Grad Zagreb

Go

din

a 1,

bro

j 1, s

vib

anj 2

019

., IS

SN

26

71-0

03

X

Foto: Siniša Kosić

Gradilište rotora – nakon opsežne rekon-strukcije vozit će se sigurnije bez prepleta-nja vozila #

Razgovor s grado-načelnikom M. Bandi-ćem – neću se umoriti, živim svoj grad, a ljudi su mi najvažniji #

Aktivnosti oko po-kretanja proizvodnje u Imunološkome zavodu – Grad Zagreb svrstao ga u prioritete #

Dobre navike raz-vrstavanja otpada – kampanje od vrtića do postavljanja moderne opreme po gradu #

NAklADNik:Zagrebački velesajam

10020 ZagrebAvenija Dubrovnik 15tel.: [+385 1] 6503-111

www.zv.hr

ZA NAklADNikA:dr. sc. Dina Tomšić

GlAVNA UREDNiCA:Tamara Čubretović

ZAMJENiCA GlAVNE UREDNiCE:Dajana Kos Bučar

NOViNARkE:Sanja Knjaz

Dajana Kos Bučar

FOTOGRAF:Siniša Kosić

GRAFiČkO OBlikOVANJE: Intergrafika TTŽ, Zagreb

lEkTURA: Iva Udiković

TisAk: Uriho, Zagreb

kONTAkT:e-mail: redakcija@zv.hr

MARkETiNG i OGlAšAVANJE:e-mail: zagvel@zv.hr

#ZAGREBGlasilo Grada Zagreba

iZ sADRžAJA

2 UvoDNIK #ZAGREB

Drage sugrađanke i sugrađani,

s obzirom na to da uskoro obilježava-mo rođendan našeg Grada, a približa-vaju nam se i Europski izbori, prilika je da se osvrnemo na realizaciju projekata koji izravno utječu na naše živote. Broj-ni su angažmani već urodili plodom pa danas svjedočimo radovima u punom jeku na zagrebačkom rotoru, grad-nji žičare, novih škola i vrtića, domova zdravlja, a uskoro i Centra za sigurnost hrane. Zato i vas pozivamo da nam se javite sa svojim prijedlozima koje bismo prenijeli upravo prema onima koje smo odabrali da svakodnevno podižu kvali-tetu života u našoj metropoli. Pod našim su povećalom i akcije sigur-nosti, sportske i kulturne manifestacije i događanja, ali i svi ostali projekti re-konstrukcija i redizajna u zagrebačkim četvrtima. Zavirili smo u planove novih tržnica, pothodnika, parkova, igrališta, projekte gospodarenja otpadom, odr-žavanja cesta itd.vozili smo se i Branimirovom prema novoj regulaciji prometa i prvi doznali kako se zagrebački kukuruz pretvara u novi „zagrebački ceker“. Poslagali smo i lepezu novih karata ZET-a. Planinarili smo i budućom gradskom šumskom atrakcijom na Pantovčaku, ali i uživali u cvjetnoj rapsodiji Floraarta.U ovome, kao i u nadolazećim brojevi-ma, pitat ćemo vas zašto volite Zagreb, ali primjerice i pripomoći savjetima kako pravilno razvrstavati otpad. Na ovome mjestu moći ćete doznati i sve o velikom gradskom amblemu – Za-grebačkom velesajmu, koji ove godine obilježava 110. jubilej.Uz želje za nastavak epitetnog niza o Zagrebu kao modernoga grada, grada solidarnosti, turističkog bisera, sigur-noga i multikulturalnog, Zagreba u ko-jem se lijepo i ugodno živi – GRADE, želimo ti sretan rođendan!

Tamara Čubretović, glavna urednica

4 – 6 ......... GRADONAČElNik M. BANDić: odužit ću se Zagrebu za sve što mi je dao

7 ................. sTižE NOVA i MODERNA žiČARA: gondolom brže do vrha zagrebačke gore

8 – 9 ......... ROTOR ćE BiTi „OlAkšAN“ za 60.000 vozila: semafori, nove trake

10 – 11 ....... PROJEkT „GRAD U GRADU“: gradit će se toranj od sedamdeset metara?

14 – 15 ...... ZAGREBAČki VElEsAJAM: 110. jubilej uz Global Exhibitions Day

16 – 17 ...... FlORAART: OBJEkTiVOM # ZAGREBA kroz najveći hortikulturni događaj

18 – 19 ...... NOVA šUMA NA DAR: Advent i šetnja uz ogradu Ureda predsjednice

20 .............. OsTVARENJE PROJEkATA: 6 novih vrtića, 9 dvorana i 11 novih škola

21 ............... sREDsTVA OsiGURANA: stvara se Centar za sigurnost i kvalitetu hrane

23 .............. ZGOGOsi ZNAJU kAkO – odvajati je lako: kućanstvima stižu vrećice

24 .............. NOVA TRžNiCA U BREZOViCi: vrapču – obnova, Španskom – natkrivanje

25 .............. PlAN GRADA i VODOOPskRBE: voda iz vlastite slavine u svakom kućanstvu

26 .............. ZA lJEPši ZAGREB – DODATNE AkCiJE uređenja: kvartovi odredili prioritete

29 .............. VElikA OBNOVA POThODNikA: od Novog Zagreba do Stenjevca na zapadu

Grad Zagreb

Bez dodatnih troškova, elektronički, roditelji će odsad zah-tjeve za novčanu pomoć za opremanje novorođenog djete-ta moći potražiti s pomoću aplikacije e-Bebe. Tako se cijeli postupak prijave obavlja online bez troškova i šetnje po raznim uredima.

NOVA UslUGA E-BEBE

Zagrebački električni tramvaj (ZET) ponudio je dosad najveću paletu voznih karata. Razlikuju se po bojama, duljini trajanja vožnje i cijenama. Moguće ih je kupiti na prodajnim mjestima ZET-a, na kioscima, a nekoliko vrsta karata i kod vozača u vo-zilima. Doznajte više skeniranjem priloženog QR koda.

kARTE ZET-A OD 4, 6, 7, 10, 15 kUNA…

Tradicionalnom dodjelom najprestižnijih priznanja Grada Zagreba 31. svibnja obilježit će se Dan grada Zagreba i blagdan njegove zaštitnice, Majke Božje od Kamenitih vra-ta. Detaljnije o zanimljivom programu doznajte učitavanjem priloženog QR koda.

PROslAVA DANA GRADA ZAGREBA

3#ZAGREB IZDvojENo

4 intervju #ZAGREBIntervju Sa zagrebačKIm gradonačelnIKom mIlanom bandIćem

razgovarala: dajana Kos bučar

NikADA sE NEćU UMORiTi, žiViM sVOJ GRAD

5#ZAGREB intervju

idemo delati, koaliram jedino s gra-đanima, oni su moji jedini partneri...

Lako bi bilo nastaviti niz već dobro poznatih izreka zagrebačkoga grado-načelnika Milana Bandića zaokruženih svjetonazorskom porukom da mu je želja rukovati se sa svakim stanovni-kom Zagreba. I iako nije riječ o doslov-nom pothvatu, nije ovo ni daleko od istine. Unatoč tome što je svakodnev-no pod objektivima medijima, koji mu,

kako sam kaže, osim benefita donesu i neke manje simpatične stvari, razgo-vori o njegovim planovima i razvoju metropole neiscrpna su tema.

#ZG: Često kažete da se želite oduži-ti Zagrebu za sve što Vam je dao. Re-kli ste to i u prigodnome govoru prije početka radova na novoj žičari. Je li i taj projekt jedan od tih „dugova“?– Zagrebu se možete odužiti samo ra-dom, a obnašate li dužnost gradona-čelnika, onda morate živjeti svoj grad, a s građanima i njihovim problemima, idejama i željama morate biti 24 sata dnevno. To radim otpočetka, a šest mojih mandata, odnosno povjerenje koje mi Zagrepčani daju na izborima govore da sam na dobrom tragu. Znam da se neću umoriti jer kada ste svakodnevno s ljudima na terenu, kada vidite rezultate te kada radite posao koji ispunjava, umora nema. Samo za-dovoljstvo, pa čak i onda kada sve ne ide po koncu i prema planu. Izazovi te vrste dio su svakodnevice, a odgovori na njih pričinjaju osobito zadovoljstvo.

#ZG: Mjesna samouprava, rekli ste nam jednom prilikom, Vaše je dije-te. A upravo s te adrese stiže najviše upita. Žale se mnogi na rad mjesnih odbora, pa i gradskih četvrti, i da upravo oni koje su birali da rješavaju pitanja u kvartovima i stvaraju kvali-tetne uvjete života – to ne čine ili ne

dovoljno aktivno. Zašto je uobičaje-no mišljenje da je najsigurnije za sve zvati gradonačelnika?– U pravu ste, ali Zagreb je veliki grad u kojem ima posla za svakoga tko se želi uključiti u rješavanje zajedničkih problema, poboljšavanje uvjeta živo-ta građana, stvaranje okvira za bolji i ugodniji život u našem gradu.Kada govorimo o sustavu mjesne sa-mouprave, o našim vijećima gradskih

četvrti, o mjesnim odborima, ne treba generalizirati, ali svakako može bolje. Prenošenjem ovlasti i sredstava prora-čuna na niže razine podigli smo i razi-nu odgovornosti, a građani na izborima trebaju reći tko je radio dobro, a tko nije, tko je opravdao povjerenje, a tko se umorio. Zato vjerujem da će ovaj sustav biti sve učinkovitiji i da ću ja kao grado-načelnik imati sve manje posla jer će se mnoge stvari rješavati i prije nego što bi mogle doći do gradonačelnika.

#ZG: Uz već poznate i velike projek-te poput žičare, Imunološkog, roto-ra, tračničke veze do zračne luke, novog velesajma, koji je projekt Vaša želja a da još nije ušao u dosa-dašnje planove?– Projekata je puno, a ideja još i više. Neke od njih bit će novi projekti, no o tom potom. Sada se trebamo usredo-točiti na ovo što je pred nama. Puno je posla, ali u konačnici ne sumnjam da ćemo planirano ostvariti. Pokatkad ide glatko, pokatkad s više problema i prepreka, ali na kraju rezultat čini ra-zliku, zar ne?!

#ZG: Gradonačelnik ste već šesti mandat, iza vas su zato i brojni skup-štinski sazivi. Kako ocjenjujete ovaj posljednji sastav?– Na sreću živimo u demokraciji što pretpostavlja različita mišljenja, prije-pore i borbu za vlastite ideje i stavove.

Građani na izborima trebaju reći tko je radio dobro, a tko nije, tko je

opravdao povjerenje, a tko se umorio. vjerujem da će sustav mjesne

samouprave biti sve učinkovitiji

6 intervju #ZAGREB

Bitno je da svatko radi svoj posao, da se odluke donosu po demokratskim pravilima i da u svemu što radimo ima-mo u vidu opći interes jer je to ono što građani vide i što nagrađuju. Skupština je mjesto sučeljavana mišljenja, stavo-va, argumenata, i tako treba biti. važ-no je da odluke koje donosimo budu dobre, konzistentne i na korist građa-na ovoga grada.

#ZG: Mora se priznati da Vas novina-ri prate u stopu i da smo često svje-doci vrlo žestokih razgovora između Vas i predstavnika medija. Je li s go-dinama obnašanja dužnosti lakše ili teže biti pod stalnim „povećalom“, posebno kada predmetom intere-sa postanu privatne, obiteljske ili zdravstvene teme?

– U društvu svi imamo svoju ulogu, a medijska je nezamjenjiva i od krucijal-ne je važnosti za demokraciju i demo-kratske procese. Sviđalo se to komu ili ne, mediji rade koristan posao, infor-miraju, propituju, istražuju, pokatkad kao i svi pogriješe, ali je u kontekstu njihova cjelovita posla to posve mar-ginalno i ni najmanje ne umanjuje nji-

hovu ulogu i važnost. A kada ste jav-na osoba, morate biti svjesni da osim benefita postoje i neke manje simpa-tične stvari.

#ZG: Poznati ste i po izjavi da ste 365 dana u kampanji. Možete li već sada najaviti predizborne utrke koje planirate idućih godina?– Ta izjava znači da kampanje nema jer uvijek radim isto, angažirano, na terenu sam svakodnevno po 16 sati, bez odmora, pauze, uvijek okružen ljudima, osluškujem bilo grada i gra-đana. I uvijek s istom željom da kao Grad odgovorimo na potrebe građa-na, da budemo njihov servis i partner gospodarstvenicima, da se kao najso-cijalniji grad u Hrvatskoj i šire solida-riziramo s onima u potrebi jer trebaju

našu potporu, da učinimo sve kako bismo demografskim mjerama, a po kojima smo primjer koji treba slijedi-ti, preokrenuli crni trend u Hrvatskoj i kako bismo zadržali mlade da svo-ju egzistenciju i ambicije ostvaruju u svojoj zemlji jer imamo dovoljno potencijala. Zato nikada ne smijemo smetnuti s uma da su ljudi najvažniji!

Na terenu sam svakodnevno po 16 sati bez odmora, i

uvijek s istom željom – da odgovorimo na potrebe, jer ljudi su

najvažniji!

7#ZAGREB projekti

Na Dan grada Zagreba 2020. vozit ćemo se u novoj žičari. obnovili

smo prugu Mihaljevac – Dolje, izmije-nili smo urbanistički plan sljemenske vršne zone, morali smo srušiti posto-

jeću žičaru i sad gradimo.

ovo je povijesni pro-

jekt, dolazit će ljudi iz ci-jele Hrvatske i iz inozemstva na ski-janje i izlete – rekao je gradonačelnik Milan Bandić. Nova će žičara u jednom satu moći prevesti 1500 putnika, vo-žnja od prve do zadnje postaje trajat će 16 minuta, a dionica je duga pet

kilometara. Žicom će kliziti 84 kabi-ne, a u svaku stane po deset putnika. Nova će žičara imati četiri i pol puta veći kapacitet prijevoza ljudi u satu u usporedbi sa starom žičarom. Nosivih stupova bit će 34. Stara gondola nije išla do vrha Sljemena, već je 300 me-tara bila „spuštena“ od samog vrha. Sada će ta zadnja postaja biti vršna s tendencijom produžetka na zagorsku

stranu. Polazište žičare bit će na lo-kaciji Dolje u Gračanima, dok će

na nadmorskoj visini od 308 metara biti Kutna građevina. Na nadmorskoj visini od 877 metara smjestit će se me-đupostaja Brestovac, a gor-nja postaja žičare bit će na visini od 1030 metara, tzv. vidikovac. Građani su izra-zili želju da se na međupo-staji Brestovac uredi okoliš

i osposobi bivša bolnica u turističke svrhe. Što će toč-

no biti ondje, još nije poznato. No poznato je da će se izgraditi

podzemna garaža na postaji Do-lje. Novom će žičarom upravljati Za-grebački električni tramvaj u idućih 15 godina, odlučili su to zastupnici u Gradskoj skupštini. Podsjetimo, slje-menska je žičara puštena u pogon 1963. godine i sa svojih 4017 metara trase bila je tada najdulje postrojenje tog tipa u Europi. Kvar na elektromo-toru bio je razlog prestanka rada, a tehničkim je pregledom utvrđeno da bi popravak bio skup i neisplativ.

Sanja Knjaz #

POČElO JE! NA ZAGREBAČkU

GORU sTižE NOVA – MODERNA žiČARA

žiČARA ćE VEćiM DiJElOM VOZiTi PO TRAsi sTARE, A OD DOlJA DO ViDikOVCA sTići ćE sE ZA 16 MiNUTA

Žicom će kliziti 84 kabine, a u svaku stane po deset

putnika, moguć je i prijevoz bicikala

8 projekti #ZAGREB

Radovi na gradilištu preuređenja najpoznatijega za-grebačkog rotora i najprometnijega prometnog

čvorišta u Hrvatskoj u punom su jeku. Na snazi je po-sebna regulacija prometa koja će potrajati do završetka radova. Za rotor u Remetincu odobrena su i nepovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, pa na

zadovoljstvo svih u povijest odlazi i jedna od na-ših najvećih crnih prometnih točaka s više od stotinu prometnih nesreća godišnje.A što sve obuhvaća investicija i opsežni radovi vrijedni 320 milijuna kuna?Ukratko, radi se tuneliranje ispod rotora kao spoj ja-

dranske i Avenije Dubrovnik, proširenje izdvojenim trakovima za desno skretanje na sva četiri privoza kako bi ta vozila izbje-gla kretanje osnovnim rotorom, i njegova semaforizacija kao važan element sigurnosti da se isključi prepletanje automobila u kružnom toku. ovo posljed-nje izazvalo je brojne reakcije jer mnogi smatraju da je smisao rotora izbjegavanje ove vrste si-gnalizacije, odnosno semafora. Sam rotor ostaje na istoj razini, s tri vozna traka. Tako će dnevno biti „olakšan“ za 60.000 vozila, njime bi nakon uređenja prolazi-lo oko 40.000 vozila u uspored-bi s nekadašnjih 99.000. Zbog izgradnje tunela, kao i proširenja kolnika na rotoru te povećanja broja prometnih trakova rekon-struirat će se i četiri postojeća nadvožnjaka ispod kolnika ro-tora, a istočni nadvožnjak će se

NA NOVOM ROTORU BEZ PREPlETANJA

AUTOMOBilA

siGURNOsT PRiJE sVEGA

Sam rotor ostaje na istoj razini, no njime će nakon uređenja prolaziti dnevno 60.000 automobila manje, a

novi element su semafori

9#ZAGREB projekti

cijeli ukloniti i na njegovu mjestu iz-gradit će se novi.

Radovi će, među ostalim, obu-hvatiti i izgradnju novog su-

stava oborinske odvodnje, ali i rekonstrukciju tram-vajske pruge i kontak-tne mreže. Predviđa se izgradnja tramvajskog okretišta u rotoru. Na-pravit će se i predrad-nje za buduće prošire-nje tramvajske mreže do Laništa. Prostor će se kompletno krajo-brazno urediti, a izgra-dit će se i nova javna

rasvjeta. osvjetljenje na tramvajskim i autobusnim

stajalištima bit će bolje od ulične rasvjete, a ugod-

nu putnu atmosferu trebala bi omogućiti kvalitetna ur-

bana oprema na stajalištima.  Pješačke površine predviđene su za

kretanje osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti, a biciklističke sta-

ze bit će izvedene prema važećem pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi.

Rotor se više neće obilaziti u velikom luku, a nakon što se izgradi i jarunski most, njegova će važnost biti još i veća. Rotor je najveći kružni tok u Zagrebu, vanjskog promjera 74 m, projektiran za upola manji kapacitet prometa od onoga koji se na njega slijeva. Dodatno je povećan izgradnjom sportske dvorane i trgovačkog centra Arena te stambenog naselja Lanište.Projektant novog rotora je Institut IGH d.d.

Dajana Kos Bučar #

JARUNskiM MOsTOM OD sVEUČilišNE

DO iliCE

PRVi NA POPisU PRiORiTETA

Rekonstrukcija zagrebačkog rotora bit će kompletno zaokružena izgradnjom

mosta koji će biti poveznica sa zapadnim dijelom grada

Zagrebu nedostaje desetak mostova, tvrdi struka, a među onima koji zauzima prvo mjesto na popisu pri-

oriteta u gradnji je jarunski most. Posebna je rasprava o potrebi njegove izgradnje aktualizirana s početkom rekon-strukcije rotora. Naime, pravi smisao uređenja remetineč-kog rotora doći će do punog izražaja izgradnjom jarun-skog mosta koji će odvoditi promet i biti spoj sa zapadnim dijelom grada.Kako bi on izgledao, moglo se vidjeti na prezentacijama proteklih godina pa bi planirani most, koji bi promet sa zapada grada dovodio do rotora, svojim izgledom mogao

zasjeniti zasad u svemu naj, naj zagrebački most (najnoviji, najmoderniji, najveći, najljepši) – Domovinski most.jarunski bi most trebao biti suvremeni domet gradnje te ovješen, dug 70, širok 40 i visok 88 metra. Njegov izgled, gusto poredane vješaljke poput harfe, podsjećao bi na „ri-bara koji vuče mrežu“. Planiran je kao most s trima prometnim trakovima u sva-kom smjeru, a sa strane bi bile pješačke zone. Na njega bi se ulazilo kod sadašnje nedovršene Sveučilišne bolnice, a otud bi cesta vodila uz zapadnu stranu jaruna, Petrovara-dinskom i Zagrebačkom do oranica i prema Ilici. DKB #

10 projekti #ZAGREB

ZAGREB DOBiVA NOVi sAJAMskO – kONGREsNi CENTARSve je izvjesnije kako će projekt „Grad u gradu“ iznjedriti simbol prepoznatljiv za metropolu i da će Zagreb napokon

dobiti novi polivalentni sajamsko – kongresni centar, a stanovnici Novog Zagreba središte po mjeri čovjeka

Novo gradsko područje, mješovitih i raznovrsnih kom-plementarnih namjena, trebao bi postati prostor Novog

Zagreba koji se prostire na površini od 1,1 milijuna četvornih metara na lokaciji omeđenoj rijekom Savom, Av. većesla-va Holjevca, Av. Dubrovnik i Ulicom Radoslava Cimermana. Novi Zagreb sa 120.000 stanovnika nema dovoljno javnih, društvenih, kulturnih, zabavnih i trgovačkih sadržaja te sa-držaja za sport  i rekreaciju, a planirana promjena raznoli-kom ponudom unaprijedila bi opću kvalitetu života u gra-du. Zato je potrebno realizirati sadržaje koji će biti dostupni 24 sata, a trajno pridonose kvaliteti života građana. Nakon

što je delegacija grada Zagreba posjetila Ujedinjene arap-ske emirate, pri čemu je izražen interes za zagrebački pro-jekt „Grad u gradu“ od strane tvrtke „Eagle Hills“ iza koje stoji poduzetnik Mohamed Alabbar, gradonačelnik Zagre-ba potpisao je memorandum o razumijevanju i mogućoj suradnji. Povodom posjeta gradonačelnika Dubaiu, najviši neboder na svijetu, Burj Khalifa, zasvijetlio je bojama hrvat-ske zastave. No, ovaj je dogovor načelnog karaktera jer svi budući dogovori koji slijede moraju dobiti dozvolu zagre-bačke Gradske skupštine. valja naglasiti, kako ističe grado-načelnik Bandić, da će za spomenuti projekt biti poštovana

NE šTEDE ENERGiJU ZGRADE, VEć lJUDi

PROJEkT TOGEThER – šTEDNJA ENERGiJE OD MAlih NOGU

U današnjem svijetu potreba štednje ener-gije nameće se kao glavni zadatak. Pre-

poznato je da su veliki potrošači energije i

zgrade javne namjene, pa je od velike važ-nosti djelovati preventivno te izobrazbom njihovih korisnika potaknuti uštede. Upravo

11#ZAGREB projekti

ZAGREB DOBiVA NOVi sAJAMskO – kONGREsNi CENTARSve je izvjesnije kako će projekt „Grad u gradu“ iznjedriti simbol prepoznatljiv za metropolu i da će Zagreb napokon

dobiti novi polivalentni sajamsko – kongresni centar, a stanovnici Novog Zagreba središte po mjeri čovjeka

je to je svrha projekta ToGETHER, koji se provodi u sedam europskih zemalja, i u Gra-du Zagrebu, već treću godinu. Korisnici zgrada jedan su od najvažnijih čim-benika za postizanje najboljih učinaka ušte-de energije. Stoga projekt ToGETHER velik naglasak i težinu stavlja na izobrazbu i rad s osobljem. Grad Zagreb u projekt je uklju-čio i šest osnovnih škola i šest vrtića kako bi utjecao na usvajanje navika i odgovornog ponašanja prema upotrebi energije još od malih nogu. Prenošenjem ideje o potrebi štednje energi-

je tako su obuhvaćeni svi korisnici zgrada i već se bilježe zamjetne uštede. osim toga, mijenja se i ustaljeni stav o energiji, kao o ne-čemu o čemu se ne treba brinuti jer „ionako je ima dosta“. Smanjenje potrošnje energije postignuto je uporabom racionalnih mjera poput pravilnog reguliranja grijanja te gaše-nja svjetala kad više nije potrebno.Kako bi olakšali djeci prihvaćanje ove za njih umnogome još apstraktne teme, Grad Za-greb, Gradski ured za gospodarstvo, ener-getiku i zaštitu okoliša osmislio je i realizirao e-knjigu „Čuvari planeta“. DKB #

struka u potpunosti, kao i sve procedure i zakoni. Zasad se radi samo o iskazanom javnom interesu spomenute tvrtke iz Dubaia, dok je tvrtka Bouygues Batiment International iz Francuske odustala. Za projekt tek slijedi raspisivanje me-đunarodnog javnog natječaja. Posebno je zanimljivo da će Zagreb napokon dobiti novi polivalentni sajamsko – kon-gresni centar sa svom pratećom infrastrukturom, hotelom i podzemnom garažom. Zona Hipodroma  i nogometnog igrališta prama važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji namijenjena je sportu i rekreaciji, uz mogućnost gradnje. Nju bi trebao krasiti toranj-vidikovac od oko 45 – 70 me-

tara, kao budući simbol Zagreba, koji bi omogućio pogled na cijeli grad. Raduje što se razmatraju i pripremaju projekti za transformaciju ovog prostora koji je srce Novog Zagre-ba, u urbanističkom, gospodarskom, arhitektonsko-građe-vinskom, infrastrukturnom, gospodarskom i društvenom smislu. To znači gradnja niza stambenih, polovnih zgrada, šetnica i parkova, trgovačkih i kongresnog centra, vrtića i škola. Projekt bi se trebao odvijati u nekoliko faza, a finan-cirao bi se tako da Grad “ustupi” zemljište, dok bi investitor financirao gradnju. Minimalna vrijednost investicije procije-njena je na pola milijarde eura. Sanja Knjaz #

Foto: Siniša Kosić

12 tema broja #ZAGREB

sTižE li „liJEk“ ZA iMUNOlOški?!

Čini se da konačno stiže „imunosna“ reakcija na Imuno-loški! Grad već godinama ističe da ima novac za prio-

ritete i nudi pomoć, no nadležno ministarstvo u proteklim je godinama bilo usmjereno na osnivanje radnih skupina za procjenom tehnološkog stanja i potrebe ulaganja u Za-vod. Čekao se i odgovor na vrlo važno pitanje tko je to želio postati „grobar“ Imunološkoga, i zašto, no dosad nije dobiven. Poznato je samo da je podijeljen na trgovačko društvo koje je sada vlasnik zgrada i pogona, te na javnu ustanovu u kojoj su radnici i djelatnost. Uz to jedino je činjenica da se održava funkcionalnost do ispunjenja uvjeta za početak proizvodnje, i da su poskoci i konji u stanju pripravnosti da istog trena može početi proizvodnja brenda Imunološkog zavoda – Antitoksina za otrov europskih zmija (konjski).Riječ je o postupku ubrizgavanja manje količine otrova konjima koja ne utječe negativno na njihovo zdravstveno stanje, ali je dovoljna da pokrene imunosnu reakciju. Na-kon pet tjedana konji razviju antitijela i tijekom redovite proizvodnje taj se postupak može ponoviti deset puta go-dišnje. Rezultat – dobivanje i do deset litara spasonosne tekućine koja je dovoljna za spas tisuće života. No zadnja takva proizvodnja obavljena je prije šest godi-na. U siječnju 2019., na osnovi podataka o retestiranju se-rije i stabilitetnih podataka o lijeku,  izdana je suglasnost za produljenje roka valjanosti serije 190/2 do 30. stude-nog 2019. Spomenuti Antitoksin za otrov europskih zmija (konjski) otopina za injekciju zadnja je serija navedenog lijeka koja je puštena u promet i zadnja koja se nalazi na tržištu Republike Hrvatske, doznajemo od ravnatelja ve-drana Čardžića.U ožujku ove godine od Agencije za lijekove i medicinske proizvode ishodili smo proizvodnu dozvolu za zaprimanje, čuvanje i isporučivanje ljudske plazme, puštanje serije lije-ka u promet za lijekove iz krvi, imunološke lijekove i lijeko-ve ljudskoga ili životinjskog podrijetla. Prioritet sadašnjih poslovnih procesa je zadovoljiti regulatorne zahtjeve za pokretanje proizvodnje djelatnih tvari virusnih cjepiva na postojećoj lokaciji (do prelaska u nove proizvodne pogo-ne), te prihvat i skladištenje plazme za ugovornu frakcio-naciju (u skladu s Planom rada Imunološkog zavoda) do prelaska u nove proizvodne pogone. Istodobno se provo-de pripreme za izradu projekta za izgradnju novih proi-zvodnih pogona, dodaje ravnatelj.

Dajana Kos Bučar #

U sTUDENOM isTJEČE ROk VAlJANOsTi ZADNJE sERiJE ANTiTOksiNA ZA OTROV EUROPskih ZMiJA

Zadnja proizvodnja u Imunološkome obavljena je prije

šest godina

Fo

to: S

iniš

a K

osi

ć

13#ZAGREB zagrebački mozaik

Postanite „građani detektivi“ i s pomoću mobilne apli-kacije dojavite policiji sve sumnjive događaje. Riječ je o aplikaciji za e-dojave sumnjivih događaja “MUP – Sigur-nost i povjerenje” koju možete preuzeti na svoje pametne telefone. MUP građanima jamči anonimnost.

žEliTE li BiTi DETEkTiV?

Borba protiv energetskog siromaštva nastavlja se i dalj-njim poticajima, odnosno refundiranjem dijela sredstava za kupnju hladnjaka ili perilica za rublje. Povrat dijela sredstava mogu ostvariti ona kućanstva koja imaju ove aparate starije od 20 godina i zamjenjuju ih novima energetske klase A.

lAkšE DO NOVOG hlADNJAkA i PERiliCE

Na proslavi Dana Europe gradonačelnik Milan Bandić uručio je nagra-du učenicima oŠ Marije jurić Zagorke za osmišljeni vizualni identitet Grada Zagreba. Pod mentorstvom Mirjane Sever pobijedio je grupni učenički rad u kombiniranoj tehnici tempera i pastela.

sVEČANA PROslAVA DANA EUROPE

već tradicionalna Zagrebačka biciklijada ove će godine krenuti sa sre-dišnjega zagrebačkog trga 25. svibnja. Polazak je u 11,00 sati. Bicikli-jadu dugu oko 20 kilometara organizira KUD Prepuštovec pod pokro-viteljstvom Grada Zagreba, a za sve sudionike pripremljen je bogat sportski, zabavni i glazbeni program.

BiCiklOM OD TRGA DO PREPUšTOVCA

GROWiNG UPSajam za djecu i roditelje;

igračke, šk. oprema

od 6. do 8. 9.

AMBiENTAMeđ. salon namještaja, unutarnjeg uređenja

od 9. do 13. 10.

iNTERliBERMeđunarodni sajam

knjiga

od 12. do 17. 11.

ZAGREBAČki VElEsAJAM NAJAVlJUJE:

1936.preseljenje Zagrebačkog zbora u Savsku ulicu

1964.rekordna Jesenska

privredna smotra(6215 izlagača iz

53 zemlje)

2009.proslavljena

100. godišnjicaZagrebačkog

velesajma

2019.Akademija

povodom 110. rođendana

1925.osnovan UFI-Međunarodno udruženje sajmovaZagrebački zborjedan od osnivača

1953.početak gradnje

Zagrebačkog velesajma

na sadašnjoj lokaciji

1956.otvorenje Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma i prvi TV prijenos

2016.Misija: Zagrebački velesajam - Srce poslovne i društvene komunikacije Grada Zagreba i Republike HrvatskeVizija: Ponovno postati nacionalno i međunarodno središte poslovne i komunikacijske izvrsnosti i inovativnosti

2018.ponovno postaje trgovačko društvo Zagrebački velesajam d.o.o.u 100% vlasništvuGrada Zagreba

2020.izgradnja novog sajamskog i kongresnog centra (30.000 m2 zatvorenog prostora, 15.000 m2 otvorenog prostora i 2.200 parkirnih mjesta)

1910.1. Zagrebački

zborna prostoru

Sajmišta(Martićeva ulica)

iNFOGAMER Međ. sajam video igara i

opreme

od 12. do 17. 11.

iNOVAHrv. salon inovacija s međ. sudjelovanjem

od 13. do 16. 11.

CROAGROSajam poljoprivrede,

mehanizacije

5. do 8. 12.

sAJMOVi hRANE i ZDRAVOG žiVlJENJA5. do. 8. 12.

Pripremila: Dajana Kos Bučar

Sajam za zrele generacije

16.- 18. 5. 2019.ULAZ SLOBODAN!

Radno vrijeme: 10 – 18 sati

ZA ZRElE GENERACiJE – PRAVO DOBA OD 16. sViBNJAjedinstveni sajam koji promiče kvalitetan i sretan život u trećoj životnoj dobi, namijenjen ponajprije našim sugrađa-nima zrele generacije održat će se od 16. do 18. svibnja. Uz najavu da je ulaz za sve besplatan, iz bogate ponude pro-grama i događanja izdvajamo informiranje o zapošljavanju umirovljenika, prezentacije lječilišta, predložene destinacije turističkih agencija, otvorenu čitaonicu s mogućnošću raz-mjene knjiga, ali i „Besplatne male sistematske preglede“.

iNTERGRAFikA & MODERNPAk OD 5. DO 7. liPNJA

Najznačajniji sajmovi ove vrste u regiji, u paviljonima Zagre-bačkog velesajma, od 5. do 7. lipnja, okupit će sve značajne svjetske i domaće proizvođače koji se bave grafičkom i pa-pirnom industrijom, ambalažom i pakiranjem. Intergrafika i Modernapak i ove će godine ponuditi odgovore na današ-nje zahtjeve kupaca koji neprestano traže drukčija i inova-tivna rješenja.

FIKAINTERGRM DERNPAKMeđunarodni sajmovi grafičke i papirne industrije, ambalaže i pakiranja

5. - 7. 6. 2019.www.zv.hr ZAGREBAČKI VELESAJAM

PAVILJON 5

NOVO DOBA GRAFIČKE I AMBALAŽNE INDUSTRIJE!

PONOsNi DOMAćiN: GlOBAl EXhiBiTiONs

DAY, 5. liPNJA, NA VElEsAJMU

Zagrebački će velesajam 5. lipnja biti do-maćin Međunarodne konferencije „Sajam-ska industrija – disruptor or disruptee“. Udruženje međunarodnih sajmova (UFI), organizacije među čijim je prvim osniva-čima i članom upravo naš velesajam, ovo-godišnji će Međunarodni dan sajamske in-dustrije – Global Exhibitions Day obilježiti u Zagrebu. Dodatni je povod i 110. jubilej kojeg Zagrebački velesajam obilježava ove godine. Na konferenciji, na kojoj će se, među ostalim, govoriti o ulozi sajmova, njihovom fenomenu i sajamskoj industri-ji u današnjim uvjetima, govorit će i Nick Dugdale – Moore.

utemeljen 1909.

16 duplerica #ZAGREB

BUNDEk JE JOš lJEPši ZA FlORAART

„CViJET U sRCU MOM i OkU TVOM“

Neočekivano hladno, kišovito i vjetrovito vrijeme, neuo-bičajeno za ovo doba godine, odgodilo je, 13. svibnja,

svečano otvorenje 54. Floraarta. Naš je fotoreporter zabi-lježio zanimljivosti s naše najveće međunarodne hortikul-turne izložba. Zrinjevac je uredio čaroliju od čak 150.000 različitih sadnica ljetnoga i sezonskog cvijeća, i posložio ih na više od 300.000 četvornih metara otvorenoga, i 2000 četvornih metara zatvorenog prostora. Najnoviji trendovi u uređenju krajobraza, ideje o uređenju vrtova, nove tehnike aranžiranja cvijeća, noviteti u biljnoj proizvodnji i vrtnoj me-hanizaciji, samo su dio bogato osmišljenog programa i po-nude. Na Floraart se ove godine prijavilo 200 izlagača, od toga 20 inozemnih iz deset zemalja. SAK #

Foto: Siniša Kosić

17#ZAGREB duplerica

UREĐENJE NOVE ATRAkCiJE

Park-šuma kojom dominiraju hrast, grab, bukva i jasen, iz koje će se preseliti jeleni lopatari, srne, mufloni, košute, ali i koja će se

ogradom odvojiti od kompleksa Predsjedničkih dvora, postat će nova gradska prirodna atrakcija.Građani će nakon uređenja šume – koje se predsjednica odrekla na-kon optimizacije kompleksa na veličinu potrebnu za funkcioniranje i sigurnosne uvjete, na adresi Pantovčak 241 – tako moći besplatno planinariti u središtu Zagreba, a prema najavama gradonačelnika Milana Bandića tamo će se preseliti i neka adventska događanja.

PlANiNARENJE U CENTRU ZAGREBA

19#ZAGREB ?

UREĐENJE NOVE ATRAkCiJE

PlANiNARENJE U CENTRU ZAGREBANaime, Gradu Zagrebu ustupljeno je na uporabu, u trajanju od 50 godina, 700.000 četvornih metara šume na Pantovčaku. No prije uređenja staza i čišćenja pojedinih dijelova zaraslih u korov na zaštićenom prirodnom području prvo se moraju obaviti sanacije nekoliko klizišta. Stručnjaci odjela za geotehnički katastar Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada odredili su prioritete.Tako će Zagrepčani dobiti novo mjesto za uživanje u prirodi, ako izuz-memo uređeni Bundek, nakon tri stoljeća, koliko je prošlo od otvorenja park-šume Maksimir. DKB #

20 zdravi zagreb #ZAGREB

UskORO šEsT NOVih VRTićA, DEVET DVORANA i 11 škOlA

Gradska četvrt Novi Zagreb-zapad dobila je najsuvremeniju novoizgrađenu osnovnu školu u Hrvatskom Leskovcu, ali i gimnastičku

dvoranu u Sportskom centru Lučko

NAsTAVAk ZACRTANOG PROJEkTA

U veljači ove godine djeca Hrvatskog Leskovca kročila su u najmoderniju osnovnu školu koja je opremljena

suvremenom tehnološkom i didaktičkom opremom. Ima 14 učionica s kabinetima, knjižnicu s čitaonicom, blago-vaonicu, dvodijelnu sportsku dvoranu s tribinama te vanj-ska igrališta. Nakon što je 2012. godine otvoren područni objekt Dv jabuka, investiranje u najmlađu populaciju nije na tome stalo, već, kako je i obećano, prostor vrtića u Tr-navi je proširen. Kako je istaknuo pročelnik Gradskog ure-da za obrazovanje Ivica Lovrić, nastavlja se s realizacijom zacrtanog projekta: 6 vrtića, 9 dvorana i još 10 škola. Polo-žen je i kamen temeljac za izgradnju oŠ Središće koju će

pohađati oko 450 učenika u 16 razreda, a imat će i sport-sku dvoranu. U blizini škole trebao bi biti izgrađen i vrtić. Suvremeno opremljena gimnastička dvorana otvorena je u Sportskom centru Lučko, koja omogućuje bolje uvjete za vježbanje, a koristit će je klubovi u sklopu Zagrebačkoga gimnastičkog saveza. U tijeku je izgradnja oŠ vidovec, oŠ Ivanja Reka, uređenje uličnog objekta bivše vojne bolnice u vlaškoj i uređenje prostora Hotelijersko-turističke ško-le na Botićevu trgu. Grade se tri sportske dvorane u oŠ jabukovac, Granešini i Tinu Ujeviću, a u tijeku je i natječaj za područne oŠ u Resniku i za dogradnju škole i sportske dvorane u oŠ Đalskog. Sanja Knjaz #

21#ZAGREB zdravi zagreb

U Hrvatskoj se svake godine bilježi rast broja ekoloških proizvođača, ali i površina pod ekološkom proizvod-

njom, zbog čega je važno provoditi pravilnu i vjerodostoj-nu kontrolu takvih proizvoda. Zbog toga je Grad Zagreb dao jamstva za kreditno zaduživanje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar za potrebe dovršenja projekta Centar za sigurnost i kvalitetu hrane. Zagrepčani najviše obolijevaju od kardiovaskularnih i malignih bolesti, statistički su pokazatelji koje je predstavio Zavod u Zdrav-stveno-statističkom ljetopisu Zagreba za 2018. godinu. Upravo je stoga važna kontrola kvalitete i certificiranje proi-zvoda. Hrvatska ima 21 proizvod registriran na razini Europ-

ske unije, a još 11 je u postupku registracije. – Trenutačno se u svijetu koristi više od 1150 pesticida, od čega je 850 dopušteno u EU. Uvoz hrane nam je i dalje iznimno velik. Najkri-votvoreniji proizvodi su maslinovo ulje i med. Hrvatska oko 4000 tona maslinova ulja proizvodi te jednako toliko i uvozi. Izvozimo oko 300 tona maslinova ulja. Često se ulje uvozi iz Italije i Španjolske. ondje se maslina skuplja mrežama, na drugačiji način nego u Hrvatskoj, taj plod je više pod stresom te je skloniji kvarenju i ima manje antioksi-dansa. Naš je proizvod skuplji, ali i vredniji – ističe ravnatelj Nastavnog zavoda Zvonimir Šostar. Sanja Knjaz #

PO ZDRAVlJE U NOVE DOMOVE ZDRAVlJAPrije 50 godina u Lučkom bio je to privremeni montažni objekt,

a danas najmoderniji dom zdravlja

stanovnici Lučkog, ježdovca, Hrvatskog Leskovca, Blata i Stupnika dočekali su postavljanje kamena temeljca za

izgradnju doma zdravlja u Lučkom. više od 20.000 građana nakon uklanjanja starog objekta moći će svoje zdravstvene usluge potražiti u novouređenom domu. Pružat će se uslu-ge obiteljske i dentalne medicine, pedijatrije, laboratorijske.

Dom će raditi u dvije smjene. vrijednost investicije iznosi oko 15 milijuna kuna, a otvaranje je najavljeno prije ljeta 2020. godine. Ni stanovnici Buzina više neće trebati u obli-žnjim naseljima tražiti zdravstvenu uslugu obiteljske prakse. Nakon deset godina čekanja dobili su novu ambulantu od 137 kvadrata, ali i dvoranu za fizikalnu rekreaciju. SAK #

JEDEMO li kVAliTETNU hRANU?

Grad Zagreb dao je jamstvo za kreditno zaduženje u iznosu od 25.000.000,00 kuna Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar za provedbu

projekta Centar za sigurnost i kvalitetu hrane

22 razvrstavanje otpada #ZAGREB

„sTižU“ MODERNiJi kOšEVi

Nove navike u razvrstavanju otpada,

uz nove spremnike na kućni prag "dolaze" i

vrećice za plastiku i metal

Diljem grada mijenja se urbana oprema koševa za smeće sitnog otpada. U iduće četiri godine po-

stojećih desetak vrsta koševa za papiriće, opuške i sitno smeće bit će sukcesivno zamijenjeni ujed-načenim koševima. Na gradskim ulicama vidjet ćemo oko 15.500 novih koševa srebrne boje s upe-čatljivim vizualom – grbom Grada Zagreba. Koševi se proizvode u nekoliko vrsta: kao samostojeći, zidni i za otpad kućnih ljubimaca, zapremine 35 i 55 lita-ra. Dizajn novih koševa morao je zadovoljiti tri krite-rija: funkcionalnost, estetiku i uklopljenost u ambijent. Zamjena je počela u gradskim četvrtima Gornji grad – Medvešćak, Donji grad i Trnje, ističe voditelj podružni-ce Čistoće jure Leko. Uz brigu za ljepši i uređeniji grad, Zagreb je zakoračio krupnim koracima prema odvojenom skupljanju otpada. Nakon što su građani dobili kompostere i kante za papir s plavim poklopcima, sada je na redu po-djela posuda za biootpad sa smeđim poklopcima, te žutih

vrećica za plastiku i metal. Sta-novnici Brezovice, Podsljemena i Maksimira među prvima imaju priliku razdvajati organski otad. Nakon što se podjele kante stanovnicima kuća, na red do-laze stanovnici zgrada koji dije-

le spremnike. Biootpad će se na području cijelog Zagreba odvo-

ziti jedanput na tjedan. Poštari će uskoro u sandučiće ubacivati žute

vrećice za plastiku i metal. Planira se u roku od mjesec dana dosta-

viti vrećice u sto tisuća kućanstava, a do kraja godine vrećice bi trebalo

podijeliti u 300.000 višestambenih objekata.

Sanja Knjaz #

23#ZAGREB razvrstavanje otpada

ZGOGOsi, ZNAJU kAkO – ODVAJATi JE

lAkO!Plastični medo za biootpad,

plastični žabac za staklo i plastični delfin za papir spre-mnici su za odvojeno priku-pljanje otpada kojima se želi obrazovati djecu u vrtićima i osnovnim školama. Na spre-mnicima je dizajnirani otvor u obliku životinjskih usta za ubacivanje otpada, a zapre-mine su 52 i 82 litre. Pod slo-

ganom „ZGoGoSI znaju kako – odvajati je lako!“ krenulo se u izobrazbu najmlađe populacije podjelom pažljivo dizajniranih kanti za otpad. Tri vr-ste plastičnih kanti koje podsje-ćaju na životinje dizajnirane su tako da se nijedno dijete ne može ozlijediti, a nalazit će se u svim gradskim vrtićima i osnovnim ško-lama. Uz pravilan pristup najmlađima i uz igru klinci će naučiti kako razdvajati papri, staklo i biootpad. – Pažljiv odabir sadržaja prila-

gođenih dobnim i kognitivnim sposobnostima, kao i ostalim potrebama djeteta treba pro-buditi zainteresiranost za ekološke probleme. Eko-

loška svijest u djece je proporcionalna svijesti

odraslih iz njihova okruženja. Poznato je da djeca oponašaju odrasle, a vide li odraslu osobu da poštuje prirodu, i ona će poželjeti isto. Zna-mo da je promjena navika i

ponašanja dugotrajan proces, stoga vjerujemo da su najbo-lje edukacije u najranijoj dobi – rekla je zamjenica gradona-čelnika olivera Majić. 

Sanja Knjaz #

Plavi dupin papir moli,Zelen žabac staklo voli,

A smeđeg medu najviše veselikad mu se biootpad udijeli!

ZGoGoSI znaju kako! odvajati je lako!

24 od kvarta do kvarta #ZAGREB

Tržnice vrapče, Špansko i Dubec samo su neke od grad-skih tržnica čiji je prostor potrebno oplemeniti. Zasad

je poznato da je vijeće GČ Podsused-vrapče Planom ko-munalnih aktivnosti osiguralo sredstva za izradu idejnog rješenja uređenja tržnice vrapče. Naime, tržnica vrapče

već niz godina očekuje obnovu jer je to nekada bilo omi-ljeno mjesto za opskrbu stanovnika zapadnog dijela gra-da. Bilo je tu peradi, povrća, sira i vrhnja. Spomenuti pro-stor pretvoren je u tržnicu još šezdesetih godina prošlog stoljeća, ali trenutačno je u lošem stanju. Prema projektu,

“siRA, PUTRA, VRhNJA, MlEkA…”

Najavljena je obnova tržnice vrapče i već ovoga ljeta natkrivanje tržnice Špansko

tržnica bi dobila višenamjenski sadržaj. Prije podne imala bi klasičnu ulogu gdje bi se prodavali na jednom dijelu mliječni proizvodi, a na drugom dijelu voće i povrće. Bit će tu i podzemna garaža sa skladišnim prostorom. U ve-černjim bi se satima tržnica pretvorila u javni prostor za kulturne sadržaje. Gabariti tržnice ostaju isti iako će se

prostirati na dvije zgrade. Na drugoj strani grada stanov-nici Dupca dočekali su novouređeni prostor ugodan za tr-govinu, a otvorena je i tržnica u Brezovici. Tijekom ovoga ljeta planirano je i natkrivanje tržnice Špansko. Za vrijeme trajanja radova djelatnost će biti preseljena na parking na istočnoj strani tržnice. SAK #

TRžNiCE POD NOViM kROVOViMA

25#ZAGREB od kvarta do kvarta

hoće li, i kada, baš svaki stanovnik metropole uživati u blagodatima pijenja vode iz vlastite slavine, koji su ovo-

godišnji prioriteti i je li voda dobre kvalitete, za # ZAGREB odgovara direktor vodoopskrbe i odvodnje Marin Galijot.– Nedavno smo se sastali s predstavnicima gradskih četvr-

ti kako bismo definirali potrebe i pokrenuli aktivnosti koje dosad nisu bile akceptirane, a nužne su u kvartovima, ali i predstavili naše planove. Među ostalim, ove godine pla-niramo proširenje osnovnih kapaciteta izgradnjom 26 km cjevovoda raznih profila i 28 km kanala te poboljšanje po-

Zagrepčani piju iznimno kvalitetnu vodu, samo 0,74 posto građana nema priključak, a uz pokrenuti projekt Grada Zagreba i vodoopskrbe

stiže novih 80 km mreže

stojećeg sustava sanacijama 15 km cjevovoda i 5 km kanala u iznosu od oko 200 milijuna kuna.Što se tiče priključenosti na javnu vodoopskrbu, danas je u Zagrebu samo 0,74 posto građana koji taj priključak nema-ju. U suradnji s Gradom Zagrebom pokrenuli smo projekt „Voda u svakom kućanstvu“. Riječ je o ukupno 80 kilome-tara nove mreže za gradske četvrti Črnomerec, Podsu-

sed-vrapče, Novi Zagreb-Zapad, Gornja Dubrava, Brezovi-ca, Sesvete, Maksimir, Podsljeme, Stenjevec i Trešnjevka-jug.Zagrebačka voda iznimno je kvalitetna te istodobno bakte-riološki i kemijski zdrava. To potvrđuju i godišnja izvješća o kvaliteti zagrebačke vode koju provjerava Služba kontrole kvalitete vode vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. te nadležne institucije preko vanjskog monitoringa. DKB #

VODA U sVAkOM kUćANsTVUGOTOVO iDEAlNO

Fo

to: S

iniš

a K

osi

ć

26 mjesna samouprava #ZAGREB

ZA lJEPši ZAGREB DODATNih 1897 AkCiJA

UREĐENJA

Proljetno uređivanje Zagreba, u svim gradskim četvrtima, ove bi godine

trebalo biti „podebljano“ s još 1897 akcija! Pod sloganom „Mjesna samou-prava i grad su jedno“ gradonačelnik Milan Bandić okupio je tristotinjak lju-di koje su izravno na izborima izabrali građani, poput članova vijeća grad-skih četvrti i mjesnih odbora, kako bi na polovici svojeg mandata raspravili

kako još bolje podignuti kvalitetu ži-vota u Zagrebu. S njima su bili i čelni ljudi Gradske skupštine i Zagrebačkog holdinga te direktori podružnica koji su zaduženi za realizaciju akcija.Popis potreba za čišćenjem i uređi-vanjem, koje su Gradskom uredu za mjesnu samoupravu dostavila vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbo-ra, a koje nisu u redovitim planovima

malih komunalnih aktivnosti, u broj-kama izgleda ovako: od Zagrebačkih cesta zatraženo je 914 intervencija, od Čistoće 258, vodoopskrbe i odvodnje 306, Zrinjevca 252, od Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju gra-da, graditeljstvo, komunalne poslove i promet 114 te od Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo 53 akcije.

DKB #

Fo

to: S

iniš

a K

osi

ć

27#ZAGREB oglas

„sTUDENT sERVis U MihANOVićEVOJ“ MjESTo SUSRETA STUDENATA S PRoFESIoNALNIM I

LjUBAZNIM DjELATNICIMA SPECIjALIZIRANIM ZA PoSLovE PoSREDovANjA PRI ZAPoŠLjAvANjU

Tradicija, angažman, zadovoljstvo naručitelja poslova i izvođača, promptne isplate, mogućnost dobivanja potpora, a uskoro i izdavanje ugovora preko weba – najveći su aduti „Studentskog u Mihanovićevoj“

pri odabiru posrednika u studentskom zapošljavanju

U samom centru grada nasuprot Botaničkog vrta, na adresi Mihanovićeva 28, već više od 20 godina nalazi se Student

servis Podružnice Studentskog centra Karlovac u Zagrebu.Student servis nudi mogućnost privremenog i povremenog zapošljavanja maturantima i studentima, redovnim i izvan-rednim, uz uvjet da nisu u radnom odnosu. Maturanti imaju to pravo najdulje tri mjeseca od završetka školske godine, a studenti do kraja akademske godine u kojoj su završili studij. U Student servisu u Mihanovićevoj rade ljubazni zaposle-nici, angažirani oko svakog pojedinca, i to je zasigurno naš najveći adut. Zadovoljstvo dosadašnjih izvođača i naručite-lja posla još su jedan razlog zašto odabrati baš našu adre-su. ove smo godine uveli uslugu dostave e-računa, a kroz nekoliko tjedana aktivirati ćemo web aplikaciju za izdavanje e-ugovora koja će omogućiti podizanje ugovora i u vrijeme kada Student servis ne radi. Uz to, ponosni smo na svoju razgranatu mrežu naručitelja poslova, kako u Zagrebu tako i u ostalim dijelovima Hrvatske, kojoj su doprinijeli tradicija i dugogodišnje dobro poslovanje.

vezano uz dinamiku isplate, naručitelj posla dužan nam je isplatiti naknadu za obavljeni po-sao najkasnije 15 dana od završenog posla, a mi istu prosljeđujemo na račun izvođača odmah po evidentiranju uplate, odnosno slijedeći radni dan. Svim našim članovima omogućujemo konkuriranje na sredstva koja prikupimo iz naknade posredniku, a u svrhu financiranja kulturnih, športskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti namijenjenih studentima.

Uoči „ljetne radne sezone“ pozivamo sve zainteresirane studente, ali i poslodavce, da se s punim povjerenjem jave na kontakte Student servisa u Mihanovićevoj:

STUDENTSKI CENTAR KARLOVACPodružnica ZagrebZagreb, Mihanovićeva 28tel: 01/4856-305, 4856-306; fax: 01/4856-316e-mail: servis@agm.hr; web: www.scka.hr

spo

nzo

rira

no

28 mjesna samouprava #ZAGREB

VOZAČi OPREZ, TRAJNA PROMJENA PROMETOVANJA UZ BRANiMiROVU TRžNiCU

Na snazi je nova regulacija prometa u zoni Brani-mirove tržnice. Novo prometno rješenje odgo-

vor je na veliku količinu vozila, pješaka, biciklista i tramvaja koji su u razdoblju najvećeg opterećenja stvarali zastoje koji nisu mogli biti riješeni ni repro-gramiranom semaforskom signalizacijom.

Ključne promjene su: ukida-nje lijevog skretanja u

Branimirovu pre-ma istoku iz

smjera

Držićeve, odnosno iz smjera Trga kralja Petra Kreši-mira Iv. i Šubićeve; uvođenje jednosmjerne regulaci-je prometa Kružićevom ulicom prema jugu (ulica uz zapadnu stranu Branimirove tržnice); omogućivanje lijevog skretanja iz Kružićeve u Branimirovu pre-ma istoku (prema Maksimiru, Dubravi, Sesvetama); omogućivanje lijevog skretanja iz Strojarske ceste u Branimirovu prema zapadu (prema Gl. kolodvoru) te na zapadnom privozu (kraku) raskrižja Branimirove s Držićevom jedan trak za lijevo skretanje prema sje-veru (prema Trgu kralja Petra Krešimira Iv. i Šubiće-voj) postaje trak za ravno prema istoku (Maksimiru, Dubravi, Sesvetama).Tako su sada novi prometni pravci:• iz Šubićeve u Branimirovu prema istoku: Šubićeva

– desno preko Trga kralja Petra Krešimira Iv. – oko kružnog raskrižja pa natrag – desno u Kružićevu – lijevo u Branimirovu• iz smjera Ul. kneza Mislava ili kraljice Jelene u

Branimirovu prema istoku: desno u Kružićevu – lijevo u Branimirovu• iz smjera Branimirove ili Držićeve do Kružiće-

ve/Branimirove tržnice: Branimirovom prema zapadu – desno u Ulicu kraljice jelene prema sjeveru – desno na Trgu kralja Petra Krešimi-ra Iv. – desno u Kružićevu.

Ključna promjena je ukidanje lijevog skretanja u Branimirovu prema istoku za sva vozila koja dolaze iz

smjera sjevera

29#ZAGREB mjesna samouprava

siGURNO kROZ POThODNikE

U lipnju ove godine počinje rekonstrukcija pothodnika ispod

Av. Dubrovnik koji povezuju Utrine – Zapruđe i Sopot –

Središće

KUPI!UŠTEDI!VIDI!

Donosiocu ovog kupona odobravamo 20% popusta

na dioptrijske okvire

Ul. grada Vukovara 58a, Zagrebtel: 01 - 6170 718

Ul. Medveščak 25, Zagrebtel: 01 - 4666 171

Avenija Dubrovnik 13, ZagrebTel: 01 - 2820 581

Kupon vrijedi do 15. 06. 2019.

Većina gradskih pothodnika u lošem je stanju, a podizne platforme nisu u funkciji. Postojeće platforme se koriste

uz pomoć ključa, te su se pokazale ne učinkovitim. Grad počinje s obnovom pothodnika, prvenstveno njihove pris-tupačnosti. Prvi na red za rekonstrukciju dolaze pothodnici ispod Av. Dubrovnik. U lipnju ove godine kreću radovi na lo-kaciji Središće - Sopot i Utrina - Zapruđe. Pročelnik Ureda za prostorno uređenje Dinko Bilić ističe kako u dogovoru s Ure-dom za socijalnu zaštitu, a sukladno Programu strategije za prilagođavanje objekata osobama s invaliditetom, ugovore-na je izrada tehničke dokumentacije. Isto vrijedi i za pothod-nik koji povezuje velesajam i Siget, onaj koji izlazi na Trnsko i Savski Gaj. Na lokacijama gdje to bude moguće ugraditi će se vertikalne platforme u zatvorenom oknu („lift“ s dužim vremenskim putem kretanja) ili klasične betonske rampe. Izgradnja navedenih liftova ili izgradnja betonskih rampi u pothodnicima ujedno rješava problem korištenja pothodni-ka za teško pokretne osobe i bicikliste. Spomenuti liftovi ko-ristit će se pritiskom na tipkalo, te neće biti potreban ključ. Što se tiče betonskih rampi one će se graditi tamo gdje se može izvesti nagib ne viši od 80 %. Svi će pothodnici biti

opre-mljeni video-nadzorom, a za bicikli- ste postavit će se kanalice. Na dru- gom kraju grada u Ste-njevcu ispod Al. Bologne ra- dovi na izgradnji pothodnika obustav-ljeni su 2017. jer su pronađeni srednjenaponski i niskonapon-ski vodovi. S obzirom na novonastalu situaciju, naručena je izmjena glavnog projekta.

Sanja Knjaz #

30 zašto volim zagreb #ZAGREB

Ja sam sretno dijete iz Petrinjske. Trenutačno stanujem u centru i

obožavam ga, jedan mali izlet bio je stan na Trešnjevki. Zagreb volim naj-više na svijetu i uvijek kad se vraćam s nekog puta imam leptiriće u trbu-hu. Sve najljepše i najvoljenije mi je tu, ponajprije moja kći koja je moje sve. ovim riječima počinje razgovor s našom vrhunskom glumicom Ninom Erak nakon našeg upita da u nekoliko riječi objasni zašto voli Zagreb. Ali tu je nemoguće stati.– odlazak na Dolac mi je najdraži, ondje me svi znaju, ali ne kao popu-larnu glumicu, već kao dugogodišnje-ga kupca. obiđem sve, od ribarnice do sira i vrhnja i imam svoje kumice s kojima uvijek veselo popričam. vo-lim otići i na Britanac i na Trešnjevač-

ki plac. volim tržnicu i Botanički vrt koji mi je u susjedstvu pa ga smatram svojim vrtom. Kavice pijem u svojem kazalištu i uglavnom u kafićima oko njega. Da, i volim ga takvog kakav je. on se mijenja, imam nostalgična sjećanja na ulice, trgove i dućane kojih više nema, ali to je život jednog velegrada, i mi se mijenjamo s njim. Ipak, boli me nešto strašno, kad vidim ljude koji pretražu-ju kontejnere. Sa zagrebačkih ulica vraćamo se na karijeru. Razgovaramo o kolegama iz popularne serije, kazališta…– Nešto čudno se događalo u mojoj karijeri da ja kao gradska cura iz cen-tra Zagreba napravim uloge ruralnih žena. valjda to moji preci progovara-ju. volim izdvojiti svoju ulogu Rože

iz „Svoga tela gospodar“. A uloga Zorke u seriji „Na granici“ kao da je napisana za mene. Našla me i ja sam joj samo udahnula život, iako u njoj glumim staricu. Te su godine zapravo samo brojke, bitni su svi slojevi koje nosimo u sebi – unutrašnje bogat-stvo, ima tih slojeva u meni od dje-vojčice do starice, mogu igrati sve. Serija je izvrsno napisana, mladi tim pisaca poigrao se s našim licima fa-mozno, njihov humor je integralan i brz. Nikoga ne kopiramo, nikoga ne vrijeđamo, a serija je ljudima opet tako bliska. Moji kolege su savršeni, ekipa Nove Tv doista je besprijekor-na, od režisera do rekvizitera. jedno-stavno radimo u velikoj ljubavi. Isto kao što u takvoj ljubavi živim u Za-grebu i sa svojim Zagrebom. #

NiNA ERAk: sVE NAJVOlJENiJE Mi JE U ZAGREBU

razgovarala: dajana Kos bučar

Popularna zorka iz vrlo gledane domaće serije „na granici“

priznaje da toliko voli zagreb

da osjeća čak leptiriće u trbuhu

kad se u njega vraća s nekog

putovanja

Fo

to: S

iniš

a K

osi

ć

NiNA ERAk: sVE NAJVOlJENiJE Mi JE U ZAGREBU

Treća UNICEF-ova humani-tarna utrka Mliječna staza održat će se u nedjelju 8. rujna 2019. pod pokrovitelj-stvom Grada Zagreba. Cilj je utrke prikupljanje sredstava za edukaciju osoblja i opre-manje rodilišta diljem Hrvat-ske kako bi ona postala mje-sta najboljeg početka života za bebe i mame, ali i za cijelu obitelj. U jutarnjim će se sati-ma na Trgu kralja Tomislava održati revijalna dječja utrka, uz brojne edukativne i zabav-ne aktivnosti za cijelu obitelj, dok su u poslijepodnevnim satima na rasporedu utrke na pet i deset kilometara na Kvaternikovu trgu.„Svoje sam tri djevojčice ro-dila u zagrebačkim rodilišti-ma, pa iz osobnog iskustva mogu potvrditi da, unatoč brojnim naporima i inicijati-vama, postoji još mnogo pro-stora za podizanje standarda

i dodatna ulaganja u kvalitet-niju skrb i stvaranje još boljih uvjeta za bebe i mame, ali i tate. Zato me izuzetno raduje što su u fokusu ovogodišnje utrke baš rodilišta i što utrku mogu podržati i tako da po-zovem sve trkače i ljubitelje trčanja da se uključe te na taj način pomognu u ostva-renju ovog plemenitog cilja, ali i osobnim sudjelovanjem. Vidimo se na startu Mliječne staze u rujnu”, kazala je Ne-vena Rendeli Vejzović, televi-zijska urednica i voditeljica.

RODILIŠTA PRIJATELJI DJECE I MAJKIUz podršku partnera, struč-njaka u rodilištima i donato-ra UNICEF kontinuirano radi na stvaranju najboljih uvjeta života, koji počinju već u ro-dilištu te je još 1993. godine pokrenut program „Rodilišta prijatelji djece”. Od 2017. go-

dine sva su javna rodilišta, njih trideset i jedno, postu-pno stekla uvjete da budu imenovana rodilištima pri-jateljima djece, a UNICEF se usredotočio na održavanje tih uvjeta u partnerstvu s Ministarstvom zdravstva. Od 2014. godine UNICEF podrža-va i pilot-program „Rodilišta prijatelji majki”, a u rujnu ove godine očekuje se i službeno otvaranje Banke humanog mlijeka, što je prekretnica u stvaranju boljih uvjeta za pri-jevremeno rođene djevojčice i dječake. Prema posljednjim podaci-ma Državnog zavoda za sta-tistiku u 2018. godini u Repu-blici Hrvatskoj rođeno je 36 973 djece, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo javlja da je broj djece rođene carskim rezom u stalnom porastu. Tako je 2017. godine carskim rezom rođeno 24,85 posto

djece, no to nije popraćeno nabavom opreme prilago-đene potrebama operiranih majki. Nije poznato koliko žena s invaliditetom godišnje rodi, međutim, prema Regi-stru osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj žive ukupno 67 233 žene s invaliditetom. Istraži-vanje koje je provela Udruga RODA – Roditelji u akciji te analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazali su da rodilišta nisu opremljena za pružanje pune podrške majkama s invaliditetom.

TRČI SE ZA BOLJU SKRB O MAMAMA I BEBAMA U SVIM RODILIŠTIMAZato je cilj treće humani-tarne utrke Mliječna staza prikupljanje sredstava za podizanje standarda brige u svim rodilištima diljem Hr-vatske. Prihod od kotizacija i ostala prikupljena sred-stva utrošit će se za nabavu opreme za olakšavanje po-roda (stolčić, bežični CTG, TENS uređaj za ublažavanje bolova...), za nabavu gi-nekoloških stolova koji se mogu prilagoditi i majkama s invaliditetom, za edukaci-ju zdravstvenih djelatnika, za nabavu krevetića za bebe koji su prilagođeni majkama koje su rodile carskim re-zom i druge opreme koja je prepoznata kao prioritetna.

30. OBLJETNICA KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETAOvogodišnja utrka Mliječna staza održava se u godini obilježavanja 30. obljetnice Konvencije o pravima djeteta koja prije svega govori o obvezama odraslih prema djetetu, kao i o obvezama brojnih društvenih čimbenika glede zaštite djeteta. Upravo je zato važno naglasiti presudnu ulogu cijelog društva u osiguravanju prava djece, pa će utrka i ove godine okupiti odrasle i djecu, rekreativne i profesionalne trkače, donositelje odluka, korporativni sektor i poznate osobe, a svi će oni svo-jim sudjelovanjem pridonijeti poboljšanju uvjeta u hrvatskim rodilištima.

I ovog rujna budite zvijezda Mliječne staze!UNICEF-ova humanitarna utrka s ciljem stvaranja najboljih uvjeta za mame i bebe u svim hrvatskim rodilištima www.mlijecnastaza.hr

© Zdenko Mlinar

© K

rum

e Iv

anov

ski

Fo

to: S

iniš

a K

osi

ć

Neodoljiva privlačnost inspirirana tradicijom, za-okružena ekologijom i uz dizajnerski potpis Mine Petre. Nakon cekera od komušine kukuruza izra-slog pokraj zagrebačkih obala Save, za laptope i iPode, stižu i prekrasni cekeri ručno oslikani za-

grebačkim motivima. Novi uporabni predmeti ili suveniri, ovisno o željama, kriju se iza vrata Hrvat-

ske kuće, ogrnuti imenom „ zagrebački ceker“.