GOSPODARSKA SURADNJA REPUBLIKE HRVATSKE I … · Na sastanku u Slovaèkoj, u gradu Jasna 13. i 14. rujna 1996. godine, dogovoreno je daljnje ukidanje carina na industrijske proizvode

Ana Vizjak1

UDK 332.122

GOSPODARSKA SURADNJA REPUBLIKEHRVATSKE I INTEGRACIJE CEFTA

SA�ETAK

Vodeæi gospodarstvenici Zapada nakon pada Berlinskog zida iujedinjavanja dviju njemaèkih dr�ava ukazivali su na èinjenicu danijedna novoosamostaljena tranzicijska zemlja, na tadašnjojrazvojnoj razini, nije u stanju uspješno suraðivati sa zemljamarazvijene Europe, a posebno ne s Europskom unijom, te su savjetovaliosnivanje jedne gospodarske grupacije koja bi okupila sve takveeuropske zemlje i pod nadzorom najrazvijenijih zemalja Zapadanastavila svoj razvoj. Ubrzo nakon toga je i osnovana gospodarskaintegracija CEFTA.

Vladi Republike Hrvatske ponuðena je, s drugim zemljama regije,osnivaèka uloga pri uspostavi integracije CEFTA, ali tadašnje jeHrvatsko vodstvo to odbilo.

Nakon gotovo potpunog gospodarskog, politièkog i moralnog rasula,Hrvatska je konaèno na izborima 3. sijeènja 2000. godine odbacilapogrešnu politièku i gospodarsku opciju izolacije te krenula punomsnagom u suradnju sa svijetom.

Republika Hrvatska poslije izbora, provedenih 3. sijeènja 2000.,poèela se intenzivno pripremati za ukljuèivanje u sve europskeintegracijske procese, provode se svekolike politièke i gospodarskepromjene što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Boljimpoznavateljima hrvatskih gospodarskih procesa poznato je da sehrvatsko gospodarstvo u poèetnoj tranzicijskoj fazi nalazilo u mnogopovoljnijem polo�aju od drugih tranzicijskih zemalja, osimSlovenije. Agresija na Hrvatsku unazadila je daljnji razvoj hrvatskogdruštva, a greške u voðenju gospodarske nacionalne politike poništile

155EKONOMIJA / ECONOMICS, 1 / IX (www.rifin.com)

1 Ana Vizjak, prof. dr. sc., Fakultet za turistièki i hotelski menad�ment, Opatija

su do tada povoljne tranzicijske pretpostavke i vratile gospodarskirazvoj zemlje daleko unatrag.

Za sve europske tranzicijske zemlje vrijedi pravilo da pretpostavkasuradnje s razvijenim zemljama Zapada podrazumijeva uspostavunormalnih odnosa sa svojim bli�im susjedima i uspješno razvijanjemeðunarodne gospodarske suradnje.

Kljuène rijeèi: CEFTA, tranzicija, razvoj, komparativni pokazatelji,Republika Hrvatska

156 Ana Vizjak: GOSPODARSKA SURADNJA RH I INTEGRACIJA CEFTA

UVOD

Raspadom realsocijalistèke integracije SEV-a, javila se potrebabivših èlanica za gospodarskim povezivanjem sa zapadnimgospodarskim sustavom. Kako bi privukao te zemlje u svoj krug,Zapad daje sna�nu potporu restrukturacijskim i tranzicijskimpretvorbenim procesima unutar tih zemalja. Buduæi da te novetranzicijske zemlje nisu bile spremne za prihvat tr�išnoggospodarskog sustava, koji vlada u zemljama razvijenog tr�išnogsustava, javlja se zamisao o osnivanju jedne gospodarske integracijeunutar koje bi te zemlje suraðivale i spremale se za postupan pristuprazvijenoj zapadnoj ekonomiji. Treba odmah ukazati da put do teintegracije nije bio niti brz, niti lagan, niti je u zemljama koje su gaprihvatile bilo previše oduševljenja tom djelatnošæu.

U strahu da se raspadom Istoènog bloka opet ne formira nekaneprirodna integracija, Èehoslovaèka, Maðarska i Poljska usmjerilesu sva svoja nastojanja za brzim i bezuvjetnim pribli�avanjemEuropskoj uniji. Tek daljnjim razvojem gospodarskih odnosauvidjele su da gospodarski niti politièki nisu bile sposobne slijeditiZapadnu Europu. Razvojem svoje integracije nauèile su da seprostornim poveæanjem integracije potièu i novi procesi gospodarskei svake druge integracije u njihovom bli�em i daljem okru�enju.

Put stvaranja i promjene prvobitnog razmišljanja èlanica noveintegracije prikazuje se u nastavku. 2

U Èehoslovaèkoj, u Bratislavi 9. travnja 1990., na inicijativuEuropske unije odr�an je poticajni skup delegacija triju zemalja.Glavno obilje�je toga skupa bilo je meðusobno nepovjerenje inegativan stav o bilo kakvom meðusobnom dogovoru. Svaka od tihzemalja �ivjela je u iluziji da je samo ona izabrana za ulazak u EU,bez obzira na svoje okru�je i probleme oko sebe. Vidjevši nedoraslostsituaciji tih sudionika skupa, Europska unija je zauzela stav da nitijedna srednjeeuropska zemlja nastala raspadom realsocijalizma neæeimati poseban ili povlašten polo�aj pri ulasku u EU. Poruka je bilajasna. Meðusobna suradnja tranzicijskih zemalja treba biti ispitnjihove politièke zrelosti. Ubrzo dolazi do otre�njenja i formalno seinicira suradnja zemalja sudionica toga skupa. Višegrad u Maðarskojbio je domaæin sastanka 15. veljaèe 1991. godine. Na tom skupu


2 Usporedi Jurlin K.: Hrvatska i CEFTA, Euroscope, str. 9. 1997.

osnovana je Višegradska skupina koju su èinile Èehoslovaèka,Maðarska i Poljska, osnovan je Forum za politièku i sigurnosnusuradnju. Nesigurnost i strah od Sovjetskog saveza još uvijek jeprisutan te je politièka i sigurnosna situacija prvorazredni problem.Gospodarsko razmatranje i meðusobna suradnja nisu još teme umeðusobnim razgovorima. 3

Sljedeæi skup odr�ava se u Poljskoj, u gradu Krakowu 5. i 6. listopada1991. Na tom skupu donosi se Krakowska deklaracija kojom seizra�ava �elja triju zemalja za sudjelovanjem u europskim politièkim,gospodarskim, institucijskim i sigurnosnim sustavima. Trebalo je jošneko vrijeme da sazriju uvjeti za potpisivanje namjere pregovaranja omeðusobnoj trgovinskoj liberalizaciji. Veæ u studenom na skupuministara potpisan je memorandum o poèetku pregovora o uzajamnojtrgovinskoj liberalizaciji. Zastupana su naèela simetriènog uklanjanjasvih trgovinskih ograda u vremenu od pet do deset godina, apregovori za realizaciju dogovorenog zapoèeli su u sijeènju 1992. itrajali su godinu dana, .

Nakon toga pregovara se u Poljskoj, u Krakowu 21. prosinca 1992., onaèinima ukidanja meðusobnih carina. Poslije okonèanja pregovorapotpisuje se Sporazum o slobodnoj trgovini koji se poèeoprimjenjivati 1. o�ujka 1993. U Sporazumu se predviða vrijemepostupnog meðusobnog oslobaðanja od carina u vremenu od osamgodina za industrijske proizvode. Navodi se djelomièno osloboðenjeogranièenja i za poljodjelske i prehrambene proizvode. U svezi sdaljnjim djelovanjem integracije dogovoreno je rotacijskopredsjedavanje tzv. Skupnim odborom na abecedni naèin, a na rok odjedne godine. Predsjednik se postavlja prvo od dr�ave Èeške panadalje.

Sljedeæi sastanak odr�ava se u Maðarskoj, u Budimpešti 29. travnja1994. Sastanak je odr�an nakon sastanka èlanica Europske unije uKopenhagenu sredinom 1993., a na poticaj Èeške. Sastanak jezavršen potpisivanjem Budimpeštanskog protokola. Protokolom seskraæuje prijelazno razdoblje za liberalizaciju statusa industrijskihproizvoda na pet godina. Istovremeno se znatno proširuju koncesijeza poljodjelske i prehrambene robe.

Na sastanku u poljskom gradu Varšavi, 23. i 24. sijeènja 1995.,ministri poljoprivrede zemalja integracije, sada uz sudjelovanje


3 na istom mjestu str. 10.

novog èlana Slovenije, ocjenjuju da je bitno za daljnji razvojintegracije liberalizacija trgovine poljodjelskim i prehrambenimproizvodima. U svezi s tim predlo�eno je smanjivanje prosjeènihcarinskih stopa za pedeset posto veæ u sijeènju 1996. Potpunomeðusobno ukidanje carina dogovoreno je za 1. sijeènja 1998.godine. Uz to dogovoren je rok do 1995. godine za završetakpregovora o uzajamnom priznavanju fitosanitarnih i veterinarskihuvjerenja, a posebna stavka u dogovoru odnosila se na izdavanjeuvjerenja o kvaliteti. 4

Dogovor o pedesetpostotnom smanjenju carina potvrðen je nasastanku u Pragu 1995., na kojem su ministri integracije uvjetnopotpisali Protokol 3 o poljodjelskim i prehrambenim proizvodima.Protokol je usvojen u devetom mjesecu iste godine. Tim naèinompoljodjelski su proizvodi podijeljeni u tri skupine. Skupinu “A”proizvoda èini 14 posto dosadašnje trgovinske razmjene, a za teproizvode carine se ukidaju odmah. Skupinu “B” èini oko stotinjakproizvoda koji èine 31 posto dosadašnje razmjene, a za njih se uvodejednakomjerne povlaštene stope oko 13,77 posto. Problematièniproizvodi svrstani su pod skupinu “C”, i za njih se savjetuje daljnjaliberalizacija. Na istom skupu prihvaæena je i Varšavska preporuka opotpunom ukidanju carina na poljodjelske i prehrambene proizvodedo 1998. godine. Uvjet je da se ostvare povoljna gospodarska kretanjau 1997. godini. Slovenija je na istom sastanku dobila rok do 1. srpnja1996. godine da uskladi svoje bilateralne sporazume s onima uintegraciji.

Sljedeæi sastanak odr�ava se u Èeškoj, u Brnu 11. rujna 1995., nakojem je donesena odluka o primanju Slovenije u èlanstvo CEFTA-e.Odluka se primjenjuje od 1. sijeènja 1996. godine. Uvjete koje suèlanice CEFTA-e postavile Sloveniji za prijem, Slovenija je ispunila iprišla integraciji. Uvjeti su bili a) sporazum s Europskom unijom,èlanstvo u WTO-u, te bilateralni sporazumi s èlanicama CEFTA-e.Uvjeti za primitak novih èlanica zamišljeni su tako da se ne ote�apristup Europskoj uniji onim èlanicama koje ispunjavaju odreðeneuvjete, ako bi se ti uvjeti mogli pogoršati prijamom èlanica koje sugospodarski i politièki slabije razvijene. 5

Na sastanku je, takoðer, razmatrana moguænost prijama novih èlanicaBugarske, Rumunjske i Baltièkih zemalja.


4 Na istom mjestu str. 10.5 Na istom mjestu str. 11.

Na sastanku u Slovaèkoj, u gradu Jasna 13. i 14. rujna 1996. godine,dogovoreno je daljnje ukidanje carina na industrijske proizvode. Udogovor ulaze sve carine, osim nekih problematiènih proizvoda. Rokprovedbe dogovora je 1. sijeènja 1997. Za problematiène proizvodevrijedi dogovor ubrzanog sni�enja carina. Poljska još ne pristaje naukidanje carina na automobile i produ�ava rok izvršenja do 2001.godine.

Skup je usvojio Protokol 3 o liberalizaciji poljodjelskih proizvodakoji se pokusno primjenjuje od 1. sijeènja 1996. godine. Odobrava seubrzavanje pregovora sa Slovenijom u svezi s dodatnim koncesijamaza poljoprivredne proizvode do sijeènja 1997. Sloveniji je odobrenozadr�avanje nekih zaštitnih mjera izvan Protokola 3 najjkasnije do 1.sijeènja 1999. Meðu ostalima zakljuèen je i Protokol 4 o pravilimapodrijetla roba kao odgovor na sastanak Europske unije u Essenu kojije bio posveæen tom pitanju. Pod Protokol 4 idu svi proizvodiproizvedeni u EU, EFTA i 10 zemalja koje su sklopile sporazume sEuropskom unijom. Dogovorene su i smjernice za daljnje razgovoreu podruèju usluga, radne snage i kapitala.

Potpisan je Sporazum o uzajamnom priznanju uvjerenja, teusklaðivanju standarda èlanica integracije sa standardima Europskeunije. Otvaraju se pregovori s Rumunjskom glede primitka u èlanstvo1997. godine. Bugarska, Litva, Latvija i Ukrajina izrazile su interesza primitak u integraciju.

Da bi se postalo èlanicom CEFTA-e, treba ispuniti neke od va�nihpolitièkih i gospodarskih preduvjeta:– zemlja pristupnica treba biti èlanica Svjetske trgovinske organiza-

cije (WTO), koja se vodi kao sljednica Opæeg sporazuma o carina-ma i trgovini (GATT),

– zemlje pristupnice trebaju sklopiti bilateralne sporazume sa svimzemljama CEFTA,

– sve zainteresirane zemlje pristupnice trebaju sklopiti ugovor o pri-dru�enom èlanstvu s Europskom unijom.


1. SPORAZUM O SLOBODNOJ BESCARINSKOJTRGOVINI I CEFTA

CEFTA je meðunarodna gospodarska integracija koja promièeSporazum o slobodnoj bescarinskoj trgovini (Central European FreeTrade Agreement). Sporazum su prvotno potpisale Èehoslovaèka,Maðarska i Poljska radi lakšeg pristupa tr�ištu Europske unije iprimanja pomoæi od zapadnih zemalja svojoj tranzicijskoj irestrukturacijskoj pretvorbi. Sporazum o osnivaju potpisan je 1992.

Sporazum je koncipiran tako da obuhvaæa podruèje konkurencijskepolitike i druga osjetljiva podruèja gospodarstva i politike, a usklaðenje s Europskim sporazumima. Pitanje carina u okviru meðusobnegospodarske razmjene dogovoreno je da se rješava postupno iobostrano. Dogovoreno je pravilo da se za jednaki postotakproizvoda carine ukidaju odmah, dok se za druge odreðuje prijelaznorazdoblje. Prijelazno se razdoblje odreðuje u roku od osam godina.Glavni su dijelovi sporazuma dodaci koji odreðuju liste zaosloboðenje proizvoda od carina i detaljan popis proizvoda poredanprema rokovima osloboðenja. Uvozni su proizvodi posebnoproblematièni za svaku dr�avu, tako da Sporazum sadr�i i èetiripopisa proizvoda koji su bitni za svaku od dr�ava potpisnica.

Prva dva popisa pokazuju popis proizvoda koji se oslobaðaju carinastupanjem na snagu Sporazuma ili se to pitanje mora riješiti u rokujedne godine. Druga dva popisa proizvoda navode nazive proizvodakoji æe se postupno smanjivati u dogovorenim rokovima, uglavnompoèetkom svake nove godine. Ako se u pregovorima pojaveproizvodi koji su posebno problematièni za obje pregovaraèke strane,ugovorne stranke se obvezuju sastaviti dopunske popise koje æerazmatrati kao popise za usporeno carinsko osloboðenje. Buduæi dasvaki proizvod nije jednako va�an za svaku zemlju i nije jednakoproblematièan za uvoznu konkurenciju, popisi takvih proizvoda èineosnovu bilateralnih pregovora.

U svezi s tim dr�ave potpisnice jamèe smanjivanje izvancarinskihogranièenja na svom teritoriju. Sporazum sadr�i i popise proizvodaza koje su dane obveze u svezi s poveæanjem ili ukidanjemkolièinskih ogranièenja, a predviða i postupno sveukupno ukidanjecarina na industrijske proizvode. Za poljodjelske i prehrambeneproizvode predviðene su razmjene u smislu koncesijsko-carinskihtrgovinskih kontingenata. To znaèi da se mo�e povlašteno uvoziti uz


pedeset posto ni�e carine, te uz ogranièenje takvog uvoza. Sporazumsadr�i i zasebne popise proizvoda uz povlaštenu razmjenu. Kasnijimdogovorima povlašteni su popisi za razmjenu proizvoda prošireni.Tako su, primjerice, za jednu skupinu proizvoda carine u potpunostiukinute, a za drugu skupinu spuštene su na ni�u razinu i ujednaèene sdrugim èlanicama.

Dodatak Sporazumu sadr�i i prava za utvrðivanje izvorištaproizvoda. Veoma je va�an zato što poimence nabraja sve skupineproizvoda po kriteriju “dovoljne obrade”. Na taj naèin svakiproizvod dobiva oznaku i sadr�aj nacionalnog proizvoda. Samo podtim uvjetima mo�e dobiti bescarinski status na tr�ištu druge zemljepotpisnice. Na taj naèin izbacuje se uvoz osjetljivih proizvoda izdrugih zemalja koje nisu èlanice, a koji bi uz malu preradu dobivalibescarinski status i ulazili na tr�ište CEFTA-e. Tim procesomproizvodi dobivaju Uvjerenje o podrijetlu, kako je sluèaj i s robomkoja ulazi na tr�ište Europske unije. 6

Cjeloviti Sporazum sadr�i i zaštitne mjere koje su ugraðene u njega ucilju ogranièavanja slobodne trgovine i razmjene u iznimnimnepovoljnim sluèajevima. Pod nepovoljnim sluèajevima tretiraju sesluèajevi ozbiljne poremeæenosti u pojedinim sektorima ili regijama,pri uvozu pod iznimno niskim cijenama, nestašica na domaæemtr�ištu, teškoæa u bilancama plaæanja, zaštite sigurnosti graðana,javnog morala i povijesnih i kulturnih vrijednosti.

2. GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE I ZEMA-LJA CEFTA-e

Hrvatska je u reformskoj i tr�išnoj tradiciji u predtranzicijskoj fazibila bolje pripremljena od drugih tranzicijskih zemalja. Tadaostvarene prednosti nisu iskorištene, a ratne godine odrazile su se usvekolikoj gospodarskoj politici. Odraz toga stanja prenio se naprovedbu politike privatizacije, a isto tako i na druge va�ne dijelovegospodarske politike. U procesu gospodarske privatizacije uèinjenesu velike greške, primijenjen je nama strani “latinoamerièki” model, sosloncem na povezanost dr�ave, stranke i kapitala, na što je ukazivalai znanost kao na besperspektivan model, no, bez uspjeha.


6 Na istom mjestu str. 12.

Tek kada su vodeæi ljudi svjetskih monetarnih institucija, kaoprimjerice Svjetske bank i MMF, poèeli upozoravati vodeæe struktureu Hrvatskoj na opasnosti koje nose takve provedbe gospodarskogustroja, poèelo se o tome razmišljati.7

Prva faza stabilizacijskog odnosno antiinflacijskog programaostvarena je relativno uspješno, no, druge su razvojne velièineostvarene skromno. Usporedbom razine BDP-a i BNP-a u1990.-1996. godine izmeðu Hrvatske i zemalja CEFTA-e razvidne suvelike meðusobne razlike, što se prikazuje na tablici 1.


7 Dodatne informacije o tim pitanjima mogu se dobiti iz rada potpredsjednika i glavnogekonomista Svjetske banke, Josepha E. Stiglic: Beyond the Washington Consensus,Transition, Volume 9. Number 3, World Bank, Washington, June 1998. str. 4-5

Tab

lica

1.B

DP

post

anov

niku

zem

alja

CE

FT

A-e

iHrv

atsk

e19

90.-

1996

.god

ine

(uU

SD

)

CE

FT

A5

1990

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2005

2010

2015

Èeš

ka11

025

9778

1021

711

265

1202

511

972

1185

512

011

1219

214

548

1770

021

534

Mað

arsk

a72

1573

7777

9083

3086

1390

7796

7610

315

1088

213

431

1634

019

881

Pol

jska

4540

4926

5292

6260

6742

7227

7663

8099

8463

1039

612

648

1538

9

Slo

vaèk

a74

8563

2567

5674

9181

0186

5691

3394

3996

2811

601

1411

417

172

Slo

veni

ja10

111

9934

1071

311

607

1219

212

834

1351

314

363

1493

718

174

2211

126

901

CE

FT

A5

1990

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2005

2010

2015

Bug

arsk

a48

6244

5946

5750

0746

0043

7345

5647

6349

5360

2773

3289

32

Rum

unjs

ka53

3948

5051

6457

6861

1357

3054

9854

1354

1363

9577

8194

67

1990

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

Hrv

atsk

a59

8043

5947

1352

1458

3361

4964

8065

5866

5779

8297

1111

815

Izvo

r:Sta

tist

ièki

ljet

opis

Hrv

ats

ke,D

r�avn

iza

vod

zast

ati

stik

u,1990,1995.,1997.2000.


Hrvatska nije još dostigla predtranzicijsku fazu razvoja, Poljska jeprešla predtranzicijsku razinu, dok su se Slovenija, Èeška, Slovaèka iMaðarska toj razini sasvim pribli�ile. Podaci o poveæanju BDP-a upostocima pokazani su u tablici 2.

Tablica 2.BDP u zemaljama CEFTA-e i Hrvatske 1993.-2001. godine, u % (promjeneprema prethodnoj godini)

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001Ind.

1989-2000

Èeška 0,1 2,2 5,9 4,8 -1,0 -2,2 -0,2 1,5 2,0 96.7

Maðarska -0,6 2,9 1,5 1,3 4,6 4,9 4,5 5,5 5,5 104.8

Poljska 3,8 5,2 7,0 6,0 6,8 4,8 4,1 4,5 5,0 127.2

Slovaèka -3.7 4,9 6,9 6,6 6,5 4,4 1,8 2,0 3,0 103.6

Slovenija 2,8 5,3 4,1 3,5 4,6 3,8 4,9 4,0 4,0 113.5

CEFTA 5 1,5 4,1 5,7 4,6 4,5 3,1 3,0 3,7 4,2 113.4

Bugarska -4,5 1,8 2,9 -10,1 -7,0 3,5 2,4 4,0 4,0 70.7

Rumunjska 1,5 3,9 7,1 3,9 -6,9 -5,4 -4,2 1,5 1,0 75.1

CEFTA 7 1,4 3,9 5,8 3,9 1,6 1,4 1,8 3,0 3,5 102.3

Hrvatska -8,0 5,9 6,8 5,9 6,8 2,5 -0,3 1,5 2,5 79.0

Izvor: Podkamener L.: Trasition Countries, 1997., External Deficits Lower Than

Feared, Stability Again a Priority, Research Reports, No 243, 1998. The Vi-

enna Institute for Comparative Economic Studies (WIIW), str. 16, * za 2000 i

2001. godinu predviðanje

Svi su relevantni svjetski i europski gospodarski èimbenici oèekivalirelativno lagan prijelaz hrvatskog gospodarskog sustava izsocijalistièkog na tr�išni. Kako to nije ostvareno iz poznatih razloga,u Hrvatskoj je nastupilo razoèaranje i prebacivanje krivnje na sve okosebe.

Podaci kojima se barata u tekstu u odnosu na Hrvatsku i zemljeCEFTA-e odnosili su se na društveni ili materijalni proizvod, a tek udevedesetim godinama statistika se prilagoðava UN-ovim SNAmetodama. Usluge koje ulaze u ovaj obraèun, tijekom devedesetih


bile su manje od društvenog proizvoda pa su iskazane velièine BDP-aviše od onih koje je do tada iskazivao društveni proizvod.8

Promišljajuæi gospodarske pokazatelje, koji se mogu izvuæi izgospodarskih usporednih komparativnih pokazatelja, mogu seodrediti i neke druge osobine hrvatske gospodarske politike, kao ipolitika zemalja CEFTA-e za 2000. godinu što se prikazuje na tablici3.

Tablica 3.Komparativni ekonomski indikatori zemalja CEFTA-e i Hrvatske za 2000.

BDP

2000 in-

dex

1989=100

Bruto ind.

proiz.

2000 ind.

1989=100

Proiz rada

u 2000 ind.

1989=-100

Stopa

inflacije

2000

Stope

nezap.

%

Vanjskotrg.

balans u

mln. USD

1990

Vanjs.

dir.inv. u

USD

1990=1999

BDP po

stanUSD

ppp1999.

CEFTA 5

Èeška 96,7 80,9 121,5 3,7 10 -1847 1580 13030

Maðarska 104,8 128,9 187,7 8,3 9 -2797 1919 11190

Poljska 127,2 129,6 164 8.0 13,5 -17422 724 8790

Slovaèka 103,6 84,2 109,2 15.0 18,0 -1036 379 10240

Slovenija 113,3 77,9 139,8 7,5 11,5 -1325 1500 15590

CEFTA 7

Bugarska 70,7 42,4 92,3 5 20 -1401 277 5170

Rumunjska 75,1 42,2 - 40 13 -1772 242 5870

Hrvatska 79 56,5 125,2 5,5 23,5 -3297 802 7120



enna Institute for Comparative Economic Studies (WIIW)

U Hrvatskoj se u statistièkom iskazivanju primjeæuje uspješan rastproduktivnosti rada u sektoru industrijske proizvodnje. No, malopodrobnijom analizom primjeæuje se i znatno veæi pad zaposlenosti,


8 Zoran Anušiæ, �eljko Rohatinski i Velimir Šonje: Put u nisku inflaciju, Hrvatska1993-1994., Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 1995. str. 138.

tj. veliki nestanak industrijskih kapaciteta. Svakom ekonomistu jejasno što to znaèi. Povrh toga u dr�avnom statistièkom izvješæu nijeiskazana stavka o isplaæenim investicijama jer bi u protivnom odmahupala u oèi nelogiènost poredanih brojeva.

Objektivna stvarnost kazuje da se tijekom devedesetihgodina velièina investicija u hrvatskoj industriji kretala izmeðunepotpune amortizacije i teško provodljive zamjene osnovnihsredstava u proizvodnji što znaèi da je razina investicija bila niska, aindustrijski razvoj u gašenju. A bez uspješnog proizvodnog ciklusa,niti u jednoj suvremenoj zemlji nema potrebnog društvenog razvoja.

Glede toga se te�ište buduæe hrvatske gospodarske politiketreba prebaciti na poticanje domaæe štednje i ulaganje tako stvorenihsredstava u proizvodne investicije, što bi potaklo novi investicijskirazvojni ciklus. Pri tome trebalo bi koristiti i inozemne investicijekoje bi, s obzirom na njihov oèekivani gospodarski, tr�išni itehnološki uèinak, trebale u još veæoj mjeri potaknuti nacionalnigospodarski razvoj.

U svezi s tim treba pokazati podatke Europske bankeobjavljene u glasilu Tranzition Report Update (travanj 1998.) ukojem se navodi da su vanjske izravne investicije u Hrvatsku urazdoblju 1989.-1997. iznosile 267 USD po stanovniku. Treba odmahnapomenuti da su takve investicije u nekim drugim srednjeeuropskimtranzicijskim zemljama bile dva do pet puta veæe.

Ovi odnosi ovise o makrogospodarskom i makropolitièkomokru�enju navedenih zemalja. To drugim rijeèima znaèi da uspješangospodarski razvoj tranzicijske zemlje ovisi o postignutom stupnjurazvoja tr�išnih, financijskih i bankarskih institucija, pravnomdjelovanju dr�ave i stupnju razvijene demokracije. Svi ti èimbenici unovije vrijeme ovise o opæoj politièkoj poziciji tranzicijske zemlje usvijetu.

Poveæanje zaposlenosti u svakoj tranzicijskoj zemlji ufunkciji je velièine investicija te stoga nije teško shvatiti te�inu isveobuhvatnost problema kojeg treba riješiti gospodarska razvojnapolitika svake tranzicijske zemlje, pa tako i Hrvatska. Uspješnorješenje tog problema zahtijeva stalnu pomoæ nacionalnegospodarske politike i tome primjerenu koncepciju i strategijurazvoja.

167EKONOMIJA / ECONOMICS, 1 / IX (www.rifin.com)EKONOMIJA / ECONOMICS, 1 / IX (www.rifin.com)EKONOMIJA / ECONOMICS, 1 / IX (www.rifin.com)EKONOMIJA / ECONOMICS, 1 / IX (www.rifin.com)

Nezaposlenost je posebno te�ak problem svake zemlje, aposebice tranzicijske, s time da je ona uoèljivo najviša u Hrvatskoj.No, problem se i dalje pogoršava, što je vezano za ranije provedenu“tajkunsku privatizaciju”. Rješavanje tog problema imperativno jepovezano s temeljitim promjenama u društvenoj i gospodarskojpolitici, a te�ište treba biti na štednji, investicijama i poticanjusvekolikog razvoja. Velièina nezaposlenosti u zemljama CEFTA-e iHrvatske prikazuje se u tablici 4.

Tablica 4.Nezaposlenost u zemljama CEFTA-e i u Hrvatskoj 1998-2001., u %.

1998 1999 2000 2001

CEFTA 5

Èeška 7,5 9,4 10.0 10.0

Maðarska 9,6 9,6 9.0 9.0

Poljska 10,4 13.0 13,5 13,5

Slovaèka 15,6 19,2 18.0 18.0

Slovenija 14,6 13.0 11,5 11.0

CEFTA 7

Bugarska 12,2 16.0 20.0 18,0

Rumunjska 10,4 11,5 13,0 12,0

Hrvatska 18,1 20,8 23,5 23,0



enna Institute for Comparative Economic Studies (WIIW), str. 16

Rješavanje problema nezaposlenosti usko je povezano s razvojemodgovarajuæe kvalitete obrazovanja i drugih oblika izobrazbe spodruèja suvremenog menad�menta, marketinga i poslovnihfinancija. Pri tome bi trebalo koristiti znanja provjerenih obrazovnihsustava zapadnih obrazovnih institucija.


Primišljajuæi aktualne probleme o kojima u ovome trenutku ovisirazvoj Hrvatske, posebno su va�ni i drugi usporedni gospodarskipodaci, prema drugim zemljama CEFTA-e.

Vanjskotrgovinski deficit je u stvarnosti viši od onog iskazanog utablici Beèkog instituta tako da nije 4, 2 nego 4, 8 milijardi USD, a od1994. godine poveæao se dva puta, što je potaknulo stvaranje visokogdeficita na tekuæem raèunu dr�ave.

Treba ukazati da je to najveæi relativni deficit tekuæeg raèuna uodnosu na druge tranzicijske zemlje s udjelom u nacionalnom BDP-uod 12 posto. Iako su prognoze za 1998. i 1999. godinu povoljnije,relativni deficit tekuæeg raèuna i dalje u Hrvatskoj predstavlja velikigospodarski problem što se prikazuje na tablici 5.

Tablica 5.Tekuæi raèuni u % za 1996-1999.

1998 1999 2000 2001

CEFTA 5

Èeška -2.4 -2,0 -2.4 -2.6

Maðarska -4.9 -4.3 -4.3 -3.8

Poljska -4.4 -7.5 -8.4 -8.1

Slovaèka -10.1 -5.7 -3.9 -3.2

Slovenija 0,0 -3,0 -4,0 -4,0

CEFTA 7

Bugarska -1,0 -5,0 -6.3 -5.9

Rumunjska -7.2 -3.8 -3.9 -5,0

Hrvatska -7.1 -7.3 -7.7 -7.7



enna Institute for Comparative Economic Studies (WIIW), str. 16


Analizirajuæi gospodarske i politièke tokove u Hrvatskoj predviða sedaljnji rast nezaposlenosti i cijena. Ostvarena stopa rasta BDP-a ugodini 1998. bila je 3,5 posto prema 1997., što je prema potrebamahrvatskog gospodarstva slabo.9

Slabi vanjskotrgovinski uèinak hrvatskog gospodarstva pojašnjava seusporednim podacima i indeksima teèajnih devijacija. Indeksiteèajnih devijacija su veæi, ako je veæa rezlika u razini rezvijenostiizmeðu zemlje za koju se teèaj pariteta kupovne moæi mjeri i zemljekroz èiju se valutu teèaj iskazuje, što se prikazuje na tablici 610.

Tablica 6.Indeksi teèajnih devijacija u zemaljama CEFTA-e i u Hrvatskoj u 1997. G.

1997

Èeška -2,24

Maðarska -1,65

Poljska -1,83

Slovaèka -2,37

Slovenija 1,28

Hrvatska -1,19



enna Institute for Comparative Economic Studies (WIIW), str. 16.

Usporeðujuæi razinu razvijenosti hrvatskog gospodarstva s drugimtranzicijskim zemljama bilo bi normalno oèekivati prosjeènu velièinuindeksa teèajnih devijacija, jer viši indeks teèajne devijacije jednezemlje u pravilu odra�ava veæu konkurentsku sposobnost, boljeizvozne uvjete i jaèe izvozno gospodarstvo.

U svezi s tim teško je znanstveno objasniti prezentirane podatke pokojima Hrvatska ima najni�i indeks teèajne devijacije od svihtranzicijskih zemalja tako da je Hrvatska, prema tablici 6., u prošloj


9 Hrvatsko gospodarstva, br. 1. 1999. str. 8.10 Ivo Vinski: Društveni proizvod svijeta, Sveuèilišna naklad, Liber i Ekonomski institut,

Zagreb 1976.

1997. imala po paritetu kupovne moæi BDP po stanovniku 4852 USD,s indeksom teèajne devijacije 1,19.

Istovremeno, Èeška kao istovjetna tranzicijska zemlja, ostvarila jeBDP po stanovniku od 11319 USD, a indeks teèajne devijacijeiznosio je 2,24.

Prema tim podacima kupovna moæ dolara u Hrvatskoj bila je za 19posto veæa nego u SAD-u, a Èeška je kupovna moæ bila za 24 postoveæa nego u SAD-u. Te su razlike posebno va�ne u meðunarodnimusporedbama, a izravno se odnose na plaæe i �ivotni standardstanovništva. Pri tome je razvidna meðuovisnost slabevanjskotrgovinske razmjene, koja je izra�ena visokim trgovinskimdeficitom s usporedno najvišim deficitom tekuæeg raèuna izra�enog uBDP-u, te realno nepovoljnih uvjeta za domaæe izvoznike izra�enih uniskoj razini vrijednosti indeksa teèajne devijacije.

Poveæanje proizvodnje u nacionalnom gospodarskom sustavu uizravnoj je ovisnosti o poveæanju izvoza. Poveæati izvoz ne mo�e sebez uspostave takvog makrogospodarskog okru�enja koje potièerazvoj nacionalnog izvoznog gospodarstva. Treba, znaèi, uspostavititakvu gospodarsku politiku u zemlji, koja stvara povoljne uvjete zarazvoj meðunarodne konkurentnosti nacionalnog proizvoda i veæinacionalni izvoz, što se prikazuje na tablici 7.


Tab

lica

7.U

voz

iizv

ozu

zem

alja

ma

CE

FT

A-e

iuH

rvat

skoj

1995

.-20

00.u

mil

.US

D(c

arin

ska

stat

isti

ka)

1995

.19

96.

1997

.19

98.

1999

.120

00.I

-III

izvo

zuv

oziz

voz

uvoz

izvo

zuv

oziz

voz

uvoz

izvo

zuv

oziz

voz

uvoz

Èeš

ka2

1675

119

541

1748

422

121

2018

224

072

2351

525

690

2519

527

042

7534

8042

Mað

arsk

a3

9972

1190

510

472

1291

216

910

1878

020

477

2287

123

491

2628

864

5871

67

Pol

jska

1771

022

491

1948

829

677

2279

837

484

2514

541

539

2572

943

151

7295

1158

7

Slo

vaèk

a4

6634

6783

7047

8876

7310

9132

9545

1164

095

7710

613

2888

3057

Slo

veni

ja64

2673

2766

4175

3674

1382

9080

5289

9980

3793

6222

0625

96

CE

FT

A5

5749

468

047

6113

181

122

7461

397

757

8673

411

0739

9202

911

6457

2638

032

448

Bug

arsk

a5

4142

4377

4486

4655

4368

4361

3841

4476

3697

5098

1089

1531

Rum

unjs

ka60

4778

5763

7690

1974

3499

4674

1210

569

7983

9754

2428

2675

CE

FT

A7

6768

380

280

7199

394

795

8641

611

2065

9798

812

5784

1037

0913

1309

2989

736

654

Hrv

atsk

a6

3595

5810

3602

6220

3666

8060

4046

7477

4027

7324

1038

1652

Izvo

r:1.iz

ra�e

no

uE

UR

O,2.od

1997.le

galn

ist

atu

s,3.od

1998.nova

met

odolo

gij

a,4.In

cludin

ges

tim

ate

ofnon-r

egis

tred

trade.

WII

Wbaza

podata

ka,P

eter

Havl

ikpre

dvi

ðanja

“T

he

Tra

nsi

tion

Countr

ies

inE

arl

y2000:I

mpro

ved

Outl

ook

for

Gro

wth

,but

Unem

plo

ymen

tis

Sti

llR

isin

g",

Res

earc

hR

eport

s.N

o26

6.

June

2000.st

r.16.


Pri tome se misli na one probleme vezane uz konkurentnost koje samaizvozna poduzeæa nisu u moguænosti riješiti bez pomoæi dr�ave.Gospodarska znanost ukazuje na dvije skupine mjera na koje trebautjecati dr�ava. Prva se skupina odnosi na porezne obveze i drugadavanja te ukupno smanjivanje dr�avne potrošnje, a druga skupina jeformiranje teèajne politike. Preplitanje tih mjera i njihovomeðusobno upotpunjavanje u postojeæim uvjetimamakrogospodarskog okru�enja nu�no je i neizbje�no.

Na taj problem se posebice ukazuje, u svezi s problemimameðunarodnih gospodarskih odnosa, koji se sve više gomilaju izaoštravaju, a sporo rješavaju.

Hrvatski dugovi prema inozemstvu se relativno brzo poveæavaju, no,stanje nije toliko kritièno da bi se izvoz morao provoditi pod svakucijenu. Nedavna upozorenja Svjetske banke i Meðunarodnogmonetarnog fonda, upuæena Hrvatskoj, trebalo bi se uva�avati iprimjenjivati u svakodnevnom gospodarskom �ivotu. Hrvatska je jošuvijek izvan glavnih tokova svjetskog financijskog tr�išta i tr�ištakapitala, a tek je malim dijelom ukljuèena u svjetske i europsketokove kapitala. Uzevši u obzir stalno isticani cilj ukljuèivanja ueuropske integracije, gospodarska i druga sveukupna hrvatskapolitika mora se ubrzano prilagoðavati onim kriterijima koji vrijede utim gospodarskim sustavima.

ZAKLJUÈAK

Potreba nastanka i razvoja integracije CEFTA-e tumaèi se na višenaèina. Jedan od logoènijih je da se osnivanje te integracije ve�e uz�elju pristupanja0 Europskoj uniji koja æe se na taj naèin br�e ostvaritijer su sve èlanice CEFTA-e potpisnice Europskih sporazuma i sve supodnijele zahtjeve za primitak u Europsku uniju. Intencija jeistovjetna kao i u sluèaju s EFTA-om èije su èlanice, kada bi ispunileuvjete za prijem u EU, postupno napuštale EFTA-u. Isto bi takoèlanice CEFTA-e napuštale CEFTA-u i prilazile u EU. S drugestrane, oèekuje se uèlanjenje u CEFTA-u novih èlanica, kojepokazuju interes za ulazak u integraciju, kao primjerice Bugarska,Latvija, Litva, Hrvatska, Makedonija i Ukrajina.

Daljnja sudbina integracije CEFTA ovisi o moguænostima iogranièenjima daljnjeg prijema èlanica u Europsku uniju. Meðusamim zemljama èlanicama integracije CEFTA postoje velike razlike


u stupnju razvijenosti, a samim tim i u moguænosti za ulazak u EU.Oèekuje se da æe uvjete primitka u èlanstvo EU za prvi krug primanja,koje æe se dogoditi u prvim godinama drugog milenija, ispunitiÈeška, Maðarska i Slovenija. Za drugi krug ulaska pripremaju seSlovaèka, Poljska i Estonija.

Glede toga postoji nekoliko opcija za daljnji razvoj CEFTA-e. Premajednoj opciji integracija bi trebala nastaviti svoje postojanje kaoni�erazredna gospodarska integracija slobodne trgovine, te kaopripremna stepenica za zemlje koje veæ ostvaruju gospodarskusuradnju s EU, a pripremaju se za ulazak u punopravno èlanstvo EU.Integraciji bi u tom vremenu pristupile i sve druge europske zemljeSrednje i Istoène Europe, Baltièke zemlje, Bugarska, Hrvatska iMakedonija. U isto vrijeme druge èlanice koje su ispunile uvjete zaèlanstvo EU napuštale bi integraciju CEFTA.

Druga opcija zagovara mišljenje jaèeg ustroja i osamostaljenjaCEFTA-e te moguæeg sjedinjenja, na ravnopravnim osnovama, sdruge dvije asocijacije EFTA-om i Europskim gospodarskimprostorom. Uz Slovaèku takvom ustroju sklona je i Slovenija.Mišljenje je, da bi na taj naèin sadašnje i buduæe èlanice CEFTA-estekle podjednake moguænosti za ravnopravno prikljuèenjeeuropskoj integraciji, kao primjerice Švicarska i Norveška koje imajupribli�no isti status u EU.

Prvotno je postavljen cilj da se unutar CEFTA-e do 2001. godinepotpuno ukinu meðusobna carinska davanja izmeðu zemalja èlanica.Nakon pregovora carinske su obveze smanjene za neke skupineindustrijskih proizvoda i za oko polovicu poljodjelske proizvodnje.Trgovina unutar CEFTA-e u stalnom je rastu i proširuje se. Poljska je,primjerice, 1996. poveæala izvoz u druge zemlje CEFTA-e za oko 6posto, što je nekoliko puta više nego godinu dana ranije. Maðarska jepoveæala izvoz za oko 9 posto prema ranijih 5 posto itd. Meðusobnarazmjena roba i usluga unutar integracije iznosi samo 6 do 10 postoukupne vrijednosti razmjene. Veæi dio se izvozi izvan integracije i tobi se trebalo promijeniti.

Primjerice 1996. godine Beèki Institut za komparativne studijeukazuje da bi trgovina u CEFTA-i mogla tek za oko 20 godina dostiæipetinu vrijednosti ukupne vrijednosti razmjene zemalja èlanica. To jeprimjerice u potpunosti suprotno od trenda koji djeluje u Europskojuniji gdje se meðusobno trguje u vrijednosti od 65 do 75 postoukupne vrijednosti trgovine.


Na svaki naèin CEFTA se i dalje razvija, a Hrvatska postupno stvarauvjete za punopravno èlanstvo u toj gospodarskoj integraciji, što bi setrebalo i ostvriti u skoroj buduænosti.


LITERATURA

1) Buble M. (1998), Enterprise in Transition, University of Split, Facultyof Economics, Split.

2) Grgiæ M. (1998), Globalizacija financijskih tr�išta i liberalizacijafinancijskih transakcija, Ekonomski pregled br. 2-3.

3) Havlik P. (1997), Countries in Transition 1997., WIW Handbook ofStatistics, Wien

4) Podkominer L.: Transition Countries; 1997. External Deficitis LowerThan Feared, Stability Again Priority, WIIW, Research Reports, No 243February 1998.

5) Rohatinski �. (1998), Teèaj i troškovi funkcioniranja hrvatskeekonomije, Ekonomski pregled br. 1.

6) Rohatinski �.(1993, 1994, i 1995), Croatian Economic Survey, Institutof Economics Zagreb, National Bank of Croatia, Zagreb.

7) Saunders T.C. (1995), Eastern Europe in Crizis and the Way ant.Mcmillan, London.

8) Kolodko W.C. (1998), Economic Neoliberalism Became AlmostIrelevant, Transition Volume 9. Number 3 June, World Bank,Washington.

9) Santini G. (1998), Ekonomska politika, Ekonomija-Economics, br. 3,RIFIN, Zagreb.

10) Stiglic E.J. (1998), Beyond the Washington Consensus, Transition,Volume 9. Number 3. World Bank. Washington.

11) Veselica V.(1997), Gospodarska politika Hrvatske - Što i kako u 1998,In�enjerski biro, Zagreb.

12) Vojniæ D. (1994), European integrational processes and the countries intransition with special reference to Croatio and former Yugoslavia,Conference ISSUE, Single European Market, paper, No 88. Universityof Exter, br. 8-11.

13) Vizjak A. (1995), Transformacijski procesi i restrukturiranjeturistièko-gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj, Gospodarstvo Istre,Vol. 8., No 1-2, Pula.

14) Vizjak A. (1995), Informatization of Touris Trade in Croatia in theLight of the World Achievements" in: “ÖsterreichsTourismuswirtschaft auf dem Info-Highway: Kriech- oder Überholspur?”, ed. by E. Schifferl,Proceedings of the InternationalÖGAF-Symposium, Austrian Society for Applied Research in Tourism,Vienna.

15) Vizjak A. (1996), Višefunkcionalna i meðufunkcionalna povezanostturizma i drugih gospodarskih djelatnosti na prijelazu stoljeæa,


Znanstveni i struèni skup Turizam u Hrvatskoj na prijelazu stoljeæa,Dubrovnik, 1-2 veljaèe 1996.

16) Vizjak A. (1996), Kleinbetriebe als Entwicklungsmotoren in denTransitionsländern, Internationales Wissenschaftliches Symposium,Management und Entwicklung MER 96, Theorie und Praxis derunternehmensentwicklung, Slowenien, Portoro�.

17) Zduniæ S. (1991), Privatizacija u politici gospodarskog razvitkagospodarstva Hrvatske, Ekonomski institut, Zagreb.


Documents

GOSPODARSKA SURADNJA REPUBLIKE HRVATSKE I … · Na sastanku u Slovaèkoj, u gradu Jasna 13. i 14. rujna 1996. godine, dogovoreno je daljnje ukidanje carina na industrijske proizvode