijske imovine, koja nije rezultat uobičajenih aktivnosti Banke (npr. prodaja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine). Bit će potrebne opsežne objave, uključujući razvrstavanje ukupnih prihoda, informacije o obvezama izvršenja; promjene u stanjima ugovorne imovine i obveza između razdoblja, te ključne procjene i prosudbe. Banka trenutno procjenjuje utjecaj novih objava na finansijske izvještaje i planira usvojiti standard od dana njegova stupanja na snagu.

MSFI 15 Prihodi po ugovoru s kupcima (Pojašnjenja)

Pojašnjenja MSFI 15 primjenjiva su za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2018. godine, ranija primjena je dozvoljena. Pojašnjenja još nisu usvojena od strane Europske Unije („EU“). Banka trenutno procjenjuje utjecaj novih pojašnjenja na finansijske izvještaje i planira usvojiti standard od dana njegova stupanja na snagu.

MSFI 16: Najmovi

Standard je primjenjiv za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2019. godine ili nakon toga. MSFI 16 postavlja načela za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objavljivanje najmova za obje strane ugovora, odnosno kupca („najmoprimac“) i dobavljača („najmodavac“). Novi standard zahtijeva od najmoprimca da navede većinu najmova u finansijskim izvještajima. Najmoprimci će imati jedan računovodstveni model za sve najmove, uz određene iznimke. Računovodstvo najmodavca je suštinski nepromijenjeno. Standard još nije usvojen od strane EU. Uprava Banke trenutno procjenjuje utjecaj novog standarda na financijsko izvještavanje Banke, te planira uvesti standard kada postane primjenjiv.

Dopuna u MSFI 10 Konsolidirani finansijski izvještaji i MRS 28 Ulaganja u pridružena društva i Zajedničke poduhvate: prodaja ili kontribucija imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog poduhvatnika

U prosincu 2015. godine IASB je odgodio primjenu standarda na neodređeno vrijeme. Dopune standarda još nisu usvojene od strane EU. Uprava Društva je napravila procjenu utjecaja ove dopune na finansijske izvještaje Banke i zaključila kako ona ne bi trebala imati značajnog utjecaja na finansijske izvještaje Banke.

MRS 12: Priznavanje odgođene porezne imovine po osnovih prenesenih gubitaka (Dopuna)

Dopune standarda su primjenjiva za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2017. godine sa dozvoljenom ranijom primjenom. Dopuna standarda još nije usvojena od strane EU. Uprava Banke je napravila procjenu utjecaja ove dopune na finansijske izvještaje Banke i zaključila kako ona ne bi trebala imati značajnog utjecaja na finansijske izvještaje Banke .

MRS 7: Inicijativa za objavama (Dopuna)

Dopune standarda su primjenjiva za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2017. godine sa dozvoljenom ranijom primjenom. Dopuna standarda još nije usvojena od strane EU. Uprava Banke trenutno procjenjuje utjecaj dopuna na finansijsko izvještavanje Banke, te planira uvesti standard kada postane primjenjiv.

MSFI 2: Klasifikacija i mjerenje plaćanja temeljem dionica (Dopuna)



84 85



MRS 40: Transfer na ulaganja u nekretnine (Dopuna)


IFRIC 22 Pojašnjenja: Transakcije u stranim valutama

Pojašnjenja su primjenjiva za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2018. godine sa dozvoljenom ranijom primjenom. Pojašnjenje još nije usvojeno od strane EU. Uprava Banke trenutno procjenjuje utjecaj navedenog pojašnjenja na finansijsko izvještavanje Banke, te planira uvesti pojašnjenje kada postane primjenjivo.

Odbor za Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja je izdao Godišnja poboljšanja ciklus 2014 – 2016, koji je predstavljaju skup dopuna različitim standardima. Dopune su primjenjive za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2017. godine ili nakon toga za MSFI 12, te za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2018. godine ili nakon toga za MSFI 1 i MRS 28. Ranija primjena je dozvoljena za MRS 28. Dopune još nisu usvojene od strane EU. Uprava Društva je napravila procjenu utjecaja ovih poboljšanja na finansijske izvještaje Banke i zaključila kako ona ne bi trebale imati značajnog utjecaja na finansijske izvještaje Banke. Dopunjeni standardi su:

• MSFI 1 Prva primjena međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja

• MRS 28 Ulaganja u podružnice i zajedničke poduhvate• MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima

4. Upravljanje rizicima Uslijed svojih aktivnosti Banka je izložena različitim vrstama rizika: kreditnom riziku, operativnom riziku, riziku likvidnosti i tržišnom riziku. Tržišni rizik uključuje rizik stranih valuta, kamatne stope rizik cijena i kreditni rizik svih operacija na finansijskom tržištu.

Banka je uspostavila integrisani sistem upravljanja rizicima što uključuje analizu, procjenu, prihvatanje i upravljanje određenim stepenom rizika ili kombinacijom rizika. Prihvatanje rizika predstavlja bit finansijskog poslovanja Banke, a operativni rizik predstavlja neizbježnu posljedicu poslovanja.

Uprava je odgovorna za uspostavljanje i nadzor okvira upravljanja nad značajnim rizima kojima je Banka izložena.

Upravljanje rizikom vrši Izvršni Direktor za rizike sa OJ nadležnim za pojedine

rizike koji postoje u okviru Banke prema aktima koje je odobrila Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Ključni odbor za upravljanje rizicima na nivou Banke je RICO (Risk committe). Predsjednik RICO-a je izvršni direktor za rizike.

Procesi upravljanja i kontrole rizicima se na vrijeme prilagođavaju promjenama u operativnom okruženju.

5. Upravljanje finansijskim rizikom

5.1 Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku koji predstavlja nemogućnost otplate dospjelog iznosa po ugovorima o kreditiranju od strane dužnika, što može rezultirati finansijskim gubitkom za Banku. Ovakvi rizici se prate kontinuirano i provjeravaju se na mjesečnoj osnovi.

5.1.1. Kontrola ograničenja rizika i politike prevencije od rizika

Kreditni rizik je najvažniji rizik za poslovanje Banke. Uprava iz tog razloga pažljivo upravlja svojom izloženošću kreditnom riziku. Kreditna izloženost uglavnom proizlazi iz aktivnosti kreditiranja koje dovode do davanja kredita. Također postoji i kreditni rizik kod vanbilansnih finansijskih instrumenata, kao što su potencijalne obaveze povezane sa kreditima.

Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola smješteni su u OJ Credit risk (Corporate and Retail), OJ Integrirani risk menadžment, OJ Underwriting, OJ Naplata (Stanovništvo i poduzetnici), te OJ Restrukturiranje i naplata ( SME and Corporate). Navedeni odjeli odgovaraju Izvršnom direktoru za rizike.

Proces kreditnog odlučivanja je centraliziran na nivou Banke bez mogućnosti donošenja kreditnih odluka bez minimalno jednog donosioca odluke iz OJ Underwriting i / ili Izvršnog direktora za rizike.

Za segmet Retail postoji i proces tzv. Override/iznimke. U slučaju da nosioc kompetencije/predstavnik Risk-a ima negativan stav o kreditnom zahtjevu, odnosno ukoliko zahtjev ne zadovoljava kriterije definirane od strane sektora Credit Risk (Corporate & Retail), uvodi se mehanizam Override-a/Iznimke. Override/Iznimka predstavlja diskreciono pravo sektora Maloprodaje da, u skladu sa limitima za Override /Iznimke, odobre plasman na nivou Prodaje, bez obzira na stav predstavnika Risk-a/kriterije definirane od strane Credit Risk (Corporate & Retail).

Odjel Podrška prodaji i Menadžer za podršku poduzetničkog bankarstva, vrši provjeru da li je Override/ Iznimka usklađena sa lokalnom regulativom i


86 87



važećim limitima za Override/Iznimke, te ukoliko je usklađena, zahtjev se odobrava kao Override/Iznimka od strane predstavnika prodaje.

Monitoring i analiza kreditnog rizika su primarno locirani u Kredit i Integrirani risk. Prezentacija monitoringa i analiza se vrši minimalno jednom mjesečno na RICO (Risk Committee).

Naplata i restrukturiranje su centralizirani na nivou Banke.

(a) Kolateral

Banka je u cilju minimiziranja rizika u kreditnom poslovanju ima smjernicu Vrednovanje kolaterala, upravljanje kolateralom i maksimalni faktori kolaterala za grupaciju Sberbank Europe, te kao osiguranje za naplatu svojih potraživanja uzima jedan ili više slijedećih instrumenata:

• gotovina; • garancije banke i korporativne garancije; • hipoteka na nepokretnu imovinu; • zalog na poslovnim sredstvima kao što su prostorije, zalihe i potraživanja;• vrijednosne papire.• polise osiguranja

(b) Potencijalne obaveze povezane sa kreditima

Osnovna svrha ovih instrumenata je da se osigura da su sredstva na raspolaganju po potrebi. Garancije i akreditivi nose isti kreditni rizik kao i krediti i osiguravaju se istim zalogom kao krediti.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala i drugog osiguranja u obzir

2016. 2015.

Bilješke ‘000 KM ‘000 KM

Izvještaj o finansijskom položaju

Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka 15 65.529 87.988

Obavezna rezerva kod Centralne banke 16 95.311 60.546

Zajmovi i potraživanja od banaka 17 - 10.926

Zajmovi i potraživanja od komitenata 19 927.120 879.400

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 18 988 988

Obračunata kamata i ostala aktiva 20 16.267 14.461

Vanbilansna izloženost

Kreditne obaveze 33 69.260 61.237

Finansijske garancije i akreditivi 33 92.210 68.830

Ukupno 1.266.685 1.184.376

Za stavke iz izvještaja o finansijskom položaju, izloženost predstavljena u prethodnoj tabeli zasnovana je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti. U ovoj tabeli predstavljena je maksimalna izloženost kreditnom riziku Banke na dan 31. decembra 2016. i 2015. godine, pri čemu nisu uzeti u obzir postojeći kolaterali ili druga povećanja vrijednosti.

5.1.2. Upravljanje kreditnim rizikom i politike rezervisanja i umanjenja vrijednosti

Banka se osigurava od rizika koji dolazi od druge strane i proizlazi iz kreditnog portfolia tako što formira rezervisanja za umanjenje vrijednosti kredita. Finansijskom sredstvu ili grupi finansijskih sredstava se umanjuje vrijednost i gubitak po osnovu umanjenja vrijednosti je nastao ako postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti koji su rezultat jednog ili više događaja do kojih je došlo nakon početnog priznavanja sredstva („gubitak“), a taj gubitak (ili gubici) imaju uticaj na buduće novčane tokove tog finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava koji se pouzdano može procijeniti. Banka na svaki datum izvještavanja vrši procjenu postojanja objektivnih dokaza umanjenja vrijednosti pojedinog finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava.

Metodologija za obračun ispravke vrijednosti bilansnih i vanbilansnih potraživanja (u daljem tekstu: Metodologija) definiše metode i tehnike koje se koriste u Banci u cilju obračunavanja ispravke vrijednosti bilansnih i vanbilansnih pozicija Banke. Metodologija definiše kriterije za identifikaciju potraživanja koja je potrebno individualno procijeniti kao i kriterije za procjenu nadoknadivosti potraživanja koja su predmet grupne procjene

Za potrebe kreditnog monitoringa i upravljanja kreditnim rizikom Banka kreditni portfolio dijeli u sljedeće grupe:

• Prihodujući krediti – nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti,• Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjenje vrijednosti i • Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti.

Analiza kreditnog porfolija u skladu s navedenim kategorijama navedena je u nastavku.

U svrhu određivanja umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja Banka razlikuje tri pristupa:

• Krediti koji se pojedinačno procjenjuju,• Krediti koji se procjenjuju na grupnoj osnovi i• Krediti koji se procjenjuju na portfolio osnovi.


88 89



Krediti i potraživanja koji se pojedinačno procjenjuju

Krediti koji se pojedinačno procjenjuju su svi krediti kod kojih postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti. Objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti. tj. faktori koji mogu uticati na sposobnosti i spremnosti svakog pojedinačnog dužnika da ispuni svoju obavezu prema Banci su kako slijedi:

• nepodmirenje ili kašnjenje u plaćanju kamata ili glavnice,• nepoštovanje uslova ugovora, • pokretanje stečajnog postupka,• konkretne informacije o poteškoćama u poslovanju (npr. izražene u

nedovoljnoj likvidnosti klijenta),• značajne promjene u klijentovom tržišnom okruženju i • opšta ekonomska situacija.

Politika Banke propisuje provjeru pojedinačne finansijske imovine koja prelazi zadani prag materijalnosti najmanje jednom godišnje ili češće kada to zahtijevaju pojedinačne okolnosti. Rezervisanja za umanjenje vrijednosti po pojedinačnoj procjeni utvrđuju se procjenom nastalog gubitka na dan za svaki slučaj posebno, i primjenjuju se na pojedinačno značajne izloženosti. Uz dane kašnjenja, procjena obično obuhvata postojeći kolateral (uključujući ponovnu potvrdu njegove naplate) i očekivanu naplatu za tu konkretnu izloženost izvedenu iz finansijskog kapaciteta dužnika temeljem finansijskih izvještaja dužnika i ostalih dostupnih podataka.

Krediti koji se procjenjuju na grupnoj osnovi

U svrhu procjene umanjenja vrijednosti kredita koji nisu pojedinačno značajni, krediti se grupišu na bazi sličnih karakteristika kreditnog rizika, tj. npr. na bazi dana kašnjenja, visine interno određenog individualnog značajnog limita i slično te se u skladu s tim kreiraju umanjenja vrijednosti.

Krediti koji se procjenjuju na portfolio osnovi

Banka takođe priznaje umanjenje vrijednosti za gubitke koji su nastali ali još nisu prijavljeni („IBNR“). Ova vrsta ispravke vrijednosti/rezervisanja se obračunava na sve izloženosti Banke za koje ne postoji dokaz o obezvređenju

potraživanja. Pomenute izloženosti se grupišu u odgovarajuće homogene grupe, prema istim ili sličnim karakteristikama te se za svaku grupu primjenjuje odgovarajući procenat, uzimajući u obzir period prepoznavanja gubitka.

Reprogramirani krediti i potraživanja

Tokom godine Banka je reprogramirala određene zajmove komitentima s ciljem poboljšanja njihove krajnje naplativosti. Reprogramiranje se uglavnom provodi zbog pogoršanja ili sprečavanja pogoršanja finansijske pozicije

klijenata. kada je to bilo moguće, Banka nastoji reprogramirati kredite umjesto toga da preuzima instrumente osiguranja (iako se u nekim situacijama pozicija Banke može poboljšati isključivo preuzimanjem instrumenata osiguranja). Ovo može uključivati produženje rokova plaćanja te dogovor novih uvjeta kredita. Nakon što se dogovore novi uvjeti, ispravke vrijednosti računaju se temeljem originalne efektivne kamatne stope definirane prije promjene uvjeta. Kredit se u tom trenutku više ne smatra da je u kašnjenju. Uprava na redovnoj bazi pregledava reprogramirane kredite kako bi osigurala da su svi uvjeti udovoljeni i da su buduća plaćanja izgledna. Krediti nastavljaju biti predmetom individualne i opće procjene vrijednosnog usklađenja temeljem svoje originalne efektivne kamatne stope.

Forbearance izloženosti

Banka je određenim zajmovima dodjelila i oznaku „forbearance“ koja ima za cilj identifikaciju transakcije čiji bi profil rizika mogao biti prikriven ugovornim izmjenama izvršenim od strane Banke s ciljem sprečavanja defaulta. Forborne izloženosti se mogu identificirati i kao prihodujući i kao neprihodujući portfolio, te u zavisnosti od navedenog takve izloženosti nastavljaju biti predmetom opće i individualne procjene vrijednosnog usklađenja.

Politika otpisa kredita

Banka otpisuje kredite ukoliko procijeni da je kredit ili kolateral nenaplativ. Otpis kredita provodi se nakon razmatranja informacija kao što su značajna promjena u klijentovom finansijskom položaju takva da klijent više ne može servisirati obaveze ili ukoliko sredstva iz naplate putem realizovanja kolaterala nisu dovoljna za otplatu kredita. Za kredite koji nisu individualno značajni, odluka o otpisu donosi se na osnovu vrste kredita te historijskim podacima.

Vrijednost kolaterala

Banka uzima kolaterale za kredite i potraživanja u obliku hipoteke nad nekretninama te drugim osiguranjima nad imovinom i garancijama. Procjene vrijednosti se temelje na vrijednosti kolaterala procjenjenoj od strane ovlaštenih sudskih vještaka tokom davanja zajma, koja je onda umanjena za određeni fiksni procenat u zavisnosti od vrste kolaterala. Vrijednost nekretnina se, nakon umanjenja, diskontuje na unaprijed definirani rok (ATR - prosječno vrijeme za realizaciju kolaterala) korištenjem efektivne kamatne stope. Kolaterali se u pravilu ne koriste u slučaju kredita i plasmana bankama.


90 91



Tabela u nastavku prikazuje iznose umanjenja vrijednosti za svaku od predefinisanih rizičnih kategorija kredita:

2016. 2015.‘000 KM ‘000 KM

Krediti Rezervisanja % Krediti Rezervisanja %

Prihodujući krediti

Krediti pravnim licima

474.705 (4.148) 0,87 436.287 (3.647) 0,84

Krediti fizičkimlicima

427.298 (2.688) 0,63 419.743 (2.651) 0,63

902.003 (6.836) 0,76 856.030 (6.298) 0,74

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti

Krediti pravnim licima

35.289 (14.312) 40,56 29.633 (12.669) 42,75

Krediti fizičkim licima

28.084 (17.108) 60,92 27.625 (14.921) 54,01

63.373 (31.420) 49,58 57.258 (27.590) 48,19

Ukupno krediti 965.376 (38.256) 3,96 913.288 (33.888) 3,71

Pokrivenost rezervisanjima kod kredita po kojima je priznato umanjenje vrijednosti rezervisanjima iznosi 49,58 % (2015.: 48,19%)

U nastavku se nalazi analiza bruto i neto (umanjeno za rezervisanje za umanjenje vrijednosti).

2016. 2015.

‘000 KM ‘000 KM

Pravna lica

Nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti 462.298 416.820

Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjenjevrijednosti

12.407 19.467

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti 35.289 29.633

Bruto izloženost 509.994 465.920

Umanjeno za: rezervacije za umanjenje vrijednosti (18.460) (16.316)

Neto izloženost 491.534 449.604

Fizička lica

Nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti 396.062 390.879

Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjenjevrijednosti

31.236 28.864

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti 28.084 27.625

Bruto izloženost 455.382 447.368

Umanjeno za: rezervacije za umanjenje vrijednosti (19.796) (17.572)


Ukupna bruto izloženost 965.376 913.288

Portfolio umanjenje vrijednosti (IBNR) (8.823) (7.730)

Pojedinačno i grupno umanjenje vrijednosti (29.433) (26.158)



92 93



a) Nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti

Kvalitet portfolia kredita klijentima koji nisu dospjeli niti im je vrijednost umanjena može se procijeniti na osnovu internog standardnog praćenja. Krediti klijenata se redovno prate i sistemski pregledavaju sa ciljem otkrivanja nepravilnosti ili znakova upozorenja. Isti su predmet stalnog monitoringa s ciljem preduzimanja pravovremenih akcija koje su usklađene sa poboljšanjem/pogoršanjem rizičnog profila klijenta.

Pregled bruto izloženosti nedospjelih kredita neumanjene vrijednosti prema vrsti klijenta je kako slijedi:

2016. 2015.

’000 KM ’000 KM

Krediti fizičkih lica

Potrošački krediti 323.633 319.047

Stambeni krediti 52.745 53.932

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 15.244 13.375

Obrtnici 4.440 4.525

Ukupno fizička lica 396.062 390.879

Krediti pravnih lica

Srednji 397.431 360.441

Mikro 64.867 56.379

Ukupno pravna lica 462.298 416.820

U prilogu je pregled nedospjelih kredita neumanjene vrijednosti za 2016. godinu sortirani po rejting klasama.

Niski rizik (1-12)

Srednji rizik (13-18)

Visoki rizik (19-26)

Ukupno 2016.

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM


Potrošački krediti 91.756 204.245 27.631 323.633

Stambeni krediti 5.551 42.953 4.241 52.745

Kreditne karticei prekoračenja po tekućim računima

3.621 10.370 1.254 15.244

Obrtnici - 836 3.604 4.440Ukupno fizička lica 100.928 258.404 36.730 396.062


Srednji 5.524 386.472 5.435 397.431

Mikro - 13.192 51.675 64.867Ukupnopravna lica 5.524 399.664 57.110 462.298

Odlukom Uprave SBAG od 13.02.2015. grupisane su rejting skale u nivoe rizika kako slijedi:

Vrste/nivoi rizika Rejting klasifikacija

Niski rizik 1 - 12

Srednji rizik 13 - 18

Visoki rizik 19 - 26

Da bi ocijenili kreditnu sposobnost klijenta vrši se klasificiranje klijenta u momentu donošenja odluke o kreditu (ili nekom drugom plasmanu). Obzirom da se treba ispoštovati zahtjev da svi klijenti moraju biti klasificirani na godišnjem nivou, za fizička lica Banka vrši redovno i automatsko učitavanje Behavioral rating-a. Ovaj model se temelji na statističkim podacima ponašanja klijenata – fizičkih lica. Za SME/Corporate i Micro klijente vrši se redovna obnova rejtinga na osnovu godišnjih finansijskih pokazatelja.

U prilogu je pregled nedospjelih kredita neumanjene vrijednosti za 2015. godinu sortirani po rejting klasama.

Niski rizik (1-12)

Srednji rizik (13-18)

Visoki rizik

(19-26)

Ukupno 2015.

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM


Potrošački krediti 104.728 184.075 30.244 319.047

Stambeni krediti 6.027 42.534 5.371 53.932

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

3.324 8.639 1.412 13.375

Obrtnici 100 4.425 4.525

Ukupno fizička lica 114.079 235.348 41.452 390.879


Srednji 5.934 332.361 22.146 360.441

Mikro 13.688 42.691 56.379

Ukupno pravna lica 5.934 346.049 64.837 416.820


94 95



b) Dospjeli krediti za koje nije priznato posebno umanjenje vrijednosti

Za kredite i potraživanja od komitenata s kašnjenjem do 90 dana ne smatra se da im je umanjena vrijednost, osim ukoliko ne postoje druge informacije koje ukazuju na suprotno. Bruto iznos dospjelih kredita i potraživanja od komitenata koja su dospjela, neumanjene vrijednosti su kako slijedi:

2016

.‘0

00

Dos

pjel

o do

30

dan

a

Dos

pjel

o od

30

-60

dana

Dos

pjel

o od

60

-90

dana

Dos

pjel

o od

90

-365

dan

a

Dos

pjel

o pr

eko

1 go

dine

UK

UPN

O


Potrošački krediti

22.941 2.259 990 - - 26.191

Stambeni krediti

2.479 205 88 - - 2.771


1.426 173 92 - - 1.692

Obrtnici 535 48 - - - 582

Ukupno fizička lica 27.381 2.685 1.170 - - 31.236


Srednji 5.615 1.542 352 - - 7.509

Micro 4.465 207 226 - - 4.898

Ukupno pravna lica 10.080 1.749 578 - - 12.407

2015

.‘0

00

Dos

pjel

o do

30 d

ana

Dos

pjel

o od

30

-60

dana

Dos

pjel

o od

60-

90

dana

Dos

pjel

o od

90-

365

dana

Dos

pjel

o pr

eko

1 god

ine

UK

UPN

O


Potrošački krediti 21.014 2.454 809 - - 24.277

Stambeni krediti 2.924 55 - - - 2.979


1.137 343 56 - - 1.536

Obrtnici 71 1 - - - 72

Ukupno fizička lica 25.146 2.853 865 - - 28.864


Srednji 16.816 80 31 - - 16.927

Micro 2.331 181 28 - - 2.540

Ukupno pravna lica 19.147 261 59 - - 19.467


96 97



c) Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti

Podjela kredita od komitenata kojima je umanjena vrijednost zajedno sa procijenjenom vrijednošću povezanih instrumenata osiguranja:

2016.‘000 KM

Krediti za koje je

priznato umanjenje vrijednosti

(bruto)

Umanjenje vrijednosti Neto

Procijenjena vrijednost kolaterala


Potrošački krediti 23.999 (14.961) 9.038 6.262

Stambeni krediti 2.995 (1.328) 1.667 1.911


669 (568) 101 1

Obrtnici 421 (251) 170 197

Ukupno fizička lica 28.084 (17.108) 10.976 8.371


Srednji 28.922 (10.959) 17.963 19.211

Micro 6.367 (3.353) 3.014 3.490

Ukupno pravna lica 35.289 (14.312) 20.977 22.701

c) Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti

2015.‘000 KM

Krediti za koje je

priznato umanjenje vrijednosti

(bruto)

Umanjenje vrijednosti Neto

Procijenjena vrijednost kolaterala


Potrošački krediti 22.756 (12.714) 10.042 6.513

Stambeni krediti 3.472 (1.197) 2.275 2.115


532 (439) 93 -

Obrtnici 866 (571) 294 301

Ukupno fizička lica 27.625 (14.921) 12.704 8.930


Srednji 21.695 (8.688) 13.007 13.013

Micro 7.938 (3.981) 3.957 4.161

Ukupno pravna lica 29.633 (12.669) 16.964 17.173

Procijenjena vrijednost nekretnina koje služe kao instrumenti osiguranja određena je kao vrijednost inicijalne procjene ovlaštenog sudskog vještaka u trenutku odobravanja plasmana ili eventualne naknadne procjene, ponderirana udjelom plasmana u svim zajmovima koji su osigurani istim instrumentom osiguranja u vrijednosti instrumenta osiguranja, te odgovarajućim haircutom koji je definisan za sve vrste kolaterala i koja ne može biti viša od ukupne vrijednosti plasmana. Jamstva, sudužništva i mjenice nemaju pridruženu vrijednost u gornjoj tabeli iako se standardno traže kao instrumenti osiguranja.


98 99



d) Restrukturirani krediti i potraživanja

Restrukturirani krediti na dan 31. decembra 2016. godine iznosili su ukupno 37.822 hiljada KM (2015.: 37.418 hiljada KM):

31. decembra 2016.

31. decembra 2015.

‘000 KM ‘000 KM

Bruto kreditni portfolio 965.376 913.288

Restruktuirani krediti 37.822 37.418

Restruktuirani krediti iskazani kao % kreditnog portfolija 3,92% 4,10%

5.1.3. Koncentracija kreditnog rizika po privrednim granama i geografskoj lokaciji

Banka prati koncentraciju kreditnog rizika po privrednim sektorima i geografskim lokacijama. Portfolio kreditnog rizika ograničen je kreditnom strategijom Banke; veća koncentracija na mikro i male kredite, te široka geografska i ekonomska diversifikacija kreditnog portfolia. Analiza takve koncentracije na dan izvještavanja prikazana je u sljedećim tabelama:

Koncentracija rizika u bruto iznosima bilansne izloženosti po privrednim sektorima je kako slijedi:

31. decembra 2016.

31. decembra 2015.

000 KM `000 KM

Trgovina 224.153 212.605

Rudarstvo 108.225 84.201

Nekretnine 17.463 21.715

Transport i komunikacije 32.282 19.474

Finansijske institucije 11.570 12.810

Građevinarstvo 22.362 19.487

Turizam 30.018 35.334

Industrija električne energije i plina 12.011 7.922

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 16.141 11.319

Školstvo i ostale javne usluge 12.444 11.494

Ostalo 23.325 29.559

Ukupno preduzeća 509.994 465.920

Stambeni krediti 58.511 60.383

Ostali krediti građanima 396.871 386.985

Ukupno građani 455.382 447.368

Ukupno zajmovi (prije umanjenjavrijednosti) 965.376 913.288

Geografska koncentracija rizika odnosi se pretežno na područje Bosne i Hercegovine. Geografska koncentracija u bruto iznosima bilansne izloženosti je kako slijedi:

BiH OECD zemlje

Zemlje van OECD Ukupno

‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM

Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka (bilješka 15)

96.236 7.265 684 104.185

Obavezna rezerva kod Centralne banke

95.311 - - 95.311

Zajmovi i potraživanja od fizičkih lica

455.382 - - 455.382

Zajmovi i potraživanja od pravnih lica

509.994 - - 509.994

Obračunata kamata i ostala aktiva

16.267 - - 16.267

Na dan 31. decembar 2016. 1.173.190 7.265 684 1.181.139

Na dan 31. decembar 2015. 1.028.022 35.093 16.632 1.079.747

Struktura kreditnog portfolia redovito se prati unutar Sektora za kreditni rizik i Sektora za Integrirani risk menadžment kako bi se uočili potencijalni događaji koji bi mogli značajno utjecati na kreditni portfolio (opći faktori rizika) te kako bi se, u slučaju potrebe, ograničila izloženost prema određenim sektorima.


100 101



5.2. Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnom riziku koji predstavlja rizik da će dolaziti do promjena fer vrijednosti budućih novčanih tokova finansijskog sredstva usljed promjena cijena na tržištu. Tržišni rizik proizlazi iz otvorenih pozicija u kamatnoj stopi, valuti i kapitalnim proizvodima, koji su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama tržišnih stopa i cijena kao što su kamatne stope, kurs stranih valuta i cijene kapitala.

Uprava i Sberbank Europe AG postavlja ograničenja i daje upute za praćenje i umanjivanje tržišnog rizika, koje redovno nadgledaju Odbori za upravljanje rizikom Banke.

5.2.1. Valutni rizik

Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih i aktivnosti trgovanja i kontrolira se dnevno, prema zakonskim i interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama, te u ukupnom iznosu za sva sredstva i obaveze denominirane u stranu valutu ili vezane za stranu valutu.

Dnevno upravljanje valutnom pozicijom Banke, temeljem zakonske regulative i internih pravila, je odgovornost Odjela ALM. Kontrola izloženosti limita na dnevnoj osnovi u odgovornosti je grupe Tržišni rizik.

U cilju učinkovitog upravljanja valutnim rizikom Banka prati ekonomske i druge poslovne promjene u okruženju, radi predviđanja mogućih promjena u aktivnostima vezanim uz strane valute, kursevima i riziku stranih valuta.

U dalje prikazanoj tabeli prikazana je izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. decembra 2016. godine. U tabeli je uključena aktiva i pasiva Banke po iskazanoj vrijednosti klasifikovana po valutama. Banka ima velik broj ugovora sa valutnom klauzulom, KM vrijednost glavnice kod takvih ugovora određena je kretanjem kursa stranih valuta. Saldo glavnice vezane za valutnu klauzulu uključen je u tabeli u nastavku u koloni „EURO povezane“.

Koncentracija valutnog rizika bilansne i vanbilansne imovine i obaveza

Domaća valuta (KM) putem Valutnog Odbora vezana je za Euro. Banka je imala sljedeće devizne pozicije:

Na dan 31. decembar 2016. EURO EURO Povezane

EURO Total USD

Ostale strane valute

KM Ukupno

Aktiva ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

’000 KM ’000 KM ’000 KM

Gotovina i ekvivalenti gotovine 20.862 - 20.862 1.181 4.558 77.584 104.185

Obavezna rezerva kod Centralne banke - - - - - 95.311 95.311

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju - - - - - 988 988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 8.243 578.945 587.188 - - 339.932 927.120

Obračunata kamata i ostala aktiva 623 638 1.261 8 11 14.987 16.267

Ulaganja u nekretnine - - - - - 1.543 1.543

Nekretnine i oprema - - - - - 11.891 11.891

Nematerijalna imovina - - - - - 4.378 4.378

Ukupno aktiva 29.728 579.583 609.311 1.189 4.569 546.614 1.161.683

Obaveze, kapital i rezerve

Tekući računi i depoziti banaka 127.357 - 127.357 - - 8.564 135.921

Tekući računi i depoziti komitenata 353.925 92.520 446.445 18.214 4.178 298.869 767.706

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 53.345 - 53.345 - - 6.508 59.853

Obračunata kamata i ostale obaveze 9.749 - 9.749 112 1 16.979 26.841

Rezervisanja za obaveze i troškove - - - - - 1.819 1.819

Odgođena poreska obaveza - - - - - 521 521

Obaveze za porez na dobit - - - - - 836 836

Dionički kapital i rezerve - - - - - 168.186 168.186

Ukupno obaveze, kapital i rezerve 544.376 92.520 636.896 18.326 4.179 502.282 1.161.683

Neto devizna pozicija (514.648) 487.063 (27.585) (17.137) 390 44.332


102 103



Na dan 31. decembar 2015. EURO EURO

PovezaneEURO Total USD

Ostale strane valute

KM Ukupno

Aktiva ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Gotovina i ekvivalenti gotovine 54.906 - 54.906 3.660 4.609 51.239 114.414

Obavezna rezerva kod Centralne banke - - - - - 60.546 60.546

Zajmovi i potraživanja od banaka - - - - 10.852 74 10.926

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju - - - - - 988 988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 9.344 572.644 581.988 - - 297.412 879.400

Obračunata kamata i ostala aktiva 929 - 929 1 2 13.529 14.461

Ulaganja u pridružena pravna lica - - - - - 580 580

Ulaganja u nekretnine - - - - - 1.832 1.832

Nekretnine, oprema inematerijalna imovina - - - - - 17.574 17.574

Ukupno aktiva 65.179 572.644 637.823 3.661 15.463 443.774 1.100.721


Tekući računi i depoziti banaka 145.407 - 145.407 - - 17.083 162.490

Tekući računi i depoziti komitenata 296.713 105.787 402.500 14.413 4.894 253.077 674.884

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 66.202 - 66.202 - - 11.871 78.073

Obračunata kamata i ostale obaveze 7.175 - 7.175 14 8 15.758 22.955

Rezervisanja za obaveze i troškove - - - - - 1.385 1.385

Odgođena poreska obaveza - - - - - 753 753

Obaveze za porez na dobit 187 187

Dionički kapital i rezerve - - - - - 159.994 159.994

Ukupno obaveze, kapital i rezerve 515.497 105.787 621.284 14.427 4.902 460.108 1.100.721

Neto devizna pozicija (450.318) 466.857 16.539 (10.766) 10.561 (16.334) -

Pad od 10% u valutama osim EUR u odnosu na KM (a da pri tom sve ostale varijable ostanu iste) ne bi bio značajan i rezultirao bi povećanjem dobiti prije oporezivanja za ovu godinu od 52 hiljade KM (2015. godine: smanjenje od 36 hiljada KM).

Rast od 10% tih valuta (osim EUR) bi rezultirao smanjenjem dobiti prije oporezivanja za ovu godinu, ne bi bio značajan a iznosio bi 52 hiljada KM (2015. godine: povećanje od 36 hiljada KM).

5.2.2. Kamatni rizik

Poslovanje Banke je pod uticajem rizika promjene kamatnih stopa, u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obaveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima.

Većina datih kredita pravnim licima i stanovništvu su sa varijabilnom kamatnom stopom. Varijabilna kamatna stopa sa kojom su ugovoreni ovi krediti podliježe usklađivanju dva puta godišnje i to prateći 4 indikatora koja mogu utjecati na promjenu kamatne stope.


104 105



Kamatna osjetljivost imovine i obaveza

Dolje prikazana tablica daje kratak prikaz izloženosti Banke kamatnom riziku na kraju godine. Sredstva i obaveze Banke su u tabeli prikazani po knjigovodstvenoj vrijednosti i kategorizovane prema ranijem od ugovorenih datuma dospijeća ili ugovorenih promjena kamatne stope.

31. decem-bar 2016.

bes-kamatno

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5

godina

Preko 5 godina Ukupno

Fiksna kamatna-

stopa

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Aktiva

Gotovina i ekvivalenti gotovine

38.656 65.529 - - - - 104.185 -


- 95.311 - - - - 95.311 -

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

- 988 - - - - 988 -

Zajmovi i potraživanja od komite-nata

- 24.008 98.011 573.983 107.606 123.512 927.120 101.111


16.267 - - - - - 16.267 -

Ulaganja u nekretnine 1.543 - - - - - 1.543 -

Nekretnine i oprema i nematerijal-na imovina

16.269 - - - - - 16.269 -

Ukupno aktiva 72.735 185.836 98.011 573.983 107.606 123.512 1.161.683 101.111

Tekući računi i depoziti banaka

8.792 - 127.129 - - - 135.921 -

Tekući računi i depoziti komitenata

221.645 65.336 31.279 140.404 300.446 8.596 767.706 546.145

Uzeti zajmovi i subordinira-ni dug

- - 45.710 14.143 - - 59.853 -

Obračunata kamata i ostale obaveze

26.841 - - - - - 26.841 -

Rezervisanja za obaveze i troškove

1.819 - - - - - 1.819 -

Odgođene poreske obaveze

521 - - - - - 521 -

Obaveze za porez na dobit

836 - - - - - 836 -

Dionički kapital i rezerve

168.186 - - - - - 168.186 -

Ukupno obaveze. kapital i rezerve

428.640 65.336 204.118 154.547 300.446 8.596 1.161.683 546.145

Kamatni rizik (355.905) 120.500 (106.107) 419.436 (192.840) 114.916 - (445.034)


106 107



31. decem-bar 2015.

bes-kamano

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina


Fiksna kamatna

stopa

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Aktiva

Gotovina i ekvivalenti gotovine

26.425 87.989 - - - - 114.414 -


- 60.546 - - - - 60.546 -

Zajmovi i potraživanja od banaka

- 10.926 - - - - 10.926 -

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

- 988 - - - - 988 -

Zajmovi i potraživanja od komitenata

- 145.532 66.853 575.778 81.875 9.362 879.400 -


14.461 - - - - - 14.461 -

Ulaganja u pridružena pravna lica

580 - - - - - 580 -

Ulaganja u nekretnine 1.832 - - - - - 1.832 -

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina

17.574 - - - - - 17.574 -

Ukupno aktiva 60.872 305.981 66.853 575.778 81.875 9.362 1.100.721 -


759 12.279 143.952 5.500 - - 162.490 34.602


- 89.901 127.699 144.390 302.875 10.019 674.884 632.755

Uzeti zajmovi i subordinira-ni dug

- 45.547 19.183 13.170 173 - 78.073 -


22.955 - - - - - 22.955 -


1.385 - - - - - 1.385 -


753 - - - - - 753 -

Obaveze za porez na dobit

187 - - - - - 187 -

Dionički kapital i rezerve

159.994 - - - - - 159.994 -

Ukupno obaveze. kapital i rezerve

186.034 147.727 290.834 163.060 303.048 10.019 1.100.721 667.357

Kamatni rizik (125.163) 158.252 (223.980) 412.719 (221.173) (657) - (667.357)


108 109



Sljedeća tabela prikazuje osjetljivost na moguću promjenu kamatnih stopa (uz sve ostale pokazatelje nepromijenjene) i utjecaj na bilans uspjeha i kapital.

Osjetljivost na bilans uspjeha je efekat uticaja pretpostavljenih promjena kamatnih stopa (+/- 100 bp i +/-200 bp) na godišnji račun dobiti i gubitka. na temelju referentnih kamatnih stopa za netrgovinsku finansijsku imovinu i finansijske obveze koje se drže na dan 31. decembra.

Osjetljivost kapitala se računa procijenom svih kamatno osjetljivih pozicija banke na dan 31. decembra uz uticaj pretpostavljenih promjena kamatnih stopa. Ukupna osjetljivost kapitala temelji se na pretpostavkama da postoje paralelni pomaci krivulje prinosa. Pozicije referentnih kamatnih stopa su mapirane na slijedeći datum promijene kamatne stope. Pozicije s fiksnom kamatnom stopom su raspoređene po dospijeću instrumenta, a pozicije sa varijabilnom kamatnom stopom se mapiraju temeljem historijskih predpostavki.

Kamatna stopa

za valutu

Povećanje/(smanjenje)

u postotnim poenima 2016.

Utjecaj na bilans uspjeha 2016.

Utjecaj na kapital 2016.

hiljade KM hiljade KM

EUR 100/(100) (1.787) / 1.787 (5.242) / 5.242

BAM 100/(100) 5.126 / (5.126) 1.629 / (1.629)

EUR 200/(200) (3.575) / 3.575 (10.485) / 10.485

BAM 200/(200) 10.254 / (10.254) 3.258 / (3.258)

USD 100/(100) - (283) / 283

USD 200/(200) - (567) / 567

Kamatna stopa

za valutu

Povećanje/(smanjenje)

u postotnim poenima 2015.

Utjecaj na bilans uspjeha 2015

Utjecaj na kapital 2015.

hiljade KM hiljade KM

EUR 100/(100) (1.914) / 1.914 (4.567) / 4.567

BAM 100/(100) 4.203 / (4.203) 1.521 / (1.521)

EUR 200/(200) (3.831) / 3.831 (9.134) / 9.134

BAM 200/(200) 8.406 / (8.406) 3.041 / (3.041)

USD 100/(100) - (225) / 225

USD 200/(200) - (450) / 450


110 111



5.3. Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti nastaje u finansiranju aktivnosti Banke i u upravljanju pozicijama. Vezano uz rizik likvidnosti Banka vodi svoje operacije u skladu sa relevantnim odlukama i internim politikama usmjerenim na održavanje rezervi likvidnosti, harmonizaciju sredstava i obaveza sa indikatorima i limitima likvidnosti.

Banka ima pristup različitim izvorima finansiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita građana i pravnih lica, uzete kredite i depozite od finansijskih institucija i dionički kapital. Navedeno povećava fleksibilnost izvora finansiranja, ograničava ovisnost o bilo kojem pojedinačnom izvoru i općenito umanjuje trošak finansiranja.

Tabela u nastavku prikazuje preostale ugovorne ročnosti Bančine imovine i obaveza na dan 31. decembra 2016. godine i 2015. godine. Ulaganja u pridružena pravna lica i ostale pozicije aktive i pasive koje nemaju ugovoreno dospjeće raspoređeni su u razdoblje dospjeća preko 5 godina.

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina


31. decembar 2016. ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Aktiva

Gotovina i ekvivalenti gotovine 104.185 - - - - 104.185

Obavezna rezerva kod Centralne banke 95.311 - - - - 95.311

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 988 - - - - 988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 86.733 66.474 190.483 388.700 194.731 927.120

Obračunata kamata i ostala aktiva 16.267 16.267

Ulaganja u pridružena društva - - - - 1.543 1.543

Ulaganja u nekretnine - - - - 11.891 11.891

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina - - - - 4.378 4.378

Ukupno aktiva 303.484 66.474 190.483 388.700 212.543 1.161.683


Tekući računi i depoziti banaka 292 32.837 2.500 100.292 135.921

Tekući računi i depoziti komitenata 291.296 29.527 138.415 299.635 8.833 767.706

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 3.692 1.045 10.019 44.860 237 59.853

Obračunata kamata i ostale obaveze 17.572 1.380 3.940 3.945 4 26.841

Rezervisanja za obaveze i troškove 1.819 1.819

Odgođene poreske obaveze 521 - - - - 521

Obaveze za porez na dobit 836 - - - - 836

Dionički kapital i rezerve - - - 168.186 168.186

Ukupno obaveze, kapital i rezerve 314.209 64.789 154.874 450.551 177.260 1.161.683

Neusklađenost ročne strukture (10.725) 1.685 35.609 (61.851) 35.283


112 113



Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina


31. decembar 2015. ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Aktiva

Gotovina i ekvivalenti gotovine 114.414 - - - - 114.414


60.546 - - - - 60.546

Zajmovi i potraživanja od banaka 10.926 - - - - 10.926

Finansijska imovinaraspoloživa za prodaju

988 - - - - 988


60.226 51.446 199.803 360.899 207.026 879.400


14.461 - - - - 14.461

Ulaganja u pridružena društva - - - 580 580

Ulaganja u nekretnine - - - - 1.832 1.832

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina

- - - - 17.574 17.574

Ukupno aktiva 261.561 51.446 199.803 360.899 227.012 1.100.721


Tekući računi i depoziti banaka 13.038 16.823 5.500 127.129 - 162.490


249.463 31.633 91.609 297.817 4.362 674.884

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 3.692 1.118 10.213 60.324 2.726 78.073


16.030 1.470 2.608 2.845 2 22.955


1.385 - - - - 1.385

Odgođene poreske obaveze - - - 753 - 753

Obaveze za porez na dobit 187 - - - - 187

Dionički kapital i rezerve - - - - 159.994 159.994

Ukupno obaveze, kapital i rezerve 283.795 51.044 109.930 488.868 167.084 1.100.721

Neusklađenost ročne strukture (22.234) 402 89.873 (127.969) 59.928 -

Budući novčani tokovi po kamatonosnim obavezama

Tabela u nastavku prikazuje ukupno očekivani odliv po finansijskim obavezama, projeciran od strane Banke te uključuje finansijske obaveze na dan 31. decembra 2016. i na dan 31. decembra 2015. godine i očekivane buduće kamate.

Ukupno očekivani odlivKnjigo-

vodstvena vrijednost

Na dan 31. decembra 2016.

Manje od 1

mjeseca

1 do 3 mjeseca

3 mj. do 1 godine

1 do 5 godina


’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM

Finansijske obaveze


293 33.125 3.391 101.003 - 137.812 135.921


295.710 29.653 140.557 320.554 10.728 797.202 767.707

Uzeti zajmovi i subordinirani dug

3.726 2.106 12.159 46.591 - 64.582 59.853

Ukupno očekivani odliv 299.729 64.884 156.107 468.148 10.728 999.596 963.481

Ukupno očekivani odlivKnjigo-

vodstvena vrijednost


Manje od 1

mjeseca

1 do 3 mjeseca

3 mj. do 1 godine

1 do 5 godina


’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM

Finansijske obaveze


13.192 17.163 6.950 129.393 - 166.698 162.490


254.907 31.787 93.375 322.162 5.574 707.805 674.884

Uzeti zajmovi i subordinirani dug

3.746 1.370 12.926 65.783 2.786 86.611 78.073

Ukupno očekivani odliv 271.845 50.320 113.251 517.338 8.360 961.114 915.447


114 115



5.4. Dospijeće vanbilansnih stavki

(a) Kreditne obaveze

Ročnost ugovornih iznosa vanbilansnih pozicija Banke prikazani su u donjoj tablici.

(b) Finansijske garancije i akreditivi

Finansijske garancije i akreditivi su također prikazani u narednoj tablici po najranijem ugovorenom datumu dospijeća.

(c) Obaveze operativnog lizinga

U slučaju kada je Banka zakupac, buduće minimalne uplate zakupnine po osnovi operativnog lizinga prikazane su u dolje navedenoj tablici.

Ne kasnije od 1 godine

1 do 5 godina


‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM


Kreditne obaveze 62.569 6.691 - 69.260

Finansijske garancije i akreditivi

77.250 14.960 - 92.210

Obaveze operativnog lizinga

2.747 4.444 591 7.782

Ukupno 142.566 26.095 591 169.252

Ne kasnije od 1 godine

1 do 5 godina


‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM


Kreditne obaveze 55.370 5.867 - 61.237

Finansijske garancije i akreditivi 49.042 19.788 - 68.830

Obaveze operativnog lizinga 3.383 6.702 912 10.997

Ukupno 107.795 32.357 912 141.064

5.5. Operativni rizik

Operativni rizik predstavlja mogućnost nastanka gubitaka za Banku i negativnih efekata na kapital Banke zbog neadekvatnih internih sistema, procedura i kontrola, slabosti i propusta u izvršavanju poslovnih aktivnosti, nezakonitih radnji i vanjskih događaja koji Banku mogu izložiti gubitku.

Obzirom da je prema navedenom, Banka izložena operativnim rizicima u svim svojim aktivnostima. Banka je uspostavila i odgovarajući sistem upravljanja operativnim rizikom. Upravljanje operativnim rizikom vrši se u skladu sa zahtjevima Agencije za bankarstvo FBiH i standardima Sberbank. Politike za upravljanje operativnim rizikom usvojene od strane Nadzornog Odbora predstavljaju krovni dokument sistema upravljanja operativnim rizikom.

Za kontrolu i upravljanje operativnim rizikom u Banci se koriste alati koji omogućavaju razumjevanje prikupljenih informacija i provođenje odgovarajućih korektivnih mjera. Neki od alata koji se koriste su mjere podizanja svijesti o riziku, implementacija samoprocjene rizika i kontrola (RCSA), planski sistem ranog upozoravanja (KRI), kao i sveobuhvatno prikupljanje podataka o događajima.

Prikupljanje i detaljno dokumentovanje podataka o realizovanim događajima koji se smatraju operativnim rizikom vrši se putem posebne baze podataka.

Nadzorni odbor, Uprava Banke i odbor za upravljanje rizicima Banke redovno razmatraju izvještaje o operativnim rizicima kojima je Banka izložena.

U oblasti upravljanja kontinuitetom poslovanja Banka je pored Plana oporavka („Disaster Recovery Plan“) usvojila i Plan za vanredne situacije („Business Continuity Plan“), čiji je osnovni cilj osiguranje kontinuiranog rada Banke u slučaju nastanka ozbiljnih poremećaja u poslovanju uzrokovanih situacijama koje su van kontrole Banke.

5.6. Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obaveza izmiriti između obaviještenih i voljnih stranaka u uobičajenim tržišnim uslovima. Gdje su informacije dostupne, fer vrijednosti se zasnivaju na tržišnim cijenama. Međutim, za značajan dio finansijskih instrumenata Banke ne postoje lako dostupne tržišne cijene. U uslovima kada tržišne cijene nisu lako dostupne, fer vrijednost se procjenjuje korištenjem modela diskontovanih novčanih tokova ili ostalim prikladnim tehnikama određivanja cijena. Promjene u pripadajućim pretpostavkama, uključujući diskontne stope i procijenjene buduće novčane tokove, značajno utiču na procjene. Zato se izračunate fer tržišne procjene možda ne mogu realizirati pri prodaji finansijskih instrumenata u tekućem periodu, posebno uzimajući u obzir utjecaj globalne finansijske krize i nedostatka likvidnog tržišta u Bosni i Hercegovini.


116 117



Gotovina i ekvivalenti gotovine, zajmovi i potraživanja od banaka

Za neto knjigovodstvene vrijednosti gotovine i stanja na računima kod banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o plasmanima s vrlo kratkim dospijećem.


Fer vrijednost kredita s fiksnom kamatnom stopom procjenjuje se diskontovanjem novčanih tokova primjenom trenutnih važećih kamatnih stopa na kredite sličnih uslova i obilježja. S obzirom da Banka ima mali iznos ukupnog kreditnog portfolia sa fiksnom kamatnom stopom i dugoročnim datumom dospijeća, fer vrijednost zajmova i potraživanja ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Fer vrijednosti kredita s varijabilnim prinosom, a čija cijena se redovno preispituje i kod kojih nisu zapažene značajne promjene u kreditnom riziku, uglavnom su približne knjigovodstvenim iznosima i izračunavaju se na temelju analize diskontovanih novčanih tokova primjenom kamatnih stopa uvećanih za maržu kreditnog rizika, kako bi se uvažio uticaj specifičnog kreditnog rizika protustrane na vrednovanje.

Depoziti komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan izvještavanja. Procijenjena fer vrijednost depozita sa fiksnim dospjećem i sa promjenjivom kamatnom stopom temelji se na diskontovanim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim za depozite sličnog preostalog dospijeća, a približna je knjigovodstvenom iznosu na datum izvještavanja. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Uzimajući u obzir prosječne tržišne kamatne stope na depozite pravnih osoba 1,35 % i građana 1,66 % (2015.:pravne osobe 2,47% i građani 2,68%) i uvažavajući posljednja događanja na tržištu, očekivani budući novčani tokovi na dugoročne depozite pravnih i fizičkih lica s fiksnom kamatnom stopom su diskontirani na sadašnju vrijednost.

U tabeli u nastavku prikazana je knjigovodstvena vrijednost i fer vrijednost depozita komitenata:

Knjigovodstvena vrijednost Fer vrijednost

31.dec.16 31.dec.15 31.dec.16 31.dec.15‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM


767.706 674.884 794.101 702.128

Uzeti krediti i depoziti banaka

Fer vrijednost uzetih kredita sa varijabilnom kamatnom stopom koja se redovno mijenja, sa neznatnom promjenom kreditnog rizika približno predstavlja njihovu knjigovodstvenu vrijednost. Fer vrijednost uzetih kredita sa fiksnom kamatnom stopom određuje se analizom diskontovanih budućih novčanih tokova, koristeći kamatnu stopu koja se trenutno nudi za kredite sa sličnim uslovima i dužnicima sa sličnim kreditnim bonitetom. Fer vrijednost uzetih kredita se ne razlikuje značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Za neto knjigovodstvene vrijednosti depozita banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o izvorima s vrlo kratkim dospijećem.

Subordinirani dug vezan je za promjenjivu kamatnu stopu, glavnica se vraća na kraju u cijelosti, a fer vrijednost duga izračunava se diskontovanjem uz primjenu trenutne vrijednosti euribora u trenutku izračuna. Na izvještajni datum nema značajne razlike između fer vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti.


118 119



Fer vrijednost finansijske imovine i finansijskih obaveza Banke koje se ne mjere po fer vrijednosti na ponavljajućoj osnovi:

31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Nivo fer vrijednosti

Knjigo-vodstvena vrijednost

Fer vrijednost

Knjigo-vodstvena vrijednost

Fer vrijednost

Finansijska imovina

Zajmovi i potraživanja od banaka

Nivo 3 - - 10.926 10.926

Zajmovi i potraživanja od komitanata

Nivo 3 927.121 927.121 879.400 879.400

Ostala finansijska imovina (obračunata kamata i ostala aktiva)

Nivo 3 16.266 16.266 14.461 14.461

Ukupno 943.387 943.387 904.787 904.787

Finansijske obaveze


Nivo 3 135.921 135.921 162.490 162.490


Nivo 3 767.707 794.101 674.884 702.128

Obaveze po uzetim kreditimai subordinisani dug

Nivo 3 59.853 59.853 78.073 78.073

Ostale finansijske obaveze Obračunata kamata i ostaleObaveze

Nivo 3 26.840 26.840 22.959 22.959

Ukupno 990.321 1.016.715 938.406 965.650

5.7. Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke pri upravljanju kapitalom, koji je širi koncept od „dioničkog kapitala“ iz izvještaja o finansijskom položaju, jesu:

• biti u skladu sa kapitalnim uslovima koje su postavili regulatori bankarskog tržišta u domaćem okruženju;

• čuvati sposobnost Banke da nastavi poslovati u skladu s načelom vremenske neograničenosti poslovanja kako bi nastavila osiguravati povrat dioničarima i dobit drugima koji posjeduju udio;

• održati jaku kapitalnu osnovu u cilju razvoja poslovnih aktivnosti.

Uprava Banke redovno nadgleda adekvatnost i stanje kapitala na osnovu odgovarajućih internih akata i regulativa koje propisuje Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine („Agencija“).

Banka je na dan 31. decembra 2016. godine bila usklađena sa svim regulatornim zahtjevima vezanim za kapital te je u skladu s lokalnom regulativom ostvarila stopu adekvatnosti kapitala u iznosu od 13,3% (31. decembra 2015. godine:13,8%).

Neto kapital u svrhu izračuna adekvatnosti kapitala prema propisanoj metodologiji Agencije sastoji se od:

• osnovnog kapitala Banke (dionički kapital, dionička premija, zadržana dobit i rezerve nastale temeljem zadržane dobiti, umanjeno za nematerijalnu imovinu;

• dopunskog kapitala Banke – opšte rezerve za pokriće kreditnih gubitaka za aktivu Banke procijenjenu kao dobra aktiva, obračunata dobit u tekućoj godini revidirana i potvrđena od strane eksternog revizora i subordinirani dug;

• odbitnih stavki od kapitala (iznos nedostajućih rezervi za kreditne gubitke u odnosu na regulatorni zahtjev).

Banka je bila u obavezi da na dan 31.12.2016 u potpunosti primjeni “Odluku o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka i kapitalnoj zaštiti“, po kojoj je banka izvršila slijedeće usklađivanje dopunskog kapitala banke

• opće rezerve banke za pokriće kreditnih gubitaka za aktivu banke procjenjenu kao kategorija A – Dobra aktiva u skladu sa članom 22. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, a najviše do 1,25% ukupnog rizika aktive počev sa stanjem na dan 31.12.2016.godine

• iznos subordiniranog duga banke koji se uključuje u dopunski kapital Banke se u posljednih pet godina prije isteka ugovorenog roka dospijeće umanjuje za 20% - tni kumulativni godišnji odbitak od njegove vrijednosti na dan izračuna dopunskog kapitala, s tim da se u posljednjoj godini prije isteka ugovorenog roka subordinisanog duga ne uključuju u dopunski kapital. Iznos subordinisanog duga koji se uključuje u dopunski kapital Banke tokom posljednjih pet godina do dospjeća izračunava se tako što se nominalni iznos instrumenata ili subordinisanog kredita na prvi dan ulaska u posljednji petogodišnji period njihovog ugovorenog dospjeća podjeli brojem kalendarskih dana u tom periodu, te zatim pomnoži sa brojem kalendarskih dana od dana izvještavanja do dana ugovorenog dospjeća.


120 121



Tabela u nastavku (informacije o rizičnoj aktivi nisu revidirane na datum izdavanja ovog izvještaja) prikazuje strukturu neto kapitala i kapitalne pokazatelje.

31.12.2016. 31.12.2015.

‘000 KM ‘000 KM

Osnovni kapital banke

Dionički kapital 76.337 76.337

Dionička premija 27.773 27.773

Rezerve 31.069 24.862

Nematerijalna imovina (4.169) (9.382)

Ukupno osnovni kapital 131.010 119.590

Dopunski kapital bankeOpšte rezerve – u skladu sa propisima Agencije 13.201 16.014

Subordinirani dug 14.818 19.719

Ukupno dopunski kapital banke 28.019 35.733

Regulatorne rezerve za kreditne gubitke za godi-nu (Bilješka 6(a))

(18.318) (19.358)

Neto kapital banke 140.711 135.965

Kreditnim rizikom ponderisana aktiva (2016 nerevidirano)

998.813 933.510

Ostala ponderisana aktiva (2016 nerevidirano) 57.277 51.963

Ukupna ponderisana rizična aktiva 1.056.090 985.473

Stopa adekvatnosti kapitala (%)

(2016 nerevidirano) 13.3% 13,8%

Minimalna stopa adekvatnosti kapitala prema odlukama Agencije iznosi 12%.

6. Računovodstvene procjene i prosudbe u primjeni računovodstvenih politika Uprava upotrebljava procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se provjeravaju, a zasnivaju se na historijskom iskustvu i ostalim faktorima poput očekivanog toka budućih događaja koji se može realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali uprkos tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena umanjenja vrijednosti kreditnog portfolia Banke, predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ti i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjene, koji imaju značajan rizik uzrokovanja materijalnih usklađenosti knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u narednoj finansijskoj godini, opisani su u nastavku.

(a) Umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. Potreba za umanjenjem vrijednosti bilansne i izvanbilansne izloženosti Banke kreditnom riziku, procjenjuje se mjesečno.

Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom se priznaju u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost zajmova pravnim osobama i građanima, te kao rezervacije za obaveze i troškove koje proizlaze iz vanbilansne izloženosti komitentima, uglavnom u vidu neiskorištenih okvirnih kredita, garancija i akreditiva, te kao rezervacije za obračunatu kamatu i ostalu aktivu.

Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja nije kreditni rizik.

Banka procjenjuje umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi za sve izloženosti gdje postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti. Imovina koja nije materijalno značajna procjenjuje se na grupnoj (portfolio) osnovi za umanjenje.

Banka procjenjuje umanjenja vrijednosti u slučajevima kada prosudi da dostupni podaci ukazuju na vjerojatnost mjerljivog umanjenja budućih procijenjenih gotovinskih tokova imovine ili portfolia imovine. Kao dokaz se uzimaju neredovitost otplate ili ostale indikacije finansijskih poteškoća uzimatelja zajma te nepovoljne promjene u ekonomskim uslovima u kojima zajmoprimci posluju i u vrijednosti ili naplativosti instrumenata osiguranja, kada se te promjene mogu povezati s navedenim nepoštivanjem uslova.


122 123



Umanjenje vrijednstiBilješka 31.12.2016. 31.12.2015.

‘000 KM ‘000 KM

Zajmovi i potraživanja od klijenata 5,19 38.256 33.888

Obračunata kamata i ostala imovina 20 924 867

Rezervisanja za vanbilansnu izloženost 29 1.328 943

40.508 35.698

Pored umanjenja vrijednosti izračunatog i priznatog u skladu sa MSFI, Banka također obračunava umanjenje vrijednosti u skladu sa propisima Agencije, dok se višak rezervacija obračunatih u skladu s porpisima Agencije u odnosu na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate u skladu sa MSFI. koristi pri izračunu adekvatnosti kapitala.

Tabela u nastavku prikazuje umanjenje vrijednosti izračunato u skladu sa zahtjevima Agencije:

Sažetak umanjenja vrijednosti 31.12.2016. 31.12.2015.

‘000 KM ‘000 KM

Zajmovi i potraživanja od klijenata 77.388 74.834

Rezervisanja za vanbilansnu kreditnu izloženost

3.618 2.975

81.006 77.809

Regulatorne rezerve formirane iz dobiti za kreditne gubitke na dan 31. decembra:

31.12.2016. 31.12.2015. ‘000 KM ‘000 KM

Umanjenje vrijednosti u skladu sa propisima Agencije

81.006 77.809

Umanjenje vrijednosti u skladu sa MSFI 40.654 35.829

Višak na kraju godine 43.133 44.172

Višak na početku godine 24.814 24.814

Promjena 18.318 19.358

Na dan 31. decembra 2016. godine kumulativni iznos viška potrebnog umanjenja vrijednosti u skladu sa propisima Agencije iznad potrebnog umanjenja vrijednosti u skladu sa MSFI je iznosio 43.133 hiljada KM (2015.: 44.172 hiljada KM). Razlika između početnog i završnog stanja za 2016. godinu je iznosila 18.318 hiljada KM (2015.: 19.358 hiljada KM).

Banka uzima u obzir zajednički učinak nekoliko događaja kada ocjenjuje umanjenje te koristi iskustvo u procjeni u slučajevima kada su razmotreni podaci potrebni za procjenu umanjenja ograničeni.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjenih zajmova i potraživanja (neprihodujući krediti) te stope priznatih umanjenja izračunatih shodno MSFI bili su kako slijedi:

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Pred

uzeć

a

Gra

đani

Uku

pno

Pred

uzeć

a

Gra

đani

Uku

pno

Bruto izloženost

35.289 28.084 62.373 29.633 27.625 57.258

Umanjenje vrijednosti

(14.312) (17.108) (31.420) (12.669) (14.921) (27.590)

Stopa umanjenja

40,56% 60,92% 50,37% 42,75% 54,01% 48,19%

(b) Porezi

Banka priznaje poreznu obavezu u skladu s poreznim propisima Federacije Bosne i Hercegovine. Porezne prijave odobravaju porezna tijela koja su nadležna za provođenje naknadne kontrole poreznih obaveznika.

(c) Regulatorni zahtijevi

Agencija za bankarstvo FBiH je ovlaštena da vrši inspekciju poslovanja Banke i zahtijeva izmjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, u skladu sa odgovarajućom regulativom.


124 125



7. Prihod od kamata

Raščlanjivanje po izvorima

a)

Ukupan prihod od kamata potiče iz sljedećih izvora:

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Građani 32.496 31.783

Preduzeća 28.483 26.932

Banke i druge finansijske institucije 6 24

60.984 58.739

Prihod od kamata od banaka i drugih finansijskih institucija uključuje prihode po osnovu kamata na obaveznu rezervu kod Centralne banke.

Raščlanjivanje po poslovima

Prihodi od kamata raščlanjuju se po bankarskim poslovima kako slijedi:

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Krediti komitentima 60.978 58.715

Plasmani i zajmovi drugim bankama 5 18

Obavezna rezerva kod Centralne banke 1 6

60.984 58.739

8. Rashod od kamata

a) Raščlanjivanje po primateljima

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se po primateljima kako slijedi:

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Građani 9.386 7.691

Preduzeća 5.472 6.107

Banke i druge finansijske institucije 4.429 5.936

Ostalo 7 6

19.294 19.740

b) Raščlanjivanje po poslovima

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se po bankarskim poslovima kako slijedi:

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Tekući računi i depoziti građana 9.386 7.691

Tekući računi i depoziti preduzeća i drugih organizacija

5.472 6.107

Tekući računi i depoziti banaka 2.075 3.124

Uzeti zajmovi 2.354 2.812

Ostalo 7 6

19.294 19.740


126 127



9. Prihod od naknada i provizija

2016. 2015.

’000 KM ’000 KM

Naknade po poslovima inozemnog platnog prometa 3.760 2.669

Naknade po ostalim poslovima 4.268 2.831

Naknade po poslovima unutrašnjeg platnog prometa 2.325 1.886

Naknade po poslovima izdavanjima garancija i akreditiva 2.084 1.519

Naknade po poslovima sa tekućim računima 2.659 2.168

Naknade po poslovima kupoprodaje deviza 1.060 955

Naknade po kartičnom poslovanju 347 525

16.503 12.553

10.

a) Prihod od dividendi

2016. 2015.

’000 KM ’000 KM

Dividende od vlasničkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju

400 57

400 57

b) Neto dobici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Neto dobici od kupoprodaje valuta 2.153 1.861

2.153 1.861

c) Ostali prihodi

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Ostali prihodi iz poslovanja 769 617

769 617

11. Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija priznati u bilansu uspjeha analizirani su kako slijedi:

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija

- za kredite (bilješka 19) 7.806 8.365

- za rezervisanja za vanbilans i pasivne sudske sporove (bilješka 29)

385 (26)

- za obračunatu kamatu i ostalu aktivu (bilješka 20) 57 137

8.248 8.476

12. Troškovi zaposlenih

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Neto plate zaposlenih 8.122 7.789

Porezi i doprinosi 6.042 5.782

Topli obrok i prijevoz 1.424 1.609

Ostala dugoročna primanja zaposlenih 526 504

Ostalo 1.885 24

17.999 15.708

Troškovi zaposlenih uključuju 2.939 hiljada KM (2015.:2.804 hiljada KM) obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje. Doprinosi se računaju kao postotak bruto plate zaposlenih. Na dan 31. decembra 2016. godine Banka je imala 427 zaposlena (31. decembra 2015.:424 zaposlenih).

Troškovi zaposlenih uključuju 1.260 hiljada KM (2015.: 1.052 hiljada KM) plaćenih naknada članovima Uprave. U navedene troškove uključeno je 261 hiljada KM obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje (2015.:219 hiljada KM).


128 129



13. Ostali troškovi

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Administrativni troškovi i troškovi marketinga 8.247 7.153

Najamnina 3.376 3.531

Administrativni troškovi i troškovi konsultantskih usluga 2.364 2.725

Troškovi osiguranja depozita 1.703 1.290

Sudske i administativne takse 164 186

Naknade za povremene poslove 34 130

Donacije 2 2

Otpis / prodaja potraživanja 1.376 707

Otpis / prodaja osnovnih sredstava 428 300

Ostali porezi 309 118

Ostali troškovi 2.577 1.818

20.580 17.960

14. Trošak poreza na dobit Porez na dobit priznat u bilansu uspjeha sadrži tekući porez i odgođeni porez. Trenutna stopa poreza na dobiti iznosi 10% (2015.:10%).

a) Troškovi poreza na dobit priznat u bilansu uspjeha

2016. 2015.

’000 KM ’000 KM

Tekući porez 1.551 704

Odgođeni porez (bilješka 30) (232) 8

Ukupno trošak poreza na dobit 1.319 712

b) Dobit prije poreza

2016. 2015.’000 KM ’000 KM

Dobit prije poreza 9.511 6.919

Porez obračunat po stopi od 10% 951 692

Porezno nepriznati troškovi 281 12

Porezno nepriznata rezervisanja i otpisi 93 14

Neoporezivi prihod (6) (6)

Trošak poreza na dobit 1.319 712

Prosječna efektivna stopa poreza na dobit 13,86% 10%

15. Gotovina i ekvivalenti gotovine

31.12.2016. 31.12.2015’000 KM ’000 KM

Tekući računi kod drugih banaka 12.631 53.721

Žiro račun kod Centralne banke 52.897 34.267

Novac u blagajni 38.655 26.424

Instrumenti u postupku naplate 2 2

104.185 114.414

Iznos gotovine i ekvivalenata gotovine ujedno predstavlja i novac i ekvivalente novca, za potrebe sastavljanja izvještaja o novčanom toku.


130 131



16. Obavezna rezerva kod Centralne banke Obavezna rezerva predstavlja iznos koji obvezno mora biti deponiran kod Centralne banke BiH („Centralna banka“). Osnovicu za obračun obavezne rezerve čine depoziti i pozajmljena sredstva bez obzira u kojoj se valuti sredstva izraze.

Period održavanja obavezne rezerve: od 21.12.2016. do 31.12.2016Broj radnih dana u periodu: 8

u BAM

1 Depozitna osnova za obračun obavezne rezerve 953.111.376,22

2 Stopa izdvajanja za obaveznu rezervu u % 10

3 Prosječna obavezna rezerva 95.311.137,65

prosječna sredstva na računu rezervi kod CBBH 124.818.257,37

Iznos više od obavezne rezerve 29.507.119,75

Iznos manji od obavezne rezerve -

Stopa izdvajanja obavezne rezerve tokom 2015..i do 30.06.2016 godine iznosi:

• 10% na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijeća do jedne godine (kratkoročni depoziti i pozajmljena sredstva)

• 7% na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine (dugoročni depoziti i pozajmljena sredstva).

Dana 31.03.2016 Centralna banka BiH je izdala novu odluku o utvrđivanju i održavanju obavezne rezerve i utvrđivanju naknade na iznos rezerve sa primjenom od 01.07.2016 i to: 10% na depozite i pozajmljena sredstva, bez obzi-ra u kojoj se valuti sredstva nalaze.

Centralna banka obračunava naknadu na sredstva na računu rezervi kako slijedi:

• na iznos obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovu prosjeka kamatne stope koju je u istom periodu na tržištu ostvarila Centralna banka na prekonoćne depozite;

• na iznos sredstava iznad obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovi prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila Centralna banka na depozite investirane do mjesec dana.

17. Zajmovi i potraživanja od banaka

31.12.2016. 31.12.2015.

’000 KM ’000 KM

Plasmani s dospijećem do mjesec dana - 10.926

- 10.926

18. Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

31.12.2016. 31.12.2015.

’000 KM ’000 KM

Vlasničke vrijednosnice 988 988

988 988

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju predstavlja vlasničko ulaganje u Sberbank a.d. Banja Luka (vlasnički udio 0,36%), te u vlasničko ulaganje u Registar vrijednosnih papira (vlasnički udio 0,69%). Navedeni vlasnički vrijednosni papiri ne kotiraju na aktivnom tržištu i evidentiraju se po trošku ulaganja, a na 31.12.2016. godine iznose 988 hiljada KM (31.12.2015. godine: 988 hiljada KM). Za navedene vrijednosnice ne postoji aktivno tržište.

Banka koristi sljedeću hijerarhiju za objavu fer vrijednosti finansijskihinstrumenata:

Nivo 1: kotirajuće (nekorigirane) cijene na aktivnim tržištima za identičnu imovinu i obaveze;

Nivo 2: ostale tehnike kod kojih su svi podaci koji imaju značajan utjecaj na fer vrijednost vidljivi na tržištu. izravno ili neizravno;

Nivo 3: tehnike koje koriste inpute koji nisu temeljeni na vidljivim tržišnim podacima a koji značajno utječu na fer vrijednost.


132 133



19. Zajmovi i potraživanja od komitenata

Raščlanjivanje po poslovima

31.12.2016. 31.12.2015.

’000 KM ’000 KM

Preduzeća

- u KM i valutna klauzula 501.260 456.099

- u stranoj valuti 8.734 9.821


Građani



Ukupno bruto zajmovi 965.376 913.288

Rezervacije za umanjenje vrijednosti (38.256) (33.888)

Ukupno neto zajmovi 927.120 879.400

Procenat rezervacije za umanjenje vrijedno-sti u odnosu na bruto zajmove komitentima 3,96% 3,71%

Promjene u rezervisanjima za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti po zajmovima komitentima, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi:

31.12.2016. 31.12.2015.

’000 KM ’000 KM

Stanje 1. januara 33.888 29.776

Otpuštanje diskonta („unwinding“) (2.209) (2.500)

Neto rashod u bilansu uspjeha (Bilješka 11) 7.806 8.365

Od toga povećanje rezervisanja 13.283 14.640

Od toga smanjenja rezervisanja (5.477) (6.275)

Smanjenje po osnovu prodaje potraživanja (832) (456)

Smanjenja stanja rezervisanja za po krediti-ma po kojima je Banka preuzela nekretnine

(397) (1.297)

Stanje 31. decembra 38.256 33.888

20. Obračunata kamata i ostala aktiva

31.12.2016. 31.12.2015.’000 KM ’000 KM

Imovina stečena po nenaplaćenim kreditima 6.897 5.713

Obračunata dospjela kamata 2.031 2.214

Obračunata nedospjela kamata 2.253 2.228

Unaprijed plaćeni troškovi 396 477

Obračunata naknada 397 327

Sitan inventar 257 147

Ostala aktiva 4.960 4.222

17.191 15.328

Umanjenje vrijednosti (924) (867)

Ukupno 16.267 14.461

Namjera je Banke da proda imovinu stečenu po nenaplaćenim kreditima u odgovarajućem tržišnom trenutku.

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti po obračunatoj kamati i ostaloj aktivi, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi:

31.12.2016. 31.12.2015.’000 KM ’000 KM

Stanje 1. januara 867 730

Neto rashod/(prihod) u bilansu uspjeha (Bilješka 11)

57 137

Stanje 31. decembra 924 867

21. Ulaganja u pridružena društva

Ulaganje Banke u pridružena društva na 31.12.2015. godine se odnosilo na ulaganje u Bamcard d.d. Sarajevo.

Postotak vlasništva Djelatnost

Ulaganje (trošak uma-njen za umanjenje

vrijednosti) ‘000 KM

31.12.2015. 20.03%Ostale srodne

računarske djelat-nosti

580

31.12.2016. - - -


134 135



22. Ulaganja u nekretnine

31.12.2016. 31.12.2015.

’000 KM ’000 KM

Nabavna vrijednost

Stanje na dan 1. januara 2.094 2.094

Umanjenje vrijednosti (247)

Stanje na dan 31. decembra 1.847 2.094

Akumulirana amortizacija i umanjenje vrijednosti

Stanje na dan 1. januara 262 221

Trošak za godinu 42 41

Stanje na dan 31. decembra 304 262

Neto knjigovodstvena vrijednost

Na dan 1. januara 1.832 1.873

Na dan 31. decembra 1.543 1.832

Uprava vjeruje da fer vrijednost ulaganja u nekretnine, izračunato prema sadašnjim cijenama za slične nekretnine na sličnoj lokaciji i u sličnom stanju kao što je nekretnina Banke klasifikovana u poziciju ulaganja u nekretnine ne odstupa značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

23. Nekretnine i oprema

Zgrade Računari

Uredska oprema i motorna

vozila

Ulaganja u tuđu

imovinu

Sredstva u pripre-

miUkupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Trošak Nabave

Stanje na dan 1. januara 2016. 2.163 8.829 10.388 9.088 - 30.468

Povećanja 1.354 1.354

Transferi 608 407 339 (1.354) -

Otuđenja i otpisi (668) (737) 1.405

Stanje na dan 31. decembra 2016. 2.163 8.769 10.058 9.427 30.417

Stanje na dan 1. januara 2015. 2.163 10.533 10.332 8.993 - 32.021

Povećanja - - - - 738 738

Transferi - 476 167 95 (738) -

Otuđenja i otpisi - (2.180) (111) - - (2.291)

Stanje na dan 31. decembra 2015. 2.163 8.829 10.388 9.088 - 30.468

Amortizacija

Stanje na dan 1. januara 2016. 248 5.695 7.434 4.025 17.402

Trošak za godinu 43 1.003 665 627 2.338

Otuđenja i otpisi (668) (547) (1.215)

Stanje na dan 31. decembra 2016. 291 6.030 7.552 4.652 18.525

Stanje na dan 1. januara 2015. 208 5.910 6.895 3.382 - 16.395

Trošak za godinu 40 1.211 650 643 - 2.544

Otuđenja i otpisi - (1.426) (111) - - (1.537)

Stanje na dan 31. decembra 2015. 248 5.695 7.434 4.025 - 17.402


Stanje na dan 1. januara 2016. 1.915 3.134 2.954 5.063 13.066

Stanje na dan 31. decembra 2016. 1.872 2.739 2.506 4.775 11.891

Na dan 31.12.2016. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a amortizovana je do 31.12.2016. godine, iznosi 16.157 hiljada KM. Na dan 31.12.2015. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a amortizovana je do 31.12.2015. godine iznosi 20.549 hiljada KM.


136 137



24. Nematerijalna imovina

Softver Sredstva u pripremi Ukupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM

Trošak nabave

Stanje na dan 1. januara 2016. 11.121 190 11.311

Povećanja 930 303 1.233

Stanje na dan 31. decembra 2016. 12.051 493 12.544


Povećanja 1.891 (727) 1.164


Amortizacija

Stanje na dan 1. januara 2016. 6.803 6.803

Trošak za godinu 1.363 - 1.363

Stanje na dan 31. decembra 2016. 8.166 8.1667

Stanje na dan 1. januara 2015. 5.639 - 5.639

Trošak za godinu 1.164 - 1.164

Stanje na dan 31. decembra 2015. 6.803 - 6.803




25. Tekući računi i depoziti banaka

31.12.2016. 31.12.2015.’000 KM ’000 KM

Tekući računi

- u stranoj valuti 228 676

- u KM 64 83

Oročeni depoziti


- u KM 8.500 17.000

135.921 162.490

26. Tekući računi i depoziti komitenata

31.12.2016. 31.12.2015.’000 KM ’000 KM

Preduzeća

Depoziti po viđenju



Oročeni depoziti




Građani

Depoziti po viđenju



Oročeni depoziti




Ukupno 767.706 674.884


138 139



27. Uzeti zajmovi i subordinirani dug

Uzeti zajmovi Kamatna stopa Dospijeće 31.12.2016. 31.12.2015.

’000 KM ’000 KM

Federalno Ministarstvo Finansija

Fiksna kamatna

stopa2017. 173 173

European Investment Bank (“EIB“)

3M EURIBOR +

marža2018. 6.018 9.027

European Bank for Reconstruction and Development (“EBRD”)

6M EURIBOR +

marža2019. 13.970 19.558

European Fund for South East Europe (EFSE)

6M EURIBOR +

marža2021. 8.909 13.169

Federalno Ministarstvo Finansija/Odraz

6M LIBOR + marža

2023. 6.335 11.698

Ukupno uzeti zajmovi 35.405 53.625

Subordinirani dug

Sberbank Europe AG 3M

EURIBOR + marža

2020. 24.448 24.448

Ukupno subordinirani dug 24.448 24.448

Sveukupno uzeti zajmovi i subordinirani dug 59.853 78.073

Krajem 2013. godine je potpisan ugovor o novom subordiniranom dugu sa Sberbank Europe AG u iznosu EUR 12.5 miliona, na period od 6 godina, od čega je prvi dio u iznosu od EUR 7.5 miliona povučen u 2013. godini, dok je preostali iznos povučen u 2014. godini. Marže za subordinirana sredstva su više od marži po kreditnim linijama i kreću se u rasponu od 3,8% do 5,2%.

Subordinirani dug je uključen u dodatni kapital Banke kod obračuna adekvatnosti kapitala u skladu s regulativom. Otplata subordiniranog duga je podređena svim ostalim obavezama Banke.

28. Obračunata kamata i ostale obaveze

31.12.2016. 31.12.2015.’000 KM ’000 KM

Obračunata kamata – nedospjela 10.675 8.163

Nerasporađene uplate po kreditima 4.150 4.406

Odgođeni prihodi 3.226 3.353

Obračunata kamata - dospjela 7 1

Ostale obaveze 8.783 7.032

26.841 22.955


140 141



29. Rezervisanja za obaveze i troškove

Rezervacije za godišnje

odmore

Rezervacije za

otpremnine

Rezervacije za

vanbilansne stavke

Rezervacije za pasivne

sudske sporove

Ukupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januara 2016. 18 293 940 134 1.385

Neto rashod /(prihod) u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti

6 28 385 15 434

Od toga povećanje rezervisanja 6 28 3.256 16 3.306

Od toga smanjenja rezervisanja - - (2.871) (1) (2.872)

Stanje na dan 31. decembra 2016. 24 321 1.325 149 1.819

Rezervacije za godišnje

odmore

Rezervacije za otpre-

mnine

Rezervacije za vanbilan-

sne stavke

Rezervacije za pasivne

sudske sporove

Ukupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januara 2015. 26 383 969 129 1.507

Neto rashod /(prihod) u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti

(8) (90) (29) 5 (122)

Od toga povećanje rezervisanja - 29 2.819 18 2.866

Od toga smanjenja rezervisanja (8) (119) (2.848) (13) (2.988)

Stanje na dan 31. decembra 2015. 18 293 940 134 1.385

30. Odgođena poreska obaveza Prema Zakonu o porezu na dobit Federacije Bosne i Hercegovine za poreske svrhe nabavna vrijednost hardvera i softvera može se odbiti u cijelosti u godini u kojoj je izvršena nabavka. Banka priznaje odgođeni porez na osnovu privremene razlike između porezne osnove i knjigovodstvene vrijednosti hadvera i softvera.

31.12.2016. 31.12.2015.

’000 KM ’000 KM

Odgođene poreske obaveze 521 753

Kretanje odgođenih poreskih obaveza je prikazano u tabeli ispod:


’000 KM

Na dan 1. januara 2015. 745

Povećanje obaveze priznato u bilansu uspjeha (bilješka 14) 8

Stanje na dan 31. decembra 2015. godine 753

Na dan 1. januara 2015. 753

Smanjenje obaveze priznato u bilansu uspjeha (bilješka 14)

(232)

Stanje na dan 31. decembra 2016. godine 521


142 143



31. Dionički kapital

Odobrene i izdaneKlasa A

Redovne dionice Ukupno

’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januara 2016. 76.337 76.337

Stanje na dan 31. decembra 2016. 76.337 76.337

Nominalna vrijednost (KM) 1.000 -

Broj dionica 76.337 76.337

Vlasnička struktura Banke na dan 31. decembra 2016. i 31. decembra 2015. izgleda kako slijedi:

SBERBANK EUROPE AG 100%

32. Dionička premija Emisiona premija predstavlja akumuliranu pozitivnu razliku između nominalne vrijednosti i primljenog iznosa za izdate dionice.

33. Potencijalne i preuzete obaveze Ukupni iznos garancija. akreditiva i neiskorištenih okvirnih zajmova na kraju godine bio je:

31.12.2016. 31.12.2015.’000 KM ’000 KM

Platežne garancije

- u KM 23.525 17.057


Činidbene garancije

- u KM 35.664 23.958


Akreditivi

- u stranoj valuti 565 2.176

Neiskorišteni okvirni krediti

- odobreni neiskorišteni 69.260 61.237

- okvirne kreditne obaveze 96.802 56.334

258.271 186.402

34. Transakcije s povezanim osobamaBanka smatra da su joj izravno povezane osobe njezini ključni dioničari i njihove podružnice; pridružena pravna lica; članovi Nadzornog odbora i članovi Uprave (zajedno „ključno rukovodstvo“); članovi porodica ključnog rukovodstva te pravne osobe koje su pod kontrolom ili značajnim uticajem ključnog rukovodstva i članova njihovih užih porodica.

Transakcije sa povezanim osobama predstavljaju dio redovonog poslovanja Banke.

Pregled transakcija sa povezanim osobama na dan 31. decembra 2016. godine i za godinu koja je tada završila dat je kako slijedi:

Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM

31. decembar 2016.

1. Krajnje matično društvo

Sberbank – Rusija 259 127.176 - 1.876

2. Matično društvo

Sberbank Europe AG 20 25.229 - 2.193

3. Pridružena pravna lica

Sberbank a.d. Banja Luka 900 452 140 17

4. Ostale članice Sberbank grupe 3.650 24 14 88

Ukupno Sberbank grupa 4.829 152.881 154 4.174

Uprava i ostalo ključno rukovodstvo 30 - - -

Ukupno povezane osobe 4.859 152.911 154 4.174

Okvirni ugovor sa Sberbank Rusija je potpisan 20.12.2012., i zanovljen 10.02.2014.godine, a maksimalni iznos mogućeg plasiranja sredstava u banci od strane Sberbank Rusija je 140 miliona EUR.

Na kraju 2016.godine, od maksimalno mogućeg iznosa, iskorišteno je 65 miliona KM.

Naknade članovima Uprave objavljene su u Bilješci 12, a Banka nije vršila isplate prema članovima Nadzornog odbora.


144 145

Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi

‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM

31. decembar 2015.

1. Krajnje matično društvo

Sberbank – Rusija 360 127.533 - 2.100

2. Matično društvo

Sberbank Europe AG - 35.732 15 2.709

3. Pridružena pravna lica

Sberbank a.d. Banja Luka 4.406 9.840 151 27

4. Ostale članice Sberbank grupe 30.173 7.933 - 952

Ukupno Sberbank grupa 34.939 181.037 166 5.788

Uprava i ostalo ključno rukovodstvo 41 - - -

Ukupno povezane osobe 34.980 181.037 166 5.788

35. Događaji nakon datuma bilansa Nakon 31. decembra 2016. godine do dana izdavanja ovih finansijskih izvještaja nije bilo događaja koji bi imali značajan utjecaj na finansijske izvještaje za 2016. godinu ili su od takvog značaja za poslovanje Banke da bi zahtijevali objavu u bilješkama uz finansijske izvještaje za 2016. godinu.

Organi upravljanja

Uprava Nadzorni odbor Odbor za reviziju

Edin Karabeg, Direktor

Jasmin Spahić, Izvršni direktor

Senad Tupković, Izvršni direktor

(do 01.10.2016.)

Denis Hasanić, Izvršni direktor

(do 01.10.2016.)

Jasmina Dobrača, Izvršni direktor

(od 02.10.2016.)

Alexey Bogatov, Predsjednik Duško Kantar, Zamjenik predsjednika Kornél Halmos, Član Irene Eckart, Član

Elena Viklova, Član

Reinhard Kaufmann Jovo Vilendečić Petar Grujić David Krepelka Martina Vučković


146 147

Mreža poslovnicaStanje na dan 31.12.2016.

Sjedište

Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo 033/954-700

Poslovne jedinice

Sarajevo Poslovnica Marijin Dvor Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo 033/954-732

Poslovnica Stari Grad Štrosmajerova 3 71000 Sarajevo 033/250-000

Poslovnica Centar Danijela Ozme 18 71000 Sarajevo 033/564-672

Poslovnica Ilidža Butmirska cesta 14 71210 Ilidža 033/776-250

Poslovnica Alipašino Polje Trg solidarnosti 2a 71000 Sarajevo 033/775-280

Poslovnica Novo Sarajevo Kolodvorska 11 71000 Sarajevo 033/954-917

Poslovnica Grbavica Hasana Brkića b.b. 71000 Sarajevo 033/722-730

Poslovnica Dobrinja Dobrinjske bolnice br. 9 71000 Sarajevo 033/294-941

Mostar Poslovnica Mostar 1Kardinala Alojzija Stepinca bb88000 Mostar036/334-014

Poslovnica Mostar 2 Fejićeva b.b. 88000 Mostar 036/501-672

Poslovnica Mostar 3 Petra Krešimira IV b.b. 88000 Mostar 036/333-227

Široki Brijeg Poslovnica Široki Brijeg Trg Ante Starčevića 6 88220 Široki Brijeg 039/700-137

Tuzla Poslovnica Tuzla 1 Maršala Tita 2a-2b 75000 Tuzla 035/300-900

Poslovnica Tuzla 2 Univerzitetska b.b. 75000 Tuzla 035/310-380

Živinice Poslovnica Živinice Alije Izetbegovića 4 75270 Živinice 035/740-990

Visoko Poslovnica Visoko Hazima Dedića 1 71300 Visoko 032/730-370

Tešanj Poslovnica Tešanj Maršala Tita b.b. 74260 Tešanj 032/665-170

Poslovnica Kraševo TC VF Komerc 74260 Tešanj 032/699-671

Kakanj Poslovnica Kakanj Alije Izetbegovića 157 72240 Kakanj 032/552-760

Vitez Poslovnica Vitez PC 96 72250 Vitez 030/547-174

Bihać Poslovnica Bihać V korpusa 3 77000 Bihać 037/329-100

Cazin Poslovnica Cazin Lojićka b.b., 77220 Cazin 037/539-246

Banovići Poslovnica Banovići Alije Izetbegovića 31 75290 Banovići 035/871-415

Gradačac Poslovnica Gradačac Huseina Kapetana Gradaščevića b.b. 76250 Gradačac 035/822-780

Lukavac Poslovnica Lukavac Mehmedalije Maka Dizdara b.b. 75300 Lukavac 035/550-680

Gračanica Poslovnica Gračanica Ul. Hajdarovac b.b. 75320 Gračanica 035/708-741

Orašje Poslovnica Orašje XIV ulica 97 76270 Orašje 031/719-442

Brčko Poslovnica Brčko Bulevar mira 3 76100 Brčko 049/235-853

Zenica Poslovnica Zenica Trg Alije Izetbegovića 69 72000 Zenica 032/448-162

Sanski Most Poslovnica Sanski Most Muse Ćazima Ćatića b.b. 79260 Sanski Most 037/688-506

Travnik Poslovnica Bosanska broj 70., Travnik 030 540 721


148 149

Organizaciona struktura

SKUPŠTINA DIONIČARA

Nadzorni odbor

Uprava

Odbor za reviziju

interna revizija

Sekratar

DirektorIzvršni direktor RETAIL / COO

Izvršni direktor CRO / CFO

Operacije

Platni sistemi i dokumentarni

poslovi

Kartice

Kreditnaadministracija

Plasmanistanovništva

Plasmanipravnih lica

Globalna tržišta -Pozadinska obrada

Administratiranjeračuna

Podrška prodaji

Maloprodaja Credit Risk (Corporate & Retail)

Metodologije i rezerve

Portfolio analiza i limiti

Risk tehnologije

Integralni risk menadžment

Metodologije i procesi

Portfolio analiza

Operativni rizik

Tržišni rizik

Restrukturiranje i naplata

Restrukturiranje i naplata

Naplata (Stanovništvo i poduzetnici)

Underwritting

Finansije

Računovodstvo

Planiranje i Controlling

Upravljanje aktivom i pasivom

SEKTOR

ODJEL

GRUPA

REGIJA / POSLOVNICAREGIONALNI CENTAR

Ured Uprave

IT

Upravljanje ljudskim resursima

Sprječavanje pranja novca i Praćenje

usklađenosti

Pravni poslovi

Podrška bankarskom poslovanju (GBS)

Organizacija, upravljanje projekima i procesima

Facility Management i nabavka

Sigurnost

SME / Corporate

Regionalni centarSarajevo

Regionalni centarTuzla

Regionalni centarMostar

Regionalni centarInternacionalni i

veliki klijenti

Razvoj proizvoda

Globalna tržišta

Skrbništvo iposlovi depozitara

Glavni trezor

Upravljanje i razvoj proizvoda

Partnerstva ikanali prodaje

Call centar

Marketing i komunikacije

Regija /Poslovnica


150

AustrijaSberbank Europe AG Schwarzenbergplatz 3, 1010 Vienna T +43 (0) 1227320 [email protected] www.sberbank.at

Sberbank Europe AG

Češka Sberbank CZ, a.s. U Trezorky 921/2 158 00 Praha 5 T +42 (0)800 133 444 F +42 (0)221 969 951 [email protected] www.sberbankcz.cz

HrvatskaSberbank d.d. Varšavska 9, 10000 Zagreb T +385 (0)1 4801 300 F +385 (0)1 4801 365 [email protected] www.sberbank.hr

MađarskaSberbank Magyarorszag Zrt. Rákóczi út 7, 1088 Budapest T +36 (0)1 328 66 66 F +36 (0)1 328 66 60 [email protected] www.sberbank.hu

NjemačkaSberbank Direct P.O. Box 620 45956 Gladbeck T: +496 966 777 54 777 F: +496 966 777 45 799 [email protected]. www.sberbankdirect.de

SlovenijaSberbank banka d.d. Dunajska 128a, 1000 Ljubljana T +386 (0)1 53 07 400 F +386 (0)1 53 07 555 [email protected] www.sberbank.si

Srbija Sberbank Srbija a.d. Beograd Bulevar Mihaila Pupina 165g, 11070 Beograd T +381 (0)11 225 74 98 F +381 (0)11 201 32 70 [email protected] www.sberbank.rs

UkrajinaPJSC VS Bank Hrabovskoho str. 11, 79000 Lviv T +380 (0)32 297 13 82 F +380 (0)32 297 05 83 [email protected] www.vsbank.com.ua

Bosna i HercegovinaSberbank BH d.d. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo T +387 (0)33 954 700 F +387 (0)33 26 38 32 [email protected] www.sberbank.ba

Sberbank a.d. Banja Luka Jevrejska 71, 78 000 Banja Luka T +387 (0)51 241 100 F +387 (0)51 213 391 [email protected] www.sberbankbl.ba

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2016Sberbank BH d.d.

Documents

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2016 - sberbank.ba · U 2061 . godni i galvni pokretač ekonomskog rasta bo ji e ekonomski oporavak Evropske ue knj i oi je pj otaknuo pozivtian momentum u izvozno