GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA...5 I UVODNE NAZNAKE Rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (Agencija) u 2017. godini bio je usmjeren ka realizaciji

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA

KOMUNIKACIJE ZA 2017. GODINU

April 2018. godine

2

SADRŽAJ

I UVODNE NAZNAKE ......................................................................................................................... 5

II AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA EMITOVANJA, TELEKOMUNIKACIJA, UREĐENJA

RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA, MONITORINGA I PODRUČJA PRAVNIH,

FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA .................................................................................................... 6

PODRUČJE EMITOVANJA .............................................................................................................. 6

1.1. Dozvole iz područja emitovanja ............................................................................................... 6

1.1.1. Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske

radiodifuzije................................................................................................................................. 6

1.1.2. Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih

komunikacijskih mreža ................................................................................................................ 7

1.1.3. Saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev ............................... 8

1.1.4. Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih

mreža ........................................................................................................................................... 8

1.1.5. Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga

radija ............................................................................................................................................ 9

1.2. Donošenje pravila i propisa u oblasti emitovanja ................................................................... 10

2. PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA ......................................................................................... 12

2.1. Fiksna telefonija ..................................................................................................................... 12

2.1.1. Korisnici dozvola za javnog operatora fiksne telefonije ..................................................... 12

2.1.2. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga ..... 12

2.1.3. Razvoj usluga fiksne telefonije ........................................................................................... 13

2.1.4. Izmjene pravila o pružanju fiksnih javnih telefonskih usluga ....................................... 17

2.2. Mobilne komunikacije ............................................................................................................ 17

2.2.1. Korisnici dozvola za pružanje GSM/UMTS usluga ............................................................ 17

2.2.2. Registrovani pružaoci mobilnih telefonskih usluga ............................................................ 17

2.2.3. Razvoj usluga mobilne telefonije ........................................................................................ 17

2.2.4. Razvoj UMTS mreža ..................................................................................................... 21

2.3. Javni mrežni operatori ............................................................................................................ 22

2.3.1. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih

mreža ............................................................................................................................................. 22

2.3.2. Problematika građenja i rada javnih telekomunikacijskih mreža .................................. 22

2.4. Usluga pristupa Internetu ....................................................................................................... 23

2.4.1. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu ............................. 23

2.4.2. Razvoj usluga pristupa Internetu ......................................................................................... 23

3

2.5. Numeracija ............................................................................................................................. 26

2.5.1. Izrada i primjena regulatornog okvira za telefonsku numeraciju ....................................... 26

2.5.2. Prenosivost telefonskih brojeva .................................................................................... 26

2.6. Interkonekcija ......................................................................................................................... 27

2.7. Analiza tržišta ......................................................................................................................... 29

2.8. Regulacija cijena .................................................................................................................... 30

2.8.1. Rebalans cijena govornih telefonskih usluga u BiH ........................................................... 30

2.8.2. Regulacija cijena mobilne telefonije ............................................................................. 30

2.8.3. Implementacija Sporazuma o roamingu ........................................................................ 31

2.8.4. Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo .................................................... 32

2.9. Zaštita krajnjih korisnika ........................................................................................................ 32

3.PODRUČJE UPRAVLJANJA RADIOFREKVENCIJSKIM SPEKTROM ................................. 33

3.1. Fiksna služba .................................................................................................................................. 33

3.1.1. Mikrotalasni linkovi ................................................................................................................ 33

3.1.2. Aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu 11.7 – 12.5 GH .................................... 36

3.2. Satelitska služba ............................................................................................................................ 36

3.3 Mobilna služba ................................................................................................................................ 37

3.3.1 Kopnena mobilna služba .......................................................................................................... 37

3.4. Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije .............................. 39

3.5. Radiodifuzna služba ...................................................................................................................... 40

3.5.1. Analogna radiodifuzija – radio ................................................................................................ 40

3.5.2. Provođenje Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za

radijsko emitovanje ........................................................................................................................... 40

3.5.3. Analogna radiodifuzija – TV ................................................................................................... 41

3.5.4. Srednjetalasna radiodifuzija .................................................................................................... 42

3.5.5. Digitalna radiodifuzija – TV ................................................................................................... 43

3.5.6. Replaniranje UHF opsega – Primjena digitalne dividende 1 i 2 ............................................. 43

3.5.7. Minimalni tehnički zahtjevi za DVB-T2 prijemnike u Bosni i Hercegovini........................... 44

3.6. Međunarodna koordinacija ............................................................................................................ 45

3.6.1. Međunarodna koordinacija frekvencija ................................................................................... 45

3.6.2 Međunarodni prigovori o štetnim smetnjama ........................................................................... 46

3.7. Regulativa iz oblasti upravljanja radiofrekvencijskim spektrom .................................................. 47

3.7.1. Pravilo – Plan namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u BiH ................................. 47

4

3.7.2. Pravilo o radioopremi koja se može koristiti bez izdavanja pojedinačnih dozvola u

radiokomunikacijama ........................................................................................................................ 47

3.7.3. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskih opsega 900/1800/2100 MHz za LTE ...................... 47

3.7.4. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskih opsega 3400-3600 MHz i 3600-3800 MHz za MFCN

........................................................................................................................................................... 47

3.7.5. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega 800 MHz za MFCN ................................... 48

3.7.6. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega 2600 MHz za MFCN ................................. 48

3.7.7. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega 1452-1492 MHz ......................................... 48

3.8. Ostali aspekti upravljanja radiofrekvencijskim spektrom ............................................................. 48

3.8.1. Ekonomski aspekt upravljanja radiofrekvencijskim spektrom ................................................ 48

3.8.2. Održavanje portala spektar.rak.ba ........................................................................................... 50

3.8.3. Pitanja uvoza i korištenja radioopreme ................................................................................... 50

4. PODRUČJE ZA RADIOMONITORING, INFORMACIJSKO-TEHNIČKU PODRŠKU I

KONTROLU POŠTIVANJA USLOVA DOZVOLA ...................................................................... 51

4.1. Zadaci monitoringa radiofrekvencijskog spektra ....................................................................... 51

4.1.1. Aktivnosti radiomonitoringa ............................................................................................ 51

4.1.2. Projekt izgradnje mreže monitoring stanica u BiH ......................................................... 52

4.1.3. Kontrola poštivanja uslova dozvole ............................................................................... 52

4.1.4. Regulativa u oblasti mjerenja i kontrole .......................................................................... 53

4.1.5. Harmonizacija sa evropskim standardima ....................................................................... 53

5. PODRUČJE PRAVNIH, FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA ................................................. 53

5.1 Finansijski izvještaj ..................................................................................................................... 53

5.1.1 Podaci o ostvarenim prihodima ...................................................................................... 53

5.1.2 Podaci o ostvarenim rashodima ...................................................................................... 54

5.1.3 Revizija materijalno-finansijskog poslovanja Agencije .................................................. 54

5.2 Sektor za pravne poslove ............................................................................................................. 57

5.2.1 Pregled tužbi, sudskih postupaka i presuda ...................................................................... 57

III ORGANIZACIJSKA STRUKTURA AGENCIJE ........................................................................... 58

IV AKTIVNOSTI VIJEĆA AGENCIJE U 2017. GODINI .................................................................. 59

5

I UVODNE NAZNAKE

Rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (Agencija) u 2017. godini bio je

usmjeren ka realizaciji aktivnosti u područjima telekomunikacija, audiovizuelnih medijskih usluga i

upravljanja radiofrekvencijskim spektrom.

U Području telekomunikacija, Agencija je nastavila da provodi aktivnosti u cilju harmonizacije

regulatornog okvira sa važećim evropskim regulatornim okvirom i najboljom praksom, što se pokazalo

u provođenju analiza relevantnih tržišta po metodologiji koja se primjenjuje u Evropskoj uniji. Urađena

je Metodologija računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva u saradnji sa konsultantskom

kućom Grant Thorton i telekom operatorima sa značajnom tržišnom snagom (SMP operatorima) u

Sarajevu. Pored toga, završena je prva verzija Nacrta dokumenta Analiza tržišta terminacije poziva u

individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji, drugi krug (Tržište 3), a radilo se i na realizaciji

aktivnosti na predmetu implementacije obaveza iz Analize Tržišta 7 (RIPmob dokumenti).

Pored toga, Agencija je radila na izradi prijedloga dozvole kojom će se utvrditi kada i pod kojim

uslovima će Agencija izdati LTE (Long Term Evolution – Sistemskih pokretnih komunikacija novije

generacije) dozvole postojećim licenciranim mobilnim operatorima u Bosni i Hercegovini, a kojom će

biti utvrđena cijena, način i postupak plaćanja dozvola kao i namjena uplaćenih sredstava. Prijedlog

Odluke će se izraditi u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i transporta BiH i resornim entitetskim

ministarstvima te će Odluka biti dostavljena Vijeću ministara BiH na usvajanje.

U Području emitovanja, nastavljeno je sa primjenom regulative koja je već usklađena sa evropskim

pravnim okvirom te omogućava pluralizam medija i pravo na pristup programskim sadržajima svim

građanima u Bosni i Hercegovini. Realizovane su aktivnosti na izradi nacrta novih Pravila o medijskim

uslugama radija, te Pravila o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u kontekstu uvođenja

kategorizacije korisnika dozvola zasnovano na lokalnom, regionalnom i nacionalnom pokrivanju.

U 2017. godini, u 73 slučaja izrečene su izvršne mjere na osnovu utvrđenog kršenja relevantnih odredbi

primjenjivih pravila i kodeksa Agencije, te Zakona o komunikacijama kako slijedi: 4 kršenja Kodeksa

o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija; 7 kršenja Kodeksa o komercijalnim

komunikacijama; 54 kršenja odredbi pravila i propisa koji se odnose na uslove dozvole za emitovanje i

Zakona o komunikacijama i 8 kršenja Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih

medijskih usluga i medijskih usluga radija.

Prelazak sa analognog na digitalno zemaljsko emitovanje predstavljalo je ključnu aktivnost u Području

upravljanja radiofrekvencijskim spektrom. Bosna i Hercegovina i dalje je jedina zemlja u Evropi u kojoj

se zemaljsko TV emitovanje i dalje vrši isključivo putem analogne tehnologije. Agencija je preduzela

niz aktivnosti iz okvira svoje nadležnosti koje su imale za cilj napredak u prelasku na digitalno zemaljsko

emitovanje. Većina se odnosila na otklanjanje smetnji koje su nastale kao rezultat testnog emitovanja

što je prouzrokovalo probleme u radu pojedinih predajnika komercijalnih TV stanica. Realizacija drugih

aktivnosti isključivo je zavisila od drugih institucija uključenih u proces prelaska sa analognog na

digitalno zemaljsko emitovanje.

Predrag Kovač

Generalni direktor

6

II AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA EMITOVANJA, TELEKOMUNIKACIJA, UREĐENJA

RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA, MONITORINGA I PODRUČJA PRAVNIH,

FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA

PODRUČJE EMITOVANJA

Područje emitovanja je u protekloj godini realizovalo sljedeće aktivnosti:

1.1. Dozvole iz područja emitovanja

1.1.1. Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije

1.1.2. Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža

1.1.3. Saglasnost za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev

1.1.4. Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža

1.1.5. Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija

1.2. Donošenje pravila i propisa u području emitovanja

1.3. Javni poziv za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se vrši putem

zemaljske radiodifuzije

1.4. Monitoring primjene propisa i pravila Agencije

1.5. Prigovori i slučajevi

1.6. Aktivnosti u vezi sa Javnim RTV sistemom

1.1. Dozvole iz područja emitovanja

1.1.1. Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske

radiodifuzije

U toku 2017. godine Agencija nije vršila izdavanje novih Dozvola za televizijsko emitovanje koje se

vrši putem zemaljske radiodifuzije. Dvije dozvole (Obiteljska televizija Valentino i Behar TV Int.) su

oduzete na ime utvrđenog kršenja primjenjivih pravila i propisa. Zaključno sa 31.12.2017. godine, pored

javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine, djeluje 40 korisnika Dozvole za televizijsko emitovanje koje

se vrši putem zemaljske radiodifuzije.

U toku 2017. godine, izdata je jedna nova Opća dozvola za radijsko emitovanje koje se vrši putem

zemaljske radiodifuzije (Radio Kozara1), dok je jedna dozvola (Radio Stari Most) oduzeta na ime

utvrđenog kršenja primjenjivih pravila i propisa. Pored navedenog, Agencija je tokom 2017. godine

provela javni poziv za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se vrši

putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu 87.5 – 108 MHz.

Pored javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine, trenutno djeluje 139 korisnika Opće dozvole za radijsko

emitovanje, od čega 2 na srednjim valovima. Pored toga, zaključno sa 31.12.2017. godine, djeluju

ukupno 3 korisnika Dozvole za neprofitni radio.

1 Agencija je odobrila prijenos prava na korištenje frekventnog resursa sa postojećeg korisnika dozvole Radio

Vikom na novog korisnika „Grubex RD“ d.o.o. – Radio Kozara u vlasništvu istog pravnog lica „RTV Vikom“

d.o.o

7

Tabela 1: Ukupan broj korisnika dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem


TV RADIO JAVNI SERVIS

(radio i TV) Opća dozvola za

radijsko emitovanje

(FM)

Opća dozvola za

radijsko emitovanje

(srednji valovi)

Neprofitni radio

40 137 2 3 6

Slika 1. Prikaz korisnika dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem


1.1.2. Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih

mreža

Zaključno sa 31.12.2017. godine, djeluje 49 korisnika Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši

putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža. Od ukupnog broja izdatih dozvola, 7 korisnika je u

javnom, a 42 u privatnom vlasništvu.

U skladu sa Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u toku 2017. godine izdate

su 2 nove Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, dok

su 4 dozvole oduzete zbog kršenja relevantnih pravila i propisa, a 1 je prestala važiti na zahtjev

korisnika.

21%

73%

2%1%

3%

TV

RADIO FM

NEPROFITNE

SREDNJI TALASI

JAVNI SERVISI

8

1.1.3. Saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev

U skladu sa Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u toku 2017. godine izdata

je 1 nova Saglasnost za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev. Zaključno sa 31.12.2017.

godine, djeluje 11 korisnika ove saglasnosti, od čega 2 u javnom, a 9 u privatnom vlasništvu.

Na osnovu prikazanih podataka, ukupan broj pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga iznosi 103.

Njihova struktura u odnosu na vrstu dozvole izgleda kako slijedi:

Slika 2. Pružaoci audiovizuelnih medijskih usluga u odnosu na vrstu dozvole

1.1.4. Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih

mreža

U skladu sa Pravilom 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija, a zaključno sa 31.12.2017. godine,

djeluje 1 korisnik Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža.

Na osnovu prikazanih podataka, broj pružalaca medijskih usluga radija iznosi 146.

Njihova struktura u odnosu na vrstu dozvole izgleda kako slijedi:

Slika 3. Pružaoci medijskih usluga radija u odnosu na vrstu dozvole

U tabeli i dijagramu koji slijede, dat je prikaz statusa korisnika dozvola u oblasti pružanja audiovizuelnih

medijskih usluga i medijskih usluga radija u 2017. godini na osnovu vlasničke strukture pravnih lica

korisnika dozvola (privatne i javne).

39%

47%

11% 3%

Dozvola za televizijskoemitovanje putem zemaljskeradiodifuzije

Dozvola za televizijskoemitovanje putem drugihelektronskih komunikacijskihmreža

95%

1% 2% 2%

Dozvola za radijsko emitovanjeputem zemaljske radiodifuzije

Dozvola za radijsko emitovanjeputem drugih elektronskihkomunikacijskih mreža

Dozvola za neprofitni radio

9

Tabela 2: Status korisnika dozvole u oblasti pružanja audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih

usluga radija (javne i privatne stanice)

Status

Pružaoci audiovizuelnih

medijskih usluga

Pružaoci medijskih usluga radija

Javn

i

servi

s

(radi

o i

TV)

Dozvola

za

televizijs

ko

emitovan

je putem

zemaljsk

e radio-

difuzije

Dozvola za

televizijsko

emitovanje

putem

drugih

elektronski

h

komunikaci

jskih mreža

Saglasno

st za

pružanje

audioviz

uelnih

medijski

h usluga

na

zahtjev

Opća

dozvo

la za

radijs

ko

emito

vanje

(FM)

Opća

dozvola za

radijsko

emitovanje

(srednji

valovi)

Dozvola za

radijsko

emitovanje

putem

drugih

elektronski

h komunik.

mreža

Nep

rofit

ni

radi

o

Javne 12 7 2 61 - - - 6

Privat

ne

28 42 9 76 2 1 3

Slika 4. Status korisnika dozvole u oblasti pružanja audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih

usluga radija (javne i privatne stanice)

1.1.5. Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija

U skladu sa Pravilom 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih

usluga radija, u toku 2017. godine izdato je 6 novih Dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih

usluga i medijskih usluga radija, a 3 dozvole su prestale da važe na zahtjev korisnika. Zaključno sa

31.12.2017. godine, ukupan broj korisnika dozvole za distribuciju je 40, od čega je 33 putem kabla (u

sklopu jednog korisnika dozvole se nude usluge kablovske i usluge putem satelita - DTH), te 7 putem

IPTV platforme. Ukupan broj pretplatnika zaključno sa 31.12.2017. iznosi 784 390.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

AVM usluge Medijske usluge radija Javni servisi

JAVNI

PRIVATNI

10

Slika 5. Način distribucije korisnika dozvole za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i

medijskih usluga radija

1.2. Donošenje pravila i propisa u oblasti emitovanja

U skladu sa Planom i programom rada Vijeća Agencije za 2017. godinu, te u cilju unapređenja

regulatornog okvira u oblasti emitovanja, započete su aktivnosti na izmjenama i dopunama Pravila

77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga („Službeni glasnik BiH“, broj 03/16), te Pravila

76/2015 o pružanju medijskih usluga radija („Službeni glasnik BiH“, broj 03/16).

1.3. Javni poziv za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se vrši

putem zemaljske radiodifuzije

U toku 2017. godine, proveden je postupak dodjele raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko

emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu 87.5 - 108 MHz putem javnog

poziva. Agencija je primila 31 prijavu na javni poziv. Za 9 podnosilaca prijava donesen je

zaključak/rješenje o odbacivanju/odbijanju prijava zbog neispunjavanja formalnih uslova, a u slučaju 8

podnosilaca prijava donesena su rješenja o odbijanju zbog neispunjavanja programskih, ekonomskih i

tehničkih kriterija. Nakon okončanog žalbenog postupka, 16 prijava na javni poziv ušlo je u dalji

postupak takmičenja za dodjelu frekvencijskih resursa.

Za emisione lokacije na kojima je bio jedan raspoloživi frekvencijski resurs, a apliciralo je dva ili više

podnosilaca prijave, te za emisione lokacije na kojima je bilo više raspoloživih frekvencijskih resursa,

ali više podnosilaca prijava u odnosu na broj raspoloživih frekvencijskih resursa, proveden je

proces uporedne analize, u skladu sa članom 8. Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija. Cilj

uporedne analize je bio da se za svaki frekvencijski resurs odabere jedno pravno lice koje će svojim

programom osigurati najprikladnije i najspremnije služenje potrebama zajednice na geografskom

području za koje se takmiči. Kriteriji koji su uzeti u obzir prilikom odabira najboljih kandidata su:

raznovrsnost i posebnost programa u odnosu na onaj koji je već zastupljen na tim geografskim

područjima (vodeći računa o ciljanoj publici, vijestima i informativnim uslugama, zabavnim i igranim

programima, kao i ostalim programskim segmentima), udio vlastite produkcije u ponuđenom programu

i lista prioriteta za svaki frekvencijski resurs za koji je podnesena prijava. U 8 slučajeva dodjele

radiofrekvencijskih resursa radilo se o uspostavi novog radijskog programa, a u 8 slučajeva o proširenju

pokrivenosti signalom postojećih radijskih stanica.

82%

18%

Kabl

IPTV

11

1.4. Monitoring primjene propisa i pravila Agencije

U skladu sa obavezom iz Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga i Instrukcijom o

načinu izvještavanja o udjelu evropskih djela i evropskih djela nezavisnih producenata u programskim

sadržajima, Agencija je tokom 2017. godine pratila izvršavanje obaveze dostavljanja izvještaja za 17

TV stanica o udjelu navedenih djela. U protekloj godini nije izrečena nijedna izvršna mjera po osnovu

kršenja navedene obaveze dostavljanja izvještaja.

1.5. Prigovori i slučajevi

Agencija ima obavezu da razmotri svaki prigovor u vezi sa potencijalno štetnim programom, te u vezi

sa mogućim kršenjem uslova dozvola i ostalih pravila i propisa Agencije. Od samog početka rada

Agencije, uspostavljen je mehanizam koji omogućava svim građanima, institucijama i organizacijama

da Agenciji podnose prigovore u vezi sa emitovanim programima.

Pored slučajeva pokrenutih na osnovu prigovora, Agencija je tokom 2017. godine po službenoj dužnosti

vršila monitoring vijesti i informativno-političkih programa Javnih RTV servisa u BiH. Fokus aktivnosti

u navedenom kontekstu odnosio se na poštivanje odredbi vezanih za pravičnost i nepristrasnost u

programskim sadržajima, prije svega kada su u pitanju javni RTV servisi u BiH. Tako je po službenoj

dužnosti izvršen monitoring i analiza cjelokupnog informativnog programa entitetskih javnih RTV

servisa u periodu od dva i po mjeseca, te nakon toga jednomjesečni monitoring Dnevnika 2 sva tri javna

RTV servisa. Protiv servisa koji nisu poštivali primjenjive odredbe pravila i propisa pokrenuti su

slučajevi i izrečene odgovarajuće mjere.

Od ukupnog broja procesuiranih slučajeva iz područja emitovanja u 2017. godini, u 73 slučaja izrečene

su izvršne mjere po osnovu utvrđenog kršenja relevantnih odredbi primjenjivih pravila i kodeksa

Agencije, te Zakona o komunikacijama kako slijedi:

• 4 kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija;

• 7 kršenja Kodeksa o komercijalnim komunikacijama;

• 54 kršenja odredbi pravila i propisa koji se odnose na uslove dozvole za emitovanje i Zakona o

komunikacijama;

• 8 kršenja Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i

medijskih usluga radija.

Od ukupnog broja izrečenih kazni, u 16 slučajeva utvrđenog kršenja izrečene su novčane kazne u ukupnom

iznosu od 98.500,00 KM, te 35 pismenih i 7 usmenih upozorenja, 8 suspenzija dozvole i 8 oduzimanja

dozvola, što uključuje i oduzimanje određenih frekventnih resursa.

Tabela 3: Broj i vrsta izvršnih mjera u 2017. godini

Vrsta kazne Broj izvršnih mjera

Novčane kazne 16 (98.500 KM)

Pismena upozorenja 35

Usmena upozorenja 7

Suspenzija 8

Oduzimanje dozvole 8

Ukupno 74

12

1.6. Aktivnosti u vezi sa članovima Upravnog odbora Javnog RTV servisa BiH

U skladu sa Zakonom o Javnom radio-televizijskom servisu Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik

BiH“ 92/05 i 32/10), Agencija je zadužena da provede pravičan i transparentan postupak u kojem će

utvrditi rang-listu kandidata za članove Upravnog odbora Javnog radiotelevizijskog servisa BiH (UO

BHRT) i istu dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH na imenovanje. Članove UO BHRT imenuje

Parlamentarna skupština BiH na osnovu rang-liste kandidata koju dostavlja Agencija. U skladu sa

Zakonom o Javnom radio-televizijskom servisu BiH, a imajući u vidu činjenicu da je članovima UO

BHRT-a isticao mandat u 2016. godini, Agencija je u 2017. najprije pokrenula proceduru izbora novih

članova iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te naknadno za izbor člana iz reda ostalih.

Nakon realizovane konkursne procedure formirane su rang-liste kandidata za članstvo u UO BHRT iz

reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te za izbor člana iz reda ostalih koje su upućene

Parlamentarnoj skupštini BiH na imenovanje člana. U 2017. godini Parlamentarna skupština BiH je

izvršila imenovanje članova UO BHRT iz reda srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda, te člana iz reda

ostalih.

2. PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA

2.1. Fiksna telefonija

2.1.1. Korisnici dozvola za javnog operatora fiksne telefonije

Operatori koji posjeduju Dozvolu za javnog operatora fiksne telefonije su:

1. JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom);

2. Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka (Telekom Srpske) i

3. JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar).

Sva tri operatora imali su monopol na tržištu fiksne telefonije u područjima pokrivenim njihovom

fiksnom mrežom do 2006. godine, kada su sklopljeni prvi interkonekcijski ugovori sa novim pružaocima

javnih fiksnih telefonskih usluga.

Agencija periodično vrši procjenu tržišne snage svakog operatora u odnosu na tržište telekomunikacija

u Bosni i Hercegovini i donosi Listu operatora sa značajnom tržišnom snagom na pojedinačnim tržištima

usluga u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, kao i na tržištu iznajmljenih linija. Za 2017. godinu vrijedila je

Lista operatora sa značajnom tržišnom snagom objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 73/12 od

18.09.2012. godine i prema njoj, ova tri operatora bili su operatori sa značajnom tržišnom snagom na

tržištu usluga u fiksnoj telefoniji u Bosni i Hercegovini i za 2017. godinu.

2.1.2. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga

Na kraju 2017. godine na tržištu Bosne i Hercegovine je djelovalo 11 (jedanaest) pružaoca fiksnih javnih

telefonskih usluga. U usporedbi s brojem operatora koji je iznosio 12 krajem 2016. godine, broj

operatora je smanjen na 11. U 2017. godini prestala je važiti jedna dozvola za kompaniju AIRABA d.d.

Sarajevo. Podnijete su tri nove aplikacije za dodjelu dozvole, za koje postupak dodjele nije okončan do

kraja 2017. godine.

Slijedi pregled operatora nosilaca Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih

usluga zaključno sa 31.12.2017. godine.

13

Tabela 4. Pregled operatora nosilaca Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih

telefonskih usluga

R. br. Naziv kompanije Adresa

1. AKT.ONLINE d.o.o.

Sarajevo

Fra Anđela Zvizdovića br. 1

71000 Sarajevo

2. AUSTROFON d.o.o.

Tuzla

Trg Slobode br. 16

75000 Tuzla

3. BLICNET d.o.o.

Banja Luka

Majke Jugovića br. 25

78000 Banja Luka

4. ELTA-KABEL d.o.o.

Doboj

Dobojske brigade bb

74000 Doboj

5. EUROPRONET BOSNIA d.o.o.

Sarajevo


71000 Sarajevo

6. LOGOSOFT d.o.o.

Sarajevo

Igmanska br. 9

71000 Sarajevo

7. M&H COMPANY d.o.o.

Sarajevo

Džemala Bijedića br. 216

71000 Sarajevo

8. TELEMACH d.o.o.

Sarajevo

Džemala Bijedića br. 216

71000 Sarajevo

9. TELRAD NET d.o.o.

Bijeljina

Srpske vojske bb

76300 Bijeljina

10. T3 d.d.

Sarajevo

Tvornička br. 3

71000 Sarajevo

11. SOFTNET d.o.o.

Sarajevo


71000 Sarajevo

2.1.3. Razvoj usluga fiksne telefonije

U pogledu cijena govornih telefonskih usluga operatora sa značajnom tržišnom snagom, na koje

Agencija izdaje saglasnost, pored izmjena cjenovnika fiksne telefonije u skladu sa Pravilom 67/2012 o

modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”

55/16), operatori su izvršili sljedeće izmjene cjenovnika fiksne telefonije:

- BH Telecom je izvršio redizajn Senior plus paketa i Flat BiH paketa, uveo u ponudu novi Flat fiksna

BiH paket kao i dodatne tarifne pakete za pozive u mobilne mreže BiH te novu uslugu „Biz izbor“.

Također, BH Telecom je uveo u ponudu novi Moja TV paket pod nazivom MojaTV BH Phone;

- Telekom Srpske je izvršio redizajn Prepaid usluge u fiksnoj telefoniji kao i open paketa usluga;

14

- HT je uveo u ponudu nove DUO i TRIO pakete te izvršio redizajn Net Phone usluge i postojećih

TRIO paketa.

U nastavku su dati elementi razvoja fiksne telefonije za vremenski period 2011. – 2017. godine s aspekta

broja pretplatnika.

Tabela 5: Broj pretplatničkih linija fiksne telefonske mreže u BiH (2011. – 2017. godina)

Broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu

Telekom

operator/godina

BH

Telecom

Telekom

Srpske

HT

Mostar

Alternativni

operatori Ukupno Indeks

2011. 480.903 337.991 124.462 12.581 955.937 96,59

2012.2 458.721 322.581 121.888 26.263 929.453 97,23

2013. 423.429 308.270 114.785 45.138 891.622 95,93

2014. 379.214 295.680 108.864 65.458 849.216 95,24

2015. 326.738 276.876 103.881 78.260 785.755 92,52

2016. 317.686 263.171 101.132 102.234 784.223 99,81

2017 290.308 245.350 98.463 125.230 759.351 96,83

Izvor: Izvještaji BH Telecoma, Telekoma Srpske, HT-a Mostar i alternativnih operatora

U Tabeli 5. dat je ukupan broj fiksnih telefonskih linija koji predstavlja zbir aktivnih analognih fiksnih

linija, ISDN (digitalna mreža integriranih usluga) kanala, broja javnih telefonskih govornica i VoIP

(Voice over IP) pretplata. Indeks rasta (broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu za 2017. godinu /

broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu za 2016. godinu) u 2017. godini iznosi 96,83.

2Broj aktivnih fiksnih telefonskih linija za 2012. godinu u Godišnjem izvještaju za 2012. godinu razlikuje se od

broja aktivnih fiksnih telefonskih linija za 2012. godinu u ovom Godišnjem izvještaju. Do razlike u broju je došlo

uslijed korekcija podataka koje su dostavljali operatori nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja za 2012. godinu.

15

Slika 6. Kretanje broja aktivnih fiksnih telefonskih linija u BiH (2011. – 2017. godina)

Kao što je ilustrovano na Slici 6. broj aktivnih fiksnih telefonskih linija je u padu u odnosu na 2016.

godinu. Nivo penetracije u fiksnoj telefoniji na kraju 2017. godine je iznosio 21,50%. Porast penetracije

fiksne telefonije u 2016. godini ostvaren je zbog promjene broja stanovnika koji je korišten za izračun.

U 2015. godini penetracija se računala na osnovu procjene broja stanovnika, dok se od 2016. godine

koriste podaci iz popisa stanovništva 2013. godine (populacija 3.531.159).

Slika 7. Penetracija fiksne telefonije u BiH (2011.- 2017. godina)

Tabela 7. prikazuje broj javnih telefonskih govornica za sva tri dominantna operatora u periodu 2011. –

2017. godina. Posljednja kolona tabele daje broj govornica na 1000 stanovnika u Bosni i Hercegovini.

0

200,000

400,000

600,000

800,000

1,000,000

1,200,000

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Broj pretplatnika fiksne telefonije

24.88 24.19 23.2122.10

20.4522.21 21.50

0.00

5.00

10.00

15.00

20.00

25.00

30.00

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Penetracija fiksne telefonije(Broj fiksnih pretplatnika na 100 stanovnika)

16

Tabela 6: Broj javnih telefonskih govornica u BiH (2011. – 2017. godina)

Broj javnih telefonskih govornica u BiH

Telekom

operator/godina

BH

Telecom

Telekom

Srpske HT Mostar BiH

Broj

govornica

na 1000

stanovnika

u BiH

2011. 1.181 714 106 2.001 0,52

2012. 1.129 851 98 2.078 0,54

2013. 1.062 663 89 1.814 0,47

2014. 1.034 401 87 1.522 0,40

2015. 983 394 75 1.452 0,38

2016. 851 393 60 1.304 0,37

2017. 761 386 60 1.207 0,34

Izvor: Izvještaji BH Telecoma, Telecoma Srpske i HT-a Mostar

Trend pada ukupnog broja javnih telefonskih govornica je nastavljen i u 2017. godini (Slika 8).

Slika 8. Grafički prikaz broja govornica na 1000 stanovnika

0.52 0.54

0.47

0.40 0.38 0.370.34

0.00

0.10

0.20

0.30

0.40

0.50

0.60

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Broj govornica na 1000 stanovnika

17

2.1.4. Izmjene pravila o pružanju fiksnih javnih telefonskih usluga

U 2017. godini izvršena je izmjena Pravila 68/2013 o obavljanju djelatnosti davaoca fiksnih javnih

telefonskih usluga. Izmjena se odnosila na definiciju usluge „nomadska telefonija” i poduzeta je u cilju

usklađivanja sa potrebama razvoja elektroničkih komunikacija i pojavom novih usluga na tržištu. Ovom

izmjenom stvoreni su uslovi za pružanje usluga kojima korisnici brojeva namijenjenih za uslugu

„nomadski pretplatnik” mogu spajati svoj terminalni uređaj na bilo koju terminalnu tačku mreže putem

koga će ostvariti/primati pozive/poruke koristeći svoj broj bez obzira na geografsku lokaciju gdje se

nalaze, ograničen samo terminalnim i mrežnim mogućnostima nametnutim od strane mrežnog

operatora. Prema novoj definiciji, ova usluga se pruža u skladu sa principima utvrđenim u ITU -T

preporukama E.168, E.168.1 i F.850.

2.2. Mobilne komunikacije

2.2.1. Korisnici dozvola za pružanje GSM/UMTS usluga

U Bosni i Hercegovini postoje tri operatora koji posjeduju dozvole za pružanje GSM/UMTS usluga:

1. JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom);

2. Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka (Telekom Srpske) i

3. JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar).

Po osnovu Odluke o prestanku važenja Odluke o načinu pružanja usluga mobilne telefonije između

GSM operatora u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ broj 11/16 od 19.2.2016. godine) mobilni

operatori u Bosni i Hercegovini od 27.2.2016. godine ne nude korisnicima jednog operatora mogućnost

da koriste usluge putem mobilne mreže drugog mobilnog operatora u Bosni i Hercegovini. Agencija je

propisala ukidanje nacionalnog roaminga u sklopu aktivnosti na snižavanju cijena mobilne telefonije i

jačanju konkurencije na tržištu mobilne telefonije.

2.2.2. Registrovani pružaoci mobilnih telefonskih usluga

Pored tri dominantna operatora, drugi pružaoci mobilnih usluga imaju mogućnost da, sklapanjem

komercijalnih ugovora, pružaju mobilne telefonske usluge sa nosiocima GSM/UMTS dozvola u Bosni

i Hercegovini.

U 2017. godini kompanija DASTO SEMTEL d.o.o. Bijeljina je novi operator koji je dobio Rješenje o

registraciji davaoca mobilnih usluga.

Od početka 2012. godine pa do kraja 2016. godine na tržištu mobilne telefonije se pojavilo šest takvih

operatora. Prvi od njih bio je IZI mobil d.o.o. Sarajevo kome je Rješenje o registraciji davaoca mobilnih

usluga Agencija izdala u maju 2012. godine, a koji je prestao sa radom u novembru 2016. godine, drugi

je Blicnet d.o.o. Banja Luka koji je kod Agencije registrovan u septembru 2013. godine, treći je Logosoft

d.o.o. Sarajevo koji je registrovan u julu 2014. godine, dok je Telrad Net registrovan u oktobru 2014.

godine, a Elta-Kabel je Rješenje o registraciji davaoca mobilnih usluga dobio početkom 2015. godine.

Logosoft d.o.o. radi kao pružalac mobilnih usluga preko mobilne mreže Telekoma Srpske, dok firme

Blicnet d.o.o. Banja Luka i Telrad Net rade kao pružaoci mobilnih usluga preko mobilne mreže BH

Telecoma, a Elta-Kabel i DASTO SEMTEL usluge nude preko mreže HT-a Mostar.

2.2.3. Razvoj usluga mobilne telefonije

U 2017. godini Telekom Srpske je izvršio redizajn postpaid tarifnih paketa na način da se povećava

bonus uključen u cijenu mjesečne pretplate. Također, u ponudu su uveli novi Open Biz duo paket te

18

izvršili izmjenu Open Biz trio paketa (povećana brzina pristupa Internetu). Izvršen je redizajn tarifnih

modela u okviru TOTAL GROUP usluge tako što je povećan bonus uključen u cijenu mjesečne pretplate

te je uveden novi tarifni model za korisnike TOTAL GROUP usluge koji imaju više od 50 članova.

Pored toga, izvršen je i redizajn prepaid usluge.

HT Mostar je uveo u ponudu nove tarifne modele !hej Tourist i !hej Slagalica, zatim nove tarifne opcije

namijenjene prepaid korisnicima te nove tarifne opcije koje omogućavaju povoljnije cijene roaming

saobraćaja u određenim destinacijama. Također, izvršen je redizajn Super tarifnih modela na način da

se povećava bonus uključen u cijenu mjesečne pretplate, a uveden je i novi tarifni model Super 25 Net.

BH Telecom izvršio je redizajn prepaid mobilne telefonske usluge i uveo u ponudu nove tarifne opcije

za dokup saobraćaja. U ponudu je uveden novi postpaid paket „Ekstra paket” i nova dodatna usluga –

Toptim plus, u okviru Toptim usluge.

U Tabeli 7. su dati elementi razvoja mobilne telefonije za vremenski period 2012. – 2017. godine s

aspekta instaliranih kapaciteta i broja pretplatnika.

19

Tabela 7. Instalirani kapaciteti i broj pretplatnika licenciranih mobilnih operatora u BiH (2012. – 2017. godina)

Telekom operator BH Telecom Telekom

Srpske

HT

Mostar

Izi

mobil Blicnet Logosoft Telrad Elta Kabel BiH

2012.

numeracioni prostor 2.600.000 2.100.000 1.600.000 6.300.000

post-paid 183.165 216.548 175.719 575.432

pre-paid 1.310.040. 1.194.621 272.238 2.776.899

ukupno pretpl. 1.493.205 1.411.169 447.957 3.352.331

2013.


post-paid 207.787 279.832 185.673 673.292

pre-paid 1.339.784 1.186.910 278.928 9.405 2.815.027

ukupno pretpl. 1.547.571 1.466.742 464.601 9.405 3.488.319

2014.


post-paid 237.359 283.838 175.402 1.753 698.352

pre-paid 1.401.855 1.098.500 284.605 7.876 2.792.836

ukupno pretpl. 1.639.214 1.382.338 460.007 7.876 1.753 3.491.188

2015.


post-paid 257.135 322.853 184.806 2.505 717 768 768.784

pre-paid 1.288.608 1.079.849 295.096 11.183 2.674.736

ukupno pretpl. 1.545.743 1.402.702 479.902 11.183 2.505 717 768 3.443.520

2016.


post-paid 271.851 345.548 195.706 2.561 1.139 955 925 818.685

pre-paid 1.323.308 958.328 299.647 4.075 2.585.358

ukupno pretpl. 1.595.159 1.303.876 495.353 4.075 2.561 1.139 955 925 3.404.043

2017.


post-paid 291.847 391.965 207.179 2.633 1.004 975 1.137 896.740

pre-paid 1.309.615 940.514 293.216 2.543.345

ukupno pretpl. 1.601.462 1.332.479 500.395 2.633 1.004 975 1.137 3.440.085

Izvor: Izvještaji BH Telecoma, Telekoma Srpske, HT-a Mostar, Izimobila, Blicneta, Logosofta, Telrada i ELTA-KABEL-a

Zbog rezultata djelovanja u 2017. godini, u Tabeli 7. su prikazana i četiri operatora koji su registrovani

kao davaoci mobilnih javnih telefonskih usluga i koji pružaju usluge mobilne telefonije na osnovu

komercijalnih ugovora sklopljenih sa nosiocima Dozvola za pružanje GSM usluga. To su Logosoft, koji

radi na osnovu ugovora sa Telekomom Srpske, Blicnet i Telrad koji imaju sklopljen ugovor sa BH

Telecomom te ELTA-KABEL d.o.o. koji ima sklopljen ugovor sa HT-om Mostar.

Broj mobilnih pretplatnika u Bosni i Hercegovini na dan 31.12.2017. godine je bio 3.404.085 i bilježi

blagi rast u odnosu na 2016. godinu. Ovaj broj pretplatnika je dobijen u skladu sa jedinstvenom

definicijom aktivnog prepaid i postpaid pretplatnika za sve SMP operatore u mobilnoj telefoniji, koja

je usklađena sa normama Evropske komisije i ITU. Broj prepaid pretplatnika je i dalje višestruko veći

u odnosu na broj postpaid pretplatnika (Slika 9).

Slika 9. Broj pretplatnika mobilne telefonije u BiH (2007. – 2017. godina)

Nivo penetracije (broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika) mobilne telefonije u BiH na kraju 2017.

godine je iznosio 97,42%.

Dijagram na Slici 10. prikazuje penetraciju mobilne telefonije u vremenskoj seriji od 2006. do 2017.

godine. U 2015. godini penetracija se računala na osnovu procjene broja stanovnika, dok je u 2016. i

2017. godini korišten podatak iz popisa stanovništva 2013. godine (populacija 3.531.159).

0

500,000

1,000,000

1,500,000

2,000,000

2,500,000

3,000,000

3,500,000

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Broj pretplatnika mobilne telefonije

pre-paid post-paid

21

Slika 10. Broj pretplatnika mobilne telefonije u BiH na 100 stanovnika (2006. – 2016. godina)

2.2.4. Razvoj UMTS mreža

I tokom 2017. godine tri mobilna operatora, BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar, u skladu sa

obavezama propisanim Dozvolom za pružanje mobilnih usluga na univerzalnim mobilnim

telekomunikacijskim sistemima (u nastavku teksta: UMTS dozvola), nastavili su aktivnosti na razvoju

UMTS mreža u Bosni i Hercegovini.

BH Telecom i HT Mostar su dostavili svoje izvještaje na vrijeme, Mtel nije, zbog čega su uzeti podaci

iz prvog polugodišnjeg izvještaja iz 2017. godine, na dan 30.06.2017. godine.

BH Telecom

Ukupan broj instaliranih baznih stanica kod BH Telecoma na kraju 2017. godine iznosio je 850. S

obzirom na to da je broj instaliranih baznih stanica na kraju 2016. godine iznosio 782, to predstavlja

povećanje od blizu 9%.

Što se tiče broja korisnika na kraju 2017. godine, BH Telecom je imao ukupno 1.697.065 3G korisnika.

Pod 3G korisnicima se podrazumijevaju svi korisnici koji imaju 3G mobitele, jer imaju mogućnost

korištenja 3G usluga.

Pokrivenost stanovništva BiH UMTS mrežom je iznosila 92%, dok je na kraju 2016. godine ona iznosila

91,28%.

Telekom Srpske

Ukupan broj instaliranih baznih stanica kod Telekoma Srpske iznosio je 1148 na kraju 2016. godine,

dok je krajem 2017. godine taj broj porastao na 1356.

Na kraju 2016. godine pokrivenost mrežom putnih pravaca kod Telekoma Srpske je iznosila 28,64%,

dok je krajem 2017. godine ta vrijednost bila 78,83%.

48.77

63.29

82.72 83.0878.44

82.5487.25 90.79 90.87 89.63

96.40 97.42

0.00

20.00

40.00

60.00

80.00

100.00

2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Penetracija mobilne telefonije(Broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika)

22

Pokrivanje stanovništva BiH je bilo 72,15% na kraju 2016. godine, dok je u decembru 2017. godine

iznosilo 86,89%.

Instalirani pretplatnički kapacitet na dan 31.12.2016. godine iznosio je 2.000.000. Na kraju 2017.

godine instalirani pretplatnički kapacitet je i dalje iznosio 2.000.000, što znači da nije bilo povećanja

instaliranih kapaciteta u odnosu na kraj 2016. godine.

Iskorištenost kapaciteta u posmatranom periodu je porasla sa 70,50% na 71,86%.

HT Mostar

Kod HT-a Mostar pokrivenost stanovništva BiH je iznosila 85,10% na dan 31.12.2017. godine, dok je

ta vrijednost bila 82,4% na dan 31.12.2016. godine.

Instalirani kapacitet baznih stanica iznosio je 314.500 na dan 31.12.2016. godine, dok je na kraju 2017.

godine iznosio 362.500.

Broj instaliranih 3G baznih stanica je bio 773 na dan 31.12.2017., dok je na kraju 2016. iznosio 671.

2.3. Javni mrežni operatori

2.3.1. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih

mreža

Na tržištu BiH je djelovalo 79 (sedamdeset devet) operatora javnih elektronskih komunikacijskih

mreža.

U usporedbi s brojem operatora koji je iznosio 82 krajem 2016. godine, broj operatora je smanjen.

U 2017. godini dodijeljene su tri nove dozvole za sljedeće kompanije: GO TV d.o.o. Banja Luka, FREE-

CONNECT d.o.o. Zenica i ZIPZAP d.o.o. Zenica, a prestalo je da važi šest dozvola za sljedeće

kompanije: AIRABA d.d. Sarajevo, BHB CABLE TV d.o.o. Lukavac, RADIO STUDIO ASK d.o.o.

Sarajevo, GLOBAL INTERNET d.o.o. Novi Travnik, JKP SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE-

TUZLA d.o.o. Tuzla i BRIDISTEL d.o.o. Brčko distrikt BiH.

Kompaniji NAVIGO SOFTVER I KOMUNIKACIJE d.o.o. Banja Luka je izdat novi aneks kojim je

izvršeno smanjenje područja djelovanja dozvole sa lokalnog na općinsko područje pokrivanja.

Kompaniji TXTV d.o.o. Tuzla je izdat novi aneks kojim je izvršena izmjena sa tri regionalna područja

pokrivanja na jedno nacionalno područje koje pokriva sve općine u Bosni i Hercegovini, a izvršena je

promjena naziva prijašnjeg korisnika dozvole T3 d.d. Sarajevo u TELEDIGITAL d.d. Sarajevo.

2.3.2. Problematika građenja i rada javnih telekomunikacijskih mreža

Agencija je u 2017. godini preduzela značajne aktivnosti s ciljem da se podstaknu nadležni organi da

preduzmu rješavanje problema bespravnog rada javnih telekomunikacijskih mreža (TK). U cilju

rješavanja ovog problema, Agencija se obratila Savezima općina i gradova FBiH i RS-a, Vladi Brčko

distrikta BiH, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, Federalnom ministarstvu energije,

rudarstva i industrije, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i Federalnoj upravi za inspekcijske

poslove i Asocijaciji kablovskih operatora (AKOP).

23

Cilj ovih aktivnosti je donošenje propisa kojima će se urediti građenje javnih telekomunikacijskih

mreža, i na taj način omogućiti širenje mreža nove generacije u skladu sa Politikom sektora elektronskih

komunikacija BiH 2017. – 2021.

2.4. Usluga pristupa Internetu

2.4.1. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu

Tokom 2017. godine dodijeljene su četiri nove dozvole, i to kompanijama: FREE-CONNECT d.o.o.

Zenica, GO TV d.o.o. Banja Luka, SD SISTEMI d.o.o. Banja Luka i ZIPZAP d.o.o. Zenica.

U 2017. prestale su važiti četiri dozvole na zahtjev operatora, i to za kompanije: GLOBAL INTERNET

d.o.o. Novi Travnik, JKP SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE-TUZLA d.o.o. Tuzla, BHB CABLE TV

d.o.o. Lukavac i AIRABA d.d. Sarajevo. Društvo T3 d.d. Sarajevo je promijenilo poslovno ime u

TELEDIGITAL d.d. Sarajevo.

2.4.2. Razvoj usluga pristupa Internetu

U Tabeli 8. je prikazan broj korisnika Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu (ISP)

u periodu 2011. – 2017. godina.

Tabela 8: Broj ISP dozvola u BiH (2011. – 2017. godina)

Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj ISP

operatora 80 75 69 70 70 71 71

U Tabeli 9. je dat broj korisnika Interneta u periodu 2011. – 2017. godina. Broj korisnika Interneta je

procijenjen na osnovu broja pretplatnika kojeg su dostavili ISP-ovi.

Tabela 9: Broj korisnika Interneta u BiH (2011. – 2017. godine)

Godina Broj korisnika Interneta Indeks

2011. 2.113.100 105,66

2012. 2.174.250 102,89

2013. 2.188.429 100,65

2014. 3 2.648.176 121,01

3Broj korisnika Interneta za 2014. godinu u Godišnjem izvještaju za 2014. godinu razlikuje se od broja korisnika

Interneta za 2014. godinu u ovom Godišnjem izvještaju. Do razlike u broju je došlo uslijed korekcija podataka

koje su dostavljali operatori nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja za 2014. godinu.

24

2015. 2.782.107 105,06

2016. 2.909.236 104,57

2017. 3.064.072 105,32

Zabilježen je rast broja korisnika Interneta u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu sa indeksom rasta

koji iznosi 105,32.

Slika 11: Slika penetracije Internet korisnika u BiH (2011. – 2017. godina)

Po vrsti pristupa Internetu, u Bosni i Hercegovini u upotrebi su dial-up pristup (putem analognog

modema i ISDN) sa 231 pretplatnika, te širokopojasni pristup (eng. broadband) sa 700.347 pretplatnika

na dan 31.12.2017. godine. Nastavljen je trend pada broja korisnika dial-up pristupa i u 2017. godini.

Penetracija širokopojasnih pretplatnika u odnosu na podatak iz popisa stanovništva 2013. godine

(populacija 3.531.159) iznosi 19,83%. U strukturi širokopojasnih priključaka i dalje prednjači ADSL

pristup sa 56,83% od ukupnog broja širokopojasnih priključaka, uz porast kablovskog i FWA pristupa

Internetu u odnosu na prethodnu godinu.

Tabela 10: Internet pretplatnici po vrstama pristupa za period 2011. – 2017. godina

Godina Dial-up FWA

Kabal

ADSL Iznajm.

linije FTTH Ostalo Ukupno

2011. 85.046 65.733 114.849 248.006 1.374 27 8 10 515.296

2012. 84.314 62.621 127.424 277.295 1.389 315 353 553.711

55 56.59 56.96

68.9372.41

82.3986.77

30

40

50

60

70

80

90

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

(%) Penetracija korisnika interneta

25

2013. 3.219 65.164 153.544 294.505 1.435 297 498 518.662

2014. 4 2.304 61.367 181.753 360.772 1.318 374 348 608.236

2015. 1.739 59.326 200.972 372.767 1.254 428 240 636.726

2016. 1.447 61.019 213.640 385.316 1.233 960 170 663.775

2017. 231 65.335 234.006 398.136 1.144 1.363 363 700.578

Iz tabele je vidljivo da su širokopojasne (broadband) usluge iz godine u godinu u stalnom porastu, tako

da je broj širokopojasnih pretplatnika dostigao 99,97% ukupnog broja Internet pretplatnika. U 2017.

godini nastavlja se porast broja ADSL pretplatnika, tako da se njihov broj, u odnosu na prethodnu

godinu, povećao za 3,33% kao i rast kablovskog pristupa Internetu od 9,53% i fiksnih bežičnih

priključaka za 7,07%.

Kada je riječ o brzini pristupa, najviše pretplatnika pristupa brzinom od 2 do 10 Mbit/s (slika 12).

Slika 12: Broj pretplatnika prema brzini pristupa za 2017. godinu

4Broj korisnika Interneta za 2014. godinu u Godišnjem izvještaju za 2014. godinu razlikuje se od broja korisnika

Interneta za 2014. godinu u ovom Godišnjem izvještaju. Do razlike u broju je došlo uslijed korekcija podataka

koje su dostavljali operatori nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja za 2014. godinu.

≤ 512 kbit/s512 kbit/s ≤ 2

Mbit/s< 2 Mbit/s ≤ 10

Mbit/s> 10 Mbit/s

Broj pretplatnika 19071 15261 423645 242370

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000Broj pretplatnika prema brzinama

26

2.5. Numeracija

2.5.1. Izrada i primjena regulatornog okvira za telefonsku numeraciju

Regulatorni okvir za telefonsku numeraciju, koja se koristi za telefonske usluge u Bosni i Hercegovini,

određen je Pravilom 38/2008 Plan brojeva za telefonske usluge u BiH („Službeni glasnik BiH” broj

105/08 i 95/11) i Pravilom 39/2008 Upravljanje planom brojeva za telefonske usluge u BiH („Službeni

glasnik BiH” broj 105/08, 95/11 i 47/12).

Dana 1.10.2017. godine na snagu su stupile izmjene i dopune Pravila 38/2008 i Pravila 39/2008, koje

su donesene 2016. godine, a koje su se odnosile na sljedeće:

- Usklađivanje sa odlukama Evropske komisije koja se odnosi na brojeve sa pristupnim kodom 116,

a u cilju definisanja brojeva iz ovoga opsega na kojima se mogu pružati usluge od posebnog

društvenog značaja, što je praksa u CEPT (European Conference of Postal and Telecommunication

Administrations) zemljama;

- Preimenovanje odredišnog koda za uslugu besplatnog poziva sa 80 u 800, a u cilju usklađivanja sa

preporukama Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) i Komiteta za elektronske

komunikacije (ECC);

- Definisanje namjene negeografskih brojeva sa odredišnim kodovima 8010 i 819;

- Uvođenje jedinstvenog numeričkog prostora u Bosni i Hercegovini za pružanje M2M usluga;

- Povećanje numeričkih kapaciteta u okviru svakog područnog koda u Bosni i Hercegovini za 20

blokova po 10.000 brojeva, na način da je definisano da prve cifre pretplatničkih brojeva mogu biti

0 i 1, a za šta su uvedena nova pravila pozivanja, koja podrazumijevaju obavezno biranje pozivnog

broja mrežne grupe prilikom svakog pozivanja unutar fiksne mreže.

Agencija je tokom 2017. godine izdala 119 dozvola za korištenje telefonskih brojeva, uključujući i

dozvole za pojedinačne brojeve i blokove brojeva, 36 rješenja za produženje roka važenja, te 66 rješenja

za ukidanje izdatih dozvola. Pored navedenog, Agencija je izdala 125 akata koji se odnose na različita

pitanja vezana za dodjelu i korištenje telefonske numeracije.

2.5.2. Prenosivost telefonskih brojeva

Kao i ranijih godina, primjena usluge prenosivosti telefonskih brojeva u fiksnoj i mobilnoj telefonskoj

mreži Bosne i Hercegovine se odvijala po ustaljenoj proceduri, a prigovori koji su dostavljani Agenciji

uglavnom su se odnosili na nepoštivanje propisanih administrativnih procedura.

Prema podacima dobijenim od upravitelja centralne administrativne baze podataka prenesenih brojeva,

u periodu od 01.01. do 31.12.2017. godine ukupan broj prenesenih telefonskih brojeva u telefonskoj

mreži Bosne i Hercegovine iznosio je 20098 u fiksnoj telefonskoj mreži ( 23,7% više u odnosu na 2016.

godinu), i 11675 u mobilnoj telefonskoj mreži (17% manje u odnosu na 2016. godinu).

Ukupan broj prenesenih telefonskih brojeva od uspostavljanja usluge prenosivosti telefonskih brojeva

do 31.12.2017. godine iznosio je 68998 u fiksnoj telefonskoj mreži, i 52357 u mobilnoj telefonskoj

mreži.

27

Procentualno izraženo, broj prenesenih telefonskih brojeva u odnosu na ukupan broj korisnika

telefonskih usluga po telefonskim mrežama u Bosni i Hercegovini iznosio je 9,08 % u fiksnoj

telefonskoj mreži (2,70 % više u odnosu na 2016.) i 1,52% u mobilnoj telefonskoj mreži (0,33% više u

odnosu na 2016.).

U skladu sa procedurom koja je predviđena Dozvolom za pružaoca usluge upravitelja centrale

administrativne baze podataka prenesenih brojeva, Agencija je donijela rješenje kojim je firmi QSS

d.o.o. Sarajevo produžena Dozvola za davaoca usluge upravitelja centrale administrativne baze

podataka prenesenih brojeva na period od 02.06.2017. do 02.06.2024. godine.

2.6. Interkonekcija

U toku 2017. godine, Agencija je nastavila provođenje aktivnosti u oblasti interkonekcije. Najvažnije

od njih su se odnosile na izmjene aktuelnih Referentnih interkonekcijskih ponuda za povezivanje na

fiksnu mrežu (RIP dokumenti) i Referentnih interkonekcijskih ponuda za povezivanje na mobilnu

mrežu (RIPmob dokumenti) u cilju primjene mjera koje proizilaze iz analiza različitih tržišta, po

zahtjevima operatora, te posredovanju i rješavanju sporova između interkonektovanih operatora. Pored

ovih aktivnosti, Agencija je pratila stanje interkonekcijskih odnosa putem registracije novih ugovora o

interkonekciji i aneksa postojećih ugovora.

Postojeći RIP i RIPmob dokumenti dominantnih operatora (BH Telecom d.d. Sarajevo, JP Hrvatske

telekomunikacije d.d. Mostar, Telekom Srpske a.d. Banja Luka) pretrpjeli su izmjene i dopune po

osnovu provođenja mjera proisteklih iz rezultata Analize tržišta poziva koji završavaju u individualnim

mobilnim mrežama, veleprodajni nivo (Analiza tržišta 7). Navedene aktivnosti su provedene putem

Odluke o proglašenju operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu terminacije poziva u

individualne mobilne mreže, te odgovarajućim Rješenjima proizašlim iz Odluke i Analize tržišta 7.

Agencija je tokom 2017. godine izdala ukupno 7 saglasnosti na RIP i RIPmob dokumente.

Dominantnim operatorima izdato je šest saglasnosti za izmjene i dopune RIP (tri saglasnosti) i RIPmob

dokumenata (tri saglasnosti). Pored ovih 6 saglasnosti, izdata je saglasnost društvu Blicnet d.o.o. Banja

Luka na Referentnu interkonekcijsku ponudu za povezivanje sa fiksnom mrežom.

RIP i RIPmob dokumenti definišu način realizacije interkonekcije na fiksne i mobilne mreže, te na taj

način određuju i primjenu interkonekcijskih ugovora između operatora. Pošto je operator AirABA d.d.

Sarajevo prestao sa radom, prestali su da važe interkonekcijski ugovori koji su bili sklopljeni između

BH Telecoma, HT-a Mostar i Telekoma Srpske sa AirABA-om. Pored ovih promjena, operator Blicnet

je sklopio interkonekcijski ugovor sa Telekomom Srpske, čija je osnova RIP dokument Blicneta.

Slijedi prikaz interkonekcijskih ugovora između tradicionalnih i alternativnih operatora aktuelnih na

dan 31.12.2017. godine.

28

Tabela 11. Pregled interkonekcijskih ugovora u BiH (stanje na dan 31.12.2017. godine)

Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIP dokumenata tradicionalnih operatora

Tradicionalni

operator Alternativni SMP operator

Ukupan broj

ugovora

BH Telecom

Akt.online d.o.o. Sarajevo

Blicnet d.o.o. Banja Luka

EuroproNET Bosnia d.o.o. Sarajevo

Logosoft d.o.o. Sarajevo

Teledigital d.o.o. Sarajevo

„M&H“ Company d.o.o. Sarajevo

Telemach d.o.o. Sarajevo

Telrad Net d.o.o. Bijeljina

Elta – Kabel d.o.o. Doboj

Softnet d.o.o. Sarajevo

10

Telekom Srpske




Teledigital d.o.o. Sarajevo

ELTA-KABEL d.o.o. Doboj

Telrad Net d.o.o. Bijeljina


Logosoft d.o.o. Sarajevo

8

HT Mostar




4

29


Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIP dokumenata alternativnih operatora

Alternativni

operator Tradicionalni operator

Ukupan broj

ugovora

Telrad Net

Mtel

BH Telecom

2

Blicnet Mtel 1

Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIPmob dokumenata tradicionalnih operatora

Dominantni

operator Alternativni operator

Ukupan broj

ugovora

Telekom Srpske Blicnet 1

Agencija je provela i pripremne aktivnosti na uvođenju IP interkonekcije, a u cilju definisanja tehničkih

rješenja za realizaciju IP interkonekcije. Na dan 31.12.2017. godine broj CS (eng. Carrier Selection –

izbor operatora), odnosno CPS (eng. Carrier Pre-Selection – predizbor operatora) priključaka, kao i broj

izdvojenih lokalnih petlji je bio sljedeći: broj CS priključaka bio je 2.121, nije bilo CPS priključaka. Do

značajnog smanjenja broja CS priključaka u odnosu na prethodnu godinu je došlo zbog prestanka rada

operatora AirABA d.d. Sarajevo koji je svoje poslovanje bazirao na korisnicima CS usluge.

Broj izdvojenih lokalnih petlji je na kraju 2017. godine bio 10.

2.7. Analiza tržišta

Agencija je u 2017. godini izradila i uputila na javne konsultacije Prijedlog drugog kruga analize tržišta

poziva koji završavaju u individualnim mobilnim mrežama – veleprodajni nivo (Tržište 7), za period

2012. – 2015. godina. Prijedlogom drugog kruga analize relevantnog Tržišta 7 Agencija je proglasila

operatore sa značajnom tržišnom snagom na relevantnom tržištu terminacije poziva te odredila obaveze

u skladu sa Pravilom 54/2011 o analizi tržišta. Nakon provedenog postupka javnih konsultacija,

proglašenim operatorima sa značajnom tržišnom snagom određene su regulatorne obaveze, u skladu sa

Pravilom 54/2011 i dokumentom Analize. Operatori su u toku 2017. godine izmijenili referentne

interkonekcijske ponude u skladu sa propisanim obavezama.

Agencija je u 2017. godini izradila Prijedlog Analize maloprodajnog tržišta distribucije audiovizuelnih

medijskih usluga i medijskih usluga radija. Budući da maloprodajno tržište distribucije audiovizuelnih

medijskih usluga i medijskih usluga radija nije u sklopu Liste relevantnih tržišta utvrđene Pravilom

54/2011 o analizi tržišta elektronskih komunikacija („Službeni glasnik BiH“ broj: 85/11), Agencija je

provela „Test tri kriterija“.

30

Nakon provedenog „Testa tri kriterija“, Agencija je utvrdila da su na maloprodajnom tržištu distribucije

audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija istovremeno zadovoljena sva tri kriterija,

odnosno da postoji prisustvo visokih i nepremostivih barijera za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili

regulatorne prirode, da struktura tržišta ne teži razvoju efektivne konkurencije unutar odgovarajućeg

vremenskog okvira, te da primjena mjerodavnih propisa o zaštiti konkurencije sama po sebi ne

obezbjeđuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na relevantnom tržištu.

S obzirom na to da su istovremeno zadovoljena sva tri kriterija, Agencija je utvrdila da maloprodajno

tržište distribucije audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija podliježe ex ante

regulaciji, te je nastavljen postupak analize maloprodajnog tržišta distribucije audiovizuelnih medijskih

usluga i medijskih usluga radija. Na osnovu podataka dostavljenih od operatora za period 01.01.2014.

– 30.06.2017. godine izvršena je procjena postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom,

utvrđene su prepreke razvoja efektivne konkurencije, te su predložene odgovarajuće regulatorne

obaveze za operatore sa značajnom tržišnom snagom.

Agencija je u toku 2017. godine započela sa aktivnostima na izradi Prijedloga drugog kruga Analize

tržišta terminacije (završavanja) poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji

veleprodajni nivo, koja obuhvata period od 01.01.2013. do 31.12.2016. godine. Predmetna analiza

pokazuje nivo konkurentnosti na tržištu terminacije poziva, te će Agencija na osnovu navedenih

aktivnosti proglasiti operatore sa značajnom tržišnom snagom i propisati pripadajuće obaveze.

Propisivanje obaveza proglašenim operatorima sa značajnom tržišnom snagom planirano je u prvoj

polovini 2018. godine, nakon završetka javnih konsultacija na dokument Analize.

U 2018. godini Agencija će nastaviti praćenje primjene propisanih regulatornih obaveza operatorima sa

značajnom tržišnom snagom, kao i izradu analiza relevantnih tržišta u skladu sa Planom rada Agencije.

2.8. Regulacija cijena

2.8.1. Rebalans cijena govornih telefonskih usluga u BiH

U skladu sa Pravilom o izmjenama i dopunama Pravila 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih

telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH” 55/16), operatori su izvršili

usklađivanje cjenovnika prema odredbama Pravila i dostavili ih Agenciji na saglasnost. Agencija je

nakon sprovedene analize, u novembru 2017. godine dala saglasnosti na izmjene cjenovnika Telekomu

Srpske, BH Telecomu i HT-u Mostar, sa datumom stupanja na snagu od 01.01.2018. godine. Izmjene

se odnose na sniženje cijene poziva prema drugim mobilnim mrežama u BiH.

2.8.2. Regulacija cijena mobilne telefonije

U 2017. godini Agencija je uputila Parlamentarnoj skupštini BiH izvještaj o efektima primjene Odluke

o usklađivanju cijena usluga mobilne telefonije i uslova za pružanje telekomunikacionih usluga

(„Službeni glasnik BiH“ broj: 29/16), koja je donesena u cilju jačanja konkurencije na tržištu mobilnih

telekomunikacijskih usluga i stvaranja povoljnijih uslova za korisnike.

31

2.8.3. Implementacija Sporazuma o roamingu

Sporazum o sniženju cijena usluge roaminga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama između

ministarstava nadležnih za oblast elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine, Crne Gore,

Republike Makedonije i Republike Srbije, potpisan je 29.09.2014. godine u Budvi (u nastavku teksta:

Sporazum). U Sporazumu je definisano da su države potpisnice saglasne da je potrebno sniziti cijene

usluga roaminga, kako bi se harmonizovale sa cijenama koje su u primjeni u zemljama Evropske unije

(u nastavku teksta: EU), odnosno cijena utvrđenih Uredbom o roamingu u javnim mobilnim

komunikacijskim mrežama unutar EU br. 531/2012 od 13. juna 2012. godine.

Prema ovom Sporazumu, Agencija je bila u obavezi ostvariti koordinaciju sa drugim regulatorima u

regionu s ciljem definisanja termina faza za implementaciju novih cijena i istovremeno određivanje

započinjanja sniženja cijena roaminga u svim zemljama potpisnicama na recipročnoj osnovi. S tim u

vezi, tokom 2017. godine, predstavnici Agencije su učestvovali na sastancima u Sarajevu i Budvi, u

cilju razmjene podataka i praćenja primjene potpisanog Sporazuma na nacionalnim tržištima mobilnih

komunikacija. Studija o tržištu roaminga na području Zapadnog Balkana i uticaju Sporazuma na

kretanje cijena roaminga na ovim tržištima je pokazala da je potpisani Sporazum dostigao svoj cilj, a to

je značajno smanjenje cijena roaminga u regionu i da je njegova implementacija uspješno i istovremeno

provedena u svim zemljama potpisnicama.

U Bosni i Hercegovini zabilježeni su sljedeći trendovi prilikom primjene Sporazuma, a na temelju

prikupljenih podataka dostavljenih od strane telekom operatora mobilnih komunikacija:

a) Na maloprodajnom nivou evidentan je:

aa) trend povećanja broja minuta odlaznih poziva,

ab) najprije trend rasta, a zatim pada broja minuta dolaznih poziva,

ac) trend smanjenja poslanih SMS poruka,

ad) značajno povećanje količine prenesenih podataka;

b) Na veleprodajnom nivou (posjete iz država potpisnica Sporazuma) evidentan je:

ba) trend rasta, a zatim opadanja broja minuta,

bb) trend opadanja broja SMS poruka,

bc) trend povećanja količine prenesenih podataka.

U međuvremenu je u zemljama članicama EU došlo do izmjene u regulaciji usluga roaminga, kako

slijedi:

a) Uredba broj 531/2012 izmijenjena i dopunjena Uredbom broj 2015/2120 kojom je definisano

da će se maloprodajne cijene u roamingu određivati na temelju nacionalnih tarifa, a odnosi se

na mobilne pozive, slanje poruka i korištenje prijenosa podataka po cijenama „kao kod kuće“,

tzv. RLAH (eng. Roam Like at Home);

b) Uredba Komisije EU broj 2016/2286 o utvrđivanju detaljnih pravila o primjeni politike

pravične upotrebe, o metodologiji procjene održivosti ukidanja maloprodajnih dodatnih

naknada za roaming i zahtjevu koji podnosi operator pružatelj usluge roaminga za potrebe te

procjene. Detaljna pravila primjene politike poštene upotrebe su bila neophodna radi

ujednačene primjene u EU svih politika kojima je cilj sprječavanje zloupotrebe i prekomjerne

upotrebe usluga roaminga, kao i radi odobravanja dodatne naknade;

c) Uredba broj 2017/920 o izmjeni Uredbe 531/2012 u pogledu pravila za veleprodajno tržište

roaminga; uvedene su snižene veleprodajne cijene usluga roaminga. Stupanjem na snagu ove

32

Uredbe, od 15. juna 2017. godine ukinute su dodatne naknade uz domaću maloprodajnu cijenu

usluga roaminga u EU.

Uzimajući u obzir važeću regulativu o roamingu u zemljama članicama EU, kao i to da je treća (završna)

faza primjene Sporazuma započela 01.07.2017. godine, članovi Koordinacionog tijela su se usaglasili

u vezi sa narednim koracima u zemljama potpisnicama Sporazuma. To znači da je podržana ideja o

pokretanju inicijative regulatornih agencija za zaključenje novog Sporazuma.

Na sastanku regulatornih agencija Zapadnog Balkana, koji je održan u Beogradu 23.11.2017. godine,

postignut je dogovor o pokretanju zajedničke inicijative o potpisivanju novog Sporazuma. U skladu sa

postignutim dogovorom, Agencija je u decembru 2017. godine uputila Ministarstvu komunikacija i

prometa BiH Inicijativu za pripremu novog sporazuma kojim bi se regulisale cijene usluga roaminga.

Očekuje se zajedničko obraćanje ministarstava Evropskoj komisiji s inicijativom da se izmijenjena

roaming regulativa EU primijeni i na četiri države potpisnice Sporazuma.

2.8.4. Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo

U svrhu primjene računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva, kao regulatornih obaveza

koje Agencija može odrediti operatoru sa značajnom tržišnom snagom na relevantnom tržištu, Agencija

je u 2017. godini započela projekt „Izrada i implementacija metodologije računovodstvenog odvajanja

i troškovnog računovodstva” (u nastavku teksta: Projekt).

Svrha Projekta je da se definiše okvir za pripremu regulatornih izvještaja i ostalih informacija koje su

operatori sa značajnom tržišnom snagom obavezni dostavljati Agenciji, da se uspostave principi i sistem

troškovnog računovodstva kao i da se pripremi i objavi dokument “Metodologija računovodstvenog

odvajanja i troškovnog računovodstva” (u nastavku teksta: Metodologija). Glavni cilj Projekta je

usvajanje Pravila o računovodstvenom odvajanju i troškovnom računovodstvu (u nastavku teksta:

Pravilo) na bazi usvojene Metodologije.

Za realizaciju Projekta, Agencija je u postupku javnih nabavki odabrala konsultantsku firmu „Grant

Thornton a.d. Banja Luka“, s kojom je zaključila Ugovor o nabavci usluga za izradu i implementaciju

metodologije računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva, broj: 04-16-6-230-33/17 od

05.06.2017. godine

U sklopu prve faze projekta, Agencija je u decembru 2017. godine izdala saglasnost Grant Thorntonu

na dokument Metodologija računovodstvenog odvajanja, te započela aktivnosti na izradi Pravila. Druga

faza projekta, koja se odnosi na monitoring primjene Pravila od strane operatora, planirano je da bude

provedena do kraja 2018. godine.

2.9. Zaštita krajnjih korisnika

U cilju zaštite interesa krajnjih korisnika, Agencija je i u 2017. godini razmatrala i u skladu sa svojim

nadležnostima procesuirala pritužbe krajnjih korisnika.

Najveći broj pritužbi u 2017. godini odnosio se na uslove raskida ugovora, kvalitet pruženih usluga,

transparentnost uslova pružanja usluga, postupak prijenosa broja te kontrolu troškova. Agencija je s tim

u vezi izdala više naloga operatorima za unapređenje transparentnosti u pružanju usluga te je pokrenula

33

postupak razmatranja valjanosti ugovora, kojim je predviđeno produženje obaveznog trajanja ugovora

uz prešutnu saglasnost korisnika.

U pogledu žalbi na kvalitet, one se pretežno odnose na usluge pristupa Internetu. U takvim slučajevima,

pored odgovornosti na strani operatora, nerijetko se konstatuje da je problem uzrokovan korisničkom

opremom, te nedovoljnim shvatanjem svih tehničkih karakteristika usluga od strane korisnika. Takvi

problemi prisutni su i u pogledu kontrole potrošnje u roamingu.

Povodom iznenadnog i nenajavljenog prestanka rada operatora AirABA d.d. Sarajevo, Agencija je u

saradnji sa svim davaocima fiksnih telefonskih usluga poduzela mjere kako bi se obezbijedio kontinuitet

usluga za korisnike, uz zadržavanje telefonskih brojeva dodijeljenih ovom operatoru. Agencija je u

ovom slučaju propisala prelazni rok u kojem su korisnici imali mogućnost da prenesu broj kod drugog

operatora. Nakon toga, izvršena je dodjela aktivnih blokova brojeva operatora AirABA d.d. Sarajevo

operatorima u čije mreže je preneseno najviše brojeva. Ovom aktivnošću zaštićeni su interesi korisnika

u pogledu prava na zadržavanje broja, što je bilo od posebnog značaja za velike poslovne korisnike,

koji su koristili usluge operatora AirABA d.d. Sarajevo.

3. PODRUČJE UPRAVLJANJA RADIOFREKVENCIJSKIM SPEKTROM

3.1. Fiksna služba

3.1.1. Mikrotalasni linkovi

U 2017. godini nastavlja se trend održavanja postojećeg broja mikrotalasnih veza u prijenosnim

mrežama komercijalnih mrežnih operatora i pružalaca Internet usluga (ISP). Na backbone dijelu mreža

ne bilježe se posebne aktivnosti, a djelimične izmjene karakteristične su za pristupne fiksne linkove.

U prijenosnim mrežama dominantnih telekom operatora, aktivnosti na povećanju kapaciteta fiksnih

linkova bilježe se na višim frekvencijskim opsezima (13-26 GHz), što je trend zadnjih nekoliko godina

zbog povećanih zahtjeva krajnjih korisnika za većim brzinama prijenosa podataka.

Aktivnosti na licenciranju linkova dominantnih telekom operatora

Za fiksne mikrotalasne linkove dominantnih telekom operatora ukupno je izdato 312 dozvola:

JP BH Telecom d.d. Sarajevo, izdatih 178 (66 novih dozvola, 112 izmijenjenih), otkazanih 28

JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, izdatih 10 (2 nove dozvole, 8 izmijenjenih)

Telekomunikacije RS ad Banja Luka, izdatih 124 (41 nova dozvola, 83 izmijenjenih), otkazanih

78

Aktivnosti na prijenosnoj mreži Javnih RTV servisa

Na prijenosnoj mreži linkova Javnih RTV servisa nisu zabilježene značajnije aktivnosti uz izuzetak

prestanka rada manjeg broja analognih fiksnih veza nakon provođenja prve faze projekta digitalizacije.

Sa zastojem cjelokupnog projekta digitalizacije nije postignuta očekivana dinamika gašenja analognih

veza. Po zahtjevu Ekspertske grupe, izvršena je modifikacija frekvencijskog plana za nekoliko trasa u

južnom dijelu prijenosne mreže. Izmjena prvobitno planiranih trasa uzrokovana je nemogućnošću

realizacije pojedinih lokacija te preusmjeravanjem veza na zamjenske lokacije. Sa regulatornim tijelima

Republike Srbije i Crne Gore urađena je inicijalna koordinacija i definisan frekvencijski plan

međunarodnih veza prema Republici Srbiji i Crnoj Gori.

34

Za pripremu konkursa za nabavku opreme u drugoj fazi projekta digitalizacije kojim rukovodi

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Agencija je definisala poseban zahtjev za antenski sistem u

opsegu 11 GHz i dala određene sugestije na pripremljenu dokumentaciju za konkurs.

Podaci o izdatim dozvolama za mikrotalasne linkove po različitim kategorijama korisnika (dominantni

telekom operatori, ostali komercijalni mrežni i ISP operatori, zatvorene grupe korisnika, Javni RTV

servisi, komercijalne RTV stanice) i izdatim saglasnostima državnim organima sigurnosti u 2017.

godini dati su u Tabeli 12:

Tabela 12: Pregled izdatih dozvola u 2017. godini

Kategorija

Dominantni

telekom

operatori

Ostali

mrežni

operatori

Zatvorene

grupe

korisnika

Javni RTV

servisi i

RTV

stanice

Organi

sigurnosti

UKUPNO

(2017)

Nove dozvole 203 4 1 12 220

Izmijenjene /

produžene

dozvole

109 1 16 6 132

Otkazane

dozvole 106 4 1 9 120

Saglasnosti 13 13

Ukupan broj mikrotalasnih linkova po kategorijama korisnika u licencnim opsezima zaključno sa

krajem 2017. godine dat je u Tabeli 13:

Tabela 13: Broj mikrotalasnih linkova5 po kategorijama korisnika i opsezima

RF opseg

Dominantni

telekom

operatori

Ostali

mrežni

operatori

Javni

RTV

servisi

RTV

stanice

Posebne

kategorije6 UKUPNO

do 400 MHz 100/100 2/2 102/102

do 1.5 GHz 58/58 8/8 66/66

2 GHz 13/32 15/15 28/47

3.4-3.8 GHz 1/1 4/13 2/2 7/16

3.8-4.2 GHz 19/44 19/44

6L (5.9-6.4 GHz) 9/33 3/8 2/5 14/46

6U (6.4-7.1

GHz)

20/78 19/33 39/111

7L (7.1-7.4 GHz) 7/12 1/1 1/2 14/19 23/34

5 U tabeli je dat broj radiotrasa/broj radiokanala. 6 Posebnim kategorijama korisnika ne izdaju se obavezno pojedinačne dozvole za radiouređaje. U ovu grupu

spadaju oružane snage, IDDEEA (ex CIPS), policije, službe državne sigurnosti, EUFOR, EUPM, zatvorene grupe

korisnika i druge kategorije.

35

7U (7.4-7.7

GHz)

6/7 5/10 67/100 78/117

8 (7.7-8.5 GHz) 74/119 6/6 11/38 16/26 107/189

10-10.68 GHz 4/11 67/68 71/79

11 (10.7-11.7 G)

GGHGH) GHz)

14/26 20/20 98/98 132/144

13 GHz 105/108 12/16 12/16 129/140

15 GHz 266/269 9/9 275/278

18 GHz 775/785

8/8 55/55 838/848

23 GHz 746/757 3/3 1/2 750/762

26 GHz 233/233 10/10 243/243

38 GHz 14/14 14/14

Mobilni linkovi 6/6 6/6 12/12

UKUPNO: 2255/2415 53/76 79/187 260/261 300/353 2947/3292

U Tabeli 14 dat je uporedni prikaz broja linkova u periodu 2013. – 2017. na karakterističnim backbone

opsezima (6L, 6U, 8G) i opsezima 13-26 GHz korištenim za pristupne linkove. Iz uporednog prikaza

očit je trend stagnacije na backbone opsezima i stalnog umjerenog rasta na višim opsezima 13-26 GHz.

Tabela 14: Uporedni prikaz broja linkova u opsezima 6-26 GHz u periodu 2013. – 2017.

RF opseg/

Godina

6L (5.9-6.4

GHz)

6U (6.4-7.1

GHz)

8G (7.7-8.5

GHz) 13 GHz 18 GHz 23 GHz 26 GHz

2013 37/126 61/180 113/199 70/83 688/695 764/766 78/78

2014 36/123 60/178 117/201 98/109 753/760 766/768 137/137

2015 33/118 57/170 118/206 110/121 792/803 789/794 155/155

2016 14/46 39/113 108/190 125/136 811/822 726/736 212/212

2017 14/46 39/111 107/189 129/140 838/848 750/762 243/243

Grafik na Slici 13 prikazuje dinamiku broja linkova u periodu 2010. – 2017. za tri skupine korisnika

(dominantni telekom operatori, mrežni operatori, posebne kategorije korisnika) u čijim se prijenosnim

mrežama mogu očekivati najveće fluktuacije. Iz prikazane dinamike vidljivo je da ne postoje znatnije

varijacije po različitim kategorijama korisnika.

36

Slika 13. Mikrotalasni linkovi - dinamika rasta u periodu 2010. – 2017.

za tri kategorije korisnika

3.1.2. Aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu 11.7 – 12.5 GH

U 2017. godini izvršeno je izdavanje/produženje dozvola za novi desetogodišnji period 2017. – 2026.

Pri produženju dozvola urađena je detaljna provjera tehničkih parametara svih stanica. Za 12

korisnika i područja 27 općina ukupno je izdato:

36 dozvola za blokove frekvencija unutar opsega 11.7-12.5 GHz

57 dozvola za MMDS stanice

3.2. Satelitska služba

Redovna aktivnost za ovaj radiokomunikacijski servis je praćenje i održavanje izdatih dozvola za

zemaljske satelitske stanice koje su uvezane sa trajanjem Općih dozvola iz oblasti emitovanja i

telekomunikacija ili dozvola za VSAT stanice izdatih organizacijama koje koriste ovaj vid

komunikacija za vlastite potrebe kao zatvorena grupa korisnika na rok važenja od 5 godina. Dozvole za

zemaljske satelitske stanice većinom su vezane za dozvole za televizijsko emitovanje i odnose se

uglavnom na emitovanje programa putem satelita ili distribuciju signala putem satelitskih stanica.

U toku 2017. godine, broj dozvola je umanjen zbog otkazivanja korištenja satelitskih radiostanica po

zahtjevu korisnika. Televizijske stanice koje su ranije imale dozvole uglavnom su ih zadržale i u ovoj

godini. U upravnom postupku rješavanja otkazivanja satelitskih dozvola, prestala je da važi dozvola

kompaniji OBN D.D. za zemaljsku satelitsku stanicu, jer se ova TV kuća izjasnila da je prestala potreba

korištenja ovog vida komunikacije. S tim u vezi, proveden je upravni postupak prijevremenog prestanka

važenja dozvola za zemaljsku satelitsku stanicu br. 016TTC001.

Postupajući po zahtjevima stranaka za izdavanje privremenih dozvola za satelitske stanice za pokrivanje

posebnih događaja obrađeni su zahtjevi te provedeni propisani postupci i izdate 3 privremene dozvole

stranim TV kompanijama za prijenosne SNG satelitske stanice u trajanju od 7 dana: TV kući HRT iz

Zagreba (dvije dozvole) za periode 22. 02. – 28. 02. i 16. 03. – 22. 03. 2017. te kompaniji Associated

Press za period 20. 11. – 26. 11. 2017. godine.

Izvršeno je produženje dozvole za satelitsku stanicu Ambasadi Ruske Federacije na narednih 5 godina.

17431916 1977

2073 21512243 2185 2255

142 171 231 259 268 269 298300

108 119 81 75 66 61 49 53 0

500

1000

1500

2000

2500

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Dominantni telekom operateri Posebne kategorije Ostali mrežni operateri

37

Na zahtjev korisnika Udruga Radio Marija, izvršena je izmjena tehničkih parametara dozvole za

zemaljsku satelitsku stanicu i izdata nova dozvola za rad na izmijenjenoj lokaciji.

Pored fiksnih satelitskih stanica za koje su izdate dozvole, primjetan je povećan interes za korištenje

mobilnih satelitskih sistema, kao i satelitskih stanica za potrebe dvosmjernog satelitskog interneta

naročito za opsege koji ne podliježu individualnom licenciranju. S tim u vezi, u toku protekle godine

izvršene su izmjene i usklađivanja BH regulative sa odlukama i preporukama CEPT-a (Evropska

konferencija poštanskih i telekomunikacijskih uprava). Rađene su analize korištenja opsega C, Ku i Ka

za potrebe satelitskih komunikacija u BiH i mogućnost implementacije ECC odluka. Izvršene su analize

implementacija ECC odluka (05)01, (13)01 i (15)04 koje se odnose na korištenje negeostacionarnih

satelitskih servisa od strane zemaljskih stanica na mobilnim platformama u Evropi. U okviru ovih

aktivnosti odgovoreno je na iskazan interes stranih kompanija o mogućnostima korištenja i primjeni

satelitskih komunikacijskih sistema u BiH (Inmarsat, O3b Networks i Global Star).

Pored toga, izvršena je analiza opsega namijenjenih fiksnim i mobilnim satelitskim sistemima, nakon

čega su ovi opsezi uvršteni u Pravilo 81/2017 o radioopremi koja se može koristiti bez izdavanja

pojedinačnih dozvola u radiokomunikacijama za stanice HEST, LEST, ESOMP, AES i ESV te primjena

zaključaka Svjetske radio konferencije WRC-15 u vezi sa opsezima namijenjenim satelitskim

komunikacijama.

3.3 Mobilna služba

3.3.1 Kopnena mobilna služba

Agencija je provodila aktivnosti na uređenju radiofrekvencijskog spektra koji se koristi u kopnenoj

mobilnoj službi što se u najvećem obimu odnosi na analizu, planiranje i izdavanje dozvola

usaglašenih sa Pravilom 50/2010 o planu korištenja radiofrekvencijskih opsega 29,7 - 68 MHz, 68 -

87,5 MHz, 146 - 174 MHz, 380-399,9 MHz, 406,1 - 430 MHz, 440 - 470 MHz, 862 - 876 MHz, 915 -

921 MHz za PMR/PAMR.

Izvršeno je licenciranje korisnika prema redoslijedu pristizanja, u skladu sa preporukom ECC T/R 25-

08, čime je harmonizovano korištenje frekvencija namijenjenih kopnenoj mobilnoj službi u opsezima

od 29.7 MHz do 470 MHz sa referentnom međunarodnom regulativom, a izdate su i sljedeće

saglasnosti:

• Saglasnost za korištenje blokova frekvencija za potrebe implementacije TETRA-AGA sistema

korisniku Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske;

• Saglasnost za privremeno korištenje frekvencija u svrhu testiranja LTE/BBDR sistema za

potrebe realizacije pilot projekta „Smart City Banja Luka“ korisniku Ministarstvo unutrašnjih

poslova Republike Srpske.

• Saglasnost Ministarstvu sigurnosti BiH za korištenje frekvencija za potrebe realizacije NATO

vojne vježbe održane u septembru 2017. godine na području Tuzle;

• Izvršeno je mjerenje, analiza i planiranje za izdavanje saglasnosti za korištenje 216 frekvencija

u HF opsegu za korisnika Ministarstvo odbrane BIH.

38

Slika 14. Broj dozvola i licenciranih uređaja u 2015., 2016. i 2017. godini

Zaključno sa krajem 2017. godine, u bazi podataka Agencije nalazilo se 2863 aktivnih dozvola koje

obuhvataju 10.183 licencirana radiouređaja u oblasti kopnene mobilne službe.

Korisnici dozvola su iskazali odgovarajući interes za razvoj novih radiokomunikacijskih mreža i

tehnologija u UHF opsegu koji je tradicionalno namijenjen za implementaciju kopnenih mobilnih radio

službi. U skladu s tim, a na osnovu referentne međunarodne regulative, Agencija razmatra buduće

korištenje i mogućnosti implementacije novih servisa u ovim opsezima.

Trenutni globalni trend u radiokomunikacijama uključuje i razvoj sigurnosnih aplikacija i tehnologija

što se reflektuje i na stanje u Bosni i Hercegovini, gdje postoji interes za radiofrekvencijskim spektrom

koji će se koristiti za potrebe PPDR službi (eng. Public Protection and Disaster Relief – Javna zaštita i

vanredne situacije). S tim u vezi pokrenute su aktivnosti na realizaciji nekoliko važnih projekata

uspostave digitalnih radiokomunikacijskih sistema (TETRA, DMR) za potrebe državnih institucija u

kojima aktivnu ulogu ima Agencija.

S obzirom na to da je krajem 2015. godine završen kompletan postupak replaniranja VHF i UHF opsega

prema preporuci ECC T/R 25-08 koji je trajao od 2011. godine, primjetan je opadajući trend pristizanja

zahtjeva za izdavanje novih dozvola. Budući da se dozvole u radiokomunikacijama izdaju na period

važenja od 5 godina, u narednom periodu se očekuje porast zahtjeva za produženjem dozvola.

U 2017. godini riješena su trideset četiri (34) upravna postupka, te je izdata 191 dozvola za 48 korisnika.

2816

2946

2863

9430

10194

10183

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000

2015

2016

2017

Broj dozvola i licenciranih uređaja

Broj licenciranih uređaja Broj dozvola

39

Slika 15. Dinamika licenciranja za kopnenu mobilnu službu u prethodnih pet godina

3.4. Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije

Kao i u kopnenoj mobilnoj službi, u toku 2017. godine poduzete su aktivnosti na uređenju ovih

radiokomunikacijskih sistema. Nastavljen je razvoj novog informacijskog sistema koji bi omogućio

funkcionalnosti, kao što su precizniji sistem vođenja baze podataka te automatizaciju cjelokupnog

procesa izdavanja dozvola.

Razvojem vazduhoplovnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini i uvođenjem novih avio linija te ulaskom

novih kompanija na tržište, primjetan je i rastući trend zahtjeva za licenciranjem radiokomunikacijskih

sistema koji se koriste za potrebe pružanja logističkih usluga avio kompanijama.

Na osnovu povećane složenosti korisničkih zahtjeva za upotrebu radiouređaja u vazduhoplovnim

opsezima, uspostavljena je uža saradnja sa Direkcijom za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine s ciljem

kvalitetnijeg upravljanja dijelovima spektra namijenjenih ovim radioslužbama. Budući da je riječ o

osjetljivoj radiokomunikacijskoj službi, ova tehničko-tehnološka unapređenja doprinose kvalitetnijem

upravljanju radiofrekvencijskih opsega namijenjenih za rad ovih službi. U 2017. godini, u okviru 18

upravnih postupaka, izdato je 77 dozvola za 17 korisnika.

112 72 83 33 34

810

509

1305

36419187 60 84 38 48

2013 2014 2015 2016 2017

Kopnena mobilna služba

Broj upravnih postupaka Broj izdatih dozvola Broj korisnika

40

Slika 16. Dinamika licenciranja za vazduhoplovnu, pomorsku i službu radioterminacije i

radionavigacije u prethodnih pet godina

3.5. Radiodifuzna služba

3.5.1. Analogna radiodifuzija – radio

Aktivnosti sa postojećim korisnicima dozvola se mogu podijeliti u sljedeće kategorije:

• Korištenje dodijeljenog frekvencijskog resursa,

• Izmjena emisionih parametara,

• Povlačenje izdatih tehničkih uslova emitovanja (aneksi).

3.5.2. Provođenje Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za

radijsko emitovanje

Na osnovu člana 40. stav (1), a u vezi sa čl. 3. st. (3) tačka a) i b), 4. tačka e), 30., 32. i 37. Zakona o

komunikacijama (“Službeni glasnik BiH”, broj: 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12), Odluke Vijeća Agencije

o raspisivanju javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko

emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu 87.5 – 108 MHz (liste: LRF-R-

1/16 i LRF-BHR-2-2/16) (“Službeni glasnik BiH”, broj 83/16) i člana 4. Pravila 76/2015 o pružanju

medijskih usluga radija (“Službeni glasnik BiH”, broj 3/16), Agencija je pokrenula aktivnosti na

pripremi Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko

emitovanje.

S tim u vezi, u Području za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom pripremljena je lista od 39

raspoloživih frekvencijskih resursa sa geografskim pozicijama kako je dato na narednoj slici.

19 12 11 14 1837

146

29 15

77

21 10 6 14 17

2013 2014 2015 2016 2017

Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije

Broj upravnih postupaka Broj izdatih dozvola Broj korisnika

http://www.rak.ba/bos/index.php?uid=1482558601

http://www.rak.ba/bos/index.php?uid=1482558601

41

Slika 17. Geografski raspored slobodnih frekvencijskih resursa za FM radio

Prethodna slika pokazuje nedostatak slobodnih frekvencijskih resursa na sjeveru i sjeveroistoku Bosne

i Hercegovine, kao rezultat intenzivnog korištenja radiofrekvencija od strane 150 radio stanica, ali i

činjenice da je ovo područje u okviru frekvencijskog prostora kojeg čine četiri zemlje: Republika

Hrvatska, Mađarska, Republika Srbija i Bosna i Hercegovina. U narednom periodu Agencija će

nastojati osigurati nove frekvencijske resurse u ovom području putem intenzivnih međunarodnih

koordinacijskih sastanaka sa odgovarajućim agencijama susjednih zemalja.

3.5.3. Analogna radiodifuzija – TV

Iako je sporazumom GE-06 predviđeno potpuno gašenje analogne televizije 17. juna 2015. godine,

televizijske stanice u BIH su nastavile sa analognom radiodifuzijom i u 2017. godini.

Na narednoj slici je dat pregled trenutnog analognog emitovanja u BiH.

42

Slika 18. Simultano pokrivanje analognih TV stanica koje su još u radu

Sa prethodne slike je vidljivo da je analogno emitovanje osnovni vid TV emitovanja u BiH. Trenutno u

BiH aktivno je blizu 750 analognih TV predajnika koji ne rade u skladu sa međunarodnim Sporazumom

iz 2006. godine. S tim u vezi, ovi predajnici predstavljaju izvore mogućih smetnji kako u BiH tako i u

susjednim zemljama. Do sada je Agencija primila veći broj žalbi odgovarajućih agencija susjednih

zemalja na rad ovih analognih predajnika. Sve zaprimljene žalbe su riješene privremenim gašenjem ili

promjenom parametara emitovanja.

3.5.4. Srednjetalasna radiodifuzija

U toku 2017. godine nije bilo izmjena u tehničkim uslovima dozvola za korištenje srednjetalasnih

frekvencija tako da su i dalje na snazi tehnički aneksi za srednjetalasne radiostanice: Zavidovići – 1503

kHz, Banovići – 792 kHz i BHRT za srednjetalasni predajnik 612 kHz – Donje Moštre.

43

3.5.5. Digitalna radiodifuzija – TV

Radiodifuzno televizijsko zemaljsko emitovanje se nije promijenilo od oktobra 2016. godine, kada je u

Sarajevu, Mostaru i Banjaluci pušten testni digitalni signal javnih RTV servisa RTV BiH, RTRS i RTVF

BiH u DBV-T tehnologiji emitovanja. Četvrtina stanovništva u BiH može primiti digitalni signal koji

se emituje u ove tri digitalne oblasti.

Slika 19. Trenutno pokrivanje DVB-T signalom kao rezultat realizacije I faze digitalizacije

prijenosne i emisione mreže javnih RTV servisa u BiH

Na prethodnoj slici je dato trenutno pokrivanje digitalnim signalom regija Sarajeva, Banjaluke i

Mostara.

3.5.6. Replaniranje UHF opsega – Primjena digitalne dividende 1 i 2

Završeni međunarodni dogovori oko raspodjele frekvencija za digitalnu televiziju na forumu o primjeni

digitalne dividende u južnoj Europi - SEDDIF (South European Digital Dividend Implementation

44

Forum www.rak.ba/bos/aktuelnost.php?uid=1513334362&root=1254253123. U radu foruma su

učestvovali predstavnici 13 regulatornih tijela južne Evrope i to: Austrije, Bosne i Hercegovine,

Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Rumunije, Slovenije, Srbije, Turske i

Ukrajine, kao i predstavnici Međunarodne telekomunikacijske zajednice (ITU). Tom prilikom je

potpisan okvirni Sporazum, kao i pripadajući bilateralni sporazumi o raspodjeli radiofrekvencijskih

kanala za digitalnu televiziju.

Novim okvirnim Sporazumom zemalja jugoistočne Evrope, Bosna i Hercegovina je postigla sljedeće:

a) Pet kompletnih pokrivanja teritorije Bosne i Hercegovine, koje čine pokrivanja 9 digitalnih regija,

b) Jedno dodatno pokrivanje u digitalnim regijama Kozara, Vlašić, Majevica, Tušnica, Bjelašnica,

Trovrh, Velež i Leotar,

c) Uspješno je riješen problem nedostatka frekvencija u regiji koja gravitira prema Republici Hrvatskoj

i Republici Srbiji.

BIH

PLJEŠEVI

CA KOZARA VLAŠIĆ

BJELAŠNI

CA

MAJEVIC

A

MAJEVICA

R

SREBRENI

CA TROVRH TUŠNICA VELEŽ LEOTAR

MUX

A 24 32 22 30 25 48 38 36 46

MUX

B 31 45 31 45 31 45 39 39 40

MUX

C 44 27 46 24 46 38 38 44 32 32

MUX

D 37 37 29 28 29 44 44 37 26 30

MUX

E 47 35 35 47 35 21 21 25 25 37

MUX

F 33 33 40 27 33 48 42 42

Tabela 15. prikazuje novi plan pokrivanja

Potpisivanjem navedenih sporazuma sa susjednim zemljama, otvoren je put za uvođenje nove

tehnologije 5G u Bosni i Hercegovini za potrebe mobilne telefonije, kao i za visoku dobit od prodaje

ovog dijela RF spektra na 700MHz, poznatijeg kao druga digitalna dividenda. Ovim su stvoreni uslovi

za nesmetan i uravnotežen razvoj digitalnih televizijskih mreža za narednih dvadeset godina, ali i za

uvođenje novih tehnologija.

3.5.7. Minimalni tehnički zahtjevi za DVB-T2 prijemnike u Bosni i Hercegovini

U toku 2017. godine, Agencija je izradila prijedlog dokumenta „Minimalni tehnički zahtjevi za DVB-

T2 prijemnike u Bosni i Hercegovini“, u skladu sa tačkom 2. člana 1. Odluke o dopuni Odluke o

usvajanju Strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim

opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ br. 6/17).

Dostavljenim Prijedlogom su utvrđeni minimalni tehnički zahtjevi i specifični zahtjevi koje treba da

zadovolje prijemnici digitalnog zemaljskog televizijskog signala druge generacije (DVB -T2) u cilju

osiguranja kvaliteta prijema usluga digitalne zemaljske televizije u Bosni i Hercegovini. Utvrđeni

http://www.rak.ba/bos/aktuelnost.php?uid=1513334362&root=1254253123

45

minimalni tehnički zahtjevi za DVB -T2 prijemnike služit će kao osnova proizvođačima i distributerima

DVB -T2 prijemnika i pripadajuće opreme za tržište Bosne i Hercegovine, te će biti referentni u procesu

ispitivanja i procjene usaglašenosti DVB -T2 prijemnika.

U okviru aktivnosti na pripremi ovog Prijedloga, Agencija je u saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom

Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a nakon provedenih javnih konsultacija, izradila dokument. Na

javnim konsultacijama, komentare su dali uvoznici elektronske opreme (Mihajlović d.o.o. Bijeljina,

"KIM TEC" d.o.o. Vitez i "DOMOD" d.o.o. Sarajevo) i proizvođači opreme (LG, SAMSUNG i SONY).

Izrada ovog dokumenta ima za cilj da osigura zaštitu tržišta u Bosni i Hercegovini, kao i raspoloživost

prijemnika, kako bi krajnjim korisnicima osigurao prijem radiodifuznih sadržaja u standardnoj (SDTV)

i visokoj rezoluciji (HDTV).

3.6. Međunarodna koordinacija

3.6.1. Međunarodna koordinacija frekvencija

Putem međunarodne koordinacije frekvencija usklađuju se elektromagnetne kompatibilnosti rada

stanica susjednih zemalja sa stanicama na teritoriji BiH, vrši se i provjera usklađenosti rada bh. stanica

sa planiranim stanicama susjednih zemalja i stanicama koje se puštaju u rad ili modificiraju tehničke

parametre, provodi se analiza objavljenih baza podataka stanica u informacijskom sistemu ITU-a

BRIFIC u smislu provjere zajedničkog rada bez štetnih smetnji. Agencija, u okviru aktivnosti iz oblasti

međunarodne koordinacije frekvencija, evidentira prijave frekvencijskih dodjela u ITU Master

International frequency registar (www.itu.int/en/ITU-R/terrestrial/broadcast/Pages/MIFR.aspx).

Kao i prethodnih godina, evidentno je povećanje broja zahtjeva za koordinaciju frekvencija T-DAB

kanala zbog puštanja u rad mreža pojedinih zemalja. I dalje je prisutan broj zahtjeva iz Republike

Austrije koji su zahtijevali tehničku obradu u smislu kompatibilnosti rada sa bh. stanicama.

Intenzivirane su i aktivnosti na međunarodnoj koordinaciji satelitskih radiostanica i proračunu

kompatibilnosti rada ovih stanica sa bh. stanicama. Obrađeni su i upućeni odgovori na zahtjev za

puštanje u rad meteoroloških satelitskih stanica administracije Republike Francuske, kao i stanica

zemaljske komplementarne komponente mobilnih satelitskih sistema Republike Hrvatske i

meteoroloških satelitskih stanica administracije Mađarske.

S obzirom na to da je formirana grupa SEDDIF koja se bavi koordinacijom TV kanala nakon

oslobađanja frekvencija za digitalnu dividendu, a u čijem radu predstavnici Agencije aktivno učestvuju,

svi zahtjevi za koordinacijom TV kanala uglavnom se rješavaju na toj grupi.

Obrađeni su zahtjevi susjednih administracija kao što je prikazano u Tabeli 16:

https://www.itu.int/en/ITU-R/terrestrial/broadcast/Pages/MIFR.aspx

https://www.itu.int/en/ITU-R/terrestrial/broadcast/Pages/MIFR.aspx

46

Tabela 16: Zahtjevi susjednih zemalja za koordinaciju frekvencija

Administracija FM (broj stanica) T-DAB (broj

stanica)

SATELITSKA

Hrvatska 16 - 6 CGC MSS

Slovenija 5 -

Austrija 7 1

Mađarska 1 3

Francuska 1 6

3.6.2 Međunarodni prigovori o štetnim smetnjama

U 2017. godini, Agenciji su upućeni sljedeći međunarodni prigovori:

a) Prijava smetnje regulatornog tijela HAKOM iz Republike Hrvatske u vezi sa smetnjama na

frekvenciji 119.500 MHz. Smetnja je evidentirana i na području Republike Srbije (smetnja na

prilaznoj frekvenciji aerodroma Niš);

b) Prijava smetnje regulatornog tijela HAKOM iz Republike Hrvatske u vezi sa smetnjama na

frekvenciji 120.135 MHz;

c) Prijava regulatornog tijela RATEL iz Republike Srbije u vezi sa smetnjama na FM frekvenciji

100.4 MHz;

d) Prigovor regulatornog tijela RATEL iz Republike Srbije na rad FM BC stanice Orašje 105.8

MHz;

e) Prijava smetnje u UMTS opsegu regulatornog tijela HAKOM iz Republike Hrvatske u okolini

Slavonskog Broda;

f) Prijava smetnje na UMTS servisu regulatornog tijela HAKOM iz Republike Hrvatske u

okolini Vukovara i Vinkovaca;

g) Upućen međunarodni prigovor o smetnji regulatornom tijelu HAKOM iz Republike Hrvatske

u opsegu E-GSM 925-930 MHz na području Kostajnice i Brčkog.

Pored toga, u vezi sa međunarodnom koordinacijom radiofrekvencija, Agencija je u tri navrata

obaviještena od administracije Mađarske o vojnim vježbama i operacijama u pojedinim dijelovima

radiofrekvencijskog spektra. Uz obavještenja upućena Ministarstvu odbrane BiH, Direkciji civilne

avijacije i BHANSI o operacijama u određenim radiofrekvencijskim opsezima, vojne vježbe Mađarske

održane su od 19. do 20. aprila, 26. i 27. aprila, 29. maja – 02 juna, te 06. – 09. juna 2017. godine.

Koordinacije resursa radiofrekvencijskih opsega namijenjene vojnim strukturama u Bosni i Hercegovini

je aktivnost koja je započeta u toku 2017. godine. Imajući u vidu potrebu stalne koordinacije upotrebe

resursa radiofrekvencijskog spektra, upućen je dopis Ministarstvu odbrane BiH o potrebi revizije

zastarjelog Sporazuma, a u vezi sa vojnim opsezima kojim upravlja Ministarstvo odbrane BiH. Izvršena

je revizija Sporazuma o Normalizaciji koordinacije resursa radiofrekvencijskog spektra potpisanog

između SFOR-a i Agencije u skladu sa Akcionim planom za izradu Politike sektora elektronskih

komunikacija BiH, i utvrđeni dalji koraci saradnje.

47

3.7. Regulativa iz oblasti upravljanja radiofrekvencijskim spektrom

3.7.1. Pravilo – Plan namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u BiH

Pravilo o Planu namjene i korištenju radiofrekvencijskog spektra u Bosni i Hercegovini je upućeno na

javne konsultacije krajem 2017. godine i njegovo usvajanje se očekuje u 2018. godini. Predloženi nacrt

objedinjava revidirani dokument ranijeg plana namjene frekvencija (RAK Pravilo 49/2009) usklađen

sa zaključcima Svjetske radio konferencije WRC-15 Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU),

Međunarodnog radio pravilnika iz 2016. i Zajedničkog evropskog plana namjene ECA iz oktobra 2017.

godine. Nacrt pravila predstavlja skup normi kojim se generalno definiše korištenje frekvencija za sve

radiofrekvencijske opsege u Bosni i Hercegovini.

3.7.2. Pravilo o radioopremi koja se može koristiti bez izdavanja pojedinačnih dozvola u

radiokomunikacijama

U 2017. godini usvojeno je Pravilo o radioopremi koja se može koristiti bez izdavanja pojedinačnih

dozvola u radiokomunikacijama. Pravilom se propisuje vrsta, uslovi i način upotrebe radioopreme za

čije korištenje nije potrebno posjedovanje pojedinačnih dozvola za uređaj koje izdaje Agencija. Pravilo

definiše radiofrekvencijske opsege i ograničenja pod kojima ih koriste određene vrste radioopreme čije

korištenje RF spektra se ne licencira, tj. ne izdaju se dozvole u radiokomunikacijama. Radiooprema

koja je predmet pravila obuhvata uređaje kratkog dometa (alarme, senzore, radare raznih vrsta sa

višestrukim primjenama čak i u medicini), terminalne uređaje u kopnenim mobilnim mrežama

(mobitele, smartphone, tablete i sl.), te neke od satelitskih radiokomunikacija i satelitskih

radiolokacijskih uređaja.

3.7.3. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskih opsega 900/1800/2100 MHz za LTE

Pravilo o korištenju radiofrekvencijskih opsega 900/1800/2100 MHz za LTE: Predmetnim

Pravilom je definisan tehnički okvir korištenja mreža četvrte generacije (4G), poznatijih pod nazivom

LTE (Long Term Evolution), u opsegu 1800 MHz. Na ovaj način, jedinstvenim dokumentom su

definisani tehnički zahtjevi korištenja LTE sistema u tri opsega u kojima se LTE razvio kao nadgradnja

postojećih GSM i UMTS sistema. Na ovaj način jedinstvenim dokumentom su definisani tehnički

zahtjevi korištenja LTE sistema u tri opsega u kojima se LTE razvio kao nadgradnja postojećih GSM i

UMTS sistema.

3.7.4. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskih opsega 3400-3600 MHz i 3600-3800 MHz za

MFCN

U 2017. godini pokrenuta je izmjena i dopuna Pravila 74/2014 o korištenju radiofrekvencijskih opsega

3400-3600 MHz i 3600-3800 MHz za MFCN. Potreba za izmjenama i dopunama Pravila nastala je kao

rezultat ažuriranja i izmjena CEPT propisa koji definišu korištenje ovog opsega u periodu nakon

donošenja BiH Pravila 74/2014., ali i usklađivanja s pravnom stečevinom Evropske unije. Usvajanje

pravila se očekuje početkom 2018. godine.

48

3.7.5. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega 800 MHz za MFCN

U 2017. godini je pokrenuta procedura donošenja Pravila o korištenju radiofrekvencijskog opsega 800

MHz za mobilne mreže četvrte generacije („digitalna dividenda 1“). Pravilom je difinisan tehnički okvir

korištenja opsega generalno za mobilne/fiksne komunikacijske mreže na tehnološki neutralnoj osnovi,

uključujući LTE. Uz osnovne tehničke zahtjeve i ograničenja za implementaciju MFCN/LTE sistema,

Pravilo definiše raspored i veličinu blokova koji se dodjeljuju operatorima. Usvajanje Pravila očekuje

se početkom 2018. godine.

3.7.6. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega 2600 MHz za MFCN

U 2017. godini je pokrenuta procedura donošenja Pravila o korištenju radiofrekvencijskog opsega 2600

MHz za mobilne mreže četvrte generacije. Pravilo je definisan tehnički okvir korištenja opsega

generalno za mobilne/fiksne komunikacijske mreže na tehnološki neutralnoj osnovi uključujući LTE,

te raspored i veličina blokova koji se dodjeljuju operatorima. Usvajanje Pravila očekuje se početkom

2018. godine.

3.7.7. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega 1452-1492 MHz

U 2017. godini, pokrenuta je procedura donošenja Pravila o korištenju radiofrekvencijskog opsega

1452-1492 MHz. Opseg 1452-1492 MHz je na CEPT nivou planiran za potrebe mobilnih/fiksnih

komunikacijskih mreža (MFCN) i to kao „samo downlink“, odnosno neupareni spektar koji operatoru

omogućuje dodatni kapacitet na vezi prema korisniku. Zbog tekućih izmjena referentnih CEPT propisa,

čija se finalizacija očekuje početkom 2018. godine, usvajanje i primjena ovog Pravila u Bosni i

Hercegovini odgođeno je za 2018. godinu.

3.8. Ostali aspekti upravljanja radiofrekvencijskim spektrom

3.8.1. Ekonomski aspekt upravljanja radiofrekvencijskim spektrom

Na osnovu Pravila 59/2011, Naknade za dozvole u radiokomunikacijama u Bosni i Hercegovini

(“Službeni glasnik BiH”, br. 103/2011), obračunate su naknade za period 01.01.2017. – 31.12.2017.

godine za RTV stanice, kopneni mobilni radio, vazduhoplovne i pomorske stanice, satelitske stanice i

mikrotalasne linkove tačka-tačka i tačka-više tačaka.

Izdati su nalozi za ispostavljanje računa po osnovu naknada za korištenje radiofrekvencijskog spektra

za nove dozvole u skladu sa članom 16. (Korisnici s novim dozvolama) Odluke Vijeća ministara Bosne

i Hercegovine o naknadama za korištenje radiofrekventnog spektra (“Službeni glasnik BiH”, br. 15/14).

Pored novih korisnika izdati su nalozi i za sve postojeće korisnike. Iako je visina naknada po osnovu

dozvola za korištenje radiofrekvencijskog spektra smanjena, uočeno je da značajan broj korisnika kasni

sa izmirenjem svojih obaveza.

S tim u vezi, znatno je povećan broj rješenja o naplati potraživanja donesenih u prvostepenom upravnom

postupku po službenoj dužnosti. U 2017. godini pokrenuto je 188 upravnih postupaka po službenoj

dužnosti za naplatu nenaplaćenih potraživanja po osnovu dozvola u radiokomunikacijama za korisnike

49

koji nisu izmirili dugovanja po osnovu ispostavljenih računa za dozvole za korištenje

radiofrekvencijskog spektra i za naknade za korištenje radiofrekvencijskog spektra, od čega se najveći

broj rješenja odnosi na nosioce dozvola u emitovanju. Naknade za korištenje RF spektra u BiH u

posljednje tri godine prikazane su na sljedećoj slici:

Slika 20. Iznosi naknada za korištenje radiofrekvencijskog spektra u BiH

Prihodi od naknada za korištenje radiofrekvencijskog spektra u Bosni i Hercegovini su trenutno u padu,

uglavnom iz razloga kašnjenja u prelasku sa analognog na digitalno emitovanje TV signala. Ostali

servisi, kako se može vidjeti u Tabeli 17, ilustruju da je tržište elektronskih komunikacija u BiH u

stagnaciji, osim fiksnih i mobilnih servisa kod kojih se uočava porast korištenja.

Servis/Godina 2014 2015 2016 2017

GSM / UMTS 10.830.000,00 10.830.000,00 10.830.000,00 10.830.000,00

Mikrotalasne veze tačka-tačka 2.011.644,19 2.117.970,58 2.098.708,40 1.962.798,73

Mikrotalasne veze tačka-više

tačaka 594.588,96 588.605,16 601.570,84 567,864.45

Kopnena mobilna, vazduhoplovna,

pomorska i služba radioterminacije

i radionavigacije

286.525,25 289.905,55

305.867,28

316.950,00

Emitovanje (Radio i TV) 1.274.211,25 894.848,51 690.420,00 700.760,00

Satelitska služba 41.863,01 46.630,13 36.200,00 32.200,00

Ukupno 15.038.832,66 14.767.959,93 14.562.766,62 14.410.573,18

Tabela 17. Ukupni prihod naknada servisa po godinama

Povećanje prihoda od naknada za korištenje radiofrekvencijskog spektra se može očekivati samo

ukoliko se provede potpuna digitalizacija TV emitovanja u BiH i pokrene proces za izdavanje dozvola

za uvođenje 4G – četvrte generacije mobilnih komunikacija (LTE). Ove aktivnosti su planirane u okviru

Politike sektora elektronskih komunikacija za period 2017. – 2021. i potrebno ih je predvidjeti u izradi

strategije razvoja širokopojasnih sistema u Bosni i Hercegovini

15,038,832.66

14,767,959.93

14,562,766.62

14,410,573.18

Naknade za korištenje radiofrekvencijskog spektra u BiH (KM)

2014 2015 2016 2017

50

3.8.2. Održavanje portala spektar.rak.ba

Portal spektar.rak.ba uspostavljen je kako bi se korisnicima radiofrekvencijskog spektra omogućio

jednostavan pristup informacijama vezanim za Plan namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra

(uz dinamičko pretraživanje), visinama iznosa naknada za dozvole i korištenje radiofrekvencijskog

spektra (kroz kalkulator), te direktno preuzimanje formulara za podnošenje zahtjeva za dozvole za

željenu vrstu radiostanice. U 2017. godini portal je posjećen preko 50 000 puta, a podaci su pregledani

i korišteni 5 863 puta.

3.8.3. Pitanja uvoza i korištenja radioopreme

Uređaji koji koriste radiofrekvencijski spektar bez pojedinačnih dozvola u radiokomunikacijama (u

skladu sa Pravilom 81/2017) najvećim brojem spadaju u robu široke potrošnje, a način na koji koriste

radiofrekvencijski spektar je samo jedan od zahtjeva propisanih u okviru kvalitete proizvoda.

Uslijed neophodnosti koegzistencije više primjena unutar istih radiofrekvencijskih opsega, kao i

postojanja globalnih razlika u planovima namjena i korištenja radiofrekvencija, jedini način zaštite od

smetnji pri korištenju radiofrekvencijskog spektra od strane ovakvih uređaja je postavljanje kontrole u

samom trgovačkom lancu pri uvozu i prodaji. Ukoliko određeni tip uređaja stvara smetnje, Agencija

prima zahtjeve za otklanjanjem istih. Aktivnosti agencije se u ovim slučajevima sastoje od utvrđivanja

činjeničnog stanja te opominjanja ili kažnjavanja vlasnika/korisnika opreme koji najčešće nisu svjesni

odredbi o korištenju radiofrekvencijskog spektra.

Po „Zakonu o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti“ („Službeni glasnik BiH“

45/04) član 1, stav 3, isti se „ne primjenjuje na propisivanje tehničkih zahtjeva i sprovođenje postupaka

ocjenjivanja usklađenosti za proizvode za koje je to uređeno posebnim zakonima“. Prema „Zakonu o

komunikacijama BiH“ („Službeni glasnik BiH“ 31/03, 75/06 i 32/10), članovi 34, 35 i 36, uređeno je

da radiouređaji moraju zadovoljavati zahtjeve za sigurnost i elektromagnetnu kompatibilnost, te

efikasno korištenje radiofrekvencijskog spektra. Definisano je da će se smatrati da “svaki uređaj, koji

ispunjava usklađene standarde Evropske unije” zadovoljava navedene uslove, kao i da “svaki uređaj

koji ispunjava osnovne zahtjeve iz člana 34. i deklarisan je u skladu s važećim procedurama za procjenu,

koje su date u relevantnim evropskim direktivama i posjeduje CE oznaku usklađenosti, može se pustiti

u rad u namijenjenu svrhu”. Novim Pravilom 81/2017 specificirano je da je „relevantna evropska

direktiva“, u smislu ZoK, Direktiva 2014/53/EU, odnosno RED.

Agencija je završila aktivnosti na sagledavanju zakonodavnog i institucionalnog okruženja i

uspostavljanju kontakata na radnom nivou sa zemljama Evropske unije. Nakon održanog prvog

regionalnog sastanka na temu kontrole radioopreme i primjene EU direktive o ovim pitanjima (RED –

Directive 2014/53/EU), planirano je formiranje neformalnog radnog tijela čijim će sastancima, pored

predstavnika institucija, moći da prisustvuju i predstavnici uvoznika i privrednih subjekata. Regionalni

sastanci imaju za cilj kreiranje platforme za saradnju između institucija koje će raditi na kreiranju

efektivnijeg i efikasnijeg sistema unutar pojedinih država, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

51

4. PODRUČJE ZA RADIOMONITORING, INFORMACIJSKO-TEHNIČKU PODRŠKU I

KONTROLU POŠTIVANJA USLOVA DOZVOLA

4.1. Zadaci monitoringa radiofrekvencijskog spektra

U skladu sa Zakonom o komunikacijama BiH područje za radiomonitoring je nadležno za kontrolu i

monitoring radiofrekvencijskog spektra u cilju osiguranja efikasnog korištenja i efikasnog upravljanja

resursima radiofrekvencija u skladu s Planom namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u Bosni

i Hercegovini, propisima iz oblasti radiokomunikacija i drugim preporukama Međunarodne unije za

telekomunikacije (ITU), te s drugim međunarodnim sporazumima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina.

Funkcija monitoringa radiofrekvencijskog spektra ima za cilj:

• Monitoring rada korisnika u skladu sa općim i posebnim uslovima dozvole radi omogućavanja

rada bez štetnih smetnji bilo na lokalnom, regionalnom ili globalnom nivou, tako da korisnici

radiofrekvencijskog spektra mogu koegzistirati jedan s drugim;

• Prikupljanja značajnih informacija kao što su:

- iskorištenost radiospektra,

- verifikacija pravilne upotrebe dodijeljenih tehničkih parametara korisnika dozvola

Agencije,

- detekcija i identifikacija ilegalne upotrebe radiospektra,

- generisanje i verifikacija frekvencijskih zapisa za potrebe planiranja i upravljanja

radiospektrom;

• Otklanjanje smetnji u radiofrekvencijskom spektru, bilo na lokalnom, regionalnom ili

međunarodnom nivou, radi omogućavanja davaocima usluga radiokomunikacija da egzistiraju

jedni pored drugih sa minimiziranim instalacijama i troškovima;

• Kontrola i nadzor usklađenosti emitovanog radio i TV programa sa pravilima i kodeksima

Agencije;

• Redovno izvještavanje o rezultatima mjerenja, analizama mjernih rezultata i predlaganje mjera

za efikasno korištenje radiofrekvencijskog spektra.

Monitoring se obavlja na osnovu zahtjeva koji dolaze iz različitih izvora kao što su: prigovori i zahtjevi

po službenoj dužnosti. Pored monitoringa na osnovu zahtjeva odjeljenje za radiomonitoring vrši redovni

monitoring i/ili kontrolu frekvencijskog spektra u skladu sa planiranim aktivnostima na čitavom

području BiH.

4.1.1. Aktivnosti radiomonitoringa

U 2017. godini realizovane su sljedeće aktivnosti:

• Tri kampanje provjere korištenja radiofrekvencijskog spektra na većem dijelu teritorije BiH od

čega su se dvije odnosile na mjerenja nivoa elektromagnetnog zračenja, a treća kampanja na

provjeru korištenja i zauzetosti frekvencijskih resursa u HF opsegu.

Izvršena su mjerenja radiofrekvencijskog spektra namijenjenog za avionavigaciju, te u sklopu

aktivnosti rješavanja žalbi održan je konsultativni sastanak sa predstavnicima Agencije za

pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine gdje su utvrđene procedure i kontakt

podaci u slučaju hitnih prijava smetnji u avionavigacijskom dijelu radiospektra.

Izvršene su 32 provjere korištenja i zauzetosti frekvencijskih resursa u FM, TV, GSM, PMR i u

mikrotalasnim linkovima tačka – tačka/više tačaka na čitavom području BiH, provjere su u većini

slučajeva vršene u više navrata a izvršeno je i 26 provjera rada korisnika prema uslovima izdatih

dozvola.

52

• U cilju provjere pojave smetnji izazvanih neovlaštenim korištenjem bežičnih telefona i drugih

bežičnih uređaja koji ne rade na frekvencijama usklađenim s evropskim standardima, te

uzrokuju smetnje u UMTS opsegu, izvršena su mjerenja koja su pokazala da se uređaji koji ne

rade po evropskim standardima i dalje koriste, te je u cilju otklanjanja smetnji u dijelu UMTS

opsega koji trenutno nije u upotrebi potrebno provesti opsežnu kampanju kako bi ovaj dio

spektra bio raspoloživ za buduće servise.

4.1.2. Projekt izgradnje mreže monitoring stanica u BiH

U okviru realizacije izgradnje projekta mreže monitoring stanica završena je procedura postavljanja

fiksne monitoring stanice mreže, bez posade, sa daljinskom kontrolom na lokacijama Udrič i Tuzla.

Završene su procedure dovođenja dodatnog napajanja električnom energijom na monitoring stanicama

Doboj i Brčko. Agencija je u 2017. godini nastavila proceduru dobijanja trajne upotrebne dozvole za

monitoring stanicu Bijeljina.

4.1.3. Kontrola poštivanja uslova dozvole

Agencija ima izvršna ovlaštenja u primjenjivanju mjera kontrole i inspekcijskog pregleda sredstava za

koje izdaje dozvole u skladu sa članom 46. Zakona o komunikacijama. Aktivnosti Odjeljenja za

kontrolu se temelje na kontroli rada korisnika dozvola u skladu sa općim i posebnim uslovima dozvola,

te u identifikaciji i provjeri ilegalnog pružanja usluga i korištenja resursa za koje Agencija izdaje

dozvole.

Kontrola se provodi s ciljem pravovremenog uočavanja i sprječavanja daljnjeg kršenja obaveza iz

dozvola i eventualnog otklanjanja posljedica koje ova kršenja mogu izazvati. Kontrola korisnika

dozvola često obuhvataju komplementarne kontrole, kombinaciju najavljenih i nenajavljenih kontrola

da bi se postigao efikasan i efektivan cilj kontrole.

Na osnovu zahtjeva nadležnih područja u 2017. godini, neposrednim uvidom u rad i dokumentaciju,

detaljno je planirana i izvršena kontrola većeg broja korisnika dozvola Agencije. Rezultati kontrola

upućeni su nadležnim područjima Agencije na dalju obradu u sklopu upravnih postupaka.

U 2017. godini se procentualno povećao trend kršenja uslova dozvola korisnika dozvole za distribuciju

audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. 21 kontrola se odnosila na kršenja u vezi sa

poštivanjem obaveza iz člana 10. stav (3) Pravila 79/2016 u vezi sa ograničenjima vezanim za reality i

pseudoreality programom korisnika dozvola na područjima gradova Sarajevo, Doboj, Banja Luka,

Bijeljina i Mostar.

Pet (5) kontrola se odnosilo na kršenja u vezi distribucije programa bez riješenih autorskih prava za

pojedine programe kod korisnika dozvole za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih

usluga radija, korisnika dozvole za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga i korisnika dozvole za

televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža.

Tri (3) kontrole su se odnosile na kršenja u vezi distribucije programe bez dozvole za distribuciju

audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, od strane korisnika dozvola za obavljanje

djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih mreža i korisnika dozvola za obavljanje

djelatnosti davaoca pristupa Internetu.

Četiri (4) kontrole su se odnosile na provjeru kontakt podataka korisnika dozvole za korištenje

telefonske numeracije, te jedna (1) kontrola u vezi sa poštivanjem člana 10. Pravila 69/2013 o uslovima

pružanja javnih telekomunikacijskih usluga i odnosa s krajnjim korisnicima.

53

Jedna (1) kontrola se odnosila na smetnje u radu električnih uređaja u stanu, navodno prouzrokovane

aktivnostima odašiljača i antene radioamatera Emira Tubića iz Lukavca.

Šest (6) uspješno završenih kontrola identifikacije i provjere ilegalnog pružanja usluga i korištenja

resursa za koje Agencija izdaje dozvole.

4.1.4. Regulativa u oblasti mjerenja i kontrole

U okviru redovnih poslova, vršena je i provjera pristiglih Izjava o sigurnosti korisnika izdatih Dozvola,

u vezi sa Pravilom 37/2008. U navedenom periodu izvršena je analiza i unos 334 Izjave o sigurnosti.

Na osnovu izvršenog pregleda i analize, dostavljenih Izjava o sigurnosti, izdato je 319 Potvrda o

sigurnosti, a za 15 lokacija Potvrde o sigurnosti će biti poslane naknadno.

4.1.5. Harmonizacija sa evropskim standardima

Učešće u radnoj grupi CEPT-a -WG FM PT 22, na kojoj se obrađuju tehničke teme, izrađuju preporuke

iz oblasti upravljanja radiofrekvencijskim spektrom, naročito iz oblasti mjerenja radiospektra.

U 2017. godini, Agencija je bila domaćin skupu CEPT ekspertske grupe za radiomonitoring na temu

ograničenja elektromagnetnog zračenja i evropske prakse. Od ostalih tema za administraciju Agencije

posebno zanimljive teme su obrađivane u sklopu dopune preporuke ITU-R SM.1268 o mjerenju

maksimalne frekvencijske devijacije za FM radiodifuziju u cilju usklađivanja iste sa ECC Preporukom

54-01 kao i rad na dokumentu FM22 (17) 12 kao prijedlog za reviziju ECC Preporuke (05) 11 o

metodama za automatsko mjerenje zauzetosti spektra i razmjenu mjernih podataka. Prijedlog sadrži

procedure za razmjenu podataka za različite formate izlaznih podataka pri mjerenju radiosignala sa

mobilnim stanicama. Opisan je koncept softvera, koji pretvara izlazne podatke u jedinstvene, zajedničke

formate s ciljem omogućavanja razmjene podataka između administracija. Dogovorena je saradnja na

ovom projektu i pozvane su administracije da testiraju mogućnosti softvera.

5. PODRUČJE PRAVNIH, FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA

5.1 Finansijski izvještaj

5.1.1 Podaci o ostvarenim prihodima

Ukupno ostvareni prihodi Regulatorne agencije za komunikacije u 2017. godini iznose 25.732.464 KM.

Prihodi od redovnih tehničkih naknada za dozvole za regulisanje i nadzor operatora telekomunikacija i

emitera, iz kojih se, prema Zakonu o komunikacijama Agencija i finansira, ostvareni su u iznosu od

11.080.262 KM i manji su za 192.452 KM u odnosu na ostvarene prihode u 2016. godini. Od

01.01.2017. godine na snazi je Pravilo 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za

komunikacije prema kojem se visina naknada za dozvole za obavljanje djelatnosti telekomunikacija

obračunava u procentu od ostvarenog prihoda u prethodnoj godini.

Prihodi od doprinosa za korištenje radiofrekvencijskog spektra iznose 14.576.481 KM, a prihodi od

novčanih kazni ostvareni su u iznosu od 99.000 KM. Navedeni se prihodi uplaćuju na Jedinstveni račun

trezora i predstavljaju prihode budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

54

5.1.2 Podaci o ostvarenim rashodima

Ukupno ostvareni rashodi Regulatorne agencije za komunikacije u 2017. godini iznose 6.424.832 KM,

od čega se na opću potrošnju odnosi 6.366.676 KM, a na Program posebne namjene “Metodologija

računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva” za operatore za značajnom tržišnom snagom

u periodu 2016. – 2018. godine se odnosi iznos od 58.156 KM.

Ukupni rashodi po osnovu tekućih izdataka u 2017. godini iznose 5.468.010 KM, dok su rashodi po

osnovu kapitalnih izdataka ostvareni u iznosu od 956.822 KM.

Indeks ostvarenih rashoda u odnosu na godišnji plan rashoda kod Tekućih izdataka iznosi 86,7%, a kod

Kapitalnih izdataka 87%.

Tokom 2017. godine, u potpunosti su poštovana ograničenja u potrošnji propisana Pravilnicima Vijeća

ministara BiH. Naime, Pravilnikom o korištenju telefona Agenciji su odobreni troškovi fiksnih telefona

u iznosu od 20.000 KM, a potrošeno je 16.683 KM, odnosno 83,4% u odnosu na odobrene rashode.

Istim Pravilnikom odobreni su troškovi mobilnih telefona u iznosu od 12.000 KM, a potrošeno je 7.922

KM, ili 66% u odnosu na odobreni iznos. Pravilnikom o korištenju sredstava za reprezentaciju Agenciji

je na godišnjem nivou odobren iznos od 15.000 KM, a tokom 2017. godine je potrošeno 13.016 KM ili

86,8%.

Ukupan broj zaposlenih na kraju izvještajnog perioda je iznosio 121, i manji je za 5 od broja odobrenog

Zakonom o budžetu.

5.1.3 Revizija materijalno-finansijskog poslovanja Agencije

Odlukom o kriterijima za uspostavljanje jedinica interne revizije u institucijama BiH Centralne

harmonizacijske jedinice, određeno je da poslove interne revizije za Agenciju obavlja Ministarstvo

komunikacija i transporta BiH. U 2017. godini ova Jedinica nije imala aktivnosti u Agenciji.

Prema Izvještaju o finansijskoj reviziji Regulatorne agencije za komunikacije za 2016. godinu broj

01/02/03-07-16-1-605/17 iz juna 2017. godine Kancelarije za reviziju institucija BiH, finansijski

izvještaji Agencije prikazuju fer i istinito, u svim materijalnim aspektima, stanje imovine, obaveza i

izvora sredstava na 31.12.2016. godine i izvršenje budžeta za godinu koja se završava na navedeni

datum, u skladu sa prihvaćenim okvirom finansijskog izvještavanja.

PREGLED

Ostvarenje prihoda po izvorima od 01.01.2017. – 31.12.2017

Tabela

Ekonomski Planirani Rebalans Korigovani Ostvareno Index

R.b. Izvor prihoda kod prihodi za (+,-) plan u tekućem (7/6)

2017. (4+,-5) periodu

godinu

1 2 3 4 5 6 7 8

1 Ostali prihodi od fin. i nemater. imovine 721219 1.008

2 Prihodi od pozitivnih kursnih razlika 721511 53

3 Prihodi od zahtjeva, molbi i dr. podnesaka 722101 1.495

4 Prihodi od žalbi protiv rješenja 722102 380

5 Prihodi od rj.za koje nije propisana pos.nak 722103 4.650

6 Prihodi od ovjere potpisa i pečata 722105 90

7 Naknade od dozvola za emitovanje 722501 300.000 300.000 506.129 169%

8 Naknade od doz. za operatora fix.telefonije 722502 900.000 900.000 10.162.259 1129%

9 Naknade za adm.-teh. obradu zahtjeva 722503 86.292

10 Naknade za dozv. u radiokomunikacijama 722504 280.000 280.000 302.303 108%

11 Nakn. za dozv. davaoca pristupa internetu 722505 69.000 69.000 0

12 Nakn. za dozv. operatora elek.-kom. mreža 722506 590.000 590.000 0

13

Nakn. od dozv. operatora

mob.komunikacija 722507 1.125.000 1.125.000 0

14 Nakn. od dozv. za blokove u mobil.mreži 722508 2.760.000 2.760.000 0

15 Nakn. od dozv. za pruž.audio viz.medij.usl. 722509 150.000 150.000 0

16 Nakn.od dozv. za negeograf. i kr. brojeve 722510 700.000 700.000 0

17 Nakn. od dozv. za blokove u fix. telefoniji 722511 893.310 893.310 0

18 Nakn. od dozv. za pruž.fiks.telefon. usluga 722512 494.000 494.000 0

19 Nakn. od dozv. za TV emit. el.-kom.mreža 722513 100.000 100.000 0

20 Nakn.od dozv. za pruž.usluga na UMTS 722514 225.000 225.000 0

21

Naknade po Zakonu o slobodi pristupa

informac. 722577 61

22 Ostali prihodi 722791 3.842

23 Novčane kazne za prekršaje 723104 1.895

24 CRA - Prihodi od kazni za prekršaje 723107 0

25 Primici od prodaje prometnih vozila 811114 9.805

UKUPNO 8.586.310 8.586.310 11.080.262 129%

PREGLED

Izvršenje rashoda po ekonomskim kategorijama od 01.01.2017 – 31.12.2017.

Tabela

R.b.

Vrsta

Rashoda

Ekonomski

kod

Budžet

za

2017. godinu

Izmjene:

Odluka VM,

prestrukturizacija

(+,-)

Korigovani

Budžet

(4+,-5)

Ostvareni

iznos rashoda

01.01.-31.12.

Index

(7/6)

1 2 3 4 5 6 7 8

I Tekući izdaci 6.240.000 6.240.000 5.409.854 87

1. Bruto plate i naknade 6111 4.130.000 4.130.000 3.968.621 96

2. Naknade troškova zaposlenih 6112 400.000 400.000 353.517 88

3. Putni troškovi 6131 380.000 380.000 259.810 68

4. Izdaci telefonskih i poštanskih usluga 6132 120.000 120.000 78.587 65

5. Izdaci za energiju i komunalne usluge 6133 150.000 150.000 98.561 66

6. Nabavka materijala 6134 90.000 90.000 50.108 56

7. Izdaci za usluge prijevoza i goriva 6135 60.000 60.000 32.164 54

8 Unajmljivanje imovine i opreme 6136 80.000 80.000 74.416 93

9 Izdaci za tekuće održavanje 6137 350.000 350.000 194.975 56

10. Izdaci osiguranja bank.usl.i plat. prom. 6138 80.000 80.000 48.547 61

11. Ugovorene i druge posebne usluge 6139 400.000 400.000 250.548 63

II Kapitalni izdaci 1.100.000 1.100.000 956.822 87

1. Nabavka opreme 8213 620.000 620.000 489.710 79

2.

Nabavka stalnih sredstava u obliku

prava 8215 30.000 30.000 19.013 63

3.

Rekonstrukcija i investiciono

održavanje 8216 450.000 450.000 448.099 99

III Program posebne namjene

1. Metodologija rač.odvajanja i troš.rač 0704180 788.673 788.673 58.156 7

UKUPNO 8.128.673 0 8.128.673 6.424.832 79

5.2 Sektor za pravne poslove

5.2.1 Pregled tužbi, sudskih postupaka i presuda

Kada su u pitanju pravni poslovi, u 2017. godini realizovane su sljedeće aktivnosti:

Zastupanju Agencije u postupcima pred nadležnim sudovima u Bosni i Hercegovini,

Sudu Bosne i Hercegovine je podnesena:

a) Jedna tužba u upravnom sporu protiv konačnog rješenja Ureda za razmatranje žalbi Bosne i

Hercegovine, broj: UP2-01-07.1-642-5/17 od 31.10.2017. godine, donesenog u postupku po žalbi

jednog od učesnika u postupku javne nabavke pred Agencijom;

b) Osamdeset i četiri (84) prijedloga za dozvolu izvršenja radi prinudne naplate zaostalih dospjelih

potraživanja po svim osnovima u ukupnom iznosu od 193.243.00 KM (67.076,50 KM po osnovu

državnog doprinosa za korištenje radiofrekvencijskog spektra, 81.666,50 KM po osnovu naknade za

izdate dozvole i 44.500,00 KM po osnovu izrečenih novčanih kazni);

c) Tri (3) odgovora po žalbama dužnika na sudska rješenja o izvršenju, i

d) Stotinu i šezdeset (160) drugih podnesaka po sudskim nalozima u izvršnim predmetima.

Od ukupnog iznosa naprijed navedenog duga, u 2017. godini je u izvršnim postupcima, prinudnim

putem, naplaćen iznos od cca 132.907,96 KM (32.910,96 KM na ime duga po osnovu državnog

doprinosa za korištenje radiofrekvencijskog spektra, 58.497,00 KM na ime duga po osnovu naknade za

izdate dozvole i 41.500,00 KM na ime duga po osnovu izrečenih novčanih kazni), kao i iznos od

3.050,00 KM na ime potraživanja zakonske zatezne kamate na neplaćeni iznos glavnog duga, od dana

dospjeća obaveze pa do isplate glavnog duga.

U skladu sa Instrukcijom Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, broj: 08/04-02-2-3667-

3/14 od 09.05.2014. godine, u 2017. godini, Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine je dostavljen jedan

(1) zahtjev za pokretanje parničnog postupka protiv Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske

radi isplate duga po osnovu refundacije isplaćene naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad

(bolovanje) za tri zaposlenika Agencije.

U sporovima protiv Agencije iz prethodnih godina, nadležni sudovi donijeli su dvije odluke u korist

Agencije i jedno rješenje o obustavi postupka:

- Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, broj: AP-2649/14 od 15.02.2017. godine o

odbacivanju kao nedopuštene apelacije Mustafe Cerića protiv rješenja Suda Bosne i

Hercegovine, broj: S1 3 U 012359 13 U od 07.04.2014. godine, kojim je odbačena apelantova

tužba protiv konačnog rješenja Vijeća Agencije, broj UP2: 01-07-13/12 od 13.11.2012. godine;

- Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 U 018360 15 U od 07.04.2017. godine o

odbijanju tužbe u upravnom sporu tužitelja „BH Telecom“ d.d. Sarajevo protiv konačnog

rješenja Vijeća Agencije, broj UP2: 02-29-7-17 od 13.11.2014. godine, i

- Rješenje Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 U 018365 15 U od 26.01.2017. godine o

obustavi postupka po tužbi „Euro Media Limited Broadcasting Company“ d.o.o. Sarajevo

protiv konačnog rješenja Vijeća Agencije, broj UP2: 03-29-7-12/14 od 26.11.2014. godine.

U 2017. godini, fokus pravnih poslova je bio usmjeren i prema Direkciji za evropske integracije

(DEI) u procesu usklađivanja propisa Agencije i pružanju stručne pomoći organizacionim

jedinicama Agencije koje su, u okviru svoje nadležnosti, radile izradu novog propisa koji se

usklađuje s pravnom stečevinom EU, u cilju postupanja u skladu sa Odlukom o postupku

usklađivanja zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom EU (“Službeni glasnik BiH”, br. 75/16 i

02/18).

58

III ORGANIZACIJSKA STRUKTURA AGENCIJE

VIJEĆE:

▪ Plamenko Čustović – predsjedavajući

▪ Zoran Tomić – potpredsjedavajući

▪ Miloš Šolaja – član

▪ Nino Ćorić – član

▪ Ljubo Božović – član

▪ Faruk Borić – član

▪ Član Vijeća - upražnjeno mjesto

RUKOVODEĆI ZAPOSLENICI:

▪ Predrag Kovač – generalni direktor

▪ Pomoćnik direktora za Telekomunikacije – upražnjeno radno mjesto

▪ Helena Mandić – pomoćnik direktora za Emitovanje

▪ Siniša Petrović – pomoćnik direktora za Upravljanje radiofrekvencijskim spektrom

▪ Jasmin Mušović – pomoćnik direktora za Radiomonitoring, IT podršku i kontrolu poštivanja

uslova dozvola

▪ Zdravko Drakulić – pomoćnik direktora za Pravne, finansijske i opće poslove

▪ Amela Zametica-Akšamija – rukovodilac Sektora za pravne poslove

▪ Meliha Kovačević – rukovodilac Sektora za licenciranje u telekomunikacijama

▪ Nadžida Sarić – rukovodilac Sektora za interkonekciju i regulaciju tržišta

▪ Asja Rokša-Zubčević – rukovodilac Sektora za audiovizelne usluge i međunarodnu saradnju u

emitovanju

▪ Emir Povlakić – rukovodilac Sektora za dozvole, digitalizaciju i koordinaciju u emitovanju

▪ Amela Odobašić – rukovodilac Sektora za odnose s javnošću

▪ Boris Kujundžić – rukovodilac Regionalnog sektora Banja Luka

▪ Slaven Krilić, ovlašten za privremeno i dodatno obavljanje poslova rukovodioca Regionalnog

sektora Mostar

59

IV AKTIVNOSTI VIJEĆA AGENCIJE U 2017. GODINI

U skladu sa Zakonom o komunikacijama, Vijeće Agencije vodi Agenciju u pogledu strateških pitanja

provođenja Zakona o komunikacijama BiH. Osim toga, Vijeće Agencije ima funkciju apelacionog tijela

za rješenja koja donosi generalni direktor. Vijeće Agencije usvaja prijedlog budžeta Agencije za svaku

fiskalnu godinu.

Tokom 2017. godine, Vijeće Agencije je održalo sedam (7) sjednica, od čega šest (6) redovnih i jednu

(1) vanrednu sjednicu, te jedan (1) konsultativni sastanak.

U 2017. godini Vijeće Agencije je usvojilo sljedeće akte:

o Plan i program rada Vijeća Agencije za 2017. godinu,

o Prijedlog Budžeta/Proračuna Agencije za 2018. godinu,

o Godišnji izvještaj Agencije za 2016. godinu,

o Etički kodeks Agencije,

o 4 pravila,

o 3 odluke, i to:

➢ Odluku o načinu korištenja Multipleksa A za potrebe zemaljskog digitalnog televizijskog

emitovanja u Bosni i Hercegovini,

➢ Odluku o uslovima i načinu ostvarivanja prava na dodatak na platu po osnovu obavljanja stručnih

poslova direktno vezanih za funkciju regulatora zaposlenih u Regulatornoj agenciji za komunikacije i

➢ Odluku o visini stope obračuna godišnje naknade za dozvolu za obavljanje djelatnosti

telekomunikacija i vrijednosti boda za obračun naknade za dozvolu u telekomunikacijama.

U sklopu zakonom dodijeljene apelacione funkcije, Vijeće Agencije je u 2017. godini riješilo po 28

žalbi u drugostepenom postupku.

Također, Vijeće Agencije je razmotrilo:

o 18 informacija,

o 4 izvještaja,

o 2 analize,

o 6 podnesaka korisnika dozvola i akata institucija u BiH, te uputilo 9 dopisa.

U skladu sa relevantnim odredbama Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH, Vijeće je

utvrdilo rang-listu kandidata za članove Upravnog odbora Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i

Hercegovine iz reda ostalih, te je istu proslijedilo Parlamentarnoj skupštini BiH, koja prema navedenom

Zakonu vrši konačno imenovanje članova Upravnog odbora Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i

Hercegovine.

Nakon što je član Vijeća g. Mirza Milišić podnio ostavku na mjesto člana Vijeća Agencije,

Parlamentarna skupština BiH je donijela Odluku o njegovom razrješenju sa dužnosti člana Vijeća

Agencije. Odluka je stupila na snagu dana 11.07.2017. godine, od kada Vijeće Agencije radi u

nepotpunom sastavu od šest članova.

60

Budući da je mandat sadašnjeg saziva Vijeća Agencije istekao 23.12.2017. godine, Vijeće Agencije je

uputilo dopis u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, u kojem su obavijestili da će, do imenovanja

novog saziva Vijeća, nastaviti ispunjavati zakonske obaveze u najboljem interesu krajnjih korisnika

usluga koje reguliše Agencija.

Documents

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA...5 I UVODNE NAZNAKE Rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (Agencija) u 2017. godini bio je usmjeren ka realizaciji