GRAD VRBOVEC · Odluke i ovjerava se peèatom Gradskog vijeæa Grada Vrbovca i potpisom predsjednika Gradskog vijeæa. Èlanak 4. Osnovni ciljevi prostornog ureðenja na podruèju

GRAD VRBOVEC

18 Na temelju èlanka 24. stavka 1. Zakona o prostor-nom ureðenju (“Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), èlanka 23. Statuta Grada Vrbovca(“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 22/01) i èlanka 61.Poslovnika Gradskog vijeæa (“Glasnik Zagrebaèke Þupa-nije” broj 10/03), Gradsko vijeæe Grada Vrbovca na 30.sjednici odrÞanoj 7. travnja 2005. donosi

ODLUKUO DONOŠENJU URBANISTIÈKOG PLANA UREÐENJA

GRADA VRBOVCA

I. TEMELJNE ODREDBE

Èlanak 1.Donosi se URBANISTIÈKI PLAN UREÐENJA GRADA

VRBOVCA (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio Ar-hitektonski atelier deset d.o.o. za arhitekturu i urbanizamiz Zagreba u 2003. i 2004. godini.

Èlanak 2.Plan se donosi za graðevinska podruèja naselja Vrbo-

vec i dijelova naselja Martinska Ves, Celine, Luka, Cerje iVrboveèki Pavlovec (u nastavku teksta koristi se izraz gradVrbovec) koja su utvrðena èlankom 8. Zakona o podru-èjima Þupanija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj(“Narodne novine” broj 10/97).

Plan obuhvaæa površinu od 635,6423 ha.Planom se utvrðuju:– osnovna namjena površina i razmještaj funkcija od

vaÞnosti za grad,– uvjeti korištenja i zaštite prostora u odnosu na di-

namiku i oblike intervencija, gustoæe, naèin i kapaciteteizgradnje te posebne znaèajke prostornih cjelina,

– sustav i koridori glavne prometne i komunalne in-frastrukture,

– sustav urbanog zelenila i vodnih površina te naèinzbrinjavanja otpada,

– podruèja za koja æe se izraðivati urbanistièki planoviureðenja i detaljni planovi ureðenja i podruèja komplek-snih zahvata od vaÞnosti za grad,

– uvjeti i pokazatelji za izradu urbanistièkih planovaureðenja i detaljnih planova ureðenja,

– uvjeti za izradu lokacijskih projekata za zahvate uprostoru od vaÞnosti za Republiku Hrvatsku i Ýupaniju,

– lokacijski uvjeti za zahvate na podruèjima za koja sene donose detaljni planovi ureðenja,

– drugi uvjeti i mjere od vaÞnosti za skladan prostornirazvoj, zaštitu i unapreðenje vrijednosti urbanog prostora iokoliša.

Èlanak 3.Plan je sadrÞan u elaboratu “URBANISTIÈKI PLAN

UREÐENJA GRADA VRBOVCA” koji se sastoji od:Tekstualnog dijela sa sljedeæim sadrÞajem:

I. OBRAZLOÝENJE

1. POLAZIŠTA1.1. PoloÞaj, znaèaj i posebnosti podruèja1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Podruèje obuhvata plana1.1.1.2. Stanovništvo1.1.1.3. Reljef i tlo1.1.1.4. Klima1.1.2. Prostorno-razvojne znaèajke1.1.3. Infrastrukturna opremljenost1.1.3.1. Prometni sustav1.1.3.2. Telekomunikacijska mreÞa1.1.3.3. Vodoopskrbni sustav1.1.3.4. Odvodnja otpadnih voda1.1.3.5. Energetski sustav1.1.4. Zaštiæene prirodne, kulturno-povijesne cjeline

i ambijentalne vrijednosti i posebnosti1.1.4.1. Prirodne vrijednosti1.1.4.2. Kulturno-povijesno naslijeðe1.1.5. Obaveze iz planova šireg podruèja1.1.5.1. Program prostornog ureðenja Republike

Hrvatske1.1.5.2. Prostorni plan Ýupanije1.1.5.3. Prostorni plan ureðenja Grada Vrbovca1.1.6. Ocjena stanja, moguænosti i ogranièenja razvoja

u odnosu na demografske i gospodarskepodatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA2.1. Ciljevi prostornog razvoja gradskog znaèaja2.1.1. Demografski razvoj2.1.2. Odabir prostorno razvojne strukture2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura2.1.3.1. Sustav prometa2.1.3.2. Komunalna infrastruktura2.1.4. Oèuvanje prostornih posebnosti naselja2.2. Ciljevi prostornog ureðenja naselja

odnosno dijela naselja2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu

na postojeæi i planirani broj stanovnika, gustoæustanovanja, obiljeÞja izgraðene strukture,vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih,kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapreðenje ureðenja naselja i komunalneinfrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA3.1. Program gradnje i ureðenja prostora3.2. Osnovna namjena prostora3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,

naèin korištenja i ureðenje površina3.4. Prometna i ulièna mreÞa3.4.1. Cestovna mreÞa3.4.2. Ýeljeznièki promet3.5. Komunalna i infrastrukturna mreÞa3.5.1. Telekomunikacije i poštansko usluÞna mreÞa3.5.2. Energetski sustav3.5.2.1. Plinska infrastrukturna mreÞa3.5.2.2. Elektroenergetska mreÞa3.5.3. Vodnogospodarski sustav3.5.3.1. Vodoopskrbna mreÞa3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda3.5.4. Postupanje s komunalnim otpadom3.6. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite površina

Broj 10/2005. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 33

3.6.1. Uvjeti i naèin gradnje3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina3.6.2.1. Zaštita prirodnih vrijednosti3.6.2.2. Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti3.6.2.3. Tabelarni prikaz nepokretnih kulturnih dobara

unutar obuhvata UPU Vrbovca3.7. Sprjeèavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš3.7.1. Zaštita tla3.7.2. Zaštita voda3.7.3. Zaštita zraka3.7.4. Zaštita od buke3.7.5. Mjere posebne zaštite

II. ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI ODREÐIVANJA I RAZGRANIÈAVANJAPOVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENADefinicije pojmova

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAÐEVINAGOSPODARSKIH DJELATNOSTI(LOKACIJSKI UVJETI)

2.1. Gospodarska namjena – proizvodna2.1.1. Proizvodna, preteÞito industrijska namjena2.1.2. Proizvodna, preteÞito zanatska namjena

Zanatska namjena na površinamamješovite namjeneZanatska namjena na površinamastambene namjene

2.2. Gospodarska namjena – poslovna2.2.1. UsluÞna namjena2.2.2. Trgovaèka namjena sa oznakom K2

Trgovaèka namjena na površinamamješovite namjeneTrgovaèka namjena na površinamastambene namjene

2.2.3. Komunalno servisna namjena sa oznakom K3

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAÐEVINA DRUŠTVENIHDJELATNOSTI (LOKACIJSKI UVJETI)

3.1. Javna namjenaUpravna namjenaSocijalna namjenaZdravstvena namjenaPredškolska namjenaŠkolska namjena sa oznakom D5Vjerska namjenaKulturna namjena

3.2. Športska i rekreacijska namjenaZatvoreni športski i rekreacijski objektiŠportska igrališta na površinama druge namjene

3.3. Ugostiteljska i turistièka namjenaHoteli, moteli i ostali objekti turistièkei ugostiteljske namjene

4. UVJETI I NAÈIN GRADNJE GRAÐEVINASTAMBENE I MJEŠOVITE NAMJENE(LOKACIJSKI UVJETI)

4.1. Stambena namjenaStambena namjena sa oznakom SStambene zgrade – slobodnostojeæinaèin gradnjeStambene zgrade – poluugraðeni naèin gradnjePodrumStambeno potkrovlje

Pomoæna graðevinaOstale namjene koje se mogu graditi napovršinama stambene namjene sa oznakom SZanatska namjena na površinamastambene namjeneTrgovaèka namjena na površinamastambene namjeneSocijalna namjena na površinamastambene namjeneZdravstvena namjena na površinamastambene namjenePredškolska namjena na površinamastambene namjene

4.2. Mješovita namjena4.2.1. Mješovita, preteÞito stambena namjena

sa oznakom M1Osnovna graðevina – slobodnostojeæinaèin gradnjeOsnovna graðevina – poluugraðeninaèin gradnjeOsnovna graðevina – ugraðeni naèin gradnjePodzemne garaÞePomoæna graðevinaPodrumPotkrovljeOstale namjene koje se mogu graditi napovršinama mješovite namjene sa oznakom M1Zanatska namjena na površinamamješovite namjeneTrgovaèka namjena na površinamamješovite namjeneUpravna namjena na površinamamješovite namjeneSocijalna namjena na površinamamješovite namjeneZdravstvena namjena na površinamamješovite namjenePredškolska namjena na površinamamješovite namjeneUgostiteljska namjena na površinamamješovite namjene

4.2.2. Mješovita, preteÞito poslovna namjenasa oznakom M2Osnovna graðevina – slobodnostojeæinaèin gradnjeOsnovna graðevina – poluugraðeni naèingradnjeOsnovna graðevina – ugraðeni naèingradnjePomoæna graðevinaPodrum i stambeno potkrovlje

5. UVJETI UREÐENJA, GRADNJEREKONSTRUKCIJE I OPREMANJAPROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE IKOMUNALNE MREÝE S PRIPADAJUÆIMOBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreÞe5.1.1. Cestovni promet

Površine infrastrukturnih sustava sa oznakom IsJavna parkirališta i garaÞeTrgovi i druge veæe pješaèke površine

5.1.2. Ýeljeznièki promet5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreÞe

Stranica 34 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 10/2005.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreÞe5.3.1. Elektroenergetska mreÞa5.3.2. Plinovodna mreÞa5.3.3. Vodoopskrbni sustav5.3.4. Odvodnja otpadnih voda

6. UVJETI UREÐENJA JAVNIH ZELENIHPOVRŠINA

6.1. Javne zelene površine6.2. Zaštitno zelenilo6.3. Groblja

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO--POVIJESNIH CJELINA I GRAÐEVINAI AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti7.2. Stanje pravne zaštite kulturnih dobara7.3. Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

Mjere zaštite za registirana i preventivnozaštiæena kulturna dobraMjere zaštite za evidentirana i kulturna dobrapredloÞena za zaštitu

7.4. Upravni postupak pri zaštiti kulturno-povijesnebaštine

8. POSTUPANJE S OTPADOM (OBRADA,SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE)

9. MJERE SPRJEÈAVANJA NEPOVOLJNOGUTJECAJA NA OKOLIŠZaštita tlaZaštita zrakaZaštita od bukeZaštita vodaSklanjanje ljudiZaštita od rušenjaZaštita od poÞaraProcjena utjecaja na okoliš

10. MJERE PROVEDBE PLANANeposredna provedba planaNaèin i uvjeti gradnje – oblici korištenja prostoraOdrÞavanje i manji zahvati sanacije graðevinaSanacija graðevina i dijelova naseljaRekonstrukcija, dogradnja i promjena korištenjaNova gradnjaIzrada detaljnijih planova

10.1. Obveza izrade detaljnih planova ureðenja10.2. Rekonstrukcija graðevina èija je namjena protivna

planiranoj namjeni

i GRAFIÈKOG DIJELA sa sljedeæim kartografskimprikazima:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:5000

2.1. PROMETNA ULIÈNA I KOMUNALNAINFRASTRUKTURNA MREÝAPROMETNA MREÝA

1:5000

2.2. PROMETNA ULIÈNA I KOMUNALNAINFRASTRUKTURNA MREÝAELEKTROENERGETSKA MREÝA

1:5000

2.3. PROMETNA ULIÈNA I KOMUNALNAINFRASTRUKTURNA MREÝATELEKOMUNIKACIJSKA MREÝA

1:5000

2.4. PROMETNA ULIÈNA I KOMUNALNAINFRASTRUKTURNA MREÝAPLINOVODNA MREÝA

1:5000

2.5. PROMETNA ULIÈNA I KOMUNALNAINFRASTRUKTURNA MREÝAVODOVODNA MREÝA

1:5000

2.6. PROMETNA ULIÈNA I KOMUNALNAINFRASTRUKTURNA MREÝAMREÝA ODVODNJE OTPADNIH VODA

1:5000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJAI ZAŠTITE POVRŠINA

1:5000

4. NAÈIN I UVJETI GRADNJE – OBLICIKORIŠTENJA PROSTORA

1:5000

Elaborat iz stavka 1. ovog èlanka sastavni je dio oveOdluke i ovjerava se peèatom Gradskog vijeæa GradaVrbovca i potpisom predsjednika Gradskog vijeæa.

Èlanak 4.

Osnovni ciljevi prostornog ureðenja na podruèju Gra-da Vrbovca su:

– osiguravanje površina za širenje i izgradnju grada,– osiguravanje primjerenih podruèja i površina za iz-

gradnju objekata javne i društvene namjene,– osiguravanje primjerenih podruèja i površina za iz-

gradnju objekata gospodarske namjene,– prilagodba novih zahvata prostornim i ambijental-

nim karakteristikama pojedinih dijelova grada,– oèuvanje, obnova i svrhovito korištenje spomenika

kulture i graditeljske baštine kao najvrednijih elemenataidentiteta prostora,

– unapreðivanje naèina korištenja postojeæih izgra-ðenih površina naselja,

– unapreðivanje komunalnog standarda na podruèjugrada poboljšavanjem postojeæih i izgradnjom novih infra-strukturnih objekata i

– unapreðivanje urbanog standarda ureðivanjem po-stojeæih i novih javnih površina, parkova, te objekata javnei društvene namjene.

II. ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. Uvjeti odreðivanja i razgranièavanja površinajavnih i drugih namjena

Èlanak 5.

Površine unutar obuhvata plana podijeljene su premanamjeni na sljedeæe kategorije i skupine:

Gospodarska namjenaGospodarska namjena – proizvodna,

preteÞito industrijska namjenasa oznakom I1preteÞito zanatska namjena sa oznakom I2

Gospodarska namjena – poslovnaTrgovaèka namjena sa oznakom K2Komunalno servisna namjenasa oznakom K3površine infrastrukturnih sustavasa oznakom Is


Javna namjenaUpravna namjena sa oznakom D1Socijalna namjena sa oznakom D2Zdravstvo sa oznakom D3Predškolski odgoj sa oznakom D4Školstvo sa oznakom D5Vjerska namjena sa oznakom D6Kultura sa oznakom D7

Športsko rekreacijska namjena sa oznakom R

Turistièka i ugostiteljska namjena sa oznakom T

Stambena i mješovita namjenaStambena namjena sa oznakom SMješovita namjena

preteÞito stambena namjenasa oznakom M1preteÞito poslovna namjena sa oznakom M2

Površine infrastrukturnih sustava sa oznakom Is

Zelene površineParkovi i druge javne zelene površine sa oznakom Z1Zaštitno zelenilo sa oznakom Z2

Poljoprivredne površine sa oznakom P3

Groblja sa oznakom G

Površine u obuhvatu plana moraju se koristiti u skladusa namjenama predviðenim ovim Planom koje su prika-zane na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENAPOVRŠINA u mjerilu 1:5000.

Ureðenje površina, formiranje graðevinskih parcela iizgradnja graðevina na površinama za koje je ovim planomdefinirana namjena moraju se provoditi u skladu sa loka-cijskim uvjetima koji su dani u nastavnim poglavljima ovihprovedbenih odredbi. Lokacijskim uvjetima se odreðuju:

– najmanja površina graðevinske parcele,– najmanja širina parcele na mjestu graðevinskog

pravca,– najveæi dozvoljeni koeficijent izgraðenosti,– najveæa dozvoljena visina vijenca/sljemena,– najmanja udaljenost od granica parcele,– najmanja površina ozelenjenog dijela parcele.

Definicije pojmova

Graðevna parcela odreðuje prostor, izgraðen ili pred-viðen za izgradnju odnosno ureðenje, u kojem se vršijedna od namjena predviðenih ovim Planom ili drugimprostornim planovima uÞih podruèja. Na graðevnoj parcelimoÞe se graditi samo jedna graðevina osnovne namjene, au njoj, uz nju ili odvojeno od nje mogu se graditi pomoænegraðevine.

Osnovna graðevina je svaka graðevina koja iskljuèivosluÞi Planom predviðenoj namjeni.

Pomoæne graðevine su graðevine u funkciji osnovnegraðevine: garaÞe za osobna vozila, drvarnice, spremišta,nadstrešnice, kotlovnice, nadzemni i podzemni spremniciloÞ ulja i tekuæeg plina i slièno.

Koeficijent izgraðenosti graðevne parcele izraèunavase kao odnos tlocrtne površine svih graðevina na parceli ipovršine parcele. Koeficijent izgraðenosti ukljuèuje svegraðevine na parceli (osnovnu i pomoæne), izuzev septièketaloÞnice i cisterne koje su ukopane, otvorenih bazena i

športskih igrališta, stepenica i prilaza na terenu i terasa kojesu u nivou okolnog terena.

Slobodnostojeæi naèin gradnje zgrada koja je udaljenaod svih granica parcele.

Poluugraðeni naèin gradnje zgrada koja se gradi najednoj od dvije boène granice parcele.

Ugraðeni naèin gradnje zgrada koja se gradi izmeðudvije boène granice parcele.

Tlocrtna površina površina dobivena vertikalnom pro-jekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova graðevine nagraðevnu parcelu.

Ukupna površina objekta izraèunava se kao zbroj tlo-crtnih površina svih nadzemnih etaÞa objekta.

Regulacijski pravac odreðuje rub graðevne parcele uodnosu na javnu površinu (cestu, put, trg, park i slièno).

Graðevinski pravac odreðuje poloÞaj graðevina naparceli u odnosu na regulacijski pravac.

Okoliš je otvoren prostor oko graðevina unutar gra-ðevne parcele (vrt, okuænica, dvorište i sl.).

EtaÞa je svaki nivo graðevine. Po vrsti etaÞe mogu bitipodzemne (podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kati potkrovlje). Podzemnom etaÞom smatra se etaÞa koja sesa najmanje 75% netto volumena nalazi ispod niveletekonaèno ureðenog okolnog terena.

Novi stambeni prostori moraju imati minimalnu svi-jetlu visinu 2,50 m, a novi pomoæni prostori minimalno2,25 m. U postojeæim graðevinama mogu se zadrÞati po-stojeæe visine etaÞa koje su manje od propisanih.

Stan je prostor u osnovnoj graðevini predviðen zasmještaj jedne obitelji.

Vijenac graðevine gornja kota krovnog nadozida pot-krovne etaÞe ili gornja kota stropne ploèe najviše etaÞegraðevine (ako se potkrovlje izvodi bez nadozida)

Visina graðevine visina graðevine od konaèno zaravna-tog terena do vijenca, mjereno u metrima

Lokalni uvjeti su parametri izgradnje koji se primje-njuju u veæ izgraðenim dijelovima naselja. U ovim æe sepodruèjima pojedini lokacijski uvjeti utvrditi u postupku is-hoðenja lokacijske dozvole ili pri izdavanju izvoda iz pla-na, a na temelju prosjeènih, odnosno iznimno najveæihparametara koji prevladavaju u neposrednom okruÞenjunovog objekta.

2. Uvjeti smještaja graðevina gospodarskihdjelatnosti (lokacijski uvjeti)

2.1. Gospodarska namjena – proizvodna

Èlanak 6.Gospodarske proizvodne djelatnosti obuhvaæaju in-

dustrijsku i zanatsku proizvodnju kod koje se razvijajunepovoljni utjecaji na okoliš te se ista ne moÞe obavljati napovršinama druge namjene.

2.1.1. Proizvodna, preteÞito industrijska namjenaPovršine gospodarske, preteÞito industrijske namjene,

oznaèene su oznakom I1 na Planu namjene površina.Ova namjena obuhvaæa:– sve vrste graðevina za proizvodnju, skladištenje i

transport industrijskih proizvoda,– zgrade za športske i rekreacijske aktivnosti zapo-

slenika,


– prateæe upravne zgrade,– zelene površine.

Na mjestima kontakta gospodarske proizvodne, pre-teÞito industrijske namjene, sa drugim namjenama profilprometnog koridora mora biti širok najmanje 25 m, te seprofilu tih prometnica obavezno mora posaditi dvostrukidrvored. Na parcelama koje se nalaze uz postojeæu stam-benu izgradnju mora se prema toj izgradnji osigurati tam-pon zelenila širine najmanje 5,0 metara.

Za izgradnju dogradnju i adaptaciju graðevina na po-vršinama sa oznakom I1 utvrðuju se sljedeæi lokacijskiuvjeti:

koeficijentizgraðenosti parcele kiz

max 0.4

najveæa visinavijenca/sljemena

12 m/20 miznimno pojedini dijelovigraðevine ili postrojenja mogubiti viši ako je to uvjetovanotehnološkim procesima (dimnjaci,silosi i slièno)

najveæa katnost Prizemlje + 1 katiznimno pojedini dijelovi graðe-vine mogu biti viši ako to uvjetujetehnologija proizvodnje (uredi,servisi, precizna mehanika,elektronièka industrija i slièno)

najmanja udaljenostod regulacijske linije

6 m ili h/2 (najviša toèkapripadajuæeg proèelja)osim na lokacijama gdje se morapoštivati graðevinski pravacte je ta udaljenost veæa

najmanja udaljenostod ostalih meða

6 m ili h/2 (najviša toèkapripadajuæeg proèelja)

najmanji ozelenjenidio parcele

20%

parkirna mjesta riješitina vlastitoj parceliprema kriteriju

6 pm/1000m2 ukupne površine

2.1.2. Proizvodna, preteÞito zanatska namjena

Ova namjena obuhvaæa:– radionice i pogone sa najviše 50 zaposlenih, te sa

najviše 5000 m2 zatvorene površine radnog prostora zasljedeæe namjene

• stolarske radionice i druge radionice za obradu drva• bravarske radionice i druge radionice za obradu

metala• krojaèke i druge radionice za obradu tekstila• staklarske, kamenorezaèke, klesarske, kamenarske,

limarske te radionice za obradu drugih sirovina• automehanièarske radionice, lakirnice i autopra-

onice– stambena zgrada za potrebe stanovanja vlasnika sa

pomoænim objektima

Graðevine za naprijed navedene namjene u pravilu segrade na površinama koje su na Planu namjene površinaoznaèene oznakom I1 i I2, a manje zanatske radioniceiznimno i na površinama mješovite i stambene namjene.

Na parcelama koje se nalaze uz postojeæu stambenuizgradnju mora se prema toj izgradnji osigurati tampon ze-lenila širine najmanje 5,0 metara.

Za izgradnju dogradnju i adaptaciju graðevina zanat-ske namjene planom se utvrðuju sljedeæi lokacijski uvjeti:


max 0.4


10 m/15 miznimno pojedini dijelovi graðe-vine ili postrojenja mogu biti višiako je to uvjetovano tehnološkimprocesima (dimnjaci, silosii slièno)

najveæa katnost Prizemlje + 1 katiznimno pojedini dijelovigraðevine mogu biti visine P+2ako to uvjetuje tehnologijaproizvodnje (uredi, servisi,precizna mehanika, elektronièkaindustrija i slièno)


6 m ili h/2 (najviša toèkapripadajuæeg proèelja)osim na lokacijama gdje se morapoštivati graðevinski pravac te jeta udaljenost veæa


3 m ili h/2 (najviša toèkapripadajuæeg proèelja)


15%


6 pm/1000 m2 ukupne površine

Zanatska namjena na površinama mješovite namjeneManje radionice zanatske namjene mogu se graditi i

na površinama mješovite namjene sa oznakom M1, premauvjetima utvrðenim u poglavlju 4.2. ovih odredbi.

Zanatska namjena na površinama stambene namjeneManje radionice zanatske namjene mogu se graditi i

na površinama stambene namjene sa oznakom S, premauvjetima utvrðenim u poglavlju 4.1. ovih odredbi.

2.2. Gospodarska namjena – poslovna

Èlanak 7.Ova namjena obuhvaæa:– usluÞnu namjenu.– trgovaèku namjenu sa oznakom K2.– komunalno servisnu namjenu sa oznakom K3.

2.2.1. UsluÞna namjenaOva namjena obuhvaæa:– urede,– usluÞne radionice i salone: krojaèke, frizerske, bri-

jaèke, urarske, kozmetièke usluge, fitness, solarij itd.

Planom se ne predviðaju izdvojene površine usluÞnenamjene. Prostori i objekti za usluÞne djelatnosti mogu segraditi na površinama mješovite i stambene namjene prièemu se primjenjuju lokacijski uvjeti za gradnju na parce-lama mješovite odnosno stambene namjene te sljedeæi do-datni lokacijski uvjeti:




2.2.2. Trgovaèka namjena sa oznakom K2Trgovaèkom namjenom u ovom se Planu smatraju

veæe pojedinaène trgovine i trgovaèki centri, u pravilu veæiod 1000 m2 ukupne površine, koji zbog naèina rada i po-slovanja zahtijevaju veæe prometne, parkirališne i manipu-lativne površine. Trgovaèka namjena obuhvaæa sve vrstetrgovina, pripadajuæa skladišta, uredske i manipulativnepovršine.

Graðevine trgovaèke namjene mogu se graditi na po-vršinama koje su u Planu namjene površina oznaèene saK2 (poslovna namjena – preteÞito trgovaèka), I1 i I2 (go-spodarska namjena), i M2 (mješovita, preteÞito poslovnanamjena), u skladu sa sljedeæim lokacijskim uvjetima:

najmanjapovršina parcele

2000 m2


max 0.4

najveæa visina vijenca(h)/sljemena (s)

14m/18 m

najveæa katnost Prizemlje + 3 katanajmanja udaljenostod regulacijske linije

6m ili h2 primjenjuje se veæavrijednost


6m ili h2 primjenjuje se veæavrijednost


10%



Navedeni lokacijski uvjeti moraju se primijeniti i priizradi urbanistièkih i detaljnih planova ureðenja unutar ko-jih se planiraju površine trgovaèke namjene.

Trgovaèka namjena na površinama mješovite namjeneObjekti trgovaèke namjene mogu se graditi i na po-

vršinama mješovite namjene sa oznakom M1, prema uvje-tima utvrðenim u poglavlju 4.2. ovih odredbi.

Trgovaèka namjena na površinama stambene namjeneObjekti trgovaèke namjene mogu se graditi i na po-

vršinama stambene namjene sa oznakom S, prema uvje-tima utvrðenim u poglavlju 4.1. ovih odredbi.

2.2.3. Komunalno servisna namjena sa oznakom K3Ova namjena obuhvaæa površine i ureðaje u funkciji:– plinoopskrbe,– vodoopskrbe,– odvodnje otpadnih voda,– zbrinjavanja otpada,– prateæe djelatnosti odrÞavanja objekata komunalne

infrastrukture.

Graðevine za naprijed navedene namjene grade se napovršinama koje su na planu namjene površina oznaèeneoznakom K i K3, u skladu sa sljedeæim lokacijskim uvje-tima:

koeficijent izgraðe-nosti parcele kiz

max 0.4


12 m/16 mpojedini dijelovi graðevine ili po-strojenja mogu biti viši ako je touvjetovano tehnološkim procesima

najveæa katnost Prizemlje + 1 kat


3 m ili h/2 (najviša toèkapripadajuæeg proèelja)(primjenjuje se manja vrijednost)


3 m ili h/2 (najviša toèkapripadajuæeg proèelja)(primjenjuje se manja vrijednost)

Najmanji ozelenjenidio parcele

20%



3. Uvjeti smještaja graðevina društvenihdjelatnosti (lokacijski uvjeti)

3.1. Javna namjena

Èlanak 8.Javna namjena obuhvaæa djelatnosti:– uprave,– socijalnih sluÞbi,– zdravstva,– predškolskog odgoja,– školstva sa oznakom D5,– vjerske namjene,– kulture.

Površine javne namjene oznaèene su oznakom D nakartografskom prikazu namjene površina. Uz gradnju napovršinama koje su Planom odreðene za javnu namjenugraðevine i prostori javne mogu se graditi i ureðivati i napovršinama mješovite namjene. Manji prostori socijalne,zdravstvene i predškolske namjene mogu se graditi i ureði-vati i na površinama stambene namjene.

Graðevine javne namjene su reperne toèke u urbanojstrukturi Grada te njihova simbolièka, urbanistièka, ar-hitektonska i tehnièka vrijednost mora biti na najvišojrazini. U svrhu osiguravanja primjerene razine kvaliteteprostornih rješenja za graðevine javne namjene ovim seplanom predlaÞe da se za sve graðevine javne namjenepovršine veæe od 1000,00 m2 odabir idejnog rješenja izvršiproveddom javnog urbanistièko – arhitektonskog natje-èaja.

Upravna namjenaUpravna namjena obuhvaæa djelatnosti drÞavne upra-

ve i lokalne samouprave. Graðevine upravne namjenemogu se graditi na površinama javne namjene sa oznakomD, te na površinama mješovite namjene sa oznakom M1,pri èemu se primjenuju lokacijski uvjeti utvrðeni u poglav-lju 4.2. ovih odredbi.

Za izgradnju graðevina upravne namjene primjenjujuse lokacijski uvjeti za površine mješovite namjene te slje-deæi dodatni lokacijski uvjet:


25 pm/1000 m2 ukupne površine(uz moguænost da se u uÞemgradskom središtu do 50% pmrješava u uliènom pojasu)

Socijalna namjenaSocijalna namjena obuhvaæa djelatnosti socijalne skr-

bi, brige o starijim osobama i sliène djelatnosti. Graðevine


socijalne namjene mogu se graditi na površinama javnenamjene sa oznakom D, na površinama stambene na-mjene sa oznakom S, te na površinama mješovite namjenesa oznakom M1, pri èemu se primjenuju lokacijski uvjetiutvrðeni u poglavlju 4. ovih odredbi.

Zdravstvena namjena

Zdravstvena namjena obuhvaæa sve zdravstvene dje-latnosti, bolnice, ambulante, specijalistièke ordinacije islièno. Za izgradnju graðevina zdravstvene namjene napovršinama javne namjene primjenjuju se sljedeæi loka-cijski uvjeti:


max 0.25


12 m/16 m

najveæa katnost Prizemlje + 2 kata + ureðenopoTkrovlje

najmanja udaljenostod granica parcele

h (najviša toèka pripadajuæegproèelja) za juÞno proèelje;h/2 za istoèno i zapadno;3m za sjeverno proèelje


30%



Manji prostori zdravstvene namjene mogu se graditina površinama stambene namjene sa oznakom S, te napovršinama mješovite namjene sa oznakom M1, pri èemuse primjenuju lokacijski uvjeti utvrðeni u poglavlju 4. ovihodredbi.

Predškolska namjena

Predškolska namjena obuhvaæa djeèje vrtiæe i drugesliène ustanove. Za izgradnju graðevina predškolske na-mjene na površinama javne namjene primjenjuju se slje-deæi lokacijski uvjeti:


max 0.25


6 m/10 m

najveæa katnost Prizemlje + 1 kat


6 m


12 m od juÞne granice6 m od ostalih granica parcele


50%


12 pm/1000 m2 ukupne površine(uz moguænost da se u uÞemgradskom središtu do 50% pmrješava u uliènom pojasui na javnim parkiralištima)

Zgrade za predškolsku namjenu mogu se graditi napovršinama stambene namjene sa oznakom S, te na povr-šinama mješovite namjene sa oznakom M1, pri èemu se

primjenuju lokacijski uvjeti utvrðeni u poglavlju 4. ovihodredbi.

Školska namjena sa oznakom D5Školska namjena obuhvaæa osnovne i srednje škole te

športske dvorane u sklopu istih. Graðevine školske na-mjene mogu se graditi na površinama sa oznakom D i D5.

Za izgradnju graðevina namjene školstva primjenjujuse sljedeæi lokacijski uvjeti:


max 0.3


12 m/16 m



6 m




30%



Vjerska namjena

Graðevine vjerske namjene mogu se graditi na površi-nama sa oznakom D i M1.

Za izgradnju graðevina vjerske namjene primjenjujuse sljedeæi lokacijski uvjeti:


max 0.4


20 m/30 m


najmanja udaljenostod granica parcele

prema lokalnim uvjetima(u uÞem gradskom središtu moÞese graditi i kao ugraðenagraðevina)



Kulturna namjena

Graðevine kulturne namjene obuhvaæaju:– kazališta, kino dvorane i druge prostore za javne

manifestacije,– knjiÞnice i èitaonice,– muzeje i galerije,– muzièke škole.

Graðevine kulturne namjene mogu se graditi na povr-šinama sa oznakom D i M1.

Za gradnju graðevina za kulturu primjenjuju se loka-cijski uvjeti za površine mješovite namjene M1, te sljedeæidodatni lokacijski uvjeti:




3.2. Športska i rekreacijska namjena

Èlanak 9.Športska i rekreacijska namjena obuhvaæa zatvorene

športske i rekreacijske objekte svih vrsta (športske dvorane,klizališta, bazeni, stadioni itd) hotele, motele, i druge turi-stièke i ugostiteljske objekte, te rekreacijske površine iigrališta na otvorenom. Prostori za izgradnju objekata iureðenje površina športske i rekreacijske namjene ozna-èeni su oznakom R na grafièkom prikazu “Korištenje i na-mjena površina”.

Zatvoreni športski i rekreacijski objektiZa izgradnju na površinama sa oznakom R utvrðuju se

sljedeæi lokacijski uvjeti:


max 0.5

najveæa katnost Prizemlje + 1 kat + potkrovljenajmanja udaljenostod regulacijske linije –granice sa javnomprometnom površinom

h = visina vijenca

najmanja udaljenostod drugih granicaparcele

prema lokalnim uvjetima


30%


12 pm/1000 m2 ukupne površine(uz moguænost da se do 50% pmrješava u uliènom pojasui na javnim parkiralištima)

Ukupna brutto površina prateæih ugostiteljskih i trgo-vaèkih sadrÞaja koji se grade u dvoranama ili na igralištimašportsko rekracijske namjene moÞe iznositi do najviše:

– 10% ukupne površine na kojoj se ureðuju otvorenašportska igrališta,

– 30% ukupne ukupne površine sportskih dvorana.

Zatvoreni športski i rekreacijski objekti su repernetoèke u urbanoj strukturi Grada te njihova urbanistièka, ar-hitektonska, tehnièka i simbolièka vrijednost mora biti nanajvišoj razini. U svrhu osiguravanja najviše razine kvaliteteidejnih rješenja za javne športske objekti ovim se planompredlaÞe da se odabir idejnog rješenja za javne športskedvorane izvrši provedbom postupka javnog urbanistièko--arhitektonskog natjeèaja.

Športska igrališta na površinama druge namjeneOtvorena športska igrališta se mogu ureðivati i na

površinama drugih namjena. Uz otvorena igrališta na povr-šinama drugih namjena ne mogu se graditi prateæi objektisa svlaèionicama, teretanama i drugim rekreacijskim, ugo-stiteljskim i trgovaèkim sadrÞajima.

3.3. Ugostiteljska i turistièka namjena

Èlanak 10.Ugostiteljska i turistièka namjena obuhvaæa hotele,

motele, prenoèišta, bungalove, restorane, ostale turistièke i

ugostiteljske objekte i lokale te auto kampove. Objekti tu-ristièke i ugostiteljske namjene mogu se graditi na površi-nama sa oznakom T’, te na površinama sa oznakom R, M1i M2.

Hoteli, moteli i ostali objekti turistièke i ugostiteljskenamjene

Za izgradnju ovih sadrÞaja na površinama sa oznakomT i R utvrðuju se sljedeæi lokacijski uvjeti:


max 0.5

najveæa katnost Prizemlje + 1 kat + potkrovlje

najmanja udaljenostod regulacijske linije –granice sa javnomprometnom površinom

h = visina vijenca

najmanja udaljenostod drugih granica par-cele



30%



Prostori ugostiteljske namjene mogu se graditi i napovršinama mješovite namjene sa oznakom M1 i M2, prièemu se primjenuju lokacijski uvjeti utvrðeni u poglavlju4.2. ovih odredbi.

4. Uvjeti i naèin gradnje graðevina stambenei mješovite namjene (lokacijski uvjeti)

4.1. Stambena namjena

Èlanak 11.

Stambena namjena sa oznakom SStambena namjena oznaèena je u kartografskom pri-

kazu “Korištenje i namjena površina” oznakom S. Na povr-šinama stambene namjene mogu se graditi stambene zgra-de i pomoæne graðevine te u sklopu istih prostori i površineza namjene koje se prema ovom Planu mogu ureðivati uobjektima stambene namjene. Na površinama stambenenamjene primjenjuje se slobodnostojeæi ili poluugraðeninaèin izgradnje.

Za izgradnju i ureðenje površina na površinama stam-bene namjene sa oznakom S utvrðuju se sljedeæi lokacijskiuvjeti:

Stambene zgrade – slobodnostojeæi naèin gradnje

prizemnesa potkrovljem

(P +T)

jednokatnesa potkrovljem

(P + 1 + T)

najmanja površina par-cele

350 m2 450 m2

najmanja širina parcele 14 m 18 m


max 0.3 max 0.3



(P +T)


(P + 1 + T)

najveæa visina vijenca(H)/sljemena (S)

4.5 m/7.5 m 7 m/10 m


3 m ili premalokalnimuvjetima

3m ili premalokalnimuvjetima

najmanje udaljenostiod boènih meða

3m ili H/2od jedne,

1 m od druge(primjenjuje

se veæavrijednost)

3m ili H/2od jedne,

1 m od druge(primjenjuje

se veæavrijednost)

najmanji ozelenjeni dioparcele

30% 30%

Stambene zgrade – poluugraðeni naèin gradnje


(P +T)


(P + 1 + T)

najmanja površina parcele 300 m2 350 m2

najmanja širina parcele 12 m 14 m

koeficijent izgraðenostiparcele kiz

max 0.4 max 0.4


4.5 m/7.5 m 7 m/10 m


3 m ili premalokalnimuvjetima

3m ili premalokalnimuvjetima

najmanje udaljenostiod boène meðe

3m ili H/2(primjenjuje

se veæavrijednost)

3m ili H/2(primjenjuje

se veæavrijednost)


25% 25%

PodrumNa površinama stambene namjene ispod stambene

graðevine moÞe se graditi podrum ako to dozvoljava kon-figuracija terena. Podrumom se smatra dio graðevine kojije sa najmanje 50% volumena ukopan u zemlju.

Stambeno potkrovljeStambenim potkrovljem podrazumijeva se prostor iz-

meðu najviše stropne ploèe i krovne konstrukcije ureðenza stanovanje. Visina nadozida kod stambenog potkrov-lja moÞe iznositi najviše 150 cm od gornje kote stropneploèe. Za osvjetljenje stambenog potkrovlja mogu se kori-stiti krovni prozori, prozori na zabatnim zidovima te krov-ne kuæice.

Pomoæna graðevinaNa površinama stambene namjene uz stambenu zgra-

du se na parceli moÞe graditi prizemna pomoæna gra-ðevina u funkciji garaÞe, spremišta ili radionice. Za iz-gradnju pomoænih graðevina Planom se utvrðuju sljedeæilokacijski uvjeti:

najveæa tlocrtna površinapomoæne graðevine

100 m2


3 m/5 m

najmanja udaljenostod meða

H od jedne, 1m od druge

Ostale namjene koje se mogu graditi na površinamastambene namjene sa oznakom S

Na površinama stambene namjene mogu se graditigraðevine odnosno ureðivati površine za zanatsku, trgo-vaèku, socijalnu, zdravstvenu i predškolsku namjenu pre-ma sljedeæim uvjetima.

Zanatska namjena na površinama stambene namjeneRadionice zanatske namjene za tihe i èiste djelatnosti

sa najviše 100 m2 zatvorene površine radnog prostora te sanajviše 3 zaposlena mogu se graditi na parcelama stam-bene namjene, pri èemu se primjenjuju sljedeæi dodatnilokacijski uvjeti:


10 m

najmanja udaljenostprostora zanatske namjeneod stambenih objekatana susjednim parcelama

10 m


prema lokacijskim uvjetimaza stambenu namjenuuz obaveznu sadnju visokezimzelene ograde uz meðeprema susjedu


6 pm/1000m2 ukupnepovršine

Trgovaèka namjena na površinama stambene namjeneTrgovine èija ukupna površina ne prelazi 200 m2 mogu

se graditi i ureðivati na površinama stambene namjene prièemu se, uz prethodno utvrðene, primjenjuju sljedeæi do-datni lokacijski uvjeti:


30 pm/1000 m2 ukupnepovršine

Socijalna namjena na površinama stambene namjeneGraðevine socijalne namjene mogu se graditi na po-

vršinama stambene namjene pri èemu se, uz prethodnoutvrðene, primjenjuju sljedeæi dodatni lokacijski uvjeti:

Najmanji ozelenjeni dioparcele

50% za objekte za smještajstarijih osoba25% za ostale


6 pm/1000 m2 ukupnepovršine za objekteza smještaj starijih osoba12 pm/1000 m2 ukupnepovršine za ostale

Zdravstvena namjena na površinama stambene namjeneManji prostori zdravstvene namjene kao što su: speci-

jalistièke ordinacije, zubarske ordinacije i slièno mogu segraditi i ureðivati na površinama stambene namjene. Zaizgradnju i ureðenje takvih prostora primjenjuju se loka-


cijski uvjeti za površine stambene namjene te sljedeæi do-datni lokacijski uvjeti:

parkirna mjesta riješiti navlastitoj parceli premakriteriju


Predškolska namjena na površinama stambene namjeneProstori namijenjeni predškolskom odgoju mogu se

graditi i ureðivati na površinama stambene namjene, prièemu se primjenjuju lokacijski uvjeti za površine stambenenamjene te sljedeæi dodatni lokacijski uvjeti:

najmanja udaljenost objektaod granica parcele

12 m od juÞne granice6 m od ostalih granicaparcele


50%

parkirna mjesta riješitina vlastitoj parceli premakriteriju


4.2. Mješovita namjena

Èlanak 12.

4.2.1. Mješovita, preteÞito stambena namjenasa oznakom M1

Površine mješovite, preteÞito stambene namjeneoznaèene su na kartografskom prikazu “Korištenje i na-mjena površina” oznakom M1. Na ovim se površinamamogu graditi zgrade sa stambenim, poslovnim, zanatskim iprostorima javne namjene, pomoæne graðevine i pod-zemne garaÞe. Na površinama oznake M1 primjenjuje seugraðeni, poluugraðeni ili slobodnostojeæi naèin gradnje.

Za površine oznake M1 planom se utvrðuju sljedeæilokacijski uvjeti:

Osnovna graðevina – slobodnostojeæi naèin gradnje

najmanja površinaparcele

350 m2

najmanja širinaparcele

14 m


max 0.4


12 m/15 m

najveæa katnost Prizemlje + 2 kata + poTkrovlje(P + 2 + T)


3 m ili prema lokalnim uvjetima


3m ili H/2 od jedne, 1 mod druge (primjenjuje se veæavrijednost)


20%

Osnovna graðevina – poluugraðeni naèin gradnje


300 m2


12 m


max 0.5


12 m/15 m





3m ili H/2 (primjenjuje se veæavrijednost)


15%

Osnovna graðevina – ugraðeni naèin gradnje


200 m2


8 m


max 0.6


12 m/15 m





10%

Kod izgradnje interpolacija u izgraðenim dijelovimagrada lokacijski uvjeti iznimno mogu odstupati od naprijednavedenih, a utvrðuju se u postupku ishoðenja lokacijskedozvole u skladu sa lokalnim uvjetima.

Podzemne garaÞeNa površinama mješovite namjene sa oznakom M1

mogu se graditi podzemne garaÞe za smještaj automobila,ako to dozvoljava zauzetost parcele i konfiguracija terena.Površina podzemne garaÞe ne uraèunava se u koeficijentizgraðenosti i iskorištenosti parcele.

Pomoæna graðevinaNa površinama oznake M1 uz osnovnu graðevinu se

na parceli moÞe graditi i pomoæna graðevina u funkciji ga-raÞe, spremišta ili radionice za tihe i èiste djelatnosti. Loka-cijski uvjeti za izgradnju pomoænih graðevina utvrðuju sena temelju lokalnih uvjeta.

Površina pomoæne graðevine uraèunava se u koefi-cijent izgraðenosti i iskorištenosti parcele reducirana za50%.

PodrumNa površinama oznake M1 ispod stambene graðevine

moÞe se graditi podrum ako to dozvoljava konfiguracijaterena. Podrumom se smatra dio graðevine koji je sanajmanje 50% volumena ukopan u zemlju.

PotkrovljeStambenim potkrovljem podrazumijeva se prostor iz-

meðu najviše stropne ploèe i krovne konstrukcije ureðenza korištenje. Visina nadozida kod potkrovlja moÞe iznositi


najviše 150 cm od gornje kote stropne ploèe. Za osvjet-ljenje potkrovlja mogu se koristiti krovni prozori, prozorina zabatnim zidovima te krovne kuæice.

Ostale namjene koje se mogu graditi na površinamamješovite namjene sa oznakom M1

Na površinama oznake M1 mogu se graditi graðevineodnosno ureðivati površine za zanatsku, trgovaèku, uprav-nu, socijalnu, zdravstvenu, predškolsku i ugostiteljsku na-mjenu prema sljedeæim uvjetima.

Zanatska namjena na površinama mješovite namjeneNa površinama mješovite namjene sa oznakom M1

mogu se graditi radionice zanatske namjene sa najviše 250m2 zatvorene površine radnog prostora te sa najviše 10 za-poslenih, pri èemu se primjenjuju prethodno utvrðenilokacijski uvjeti i sljedeæi dodatni lokacijski uvjeti:


10 m

najmanja udaljenostod stambenih objekatana susjednim parcelama

6 m


prema lokacijskim uvjetimaza mješovitu namjenuuz obaveznu sadnju visokezimzelene ograde uz meðeprema susjedu



Trgovaèka namjena na površinamamješovite namjene

Na površinama mješovite namjene sa oznakom M1mogu se graditi i pojedinaène, te manje trgovine u nizu èijaukupna površina ne prelazi 1000 m2, uz sljedeæe dodatnelokacijske uvjete:



Upravna namjena na površinamamješovite namjene

Graðevine upravne namjene mogu se graditi na po-vršinama mješovite namjene pri èemu se, uz lokacijskeuvjete za površine M1, primjenjuju sljedeæi dodatni loka-cijski uvjeti:



Socijalna namjena na površinamamješovite namjene

Graðevine socijalne namjene mogu se graditi na po-vršinama mješovite namjene pri èemu se, uz lokacijskeuvjete za površine M1, primjenjuju sljedeæi dodatni loka-cijski uvjeti:

Najmanji ozelenjeni dioparcele

50% za objekte za smještajstarijih osoba25% za ostale


6 pm/1000 m2 ukupne površineza objekte za smještaj starijihosoba12 pm/1000 m2 ukupne površineza ostale(uz moguænost da se u uÞemgradskom središtu do 50% pmrješava u uliènom pojasu)

Zdravstvena namjena na površinama mješovite namjene

Manji prostori zdravstvene namjene kao što su: speci-jalistièke ordinacije, zubarske ordinacije i slièno mogu segraditi i ureðivati na površinama mješovite namjene. Zaizgradnju i ureðenje takvih prostora primjenjuju se, uzlokacijske uvjete za površine M1, sljedeæi dodatni loka-cijski uvjeti:



Predškolska namjena na površinama mješovite namjene

Prostori namijenjeni predškolskom odgoju mogu segraditi na površinama mješovite namjene, pri èemu se, uzlokacijske uvjete za površine M1, primjenjuju i sljedeæi do-datni lokacijski uvjeti:

najmanja udaljenostobjekta od granicaparcele



50%



Ugostiteljska namjena na površinama mješovite namjene

Prostori ugostiteljske namjene sa najviše 400 m2 za-tvorene površine mogu se graditi na površinama mješovitenamjene, pri èemu se, uz lokacijske uvjete za površine M1,primjenjuju dodatni lokacijski uvjeti:

najveæa ukupnapovršine površinaugostiteljske namjene

400 m2 ili 50% ukupne površineobjekta(primjenjuje se manja vrijednost)



4.2.2. Mješovita, preteÞito poslovna namjenasa oznakom M2

Površine mješovite preteÞito poslovne namjene saoznakom M2 obuhvaæaju neizgraðene površine u rubnimdijelovima grada i površine na kojima se, zbog njihovogatraktivnog poloÞaja u gradskoj strukturi, planira transfor-macija iz preteÞito stambene u preteÞito poslovnu na-mjenu. Zbog toga se na ovim površinama Planom omo-guæuje izgradnja sljedeæih namjena:

– graðevine gospodarske, preteÞito zanatske namje-ne (prema definiciji utvrðenoj u poglavlju 2.1.2. ovih od-redbi),

– graðevine poslovne namjene (prema definiciji utvr-ðenoj u poglavlju 2.2. ovih odredbi),


– graðevine javne namjene (prema definiciji utvrðe-noj u poglavlju 3.1. ovih odredbi),

– graðevine turistièke i ugostiteljske namjene (premadefiniciji utvrðenoj u poglavlju 3.3. ovih odredbi),

– graðevine sa stambenim, poslovnim, i prostorimajavne namjene koje se mogu graditi na površinama saoznakom M1 (prema definiciji u poglavlju 4.2.1. ovihodredbi).

Na površinama oznake M2 primjenjuju se sljedeæilokacijski uvjeti:

Osnovna graðevina – slobodnostojeæi naèin gradnje


350 m2

najmanja širina parcele 14 m


max 0.4


12 m/15 m





3m ili H/2 od jedne, 1 mod druge (primjenjuje se veæavrijednost)


20%

Osnovna graðevina – poluugraðeni naèin gradnje


300 m2



max 0.4


12 m/15 m




3m ili H/2 (primjenjuje se veæavrijednost)


15%

Osnovna graðevina – ugraðeni naèin gradnje


200 m2



max 0.5


12 m/15 m





10%

Pomoæna graðevina

Na površinama oznake M2 uz osnovnu graðevinu sena parceli moÞe graditi pomoæna graðevina u funkcijigaraÞe, spremišta ili radionice. Lokacijski uvjeti za izgrad-nju pomoænih graðevina utvrðuju se na temelju lokalnihuvjeta.

Podrum i stambeno potkrovlje

Na površinama mješovite namjene primjenjuju se od-redbe za gradnju podruma i stambenog potkrovlja za stam-benu namjenu.

5. Uvjeti ureðenja, gradnje rekonstrukcijei opremanja prometne, telekomunikacijske

i komunalne mreÞe s pripadajuæimobjektima i površinama

Èlanak 13.

Trase i površine graðevina i ureðaja prometne, tele-komunikacijske, energetske i komunalne infrastrukturnemreÞe prikazane su na kartografskim prilozima Plana

– broj 2.1 “Prometna, ulièna i komunalna infrastruk-turna mreÞa – promet”,

– broj 2.2 “Prometna, ulièna i komunalna infrastruk-turna mreÞa – elektroenergetska mreÞa”,

– broj 2.3 “Prometna, ulièna i komunalna infrastruk-turna mreÞa – telekomunikacijska mreÞa”,

– broj 2.4 “Prometna, ulièna i komunalna infrastruk-turna mreÞa – plinovodna mreÞa”,

– broj 2.5 “Prometna, ulièna i komunalna infrastruk-turna mreÞa – vodovodna mreÞa”,

– broj 2.6 “Prometna, ulièna i komunalna infrastruk-turna mreÞa – mreÞa odvodnje otpadnih voda”.

Detaljno odreðivanje trasa infrastrukturne mreÞe utvr-ðuje se lokacijskim odobrenjem. Lokacijskim odobrenjemmoÞe se odobriti gradnja infrastrukturne mreÞe i na drugimtrasama i površinama, ukoliko se time ne narušavaju uvjetikorištenja površina.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreÞe

5.1.1. Cestovni promet

Èlanak 14.

U naèelu, prometni koridori omoguæavaju odvijanjemješovitog cestovnog prometa, osiguravaju kolni i pješaèkipristup graðevnim parcelama, te osiguravaju polaganjekomunalne i druge infrastrukture u prometnim korido-rima. Prometni koridori s javnim parkiralištima i pripada-juæim zelenilom predstavljaju javni prostor, te se stogapreporuèa da èine jedinstvenu parcelu prema realnim di-onicama. Za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa unutarobuhvata plana osigurana je, obzirom na oèekivani inten-zitet prometa, potrebna širina kolnika, biciklistièkih staza ipješaèkih hodnika.

Javne prometne površine na podruèju obuhvata planarazvrstane su u sljedeæe kategorije:

– drÞavne ceste,– Þupanijske ceste,– lokalne ceste,– nerazvrstane ceste,– pješaèke staze,– površine infrastrukturnih sustava.


Za navedene kategorije ulica utvrðuju se sljedeæi mi-nimalni elementi profila i ukupni koridori:

pješaci bicikli zelenilo kolnik ukupnikoridor

drÞavneceste

2*2 m 2 m premaprostornim

moguænostima

8–14 m 18 m

Þupanij-ske ceste


moguænostima

8–14 m 18 m

lokalneceste

2*2 m / 2*2 m 7 m 16 m

nerazvr-stanesabirneulice


moguænostima

8–14 m 18 m

nerazvr-stanestambeneulice

2*1 m / / 6 m 10 m

pješaèkestaze

3 m 3 m

Detaljno odreðivanje trasa prometne mreÞe utvrðujese lokacijskim odobrenjem ili detaljnijim planom uz uvaÞa-vanje navedenih minimalnih profila i kartografskog prikaza2.1.

Odobrenje za gradnju ulice sa elementima manjim odpropisanih minimalnih profila moÞe se odobriti u sluèajuizgradnje jednosmjernih ulica, rekonstrukcije postojeæihulica i pješaèkih staza te kada je ono uvjetovano zateèenimstanjem u prostoru.

U kartografskom prikazu 2.1. za pojedine ulice ut-vrðeni su koridori širi od naprijed propisanih, zbog osigura-vanja prostornih uvjeta za prometno tehnièko rješavanjeraskriÞja, parkiranja u profilu ulice, sadnje drvoreda i sli-èno. U provedbi Plana širina koridora odreðuje se na te-melju kartografskog prikaza 2.1.

U pješaèkim ulicama omoguæuje se prometovanjemotornih vozila stanara odnosno korisnika poslovnih pro-stora smještenih u pješaèkoj zoni, te interventnih vozila.

Na kriÞanjima ulica izvoditi minimalne radiuse premasljedeæoj tabeli:

drÞavne Þupanijske lokalne nerazvrstane

drÞavne ceste 12 m

Þupanijske ceste 12 m 12 m

lokalne ceste 12 m 10 m 8 m

nerazvrstaneceste

10 m 8 m 6 m 5 m

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije kriÞanja drÞavnihcesta sa Þupanijskim i lokalnim cestama planirati traku zalijevo skretanje, ukoliko to dozvoljavaju prostorne mo-guænosti.

Za pojedine namjene potrebno je osigurati parki-rališna mjesta prema kriterijima definiranim u pregledulokacijskih uvjeta za tu namjenu. Potreban broj parki-rališnih mjesta mora se osigurati na vlastitoj parceli. Parki-rališna mjesta iznimno se mogu osigurati i u uliènom po-jasu neposredno uz objekt. Izdavanje lokacijske dozvole zatakve objekte moguæe je iskljuèivo po sklapanju ugovora saGradskim poglavarstvom o korištenju javnog pojasa.

Prikljuèke novih graðevina i površina na javnu pro-metnu površinu treba projektirati i izvoditi u skladu sa“Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju pri-kljuèaka i prilaza na javnu cestu” (“Narodne novine” broj73/98), te buduæim dopunama i izmjenama tog Pravilnika.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez ar-hitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka zakretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Unutar obuhvata Plana predviðeno je izmicanje dr-Þavne ceste D26 Vrbovec–Dubrava–Èazma istoèno odpostojeæe trase drÞavne ceste, kao alternativna trasa dr-Þavne ceste zbog izvedbe nadvoÞnjaka preko Þeljeznièkepruge.

Površine infrastrukturnih sustava sa oznakom Is

Površine za izgradnju infrastrukturnih sustava ozna-èene su oznakom Is na grafièkom prikazu “Korištenje inamjena površina”.

Infrastrukturni sustavi obuhvaæaju sljedeæe površine igraðevine:

– Þeljeznièki kolodvor,– autobusni kolodvor,– javna parkirališta.

Objekti i površine u funkciji infrastrukturnih sustavagrade se u skladu sa tehnièkim pravilima i lokalnim uvje-tima. Planom se za izgradnju ovih graðevina ne utvrðujuposebni lokacijski uvjeti.

Javna parkirališta i garaÞe

Èlanak 15.

Površine za izgradnju javnih parkirališta i garaÞa prika-zane su u grafièkim prikazima u mjerilu 1:5000. Za ure-ðenje javnih parkirališta utvrðuju se sljedeæi lokacijski itehnièki uvjeti izgradnje i ureðenja:

najmanja širina jednosmjerne vozne trake 5m

najmanja širina dvosmjerne vozne trake 6m

najmanja širina okomitog parkirnog mjesta 2.3 m

najmanja duÞina okomitog parkirnog mjesta 5.0 m

najmanja širina uzduÞnog parkirnog mjesta 2.0 m

najmanja duÞina uzduÞnog parkirnog mjesta 6.0 m

najmanja širina parkirnog mjesta za vozilaosoba s teškoæama u kretanju

3.0 m

Na javnim parkiralištima najmanje 5% od ukupnogbroja parkirališnih mjesta mora biti dimenzionirao i ozna-kama rezervirano za vozila osoba s teškoæama u kretanju.

Trgovi i druge veæe pješaèke površine

Èlanak 16.

Trgovi i druge veæe pješaèke površine mogu se ureði-vati u svim namjenskim zonama, te æe biti funkcionalno ioblikovno vezane na sadrÞaje koji se planiraju na timpovršinama. Planom se ne postavljaju posebni uvjeti zaureðivanje i oblikovanje tih površina.

5.1.2. Ýeljeznièki promet

Èlanak 17.

Podruèjem grada Vrbovca prolazi jednokolosjeèna Þe-ljeznièka pruga meðudrÞavnog znaèaja koja pripada V.


paneuropskom koridoru Maðarska–Koprivnica–Dugo Se-lo–Zagreb–Oštarije–Rijeka.

Planom se za Þeljeznièku prugu osigurava koridorširine 40 m.

Nakon predviðene rekonstrukcije tehnièka razinapruge morala bi biti u skladu sa preporukama AGC spora-zuma (AGC – European Agreement on Main InternationalRailway Lines, Ýeneva, 1985.), što podrazumijeva pruge svelikom uèinkovitošæu i moguæim brzinama do 160 km/h.

Uz remont pruge planira se i dogradnja drugog kolo-sjeka kao i ugradnja suvremenih signalno-sigurnosnih itelekomunikacijskih ureðaja. Unutar obuhvata UPU Vr-bovca osigurani su uvjeti za denivelaciju cestovnog prije-laza drÞavne ceste D-26 Vrbovec–Dubrava–Èazma.

Za svu izgradnju u koridoru Þeljeznièke pruge u po-stupku izdavanja lokacijske i graðevinske dozvole treba za-traÞiti posebne uvjete i suglasnosti Hrvatskih Þeljeznica.

Uz kolodvor predvidjeti što veæi broj parkirališnihmjesta, preteÞito na sjevernoj strani zbog planiranog uklju-èivanja Vrbovca u sustav progradskog Þeljeznièkog pro-meta grada Zagreba.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreÞe

Èlanak 18.Planom su osigurani uvjeti za rekonstrukciju i gradnju

distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalnepokrivenosti prostora i potrebnog broja prikljuèaka u cije-lom urbanom podruèju grada.

Planom su utvrðene osnovne trase za planiranu te-lekomunikacijsku mreÞu. Kod izdavanja odoborenja zagradnju novih ili rekonstrukcije postojeæih objekata, ove setrase mogu korigirati radi prilagodbe tehnièkim rješenjima,imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcijene mogu biti takve da onemoguæe izvedbu cjelovitog rje-šenja predviðenog ovim planom. Lokacijskim odobrenjemmoÞe se odobriti gradnja telekomunikacijskih vodova i natrasama koje nisu utvrðene ovim planom, ukoliko se timene narušavaju planom utvrðeni uvjeti korištenja površina.

Glavnu i sporednu trasu telekomunikacijske mreÞe lo-cirati u pravilu u zelenom zaštitnom pojasu ulice. Izvoditirovove širine 50,0 cm i dubine do 100,0 cm.

Pri izradi projekata telekomunikacijskih instalacija tre-ba se pridrÞavati sljedeæih najmanjih udaljenosti telekomu-nikacijskih vodova:

– 5,00 m od ruba cestovnog pojasa drÞavnih, Þu-panijskih i lokalnih cesta i temelja zgrada izvan naselja,

– 2,00 m od stupa zraènih TT mreÞa,– 2,00 m od vodovodnih cijevi promjera preko 200

mm,– 1,00 m od cijevi gradske kanalizacije, slivnika, to-

plovoda, vodovodnih cijevi promjera do 200 mm, plino-voda s tlakom do 3 bara,

– 10,00 m od plinovoda s tlakom od 3 do 10 bara, teod instalacija i rezervoara sa zapaljivim i eksplozivnim go-rivom,

– 30,00 m od plinovoda s tlakom preko 10 bara izvangradskih naselja;

– Pri izradi projekata graðevina treba se pridrÞavatisljedeæih opæih uvjeta i najmanjih udaljenosti novih gra-ðevina od telekomunikacijskih vodova:

– Prije poèetka radova na trasi postojeæih TK kablovaobvezno se izvodi iskolèenje, a iskop se izvodi ruèno;

– Na trasi TK instalacija ne smije se prometovati gra-ðevinskim strojevima, vozilima i slièno te nanositi ili skidatimaterijal;

– Najmanja horizontalna udaljenost novih objekataod postojeæih podzemnih TK kabela je 1,00 m;

– Ukoliko se pri gradnji novog objekta polaÞu drugeinfrastrukturne instalacije udaljenost novih objekata odpostojeæih podzemnih TK kabela mora biti najmanje 2 m;

– Horizontalni razmak izmeðu najisturenije toèke no-vog objekta i zraène TK linije mora iznositi najmanje 2 m;

– Vertikalna udaljenost od najvišeg dijela objekta donajniÞeg tk vodièa mora iznosti najmanje 3 m;

– U sluèaju kolizije TK zraène mreÞe i elektroenerget-skih instalacija treba se pridrÞavati odredbi “Pravilnika ozaštiti TK vodova od posebnog ili neposrednog dodira saelektroenergetskim vodovima”;

– Sredstvo mehanièke zaštite TK linije (zatega, upor,stup) mora od zida objekta biti udaljeno najmanje 3 m.

Svaku nepredviðenu okolnost koja bi mogla nastati idovesti do ošteæenja na TK kapacitetima mora se odmahprijaviti nadleÞnom distributeru. Sve štete na postojeæimTK instalacijama koje nastanu pri izgradnji novih objekatasnosi investitor.

Podruèje obuhvata Plana zadovoljavajuæe je pokri-veno signalom mobilne telefonije. Ukoliko se ukaÞe po-treba za postavljanjem novih baznih postaja mobilne te-lefonije iste moraju biti udaljene najmanje 100 m odgraðevina javne namjene i registriranih spomenika kulture.

U razvoju postojeæih javnih sustava pokretnih komu-nikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, pove-æanje kapaciteta mreÞa prema planiranom poveæanju bro-ja korisnika i uvoðenje novih usluga.

Planira se uvoðenje novih mreÞa i sustava pokretnihkomunikacija sljedeæe generacije (UMTS i sustavi sljedeæihgeneracija).

Kako bi se omoguæilo kvalitetno pokrivanje signalompodruèja obuhvata plana ureðenja, uz osiguranje dovolj-nog kapaciteta i raspoloÞivosti usluga koje æe se temeljiti napostojeæim i novim mreÞama i sustavima pokretnih komu-nikacija, potrebno je u buduænosti omoguæiti izgradnju ipostavljanje osnovnih postaja.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreÞe

5.3.1. Elektroenergetska mreÞa

Èlanak 19.Planom su utvrðene osnovne trase za planiranu elek-

troenergetsku mreÞu. Kod izdavanja odoborenja za grad-nju novih ili rekonstrukcije postojeæih objekata, ove setrase mogu korigirati radi prilagodbe tehnièkim rješenjima,imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcijene mogu biti takve da onemoguæe izvedbu cjelovitog rje-šenja predviðenog ovim planom. Lokacijskim odobrenjemmoÞe se odobriti gradnja elektroenergetskih vodova i natrasama koje nisu utvrðene ovim planom, ukoliko se timene narušavaju Planom utvrðeni uvjeti korištenja površina.

Kod izgradnje graðevina i ureðivanja površina koji sevrše neposrednom provedbom ovog plana nadleÞni distri-buter æe omoguæiti prikljuèenje na elektroenergetsku mre-Þu prema posebnim uvjetima definiranim u ovom planu.

Za graðevine i površine za koje je predviðena po-sredna provedba ovog Plana (izrada detaljnijih urbani-stièkih planova) nadleÞni distributer æe posebne uvjeteprikljuèenja utvrditi u tom postupku.

Za izgradnju graðevina i ureðenje površina koja se vršineposrednom provedbom ovog Plana treba primjenjivatimjere zaštite, širine zaštitnih koridora i posebne uvjeteizgradnje odreðene “Pravilnikom o tehnièkim normativi-


ma za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova na-zivnog napona od 1 kV do 400 kV” (“SluÞbeni list” broj65/88 i “Narodne novine” broj 24/97).

5.3.2. Plinovodna mreÞa

Èlanak 20.

Planom su utvrðene osnovne trase za planiranu plino-vodnu mreÞu. Kod izdavanja odoborenja za gradnju novihili rekonstrukcije postojeæih objekata, ove se trase mogukorigirati radi prilagodbe tehnièkim rješenjima, imovin-sko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije nemogu biti takve da onemoguæe izvedbu cjelovitog rješenjapredviðenog ovim planom. Lokacijskim odobrenjem moÞese odobriti gradnja plinovodne mreÞe i na trasama kojenisu utvrðene ovim planom, ukoliko se time ne narušavajuplanom utvrðeni uvjeti korištenja površina.

Planom se predviða plinska distributivna mreÞa kojase sastoji iz dva sustava plinovoda razlièite razine tlaka(visokotlaèna i srednjetlaèna plinska distributivna mreÞa).Tlak visokotlaènog plinskog razvoda (12 bar) u distributiv-nim mjerno regulacijskim stanicama regulira se na sred-njetlaèni razvod (tlak 4 bara).

Osnovni tehnièki uvjeti za izgradnju plinovodne mre-Þe su sljedeæi:

– Razvodni srednjetlaèni plinovodi polaÞu se u pra-vilu ispod nogostupa (minimalni nadsloj od 1,0 m), aiznimno se mogu polagati u zeleni pojas (minimalni nadslojod 1,2 m).

– Trase plinovoda moraju biti udaljene cca 1,0 m odpostojeæih instalacija vodovoda, kanalizacije, elektoener-getskih i telekomunikacijskih kabela.

– Sva kriÞanja plinovoda s postojeæim instalacijamabit æe izvedena tako da bude osiguran svijetli razmak od 50cm (mjereno po vertikali).

– U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plino-voda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

– Izraditi detaljne planove postojeæe plinske mreÞe uskladu sa zakonom.

5.3.3. Vodoopskrbni sustav

Èlanak 21.

Planom su utvrðene osnovne trase za planiranu vodo-vodnu mreÞu. Kod izdavanja odoborenja za gradnju novihili rekonstrukcije postojeæih objekata, ove se trase mogukorigirati radi prilagodbe tehnièkim rješenjima, imovin-sko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije nemogu biti takve da onemoguæe izvedbu cjelovitog rješenjapredviðenog ovim planom. Lokacijskim odobrenjem moÞese odobriti gradnja vodovodne mreÞe i na trasama kojenisu utvrðene ovim Planom, ukoliko se time ne narušavajuPlanom utvrðeni uvjeti korištenja površina.

Vodovodna mreÞa u glavnim i sabirnim ulicama moraimati minimalni profil od NO 100 mm zbog uvjeta protu-poÞarne zaštite koju je potrebno zatvoriti u prsten s posto-jeæom. Ako se predviða gradnja vodovodne instalacije sobje strane ulice sekundarni cjevovod moÞe biti i manjihdimenzija od NO 100 mm.

Trase vodovodnih cjevovoda planirane su u trupugradskih prometnica i moraju se uskladiti s ostalim posto-jeæim i buduæim infrastrukturnim instalacijama prema po-sebnim uvjetima njihovih korisnika.

Vodovodna infrastrukturna mreÞa izvodi se u skladusa vaÞeæom tehnièkom regulativom i pravilima struke, tesljedeæim uvjetima:

– Vodovi vodovodne mreÞe ukapaju se najmanje80,0 cm ispod površine tla. Profili vodova odredit æe seprojektom mreÞe za svako pojedino naselje.

– Uz javne prometnice u naseljima izvodi se hidrant-ska mreÞa sa nadzemnim hidrantima na udaljenosti najviše80,0 m.

– Na površinama gospodarske namjene korisnici æeizvoditi zasebne interne vodovodne mreÞe sa hidrantimaza protupoÞarnu zaštitu.

– Spajanje na javnu vodovodnu mreÞu vrši se prekorevizionog okna u kojem je montiran vodomjer.

– Reviziono okno mora biti smješteno na lako do-stupnom mjestu, svijetlog otvora najmanje 80 × 80 cm

5.3.4. Odvodnja otpadnih voda

Èlanak 22.Planom su utvrðene osnovne trase za planiranu mreÞu

odvodnje otpadnih voda. Kod izdavanja odoborenja zagradnju novih ili rekonstrukcije postojeæih objekata, ove setrase mogu korigirati radi prilagodbe tehnièkim rješenjima,imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcijene mogu biti takve da onemoguæe izvedbu cjelovitog rje-šenja predviðenog ovim planom. Lokacijskim odobrenjemmoÞe se odobriti gradnja dovodne mreÞe i na trasama kojenisu utvrðene ovim Planom, ukoliko se time ne narušavajuPlanom utvrðeni uvjeti korištenja površina.

U Vrbovcu je izveden mješoviti sustav oborinske ifekalne odvodnje sa odvodnjom na mehanièko biološkiproèistaè lociran izvan obuhvata ovog Plana.

MreÞa odvodnje otpadnih voda izvodi se u skladu savaÞeæom tehnièkom regulativom i pravilima struke, te slje-deæim uvjetima:

– Prikljuèni vodovi odvodne mreÞe moraju biti uko-pani najmanje 80,0 cm ispod površine tla.

– Spajanje na javnu odvodnu mreÞu vrši se preko re-vizionog okna èija kota dna mora biti viša od kote dna ka-nala odvodne mreÞe na koju se okno spaja.

– Reviziono okno mora biti smješteno na lako do-stupnom mjestu, svijetlog otvora najmanje 80 × 80 cm.

Otpadne vode iz gospodarskih graðevina i površinakoje imaju nepovoljan utjecaj na okoliš moraju se obraditiprije upuštanja u kanalizacioni sustav. Naèin obrade nave-denih otpadnih voda utvrðuje se u tehnološkom projektu.

Radi ocjene stanja postojeæe kanalizacijske mreÞe ioptimalizacije izgradnje novih dijelova kanalizacije i ure-ðaja za proèišæavanje otpadnih voda, potrebno je izraditistudiju odvodnje otpadnih voda.

6. Uvjeti ureðenja javnih zelenih površina6.1. Javne zelene površine

Èlanak 23.Javne zelene površine su u planu oznaèene oznakom

Z1, a obuhvaæaju parkove i drugo ureðeno zelenilo. Pla-nom je predviðeno odrÞavanje i daljnje ureðivanje ovihpovršina. Na ovim se površinama uz zelenilo mogu graditipješaèke i biciklistièke staze, djeèja igrališta, te drugi objek-ti koji neæe narušavati osnovnu funkciju prostora kao što sumuzièki paviljoni, odmorišta i nadstrešnice, spomenièkaplastika i slièno.

6.2. Zaštitno zelenilo

Èlanak 24.Zaštitno zelenilo je u Planu oznaèeno oznakom Z2.

Planom je zaštitno zelenilo predviðeno u kontaktnim pro-


storima gospodarske i stambene namjene, te u robnimdijelovima grada.

Poljoprivredne površine rezervirane za buduæi razvojgrada.

Zaštitno je zelenilo planirano i uz gradske ulice i ostaleinfrastrukturne koridore i graðevine, a gdje dozvoljava ši-rina ploènika i regulacija prometa i postoje prostorne mo-guænosti, planirano je ureðenje zaštitnih zelenih površina sdrvoredima. Pri ureðivanju zaštitnih zelenih površina trebapaziti da se ne ugrozi preglednost i sigurnost prometa,naroèito u blizini kriÞanja.

Planom je, u skladu sa prostornim moguænostima,predviðeno ozelenjavanje javnih parkirališta visokim ze-lenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni po-jas s drvoredom ili sl.).

Na površinama koje su planom odreðene za zaštitnozelenilo omoguæuje se ureðenje i gradnja pješaèkih i bicik-listièkih staza, djeèjih igrališta, otvorenih športskih igrališta,te energetske, telekomunikacijske i komunalne infrastruk-ture predviðene ovim Planom.

6.3. Poljoprivredne površinePoljoprivredne površine rezervirane za buduæi razvoj

grada oznaèene su oznakom P3. Na ovim površinama mo-guæa je samo izgradnja energetske, telekomunikacijske ikomunalne infrastrukture predviðene ovim Planom.

6.4. Groblja

Èlanak 25.Groblja su oznaèena na Planu namjene površina

oznakom G. U obuhvatu Plana nalazi se središnje gradskogroblje.

Za središnje gradsko groblje Planom je predviðenopoveæanje površine sa današnjih 2,64 ha na 4,97 ha. Zaprivoðenje namjeni neureðenog dijela groblja treba u skla-du sa Pravilnikom o grobljima (“Narodne novine” broj99/02) izraditi Detaljni plan ureðenja. Detaljnim planomureðenja treba odrediti: program potreba, proraèun di-menzija groblja i sadrÞaja sa iskazom površina, brojem i ka-pacitetom ukupnih mjesta, etapnost i uvjete realizacije ikorištenja. DPU mora sadrÞavati plan kompleksa grobljana katastarsko-topografskoj karti u mjerilu 1:500 sa namje-nom površina, zelenim i prometnim površinama, grobnimpoljima, redovima i ukopnim mjestima, polja s brojemukupnih mjesta i vrstom grobova, te razmještaj ureðaja iopreme, plan ureðenja slobodnih i prometnih površina,raster i razmještaj ukopnih parcela za grobno polje tenacrte i uvjete za gradnju i opremanje ukopnog mjesta.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnihcjelina i graðevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Èlanak 26.Na podruèju obuhvata UPU Vrbovca nema registrira-

nih zaštiæenih dijelova prirodne baštine. Ovim se PlanompredlaÞu dijelovi prirode unutar granica UPU-a koji bi setrebali štititi na temelju Zakona o zaštiti prirode:

U kategoriji spomenika parkovne arhitekture:– park u centru VrbovcaPark je u dobrom stanju, odrÞavan i uredan, a inventar

parka je raznovrsan i sastoji se od brojnih biljnih vrsta.Potrebno je izraditi snimku postojeæeg stanja parkovnepovršine i projekt ureðenja sa detaljnim smjernicama. Par-kovnu površinu treba prorijediti, redovito njegovati i odr-

Þavati. Za sve zahvate u parku potrebno je ishoditi poseb-ne uvjete i prethodno odobrenje nadleÞnog tijela zaštite.

7.2. Stanje pravne zaštite kulturnih dobara

Èlanak 27.Pojedinaène graðevine, sklopovi, parcele i predjeli

zaštite, koji se ovim Planom smatraju zaštiæenima, prika-zani su na kartografskim prilozima i pojedinaèno su iska-zani tablicama:

Na podruèju obuhvata UPU-a Vrbovca na temeljuZakona o zaštiti kulturnih dobara registrirana su kulturnadobra:

U skupini arheološki lokaliteti i zone:– lokalitet nekadašnjeg kaštela (R 531),– Þupna crkva BlaÞene Djevice Marije (R 552).U skupini sakralne graðevine:– Þupna crkva sv. Vida (R 552).– kapela sv. Tri kralja na groblju (R 553).U skupini fortifikacijske graðevine:– kula kaštela (R 531).

Na podruèju obuhvata UPU-a na temelju Zakona ozaštiti kulturnih dobara za zaštitu se predlaÞu:

U skupini sakralne graðevine:– kapela sv. Marije (P).U skupini civilne graðevine:– dvorac Pataèiæ (P),– Þupni dvor (P),– stambena zgrada – ljetnikovac, Zrinski trg 5 (P).U skupini povijesno-memorijalni spomenici:– mauzolej obitelji de Piennes na groblju (P).

Ovim Planom utvrðuje se, na temelju Zakona o zaštitikulturnih dobara, pokretanje postupka za stavljanje podzaštitu (preventivna zaštita ili registracija) sljedeæih spo-menika kulture:

U skupini povijesna naselja i dijelovi naselja:– središnji dijelovi gradskog naselja Vrbovec.

Ovim Planom evidentiraju se sljedeæi spomenici kul-ture koji se u sklopu ovlasti lokalnih organa uprave štitemjerama ovoga Plana:

U skupini povijesno-memorijalna podruèja i cjeline:– groblje.U skupini vrtna i parkovna arhitektura:– park u središtu Vrbovca.U skupini sakralne graðevine – kapele i poklonci:– kapela sv. Florijana.U skupini sakralne graðevine – raspela i pilovi:– raspelo na groblju.U skupini graðevine javne namjene:– puèko uèilište.U skupini javna plastika:– bista Marije Juriæ Zagorke,– spomen ploèa Petru Zrinskom.

7.3. Mjere zaštite kulturno povijesne baštine

Èlanak 28.

Mjere zaštite za registirana i preventivno zaštiæenakulturna dobra

Za sve zahvate na kulturnim dobrim koja su upisana uRegistar (oznaka R) ili su zaštiæena rješenjem o preventiv-


noj zaštiti (oznaka P) u postupku ishoðenja lokacijske igraðevinske dozvole potrebno je zatraÞiti posebne uvjete iprethodno odobrenje nadleÞnog konzervatorskog odjela.Za ove graðevine kao najmanja granica zaštite utvrðuje sepripadna parcela ili njen povijesno vrijedni dio, koja je ugrafièkim prikazima plana oznaèena zonom B.

Za ove se graðevine obavezno primjenjuju sljedeæemjere zaštite:

– prije bilo kakvih graðevinskih zahvata potrebno jeprovesti konzervatorsko restauratorska istraÞivanja èiji serezultati ugraðuju u projekt obnove i sanacije,

– za vrijeme izvoðenja graðevinskih radova potrebnoje osigurati stalan konzervatorski nadzor,

– u zonama ekspozicije ovih graðevine ne dozvoljavase izgradnja zgrada koje mogu zakloniti vizure na njih ili vi-zure sa njih na okolni prostor,

– uvjeti i prethodna odobrenja nadleÞnog konzerva-torskog odjela.

Za arheološke lokalitete u obuhvatu Plana za koje suutvrðene granice zaštite prije izvoðenja zemljanih radovakoji prethode graðevinskim potrebno je provesti arheo-loška istraÞivanja te upozoriti naruèitelje radova na mo-guæe nalaze zbog èega je potreban pojaèani oprez. Upodruèjima kojima se ovim planom predviða izgradnjaobjekata, a prostor nije izgraðen i priveden namjeni na te-melju dosadašnjih prostornih planova, investitor je duÞanosigurati arheološko istraÞivanje kojim æe se arheološki na-lazi detaljno pozicionirati u prostoru i valorizirati. Investitorima obavezu obaviti arheološka istraÞivanja ili sondiranjaprema uputama konzervatorskog odjela a u sluèaju veomavaÞnog arheološkog nalaza moÞe se traÞiti i izmjena pro-jekta ili njegova prilagodba radi prezentacije nalaza. Ako sezbog znaèaja nalaza istraÞeni prostori obvezno prezenti-raju in situ, projektu konzervacije i prezentacije nalaza mo-raju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje objekata iureðivanja zemljišta.

Mjere zaštite za evidentirana i kulturna dobrapredloÞena za zaštitu

Zahvati na graðevinama koje su ovim Planom eviden-tirane kao kulturna baština predloÞena za zaštitu (oznakaPR) ili evidentirana kulturna baština koja se štiti odred-bama ovog plana (oznaka ZPP) mogu se vršiti uz obaveznuprimjenu mjera zaštite propisanih u nastavku. Za ove gra-ðevine kao najmanja granica zaštite utvrðuje se pripadnaparcela ili njen povijesno vrijedni dio. Za znaèajnije graðe-vine ova je zona u grafièkim prikazima plana oznaèenaoznakom E (zona ekspozicije).

Za ove se graðevine obavezno primjenjuju sljedeæemjere zaštite:

– povijesno vrijedne graðevine ili dijelove graðevinatreba saèuvati u izvornom obliku,

– kod adaptacija i zamjena dotrajalih dijelova graðe-vine teba primjenjivati izvorne materijale,

– graðevine se mogu prenamijeniti za poslovne, trgo-vaèke ili ugostiteljske namjene, predstavljanje i promidÞbutradicijskoga graditeljstva, i druge namjene,

– dogradnje izvornog sklopa su moguæe pri èemutreba jasno arhitektonski i oblikovno razgranièiti izvorneod dograðenih dijelova,

– dogradnje planirati na naèin kojim se neæe narušitispomenièke, arhitektonske i oblikovne vrijednosti izvor-nog sklopa,

– kod dogradnji treba osobito paÞljivo èuvati mikro-ambijent naselja,

– novu izgradnju treba uskladiti sa zateèenim tlocrt-nim i visinskim velièinama postojeæih zgrada kako bi seustrojio skladan graditeljsko ambijentalni sklop u kojemoblikovno dominira povijesno vrijedna graðevina ili sklop.

Za arheološke lokalitete u obuhvatu Plana koji su evi-dentirani na temelju povremenih nalaza ili su pretpo-stavljeni i oèekuju se moguæi nalazi, a ne postoje toènoutvrðene granice zaštite ne propisuju se direktivne mjerezaštite veæ je prije izvoðenja zemljanih radova koji pret-hode graðevinskim, potrebno provesti arheološka istraÞi-vanja te upozoriti naruèitelje radova na moguæe nalazezbog èega je potreban pojaèani oprez.

7.4. Upravni postupak pri zaštitikulturno-povijesne baštine

Èlanak 29.

Odredbe za uspostavu i provoðenje mjera zaštite i ob-nove kulturne baštine proizlaze iz Zakona i Uputa koji sena nju odnose (ukljuèujuæi i sve naknadne izmjene i do-pune):

– Zakon o zaštiti kulturnih dobara (“Narodne novine”broj 69/99),

– Zakon o gradnji (“Narodne novine” broj 52/99),– Zakon o prostornom ureðenju (“Narodne novine”

broj 30/94 i 68/98),– Obvezatna uputa o zoniranju zaštiæenih povijesnih

cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture –Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995, 1998).

Propisanim mjerama utvrðuju se obvezatni upravnipostupci te naèin i oblici graditeljskih i drugih zahvata na:

– pojedinaènim graðevinama,– graðevnim sklopovima,– arheološkim lokalitetima,– parcelama na kojima se nalaze kulturna dobra– predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranog

krajolika ili drugim predjelima s utvrðenim spomenièkimsvojstvima.

Posebnom konzervatorskom postupku osobito pod-lijeÞu sljedeæi zahvati na zaštiæenim graðevinama, sklopo-vima, predjelima i lokalitetima:

– popravak i odrÞavanje postojeæih graðevina,– nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i graðevne

prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja graðevina ilinjihovih dijelova,

– novogradnje na zaštiæenim parcelama ili unutar za-štiæenih predjela,

– funkcionalne prenamjene postojeæih graðevina,– izvoðenje radova na arheološkim lokalitetima.

U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojenezahvate na graðevinama, graðevnim sklopovima, predje-lima (zonama) i lokalitetima, za koje je ovim Prostornimplanom utvrðena obveza zaštite, kod nadleÞne ustanoveza zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaš-titu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Zagrebu,Mesnièka 49) potrebno je ishoditi zakonom propisane su-glasnosti:

– posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijskedozvole),

– prethodno odobrenje (u postupku izdavanja gra-ðevne dozvole),

– nadzor u svim fazama radova koji provodi nadleÞnaUprava za zaštitu kulturne baštine.


Zaštiæenim graðevinama, kod kojih su utvrðena svoj-stva kulturnog dobra i na koje se obvezatno primjenjujusve navedene odredbe, smatraju se sve graðevine koje su uovom Prostornom planu popisane kao: registrirani (R) spo-menici i preventivno zaštiæeni (P).

Za graðevine oznaèene kao evidentirana baština (ZPP)najèešæe lokalne vaÞnosti, opisani postupak nije obvezan,ali je preporuèljiv ukoliko organi lokalne uprave u pro-vedbi ovoga Prostornog plana naðu interes i potrebu zasavjetodavnim sudjelovanjem SluÞbe zaštite.

Na temelju inventarizacije provedene prilikom izradeovoga Prostornoga plana, uz ranije registrirana (R) kulturnadobra, Uprava za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskiodjel u Zagrebu po sluÞbenoj æe duÞnosti pokrenuti postu-pak dokumentiranja te donošenja rješenja o zaštiti za svevrednije graðevine, predjele (zone) i lokalitete koji su nakartama i tablicama oznaèeni oznakom PR. Do donošenjaodgovarajuæeg rješenja treba primijenjivati iste mjere i pro-pisane postupke kao i za trajno zaštiæene zgrade.

8. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenjei odlaganje)

Èlanak 30.Komunalni otpad sa podruèja grada odlaÞe se na de-

poniji komunalnog otpada koja se nalazi van obuhvataovog plana. Lokacija deponija zadovoljava te je pred-viðena njena sanacija i proširenje.

Tehnološki i opasni otpad koji se proizvodi na po-druèju grada odlaÞe se izvan gradskog podruèja.

Planskim mjerama i sustavnom edukacijom stanov-ništva poticat æe se razdvajanje i recikliranje anorganskogte izdvajanje i kompostiranje organskog otpada.

U industrijskoj zoni predviða se osnivanje reciklaÞnogdvorišta za skupljanje glomaznog i drugog otpada koji sene moÞe skupljati putem kontejnera na kontejnerskim oto-cima.

Na podruèju obuhvata Plana previða se postavljanjekontejnera za prikupljanje stakla i papira volumena cca2,5 m3.

U podruèjima u kojima je gustoæa stanovanja veæa od50 st/ha predviða se ureðivanje kontejnerskih otoka. Svakikontejnerski otok sadrÞavat æe cca 6 kontejnera za odla-ganje selektiranog otpada. Predviðeni su kontejneri volu-mena do 1m3 koji æe se prazniti prilikom redovnog odvozaotpada.

Uvjeti za ureðenje kontejnerskih otoka:– tvrda podloga,– lako uoèljiv,– pristupaèan korisnicima i vozilima za dovoz,– ureðena odvodnja oborinskih voda,– dovoljno prostora za smještaj svih predviðenih kon-

tejnera.

9. Mjere sprjeèavanja nepovoljnog utjecajana okolišÈlanak 31.

U cilju osiguranja i oèuvanja kvalitetnih, zdravih i hu-manih uvjeta Þivota i rada, ovim Planom utvrðuju se ob-veze, zadaci i smjernice za zaštitu tla, zraka, vode i zaštitaod prekomjerne buke.

Zaštita tlaNa poljoprivrednim zemljištima u obuhvatu Plana ne

mogu se koristiti intenzivne gnojidbe, zaprašivanja, te dru-

gi oblici kemijskog tretiranja i oneèišæavanja tla. Poljo-privredno zemljište u obuhvatu Plana treba primarno ko-ristiti za poljoprivrednu proizvodnju za osobne potrebe.

Zaštita zrakaRadi poboljšanja stanja i spreèavanja daljnjeg pogor-

šanja kvalitete zraka, a pogotovo na prostorima za stam-benu izgradnju, potrebno je poduzeti sljedeæe mjere za-štite:

– kod veæih oneèišæivaæa kao energent koristiti plin tesamo u iznimnim sluèajevima loÞ ulje sa minimalnim udje-lom sumpora,

– u podruèjima za koja je utvrðeno oneèišæenje zraka(podruèje druge i treæe kategorije kakvoæe zraka) postiæiprvu kategoriju kakvoæe zraka,

– kod veæih oneèišæivaèa koji zbog velikog broja iz-vora oneèišæenja imaju najznaèajniji utjecaj na kakvoæuzraka planirati razvoj uz primjenu novih tehnika smanjenjaemisija,

– potrebno je ciljanim istraÞivanjima utvrditi moguæ-nost smanjenja emisija svih izvora oneèišæenja zraka napodruèju grada i ispitati izvodljivost moguæih rješenja, ure-ðaja, a za kotlovnicu predvidjeti upotrebu niskosumpor-nog loÞivog ulja ili plina,

– izgradnja novih kapaciteta u djelatnostima koje mo-gu utjecati na pogoršanje kvalitete okoliša (zrak, buka,voda) tamo gdje su propisane vrijednosti premašene, moÞese dozvoliti nakon saniranja postojeæeg oneèišæenja u skla-du sa vaÞeæim zakonskim propisima,

– radi praæenja stanja i cjelovite kategorizacije zrakaza grad Vrbovec potrebno je uspostaviti monitoring zrakaPIK Vrbovca,

– kod odabira moguæih tehnièkih mjera zaštite odoneèišæenja zraka potrebno je smanjiti emisiju polutanatatako da u okolišu ne doðe do prekoraèenja graniènihvrijednosti ukupnih lebdeæih èestica. Koristiti materijale itehnologije koje su prihvatljive po DIN/ISO normama (dodonošenja Hrvatskih normi) s gledišta kemijskih i fizikalnihkarakteristika, djelovati na razvoju i primjeni suvremenihrješenja u tehnološkim procesima, smanjiti emisiju hlap-ljivih organskih komponenti u okoliš primjenom odgo-varajuæih mjera zaštite, onemoguæiti eventualno istjecanjehalogenih ugljikovodika (freona i sl.) kod remonta rashlad-nih ureðaja, a za kotlovnice predvidjeti upotrebu nisko-sumpornog loÞivog ulja ili plina,

– radi praæenja stanja i cjelovite kategorizacije zrakaza grad Vrbovec potrebno je ustanoviti mjerna mjesta zakontrolu kakvoæe zraka za podruèje u okruÞenju mesne in-dustrije PIK Vrbovec

Zaštita od bukeNa podruèju obuhvata Plana su, u skladu s Zakonom o

zaštiti od buke (“Narodne novine” broj 20/03) i Pravil-nikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini ukojoj ljudi rade i borave (“Narodne novine” broj 145/04),na vanjskim povšinama predviðene sljedeæe najviše razinevanjske buke:

Zonabuke Namjena prostora

Najviše dopušteneocjenske razine bukeimisije LRAeq u dB(A)

za dan(Lday) noæ(Lnight)

1. Zona namijenjena odmoru,oporavku i lijeèenju

50 40


Zonabuke

Namjena prostora Najviše dopušteneocjenske razine bukeimisije LRAeq u dB(A)

2. Zona namijenjena samostanovanju i boravku

55 40

3. Zona mješovite, preteÞitostambene namjene

55 45

4. Zona mješovite, preteÞitoposlovne namjenesa stanovanjem

65 50

5. Zona gospodarske namjene(proizvodnja, industrija,skladišta, servisi)

– Na granici graðevneèestice unutar zone –buka ne smije prelaziti80 dB(A)

– Na granici ove zonebuka ne smije prelazitidopuštene razine zones kojom granièi

Razina buke od novoizgraðenih graðevina prometneinfrastruktura koja ukljuèuje Þeljeznièke pruge, drÞavneceste i Þupanijske ceste u naseljima, a koje dodiruju, od-nosno presijecaju zone navedene u tablici treba projekti-rati i graditi na naèin da razina buke na granici planiranogkoridora prometnice ne prelazi ekvivalentnu razinu bukeod 65 dB(A) danju, odnosno 50 dB(A) noæu.

Zaštita voda

Zaštita voda na podruèju obuhvata Plana postiæi æe sesljedeæim mjerama:

– gradnjom kanalizacije na podruèjima bez kanali-zacije,

– gradnjom ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda,– odreðivanjem sanitarnih zona zaštite vodocrpilišta.

Sva podruèja u obuhvatu Plana opskrbljuju se vodomza piæe iz javnog vodoopskrbnog sustava.

Otpadne vode odvodit æe se javnom kanalizacijom doureðaja za proèišæavanje otpadnih voda grada Vrbovca.

Za postojeæe graðevine koje nisu spojene na sustavjavne kanalizacije otpadne vode se do izgradnje sustavajavne kanalizacije mogu sakupljati u nepropusnim sabir-nim jamama. PraÞnjenje sabirnih jama moÞe se vršiti samoodvozom na ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda.

U podruèju obuhvata plana ne mogu se graditi graðe-vine za uzgoj Þivotinja.

Sklanjanje ljudi

Zaštita i sklanjanje ljudi u sluèaju elementarnih nepo-goda i ratnih opasnosti osigurava se privremenim izmje-štanjem stanovništva, izgradnjom skloništa, te prilagoða-vanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogod-nih graðevina za funkciju sklanjanja ljudi.

Obaveza izgradnje skloništa u skladu sa “Pravilnikomo kriterijima za odreðivanje gradova i naseljenih mjesta ukojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu”(“Narodne novine” broj 2/91) utvrðena je za naselja u ko-jima Þivi preko 2000 stanovnika.

Grad Vrbovec je u skladu sa Pravilnikom svrstan u 3.stupanj ugroÞenosti. Podruèje obuhvata plana razdijeljenona središnju gradsku zonu u kojoj se grade skloništa zazaštitu od radijacije i zonu koja obuhvaæa ostalo gradskopodruèje u kojoj se osigurava zaštita stanovništva u zaklo-nima.

Središnja gradska zona u kojoj se grade skloništa zazaštitu od radijacije obuhvaæa prostor Detaljnog planaureðenja (DPU) Centar 2.

U ovoj zoni u sklopu nove izgradnje treba planiratisklonište veæe otpornosti.

U zoni koja obuhvaæa ostalo gradsko podruèje zaštitastanovništva osigurat æe se izgradnjom zaklona. Za zaklonæe se korisititi podrumske prostorije, te zakloni izgraðeni usluèaju neposredne ratne opasnosti na slobodnim površi-nama. Pri izradi detaljnih i urbanistièkih planova ureðenjaza koje je obaveza izrade utvrðena ovim planom potrebnoje uz javne objekte u kojima se okuplja veæi broj ljudi plani-rati slobodne površine na kojima æe se omoguæiti izgradnjazaklona u sluèaju neposredne ratne opasnosti.

Zaštita od rušenja

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju seprojektirati na taj naèin da razmak graðevina od promet-nice omoguæuje da eventualne ruševine graðevina ne za-prijeèe prometnicu radi omoguæavanja nesmetane eva-kuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja veæih raskršæa i èvorišta s prometni-cama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osiguraticijeli lokalitet èvorišta na naèin da se isti reÞim prometamoÞe unaprijed projektiranim naèinom odvijati na jednoj(prizemnoj) razini.

Kod projektiranja graðevina mora se koristiti tzv. pro-jektna seizmiènost (ili protupotresno inÞenjerstvo) u skladusa utvrðenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihovejaèine prema mikroseizmiènoj rajonizaciji Zagrebaèke Þu-panije (za podruèje grada Vrbovca odreðen je osnovni stu-panj seizmiènosti koji iznosi 7° MCS s odstupanjem prema7– i 7+).

Prilikom rekonstrukcija starijih graðevina koje nisuizgraðene po protupotresnim propisima, statièkim pro-raèunom analizirati i dokazati otpornost tih graðevina narušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti de-taljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

Zaštita od poÞara

Zaštita od poÞara ovisi o kvalitetnom procjenjivanjuugroÞenosti od poÞara i tako procijenjenim poÞarnim op-tereæenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim poja-sevima te drugim zahtjevima utvrðenim prema ProcjeniugroÞenosti od poÞara i tehnoloških eksplozija grada Vr-bovca, a provodi se prema Planu zaštite od poÞara napodruèju grada Vrbovca.

Projektiranje s aspekta zaštite od poÞara stambenih,javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih graðe-vina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i nanjima temeljenim propisima i prihvaæenim normama izoblasti zaštite od poÞara, te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojeæih graðevina u naseljima po-trebno je projektirati na naèin da se ne poveæava ukupnopostojeæe poÞarno optereæenje graðevine ili naselja kaocjeline. Radi smanjenja poÞarnih opasnosti kod plani-ranja ili projektiranja rekonstrukcija graðevina graðenihkao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pri-stupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa poÞarnoopasnim sadrÞajima, odnosno zamijeniti ih poÞarno ne-opasnim sadrÞajima.

Kod projektiranja planiranih graðevina na podruèjugrada Vrbovca potrebno je:

– Osigurati vatrogasne pristupe i površine za opera-tivni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravil-


nika o uvjetima za vatrogasne pristupe (“Narodne novine”broj 35/94 i 42/03);

– Osigurati potrebne kolièine vode za gašenje poÞarau skladu s odredbama Pravilnika o tehnièkim normativimaza hidrantsku mreÞu za gašenje poÞara (“SluÞbeni list” broj30/91) koji je preuzet èlanak 53. Zakona o onormizaciji(“Narodne novine” broj 55/96);

– U svrhu sprjeèavanja širenja poÞara na susjednegraðevine, graðevina mora biti udaljena od susjednih gra-ðevina najmanje 4 m , ili manje ako se dokaÞe uzima-juæi u obzir poÞarno optereæenje, brzinu širenja poÞara,poÞarne karakteristike materijala graðevina, velièinu otvo-ra na avanjskim zidovima graðevine i dr., da se poÞar nemoÞe prenijeti na susjedne graðevine ili mora biti odvo-jena od susjednih graðevina poÞarnim zidom vatrootpor-nosti najmanje 90 minuta, koji u sluèaju da graðevina imakrovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpor-nosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 mili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti du-Þine najmanje 1m neposredno ispod pokrova krovišta, kojimora biti od negorivog materijala najmanje na duÞini kon-zole.

Procjena utjecaja na okolišZa prometne, energetske, vodne, proizvodne, sport-

ske, turistièke, trgovaèke i graðevine na zaštiæenim podru-èjima te graðevine za postupanje s otpadom i površineeksploatacije mineralnih sirovina obveza izrade studijeutjecaja na okoliš utvrðena je Pravilnikom o procjeni utje-caja na okoliš (“Narodne novine” broj 59/00), kao i pro-stornim planovima šireg podruèja.

Ovim Planom nisu utvrðeni pojedinaèni objekti zakoje bi bila obavezna izrada studije utjecaja na okoliš.

Za druge zahvate za koje u izradi Plana nisu bilipoznati parametri obaveza izrade studije utjecaja na okolišodredit æe se u postupku izdavanja lokacijske ili graðevin-ske dozvole na temelju navedenog Pravilnika.

10. Mjere provedbe Plana

Èlanak 32.Provedba Plana vršit æe se na dva naèina:– Neposrednom provedbom ovog plana;– Izradom detaljnijih planova èija je obaveza izrade

utvrðena ovim Planom.

Neposredna provedba planaNeposrednom provedbom plana smatra se izdavanje

lokacijskih i graðevinskih dozvola na temelju lokacijskihuvjeta definiranih u ovom Planu.

Neposredna provedba plana moguæa je za sve povr-šine za koje je ovim Planom odreðena namjena površina ilokacijski uvjeti za gradnju zgrada i ureðivanje površina, aza koje nije utvrðena obaveza izrade detaljnijih planova.

Naèin i uvjeti gradnje – oblici korištenja prostoraKod neposredne provedbe plana naèin i uvjeti gradnje

utvrðuju se prema kartografskom prikazu 4. “Naèin i uvjetigradnje – oblici korištenja prostora”. U obuhvatu Planapredviðeni su sljedeæi oblici korištenja prostora:

OdrÞavanje i manji zahvati sanacije graðevinaOve površine obuhvaæaju uÞe središte naselja koje je

urbanistièki dovršeno, te se na njima omoguæuju zahvatina odrÞavanju i sanaciji graðevina, te iznimno manje do-gradnje, adaptacije i promjene naèina korištenja graðe-vina.

Sanacija graðevina i dijelova naseljaOve površine obuhvaæaju rubna podruèja gradskog

središta koja su u procesu urbane transformacije, te se nanjima omoguæuju zahvati rekonstrukcije, promejen naèinakorištenja te iznimno i nove gradnje u skladu sa lokacijskimuvjetima utvrðenim za predmetnu namjenu površina.

Rekonstrukcija, dogradnja i promjena korištenjaOve površine obuhvaæaju linearne poteze uz znaèaj-

nije gradske ulice koja su u procesu urbane transformacije,te se na njima omoguæuju zahvati rekonstrukcije, dograd-nje i nove gradnje u skladu sa lokacijskim uvjetima utvr-ðenim za predmetnu namjenu površina.

Nova gradnjaOvim oblikom korištenja obuhvaæene su neizgraðene

površine na kojima se omoguæuje nova gradnja u skladu salokacijskim uvjetima utvrðenim za predmetnu namjenupovršina.

Izrada detaljnijih planovaPlanom je odreðena obaveza izrade detaljnijih pla-

nova za:– neizgraðene dijelove graðevinskog podruèja na ko-

jima se planiraju javni sadrÞaji,– neizgraðene dijelove graðevinskog podruèja unutar

kojih se ovim planom predviðaju nove prometnice.

Neizgraðeni dijelovi graðevinskog podruèja za koje jeutvrðena obveza izrade detaljnijih planova oznaèeni su nakartografskom prikazu “Naèin i uvjeti gradnje – oblici ko-rištenja prostora” u mjerilu 1:5000.

10.1. Obveza izrade detaljnih planovaureðenja

Èlanak 33.Na podruèju obuhvata Plana na snazi su sljedeæi de-

taljniji urbanistièki planovi:– Detaljni urbanistièki plan “Centar II”,– Provedbeni urbanistièki plan “Centar”,– Provedbeni urbanistièki plan “Jug IV”.

Granice obuhvata ovih Planova prikazane su u gra-fièkom dijelu plana u mjerilu 1:5000. Plan “Centar II” za-dovoljava potrebe gradnje i ureðivanja prostora u svomobuhvatu. Plan “Centar” ne zadovoljava potrebe gradnje iureðivanja prostora, te se utvrðuje potreba izmjena i do-puna ovog plana. PUP “Jug IV” namjenom i planiranimureðenjem prostora ne zadovoljava potrebe gradnje uovom dijelu grada, zbog èega æe plan po donošenju UPU-abiti stavljen izvan snage.

Na temelju kriterija navedenih u prethodnom èlankuovim Planom je odreðena obaveza izrade sljedeæih detalj-nijih urbanistièkih planova:


Redoslijed prioriteta u izradi detaljnijih planova utvrditæe se Programom mjera za unaprijeðenje stanja u prostoru.

Do usvajanja obaveznih detaljnijih planova unutarpodruèja njihova obuhvata mogu se izdavati odobrenja zaizgradnju prometnica i druge energetske i komunalne in-frastrukture predviðene ovim planom, te odobrenja zazahvate u prostoru na parcelama koje imaju pristup naizgraðene i ureðene javne prometne površine, osim unutarkoridora širine 70m za planirane 110 kV dalekovode. Ovase odobrenja izdaju u skladu sa lokacijskim uvjetima utvr-ðenim u ovom Planu.

Iznimno se u obuhvatu detaljnih planova “TRAVNIK1” i “JUG 2” do njihovog usvajanja ne mogu izdavatiodobrenja za izgradnju novih prometnica i druge energet-ske i komunalne infrastrukture te izgradnju novih gra-ðevina.

Izradu planova za zemljišta u gradskom vlasništvu fi-nancira Grad iz proraèunskih sredstava.

Izradu planova za zemljišta u vlasništvu fizièkih i prav-nih osoba financiraju vlasnici zemljišta, na temelju ugovorasklopljenog sa Gradskim poglavarstvom.


DPU “JUG 2” obuhvata 2,32 ha

namjena mješovita

osnovne smjernice planirati stanovanje više gustoæe (100 st/ha)

DPU “TRAVNIK 1” obuhvata 6,95 ha

namjena javna i mješovita

osnovne smjernice ispitati moguænost izgradnje jednosmjerne ulice uz zapadnu granicu parcele škola koja bi povezivalaBrdo i novu ulicu planiranu juÞno od škole

PUP “CENTAR” IZMJENE I DOPUNE

namjena javna i mješovita namjena

osnovne smjernice uvaÞavanje novonastalih potreba ureðenja prostora

DPU “TRAVNIK 2” obuhvata 34,35 ha

namjena mješovita preteÞito stambena na neizgraðenim površinama, preteÞito poslovna uz ulicu Brdo

osnovne smjernice utvrditi detaljniju prometnu mreÞu koja æe omoguæiti racionalno korištenje prostora

DPU “STAMBENA ZONA VINOGRADSKA ULICA” obuhvata 32,11 ha

namjena stambena

osnovne smjernice planirati stanovanje niÞe gustoæe (20 st/ha; 50 st/ha; površina pojedine parcele 400 m2; 1000 m2)

DPU “STAMBENA ZONA SJEVER 1” obuhvata 38,48 ha

namjena stambena


DPU “STAMBENA ZONA SJEVER 2” obuhvata 41,62 ha

namjena stambena


DPU novog dijela groblja obuhvata 5,35 ha

namjena groblje

provedba izrada DPU prema Pravilniku o grobljima (“Narodne novine” broj 99/02)

DPU “PODUZETNIK VRBOVEC 1” obuhvata 35,96 ha,

namjena gospodarska – proizvodna, mješovita

osnovne smjernice gospodarska namjena prema lokacijskim uvjetima UPU-a

DPU “PODUZETNIK VRBOVEC 2” obuhvata 48,78 ha

namjena gospodarska – proizvodna, mješovita


DPU “PODUZETNIK VRBOVEC 3” obuhvata 17,70 ha

namjena gospodarska – proizvodna i poslovna, mješovita i stambena


DPU “ŠPORTSKO REKREACIJSKA ZONA” obuhvata 52,81 ha

namjena šport i rekreacija, turizam

osnovne smjernice uvaÞiti trase prometa i lokacijske uvjete iz UPU-a

10.2. Rekonstrukcija graðevina èija je namjenaprotivna planiranoj namjeni

Èlanak 34.

Postojeæe graðevine, legalno izgraðene, koje su smje-štene protivno namjeni površina utvrðenoj ovim planommogu se sanirati i rekonstruirati u obimu neophodnom zapoboljšavanje uvjeta Þivota i rada.

Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanjeuvjeta Þivota i rada smatra se:

1. za stambene graðevine– obnova, sanacija i zamjena ošteæenih i dotrajalih

konstruktivnih dijelova graðevine u postojeæim gabaritima,– rekonstrukcija svih vrsta instalacija,– dogradnja sanitarnih prostorija uz postojeæe stam-

bene graðevine u najveæoj površini od 12 m2,– adaptacija prostora unutar postojeæeg gabarita u

stambeni prostor,– izgradnja dvostrešnog krovišta bez nadozida kod

graðevina s dotrajalim ravnim krovom.

2. za graðevine druge namjene– obnova, sanacija i zamjena ošteæenih i dotrajalih

konstruktivnih dijelova graðevine,– dogradnja sanitarija, garderoba, spremišta i sl. do

najviše 16 m2 izgraðenosti za graðevine do 100 m2 bruttoizgraðene površine, odnosno do 5% ukupne brutto izgra-ðene površine za veæe graðevine,

– prenamjena prostora pod uvjetom da novoplani-rana djelatnost ne pogoršava stanje èovjekova okoliša,

– zamjena dotrajalih instalacija te izmjena ureðaja iinstalacija vezanih za promjenu tehnièkih rješenja za obav-ljanje planirane djelatnosti,

– rekonstrukcija i izgradnja prometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 35.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana

objave u “Glasniku Zagrebaèke Þupanije”.

Èlanak 36.Stupanjem na snagu ove Odluke na podruèju obu-

hvata UPU grada Vrbovca prestaje se primjenjivati “Gene-ralni urbanistièki plan Grada Vrbovca” (“SluÞbeni vjesnikOpæine Vrbovec” broj 5/87 i 56/90) i “Provedbeni urbani-stièki plan naselja Jug IV” (“SluÞbeni vjesnik Opæine Vr-bovec” broj 9/88).

Klasa: 350-02/05-01/08Urbroj: 238/25-01/05-196Vrbovec, 7. travnja 2005.

PredsjednikGradskog vijeæa

Ýeljko Brgles, dipl. oec., v. r.


Documents

GRAD VRBOVEC · Odluke i ovjerava se peèatom Gradskog vijeæa Grada Vrbovca i potpisom predsjednika Gradskog vijeæa. Èlanak 4. Osnovni ciljevi prostornog ureðenja na podruèju