Gospodarski sustav Republike Hrvatskevladimir-cavrak.from.hr/wp-content/uploads/2017/02/Voditelji... · SEMINAR ZA VODITELJE POSLOVNI A I TURISTIČKE VODIČE ... Gospodarstvo Republike

Gospodarski sustav Republike Hrvatske SEMINAR ZA VODITELJE POSLOVNICA I TURISTIČKE VODIČE

Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu E-mail: [email protected] Web: vladimir-cavrak.from.hr

mailto:[email protected]

Što turisti žele znati o Republici Hrvatskoj a što im mi želimo reći?

Video

PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 2

http://www.vijesti.rtl.hr/video/zabava/122241/pitali-smo-turiste-da-pogode-cime-se-bave-milanovic-plenkovic-i-ekipa/


Glavni gospodarski pokazatelji RH, 2015.

Relativna razvijenost Hrvatske


Teme: 1. RAZVOJ PODUZETNIČKOG TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA

1. Uvođenje tržišnih odnosa

2. Privatizacija i denacionalizacija

3. Restrukturiranje gospodarstva

4. Reforma pravnog sustava

3. EKONOMSKA ORIJENTACIJA REPUBLIKE HRVATSKE

1. Odnosi s Europskom Unijom

2. Odnosi s drugim državama Europe i svijeta

2. OSNOVE GOSPODARSKOG SUSTAVA 1. Glavne gospodarske grane

2. Izvoz, uvoz

3. BDP

4. Tržište rada

5. Monetarna politika

6. Fiskalna politika

7. Bankarski sustav, tržište kapitala i tržište osiguranja


Gospodarstvo Republike Hrvatske - uvod

1. Jedinstven teritorij

2. Suvereni pravni prostor

3. Suverena ekonomska (i razvojna) politika

Republika Hrvatska – članica EU dio suvereniteta prenijet na EU


Politički razvoj Ekonomski razvoj

Socijalni razvoj Tehnološki razvoj

NACIONALNO GOSPODARSTVO

MATRICA VEZA NACIONALNOG GOSPODARSTVA


Što jest nacionalno gospodarstvo?

TRI OSNOVNE SKUPINE PITANJA:

(1) ekonomsku strukturu

(2) gospodarski sustav

(3) ekonomsku politiku

I DODATNO:

(4) Prostor i sadržaji u prostoru

(5) Kulturno-povijesni uvjeti


Q1

P1

QF2

PF2

Q2

P2PF1

QF1

D2D2

Međuzavisnost tržišta roba i faktora

P

Q

P

Q

kn kn

knkn

Upotreba

faktora

Robe

Robe

Upotreba

faktora

S S

D1 D1

(1)

Potražnja

roba (4)

Ponuda

faktora

(3)

Potražnja

faktora

(2)

Ponuda

roba

OO

Makroekonomski model nacionalnog gospodarstva (kako ga vide makroekonomisti)

1. Tržište roba i usluga 2. Financijsko tržište

3. Tržište rada 4. Devizno tržište


Tržište roba i usluga

Tržište rada Devizno tržište

Novčano tržište

Cijena

Količina

Količina rada

Nadnica Devizni tečaj

Količina novca

$

S

D

S

D

S

D

S

D

Kamatna stopa

Opći podaci:

DVIJE NUTS-2 REGIJE Površina: 56.594 km2 (kopno),

88.073 km2 (kopno i more).

Stanovništvo:* 4.284.889 (popis 2011.g.) broj stanovnika na 1 km2 - 75,71 prirodni prirast -2,2 (na 1000 stanovnika) Gospodarstvo:** BDP po stanovniku: 10 700 € (2011.g.)

Novčana jedinica: 1 kuna (100 lipa = 1 kuna)


Razvoj poduzetničkog tržišnog gospodarstva


1. Razvoj poduzetničkog tržišnog gospodarstva

Razvojna razdoblja - periodizacija Stabilizacija

Liberalizacija cijena

Reforma poduzeća

Privatizacija

Reforma financijskog sektora

Liberalizacija vanjske trgovine

Reforma sustava socijalne sigurnosti

Reforma političkog sustava

Područja tranzicije


Tranzicija (1990.-?)

POLAZNA SITUACIJA INDEKS LIBERALIZACIJE, 1994. (WB)

1) Makroekonomska ravnoteža pod izravnom kontrolom planskih agencija

2) Plan mehanizam koordinacije

3) Neadekvatan institucionalni okvir – problem nepoštovanja ugovora – nema pravne države

4) Relativne cijene ne odražavaju troškove

5) Ulazak u ekonomske aktivnosti kontroliran od strane vlade – nema slobodnog poduzetništva

6) Veličina privatnog vlasništva ograničena

7) Vanjska trgovina – kontrolirana i ograničena od strane vlade

Kumulativni indeks liberalizacije 1994. (WB)

00,5

11,5

22,5

33,5

44,5

Napredni

reformatori

Viši srednji Niži srednji Spori

reformatori

Zemlje

zahvaćene

sukobima

Hrvatska


Paradoks – Hrvatska napredni reformator sa skromnim gospodarskim rezultatima!?

Rezultati pretvorbe i privatizacije, 1996.


Poduzeća (društvena), 1990. ≈ 3.300

Novonastala d.d. 2.553

Osnovna glavnica 10 mlrd $

Broj dioničara 667.483

Načini plaćanja:

◦ U kunama 14,3%

◦ U “jakoj valuti” 11,0%

◦ U obveznicama 4,5%

◦ “Zamrznutim depozitima” 70,7%

Privatno

Državno Društveno

Privatno

Vlasnički šokovi, 1945.-2000.

GOSPODARSTVO HRVATSKE 15

24. SAVJETOVANJE EKONOMISTA - OPATIJA, 9.-11. STUDENOG 2016. 16

Broj Struktura

nema zaposlenih 101464 59,3

1-9 55200 32,3

10-49 10771 6,3

50-249 3045 1,8

250-499 326 0,2

500 i više 240 0,1

Državno 1153

Privatno 115440

Zadružno 1092

Mješovito 1029

Nema vlasnika 21819

PODUZEĆA DANAS

Indeks ekonomskih sloboda, 2016.

Izvor: http://www.heritage.org/index/pdf/2016/countries/croatia.pdf


World Rank: 103; Regional Rank: 38

Deset ekonomskih sloboda


VLADAVINA ZAKONA (1-2): Od 2013. novi Kazneni zakon, veće kazne za korupciju. Problemi u javnoj nabavi. Neovisnost sudstva se općenito poštuje a način

imenovanja sudaca povećava profesionalizam. Broj neriješenih predmeta iznad prosjeka EU. Dobro definirano pravo na privatno vlasništvo ali još ima

konfliktnih situacija.



OPSEG DRŽAVE (3-4): Najveća stopa poreza na dohodak iznosi 40 % Stopa korporativnih poreza iznosi 20 % Plaća se porez na dodatnu vrijednost (opća stopa iznosi 25 % a za neke

robe i usluge 13% i 5%). Plaćaju se i trošarine. Ukupno porezno opterećenje iznosi 30,4 posto BDP-a! Državna potrošnja iznosi 47 posto ukupne domaće proizvodnje. Zadnjih nekoliko godina se pogoršalo upravljanje javnim financijama

(deficit oko 5%) – RH u Proceduri uklanjanja prekomjernog deficita. Javni dug više od 80 posto BDP-a.



REGULATORNA UČINKOVITOST (5-7): Uvedeni moderniji postupci za osnivanje tvrtke ali je

regulatorno okruženje i dalje neučinkovito s previše ograničenja.

Radno zakonodavstvo i dalje kruto. Učinjeni veliki napori na smanjivanju neučinkovitih

subvencija.



OTVORENOST TRŽIŠTA (8-10): Članice EU imaju prosječno 1% carine. Trgovinski sporazumi sa brojnim zemljama. Postoje još uvijek državna poduzeća u brojnim sektorima. Bankovni sektor je učinkovit ali broj nenaplativih kredita je u porastu

zadnjih godina. Tržište vrijednosnih papira je usko i plitko ali je otvoreno za strane

investitore. Tržište osiguranja je otvoreno za strane investitore.

Dugoročne promjene indeksa ekonomskih sloboda


Osnove gospodarskog sustava PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 23

2. OSNOVE GOSPODARSKOG SUSTAVA


Osnovni tipovi općeg gospodarskog sustava:

• Tržišno gospodarstvo ( laissez-faire kapitalizam)

• Mješovita gospodarstva (hibrid između tržišnog i planskog

gospodarstva)

• Plansko gospodarstvo (državni socijalizam)

• Tradicionalna gospodarstva (stariji gospodarski sustavi)

• Samoupravna ekonomija (sustav u kojem na proizvodnju i

distribuciju utječu zaposlenici i javnost)

• Neprofitno gospodarstvo

• Trampa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEi%C5%A1no_gospodarstvo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEi%C5%A1no_gospodarstvo

SEKTORI PODSEKTORI Nefinancijska poduzeća

Financijska poduzeća Središnja banka,

Ostale monetarne financijske institucije,

Ostali financijski posrednici,

Financijske pomoćne institucije,

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

Ukupna država Središnja država,

Državna uprava,

Lokalna uprava,

Fondovi socijalne sigurnosti

Kućanstva Poslodavci (i radnici za vlastiti račun),

Zaposlenici

Neprofitne ustanove

koje služe kućanstvima

Inozemstvo EU,

Treće zemlje

Europski sustav nacionalnih računa, ESA 2010. u primjeni od

rujna 2014. Usklađen s

EUROSTAT-om


Sektori nacionalnog gospodarstva po sustavu nacionalnih računa


Prerađivačka industrija

Trgovina

Javna uprava

Obrazovanje

GLAVNE GOSPODARSKE GRANE

Struktura bruto dodane vrijednosti, u tekućim cijenama, 2016.*

Poljoprivreda

Industrija

Građevinarstvo

Trgovina, hoteli i restorani

Informacije i komunikacije

Financijske djelatnosti i osiguranje

Poslovanje nekretninama

Stručne uslužne djelatnosti

Javna uprava i obrana

Ostale uslužne djelatnosti

* Podaci se odnose na prva dva tromjesečja 2016.

Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010.

Izvor: DZS


OPIS KARAKTERISTIKA GOSPODARSKIH GRANA

IZVOR: Hrvatska gospodarska komora: http://www.hgk.hr/documents/republikahrvatska2016hrweb5824783267fa1.pdf

Pročitati za ispit (42 stranice).

http://www.hgk.hr/documents/republikahrvatska2016hrweb5824783267fa1.pdf

http://www.hgk.hr/documents/republikahrvatska2016hrweb5824783267fa1.pdf

Turizam – turistički promet, 2015.



Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Pročitati za ispit. http://www.mint.hr/UserDocsImages/TUB2015HR.pdf

http://www.mint.hr/UserDocsImages/TUB2015HR.pdf

http://www.mint.hr/UserDocsImages/TUB2015HR.pdf



Dolasci turista 1980.-2015. (000)


Dolasci turista po načinu dolaska, (000),%


2015. Individualno: 9.078.000 (63,3%) Organizirano: 5.265.000 (36,7%)


Robna razmjena (izvoz i uvoz)

Napomena: Desezonirani podaci.

Izvori: DZS; HNB

-1.500

-1.000

-500

0

500

1.000

1.500

2.000

1/9

8.

1/9

9.

1/0

0.

1/0

1.

1/0

2.

1/0

3.

1/0

4.

1/0

5.

1/0

6.

1/0

7.

1/0

8.

1/0

9.

1/1

0.

1/1

1.

1/1

2.

1/1

3.

1/1

4.

1/1

5.

1/1

6.

mil.

EU

R

Izvoz (fob) Uvoz (cif) Saldo




Inozemna izravna ulaganja, obveze

1993. – 2. tr. 2016.* (29.714,1 mil. EUR)

* Preliminarni podaci

Izvor: HNB

Financijsko posredovanje, osimosiguravajućih i mirovinskih fondova

Ostale poslovne djelatnosti

Trgovina na veliko i posredovanje utrgovini


Pošta i telekomunikacije

Trgovina na malo; popravak predmeta zakućanstvo

Proizvodnja koksa, naftnih derivata inuklearnog goriva

Vlasnička ulaganja u nekretnine

Proizvodnja kemikalija i kemijskihproizvoda

Hoteli i restorani

Ostale djelatnosti

Inozemna izravna ulaganja, obveze

1. i 2. tr. 2016.* (606,3 mil. EUR)

* Preliminarni podaci

Izvor: HNB

Austrija 21,4%

Luksemburg 15,8%

Njemačka 15,6%

Velika Britanija 9,7%

Italija 8,1%

Švedska 5,0%

Cipar 4,3%

Nizozemska 3,4%

Rusija 2,5%

Slovenija 2,3%Ostale zemlje 11,9%

Bruto domaći proizvod, stope promjene realnog BDP-a

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki

Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, 2003. – 2015.


Izvori: Eurostat; DZS


Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010, nakon

2013. godine su privremeni. Više informacija dostupno je na

www.dzs.hr.

Izvor: DZS

5,25,6

4,1 4,2 4,8

5,2

2,1

-7,4

-1,7

-0,3

-2,2

-1,1 -0,4

1,62,7

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

82002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.*

%

2,7

1,7

3,9

4,2

1,8

3,43,5

1,1

0

1

1

2

2

3

3

4

4

5

Češk

a

Madža

rska

Poljs

ka

Slo

vačk

a

Slo

venija

Bugars

ka

Rum

unjs

ka

Hrv

ats

ka

%

Struktura bruto dodane vrijednosti, u tekućim cijenama, 2016.*

Poljoprivreda

Industrija

Građevinarstvo

Trgovina, hoteli i restorani

Informacije i komunikacije

Financijske djelatnosti i osiguranje


Stručne uslužne djelatnosti

Javna uprava i obrana

Ostale uslužne djelatnosti



Izvor: DZS

Doprinosi domaće i neto inozemne potražnje rastu BDP-a



Izvor: DZS

-16

-12

-8

-4

0

4

8

12

16

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.*

posto

tni b

odovi

Domaća potražnja Neto inozemna potražnja BDP

Tržište rada, stopa nezaposlenosti

Hrvatska Stopa anketne nezaposlenosti,

zemlje usporedivih značajki, 2015.

*Stopa registrirane nezaposlenosti - prvih osam mjeseci 2016. Stopa anketne

nezaposlenosti – prva dva tromjesečja 2016.

Napomena: Anketa o radnoj snazi se od početka 2007. godine objavljuje u

tromjesečnoj dinamici. Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe stare

15 i više godina. Podaci za razdoblje 2007. – 2015. su usklađeni s rezultatima

Popisa stanovništva, kućanstva i stanova u 2011., te nisu usporedivi s

podacima za razdoblje 2000. – 2006.

Izvor: DZS

Napomena: Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe u dobi 15 –

74.

Izvori: Eurostat; DZS

0

5

10

15

20

251997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.*

%

Stopa registrirane nezaposlenosti Stopa anketne nezaposlenosti

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

Češk

a

Madža

rska

Poljs

ka

Slo

vačk

a

Slo

venija

Bugars

ka

Rum

unjs

ka

Hrv

ats

ka

%

Nominalne i realne neto plaće

*Posljednji dostupan podatak odnosi se na plaće isplaćene za kolovoz.

Izvor: DZS

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

5500

6000

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.*

HR

K%

Realna stopa rasta – lijevo Nominalna neto plaća – desno

Prosječna mjesečna naknada po zaposlenom u gospodarstvu za 2015.

Napomena: Prosječna mjesečna naknada po zaposlenom u gospodarstvu izračunata je kao omjer

ukupno isplaćenih mjesečnih naknada zaposlenicima u gospodarstvu i broja zaposlenika.

Izvor: Eurostat

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

2.000

2.200

Češk

a

Madža

rska

Poljs

ka

Slo

vačk

a

Slo

venija

Bugars

ka

Rum

unjs

ka

Hrv

ats

ka

EU

R

Upravljanje nacionalnim gospodarstvom

MONETARNA POLITIKA FISKALNA POLITIKA



CILJEVI MONETARNE POLITIKE

Osnovni cilj Hrvatske narodne banke jest održavanje stabilnosti cijena. To u praksi znači da

središnja banka podupire nisku i stabilnu inflaciju.

OKVIR MONETARNE POLITIKE

Okvir monetarne politike HNB-a temelji se na održavanju stabilnosti nominalnog tečaja kune

prema euru. Stabilan tečaj kune prema euru predstavlja tzv. nominalno sidro monetarne politike

TEČAJNI REŽIM

Tečajni režim koji provodi Hrvatska narodna banka režim je upravljanoga fluktuirajućeg tečaja.

PROVOĐENJE MONETARNE POLITIKE

Hrvatska narodna banka provodi monetarnu politiku određivanjem i primjenom instrumenata i

mjera koji su joj potrebni za ostvarivanje njezinih ciljeva i zadaća.

INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

U ostvarivanju utvrđene monetarne politike Hrvatska narodna banka koristi se instrumentima i

mjerama: operacije na otvorenom tržištu, obvezna pričuva i druge mjere

ULOGA ZAJMODAVCA U KRAJNJOJ NUŽDI

Uloge središnje banke kao zajmodavca u krajnjoj nuždi podrazumijeva osiguranje likvidnosti za

solventne kreditne institucije u svrhu očuvanja stabilnosti bankovnog i financijskog sustava.

MONETARNA POLITIKA

https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/monetarna-politika/ciljevi

https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/monetarna-politika/okvir-monetarne-politike

https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/monetarna-politika/tecajni-rezim

https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/monetarna-politika/provoenje-monetarne-politike

https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/monetarna-politika/instrumenti

https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/monetarna-politika/uloga-zajmodavca-u-krajnjoj-nuzdi

Devizne intervencije i tečaj

Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i faktora

konverzije (1,95583).

Izvor: HNB

6,6

6,8

7,0

7,2

7,4

7,6

7,8

8,0

-2.800

-2.400

-2.000

-1.600

-1.200

-800

-400

0

400

800

1.200

1.600

2.000

2.400

2.800

1/1

/97.

1/1

/98.

1/1

/99.

1/1

/00.

1/1

/01.

1/1

/02.

1/1

/03.

1/1

/04.

1/1

/05.

1/1

/06.

1/1

/07.

1/1

/08.

1/1

/09.

1/1

/10.

1/1

/11.

1/1

/12.

1/1

/13.

1/1

/14.

1/1

/15.

1/1

/16.

EU

R/H

RK

mil.

HR

K

Devizne intervencije - lijevo Tečaj - desno

Kreiranje i povlačenje primarnog novca

Napomena: U devizne transakcije ubrajaju se kupoprodaje deviza HNB-a s kreditnim institucijama,

MF-om, EK-om i ugovori o razmjeni (engl. swap), pri čemu pozitivne vrijednosti odražavaju kupovinu

deviza. Vrijednosti za redovite i strukturne obratne repo operacije te lombardne kredite prikazane su

kao promjene njihova stanja u odnosu na prethodno tromjesečje.

Izvor: HNB

-7

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

1.tr.06.

3.tr.06.

1.tr.07.

3.tr.07.

1.tr.08.

3.tr.08.

1.tr.09.

3.tr.09.

1.tr.10.

3.tr.10.

1.tr.11.

3.tr.11.

1.tr.12.

3.tr.12.

1.tr.13.

3.tr.13.

1.tr.14.

3.tr.14.

1.tr.15.

3.tr.15.

1.tr.16.

3.tr.16.

mlrd.

HR

K

Redovite i strukturne obratne repo operacije te lombardni krediti Devizne transakcije središnje banke

povla

čenje

kr

eiranje

Obvezne pričuve i minimalna devizna likvidnost

Napomena: Osjenčana područja označavaju razdoblje kada se rast plasmana banaka regulirao

upisom obveznih blagajničkih zapisa HNB-a.

Izvor: HNB

0

10

20

30

40

50

60

70

80

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1/0

2.

1/0

3.

1/0

4.

1/0

5.

1/0

6.

1/0

7.

1/0

8.

1/0

9.

1/1

0.

1/1

1.

1/1

2.

1/1

3.

1/1

4.

1/1

5.

1/1

6.

%%

Obvezna pričuva Granična obvezna pričuva

Minimalna devizna likvidnost % devizne obvezne pričuve koji se izdvaja u kunama

Plasmani ostalim domaćim sektorima (isključujući državu)

Plasmani ostalim domaćim sektorima

(isključujući državu)

Udio plasmana u BDP-u

Napomena: Jednokratni učinci značajno su smanjili razinu plasmana te se u 2012.

godini odnose na preuzimanje kredita brodogradilišta od strane Ministarstva

financija i transakciju jedne poslovne banke, koja je, radi smanjenja djelomično

nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana, prenijela dio svojih potraživanja na

društvo u indirektnom vlasništvu banke majke. Jednokratni učinci u 2013. godini

odnose se na stečaj Centar banke, metodološku promjenu knjiženja naknada te

još jedan prijenos nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana jedne poslovne banke

na povezano društvo, dok se u 2015. i 2016. odnose na djelomičan otpis kredita

stanovništvu vezanih uz švicarski franak.

Izvor: HNB

Izvori: Eurostat; ESB; HNB

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

0

50

100

150

200

250

300

1.tr.00.

1.tr.01.

1.tr.02.

1.tr.03.

1.tr.04.

1.tr.05.

1.tr.06.

1.tr.07.

1.tr.08.

1.tr.09.

1.tr.10.

1.tr.11.

1.tr.12.

1.tr.13.

1.tr.14.

1.tr.15.

1.tr.16.

%

mlrd.

HR

K

Plasmani – lijevo Godišnja stopa promjene – desno

0

20

40

60

80

100

Slo

venija

Est

onija

Leto

nija

Hrv

ats

ka

Bugars

ka

Madža

rska

Poljs

ka

Češk

a

Litv

a

Slo

vačk

a

Rum

unjs

ka

%

2014. 2015.

Struktura kredita stanovništvu

Izvor: HNB

0

20

40

60

80

100

120

140

1.tr.04.

3.tr.04.

1.tr.05.

3.tr.05.

1.tr.06.

3.tr.06.

1.tr.07.

3.tr.07.

1.tr.08.

3.tr.08.

1.tr.09.

3.tr.09.

1.tr.10.

3.tr.10.

1.tr.11.

3.tr.11.

1.tr.12.

3.tr.12.

1.tr.13.

3.tr.13.

1.tr.14.

3.tr.14.

1.tr.15.

3.tr.15.

1.tr.16.

3.tr.16.

mlrd.

HR

K

Hipotekarni krediti Krediti za kupnju automobila Ostali potrošački krediti Stambeni krediti

Valutna struktura plasmana drugih monetarnih financijskih institucija

Napomena: Krediti u stranoj valuti uključuju kredite denominirane u toj valuti i kredite indeksirane uz tu valutu.

Izvor: HNB

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1.tr.02.

3.tr.02.

1.tr.03.

3.tr.03.

1.tr.04.

3.tr.04.

1.tr.05.

3.tr.05.

1.tr.06.

3.tr.06.

1.tr.07.

3.tr.07.

1.tr.08.

3.tr.08.

1.tr.09.

3.tr.09.

1.tr.10.

3.tr.10.

1.tr.11.

3.tr.11.

1.tr.12.

3.tr.12.

1.tr.13.

3.tr.13.

1.tr.14.

3.tr.14.

1.tr.15.

3.tr.15.

1.tr.16.

3.tr.16.

%

EUR CHF HRK Ostale valute

Razlika između kamatnih stopa na kredite i depozite

* Bez valutne klauzule

** S valutnom klauzulom

Napomena: Detaljnije o novoj statistici kamatnih stopa u Biltenu br. 204, lipanj 2014.

(http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-204/hbilt204.pdf)

Izvor: HNB

2

4

6

8

10

12

14

12/9

9.

6/0

0.

12/0

0.

6/0

1.

12/0

1.

6/0

2.

12/0

2.

6/0

3.

12/0

3.

6/0

4.

12/0

4.

6/0

5.

12/0

5.

6/0

6.

12/0

6.

6/0

7.

12/0

7.

6/0

8.

12/0

8.

6/0

9.

12/0

9.

6/1

0.

12/1

0.

6/1

1.

12/1

1.

6/1

2.

12/1

2.

6/1

3.

12/1

3.

6/1

4.

12/1

4.

6/1

5.

12/1

5.

6/1

6.

posto

tni b

odovi

Kunski krediti* – kunski depoziti* Kunski krediti** – devizni depoziti

Ukupni krediti – ukupni depoziti

promjena metodologije od

1. siječnja 2002.

promjena metodologije od

1. siječnja 2011.

Tečajna politika i devizno tržište

TEČAJNA POLITIKA

Upravljano fluktuirajući tečajni sustav

Tečaj se određuje na deviznom tržištu, temeljem ponude i potražnje

Središnja banka intervenira na deviznom tržištu, ali NE BRANI određenu razinu tečaja

DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna je konvertibilna valuta

Nema restrikcija kod repatrijacije profita i likvidacije investicija

Banke slobodno određuju tečaj, sudjeluju u međunarodnom platnom prometu i obavljaju devizno poslovanje

Fiskalna politika – što prikazuje i čemu služi proračun?

TRI GLAVNE FUNKCIJE?

1. prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini,

2. služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje, te

3. služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.

ŠTO JE FISKALNA GODINA?

Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci za koje država planira prihode i rashode zove se fiskalna godina.

U Republici Hrvatskoj fiskalna godina traje od 1. siječnja do 31. prosinca, odnosno podudara se s kalendarskom godinom.

U Velikoj Britaniji, međutim, fiskalna godina započinje 1. travnja i traje do 31. ožujka sljedeće kalendarske godine.


Prihodi proračuna

UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA, 2013.-9. VRSTE PRIHODA


Proračunski rashodi RASHODI PRORAČUNA


Struktura ukupnih rashoda po funkcionalnoj klasifikaciji, 2007.


Struktura korisnika proračuna, 2008.


Izvanproračunski korisnici


Izvori prihoda izvanproračunskih korisnika


Struktura poreznih prihoda lokalnih jedinica


Zajednički porezi i njihova raspodjela u %


Konsolidirani proračun opće države


Struktura rashoda opće države


Koliko je velika država, rashodi u % BDP-a


Proračunski vodič za građane


http://www.ijf.hr/proracunski/2009.pdf

Pročitati na linku:

http://www.ijf.hr/proracunski/2009.pdf

Bankarski sustav, tržište kapitala i tržište osiguranja


Ukupna imovina banaka

Izvor: HNB

345,1

370,1378,4

391,1406,9 399,9 397,9 395,2 393,4

382,2

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

VI.

2016.

mlrd.

HR

K

Broj banaka

Izvor: HNB

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

15 16 17 1613 13 12

10 10 10

1616 15

15

17 1616

16 16 16

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

VI. 2

016.

Banke u stranom vlasništvu Banke u domaćem privatnom vlasništvu Banke u domaćem državnom vlasništvu

Vlasnička struktura bankovnog sustava

Izvor: HNB

4,7 4,4 4,2 4,3 4,5 4,8 5,3 5,2 5,3 5,64,9 4,9 5,0 5,4 4,8 5,2 5,1 4,7 4,4 4,5

90,490,6 90,9 90,3 90,6 90,1 89,7 90,1 90,3 89,9

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

VI. 2

016.

% u

kupne im

ovin

e

Banke u stranom vlasništvu Banke u domaćem privatnom vlasništvu Banke u domaćem državnom vlasništvu

Sektorska distribucija depozita i kredita DANI KREDITI, 30.06.2016. PRIMLJENI DEPOZITI, 30.06.2016.


Opća država20,7%

Financijske institucije2,0%

Nefinancijska društva32,8%

Stanovništvo*43,2%

Inozemstvo1,2%

Opća država2,8%

Financijske institucije5,9%

Nefinancijska društva18,4%

Neprofitne institucije1,3%

Kućanstva61,8%

Inozemstvo9,8%



Link: http://zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX

http://zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX

Tržište osiguranja u RH Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za prosinac 2015. godine 241 društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 8.723.512.630 kn, što predstavlja rast od 1,91 % u odnosu na prethodnu 2014. godinu.

Hrvatski ured za osiguranje:

Link: https://www.huo.hr/hrv/arhiva/1/trziste-osiguranja-u-rh-za-prosinac-2015-/505/detalji/


https://www.huo.hr/hrv/arhiva/1/trziste-osiguranja-u-rh-za-prosinac-2015-/505/detalji/















Ekonomska orijentacija Republike Hrvatske Odnosi s Europskom unijom i drugim državama Europe i svijeta


Odnosi sa susjedima


Hrvatska i EU (Quo vadis Europa)



Documents

Gospodarski sustav Republike Hrvatskevladimir-cavrak.from.hr/wp-content/uploads/2017/02/Voditelji... · SEMINAR ZA VODITELJE POSLOVNI A I TURISTIČKE VODIČE ... Gospodarstvo Republike