1GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

2 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

SRĐ JE GRAD:

Gradonačelniče, hoćete li sadGradonačelniče, hoćete li sadGradonačelniče, hoćete li sadGradonačelniče, hoćete li sadGradonačelniče, hoćete li sadsuspendirati i Mata Frankovića?suspendirati i Mata Frankovića?suspendirati i Mata Frankovića?suspendirati i Mata Frankovića?suspendirati i Mata Frankovića?Gradonačelnik Mato Franković potpisnik jedokumenta kojim je opunomoćio Primorje gradnjud.o.o da u ime Grada Dubrovnika rješavalokacijsku dozvolu za rekonstrukciju dijelaLiechteinsteinovog puta, nakon čega se, baš“zgodno i pogodno”, pojavio „okrajak“ od 723 m2.

vog puta. Prilikom pokretanja ovog zahtje-va Primorje gradnja d.o.o. još nije imalapunomoć za ishođenje lokacijske dozvole.- 27. 4. - Grad Dubrovnik tj. gradonačelnikMato Franković daje punomoć Primorjegradnji d.o.o. da u ime investitora Grada Du-brovnika, putem Upravnog odjela za izgrad-nju i upravljanje projektima obavlja sve rad-nje vezane za postupak ishođenja lokacijskedozvole za rekonstrukciju ulice Liechten-steinov put u Dubrovniku na k.č.1275/5k.o.Gruž, uz obvezu predaje iste u vlasništ-vo grada.Ono što ovdje nije jasno jest – zašto i pokojoj osnovi gradonačelnik Mato Frankovićdaje punomoć baš Primorje gradnji d.o.o. ito usred rješavanja lokacijske dozvole kojuje pokrenuo Grad Dubrovnik i to baš za onučest. zem. koja im je potrebna za izvedbuprojekta. Je li se Primorje gradnja d.o.o.nekim službenim dopisom obratila GraduDubrovniku ili je možda takvo nešto Frank-oviću natuknula autorica projekta dogra-donačelnica Orlanda Tokić ili pak moždanetko drugi iz vrha HDZ-a!?

POTPISOM OTVORENA PANDORINAKUTIJA POGODOVANJABilo kako bilo, u trenutku davanja punomoćiPrimorje gradnji d.o.o. gradonačelnik je sig-urno znao zbog čega je dao svoju punomoć– zbog buduće gradnje stambenih objeka-ta na dijelu gradske zemlje. No iako je pristaona to da bude pokretač čitavog ovog pos-tupka, Franković vjerojatno nije znao jednubitnu stvar – da je Primorje gradnja d.o.o.kao investitor budućih zgrada već počela naosnovu dogradonačelničinog Idejnog pro-jekta tražiti kupce stanova i vjerojatno uzi-mati određenu kaparu ili sklapati ugovore okupoprodaji. Da su stanovi bili na tržištu, lakoje zaključiti po tome što su se našle digital-ne kopije projekta koje su i javno prezenti-rane u medijima.2018.-2. 5. – ishođena je lokacijska dozvola.- 17.5. - Primorje gradnja d.o.o. predajezahtjev Gradu Dubrovniku za otkupom dije-la čest. zem. 1275/5 na kojem bi trebali nik-nuti novi stambeni objekti.- 28. 5. - Sjednica Gradskog vijeća na kojojje ukinut status javnog dobra dijelu čestice1275/5 - famoznom “okrajku”.

KUKAVIČJE JAJE GV-uBez prethodne najave u Dnevnom redu, bezdokumentacije na početku 12. sjedniceGradskog vijeća dana 28.5., dolazi na Dnevnired i točka Zaključka kojim se u točki I. i II.ukida status puta, odnosno javnog dobra uopćoj uporabi, za dio nekretnine katastar-ske oznake čest.zem. 1275/5 k.o. Gruţ pov-rđine 723 m˛. U točki III. predmetnog Zakl-jučka Gradsko vijeăe Grada Dubrovnikaobvezalo je druđtvo Primorje gradnja d.o.o.rijeđiti imovinsko-pravne odnose sa GradomDubrovnikom za dio navedene nekretnine.Međutim, ono čega u dokumentaciji podijel-jenoj na sjednici nije bilo, upravo je pravi ra-zlog davanju punomoći i ukidanju statusaputa dijela čest zem. 1275/5, a to je idejniprojekt zgrade koja se treba graditi na ovojčestici. To su najviši predstavnici lokalnesamouprave, članovi HDZ-a, namjerno pre-

šutjeli, premda su, sasvim je razvidno iz do-kumenata koje su potpisali, sigurno znali zaprojekte – kako, pa tako što je projektant tihobjekata dogradonačelnica sama. Ovim suvijećnici bili obmanuti, jer im se nije dao pot-puni uvid. Da su znali o čemu se radi, sas-vim sigurno bi drukčije glasali po tom pitan-ju i odmah bi im postalo jasno o kakvom seplaniranom pogodovanju radi.

PROPALO FINALE POGODOVANJA2018. - 9.11. 17. sjednica Gradskog vijećana kojoj je kao posljednja točka 45. bio Pr-ijedlog zaključka o raspisivanju javnognatječaja za prodaju dijela nekretninezemljišnoknjižne oznake čest. zem. 1275/5k. o. Gruž, kojeg je gradonačelnik MatoFranković povukao, nakon niza argumena-ta oporbe.Nakon što je na posljednjoj sjednici GV-aFrankoviću dano do znanja da se u javnostigovori o ponudama stanova na tržištu – onpovlači točku o raspisivanju javnog natječa-ja za prodaju čest. zem. 1275/5 i stavlja je adacta. Nakon javnog dopisa liste Srđ je Grad,suspendira Orlandu Tokić i prepušta je suduPovjerenstva za odlučivanje o sukobu inter-esa.

PANIKAKad je saznao da su stanovi na tržištu, prijesame prodaje gradskog zemljišta investito-ru, gradonačelnika Mata Frankovića uhvati-la je panika jer je shvatio da je on davanjempunomoći i svojim potpisom na dokumentod 27. 4. 2018. pokrenuo postupak, našavšise u sukobu interesa i potencijalnom kaznen-om djelu. Panika i spašavanje vlastite kar-ijere, pravi je razlog zašto je suspendirao pos-rnulu zamjenicu. Sasvim jasno da u tom činužrtvovanja figura nema nikakve političkeodgovornosti, principijalnosti i moralnih nače-la. Cilj svega je bio maknuti fokus sa sebe.Svjestan činjenice da Srđevci ne odsutaju uobrani javnog interesa, pokrenuta je čitavamedijska kampanja, pri čemu se služiloraznim lažima i smicalicama u cilju našeg dis-kreditiranja. Ali balica je puno jača i homoge-nija, nego što oni koje prvenstveno veže in-teres to mogu zamisliti.No ono što ostaje otvoreno jest – tko je pravinalogodavac ove medijske hajke na Srđ-evce, dal’ Franković ili možda netko iznadnjega, netko tko je već pokazao „otvoren“interes prema stanovima na Mihajlu. Sigurnismo da će to vrijeme pokazati.

MORATORIJ NA GUPKonačno, treba reći da je pravi korijen svihovih građevinsko-političkih igara nesretniGUP – kao jedan potpuno nevaljan i po čitavDubrovnik destruktivan dokument u kojemnema niti traga urbanizmu i planiranju pros-tora već samo mnoštvo slasnih zalogaja sva-kojakim građevinskim lobijima. Mi iz Srđ jeGrad smatramo da ovaj i ovakav GUP morabiti stavljen pod moratorij jer neplanska ipretjerana izgradnja već je potpuno uništilaDubrovnik kakav želimo ostaviti budućimnaraštajima. Usput bismo se riješili i svako-jake građevinske mafije. Afera „okrajak“samo je jedna epizoda u tome.

Srđ je Grad

Afera “Okrajak” poput potresa jeuzdrmala sve figure na političkojšahovskoj ploči Dubrovnika.Uzrokovala je teške riječi međupolitičkim akterima, uzbunu uvladajućoj koaliciji i rascjep unutarsamoga HDZ-a. Kad je ugrožensam kralj, žrtvuje se i kraljica, ali suu strahu i svi njihovi topovi, konji ilovci, a kako onda ne bi i hadeze-jovski - pijuni.

PITANJA NA KOJE HDZ NEMOŽE ODGOVORITIZašto je “okrajak” izazvao ovolikupaniku, koga HDZ štiti i čija je poli-tička vjerodostojnost ugroženazbog razotkrivenog pokušaja po-godovanja privatnom investitoru nazemljištu kraj svetog Mihajla? Na svata pitanja javnosti je nužno datiodgovore. A kako bi vladajući HDZrasvjetljavanje ovog slučaja u pot-punosti razotkrilo, zavladao je strahi panični pokušaji kompromitiranjasvih drugih. Ne libe se pritom napa-dati ispod pojasa, ad hominem, i nasvaki drugi dozvoljeni i nedozvolje-ni način. Obračune s političkim opo-nentima stalno podižu na višu po-tenciju, samo iz jednog razloga - nežele da se više priča, istražuje, akamoli razotkrije istina o “okrajku”.

A ŠTO ĆEMO S ŽELJKOM?A zamislite još i da moraju odgo-voriti na pitanje koje ih jednakomuči – kako opravdati uvođenje uigru Povjerenstva za odlučivanje osukobu interesa, čiji će stav bitimeritoran u slučaju posrnulezamjenice gradonačelnika, a is-tovremeno su u koaliciji s ŽeljkomRagužom, čovjekom za kojeg je toisto Povjerenstvo već utvrdilo da jeu sukobu interesa, i to u ovom nji-hovom zajedničkom mandatu. Sto-ga se ne nadajte, dragi sugrađani,da su sadašnji HDZ-ovski političkiigrači sposobni donijeti ikakavvjerodostojan politički potez, i nem-ojte ni pomisliti da je sudbina sus-pendirane Orlande Tokić dokazpolitičke ispravnosti. To je samoopsjena iz poznate koruptivne ku-hinje, koja može prerasti i u žrtvo-vanje dame, ali kralja treba saču-vati. A kralj je očito kriv!Kako i zašto, pročitajte s razumije-vanjem do kraja i sve će vam bitijasno.

KRONOLOGIJAZbog svega pobrojanog, donosimovam kronologiju afere “Okrajak”, kojasasvim jasno dočarava da je riječ oplanski smišljenom i perfidno pod-metnutom pogodovanju, koje je “udvije epizode” servirano Gradskomvijeću, kao još jedna usputna odlu-ka, a zapravo pomno pripremljeniudruženi poduhvat (DORH-u prepuš-tamo pitanje o kaznenom djelu) u kojije uključen sam vrh dubrovačkogHDZ-a, tzv. “mladi lavovi”.Za realizaciju izgradnje tri stambenezgrade investitora Primorje gradnjud.o.o. trebalo je pripremiti i završiticijeli niz pravnih radnji, ali pojed-nostavljeno bi se moglo reći da suključna tri koraka na čest. zem. 1275/5 (u naravi dijela Liechteinsteinovogputa) - tzv. “okrajka”:· skinuti s „okrajka“ status općegdobra u javnoj uporabi,· kupiti ga od Grada Dubrovnika te-meljem javnog natječaja, te· nakon kupnje, oformiti novu cjelov-itu građevinsku parcelu za koje bi seishodila građevinska dozvola.No, da bi se ovo legalno realiziralobilo je potrebno napraviti nekolikoprethodnih koraka, u čiju realizacijuje „uskočio“ Grad Dubrovnik.2017. - svibanj - na redovitim lokalnimizborima za gradonačelnika Du-brovnika izabran je Mato Frankovićs zamjenicama Orlandom Tokić iJelkom Tepšić (važno samo zbogsmještanja u vremenske okvire)- kolovoz - arhitektica Orlanda Tokić,koja u tom trenutku već tri mjesecaobnaša i dužnost zamjenice gra-donačelnika, u ime svog arhitekton-skog ureda potpisuje konačnu verz-iju idejnog projekta za izgradnju trijustambenih objekata za investitora Pri-morje gradnju d.o.o., koji u obuhvatuima i spornu česticu 1275/5, a kojaje u tom trenutku još uvijek u vlas-ništvu Grada.- prosinac - za Grad Dubrovnik kaoinvestitora izrađen je idejni projekt odstrane TEHNO ING d.o.o. (br. pro-jekta 46/17), projektanta Hrvoja Sam-braila koji se ticao rekonstrukcije dije-la Liechteinsteinovog puta na čest.zem. 717/1, 717/16, 717/17, 755/1,1275/4, 1275/5 i 1338 k.o. Gruž.2018. - 13. 3. - Grad Dubrovnik kaoinvestitor pokreće zahtjev zaishođenjem lokacijske dozvole za re-konstrukciju dijela Liechteinsteino-

3GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

ANTIFAŠIZAM DANAS I OVDJE

Što je ostalo od Titova djela danas? Samo UDBA u politici i ekonomiji!Što je ostalo od Titova djela danas? Samo UDBA u politici i ekonomiji!Što je ostalo od Titova djela danas? Samo UDBA u politici i ekonomiji!Što je ostalo od Titova djela danas? Samo UDBA u politici i ekonomiji!Što je ostalo od Titova djela danas? Samo UDBA u politici i ekonomiji!Partizani su u hercegovačkoj Čavkarici pobili više od 400 žena i djece muslimanskih.(bošnjačkih) O tome nijepravio film Lordan Zafranović, već o Lisičkim Rudinama gdje je jeziv zločin izvršen nad 12 građana, od čega sudva rimokatolika i jedan muslimanMislio sam mučnu temu II svjetskoga rata preskoči-ti, jer živimo sada i ovdje, ali očito je da oni koji nerazumiju sadašnjost i nemaju rješenja za nju muteprošlost da bi polarizirali političku scenu i timepodijelili i izmanipulirali hrvatski narod. To nasznačajno slabi kao narod i državu i skreće pažnjusa bitnih tema kao što su demografija, adminis-tracija, ekonomija, energetika, kultura i prosvjeta,zdravstvo, vanjska politika.Antifašizam danas bio bi protivljenje imperijalizmuvelikih sila (čitaj korporacija) ,borba za prava mal-oga čovjeka, pokušaj iskrenog dijaloga međusukobljenim stranama.Zaboravimo globalnu scenu, zaboravimo tko je fi-nancirao Hitlera, čiji izvoz u Japan je iznosio 70%ukupnoga predratnoga izvoza, zaboravimo tko jekupovao ukrajinsko žito od komunista kada sumilijuni ukrajinskih seljaka izgladnjeni do smrtiprisilnim otkupom; iako je geneza svih tih sukoba,pa i Velikoga rata (I svjetski rat) Francuska revolu-cija koja je poremetila europsku ravnotežu inamjesto postupne evolucije feudalnog sustava(kao u Engleskoj) stvorila nered i destrukciju, šovin-izam.Amatersko gledanje na povijest ima dva lica;ili seperfidno gleda samo vlastiti interes i tako selektirai frizira podatke ili se historija pretvara u crno bije-lu dogmu kao u kaubojskom filmu gdje odmah zna-mo tko su loši (bad guys) a tko dobri pastiri(kauboji), i pravda na kraju pobjeđuje. Sve nijansei boje života tada nestaju.Možemo li složenu osobu Josipa Broza gledati kaonekakvoga (dvolični starorimski Bog) Janusa, gold-fingera (zlatoprstoga) i mađioničara koji se snalaziu svakoj situaciji? Koji se vucara kao pedestgodiš-njak po šumama i gorama sa niti 12.000 simpatiz-era 1941. Čovjeka koji je odan Staljinu i koji jediniod 8 čelnika jugoPartije preživljava trockističkeprogone u Moskvi, a njegov Kerber Vladimir Dedi-jer daje Živojina Pavlovića u Užicu krvnički prem-latiti i usmrtiti jer je od Staljina etiketiran kao trock-ist! Kasnije ta tvrda jezgra (po Ivanu Supeku) Rank-ović, Đilas, Pijade, Tito postaje 1948. antistaljinis-tička.(Goli otok)Čovjeka koji 1941. I 1942. Surađuje sa četnicima,pa ima pismeni ugovor o suradnji sa Dangićemkoji je pobio više tisuća muslimana (Bošnjaka ter-min danas)u Foči. Kada ga prvoborac i beg,rođeniFočanin Zulfikarpašić pita zašto surađuje sa takvi-ma Tito pragmatično odgovara a da muslimani itako neće prići partizanskom pokretu!Arso Jovanović iz Podgorice se kao četnik i kral-jevski oficir pridružio partizanima; Titu je vodio Štabi kao Prljavi Harry za njega vadio kostanje iz vatre.Po Titovoj naredbi i protiv svoje volje Arso je na-pao sa neobučenim snagama Pljevlja, gradić uCrnoj Gori sa muslimanskim stanovništvom i elit-nim talijanskim garnizonom, tu je bezveze poginu-

lo 500 partizana. Slična situacija je bila i u Kupre-su gdje se noću jurišalo bez da se zna položaje,vatrenu moć i brojnost neprijatelja. Gubici su bilipreko 2000 boraca mrtvih i ranjenih. Tito je kasnijeJovanovića dao likvidirati, a sličnu sudbinu zama-lo je doživio 1950. i exlegionar Marko Mesić,koji jeostao bez obje noge.Osuđujemo Nedića zbog represije nad komunisti-ma, a znamo li da je crnorukaš i Staljinov čovjekMustafa Golubić u Smederevu (znatno prije napa-da Njemačke na SSSR) digao u zrak skladištezaplijenjenog oružja exKraljevine i pri tom ubionekoliko tisuća ljudi i uništio pola Smedereva.Bio je sajmišni dan stradali su učenici, studenti,seljaci, žene, izletnici – pa i sin jedinac Nedićev injegova trudna suprug.Partizani su u hercegovačkoj Čavkarici pobili višeod 400 žena i djece muslimanskih (bošnjačkih). Otome nije pravio film Lordan Zafranović, već oLisičkim Rudinama gdje je jeziv zločin izvršen nad12 građana, od čega su dva rimokatolika i jedanmusliman.Maček je odbio vlast računajući ispravno na pob-jedu saveznika, ali tada su vlast preuzeli radikalihrvatski(srpski radikali od Pašića do Stojadinovićasu pripremili teren 1918. - 1939.). Sa Mačekom nebi se ostvarili rasni zakoni, ne bi se toliko zaoštrilaborba sa Srbima u BiH, a partizani su ionako kom-plicirano stanje (gdje bi se dva naroda na krajunekako morala dogovoriti) doveli do totalnogkaosa. „Saveznici“ Talijani su od Podrinja i Ramedo Zagore četnike dovodili vlakovima da vršepokolje u hrvatskim selima.Saltomortale Tito radi u o odnosu a Engleze; naKorčuli drug obućar daje ubiti trojicu anglofila(ibrata Zvonimira Šeparovića)da bi nedugo zatimTito za zasluge prodao Fitzroyu Macleanu kuću naistom otoku;donesen je zakon kojim je Korčulajedan dan bila slobodana zona,dok se obavi kupo-prodaja.Churchill je povjerio Titu sina Randolfa koji se ku-pao u Topuskom i igrao tenis,50 km od centra„opasne“ NDH.1943. Vladimir Velebit, Đilas, Koča i Kapičić uZagrebu pregovaraju sa Nijemcima o nedopuštan-ju iskrcavanja Engleza na našoj obali Jadrana, Titotada napada hercegovačke četnike da ne bi vezu-jući njemačku vojsku omogućili Englezima desanti ulazak u Dubrovnik!Nesvrstani su zapravo pomogli GB i SAD da se neučvrsti ruski utjecaj u zemljama Afrike i Azije,asamoupravljanje i cijela jugoindustrija bez tržištanesvrstanih i američkih kredita ne bi postojali.Žrtvovanje Rankovića/taj abadžija je jedan od ri-jetkih komunističkih prvaka koji nije bio mason/idecentralizacija su dio igre u kojoj je velemajstorTito slagao Rubikovu kocku!Ne odbacujem ljevicu, Tuđmana, Krležu, Šegedi-na, Supeka, Hebranga, Tripala, moga stranačkoga

kolegu (iz SGEH don Grubišića) pokojnoga SKOJ-evca i partizanskoga pukovnika i divnog čovjekaNika Kučera iz Janjine, Županova, Bilandžića idruge prijatelje i poznanike, makar je njihovustanak počeo tek nakon udara na majku boljševiz-ma SSSR 22.lipnja 1941.SFRJ je bila korak prema rješenju hrvatskoga pi-tanja, ali je stvorila i glomaznu administraciju, vlastjedne partije (od toga mentaliteta strančarenja idanas patimo), uhljebništvo ljudi bez vizije.Rat je II svjetski bio besprizorno surov,i saveznicisu sravnali sa zemljom Podgoricu i Zadar bezstrateških razloga,te zarobljenu hrvatsku vojskuprepustili Titu.Naravno moramo se pitati bi li Jugoslavija bilanaprednija i sretnija bez uvlačenja u rat 1941. mar-tovskim demonstracijama, bi li bez partizanije pog-inulo baš cca 400.000 Srba, 200.000 Hrvata i100.000 Bošnjaka (tada „Muslimana“)Pitajte se dragi antifašisti zašto je partijski sekretarBeograda Milošević uništio SFRJ, kako se JNApretvorila u srpsku vojsku, zašto je Rade Končarjunior prvi uz podršku svemoćnog Stambolićatražio unitarizam, centralizaciju i kapitalizam, jošpočetkom osamdesetih.Pa cjelokupno hrvatsko rukovodstvo iz 1991. subivši Vaši „drugovi“.Kako su stradala braća Ribar i komunisti iz Ker-estinca? Zašto su Đilas i gđa Ribar po Titovomnalogu „otkucali“ Golubića Mustafu?Kako su oslobodioci četnike prebacili u partizane,pa ih tjerali kao i staljingradske legionare da ginuna otvorenoj ravnici (ljudski život za Broza je biojeftin), ili naše Konavljane se mobiliziralo da sulu-do jurišaju na njemačke bunkere u Boki!Da,dobili smo Istru i Dalmaciju, dobro se živjelo, unaš hrvatski Dubrovnik se naseljava stanovništvoiz Hercegovine i podiže lijepe kuće - i to je istina.Ali bez turizma, gastarbajtera, tržišta nesvrstanih istranih kredita Juga bi bila Palestina ili Tunguzija.Tito je bio kako danas kažu „igrač“ i iskoristio jepoložajnu rentu.Megalomanski je pokušao i Albaniju, Grčku, južnuAustriju, Trst, Bugarsku prisjediniti, dok ga Staljinnije odgurnuo.Što je ostalo od njegova djela danas? Samo UDBAu politici i ekonomiji!Drugi je par rukava što sa jeftinom robom iz Azije ivisokom tehnologijom Zapada naša industrijanema šanse; postajemo zbog krivoga konceptagradska sirotinja ovisna o političkim mrvicama.Osmislimo zajednički budućnost, sagledajmo oprošlosti lijepo i ružno, dobro i loše u civiliziranomdijalogu bez mitova i predrasuda i sa lijeve i sadesne strane.21 stoljeće neće nas čekati, mali narodi nemajupravo na greške, sustav se urušava!Preuzmimo ono što je bilo dobro, odbacimo onošto je bilo loše. Teo Trostmann

4 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

EKLATANTAN PRIMJER PRISTRANOG IHUŠKAČKOG NOVINARSTVA

Prigoda za očitovanje dajePrigoda za očitovanje dajePrigoda za očitovanje dajePrigoda za očitovanje dajePrigoda za očitovanje dajese isključivo jednoj stranise isključivo jednoj stranise isključivo jednoj stranise isključivo jednoj stranise isključivo jednoj straniPrije će dakle biti da sam navedeneepitete, koje ustašoidi inače smatrajuuvredama, zaslužio svojim prethodnimbrojnim objavama u kojima kritiziramustaštvo, nacionalizam i kapitalizamPovod ovom tekstu je novinski članak pod naslo-vom Je li manje novca za Miošićevu udrugu glav-ni razlog sukoba s Frankovićem? Članak je objav-ljen 1. prosinca 2018. u Dubrovačkom vjesniku isastoji se, ako izuzmemo citate, od točno 19 rečen-ica. Po strani ostavljam činjenicu da navedeničlanak predstavlja eklatantan primjer pristranog ihuškačkog novinarstva, jer prigodu za očitovanjedaje isključivo jednoj strani. Ono što u člankuposebno intrigira je nevjerojatan omjer izmeđuveličine teksta i broj pogrešaka, neistina i insinu-acija kojima vrvi. Krenimo redom:Neistina 1.Godine 2013. bio sam nositelj KLGB Srđ je Grad,ali nisam, kako se neistinito navodi u članku, biogradonačelnički kandidat.Neistina 2.Ivan Viđen nije profesor, kako se pogrešno navo-di u članku, nego diplomirani povjesničar umjet-nosti znanstvenog smjera.Neistina 3.Olgu Murati svojevremeno nije, kako se pogreš-no navodi u članku, predložila 12 vijećnika iz re-dova lijeve koalicije, nego njih devetero. U Grads-ko vijeće se bira 25 vijećnika. Ako je 2013. godinena konstituirajućoj sjednici GV desetero vijećnikakoalicije HDZ/HSP AS/HSLS i troje vijećnika KLGBSrđ je Grad glasovalo protiv prijedloga da OlgaMurati bude predsjednica Gradskog vijeće, a trojeLaburista bilo suzdržano, onda je Olgu Muratimoglo predložiti jedino devetero vijećnika.Neistina 4.Nisam, kako se neistinito navodi u članku, do pr-ije mjesec dana bio tajnik Udruge Luža, niti mi jeistekao mandat. Ja sam još uvijek tajnik UdrugeLuža. Uvidom u Registar udruga lako se možeprovjeriti da mi mandat ističe 25. rujna 2019.Neistina 5.Festival kojega je Udruga Luža suorganizator nezove se Dubrovački filmski festival, kako se pogreš-no navodi u članku, nego Filmski festival djece imladeži zemalja Mediterana, a kratica mu je DUFF.Neistina 6.Udruga Luža i Kinematografa Dubrovnik nisu je-dini suorganizatori DUFF-a, kako se pogrešnonavodi u članku. Suorganizator DUFF-a je i Školafilma Šipan.Neistina 7.U 2018. godini Grad Dubrovnik nije financiraoUdrugu Luža s 50.000 kuna, kako se netočnonavodi u članku, nego s 55.000 kuna.Neistina 8.HDZ i SJG nikada nisu bili partneri, kako to ured-ništvo sugerira u podnaslovu na naslovnici, poziva-jući se na neistinitu tvrdnju gradonačelnika Frank-ovića. SJG je uvijek pokušavao biti konstruktivan,pa tako i prilikom promjene Odluke o parkiranju,kad nam je bilo stalo da se Odluka uskladi sa za-

konom i da Sanitat d.o.o. prestane bitinajomraženija gradska firma te postaneservis građanima. I ne samo tom prigo-dom, SJG je nudio razna rješenja u nadida će ih HDZ implementirati. No, to nasne čini partnerima. Partner HDZ-u dan-as je Željko Raguž. Dijelom i Pero Vićan.A u vrijeme Dubrovačkog dogovora,partner im je bio i Vlahušić.Neistina 9.Glavni razlog sukoba Miošića i Frank-ovića nije, kako se u naslovu i tekstučlanka insinuira, financiranje UdrugeLuža, nego Frankovićevo spuštanjesukoba na osobnu razinu. Sukob o koje-mu je ovdje riječ u prvom je redu sukobangažiranog pojedinca sa strankomkoju smatra glavnim, ne i jedinim,uzrokom posvemašnjeg društvenog ikulturnog rasula te demografskog sui-cida.Neistina 10.Mnogi su me na društvenim mrežama,istina, prozvali ljevičarem i „jugonostal-gičarem“, ali teško da se uzrok tome,kako se površno navodi u članku, možepronaći isključivo u mojoj recentnoj ob-javi na Facebooku, koju novinar u tek-stu citira. Moje mišljenje o HDZ poznatoje i više puta javno objavljeno u raznimveoma eksplicitnim postovima nadruštvenim mrežama, pa ako ti postoviranije nisu izazivali skandal, trebalo bise zapitati zašto se to dogodilo baš sovim. Prije će dakle biti da samnavedene epitete, koje ustašoidi inačesmatraju uvredama, zaslužio svojim pre-thodnim brojnim objavama u kojima kri-tiziram ustaštvo, nacionalizam i kapital-izam.Neistina 11.Nisam, kako se netočno navodi učlanku, najzaslužniji za krah vladajućeljevice u Dubrovniku iz više razloga. Kaoprvo, vladavina „HNS/SDP i sateliti“ nijebila vladavina ljevice. Nije to bila ni nadržavnoj, niti na lokalnoj razini. Kaodrugo, kad god je gradonačelnikVlahušić izgubio većinu, izgubio ju je jersu ga napustili koalicijski partneri, neza-dovoljni raspodjelom plijena. Ni ja, nitiitko od SJG mu nikada nije bio koalicijskipartner. Na koncu, za pad onoga štonovinar naziva „ljevica“ najzaslužniji jeMaro Kristić, koji se u Saboru uspioizboriti za zakon kojim su spriječene pra-vomoćno osuđene osobe da se kan-didiraju na izborima. Ako je to ljevica,dobro da je pala. I nikad se ne digla.Neistina 12.Udruga Luža nije poznata samo po ra-dionicama osnove fotografije i sniman-ja, kako se tendenciozno navodi učlanku, nego po daleko širem isloženijem radu s mladima osnovnošk-olske i srednjoškolske dobi na razvijan-ju filmske pismenosti. Udruga Luža je,osim suorganizacije 7 edicija međunar-odnog filmskog festivala, u proteklih 9

godina organizirala preko stotinu filmskihradionica igranog, dokumentarnog, an-imiranog i eksperimentalnog filma, kao iradionica ovladavanja posebnim vješti-nama filmskog zanata kao što su izradascenarija, snimanja, režije i montaže.Voditelji tih radionica bili su eminentnistručnjaci i filmski pedagozi iz Hrvatskei inozemstva. Udruga Luža sudjeluje iosvaja nagrade s filmovima svojih člano-va na brojnim domaćim i međunarod-nim festivalima. Udruga Luža i DUFF surelevantan i prepoznat čimbenik u film-skom stvaralaštvu djece i mladih u Eu-ropi.Neistina 13.Udruzi Luža financiranje od strane Gra-da Dubrovnika u bitnome je smanjenotijekom Vlahušićeve administracije, a ne,kako se insinuira u članku, od straneHDZ-a. Navedeno je potpuno razvidnoiz tablice u opremi teksta. Financiranjeudruga u kulturi iz gradskog proračunarealizira se temeljem prijava na Poziv zajavnim potrebama u kulturi. Prijave sepodnose do 31. kolovoza, a o njimaodlučuje nadležno Kulturno vijeće prijedonošenja proračuna za sljedeću god-inu. Iz tablice u opremi novinskog član-ka je evidentno da je prije mogangažmana u inicijativi Srđ je naš, dakleu vrijeme kada nisam bio politički nep-odoban (točnije 2011. godine za 2012. i2012. za 2013. godinu), za programeUdruge Luža odobreno cca. 112.000,odnosno 103.000 kuna. Za iste pro-grame, nakon mog političkogangažmana, Kulturno vijeće uVlahušićevom mandatu određuje UdruziLuža jedva šezdesetak tisuća kuna. To-liko o neovisnosti Kulturnih vijeća. Zad-nje smanjenje iznosa sa šezdesetak na55.000 (ne 50.000 kako se netočnonavodi u članku) u vrijeme HDZ-ove vlastimoguće da je posljedica mog javnogistupanja protiv (ne)vrijednosti koje pro-movira HDZ, ali je beznačajno i zasig-urno nije uzrok sukoba s HDZ-om.Budući da novinar nije ponudio mo-gućnost drugoj strani da se očituje ogradonačelnikovim navodima, nego iskl-jučivo prenosi Frankovićeve kon-strukcije, popisu neistina u navedenomčlanku pridodajem i one izrečene odstrane Gradonačelnika.Neistina 14. (u citatu gradonačelnikaFrankovića)Nije HDZ imenovao „naše ljude“ u Up-ravna vijeća, kako tvrdi Gradonačelnik.U Upravna vijeća dvije ustanove u kul-turi svojevremeno je na naš prijedlogimenovano dvoje stručnih ljudi. Niti jed-no od to dvoje ljudi nije dio SJG.Neistina 15. (u citatu gradonačelnikaFrankovića)Okarakterizirati birače bilo koje stranke„ološem“ nije, kako tvrdi Gradonačelnik,govor mržnje. O tome su relevantan suddali stručnjaci u članku na Index.hr koji

5GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

SRĐ JE NAŠ

Golferima zemlju na Srđu naGolferima zemlju na Srđu naGolferima zemlju na Srđu naGolferima zemlju na Srđu naGolferima zemlju na Srđu nakraju platili hrvatski građanikraju platili hrvatski građanikraju platili hrvatski građanikraju platili hrvatski građanikraju platili hrvatski građaniOvaj mešetarski projekt sve ove godine iopstaje jedino radi interesne sprege glavnihpolitičkih aktera na svim razinama,mešetara zemljištem i režimskih medija kojicijelo vrijeme održavaju privid da se radi oozbiljnom projektu i investitoruViješću da je Hrvatska tvrtki Razvoj golf d.o.o. (Ju-tarnji list, 22. studeni 2018.) isplatila dupli veći iznosod iznosa koji je ta tvrtka platila za zemljište na Srđujoš je jedna potvrda da se “golferima” pogoduje, ane da ih se opstruira. Postupcima države i njenihpredstavnika zemlju na Srđu su golferima platili hr-vatski građani. Lako je biti takav investitor kadagrađani investiraju umjesto tebe. Ovaj mešetarski pro-jekt sve ove godine i opstaje jedino radi interesnesprege glavnih političkih aktera na svim razinama,mešetara zemljištem i režimskih medija koji cijelo vr-ijeme održavaju privid da se radi o ozbiljnom projek-tu i investitoru. Istovremeno se omalovažavaju i zao-bilaze pravomoćne sudske presude kojima su poniš-tene dozvole i rješenja za ovaj projekt i namjerno sestvara dojam da su one posljedica utjecaja građanai civilnog društva utjecaja na sudstvo. A zapravo sud-ske presude su najbolji dokaz da se golferima kon-tinuirano pogodovalo na svim nivoima vlasti i da imse usprkos pokrenutom arbitražnom postupku pro-tiv Republike Hrvatske i njenih građana i dalje po-goduje. Ova vijest ujedno podsjeća na niz otvorenihpitanja ovog slučaja:- Je li se Republika Hrvatska uz ovakvu traljavostuopće sposobna braniti pred očigledno neutemel-jenim arbitražnim zahtjevom pred sudom u Wash-ingtonu?- Zašto nije proveden natječaj za ovu nezakonitu

prodaju zemlje iz 2009.godine u vrijemekad je premijer bio Ivo Sanader?- Zašto je Razvoj golf dobio zemlju i punavlasnička prava na Srđu za svega tri eurapo kvadratu, a ostatak iznosa nikad nijeisplatio?- Zašto je državna zemlja 2009. godineprodana prije nego je, donošenjem UPU-a za plato Srđa, na njoj definirana gradn-ja, čime je nakon prodaje vrijednost zem-lje porasla za više od 15+ puta ?- Zašto nikad nije istražena i sankcionira-na okolnost da je investitor preko svogameričkog odvjetnika plaćao troškove bo-ravka i putovanja Sanaderovoj kćeri uSAD-u?- Kako dominikance nije bilo sram pro-dati zemlju koju su im stoljećima poklan-jali Dubrovčani i to mešetarima zemljištemza projekt protiv kojeg se na referendumu2013. izjasnilo 83% sugrađana?Zahtjeve za odštetom smatramo samodaljnjim pritiskom da se investitoru iz jav-nih izvora plati infrastruktura za projekt vr-ijedna više od 500 milijuna kuna i da senezakonito izdate i od sudova pra-vomoćno poništene dozvole i rješenjaponovno izdaju pod prijetnjom odštete.Krajnje je vrijeme da se političari i insti-tucije saberu i odbiju ovaj očigledni na-pad na građane Hrvatske i javni novac.Kada gradonačelnik, župan, i izaslaniciPlenkovićeve vlade 6. prosinca budu po-lagali vijence i palili svijeće za pale bran-itelje na Srđu i Bosanci, neka se građanizamisle čije interese na Srđu oni svih ovihgodina brane i zastupaju. Stanje tvrđaveImperijal sve govori.Koordinator inicijative SJN Đuro Capor

je dostupan on-line na sljedećemlinku. https://www.index.hr/vijesti/clanak/dubrovacki-profesor-kaze-da-su-hdzovi-glasaci-olos-je-li-to-govor-mrznje/2045488.aspxNeistina 16. (u citatu grado-načelni-ka Frankovića)Nisu svi „srđevci“, kako tvrdi Gra-donačelnik, članovi udruga. Mnogi,doduše, jesu, a to samo svjedoči orazini angažiranosti i našem dopri-nosu civilnom društvu.Neistina 17. (u citatu grado-načelni-ka Frankovića)„Srđevci“ ne mogu, kako Gra-donačelnik tvrdi, biti članovi „samoonih udruga koje se financiraju izgradskih, županijskih ili državnogproračuna“, jer ta tvrdnja implicirada postoje i udruge koje se ne fi-nanciraju iz gradskih, županijskih ilidržavnog proračuna, a kojih „srđ-evci“ nisu članovi. Čak i kada se fi-nanciraju iz drugih izvora u RH(primjerice, Zaklada Kultura nova)ili kada se financiraju iz europskihfondova, sve se udruge financirajui iz državnog proračuna, kao i pro-računa lokalnih samouprava. Dak-le, sve i da hoće, „srđevci“ ne mogune biti članovi nekih udruga koje nepostoje.Novinaru koji u tekstu koji se sas-toji od dva citata i 19 (devetnaest)autorskih rečenica uspije prenijetičetiri i sam iznijeti trinaest neistinatreba odati poštovanje. To je uistinurijedak talent.

Igor Miošić

OTOČNI SABOR

Pismo otočankama i otočanimaPismo otočankama i otočanimaPismo otočankama i otočanimaPismo otočankama i otočanimaPismo otočankama i otočanimaVijeće Otočnog Sabora ovom prilikom poziva sveotočanke, otočane i sve zainteresirane okokvalitetne provedbe Zakona o otocima da sepridruže sa svojim prijedlozima i tako pomognuOtočnom saboru oko daljnjih aktivnosti za izradupotrebnih pravilnikaDrage otočanke i dragi otočani,Otočni sabor - udruga za razvitak hrvatskih otoka organiz-ira tematski Sabor Otočnog sabora na temu „Položaj i sta-tus hrvatskih otoka temeljem provedbe novog Zakona ootocima“. Tematski Sabor Otočnog sabora održat će se usrijedu, 12. prosinca 2018., u 11,00 sati u hotelu KolovareZadar.Stupanjem na snagu novog Zakona o otocima, Ministarst-vo treba donijeti nekoliko novih pravilnika kojima će se omo-

gućiti kvalitetna provedbu Zakona. Otočni sabor je još 2013. godine na-pravio raspravu po otocima oko potrebne izmjene Zakona o otocima teje sa dobivenim prijedlozima i zaključcima donesenim na Saboru Otočnogsabora sudjelovao u radnoj skupini za izradu novog Zakona o otocima.Možemo biti zadovoljni jer je većina bitnih prijedloga prihvaćena i uvršte-na u novi Zakon o otocima izuzev jednog, a to je kvalitetnija zaštita otoča-na i njihove imovine od alohtone divljači na otocima.U cilju kvalitetnog provođenja Zakona o otocima, Ministarstvo regional-nog razvoja i fondova EU i Ministarstvo pomorstva i prometa moraju uroku od 180 dana donijeti nekoliko pravilnika i odluka.Potrebno je donijeti sljedeće pravilnike i odluke: pravilnik o metodologijiustrojavanja i vođenja Registra otoka; vrednovanje razvijenosti otoka te-meljem otočnih razvojnih pokazatelja; pravilnik o sastavu Otočnog vijećai djelokrugu rada Otočnog vijeća; odluku o broju otočnih koordinatora zasvaku obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave i obu-hvat otočnog područja; pravilnik o provedbi Programa poticanja razvojacivilnog društva na otocima; pravilnik o načinu ostvarivanja prava na oslo-bođenje od plaćanja cestarine za uporabu mosta; pravilnik o način ost-varivanja naknade troškova prijevoza vodonoscem i/ili autocisternom irazlike do pune cijene vode; pravilnik o načinu provođenja mjera i ak-tivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“; pravilnik o način ostvari-vanja prava na potpore otočnim poslodavcima.Vijeće Otočnog Sabora ovom prilikom poziva sve otočanke, otočane isve zainteresirane oko kvalitetne provedbe Zakona o otocima da sepridruže sa svojim prijedlozima i tako pomognu Otočnom saboru okodaljnjih aktivnosti za izradu potrebnih pravilnika. Oni koji nisu u mogućnostiprisustvovati tematskom Saboru, svoje prijedloge i komentare mogudostaviti na e-mail otocnisabor@gmail.com.

Vijeće Otočnog Sabora

6 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

PISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPOLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Mjesec borbe protiv ovisnostiMjesec borbe protiv ovisnostiMjesec borbe protiv ovisnostiMjesec borbe protiv ovisnostiMjesec borbe protiv ovisnostiU sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnostikoji se tradicionalno obilježava u razdoblju od 15. stude-nog do 15. prosinca 3.prosinca su na info pultu koji jebio organiziran na Pilama u Dubrovniku, Policijska up-rava dubrovačko-neretvanska, Gradsko društvo Cr-venog križa Dubrovnik i Zavod za javno zdravstvo Du-brovačko-neretvanske županije zajednički predstaviliaktivnosti koje tijekom cijele godine poduzimaju kakobi se u što većoj mjeri spriječio svaki oblik zlouporaberaznih vrsta droga, ali i drugih ovisnosti s kojima semladi danas susreću. Svim zainteresiranim građani-ma dijelili su se promotivni materijali koji se odnose narazličite vrste ovisnosti.Ispred Policijske uprave dubrovačko-neretvanske izja-vu je dao načelnik Ivan Pavličević koji je naglasio dapolicija nastoji kroz svoje preventivno djelovanje upoznatidjecu i njihove roditelje sa svim štetnim posljedicamakonzumacije droge, alkohola, ali i drugih ovisnosti kaošto su kocka i Internet te na taj način spriječiti eksperi-mentiranje i zlouporabu. Naše ciljane skupine su uglavn-om stariji uzrasti osnovnoškolaca, sedmi i osmi razredi iprvi razred srednje škole jer je detektirano da su to uzrastikoji počinju s eksperimentiranjem u raznim ovisnosti-ma.U ime Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik izja-vu je dao ravnatelj Živko Šimunović koji je pohvalioovakve zajedničke aktivnosti i predavanja, posebice zaroditelje koji moraju obratiti pažnju na ponašanje njihovedjece i na sve ono sumnjivo što dovodi do lakih, a kas-nije i teških oblika ovisnosti.Ispred Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neret-vanske županije svoj cjelogodišnji rad istaknula višastručna savjetnica iz Odjela za mentalno zdravlje Marti-na Jerinić Njirić koja je naglasila da je rad na ovoj prob-lematici kontinuiran tijekom cijele godine gdje djeci krozčitav niz predavanja ukazuju na štetnost konzumiranjasvih vrsta droga, s naglaskom na najnovije oblike sin-tetičkih droga.Osim navedenog, ova Policijska uprava već godinamaprovodi preventivni projekt „Zdrav za 5“ koji je usmjerenna prevenciju ovisnosti i zlouporabu alkohola, droga iigara na sreću. Projektom su, kroz edukativna preda-vanja, obuhvaćeni učenici osmih razreda osnovnih teprvih razreda srednjih škola na području grada Dubrovni-ka, Metkovića i poluotoka Pelješca.Nadalje, na temu kazneno pravnih aspekata zloupora-be svih ovisnosti, u suradnji s Gradskim društvom Cr-venog križa Dubrovnik održana su predavanja učenici-ma viših razreda u osnovnim školama na Grudi, uCavtatu i Orašcu, a do sredine prosinca planirana supredavanja i u školama na području Ploča, Korčule iŽupe dubrovačke.Policijski službenik za prevenciju ove Policijske uprave ipolicijski službenik Policijske postaje Dubrovnik su usuradnji s djelatnicom Županijskog zavoda za javnozdravstvo dubrovačko-neretvanske županije održali pre-davanja roditeljima učenika prvih razreda srednje Turis-tičko i ugostiteljske škole Dubrovnik i Medicinske školeDubrovnik. Predavanja su održana na temu ovisnosti,odgovornosti i kažnjivim ponašanjima djece i mladih.Na predavanjima je roditeljima posebno skrenuta po-zornost i na odredbu zabrane noćnog izlaska maloljet-nika ispod 16 godina bez prisutnosti roditelja/starateljaodnosno punoljetne osobe u koju roditelj ima povjeren-je, kao i pravima i dužnostima roditelja.

PU dubrovačko-neretvanska

DUBROVAČKE SLIKEI (NE)PRILIKE

StablaStablaStablaStablaStablasamo štosamo štosamo štosamo štosamo štone padnu...ne padnu...ne padnu...ne padnu...ne padnu...Preko puta Pošte La-pad, Ulica KraljaTomislava, prijetiopasnost. I to od dvavelika stabla, skoroosušena. Omotani suu bršljan i to daje priv-id zelenila, a samo jepitanje trenutka kadaće pasti. Zato je boljena vrijeme spriječitizlo, kad se dogodi zasve je kasno. Poddubom, između Čis-toće i Konzuma nemajavne rasvjete. Apelodgovornima: ovajproblem što prije riješ-ite, jer nije jed-nostavno hodati umraku. Zdravko

Trojanović Trojo

U LUŽI

Izložba radova s kolonije u Župi dubrovačkojIzložba radova s kolonije u Župi dubrovačkojIzložba radova s kolonije u Župi dubrovačkojIzložba radova s kolonije u Župi dubrovačkojIzložba radova s kolonije u Župi dubrovačkoj

Izložba radova nastalih na tradicionalnoj likovnoj koloniji u Župi dubrovačkoj,u organizaciji Dubrovačke udruge likovnih umjetnika, otvorena je 4. prosinca.Na izložbi je predstavljeno 29 radova od 25 autora, a ostvarena je u suradnjisa Zajednicom kulturno-umjetničkih udruga DNŽ-e i pod pokroviteljstvomDubrovačko-neretvanske županije.U ime DULU-a Valter Kožul je zahvalio Zajednici kulturno-umjetničkih udrugaDNŽ, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, tiskari Alfa 2, fotografu Igoru Brau-toviću na fotografijama za popratni katalog kao i Maci Lučić na ugošćavanjusvih sudionika.Ispred Zajednice kulturno-umjetničkih udruga DNŽ-a Zdravko Obradović čes-titao je i zahvalio svim likovnim umjetnicima na sveukupnom doprinosu lik-ovnom stvaralaštvu.Na koloniji su sudjelovali: Josip Škerlj, Maja Kovačević, Maro Kriste, LorenLigorio, Mirsada Mustapić, Živko Mustapić, Jure Jovica, Miro Stamatović, Du-bravka Rathman, Nedjeljka Gligor, Luce Đuraš, Franica Čebirić, Maca Lučić,Zlata Lučev Perović, Marijana Hure, Mirica Dubčić, Nino Dubčić, Marijan Fragić,Vedran Grabovac, Mirjana Žuvela, Ana Salaj Barčot, Jagoda Lasić, Lile Vukotić,Rina Anđelić i Valter Kožul.

7GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

GRADONAČELNIK MATO FRANKOVIĆ I ZAMJENICA ŽUPANA ŽAKLINA MAREVIĆ PRIMILIVISOKU DELEGACIJU HRVATSKE VOJSKE

Upoznavanje s događanjima iz Domovinskog rataUpoznavanje s događanjima iz Domovinskog rataUpoznavanje s događanjima iz Domovinskog rataUpoznavanje s događanjima iz Domovinskog rataUpoznavanje s događanjima iz Domovinskog rata

POLAGANJE VIJENACA NA SPOMENICIMA NA PODRUČJU GRADA

Odana počast svim poginulim braniteljimaOdana počast svim poginulim braniteljimaOdana počast svim poginulim braniteljimaOdana počast svim poginulim braniteljimaOdana počast svim poginulim braniteljimaUZ DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA

Čestitka GradonačelnikaČestitka GradonačelnikaČestitka GradonačelnikaČestitka GradonačelnikaČestitka GradonačelnikaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković,povodom Dana dubrovačkih branitelja i blagdanasvetog Nikole, uputio je čestitku dubrovačkimbraniteljima te svim sugrađanima i sugrađanka-ma, uz prisjećanje na 6. prosinca 1991. godine.Tekst čestitke prenosimo u cijelosti.Drage Dubrovkinje i Dubrovčani! Poštovani i dragidubrovački branitelji!Obilježavamo i 27. godinu od tog dana. Za nas uGradu blagdan svetog Nikole od tada više nikadaneće biti isti. Prisjećamo se 6. prosinca 1991.prvenstveno s mislima na one koji više nisu s nama,koji su taj dan, ali i dane prije i poslije, položili svoježivote za obranu Grada. Zahvaljujemo im na tome.Hvala i svim dubrovačkim braniteljima koji su tihdana ’91. stajali na braniku Grada i Domovine inisu dopustili da se ovaj Grad pokori. Iako nam 6.prosinac nosi tugu, ujedno nam nosi i osjećajeponosa i prkosa jer dokazali smo kako snagomljubavi možemo pobijediti, u tom trenutku, višestru-ko jače.Danas svoju snagu mi pokazujemo na drukčijinačin. Danas naš grad blista tisućama svjećica.Danas naša djeca ne sjede u skloništima, danasim sveti Nikola nosi darove. Takav 6. prosinca želi-mo i ubuduće i našoj i svoj drugoj djeci svijeta.Zahvalni na ovom što imamo danas, u ime GradaDubrovnika i svoje osobno, svim Dubrovkinjama iDubrovčanima, a posebno našim braniteljima i nji-hovim obiteljima, čestitam Dan dubrovačkih bran-itelja i blagdan svetog Nikole.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković

Gradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković primio je danas u gradskoj vijećnicivojno izaslanstvo predvođeno generalomMirkom Šundovom, načelnikom Glavnogstožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.Na prijemu je sudjelovala i zamjenica župa-na Žaklina Marević.General Šundov i delegacija visokih časnikaHrvatske vojske borave na studijskomputovanju u Dubrovačko-neretvanskoj žup-aniji, u obilasku ključnih točaka obrane jugaHrvatske i Dubrovnika. Putovanje su započeliu Neretvi, na Srđu su se susreli s branitelji-ma koji su sudjelovali u obrani Grada Du-brovnika, a obišli su i pozicije obrane uKonavlima.Gradonačelnik Franković pozdravio je visokudelegaciju, rekavši kako je posebna častdočekati ih ususret Dana dubrovačkih bran-

itelja koji seobilježava 6. prosin-ca. „Moram istaknu-ti kako smo prošlegodine u suradnji sHrvatskom vojskomobilježili 25. Obljet-nicu deblokade kra-jnjeg juga Hrvatske,dan kada je pokojnidr. Franjo Tuđman,prvi hrvatski predsjednik došao u Dubrovnik isimbolično obilježio slobodu ovog područja,zahvaljujući aktivnostima Hrvatske vojske naovom području prije, i danas i u budućnostimožemo biti mirni. Uz turizam, kao glavnugospodarsku granu Grada , sigurnost krajn-jeg juga ključna je kako bi on opstao i nastav-io funkcionirati u budućnosti uspješno kao

dosada. Zbogtoga nam jeiznimno važnap r i s u t n o s tnaše vojske.“GradonačelnikFranković go-vorio je i o na-d o l a z e ć o jizložbi o ratn-om stradanju iobnovi Grada

Dubrovnika koja će biti otvorena u zgra-di Ujedinjenih naroda u New Yorku, 17.prosinca, pod visokim pokroviteljstvompredsjednice i Vlade Republike Hr-vatske. Na taj način prikazat će se izn-imno važna uloga značaj Dubrovnikau Domovinskom ratu, broj žrtava kojisu dali svoje živote za slobodu krajn-jeg juga Hrvatske i u konačnici inte-gracija i obnova Grada.„Drugi smo grad poslije Slavonskogbroda po broju poginule djece, dobroje sjetit se onoga što je bilo u prošlostikako bismo lakše promišljalibudućnost, a kako bi budućnost bilasigurna pobrinut će se Hrvatska vojs-

ka.“, rekao je gradonačelnik Franković.General Mirko Šundov ovom prilikomrekao je kako je osnovni cilj putovanjada se ključni ljudi Hrvatske vojske up-oznaju s prostorom i događajima na tomprostoru tijekom Domovinskog rata.„Ovo je još jedan od načina da se oču-vaju i ne zaborave vrednote na Domov-inski rat u kojem su Dubrovnik i okolnopodručje imali značajnu ulogu.“, istakn-uo je general Šundov.O daljnjim planovima Hrvatske vojskena jugu Hrvatske, Šundov je rekao kakoje vojarna 116. Hrvatske brigade od ne-davno smještena u Pločama, čime jevojska još bliže krajnjem jugu. Ovapromjena je od velike važnosti, jer omo-gućuje brzu intervenciju u zaštiti i spaša-vanju građana na primorju i na otocimajužne Hrvatske.

Uoči Dana dubrovačkihbranitelja i obljetnicenajtežeg napada na Du-brovnik 6. prosinca 1991.godine predstavnici Gra-da Dubrovnika 5.prosin-ca su položili vijence izapalili svijeće naspomen-obilježjima nagradskom području.Zamjenica gradonačelni-ka Jelka Tepšić, gradskivijećnik Marijo Bekić ipročelnik Upravnogodjela za promet ĐuroŠutalo zapalili su svijećei položili vijence kodspomen obilježja ispredbroda sv. Vlaho te na Bo-sanci i Strinčjeri.Poginulim braniteljimapred spomen obilježjimau Komolcu, u Mokošici i Novoj Mokoši-ci te na Osojniku poklonili su se pred-sjednik Gradskog vijeća Marko Potrebi-ca, gradski vijećnik Blaž Pezo i pročelnikUpravnog odjela za komunalne djelat-nosti i mjesnu samoupravu Zlatko Ur-šić.Gradski vijećnici Emilio Puljizević i IvoLučić te pročelnik Upravnog odjela za

izgradnju i upravljanje projektima SrđanTodorovski položili su vijence i zapalilisvijeće na spomen obilježjima na Mrče-vu, Gromači, u Trstenom i Zatonu.Izaslanstva Grada Dubrovnika i udrugaproisteklih iz Domovinskog rata ovim či-nom odali su počast svim poginulimbraniteljima i stradalim civilima na du-brovačkom području tijekom Domovin-skog rata.

8 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

GRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIK

UREĐENJE TRGA U SUĐURĐU

Izrađuje se idejno rješenje i glavni projektIzrađuje se idejno rješenje i glavni projektIzrađuje se idejno rješenje i glavni projektIzrađuje se idejno rješenje i glavni projektIzrađuje se idejno rješenje i glavni projekt

DRUŠTVO LIBERTAS

Vraćene učeničke linije za GruduVraćene učeničke linije za GruduVraćene učeničke linije za GruduVraćene učeničke linije za GruduVraćene učeničke linije za Grudui Cavtat, zadržali postojećei Cavtat, zadržali postojećei Cavtat, zadržali postojećei Cavtat, zadržali postojećei Cavtat, zadržali postojeće

Odabran je izrađivač idejnog rje-šenja i glavnog projekta s trošk-ovnikom za uređenje trga u Suđur-đu na otoku Šipanu. U postupkujednostavne nabave raspisane ulistopadu izabrana je ponuda jetvrtke Polzer d.o.o. za projektiran-je, opremanje i inženjering.Prema projektnom zadatku Up-ravnog odjela za izgradnju i uprav-ljanje projektima Grada Dubrovni-ka iz kolovoza ove godine od izrađ-ivača se traži izrada idejnog rješen-ja i glavnog projekta uređenja sre-dišnjeg društvenog prostora mjes-ta Suđurađ – trga, a koje će bitipodloga za ishođenje posebnihuvjeta nadležnog Konzervator-skog odjela.U sklopu platoa potrebno je pred-vidjeti popločani otvoreni prostor

za društvene i kulturne događajeza najmanje 50 sjedećih u 100 sta-jaćih mjesta s odgovarajućimmjestom za maju pozornicu. Ide-jno rješenje između ostalog pred-vidjet će način obrade površinetrga, izbor materijala i načinapopločenja. Jedno od dva boćališ-ta će se prenamijeniti u više-namjenski prostor koji će ujutrofunkcionirati kao tržnica, odnosnootvoreni prodajni prostor, a poslije-podne i uvečer kao prostor zadruženje. Idejno rješenje moraobuhvatiti i rješenje urbaneopreme, rasvjete te oborinskeodvodnje.Projekt izrade idejnog rješenja iglavnog projekta s troškovnikomvrijedan je 60.625,00 kuna s PDV-om.

GRADONAČELNIK OBIŠAO RADOVE NA VRTIĆU U MOKOŠICI

Kapacitet za smještaj tri vrtićke iKapacitet za smještaj tri vrtićke iKapacitet za smještaj tri vrtićke iKapacitet za smještaj tri vrtićke iKapacitet za smještaj tri vrtićke ijedne jasličke grupejedne jasličke grupejedne jasličke grupejedne jasličke grupejedne jasličke grupe

GRAD DUBROVNIK I JU REZERVAT LOKRUM

Gradi se vatrogasni brod, u Luku GružGradi se vatrogasni brod, u Luku GružGradi se vatrogasni brod, u Luku GružGradi se vatrogasni brod, u Luku GružGradi se vatrogasni brod, u Luku Gružstiže za pet mjesecistiže za pet mjesecistiže za pet mjesecistiže za pet mjesecistiže za pet mjeseciU Istri je u tijeku grad-nja novog vatrogas-nog broda za potrebeVatrogasne zajedniceGrada Dubrovnika.Nova je to, povijesnainvesticija Grada Du-brovnika u boljuopremljenost inter-ventnih službi. Gradn-ju je preuzela Istarskatvrtka Marservis d.o.o. s dugogo-dišnjim iskustvom u proizvodnjiplovila, a isporuka broda očekujese za pet mjeseci, prije nove turis-tičke sezone. Vrijednost ugovoraje četiri milijuna kuna, od kojih jeGrad Dubrovnik osigurao dio sred-stava, a drugi dio JU Rezervat Lok-rum.Polivalentno plovilo ukupne dužine13,5 metara s dva motora, 550konjskih snaga za brze interven-cije prvenstveno će se koristiti uakcijama vatrogasne postrojbe namoru, a Grad Dubrovnik je već usvom proračunu osigurao i dodat-na sredstva za ustrojavanje po-morske službe. Brod će podićirazinu sigurnosti, zdravstvene i

vatro zaštite. Omogućavat ćetransport vatrogasaca i brzu reakci-ju gašenja požara na Elafitima iLokrumu, ali će se koristiti i kodpromptnih intervencija u slučajuonečišćenja mora te u ostalim hit-nim akcijama spašavanjaugroženih ljudskih života. Bit ćeopremljen odgovarajućom navi-gacijskom i komunikacijskomopremu te opremom za gašenje.Predviđen je i prostor za prijevozunesrećenih putnika.U travnju je donesen i novi kolek-tivni ugovor za zaposlene u Jav-noj vatrogasnoj postrojbi ‘’Du-brovački vatrogasci’’ koji izmeđuostalog djelatnicima osigurava iveća primanja od dosadašnjih.

Radovi na rekonstrukciji ob-jekta u Mokošici, kojeg jeGrad Dubrovnik za potrebevrtića unajmio na 10 godina,napreduju predviđenim tem-pom. Gradilište je 29. stude-noga obišao i dubrovački gra-donačelnik Mato Franković spročelnikom Upravnog odje-la za izgradnju i upravljanjeprojektima Srđanom Todor-ovskim, koji vodi ovaj projekt.Trenutačno su u tijekuopsežni radovi unutarnje re-konstrukcije prostora, koji ćenakon funkcionalne adapt-acije imati kapacitet zasmještaj tri vrtićke i jedne jas-ličke grupe, uz zadovoljenjesvih pedagoških standarda. Uprizemlju zgrade smjestit će

se jaslička skupina s pripada-jućim sanitarijama i garder-obom te blagovaonica s pr-iručnom kuhinjom i prostoromza osoblje. Na katu su pred-viđene dvije vrtićke skupine sazajedničkim prostorom sani-tarija i garderobe, a u potkrov-lju još jedna vrtićka skupina,također sa zasebnom garder-obom i sanitarijama.Osim glavne zgrade, postoje idvije pomoćne građevine teveliko pripadajuće dvorište sazelenilom, ukupne površinepreko 1000 metara kvadratnih.Jedna od pomoćnih građevi-na će se adaptirati u igraonicusa sanitarnim čvorom za van-jsko igralište, a vanjski će pros-tori biti prilagođeni za dječju

igru na otvorenom. Ukupna inves-ticija vrijedna je dva milijuna kuna.Radovi bi trebali biti završeni u pr-voj polovici iduće godine, a Gradje osigurao sredstva i za opreman-je vrtića. Otvaranjem ovog prosto-ra ostvarit će se bolji uvjeti za radDječjih vrtića Dubrovnik. Nekretni-

na je, podsjetimo, predmet ugovo-ra o najmu sklopljenog na razdobl-je od 10 godina između Dječjihvrtića Dubrovnik i Družbe sestaramilosrdnica sv. Vinka Paulskogačijim sklapanjem su se stekli predu-vjeti za otvaranje novog gradskogvrtića na području Mokošice.

Društvo Libertas Dubrovnikd.o.o. od 1. siječnja 2019. go-dine prevozit će učenike os-novnih škola Gruda i Cavtat,čime će se broj školskih lini-ja gradskog prijevoznika užupanijskom prometu pope-ti na ukupno pet.Naime, kako javljaju iz Društ-va, Libertas je u postupkujavne nabave za prijevozeučenika osnovnih škola kojiprovodi Dubrovačko-neret-vanska županija osigurao pr-ijevoz za navedene dvijenove škole u Općini Konav-le, a zadržao postojeće linijeza OŠ Župa dubrovačka, OŠSlano i OŠ Primorje.Novi ugovori osigurat će Lib-ertasu učenički prijevoz napodručju općina Konavle,Župa dubrovačka i Du-brovačko primorje u četvero-godišnjem razdoblju, odnos-

no do 1. siječnja 2023. god-ine, a financijski gledano vr-ijedni za cjelokupno ugovor-no razdoblje vrijedni su14.448.325,00 kuna.Podsjetimo, Libertas Du-brovnik d.o.o. obavlja prijevozučenika osnovnih škola ugradskom i županijskomprometu, a što je usluga reg-ulirana posebnim ugovorimas Dubrovačko-neretvanskomžupanijom i Gradom Du-brovnikom. Do 2017. godine u županijskom prometuDruštvo je održavalo osamškolskih linija, no na natječa-ju 2016. godine zadržali su tektri škole. „Preotimanje“ većinelinija od strane privatnih pr-ijevozničkih tvrtki izazvalo jedosta negodovanja u javnos-ti te je upravo stoga značajanpovratak dijela izgubljenih lin-ija u portfelj Libertasa.

9GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

10 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

U PONEDJELJAK, 10. PROSINCA

18. sjednica GV Grada Dubrovnika18. sjednica GV Grada Dubrovnika18. sjednica GV Grada Dubrovnika18. sjednica GV Grada Dubrovnika18. sjednica GV Grada DubrovnikaPredsjednik Gradskog vijeća mr. sc. Marko Potrebica sazvao je 18.sjednicu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika za ponedjeljak, 10. pros-inca 2018., s početkom u 11:00 sati u Velikoj vijećnici Grada Du-brovnika, Pred Dvorom 1. Na dnevnom redu biti će 45 točaka.

GROMAČA

Dodijeljene sadniceDodijeljene sadniceDodijeljene sadniceDodijeljene sadniceDodijeljene sadniceGrad Dubrovnik započeo je s pod-jelom sadnica stanovnicima prigrad-skih područja, a u prvom krugu jepodijeljeno 2.300, od planiranih 3.700sadnica autohtonih biljaka. Na dod-jeli na Gromači 29.studenoga, gdjese obavljala podjela za sva Gornjasela, bio je i dubrovački gra-donačelnik Mato Franković.‘’Ovo je simboličan potez, dakle nijenešto što je financijski posebnozahtjevno, ali je važno jer govorimoo revitalizaciji naših sela, govorimo otome kako želimo da se ljudi vrate nato područje i želimo potpomoći tupriču. Puno se može napraviti i krozobiteljska poljoprivredna gospodarst-va jer gosti sve više žele nešto što jeautentično, žele domaće proizvodeiz vrta domaćinstva u kojem borave,”kazao je u ovoj prigodi gradonačelnik

U POVODU BLAGDANA HANUKA

Čestitka gradonačelnika FrankovićaČestitka gradonačelnika FrankovićaČestitka gradonačelnika FrankovićaČestitka gradonačelnika FrankovićaČestitka gradonačelnika FrankovićaPovodom blagdana Hanuke gradonačelnik Grada Dubrovni-ka Mato Franković uputio je čestitku predsjednici Židovskeopćine u Dubrovniku Sabrini Horović i svim sugrađanimažidovske vjeroispovijesti. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti:Poštovana gospođo Horović!U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, Vama i svim našimsugrađanima židovske vjeroispovijesti čestitam blagdan Hanukeuz želje da ga provedete uz radost zajedništva u krugu svojihobitelji. U doba godine kada je noć najtamnija i najdulja, svjet-lost svijeća na hanukiji sve je jača. Neka ovaj blagdan čudasvjetlosti ispuni vaša srca i domove toplinom i donese blagostan-je duha. Hag Hanuka Sameah!

S poštovanjem, Gradonačelnik Mato Franković

Franković.U prvom krugu, osim za Gorn-ja sela, podijeljene su i sad-nice stanovnicima Zatona,Orašca, Mokošice, Brsečina iDubravice, a idući tjedanpodijelit će ih se još 1.400 naElafitskim otocima, Osojniku,Bosanci, u Trstenom i Komol-cu. Podjela je organiziranaputem gradskog Upravnogodjela za turizam, gospodarst-vo i more te u suradnji smjesnim odborima i gradskimkotarima, a prema zahtjevimakorisnika.Dijele se autohtone sadnicepoput maslina, vinove loze,smokava, limuna, trešnje, viš-nje, jabuka, šljiva, orah, mjen-dula, ukupne vrijednosti85.500,00 kuna, financiraneproračunskim sredstvima Gra-da Dubrovnika.

ZA IZNIMNE PODUHVATE NA MORU

Plava vrpca Vjesnika 2018. iPlava vrpca Vjesnika 2018. iPlava vrpca Vjesnika 2018. iPlava vrpca Vjesnika 2018. iPlava vrpca Vjesnika 2018. iVatrogasnoj zajednici DNŽVatrogasnoj zajednici DNŽVatrogasnoj zajednici DNŽVatrogasnoj zajednici DNŽVatrogasnoj zajednici DNŽPlava vrpca Vjesnika 2018. u momčadskoj konkuren-ciji pripala je Vatrogasnoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije, pod zapovjedništvom Stjep-ana Simovića, dok je. u pojedinačnoj konkurencijipripala roniocu Andiju Maroviću (30) iz Komiže.Posebno priznanje dodijelilo se legendarnom direk-toru zadarske Tankerske plovidbe, Stanku Baniću iMB “Tijat“, najstarijem brodu iz flote Jadrolinije.Dobitnicima su nagrade uručene na svečanostiodržanoj u ponedjeljak, 3. prosinca 2018., u Arse-nalu u Zadru.Ronilac Andi Marović (30) iz Komiže je 17. i 18. lipn-ja ove godine u dva navrata pozivan da na otvoren-om moru zaroni, pronađe i zatvori dvijerupe na oplati turskog teretnog brodaHaksa (85 m) te tako spriječi njegovo po-tonuće. Haksa je prvi put počela tonuti 17.lipnja, 16 milja sjeverozapadno od otočićaJabuka, a Marović je u popodnevnim sa-tima tog dana na 20 čvorova vjetra i 2 me-tra vala zaronio pod krmu havariranog bro-da kako bi aluminijskom pločom(10x15cm) zatvorio rupu veličine šake krozkoju je u strojarnicu prodiralo more. Većidućeg jutra, nakon poziva usred noći,Andi je ponovno zaronio te pronašao izatvorio novu rupu na krmi Hakse, u čijojje strojarnici već bilo četiri metra vode, aispumpavali su je šibenski vatrogasci. Ubrodu je bilo 3.000 tona magnezita za lukuKoper i 30 tona pogonskog goriva. Hak-sa je dotegljena u Brodotrogir gdje suobavljeni popravci.Vatrogasna zajednica Dubrovačko-neret-

vanske županije, pod zapovjedništvomStjepana Simovića, dobila je Plavu vr-pcu Vjesnika za iskazanu hrabrost,požrtvovnost i stručnost pripadnikašest vatrogasnih postrojbi i društava stog područja prilikom gašenja požarana 40-metarskoj jahti „Kanga“, 7.rujnaove godine kod Pelješca. Posebno suse istaknula 17-orica vatrogasaca kojasu ulazila u unutrašnjost jahte kako biugasili požar, jer je prijetila opasnostda vatra zahvati tankove s 40 tona di-zelskog goriva. Prilikom gašenja, u ek-sploziji na Kangi, pretpostavlja se dase radilo o bocama za ronjenje, tri va-trogasca su lakše ozlijeđena. Na mjes-tu izbijanja požara je izmjerena tem-peratura od 680’C. Zbog dviju eksploz-

ija i nesnosno visoke temperature va-trogasci su u dva navrata bili prisiljeninapustiti brod u plamenu, da bi se po-tom vraćali te uz velike napore uspjelispriječiti da vatra zahvati četiri tanka sdizelom.Za jedinstveno priznanje ove godine jebilo nominirano sedam poduhvataspašavanja, a najhrabrije među hrabri-ma odabrao je Odbor Plave vrpceVjesnika.Plavu vrpcu Vjesnika utemeljio je 1966.pjesnik i novinar Ratko Zvrko, u to vr-ijeme urednik pomorstva u političkomdnevniku Vjesnik. Likvidacijom Vjesni-ka 2012., dodjelu Plave vrpce Vjesnikaje preuzeo Sindikat pomoraca Hr-vatske. Sindikat pomoraca Hrvatske

UZ BLAGDAN SV. NIKOLE

Isplaćen novčani dar za 31 dijeteIsplaćen novčani dar za 31 dijeteIsplaćen novčani dar za 31 dijeteIsplaćen novčani dar za 31 dijeteIsplaćen novčani dar za 31 dijetesamohranih roditeljasamohranih roditeljasamohranih roditeljasamohranih roditeljasamohranih roditeljaUpravni odjel za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilnodruštvo Grada Dubrovnika isplatio je novčani dar za 31 malol-jetno dijete nezaposlenih samohranih roditelja. Novčani darkoji se tradicionalno isplaćuje povodom blagdana Sv. Nikole,isplaćen je u iznosu od 1.600 kuna po djetetu. Naime, neza-posleni samohrani roditelji prema evidenciji nadležnog up-ravnog odjela i Centra za socijalnu skrb u Dubrovniku ostvaru-ju pravo na godišnju potporu, i to prema broju maloljetne djece.U ovu svrhu u Proračunu Grada za 2018. godinu, a u okvirumjera Socijalnog programa, rezervirano je 50.000 kuna.

11GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

U ULICAMA OD ČEMPRESAI JAKLJANSKOJ

PostavljeniPostavljeniPostavljeniPostavljeniPostavljenirukohvatirukohvatirukohvatirukohvatirukohvatiU sklopu komunalnoguređenja gradskih ulica,Grad Dubrovnik je tijekomlistopada i studenogapostavio rukohvate u uli-cama Od Čempresa i Jak-ljanskoj. Ograda jeugrađena kako bi se star-ijim osobama, djeci i os-talim građanima olakšalokretanje stepenicama, aukupna vrijednost radovas PDV-om iznosi 28.900 kuna. U Ulici od Čempresa ukupna dužina ogradeiznosi oko 62 metra, a u Jakljanskoj oko 66 metara. Rukohvat se postavlja i uBanjskoj ulici, a radovi će biti završeni do kraja sljedećeg tjedna.

VODOVOD DUBROVNIK

Novi vodoopskrbni cjevovod za Donje ObuljenoNovi vodoopskrbni cjevovod za Donje ObuljenoNovi vodoopskrbni cjevovod za Donje ObuljenoNovi vodoopskrbni cjevovod za Donje ObuljenoNovi vodoopskrbni cjevovod za Donje ObuljenoDonje Obuljeno će se pitkom vodomopskrbljivati putem novog duktilnogcjevovoda koji će zamijeniti dosadašn-je azbestno-cementne cijevi. Radovipostavljanja novog cjevovoda započe-li su ovog tjedna, izvodi ih tvrtkaAsamon, a rekonstrukcijom će se zam-ijeniti ukupno 230 metara zastarjelihcijevi. Investicija Vodovoda Dubrovnikvrijedna 465 tisuća kuna ima za cilj poboljšanje sustava vodoopskrbe na tompodručju. Završetak radova predviđen u roku od 45 dana.

U UJEDINJENIM NARODIMA

Izložba o razaranju i obnovi GradaIzložba o razaranju i obnovi GradaIzložba o razaranju i obnovi GradaIzložba o razaranju i obnovi GradaIzložba o razaranju i obnovi GradaIzložba je organizirana potvrdom 40. obljetniceuključenja Dubrovnika na listu Svjetske kulturne baštinei povodom 20. obljetnice skidanja Dubrovnika s listeugrožene svjetske baštine

Gradonačelnik Mato Franković, pročelnica za europske fondove,regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž te autori izložbeJulijana Antić Brautović, Mato Brautović i Goran Cvjetinović nakonferenciji za novinare, održanoj 5.prosinca, predstavili su izložbu“Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991.- 2000.”, koja će se otvoriti 17. prosinca 2018. godine u zgradiUjedinjenih naroda u New Yorku.Tom je prilikom gradonačelnik Franković istaknuo da se radi oprvoj izložbi koja je na temu Domovinskog rata organizirana uzgradi UN-a u New Yorku.- Puno smo razmišljali o tome koji je datum najbolji za organizaci-ju, a činilo se prikladnim da to bude nekoliko dana nakon obljet-nice najveće obrane Grada 6. prosinca. Dakle, sama izložba je uobjektivnom vremenu pomaknuta na 17. prosinca kako bi sve imalopravilni slijed - kazao je Franković i dodao da nije riječ o privre-menoj izložbi, nego o izložbi koja će imati svoj stalni postav.

- Ona će biti na raspolaganju igradovima prijateljima kako bise pokazalo koliko je Dubrovnikpropatio u Domovinskom ratu,ali i kako je obnovljen odmahnakon rata- zaključio je Frank-ović. Kao jedna od autoraizložbe, Julijana Antić Brautovićpredstavila je devet tematskihcjelina od koji se izložba sastojite je pobrojala sve suradnike naprojektu.- Izložba je organizirana potvr-dom 40. obljetnice uključenjaDubrovnika na listu Svjetskekulturne baštine i povodom 20.obljetnice skidanja Dubrovnikas liste ugrožene svjetske baš-tine. Ono zbog čega je jakovažna su dva presedana koja sunapravljena na račun onoga štose Dubrovniku dogodilo, a to jeda je UNESCO po prvi put usvojoj povijesti u nekom ratomzahvaćenom području poslaosvoje izaslanike. Oni su došli uDubrovnik već u studenom1991. godine i zajedno su snašim stručnjacima iz Zavodaza obnovu Dubrovnika i Konzer-vatorskog zavoda te DPDS-om,evidentirali kompletne štete kojesu nastale tijekom razaranjaGrada. Zajedno s našim stručn-jacima su izradili metodologiju

obnove Grada, odredili prioritetete nadzirali kompletnu obnovu.U taj su slučaj bili uključeni svedo skidanja Dubrovnika s listeugrožene baštine 1998. godine.Zahvaljujući tim izaslanicima kojisu bili u Gradu 6. prosinca, već8. prosinca je UNESCO dobioizvještaj o razaranjima, a Du-brovnik je već 12. prosincauvršten u listu ugrožene baštine.Drugi presedan koji se dogodiojest taj da je prvi put pred nekomMeđunarodnim kaznenim su-dom netko osuđen za zločinnad kulturnom baštinom. To subili general Pavle Strugar i vice-admiral Miodrag Jokić. Zločinnad kulturnom baštinom je pro-tumačen kao zločin protivčovječnosti- zaključila je J.A.Brautović.Izložba je organizirana pod pok-roviteljstvom predsjednice RH iVlade RH, a organizatori suGrad Dubrovnik i Stalna misijaRH pri UN-u. Glavni sponzor jeDruštvo prijatelja dubrovačkestarine. Uz građu Muzeja Do-movinskog rata i Zavoda za ob-novu Dubrovnika, u izložbi suprikazane i fotografije MilaKovača, Boža Gjukića, PavaUrbana, Mira Kernera te DamiraFabijanića.

U POVODU BLAGDANA SV. NIKOLE I DANADUBROVAČKIH BRANITELJA

Oratorij Đela Jusića”Istina oOratorij Đela Jusića”Istina oOratorij Đela Jusića”Istina oOratorij Đela Jusića”Istina oOratorij Đela Jusića”Istina oGradu slobode” te “MojimGradu slobode” te “MojimGradu slobode” te “MojimGradu slobode” te “MojimGradu slobode” te “Mojimprijateljima” Srećka Kljunkaprijateljima” Srećka Kljunkaprijateljima” Srećka Kljunkaprijateljima” Srećka Kljunkaprijateljima” Srećka KljunkaDubrovački simfonijski orkestar 5.prosinca je održaokoncert u crkvi Male braće, a u povodu blagdanasv. Nikole i Dana dubrovačkih branitelja. Izveden jeoratorij Đela Jusića “Istina o Gradu slobode” te“Mojim prijateljima” Srećka Kljunka. Izvođači nakoncertu bili su DSO, Mješoviti zbor Libertas, Du-brovački komorni zbor, mezzosopranistica Dubrav-ka Šeparović Mušović, klapa Ragusavecchia i Se-bastijan Vukosavić.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

ZA PREUZIMANJE POSLOVA UREDA DRŽAVNE UPRAVE

Županije su spremneŽupanije su spremneŽupanije su spremneŽupanije su spremneŽupanije su spremnePrijenos poslova ureda državne uprave potaknutće funkcionalnu decentralizaciju koju Hrvatskazajednica županija zagovara već niz godinaVlada Republike Hrvatske do kraja godine predložit će za-konski okvir kojim će županije preuzeti poslove uredadržavne uprave čime će dobiti priliku izravno odgovarati napotrebe građana te im omogućiti bržu i efikasniju uslugu.Objedinjavanjem i samostalnim izvršenjem aktivnosti unu-tar različitih resora županije će moći značajnije participiratiu vlastitoj lokalnoj zajednici te građanima i poduzetnicimaomogućiti rješavanje brojnih predmeta na jednom mjestu.Ovim potezom Vlada započinje proces stvarne decentral-izacije u kojemu su joj upravo jedinice lokalne i regionalnesamouprave partneri u provedbi nacionalnih politika, očemu se raspravljalo na Izvršnom odboru hrvatske zajed-nice županija.Korake koji slijede objasnila je državna tajnica u Ministarst-vu uprave Josipa Rimac: „Davanje većih ovlasti jedinica-ma lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz funk-cionalnu, ali i fiskalnu decentralizaciju temelji se na načelusupsidijarnosti prema kojem poslove iz domene javne vlastitreba obavljati na što je moguće nižoj razini. Kako bismoproveli povjeravanje poslova Ureda državne uprave napodručnu (regionalnu) samoupravu važno je to reguliratizakonskim okvirom. Prije svega Zakonom o sustavudržavne uprave čiji prijedlog je u proceduri, ali i izmjenamabrojnih zakona, uredbi i pravilnika, kao što su Zakon o je-dinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave upodručju Upravnog odjela za povjerene poslove državneuprave te izmjenama posebnih zakona iz djelokruga gos-

U RANJINI ODRŽAN RADNI SASTANAK

O projektu Regionalnog centra kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvoO projektu Regionalnog centra kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvoO projektu Regionalnog centra kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvoO projektu Regionalnog centra kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvoO projektu Regionalnog centra kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvoNa sastanku je istaknuto kako je za Centar kompetencije iz ERDF i ESF fonda Europske unije dostupno oko 75milijuna kuna te kako će se njima riješiti goreći problem nedostatka kvalitetne radne snage na tržištu

podarstva, društvenih djelatnosti,opće uprave, imovinsko-pravnihposlova i slično, ali samo u djelu gdjebi se prenijeli poslovi s Ureda državneuprave na jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave“.Prijenos poslova ureda državne up-rave potaknut će funkcionalnu de-centralizaciju koju Hrvatska zajedni-ca županija zagovara već niz godi-na. „Sigurni smo da se decentraliza-cija može najbolje, najbrže i najefikas-nije provesti unutar postojećeg žup-anijskog sustava i za to ćemo se zal-agati i dalje. Prijenosom poslova ure-da državne uprave županijama racio-nalizirat će se i pojednostaviti proce-si, ali i povećati zadovoljstvo građa-na jer smo uvjereni da će službenicibrže i kvalitetnije moći pružiti odre-đenu uslugu. Stoga je smjer zakon-skih promjena koji ide prema pov-ećanju participacije građana u uprav-ljanju te racionalizaciji lokalnog poli-tičkog sustava i lokalne administracijeiznimno dobar“, zaključio je pred-sjednik Hrvatske zajednice županijai šibensko-kninski župan GoranPauk.Sjednica Izvršnog odbora bila je pri-lika da se župani osvrnu i na Nacio-nalnu razvojnu strategiju RepublikeHrvatske do 2030. godine – doku-

ment koji definira dugoročne prioriteteRepublike Hrvatske i koji će biti te-melj za provedbu strateških projeka-ta do 2030. godine. O statusu i tijekuizrade Strategije više su rekli pred-stavnici Ministarstva regionalnogarazvoja i fondova Europske unije -državni tajnik Velimir Žunac i načelni-ca Sektora za strateško upravljanje ikoordinaciju investicija iz EU instru-menata Marija Rajaković. „Temeljemovog dokumenta po prvi će se putaprogramirati hrvatski dio financijskeperspektive EU, odnosno ciljevidefinirani strategijom bit će osnova zanove operativne programe za koriš-tenje EU fondova. Smatramo da ćeova Vlada sa Zakonom o strateškomplaniranju i upravljanju razvojem teovom nacionalnom razvojnom strate-gijom po prvi put učiniti da točno zna-mo kakvu Hrvatsku želimo i koji sunaši prioriteti. Ono što je najvažnije jeda ti prioriteti trebaju biti utemeljenikako u državnome, tako i u europ-skom proračunu, kako bi svi razvojniprojekti našli svoje mjesto u budućemrazdoblju“, pojasnili su i dodali kakosu definirana 52 strateška cilja, a pri-oriteti će se fokusirati na područjavezana uz hranu, bioekonomiju, sig-urnost, zdravlje, okoliš, kao i ostalesektorske teme.

Na temu projekta dubrovačkog Centra ko-mpetencije za turizam i ugostiteljstvo županNikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklin-om Marević, v.d. pročelnicom UO zadruštvene djelatnosti Jelenom Dadić,ravnateljicom RRA DUNEA-e Melanijom Mil-ić te drugim suradnicima održao je30.studenog radni sastanak s državnimtajnikom za turizam Franom Matušićem injegovim suradnicima.Na sastanku su među ostalim nazočili iravnatelj Turističke i ugostiteljske škole (kojaje imenovana jednim od šest Centara ko-mpetentnosti za turizam i ugostiteljstvo uHrvatskoj) Antun Perušina, predsjednikStrukovne grupe ugostitelja pri Županijskojgospodarskoj komori Ante Vlašić, predsjed-nica HGK - ŽK Dubrovnik Terezina Orlić idrugi.Župan Dobroslavić na sastanku je istakn-uo kako je riječ o jednom od najvećih pro-jekata oko kojeg nema prijepora, a istakn-uo je kako će Dubrovačko-neretvanskažupanija kao osnivač TUŠ-a učiniti sve štoje u njezinoj moći u realizaciji projekta.Gradonačelnik Dubrovnika Mato Frankovićistaknuo je kako je Grad Dubrovnik Vilu Čin-griju vrijednu 17 milijuna kuna namijenio up-ravo projektu Centar kompetencije.Na sastanku je istaknuto kako je za Centar

kompetencije iz ERDF i ESF fonda Europ-ske unije dostupno oko 75 milijuna kuna tekako će se njima riješiti goreći problem ne-dostatka kvalitetne radne snage na tržištu.Centri kompetencije će kroz razdoblje odpet godina morati dokazati svoju održivostkako bi financiranje iz fondova Unije bilonastavljeno, a u suprotnome se vraćaju ustatus koji su prije imali.Državni tajnik za turizam Frano Matušićistaknuo je kako je za ovakav projektneophodno međunarodno udruživanje tekako je već ugovorena suradnja sBaskijskim kulinarskim centrom u Španjol-skoj gdje će se vršiti dodatna edukacijanastavničkih kadrova i drugih uključenih uCentar.Također, istaknuto je kako za rad uCEKOM-u neće biti nužan uvjet pedagoš-ka kvalifikacija kao što je sada slučaj uškolama, no zato će tamo moći raditi stručn-jaci izvan sustava škola koji imaju jedinstve-na radna iskustva i naobrazbu.Imenovanje Turističke i ugostiteljske školejednim od 25 regionalnih centara kompe-tentnosti u Hrvatskoj svojevrsna je ulazni-ca u dva EU fonda i to onih za opremanje,osuvremenjivanje i razvoj regionalnih cent-ara. U Županiji su predviđena ulaganja natri lokacije i to u prostoru postojeće zgrade

Turističke i ugostiteljske škole, u prostor uvlasništvu TUŠ unutar gradskih zidina(Garište), te u prostor Vile Čingrija, a na sas-tanku su dogovorene smjernice djelovanjakako bi se povuklo maksimalan mogućiiznos sredstava.Misija Regionalnog centra kompetentnostije biti mjesto izvrsnosti i unapređenjakvalitete strukovnog obrazovanja za turizami ugostiteljstvo i osiguravanja fleksibilnogcjeloživotnog obrazovanja kroz istraživanjei razvoj suvremenih kurikuluma i inovativnihmodela učenja, osposobljavanje nastavni-ka, predavača i mentora te poticanje part-nerstva s poslodavcima, javnim sektorom,socijalnim partnerima kao i visokokvalitet-na infrastruktura, a sve s ciljom kako bi seodgovorilo na potrebe tržišta za educiran-om, osposobljenom i specijaliziranom rad-nom snagom.

U ČETVRTAK, 13. PROSINCA

8. sjednica Županijske8. sjednica Županijske8. sjednica Županijske8. sjednica Županijske8. sjednica Županijskeskupštineskupštineskupštineskupštineskupštine8. sjednica Županijske skupštine Dubrovač-ko neretvanske županije održat će se 13.prosinca 2018., u Velikoj vijećnici u Du-brovniku, s početkom u 12 sati.

URED ŽUPANA

Prijam za trećaše iz OŠPrijam za trećaše iz OŠPrijam za trećaše iz OŠPrijam za trećaše iz OŠPrijam za trećaše iz OŠStjepan Radić iz MetkovićaStjepan Radić iz MetkovićaStjepan Radić iz MetkovićaStjepan Radić iz MetkovićaStjepan Radić iz MetkovićaŽupan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklin-om Marević primio je u petak, 30. studenog, u PalačiRanjina učenike trećeg razreda Osnovne školeStjepana Radića iz Metkovića i to, A,B i C razrednoodjeljenje. Osim obilaska Ranjine, učenici i učen-ice imali su priliku upoznati se s radom Županije,njezinim obuhvatom i specifičnostima. Župan izamjenica odgovarali su na sva njihova pitanja, alii mališani na njihova. Na kraju druženja uslijedila je

U DUBROVNIKU

Prodaja neretvanskih mandarinaProdaja neretvanskih mandarinaProdaja neretvanskih mandarinaProdaja neretvanskih mandarinaProdaja neretvanskih mandarinaNa ovaj način pridonosi se očuvanju i promidžbi domaćepoljoprivredne proizvodnje, koja u našoj županiji predstavljadrugu najvažniju gospodarsku djelatnost

POVODOM 150 GODINA DOMOBRANA I DOMOBRANSTVA

Zamjenica Marević na Svečanoj akademijiZamjenica Marević na Svečanoj akademijiZamjenica Marević na Svečanoj akademijiZamjenica Marević na Svečanoj akademijiZamjenica Marević na Svečanoj akademijiZamjenica župana Žaklina Marević nazočila je 5.prosinca Svečanoj aka-demiji povodom 150. obljetnice domobrana i domobranstva, a tom pril-ikom primila je i zahvalnicu udruge Hrvatski domobran Dubrovnik za us-pješnu suradnju u ime Dubrovačko-neretvanske županije.”Čast i zadovoljstvo mi je pozdraviti vas ovdje danas u svoje osobno ime,u ime župana Nikole Dobroslavića i cijele Dubrovačko-neretvanske žup-anije. Obilježiti 150 godina znači obilježiti izuzetno veliku obljetnicu. Kadaje riječ o domobranima, tu govorimo o 150 godina ljubavi prema svemušto je hrvatsko. Upravo stoga ovakve obljetnice dobivaju na važnosti izdana u dan. Narod koji ne pamti svoju prošlost ne može se ni nadati imatibudućnost. Bez ispravno zapisane prošlosti nemamo svoj identitet, nema-mo svoje ja, nemamo svoje vrijednosti. I zato je važno naše okupljanjekako na obljetnicama tako i na Orsuli i Daksi i na Domobranskom groblju,gdje svake godine odamo počast svima koji su stradali pod rukom totali-

U subotu, 1.prosinca, ujutro u or-ganizaciji Dubrovačko-neretvan-ske županije i Grada Dubrovnikate TZ grada Dubrovnika počela ještandovska prodaja mandarina izdoline Neretve na predjelu Pila. Uzkonzumaciju prvoklasnih plodovamandarina, Dubrovkinje i Du-brovčani su u subotu i u nedjeljuimali prilike na nekoliko štandova,iz prve ruke direktno od proiz-vođača kupiti, ali i čuti priču ouzgoju, zaštiti i berbi mandarina.Proizvođače je obišla i iskazala im

svoju potporu i zamjenica županaŽaklina Marević, ujedno i predsjed-nica Povjerenstva za mandarineDubrovačko-neretvanske županije.U organizaciji Dubrovačko-neret-vanske županije već dva mjesecaje u tijeku Inicijativa samostalnogplasmana mandarina na javnimpovršinama jedinica lokalnesamouprave diljem Hrvatske. Inici-jativa s jedne strane uključuje proiz-vođače mandarina iz doline Neretvea s druge strane jedinice lokalnesamouprave u RH, preko kojih se

Čestitka za blagdan HanukeČestitka za blagdan HanukeČestitka za blagdan HanukeČestitka za blagdan HanukeČestitka za blagdan HanukePovodom blagdana Hanuke župan Dobroslavić uputio ječestitku predsjednici Židovske općine u Dubrovniku Sa-brini Horović. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti.Poštovana gospođo Horović,U ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobnoVama i svim vjernicima židovske vjeroispovijesti od srcačestitam Hanuku, židovski blagdan Svjetlosti i Posvećen-ja.Neka Vam ovaj blagdan donese zdravlje, radost i sav mirkoji obiteljsko i vjersko okupljanje može pružiti. Neka sv-jetlost svijeća bude svjetlost vašeg života.S poštovanjem, Župan Nikola Dobroslavić

dolazi do krajnjih kupaca.Provodi se u suradnji s LEADER mrežom Hrvatske i Udrugomgradova RH u vidu prodaje s kombija ili kamiona.Pozivu Dubrovačko-neretvanske županije odazvalo se pre-ko pedeset OPG-ova i preko četrdeset jedinica gradova iopćina koji službenim Odobrenjima ustupaju javne površ-ine iz svoje nadležnosti našim proizvođačima mandarina, ucilju što većeg plasmana mandarina putem direktne proda-je na domaćem tržištu.U okviru ove Inicijative u tijeku je i manifestacija „ZagrebNeretvi, Neretva Zagrebu“ gdje dvadeset pet proizvođačamandarina iz doline Neretve plasira svoje proizvode na de-vet atraktivnih lokacija u gradu Zagrebu, putem štandovskeprodaje.Inicijativa iz dana u dan svjedoči o pozitivnim iskustvima sterena, kako neretvanskih proizvođača, tako i zadovoljnihkupaca diljem Hrvatske.Na ovaj način pridonosi se očuvanju i promidžbi domaćepoljoprivredne proizvodnje, koja u našoj županiji predstavl-ja drugu najvažniju gospodarsku djelatnost.

Župan primio Miha BoškovićaŽupan primio Miha BoškovićaŽupan primio Miha BoškovićaŽupan primio Miha BoškovićaŽupan primio Miha BoškovićaŽupan Dobroslavić sa zamjenicom Marević i v.d. pročelnice UO zadruštvene djelatnosti Jelenom Dadić primio je 30. studenog proslavljenogdubrovačkog vaterpolista Miha Boškovića kojem je nedavno dodijeljenaDržavna nagrada za sport ”Franjo Bučar”. Bošković je bio olimpijski pob-jednik 2012., svjetski prvak 2007. i europski prvak 2010. godine, a dvaputa je proglašen za najboljeg igrača Europe, a s VK Jug osvojio je brojnetrofeje. Župan se zahvalio Boškoviću što je kroz svoje sportske uspjehepromovirao Hrvatsku i svoju županiju, a posebno je istaknuo njegov rad sdjecom kao profesor Glazbenog odgoja nakon okončanja sportske kar-ijere. Naime, Bošković se nakon ‘vješanja kapice o klin’ posvetio svojojdrugoj ljubavi glazbi, a na privatnom planu posvećen je obiteljskom životui odgoju svoje troje djece.

tarnih režima. Moramo se sjećati, i pamtiti, kako bi mogliznati i prenijeti znanje na mlade naraštaje, a potom i gle-dati prema budućnosti. Još jednom čestitam veliku obl-jetnicu i zajedno čuvajmo našu povijest”, rekla je u svomobraćanju zamjenica Marević.

14 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

OPĆINSKO VIJEĆE

Usvojen proračun za 2019. godinuUsvojen proračun za 2019. godinuUsvojen proračun za 2019. godinuUsvojen proračun za 2019. godinuUsvojen proračun za 2019. godinuNačelnik Božo Lasić: „Borit ćemo se kako god možemoprotiv Zakona koji je poguban za Konavle“Na 10. sjednici Općinskogvijeća Općine Konavle,održanoj 29.studenoga, sasamo tri suzdržana glasa us-vojen je proračun za 2019.godinu u iznosu od 138,5 mil-ijuna kuna s projekcijama za2020. i 2021. godinu od 106,1milijuna odnosno 102 milijunakuna.Pročelnica Službe proračun-skog nadzora i unutarnje kon-trole Marija Milković istaknulaje kako je iznos proračuna za2019. godinu visok jer ukl-jučuje sve projekte koje Opći-na želi provesti i za koje tražifinanciranje iz fondova EUpoput reciklažnog dvorišta,dogradnje vrtića na Grudi ibrojni drugi.Načelnik Lasić istaknuo jemeđu ostalim kako OpćinaKonavle ima najveći socijalnistandard u Dubrovačko-neret-vanskoj županiji.”Moramo ovo održati, neće bitilako, ali moramo”, rekao jenačelnik.Među ostalim točkama us-vojen je i Prijedlog Programademografskih mjera i socijal-no zdravstvenih potreba u2019. te Prijedlog Programajavnih potreba u kulturi isportu. Usvojeno je i Izvješćeo radu načelnika za prvopolugodište 2018. kao i Prijed-log Odluke o donošenju ciljan-ih izmjena i dopuna Prostor-nog plana uređenja OpćineKonavle.U sklopu programa demograf-skih mjera vijećnici su usvojilipotpore fizičkim osobama usvrhu stambenog zbrinjavan-ja u iznosu od deset odnosno20 tisuća kuna ovisno o mjes-tu u Konavlima u kojem će sestambeni prostor ostvariti.

Izvješće o radu jednoglasnousvojenoObrazlažući svoje izvješće oradu načelnik Lasić je međuostalim istaknuo napore ka ot-varanju butiga u Dubravci iPridvorju, useljenje u novuzgradu Općine, radove navodnoj infrastrukturi na Grudi,Moluntu, otvaranje knjižnice uCavtatu i brojne druge pro-jekte. Načelnik je istaknuo ipromjenu politike Općine

Konavle u uvođenju reda ukorištenje javnih površina, štosu među ostalim pohvalili i IvoCar iz redova DDS-a i SrđanMeštrović iz NL Konavle.Izvješće je jednoglasno us-vojeno.

Odluka o komunalnoj nakna-diNa sjednici je usvojena i Od-luka o komunalnoj naknadikao i Odluka o vrijednosti bodaza obračun komunalne na-knade čime su definirane zonenaplate i stvoreni preduvjeti započetak naplate i izvan okviraCavtata, Zvekovice i Oboda, apo ažuriranju postojećeg stan-ja. Naplata će tako uskoropočeti i za predio Čilipa iMočića, a taj novac namjenskiće se ulagati u razvoj infras-trukture u korist Konavljana.

”Poguban zakon”U sklopu vijećničkih pitanja Ju-raj Magud istaknuo je kako ujavnu raspravu u prosincu ideZakon o vodnim uslugama kojiće biti poguban za Konavle.”U zakonu stoji kako će se usvrhu racionalizacije izvršiti ok-rupnjivanje tvrtki koje vrše vo-doopskrbu među jedinicamalokalne samouprave, a akoJLS to ne naprave to će Vladasama napraviti. Držim da takavzakon za nas nikako ne bi biodobar, odnosno da naševodne usluge potpadnu podVodovod Dubrovnik. Ovaj na-crt prijedloga Zakona predvid-io je područja od najmanje dvamilijuna kubika, a to za nasznači jedno vodoopskrbnopodručje odavde do Stona.Načelniče što namjeravatepoduzeti po ovom pitanju kakobi zadržali upravljanje javnomodvodnjom i ostalih vodnihusluga”, rekao je Magud.Načelnik Lasić odgovorio jekako je to pitanje od krucijal-nog značaja za sve Konavljanete kako ovakav zakon kažnjavasve Konavljane.”Mi smo izgradili 200 kilomet-ara vodovoda, a sada se radi iMolunat, Gruda itd. Uložili smovlastitih sredstava 100 milijunakuna. Vi ste svi svjesni štonama znači Vodovod, nemamništa protiv dubrovačkog

Vodovoda, ali to je za naskatastrofa. Mi bi imali smo 12posto upravljačkih prava u tojnovoj ustanovi, po kriteriju bro-ja stanovnika jer je to jedini kri-terij koji taj prijedlog zakonaprepoznaje. Ne znam bi li mibili podružnica ili ne, ali mi smonapravili i uložili i sad bi to tre-bali dati nekome drugome?!Borit ćemo se svim dopustivimsredstvima protiv tog nacrtaprijedloga zakona. Mi imamosamo 20 posto gubitaka nacijelom vodovodu, a to jemeđu najmanjim gubicima uHrvatskoj. Mi smo ovim zakon-om kažnjeni, a sigurnonećemo dragovoljno stupiti utakvu javnu ustanovu. Bilo jepuno nepravde i iza rata koddodjele vlasništva u Zračnojluci i trebali smo imati punoviše od postojećih 15 posto.Pa je li normalno da Vitaljaninide u Dubrovnik tražiti prikl-jučak?! Ističem kako smo sadau dobrim odnosima s GradomDubrovnikom, svi znate kakavje odnos bio prije četiri ili petgodina”, rekao je načelnikLasić.

Vijećnička pitanjaLjubica Brailo pitala je hoće liOpćina dati božićnice umirov-ljenicima, a upitala je čime ćese sljedeće godine baviti UOOpćine koji se bavi fondovimaEU.Načelnik Lasić je odgovoriokako će Općina i ove godinepomoći Konavljanima koji sulošijeg imovinskog stanja. Nadrugo pitanje vijećnica će povlastitom traženju dobiti pisaniodgovor.Vlaho Mujo pitao je što je s ras-vjetom u Lovornoj, a zanimaloga je i što će se napraviti popitanju valorizacije rimskogvodovoda kroz Konavle.Načelnik Lasić je odgovoriokako će se s HBOR-om će seići u kreditnu liniju od dva mil-ijuna kuna kako bi se ugradilaLED rasvjeta kroz cijele Konav-le, a time će se obuhvatiti i Lo-vorno.Ravnateljica Muzeja i galerijaKonavala Antonija RuskovićRadonić rekla je kako bi se an-tički vodovod kroz Konavle tre-bao u cijelosti zaštititi što je ustvarnosti vrlo teško ili nemo-guće, a istaknula je kako semože i mora raditi na podiza-nju svijesti Konavljana ovodovodu.

Ivo Car pitao je tko je sadašnjivlasnik stare škole na Grudi temože li onakvo ruševno stan-je trajati unedogled.Načelnik Lasić rekao je kakoje to vlasništvo Excelsa nekret-nina te kako će tražiti od njihda se takvo stanje popravi.”Nedavno sam imao sastanaks Davorom Lukšićem iz gru-pacije Jadranski luksuzni ho-teli. Razgovarali smo i o stan-ju Sustjepana i ostalih nekret-nina koje su sporne u Cavtatu.Oni su htjeli brzu zamjenu, ami na to ne možemo pristati”,rekao je načelnik.Srđan Meštrović pitao je zaštokasne radovi na ulazu uCavtat, a pitao je zašto se bol-je ne uredi pješačka staza odČilipa do Cavtata.Načelnik Lasić je odgovoriokako bi ulaz u Cavtat trebaobiti gotov do 1. siječnja. Istakn-uo je kako će pitanje pješačkestaze iskomunicirati s Turis-tičkom zajednicom.Luko Šubašić prenio je prob-leme lovaca čije pse napada-ju veliki psi koji čuvaju stoku uKonavoskom polju, a istaknuoje kako na predjelu Paljeg brdamotoristi iz Dubrovnika utrki-vanjem uništavaju puteve ismetaju lovce.Vijećniku je odgovoreno kakoće komunalni redari poduzetipo oba pitanja sve što mogu,a podrobniji odgovor stići ćepismeno.Paula Janović pitala je što je skićenjem Cavtata i drugihmjesta u Konavlima za Božić,te može li Općina povući sred-stva iz fondova EU zadvosmjenski rad vrtića.Načelnik je odgovorio kako ćebiti nešto veći šator u Cavtatui sadržaji u Čilipima i na Grudi.”Neće biti neke velike svjetlos-ti. Nećemo se natjecati s Du-brovnikom, trebamo se družitii pružiti jedni drugima ruku.Umrežili smo se s udrugomMame iz Cavtata bit će jedanprimjeren program svakako”,rekao je načelnik Lasić te nag-lasio kako će dio novca umjes-to na blagdansku rasvjetu datiza Dom za starije i nemoćneKonavle te Centar Josipovac.”Nadam se da će i drugeopćine slijediti naš primjer”, re-kao je načelnik.Ravnateljica vrtića JadrankaTrojanović istaknula je kako sepotpisivanje ugovora kojim seosiguravaju sredstva do kraja12. mjeseca.

15GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

NA OSVAJANJU DRŽAVNE NAGRADE ZA SPORT ‘FRANJO BUČAR’

Načelnik Lasić čestitao Mihu BoškovićuNačelnik Lasić čestitao Mihu BoškovićuNačelnik Lasić čestitao Mihu BoškovićuNačelnik Lasić čestitao Mihu BoškovićuNačelnik Lasić čestitao Mihu BoškovićuKonavljaninu Mihu Boškoviću u Saboru je dodijeljena Državna nagradaza sport ‘Franjo Bučar’. Miho Bošković, olimpijski je pobjednik 2012.,svjetski prvak 2007. i europski prvak 2010. godine, a dva puta je proglaš-en za najboljeg igrača Europe, a s VK Jug osvojio je brojne naslove.Načelnik Općine Konavle Božo Lasić čestitao je ovom prigodom jednom

ZBOG RADOVA NA SUSTAVU KANALIZACIJE GRUDA

Autobusi Libertasa staju samoAutobusi Libertasa staju samoAutobusi Libertasa staju samoAutobusi Libertasa staju samoAutobusi Libertasa staju samona magistralina magistralina magistralina magistralina magistraliOd ponedjeljka 3. prosinca 2018. do daljnjeg autobusiJGP Libertas zbog izvođenja neophodnih radova na sus-tavu kanalizacije Gruda, neće prometovati kroz to nasel-je. Molimo putnike da koriste autobusna stajališta nadržavnoj cesti D8.

VISOKO IZASLANSTVO HRVATSKE VOJSKE U KONAVLIMA

Počast poginulim braniteljima kodPočast poginulim braniteljima kodPočast poginulim braniteljima kodPočast poginulim braniteljima kodPočast poginulim braniteljima kodspomenika ”Konavoska mati”spomenika ”Konavoska mati”spomenika ”Konavoska mati”spomenika ”Konavoska mati”spomenika ”Konavoska mati”U sklopu program obilaska dubrovačkog ratišta visoko izaslan-stvo Hrvatske vojske u pratnji načelnika Lasića i zamjenika Ra-

donića odali su4. prosinca poč-ast poginulimbraniteljima kodspomenika ”Ko-navoska mati” uČilipima. U izas-lanstvu su bilinačelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, direktorGlavnog stožera viceadmiral Robert Hranj, zapovjednici grana, načelnici Uprava Glavnogstožera, zapovjednici gardijskih brigada i zapovjednici pješačkih pukovnija, zapovjedni-ci pristožernih postrojbi i zapovjednici zrakoplovnih baza. U delegaciji je bio i umirovlje-ni general Luka Džanko.

OPĆINA KONAVLE I UDRUGA MAME CAVTAT

Predstavljen program Adventa u CavtatuPredstavljen program Adventa u CavtatuPredstavljen program Adventa u CavtatuPredstavljen program Adventa u CavtatuPredstavljen program Adventa u Cavtatu

NA PODRUČJU OPĆINE KONAVLE“

Počinje izrada Operativnog programa „RazvojPočinje izrada Operativnog programa „RazvojPočinje izrada Operativnog programa „RazvojPočinje izrada Operativnog programa „RazvojPočinje izrada Operativnog programa „Razvojpoljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvodapoljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvodapoljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvodapoljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvodapoljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvodaOpćina Konavle poziva sve zainteresirane OPG-ovce i potencijalneproizvođače na uvodnu radionicu Programa, koja će se održati u prostoruKUD-a Čilipi, u četvrtak 13. prosinca, s početkom u 18 sati

provedene konzultacije i s lokalnim turis-tičkim poduzećima, kako bi se procijeniopotencijal lokalnog tržišta. Upravo na te-melju svih provedenih analiza, anketa ikonzultacija predložit će se koje poljo-privredne proizvodnje i prerade treba pot-icati te definirati precizan model koji možepotaknuti razvoj proizvodnje i prodajeproizvoda.Stoga, Općina Konavle poziva sve zain-teresirane OPG-ovce i potencijalne proiz-vođače na uvodnu radionicu Programa,koja će se održati u prostoru KUD-a Čilipi,u četvrtak 13. prosinca 2018., s početkomu 18:00 sati.Program će predstaviti načelnik OpćineKonavle Božo Lasić i pročelnik UO za ru-ralni razvoj, gospodarstvo i EU fondovePerica Pušić, a radionicu će voditi izrađ-ivač Programa prof. dr. sc. Damir Kovačić.

Općina Konavle započinje proces izradeOperativnog programa „Razvoj poljoprivre-de i prerade poljoprivrednih proizvoda napodručju Općine Konavle“, u cilju razvojapoljoprivrede, odnosno komercijalne idohodovne poljoprivredne proizvodnje iprerade poljoprivrednih proizvoda.Temeljna zadaća ovog projekta je definiratinekoliko razvojnih projekata u poljoprivredii konkretne mjere koje će potaknuti njihovurealizaciju. Na ovaj način cilj je potaknutimodernu poljoprivrednu proizvodnju te na-

praviti dodatni iskorak u ruralnom razvojuKonavala. Prvo će se na temelju svih pos-tojećih studija i prethodnog stručnog znan-ja analizirati prirodne datosti za poljoprivred-nu proizvodnju: voda, tlo i klima te današn-je stanje poljoprivredne proizvodnje i pre-rade poljoprivrednih proizvoda. Nakon toga,bit će provedena anketa obiteljskih poljo-privrednih gospodarstava, kojom će se obu-hvatiti njihovi proizvodni kapaciteti, radniresursi, postojeća proizvodnja i tržište te nji-hove poslovne namjere. Također, bit će

od najboljih vaterpolista. ”Primjer Miha Boškovića primjerje velikog vaterpolista i velikog čovjeka koji je trudom i zal-aganjem dostigao ono što postignu rijetki. Konavle su odu-vijek bile kolijevka vaterpola, a ulaganjem u mlade gen-eracije želimo da to tako i ostane. Ova nagrada u rukamajednog Konavljanina veseli me kao načelnika, ali u prvomredu na osobnoj razini kao Konavljanina”, rekao je načelnikLasić.

U suradnji Općine Konavle i udruge Mame Cavtat u zgradiOpćine predstavljen je 4.prosinca program Adventa uCavtatu. Program počinje u subotu 15. prosinca dječ-jom božićnom izložbom u Domu kulture, a svečano ot-varanje programa je 18. prosinca u šatoru na trgu dr.Franja Tuđmana. Na programu su među ostalim i nastu-pi lokalnih bendova, nastup plesnog studija Lazareti, kon-cert Kuzma&Shaka Zulu, Diktatora, Nena Belana itd.

16 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

UREĐENJEM IZLOGA LJEKARNE KOD ZVONIKA

Započeo Adventski kalendar na StradunuZapočeo Adventski kalendar na StradunuZapočeo Adventski kalendar na StradunuZapočeo Adventski kalendar na StradunuZapočeo Adventski kalendar na StradunuUređenjem izloga Ljekarne Dubrovnik kodzvonika započeo je „Adventski kalendar naStradunu”, a otvorili su ga učenice Umjet-ničke škole uz vodstvo profesorice IvaneDražić Selmani. Naime, kako bi Stradun kaocentralno mjesto događanja 5. Du-brovačkog zimskog festivala izgledao štoljepše i primjerenije blagdanskom ugođa-ju, Grad Dubrovnik osmislio je projekt „Ad-ventski kalendar na Stradunu“. Učenice iučenici osnovnih škola Lapad, Mokošica,Ivana Gundulića, Marina Držića, MarinaGetaldića i Antuna Masle te mališani izdječjih vrtića „Izviđač“ i „Pile“ na čelu sasvojim voditeljima izradit će koncepte ure-đenja i dekorirati izloge, a mladim kreativci-ma pomoći će i učenice i učenici Umjet-

ničke škole Luke Sorkočevića kaoi polaznici likovnih radionica DomaMarina Držića i Umjetničkegalerije Dubrovnik. Koordina-torice projekta su gospođeLucija Perojević i Rajna Inić.Uređenje izloga nastavit će sesve do 16. prosinca, a uz na-pomenu da su pojedineškole uz uređenje izlogapripremile i prigodni pro-gram, ovotjedni raspored jesljedeći:- srijeda, 5. prosinca - izlogbistroa/slastičarnice „Apetit“,OŠ Lapad, od 12:30 sati- petak, 7. prosinca - Izlogknjižare „Algebra“ (ex-Algori-tam), OŠ Ivana Gundulića, od

OTVOREN 5. DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL

Grašo oduševio prepuni StradunGrašo oduševio prepuni StradunGrašo oduševio prepuni StradunGrašo oduševio prepuni StradunGrašo oduševio prepuni StradunZa trajanja festivala od 17 sati pa sve doposljednjeg noćnog polaska u voznom reduLibertasovi autobusi će voziti besplatno na svimlinijama u gradskom prometu (uključujući linije26, 28 i 35)Najljepša ulica na svijetu, Stradun, zasjala je 1.prosincau blagdanskom ruhu, upaljena je prva adventska svijeća,a uz koncert Petra Graša započeo je i glazbeni programpetog Dubrovačkog zimskog festivala. GradonačelnikGrada Dubrovnika Mato Franković pozdravio je brojneokupljene Dubrovčane i službeno otvorio festival,

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

18:00 sati uz svečani program (pjesma, recitacija, ples...).- subota, 8. prosinca - izlog slastičarnice „Gossip“, OŠMarina Držića u 9:00 sati- nedjelja, 9. prosinca - izlog optike „Borza grupe“, OŠMarina Držića u 10:00 sati.

RADNI SASTANAK U OPĆINI

Nakon godinu dana pauzeNakon godinu dana pauzeNakon godinu dana pauzeNakon godinu dana pauzeNakon godinu dana pauzeponovno Župski karnevoponovno Župski karnevoponovno Župski karnevoponovno Župski karnevoponovno Župski karnevoNačelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelliu prostorijama Općine održao je radni sastanaksa novom predsjednicom Župskog karnevala Lu-com Čučić i tajnikom karnevala Matom Handa-bakom. Nakon godine pauze, u pokladnom vre-menu iduće 2019. godine ponovno bi trebali vid-jeti Župski karnevo, ali i sve tradicionalnemaškarane priredbe. Razgovaralo se tako na sas-tanku o organizaciji zimskih karnevalskihdogađanja, a posebno o organizaciji ljetnog

karnevala koji se stavljakao prioritet, jer bi uz po-dršku Općine Župa du-brovačka i Turističkezajednice kao takavmogao postati važan dioturističke ponude ipromidžbe Župskoga kra-ja. Program rada Župskogkarnevala kandidiran jeprema Općini kako bi se uvrstio u Javne potrebe u kulturi u Proračunu za iduću2019. godinu. Načelnik Nardeli zaželio je puno uspjeha novom vodstvu .Izrazio jevjeru da će Župski karnevo ponovno zaživjeti na radost župskog stanovništva ibrojnih gostiju, te da će karnevalska tradicija i dalje ostati nešto po čemu je Župaprepoznatljiva.

poželjevši svima prekrasan prosinac u gradu, uz izvrstan program 5. Du-brovačkog zimskog festivala. Prepuni Stradun s oduševljenjem je dočekaopočetak zimskih festi, s radošću je pratio veselog zlatnog Meda - festivalskumaskotu i zapjevao prvo s Dječjim zborom Dubrovnik prigodnu pjesmuDubrovnik se kiti Paole Dražić Zekić, a potom i Zatonsku kolendu. Ovajnastup bio je samo jedan u nizu prosinačkih koncerata Dječjeg zbora “Du-brovnik”, polaznika radionice “Kolende i božićne pjesme” Matice Hrvatskeu Dubrovniku te Dramske i glazbene radionice Doma Marina Držića kojevode Paola Dražić Zekić i Sanja Dražić. Koncert jednog od najomiljenijihhrvatskih pjevača Petra Graša, za početak glavnog zimskog glazbenog pro-grama ostvaren je u suradnji sa Star produkcijom, a prepunim Stradunomodzvanjali su veliki hitovi popularnog izvođača. Među dječjim ovogodišnjimprogramima ističe se Stanica Sjeverni pol u Luži koja je otvorena 2. prosin-ca uz vilenjački party i radionice malih kreativaca za koje su zaduženi Le

Petit Festival du Theatre & Plesni studio Lazareti. Stanica Sjevernipol bit će otvorena za najmlađe posjetitelje do kraja zimskih praznikasvakodnevno od 16 do 19 sati, a obiteljski programi se nude i udvorani kina pa će se tamo moći pogledati predstavu Svetog Ni-kole, Plesni kolaž, Božićnu čaroliju vrtića, Magic winter dance iPepeljugu, ali i zaploviti u prošlost pomoću vremeplova najljepšihbožićnih filmova svih vremena. Navečer, 2. prosinca Klapa Ra-gusa zapjevala je za Dubrovčane na Gundulićevoj poljani, a u istosu vrijeme na Brsaljama nastupili Maja Grgić, Igor Vlahušić i ŽeljkoBarač. Za trajanja festivala od 17:00 sati pa sve do posljednjegnoćnog polaska u voznom redu Libertasovi autobusi će voziti be-splatno na svim linijama u gradskom prometu (uključujući linije 26,28 i 35). Tijekom zimskog festivala prometovat će i besplatni XMASBUS na relaciji A. Kolodvor - Grawe - Pile - Vojnović - P. Lapad, teP. Lapad - Vojnović - Pile - A. Kolodvor. Više informacija o svimdogađanjima dostupno je na internetskoj stranici i društvenimmrežama Dubrovačkog zimskog festivala, ali i na Kalendarudogađanja Grada Dubrovnika te mrežnim stranicama Turističkezajednice Grada Dubrovnika.

17GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

18 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

PROGRAM KINEMATOGRAFADUBROVNIK

OD 7. DO 12.12.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Odjenuti gole 7. i 8. prosincaOdjenuti gole 7. i 8. prosincaOdjenuti gole 7. i 8. prosincaOdjenuti gole 7. i 8. prosincaOdjenuti gole 7. i 8. prosincaDubrovački zimski festivalje započeo prošli vikenda time i niz programa popromotivnim cijenama uKazalištu Marina Držića.Sve izvedbe bile su popu-njene do posljednje mjes-ta, a teatar Vas očekuje sasjajnim predstavama inarednih dana. “Odjenu-ti” gole” prema tekstuLuigija Pirandella je narasporedu 7. i 8. prosincas početkom u 19:30 h uzcijenu ulaznice od 30 kn.“Odjenuti gole” u režiji talentirane mlade redateljice Marine Pe-jnović uključuje sve Pirandellove postupke koje inače koristi te setakođer naslanja na novelu “Tragedija jednog lika”. Prva rečenicaje ‘stara mi je navika svake nedjelje popodne primati i saslušavatilikove svojih budućih novela’, koja zbilja predočava i rastvara jed-na prostor igre i ludens - meta teatralnost - što je ispred zastora, ašto iza, kad je netko lik, a kad osoba. Igraju: Ersilia Drei - NikaLasić, Franco Laspiga - Bernard Tomić, Grotti - Hrvoje Sebastijan,Ludovico Nota - Zdeslav Čotić, Alfredo Cantavalle - Edi Jertec,Onoria - Mirej Stanić, Emma - Nina Hladilo. Rezervacije na tel.(020) 321 088 ili na e-mail: blagajna@kmd.hr

DUBROVNIK - EDUKATIVNI KONCERTI ZA MLADE

„Babar i Djed Božićnjak”, glazbena„Babar i Djed Božićnjak”, glazbena„Babar i Djed Božićnjak”, glazbena„Babar i Djed Božićnjak”, glazbena„Babar i Djed Božićnjak”, glazbenapričapričapričapričapričaU srijedu, 12. prosin-ca Čitaonica Narodneknjižnice Grad bit ćedomaćin posebnog -božićnog izdanjaedukativnih koncera-ta za djecu „Babar iDjed Božićnjak“. Au-tori koncepta i iz-vođači su pijanisticaDanijela Petrić i Zden-ko Niessner kao pri-povjedač. Trajanje: cca 40, Uzrast: 3-10 godina. Projekt se ost-varuje uz potporu Grada Dubrovnika, a u suradnji udruge Malaopera, Francuske alijanse Dubrovnik i Dubrovačkih knjižnica Du-brovnik. Za vrtiće i škole organizirani posjet u srijedu, 12. prosincas početkom u 10, 11.30 i 16.30. Izvedba otvorena za javnost usrijedu, 12. prosinca s početkom u 18 sati.

STUDENTSKI ZBOR SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU I CC REVELIN

Posljednja studentska ove godinePosljednja studentska ove godinePosljednja studentska ove godinePosljednja studentska ove godinePosljednja studentska ove godineStudentski zbor Sveučiliš-ta u Dubrovniku i CultureClub Revelin pozivaju svestudente i mlade na posl-jednju studentsku zabavuu 2018., koja će se održatiovu subotu s početkom u23 sata. Osim studentskihcijena do 1 sat uz pre-dočenje x-ice, ova zabavaima i humanitarni karakter. Sav prihod od simbolične cijene ulazni-ca od 20 kuna namijenjen je Općoj bolnici Dubrovnik i akciji opre-manja senzorne sobe za zaštitu mentalnog zdravlja djece. Studenteće uz domaće i strane hitove zabavljati DJ Time Jack. Detalji senalaze na Facebook eventu zabave.

7.prosincaKino Sloboda

17.00 „Božićni kolaž dječjihvrtića“ - predstava za djecu iodrasle19.00 ROBIN HOOD - akcijski,avantura. Režija: Otto Bathurst/ Gl: Taron Egerton, Jamie Foxx,Ben Mendelsohn, Eve Hewson21.00 CREED 2 - sportska dra-ma . Režija : Steve McQueen /Ul: Sylvester Stallone, MichaelB. Jordan, Tessa Thompson,Dolph Lundgren

Dvorana Visia18.00 ASTERIX : TAJNA ČAR-OBNOG NAPITKA / 3D - animi-rani film sinkr. na hrvatski. Režija: Alexandre Astier, Louis Clichy/ Gl: Mario Petreković, BabyDooks, Pero Juričić20.00 COLETTE - biografija,drama, povijesni. Režija : WashWestmoreland / Gl: KeiraKnightley, Dominic West, Elean-or Tomlinsom, Fiona Shaw

8. prosincaKino Sloboda

14.00 GRINCH - animiranaobiteljska komedija sinkr. nahrvatski jezik. Režija: YarrowCheney, Scott Mosier / Gl: Kre-šimir Mikić, Vanna Senjak, Jan-ko Volarić Popović, Dijana Vi-dušin, Noa Zelenko, ErvinBaučić, Ksenija Marinković16.00 ASTERIX: TAJNA ČAR-OBNOG NAPITKA / 3D - animi-rani film sinkr. na18.00 OBITELJSKI BOŽIĆNIVREMEPLOV: ČUDO U 34. ULI-CI obiteljski filmRežija: George Seaton / Gl: Ed-mund Gwenn, Maureen O’Hara,John Payne, Natalie Wood,Gene Lockhart

Dvorana Visia18.00 Projekcija igrano-doku-mentarnog filma “Glavu gore,ruke na leđa” redatelja StipaMajića Pipe

9. prosincaKino Sloboda

14.00 GRINCH - animiranaobiteljska komedija sinkr. nahrvatski jezik16.00 ROBIN HOOD - akcijski,avantura18.00 OBITELJSKI BOŽIĆNIVREMEPLOV: EDWARDŠKARORUKI - romantična fan-tazija. Režija: Tim Burton /

Gl: Johnny Depp, Winona Ry-der, Dianne Wiest20.00 CREED 2 - sportska dra-ma

Dvorana Visia17.30 ASTERIX: TAJNA ČAR-OBNOG NAPITKA / 3D animi-rani film sinkr. na hrvatski20.00 COLETTE - biografija,drama, povijesni

10. prosincaKino Sloboda

17.00 ASTERIX : TAJNA ČAR-OBNOG NAPITKA / 3D - animi-rani film sinkr. na hrvatski19.00 ROBIN HOOD - akcijski,avantura21.00 CREED 2 - sportska dra-ma

Dvorana Visia18.30 LJUDI I MJESTA - doku-mentarni film *** Režija : J.R. iAgnes Varda / ***OSCAR 2018./ Nom. za najbolji dokumentar-ni film; TIFF 2017. – Nagradapublike; CESAR AWARDS2018. - Za najbolji dokumentar-ni film; FILM INDEPENDENTSPIRIT AWARDS 2018. – Na-jbolji dokumentarni film20.30 COLETTE - biografija,drama, povijesni

11. prosincaKino Sloboda

17.00 ASTERIX: TAJNA ČAR-OBNOG NAPITKA / 3D - animi-rani film19.00 ROBIN HOOD - akcijski,avantura21.00 CREED 2 - sportska dra-ma

Dvorana Visia18.30 LJUDI I MJESTA - doku-mentarni film20.30 COLETTE - biografija,drama, povijesni

12. prosincaKino Sloboda

17.00 ASTERIX: TAJNA ČAR-OBNOG NAPITKA / 3D - animi-rani film sinkr. na hrvatski19.00 ROBIN HOOD - akcijski,avantura21.00 CREED 2 - sportska dra-ma

Dvorana Visia17.00 Forum mladih: KOLENDA

19GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Predavanje o značaju i ulozi 350 godina dugoj povijesti peljeških jedrenjakaPredavanje o značaju i ulozi 350 godina dugoj povijesti peljeških jedrenjakaPredavanje o značaju i ulozi 350 godina dugoj povijesti peljeških jedrenjakaPredavanje o značaju i ulozi 350 godina dugoj povijesti peljeških jedrenjakaPredavanje o značaju i ulozi 350 godina dugoj povijesti peljeških jedrenjakaObitelji koje su se prve počele baviti pomorstvom zatvorile i napravile krug orebičke aristokracije, po uzoru nadubrovačku, ali su ovaj krug činili pomorci, odnosno kapetani i mornari

Predavanje Vlastimira Vekarića na temu „350 godina peljeških je-drenjaka“ održano je u utorak, 4. prosinca, u Čitaonici Narodneknjižnice Grad u organizaciji Dubrovačkih knjižnica.Vekarić, vrsni poznavatelj pomorske prošlosti i pelješkog kraja,govorio je o povijesti peljeških jedrenjaka, značenju i ulozi po-morstva u gospodarstvu i ukupnom životu Orebića i Pelješca.Uvodno je Vekarić počeo priču o pelješkom pomorstvu, od nje-gova samog početka u 15. stoljeću kada su obespravljeni Pel-ješčani, tada kmetovi Dubrovačke Republike, ostali bez zemlje isvih sredstava za život, iz čega su jedini izlaz vidjeli u odlasku namore. U to doba Pelješčani sami grade brodove i jedrenjake iodlaze s njima po Jadranu trgovati. Bilo je to doba kada je kmetbio bez prava, a plemić je bio gazda koji je njime upravljao, ali čimbi isplovio brodom, više nije bio kmet, bio je slobodan. Kmetovi-ma je to bila jedina prilika da zarade za život i oni koriste povlas-ticu koja je tada pisala u dubrovačkom zakoniku, a glasila je kakokmet može sam sebe otkupiti. Oni se potom bogate na moru bavećise pomorskom trgovinom. Nalaze kapital, otkupljuju sebe i otku-pljuju svoju zemlju. Postoje generacije peljeških kmetova koji su

na takav način stvorili šansu za boljiživot. Mnogi su čak ušli i u diplo-matsku službu Dubrovačke Repub-like, držali su šest konzulata i posta-jali plemići. Vekarić ističe kako jenevjerojatan njihov put koji su prošliupornošću,marljivošću i predanošćuu najgorim životnim situacijama tedodaje kako se tako nešto nigdje usvijetu nije događalo. Na koncu bikmetovi postajali europski bogataši.Vekarić je objasnio kako su obiteljikoje su se prve počele baviti po-morstvom zatvorile i napravile krugorebičke aristokracije, po uzoru nadubrovačku, ali su ovaj krug činilipomorci, odnosno kapetani i mornari.Takozvana orebićka aristokracija držala je svoj položaj i svoju djecuodgajala da ‘’otplovi’’ tim istim putem.

ART RADIONICA LAZARETI

’’Posljednja večera’’ Kristine Kojan Goluža’’Posljednja večera’’ Kristine Kojan Goluža’’Posljednja večera’’ Kristine Kojan Goluža’’Posljednja večera’’ Kristine Kojan Goluža’’Posljednja večera’’ Kristine Kojan GolužaU petak, 7. prosinca, u 18 sati, u Artradionici Lazareti otvorit će se izložbaKristine Kojan Goluža «Posljednjavečera». Izložba će biti postavljena uformi prostorne instalacije u prostoruArt radionice Lazareti, u 2. lađi u Laz-aretima.O instalaciji Kristine Kojan Goluža pišepovjesničarka umjetnosti IvanaMance:“Slika je dovoljno snažna da govorisama za sebe: postavljen stol spraznim tanjurima, njih mnogo.Nalaze se ne samo na stolu, nego ioko njega. Svaki je različit, no svi odišuidejom doma – zato jer su evidentnorabljeni, zato jer su raspareni, odlutalidijelovi servisa koji su nekad okupljaliobitelji, zato jer stilski pripadaju vrstikeramčike konfekcije iz kakve je veći-

na nas u djetinjstvu dobivala obroke,zato jer su dirljivi u svojoj skromnojgizdavosti. Tanjur, naravno, ima i svo-ju simboliku, koju nije odviše teškodokučiti. On je prvenstveno znak da-vanja – hrane, ali i svakoga drugogdobra koje se nudi bližnjemu ili pakstrancu; kada je prazan, može pred-stavljati i siromaštvo, ali ova priča neide u tome smjeru. Ovdje je tanjur nesamo simbol nego i metafora; nasvečano prostrtom stolu, prazni tan-juri preneseno označavaju ponajprijeodsustvo, možda i čekanje ili čežnju.Okrenemo li ih u ruci, na poleđini nekihnaći ćemo i ispisana imena; neka pri-padaju osobama, neka njihovim lju-bimcima; nerijetko su to čitave obitel-ji. Tanjuri se nalaze i na podu, sakupl-jeni - mnogo ih je, pa svi ne mogu stati

na stol. Osim upravo opisane metaforičke, rad Kris-tine Kojan Goluža ima i performativnu dimenziju; pos-rijedi naime nije samo instalacija, već je instalaciji pre-thodila i akcija prikupljanja: tanjuri su na zahtjev dobive-ni od porodica čiji su članovi posljednjih godina otišliu inozemstvo. Ustupljeni predmet teško da može bitiintimniji – tanjur je nešto što obitelj dijeli, za čim seokuplja, što služi najosnovnijem uvjetu života, ono načemu se daje i prima, što se ponekad i razbija u bije-su. Neki od darivatelja stoga su imali potrebu na njihupisati imena. Radom se adresira, dakako, recentniodljev radne snage iz Hrvatske – bez suvišne patetikei velikih riječi, tanjuri u svojoj običnosti dramatična sumetafora ispražnjenosti doma. Nužno političan, ali bezmoraliziranja, rad isključivo konstatira stanje – utvrđujeodsutnost, emotivno je interpretirajući iz perspektiveonih koji ostaju, no bez ikakva angažmana.”Trajanje: 7. 12. - 14.12. Vrijeme za posjete: svaki radnidan 11 - 19 h.Programe ARL podržavaju: Grad Dubrovnik, Ministar-stvo kulture RH; Rad ARL podržavaju: Nacionalnazaklada za razvoj civilnog društva, Zaklada Kulturanova.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE DUBROVNIK

Besplatne pripreme za državnu maturu iz Hrvatskoga jezikaBesplatne pripreme za državnu maturu iz Hrvatskoga jezikaBesplatne pripreme za državnu maturu iz Hrvatskoga jezikaBesplatne pripreme za državnu maturu iz Hrvatskoga jezikaBesplatne pripreme za državnu maturu iz Hrvatskoga jezikaU organizaciji Dubrovačkih knjižnica nastavljaju se pripreme zadržavnu maturu iz Hrvatskoga jezika pod vodstvom profesoriceMirjane Žeravice. U ovoj godini maturante očekuju još dva susre-ta koji će se održati 6. i 13. prosinca s početkom u 19:30 u Znan-stvenoj knjižnica (Cvijete Zuzorić 4; 3. kat). Nakon pauze za zim-ske praznike ciklus se nastavlja u četvrtak, 17. siječnja 2019. u

19:30 u Čitaonici Narodne knjižnica Grad. Vrijedni polaznici susretni jer su im omogućene pripreme s profesoricom Žeravicomkoja je zaslužna za cijeli projekt te ističu kako su zahvaljujući njojmnogo naučili. Svi zainteresirani, a posebice maturanti, još uvijekse mogu priključiti predavanjima koja traju po dva školska sata.Ciklus priprema održavat će se do kraja travnja 2019.

BESPLATNI PROGRAMI U PROSINCU

Božić u KabogiBožić u KabogiBožić u KabogiBožić u KabogiBožić u KabogiTradicionalni božićni program u ljetni-kovcu Bunić Kaboga nastavlja se i ovegodine, a za tu prigodu saloču ljetnik-ovca ukrasila su djeca na umjetničkojradionici izradivši ukrase za „Bor želja“koji sada krasi saloču ljetnikovca kojaće posjetitelje ugostiti naredene trinedjelje sve do Božića.Završna večer radionice kolende ibožićne pjesme koju vode Sanja

Dražić i Paola Dražić Zekić u organizaciji Matice hrvatske ogranak Dubrovnik i zaklade CabogaStiftung održat će se u nedjelju 9.12. s početkom u 18 sati, dok će se u nedjelju, 16.12.,također u 18 sati, održati glazbeni program naziva „Božić u gospara u saloči“ u izvedbi Dječjegzbora Dubrovnik uz polaznike renesansane radionice Doma Marina Držića, Komorni trio Dominete Nenu Ćorak. Ulazak je slobodan na oba programa, a besplatan autobus kreće s Pila u17.30 uz zaustavljanje na autobusnoj stanici u Vukovarskoj ulici.Adventski koncert u ljetnikovcu će održati i Dubrovački komorni zbor pod ravnanjem FranaKrasovca u nedjelju 23.12. u 20 sati. Zbor izvodi prigodni program sastavljen od poznatihbožićnih skladbi za zborske sastave Kodályja, Militella, Witta, a izvest će i Ave Mariju du-brovačkog glazbenika Marija Miladina te niz hrvatskih narodnih božićnih pjesama u obradiFrana Krasovca. Ulazak na koncert je slobodan uz prethodno preuzete besplatne ulaznicekoje se mogu dobiti u Festivalskoj palači od 17. 12. Program „Božić u Kabogi“ održava se usuradnji zaklade Caboga Stiftung, Dubrovačkih ljetnih igara i Baštine d.o.o. Karla Labaš

20 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

PRIKAZ KNJIGE

Mato Maričević, Mato Maričević, Mato Maričević, Mato Maričević, Mato Maričević, Lastovska elegijaLastovska elegijaLastovska elegijaLastovska elegijaLastovska elegija, Vlastita naklada, Dubrovnik, 2018., Vlastita naklada, Dubrovnik, 2018., Vlastita naklada, Dubrovnik, 2018., Vlastita naklada, Dubrovnik, 2018., Vlastita naklada, Dubrovnik, 2018.Lastovska elegija je zahvalnost za eksperiment života koji autor nije režirao. Oprost onima koji ne čuju i poniznostonima koji razumijuU ponedjeljak, 3. prosinca predstavljena jeknjiga gosp. Mata Maričevića pod naslovomLastovska elegija. Knjiga je tiskana u privat-noj nakladi i uz pomoć Društva dubrovačkihpisaca. Promociju je otvorio i vodio prof. BorisNjavro, predsjednik Društva, skupa s prof.Majom Milošević, lektoricom navedene kn-jige. A na samom početku obraćanja publiciu prepunoj čitaonici Narodne knjižnice Grad,autor knjige, gosp. Maričević je rekao kakoovu večer, ovo predstavljanje svoje knjige,posvećuje prijatelju i gosparu, povjesničaruumjetnosti Tomislavu Šuljku. Krasan kulturnidogađaj uveličala je odlična klapa „Kolafja-ka“, čiji su članovi naši vrsni pjevači i muz-ičari. Naši ugledni sugrađani.Knjiga Lastovska elegija ima 298strana. Autor fotografija, koje suoplemenile tekst, je Stjepan Taf-ra. Također, jedan dio fotografijaje iz privatne zbirke pisca, gosp.Maričevića. Grafičku pripremu i ti-sak je obavila naša Tiskara Alfa-2. Važno je napomenuti kakonaslovnicu knjige s panoramskimpogledom na mjesto Lastovo kra-si umjetnička slika, ulje na plat-nu, nadarene slikarice gđe Lju-bice Rus. Knjiga se sastoji od triuvodne cjeline, dvadeset i šest eseja, koji sunoseći dijelovi knjige, i finalni dio pod naslo-vom „I druge pjesme“. Na samom kraju senalaze dvije rubrike i to: „Korištena literatura“i „Manje poznate riječi“. Što se tiče uvodnihcjelina, na prvom mjestu je autorov uvod, ukojemu naglašava: „Knjiga je napisana kakobi nečemu poučila, uveselila a ne nekoga,nedajbože, povrijedila. Začeta je kao i sveone nenapisane. Nije iskup. Ona je zahval-nost za eksperiment života koji autor nijerežirao. Oprost onima koji ne čuju i poniznostonima koji razumiju. Pa ako je štivo i istinito ili

izmišljeno, a netko se u njemu prepozna i tomu ne bude po volji, tako mu i budi. Knjigaobjavljena uz suradnju sa Društvom du-brovačkih pisaca. Hvala Tomu na molitvi. /Hvala ljubici na naslovnici. / Hvala Zlatku iTešu na pjesmi i gitari. Na pomoć pri izda-vanju knjige: / Ugostiteljskom obrtu Portorus/ TZ Općina Lastovo / Park prirode Lastovs-ko otočje / Marinu J. M. / Tonču V. / Baldu Lj./ Tonču J. G. / Hvala.“ Druga uvodna cjelinanosi naslov „O knjizi“, autora prim. dr. Antu-na Jurice i prof. Borisa Njavra. Na kraju svogapriloga, prim. dr. Jurica piše: „Sve u svemu,gospar Mato, evala Vam, ovo ste alavijauradili. Ako Bog da zdravlja, nastavite istim

putem.“ Na kraju svoga priloga,prof. Njavro piše: „Knjiga je izuzet-no važno štivo za očuvanje sjećan-ja, tradicije stanovnika i obićaja.Samim tim i izuzetna promidžbaLastova.“ Treću uvodnu cjelinu podnaslovom „Recenzija / MatoMarićević Lastovska elegija /SKUŽAJTE“, napisala je prof. MajaMilošević. Na kraju svoga inspira-tivnog teksta, autorica zaključuje re-cenziju knjige riječima: „Čiji su oku-si, mirisi, boje... osjećaju u recimaopisivanja njihove priprave, a prije

toga ribolova, uživanja u zalogajima, gutljaji-ma dobroga domaćeg vina, popodnevnomodmoru, tom mirnom, pastoralnom, idiličn-om životu. Nije li to, na ovaj ili onaj način, onočemu svi stremimo?“ Što se tiče dvadeset išest eseja, radi se o sljedećim naslovima: 1.Damo (10-16), 2. Luganige (17-27), 3. Čobani(28-33), 4. Pogani (34-38), 5. Portorus (39-44), 6. Crneji (45-50), 7. Tvrdi (51-57), 8. Oratu (58-75), 9. Palagruža (76-81), 10. Elegija(82-87), 11. Pušćet (88-101), 12. Ona (102-109), 13. Sv. Kuzma i Damijan (110-127), 14.Pisma ( 128-144), 15. Švalerke (145-156), 16.

Brodet (157-167), 17. Sandra (168-181), 18.Buna ( 182.-193), 19. O jeziku (194-203), 20.Poklad (204-211), 21. Osveta knezu (212-217), 22. Pršut (218-224), 23. Bez struje (225-229), 24. Letci (230-245), 25. Ratno Lastovo(246-250), 26. Parabola (251-266). U finaln-om dijelu knjige pod naslovom „I druge pjes-me“, gosp. Mato Maričević se predstavlja kaopjesnik i glazbenik. Što se tiče njegovompjesničkog opusa, radi se o petnaest njegovihpjesama (267-282). Prva nosi naslov „U zagr-ljaj tvoj“, a posljednja „Arevoir, Karaćel!“. Upogledu njegovog opusa kao glazbenika,riječ je o tri pjesme s partiturama (283-290).Prva nosi naslov „U slavu sad“ (autor je tek-sta i glazbe, dok je autor harmonizacije P.Prosenica), druga nosi naslov „O, Lastovo“(autor je teksta i glazbe, dok je autoraranžmana Vicko Dragojević) i treća podnaslovom „U lastovskom zagrljaju“ (autor jeteksta i glazbe, dok je autor aranžmana Ra-domir Tešanić). Što se tiče rubrike „Korište-na literatura“, autor navodi šest bibliografskihjedinica kojima se služio pri pisanju svojeknjige. Na samom kraju, u dijelu pod naslo-vom „Manje poznate riječi“ - pisac i glazbe-nik - gospar Mato Maričević, navodi osam-deset manje poznatih riječi s pojašnjenjima.

Zdravko Bazdan, foto: Vedran Levi

ARHEOLOŠKI MUZEJ U ŽITNICI „RUPE“

Izložba „Gradine, gomile i špilje,Izložba „Gradine, gomile i špilje,Izložba „Gradine, gomile i špilje,Izložba „Gradine, gomile i špilje,Izložba „Gradine, gomile i špilje,zapadno dubrovačko područje“zapadno dubrovačko područje“zapadno dubrovačko područje“zapadno dubrovačko područje“zapadno dubrovačko područje“Dubrovački muzeji otvorili su 3. prosinca 2018. izložbu: Gra-dine, gomile i špilje, zapadno dubrovačko područje, u žitniciRupe. Izložba i pripadajući katalog: Gradine, gomile i špilje,zapadno dubrovačko područje, nastali su kao rezultat arheo-loških rekognosciranja terena od Rijeke dubrovačke na is-toku do Imotice i Bistrine na zapadu, odnosno od Elafita najugu do granice s Bosnom i Hercegovinom na sjeveru. Vre-menski okvir obuhvaća uglavnom razdoblje od kasnog eneoli-tika do kraja željeznog doba. Rijetki izleti u mlađa razdoblja

odnose se na pojedine nalaze s gra-dina i špilja, a riječ je o antičkim,srednjovjekovnim i novovjekovnimrazdobljima. Gradine su prapovijes-ni arheološki lokaliteti, stalnoga ilipovremenoga naseobinskog, forti-fikacijskog ili mješovitog karaktera,te su obično smještene na povišen-im, strateški povoljnim i lako branl-jivim položajima, uz prirodne komu-nikacijske smjerove, po mogućnostiu blizini obradivih površina i izvoravode. Na zapadnom dubrovačkompodručju dosad je utvrđeno 49 gra-dina. U arheološkom kontekstu ka-mene gomile najčešće predstavl-jaju prapovijesna groblja za jednogili više pokojnika, a katkad i dijelovefortifikacijskog sustava bedemimautvrđenih naselja, ritualne prostorei granične oznake. Na zapadnomdubrovačkom području dosad jeutvrđeno 706 gomila. Čak i danas,

a pogotovo u ranijim povijesnim iprapovijesnim razdobljima kada ječovjek više živio u skladu s priro-dom, sve što je nepoznato, mračnoi tajnovito izazivalo je strah i pošto-vanje. Špilje i jame su zasigurno ul-azile u kategoriju „nepoznatog“, aliisto tako su predstavljale ulaz u Ve-liku majku (Magna mater), u „majkuzemlju“, u svom punom i najširemmitološkom, sakralnom, profanom,ali i pogrebnom kontekstu.U ranijim, prapovijesnim razdobljimanjihov značaj bio je znatno veći, pasu i nalazišta u špiljama glavni izvorspoznaja o čovjeku tog vremena. Napredmetnom području 14 špilja jepotvrđeno kao arheološki lokalitet.Autor izložbe je Domagoj Perkić, lik-ovni postav odradio je StudioRašić+Vrabec, a izložba ostajeotvorena do 15. ožujka 2019. god-ine.

37GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

HPD DUBROVNIK

Devedeset godinaDevedeset godinaDevedeset godinaDevedeset godinaDevedeset godinaU prosincu će dubrovački planinariobilježiti devedeset godina od os-nivanja Planinarskog društva i to-like godine svog uspješnog djelo-vanja i rada. U Dubrovniku se plan-inarstvo počelo razvijati poslijezavršetka prvog svjetskog rata. Već1911. u Dubrovniku je tiskanaknjižica „Na Orjen“, autora A. Anića.Đuro Panyj dolazi iz Zagreba, oku-plja prijatelje planinarenja i u stude-nom 1928.g. formiraju odbor zapripremu osnivačke skupštine i 26.prosinca organizira prvi službeniizlet na vrh Sniježnice.Slijedeće 1929.godine u veljači uDubrovniku je osnovano planinar-skog društvo „Orjen“. Za prvogpredsjednika društva bio je izabranRene barun Lettis, direktor Putnika.I već slijedeće 1930.g. započeli suprvi usponi na najviši vrh Orjena;1885 m. Te godine izabran je novipredsjednik dr. Đuro Orlić koji post-aje legendom dubrovačkog plani-narstva i mnogo se založio za do-brobit društva.Društvo 1929.g. uz novčanu pomoćHPD-a Zagreb kupuje nekadašnjukaraulu kod lokve na Orjen Sedluna visini od 1594.m. i preuredilo jeu planinarsko sklonište sa 16 kre-veta. Već 1939.g. društvo na licit-aciji kupuje za 17 000 dinara na-

puštenu i ruševnu žandarmerijsku stanicu naVrbanju na 1008 m. nadmorske visine. Du-brovački planinari obnovili su je i preuredili u plan-inarski dom.Ove dvije planinarske kuće su idućih šest desetl-jeća bile glavno polazište za planinarski usponna vrhove Orjena i glavna skijaška baza Du-brovčana. Prvi temelji za razvoj zimskog sportana Orjenu udareni su u veljači 1930.g. Te god-ine osnovana je skijaška sekcija i na Orjenuzapočinju skijaška natjecanja. S porastom član-stva društvo razvija i nove sekcije. Sekcija zaistraživanje špilja pod vodstvom školskog nad-zornika Miha Kusijanovića iz Mokošice, tijekomvremena istražilo je dvadesetak špilja i jama nadubrovačkom području.Dubrovačkim planinarima je iskazano osobitopriznanje. Savez planinarskih društava bivšedržave je 1935.g. održao svoj kongres u Du-brovniku i zaključio ga izletom na Orjen. Već1939.g društvo broji oko stotinu članova.Poslije II. svj. rata, 31. ožujka 1949.g. osnovanoje Planinarsko Društvo „Dubrovnik“. Sedam-desete godine prošlog stoljeća bile su zlatnegodine dubrovačkog planinarstva. Na izlete seide često, i s dva autobusa, a broj članstva sepopeo na 500. Godine 1984. Društvo ponovouzima naziv „Orjen“. Svake zime organizira sena Vrbanju zimovanje za dubrovačku djecu.U Domovinskom ratu, 1991.g. u granatiranjuGrada, izgorjele su društvene prostorije u Kar-menu i tada je izgorio i arhiv društva. Dubrovč-anima je oduzet planinarski dom na Vrbanju iupisom u zemljišne knjige u Herceg – Novom,predan je PD –u „Subra“ u Herceg Novom ali gaje sve do 2002.g. držala JNA.Dubrovački planinari su nakon gubitka Orjena,

bili primorani da odaberu Sniježnicu iznad Konav-ala kao matičnu planinu za uspone. Među na-puštenim kućama na Kuni Konavoskoj, odabralisu jednu i preuredili je u planinarsku kuću. Odove kuće pa uz brdski masiv, markirali su stariaustro-ugarski vojni put kojim se za sat i pol pje-šačenja stiže na vrh Sniježnice 1234 m. Društvoje 1995.g. naziv svog društva „Orjen“ preimen-ovalo u HPD „Dubrovnik“. Društvo je na Kuni usvibnju 2001.g. uspješno organiziralo Susret plan-inara Dalmacije u kojem je sudjelovalo više stoti-na planinara.U veljači 2003.g. dubrovačkim planinarima opći-na Herceg Novi, vratila je planinarski dom na Vr-banju koji je bio u potpunosti devastiran i u žalos-nom stanju. Uloženo je dosta napora i rada uobnovi doma i prostorija, a 2010.g. uslijedila jeobnova i proširenje planinarskog doma na Vr-banju gdje smo dobili bolji i veći ismještaj.U kasnu jesen i zimi organiziraju se jednodnevniizleti na Orjen, izleti u Bosnu, na Crnogorske pla-nine i na godišnji susret planinara Dalmacije i us-postavljaju se veze s planinarskim društvima naovom području. Svake godine organizira se 26.prosinca tradicionalni uspon na Sniježnicu, us-poni na Stražišće, Strinjčeru, proljetnu šetnju tra-som starog vodovoda od Nuncijate do šumetskihizvora. U ovoj godini planinari su učestvovali i učišćenju Lokruma, Lopuda, trase starog vodovo-da od otpada.Na izletima i radnim akcijama uz planinareučestvovali su i brojni volonteri. Dubrovački plan-inari, unatoč nepovoljnim zemljopisnim i promet-nim uvjetima, uspjeli su unaprijediti planinarstvo,održati društveni kontinuitet i postignuti dobarstupanj organizirane djelatnosti. Vrijedno je nag-lasiti i uz potporu Grada i Županije. Nikša Violić

GDJE JESTI OVOG PROSINCA?

Gastronomski bogata zimaGastronomski bogata zimaGastronomski bogata zimaGastronomski bogata zimaGastronomski bogata zimaUz produljenje sezone, bogat program Dubrovačkog zimskogfestivala te raznovrsnu gastronomsku ponudu na adventskimkućicama, tijekom mjeseca prosinca možete uživati i u ukupno43 otvorena ugostiteljska objekta na području grada Dubrovni-ka. S obzirom na povećanje broja međunarodnih i domaćihletova tijekom zimskih mjeseci te interes i rast broja posjetitelja,Turistička zajednica grada Dubrovnika u suradnji s GradomDubrovnikom tiskala je novi informativni letak „Winter restau-rants“, koji sadrži popis otvorenih restorana, pizzeria te fast food-ova tijekom mjeseca prosinca uz posebno istaknuta radna vre-mena. Informativni letak može se preuzeti na web stranici Tur-ističke zajednice grada Dubrovnika te u Informativnim uredimaTZGD na Pilama, u Gružu i u Lapadskim Dvorima. A.H.

EDUKATIVNO PREDAVANJE

“Kolenda u Dubrovniku”“Kolenda u Dubrovniku”“Kolenda u Dubrovniku”“Kolenda u Dubrovniku”“Kolenda u Dubrovniku”Edukativno predavanje ‘Kolenda u Du-brovniku’ 4.12. je u Kneževom dvoruodržala dr. sc. Jelena Obradović Mojaš.Kolenda i tradicija kolendavanje duboko suutkane u život Grada. Prvi spomen kolen-davanja vezuje se uz Dvor i kneza kojeg suna Badnju večer odnosno Staru godinu,pohodili pomorci. Najstariji podatak dolaziiz Prve knjige Statuta grada Dubrovnika iz1272. Kroz svoju dugu povijest kolende suse mijenjale. Kako ističe Obradović Mojašto je jedan medij dobrih želja pronošen izdalekog srednjovjekovlja do danas. Kroz

Uređenje planinarskog doma VrbanjUređenje planinarskog doma VrbanjUređenje planinarskog doma VrbanjUređenje planinarskog doma VrbanjUređenje planinarskog doma VrbanjVrijedni članovi Hrvatskog planinarskog društva Dubrovnik pripremilisu Planinarski dom Vrbanj (1009 m n/v) na Orjenu za nastupajuću

zimu. U radnim akcijama čišćenja,pituravanja, cijepanja i slagan-ja drva za ogrjev, čišćenja i košenja đardina i td. sudjelovalo je 56planinara - svi volonteri od toga 8 djece koji su također dali svoj

doprinos. Ovim putem molimo sve koji imaju domadruštvene igre koje im ne trebaju: npr.čovječe ne ljuti se i sl,te lopte, koš na košarku, kao bojice i blokove za crtanje...da iste mogu donijeti na sastanak društva u četvrtak 13.12.u 20 sati, Bunićeva poljana 5 u Gradu. U mjesecu prosincuu Planu društva za 2018.godinu obavljat će se čišćenja imarkiranja pješačkih staza, Uspon na Vrmac u Boki kotor-skoj, te Uspon na Sniježnicu za blagan sv. Stjepana 26.12.Prije 90 godina 26.12.1928. održao se prvi službeni izletdruštva na Sniježnicu (1234m) kada se od Mihanića, gdjese stiglo vlakom, započelo penjanje koje je trajalo 4 sata dovrha. HPD DUBROVNIK najavljuje sa prvim snježnim pahul-jicama jednodnevne izlete na Orjen u okviru Projekta “Igrena snijegu - na Orjenu”.

povijest kolendavalo se višeputa kroz godinu, a taj običajdanas se zadržao samo zaBanji dan odnosno Novugodinu. Kako ObradovićMojaš ističe u suvremenomDubrovniku kolende sumarkeri živuće tradicije, a ne-upitna odanost folklornoj ko-lendi uoči Božića i Nove go-dine, Grad i okolicu čini pros-torom čuvanja, uporabe isvojevrsne provjere višestol-jetne prakse, u kojoj je sva-ka izvedba ujedno novakreacija. Libero portal

38 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

39GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Uvuć se u guzicu,a ne usmrdit se

Njihov je predsjednik, prvo odlučio da neće popustit’ pred ruljom, a kad’ jevidio razbijenu glavu na kipu Marianne i poharani Pariz, promijenio je ploču.Gorivo neće poskupit

kad’ su iza rata shvatili,da su ostali bez svojenafte, plina, rafinerija,banaka. A to mu nisurekli! Nisu ni naši poli-tičari, jer u to vrijemenisu imali vremena os-jetit’ nikakvu gorčinu.Bili su zauzeti brojan-jem; ne’ko mađarskihsolada u proračunu, ane’ko provizije od istihsolada.Puno je gorčine i u Francuskoj. Samo, zarazliku od Hrvata, kad’ Francuz osjetigorčinu, on prosvjeduje, pali, tuče policiju ipravi milijunske štete. Strad’o je i naciona-lni ponos; Slavoluk pobjede. A sve radidizanja poreza na cijenu goriva. Vražja naf-ta. Pica od skandela! Njihov je predsjed-nik, prvo odlučio da neće popustit’ predruljom, a kad’ je vidio razbijenu glavu nakipu Marianne i poharani Pariz, promijenioje ploču. Gorivo neće poskupit!Naš narod je davno naučio, da bi se i unas, jedino nasiljem nešto moglo promijen-

it’. Samo ne znaju kako nagovorit’ Fran-cuze. Pa će pričekat’ malo, jer nije dalekodan, kad’ će građani Europe postat’ svjes-ni, da je EU prijevara i podvala globalista,pa se ujedinit’ protiv lupeža, kojima je vlastjedini cilj.U Kini nest’o bez traga Kinez, doktor što jestvorio prve genetski modificirane bebe,otporne na Sidu. Njegov nestanak je kažudokaz, da je stvorio nešto - revolucionar-no. Kinezi imaju problema sa populacijom,a ovaj im radi bebe otporne na virus HIV-a.Farmaceutska industrija među na-jbogatijim je u svijetu, zahvaljujući tuđemjadu i nesreći. I žele da tako i ostane. Inačebi se, sva’k ‘ko se sjeti, uhvatio pranja genai proizvodnje beba otpornih na sve boles-ti. I to baš u Kini, u kojoj zakon tek od ne-davno dozvoljava jedva - dvoje djece. Nekivjeruju da su kineske vlasti doktoru mod-ificirale slobodu, neki misle i život, a onipoduzetniji vjeruju, da su ga prodali - Ameri-kancima.

HDZ-ov vladin partner HNS, odbio jepodržat’ Zakon o udomiteljstvu, koji ne daudomljavat’ siročad isto spolnim i nefor-malnim životnim partnerima. Što bi prosta ineuka čeljad rekla, pederima i lezbijkama.Jer takvi u nas nisu baš poželjni za odgojdjece. I to, one djece, koju su napravili ‘nor-malni’, biološki roditelji, bilo mentalno boles-ni, alkoholičari, narkomani, silovatelji ilinasilnici. Pa su djecu ostavili kod konte-jnera, ili su im ih oduzeli.Doduše, šuplji zakon ne brani jednome‘nepodobnom’ partneru da k’o samac us-voji dijete, pa onda kriomice dovede u kućusvoga partnera. I opet smo na istome. Zatose HNS junački usprotivio svom jačem part-neru, riskirajući da se iz partijske bazezačuje zlokobni glas: ko nije s nama, taj jeprotiv nas.Molim tajnicu da pripremi odluku o razrje-šenju HNS-ovih ministara. Ali to se nije do-godilo. Neki se dive tolikoj hrabrosti, a zaumješnost koaliranja, HNS-ovoj bi ekipi daliNobelovu nagradu za kemiju. Iskemijali suformulu; kako se uvuć’ u guzicu, a ne usm-rdit’ se!Hrvatska je osvojila drugi Davis Cup u pov-ijesti. I prije nego se stišalo oduševljenjepobjedom Hrvatske, mediji su prenosilinapore naše predsjednice iz Pariza, dok segurala najbliže kamerama, koje su snimalepreuzimanje pehara. Nakon što je izgrlilapobjednike, igrači su čestitali Predsjedni-ci na osvajanju Davis Cupa. Našim teniskimzvijezdama, pobjednicima Davis Cupa, uZagrebu je priređen svečani doček i to nadržavnoj razini. Hrvati su opet pokazali,kako cijene svoje idole i domoljube.

Naši proslavljeni tenisači su bili oduševlje-ni ovakvim dočekom. Iako svi imaju prijav-ljeno boravište i plaćaju porez; bilo u Mon-te Karlu, u Dubaiju ili Bahamima, tamo ihni’ko ovako neće dočekat’. Ma kakvi su tonarodi?Mladi pjevač slavonskog bećarca proglaš-en je krivim, jer je prije tri godine, s pozor-nice pjev’o policajki u plavoj bluzi, da muse - naguzi. Branio se, kako nije ona bilajedina u plavoj bluzi. Ma koji huncut?! Sudga je prvo oslobodio krivnje, a nakon žalbeženskoga organa sigurnosti, kaznio ga jesamo s dvije tisuće kuna, premda po Za-konu o ravnopravnosti spolova, takvo ‘pje-vanje’ košta između pet i tridesettisuća. Dobio je mora bit’ popustza Black Friday.Onu noć, kad’ je sonda na Mar-su počela bušit’ crveni planet, unašoj državi, u kojoj nema ni-kakvih problema, Hrvatski sab-or je na zahtjev SDP-a, do dubo-ko u noć raspravlj’o o vladinojkrivici, za zloupotrebu ustaškogpozdrava ‘Za dom spremni’.Čak i ljubiteljima HTV-ovihuzbudljivih kanala, bi bilo draže,da se prenose cijelo- noćne ras-prave o, recimo zdravstvu, ilinabavi lijekova za teško bolesnudjecu, ili o podizanju standardahrvatskih građana? Ali to nijeplanirano u ovom sazivu. I to nebi trebalo pokvarit’ blagdanskimjesec saborskim zastupnici-ma.A u svezi s učestalom zloupora-bom ustaškog pozdrava “Za dom sprem-ni” ministrica kulture je u ime vlade sve toosudila, osim HOS-ove ploču u Jasenovcu,a za njega će smislit’ novi zakon. Jer taploča ne slavi ustaški režim, nego oplakujepoginule branitelje. Oni, što ih je više zani-mala sonda na Marsu, predlažu novu var-ijantu staro hrvatskog pozdrava; recimo Zanovi Dom u Irskoj - spremni! A ima i joščešći, stariji narodni predložak, koji kaže:“ajte svi u 3PM”.Mađarski premijer je bio u Zagrebu. S nos-talgijom se sjetio 800 godina naše zajed-ničke povijesti, u kojoj vjeruje, da smo i miuživali jednako k’o i oni. Zato mnogima nijebilo jasno, zašto se je potužio na nekakvugorčinu u ustima. Je li to bila skrivena poru-ka našem premijeru i pravosuđu, ili se našdragi gost najeo neke čudne hrane; šparo-ga ili pazije. Ili su ga možda tratali domaćimPelinkovcem. Bilo kako bilo, gorčina je os-tala.Sličnu su gorčinu hrvatski građani osjetili,

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 0913210244, 0911170577www.dubrovnik-marketing.com.www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJTRAJE predbilježba prodaje stanova uPrijevoru s pogledom na Rijeku Du-brovačku i ACI marinu,veličine stanova61m2,72,78m2, depozit samo 10.000kn. Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartmanu izgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni,useljenje 1.2019. Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

Ilijina Glavica kod gradske garaze odceste 60 skalina, stan 55m2 s vrtom50,posebni ulaz,povoljno Agencija DMP,091 3210 244, 091 1170 577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom, Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stanai garažom,pogled na more, okućnica,snižena cijena, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2 ,mogućnost izgradnje 3objekta Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

Rožat luksuzna novogradnja, A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkingau garaži,lift, nema poreza na promet,Agencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Župa,Brašina,prodaju se 2 stana 115m2visoko potkrovlje i prizemlje 61m2 saokućnicom, vrtovi, 4 parking mjesta,lokacija izuzetno dobra za turističkoiznajmljivanja,cijena povoljna AgencijaDMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u Gradu

TROSOBNI STAN U NOVOGRADNJI,ZAVRELJE / roh-bau 106m2, tri sobe i trikupaonice, kuhinja s dnevnim boravkomi terasa / 220.000 eura / 091 356 0200

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU / 74m2 stambenog prostora i43m2 vrta, s pogledom na more /119.000 eura / 091 356 0200

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA/ Predstavljamo novu stambeno-poslovnu zgradu u neposrednoj bliziniulice Iva Vojnovića, u Lapadu. Urediteživotni prostor po vlastitim željama. Ra-dovi započeti u ožujku 2018., rok završet-ka objekta ljeto 2019., 50,23m2 / 199.000eura / 091 356 0200

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metaraod mora. Idealna za odmor ili turističkoiznajmljivanje / 190.000 eura / 091 3560200

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura / 091356 0200

ČETVEROSOBNI STAN U KAMENOJKUĆI U GRUŽU/ U našoj ekskluzivnojponudi stan 107m2 na drugom katu ka-mene kuće s pogledom na more. Ide-alan za turističko iznajmljivanje / 325.000eura / 091 356 0200

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-

ini Cavtata / 235.000 eura / 091 356 0200

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU /87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije ku-paonice, prostrana terasa / 350.000 eura/ 091 356 0200

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE S GO-TOVIM PROJEKTOM, LOPUD / projektza izgradnju kamenih villa za odmormediteranskog stila. Mogućnost kupn-je zemljišta, kuće ili cijelog projekta /180.000 eura / 091 356 0200

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA / 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 600.000 eura / 091 356 0200

OBITELJSKA KUĆA U GRUŽU / 86m2,dvije sobe, uređeno i spremno za usel-jenje. Druga etaža odvojen prostor u roh-bau stanju / 280.000 eura / 091 356 0200

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepus-tite profesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJUMOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTA-TA / poželjan pogled na more, terasa ilivrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizeml-je, sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČ-JU GRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizinaglavne ceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodromasat vremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

Prodajem poljoprivredno zemljište6300m 2. 098 803 007.

Tražim u Župi Dubrovačkoj u najampoljoprivrednu zemlju ne manje od5500m2, poželjno da ima nešto masli-na na parceli. 097 670 7137.

Tražim garsonijeru ili manji stan, po-dručje Lapad, blizina bolnice. 098 9581993.

POSAOVršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Električar sa velikim iskustvom nudisvoje usluge za “sitne” popravke u va-šoj kući ili stanu. 091 506 1526

Uređujem vrtove i đardine, voćnjake iparcele. 091 937 4727.

Popravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Viši stručni savjetnik za poljoprivreduDNŽ uređuje đardine. Dajem stručnesavjete (rezidba agruma, maslina, ukras-nog bilja, zelene ograde, poslovi hortikul-ture, gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo.Dipl. inž. agronomije. 098 958 1993.

RAZNOKupujem starinske kamene podne pločei ostale stare kamene stvari. 097 6707137

Tražim dobru dušu koja bi me podučilatehniku konavoskog veza, 095 198 5574.

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

LAPAD DOC centar hitno prodaje seposlovni prostor 40m2, 2 ulaza,povoljnoAgencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu sve informacije u uredu agen-cije. Agencija DMP, 091 3210 244, 0911170 577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici,struja voda,moguć dugoročninajam, Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Prodaje se nova, neraspakirana, vibrira-juća masažna fotelja s osloncem zanoge, daljinskim upravljačem i garanci-jom. Cijena po dogovoru. 091 9265 325.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanalicenove, neupotrebljene, manja količina.098 495 428

Prodajem kupe kanalice i mediterankepo tri kune. 091 249 6674

OSOBNI ODNOSI 18+USAMLJENA REBEKA 32 Tražiiskrenog momka za vezu i brak. Volimuškarce koji su pažljivi. Trazi brzdogovor oko susreta. Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

GOSPODARICA SVJETLANA 43 Tražipokornog muškarca za seksi seanse unjenom stanu. Jako je stroga i zahtjev-na ali jako puno toga daje. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

UDANA GABRIJELA 36 Nezadovoljnasam mužem i želim hitno naći ljubavni-ka da me zadovolji u krevetu u svimpozama. Želim samo seks i avanturu.Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

STUDENTICA MAJA 21 Zelim naći star-ijeg i iskusnijeg muškarca za druženje,avanturu i seks. Željela bih naučiti novestvari od iskusnog mentora. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

UČITELJICA DORA 40 Tražim muškar-ca za vezu i brak koji je iskren i spre-man na vezivanje. Želim da se što prijeupoznamo i nađemo bez odugovlačen-ja. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

SEXY PLAVUŠA KSENIJA 33 Tražimiskusnog muškarca za druženje i avan-turu. Volim seks u svim pozama. Tražimdiskreciju i brz dogovor. Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

ISKUSNA RUŽICA 40 Volim mlađedečke koje mogu podučavati svim te-hnikama koje trebaju znati da bizadovoljili ženu. Imam prostor. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

GOSPODARICA SARA 49 Tražim poko-rnog muškarca za svoje perverzne ig-rice. Ako si spreman probati neke novestvari javi mi se da ti ispunim tvoje želje.Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

BOGATA MAJA 48 Tražim muškarca zavezu i brak. Godine mi nisu važne većpažnja. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

UDANA KATARINA 42 Tražim ljubavni-ka za dobar seks. Možeš slobodno doćikod mene jer mi muž nije kod kuće. Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

DIREKTORICA DIJANA 41 Želim up-oznati iskrenog gospodina radi veze.Volim ozbiljne muškarce koji znaju štožele. Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

GUZATA GOGA 45 Tražim dečka zaavanturu i seks. Imam prostor i možešdoći kod mene kad se dogovorimo. Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

BAKA MILICA 65 Ako želiš isprobatiseks sa jednom starijom gospođompoput mene javi mi se da se upozna-mo i da zajedno uživamo. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

NAPALJENA DUNJA 51 Tražimmuškarca iskusnog u krevetu za dobarseks. Ne želim obaveze već samouživanje i zabavu. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

ISKUSNA ANKICA 43 Želim naćimuškarca za avanturu. Iskusna sam ukrevetu i volim seks u svim pozama. Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,

OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

STUDENTICA EVA 22 Tražim iskusnogmomka za dobar seks. Otvorena sam idosta iskusna u krevetu. Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

SISATA LJILJA 39 Želim naći dečka kojiće uživati sa mnom u krevetu i igrati sesa mojim velikim sisama. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

GOSPODARICA BEATA 42 Tražimpokornog decka za svoje seks seanse.Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

BOGATA VESNA 46 Tražim iskrenogmomka za avanturu, seks ali i mogućuvezu. Voljela bih da se nađemo i dogo-vorimo. Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072700-700,18+)

DOKTORICA KRISTINA 34 Želim naćidečka za avanturu. Nisam zadovoljnau braku te mi treba neka zanimacija ipustolovina. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

UDANA KARLA 44 Diskretno bih našlamuškarca koji bi postao moj ljubavnikza povremeno. Javi se ako si za susreti uživanje kod mene! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

DOKTORICA RENATA 37 Tražimiskrenog i ozbiljnog muškarca za vezukoji vjeruje u ljubav. Molila bih ozbiljneponude za susret i vezu. Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

BAKA SOFIJA 68 Iskusna gospođa,vrlo atraktivna i za akciju. Javi se za spojkod mene! Vjerujem da te ja mogu

svašta naučiti! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

PLAVUŠA IRIS 24 Zgodna sam i slo-bodna, javi se i zadovolji me kod menebrzo! Možemo se zabaviti skupa! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

MARIJANA 55 Ako želiš isprobati iskus-nu gospođu koja te sve može naučiti,javi se za susret. Slobodna sam, bezobaveza i imam prostor! Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

GOSPODARICA HELENA 30 Volimisprobavati svašta u krevetu, zato se javii brzo me zadovolji. Javi se ako si poni-zan. Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

ISKUSNA MARTA 60 Voljela bih ovimputem upoznati mlađeg za brz susret iuživanje u krevetu! Ja volim sve iobožavam sve poze! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

USAMLJENA MARINA 30 Tražimmuškarca koji je za vezu, brak i koji jenormalan. Javi se ako si za vezu. Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

UDANA IVANA 44 Dosadno mi je u bra-ku i suprug me ne zadovoljava, zatome ti zadovolji! Ako si diskretan i znaššto mi treba, ja te čekam! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

BAKA MARIJA 69 Iskusna udovica,sama živim i susreti mogu biti kodmene, ako voliš iskusne. Atraktivna sami gipka u krevetu. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

42 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

Izvatke odabrao:

Đivo Bašić

IZBOR CITATA IZ KNJIGA LJEVIČARA JULIUSA BARANOVSKOG (1904.-1999.) I DESNIČARA MIRKA VIDOVIĆA (1940.-2016.) (4)

Gorka istinaGorka istinaGorka istinaGorka istinaGorka istinaKada je na frontamaišlo teže, hapšenja istrijeljanja su bilačešća i masovnijaBrigadiri su bili uglavnomnjegovi obavještajci,stručne neznalice, koji su

pljačkali i zlostavljali zatočenike, zbog čegaje plan stradao. […] Bilo je već proljeće1940. godine. Pronio se glas da je Nje-mačka pregazila Dansku i Norvešku. […]Odjek tih ratova osjetili smo i na vlastitojkoži: naši obroci i do tada nedovoljni, poče-li su se ponovno smanjivati. U logoru suse već širile glasine da nam hranu otkida-ju kako bi Hitleru dali više žita i ostalihnamirnica. […] Najveće smetnje proizvod-nji pravili su kriminalci. Kao logor u logo-ru, oni su se ponašali prema svojim za-konima. […] U takvim okolnostimadočekali smo novi val hapšenja ‘narodnihneprijatelja’ koji će nedostatak radnesnage u logorima riješiti bar na neko vr-ijeme. Nove žrtve bili su, uglavnom, Polja-ci i Ukrajinci. Ti su ljudi, raznih profesija ipodrijetla dovedeni iz Zapadne Ukrajinekoju je SSSR tek bio zauzeo. Svi su oniprošli kroz istražne zatvore i svi odreda os-uđeni kao ‘protivnici sovjetske vlasti’ nadeset i više godina robije. […] Drugi su

odvedeni na Kamčatku, ‘otok smrti’, kakosmo nazivali taj veliki poluotok. […] Samistražari su katkad govorili da je logor na-jbolje mjesto da se čovjek skloni s fronte.Taj porast osoblja trebalo je opravdati predvišim organima. Zbog toga je NKVD počeoiznova čeprkati po dosjeima osuđenika ikonstruirati nekakve nove dokaze, podizatinove optužbe protiv već osuđenih, kao dase spremaju nove zavjere i antisovjetskapropaganda u logoru. Stvoren je i logors-ki vojni sud koji je, uz pomoć široke mrežeprovokatora, hapsio nevine ljude, sudio imi izricao smrtne presude. Tih prvih ratnihdana mnogi su nevini ljudi bez ikakvihstvarnih razloga strijeljani. Što je situacijana fronti bila teža, to je stanje kod nas bilonesnosnije. […]Bio je to možda najbolje uređen logor[Mostovica] od svih u kojima sam do tadabio, sa svega 700 zatočenika. Svojim stvar-no lijepim izgledom prikrivao je, međutim,gorku istinu o sebi. Ljudi su ovdje gotovosvakodnevno umirali od gladi. […] Uza sveto, k nama su stigli i neki zatočenici iz logo-ra Bjelomorsko-baltičkog kanala koji supobjegli pred njemačkim nadiranjem. Onisu preživjeli teška iskušenja i jedva se spa-sili od smrti i gladi. Pričali su nam i o mas-ovnim strijeljanjima logoraša koji se uslijediznemoglosti nisu mogli evakuirati predNijemcima. […] Ljudi su se brzo počeli

oporavljati, kao da su oživjeli. I liječnica jemnogo pridonijela svojom njegom bolesni-ka. Ona je bila žena potpukovnika Jakovlje-va, bivšeg vojnog atašea u Italiji. Muža su jojstrijeljali 1937. godine, a nju osudili na 8 god-ina – zato što je živjela s izdajnikom! […] Nazidovima baraka osvanule su i parole da jesvaki kubni metar građe izrađen preko planaravan tenku ili avionskoj bombi protiv hitle-rovskih hordi, da je svaki onaj koji radi na iz-vršenju zadataka za potrebe fronte aktivanborac za spašavanje i slobodu svoje domov-ine kao i onaj borac na fronti. Bila je to para-doksalna situacija, ali je i time stvorena at-mosfera da osuđenici nisu više toliko mislili osvom položaju zatočenika pod stražom, otome da su njihove žene i djeca negdje dale-ko od njih, možda bez kruha i bez krova nadglavom. Glavno je bilo da se za frontu proiz-vodi potrebna drvena građa! Jedna kinesko-korejska, pa ukrajinsko-ruska i još neke drugebrigade prebacivale su norme za 100%. Os-tajali bi raditi u šumi sve dok bi ih straža htje-la čuvati. […]Kada je na frontama išlo teže, hapšenja i str-ijeljanja su bila češća i masovnija. […]Hapšenja, strijeljanja, batinaški radni režim,ubojstva na radilištima bez ikakva povoda, aglad i krajnja iscrpljenost zatvorenika, sve jeto mnoge potpuno demoraliziralo. […] Mismo, doduše, još bili prilično daleko od fron-te [zatvor u Jercovu], ali su sa svakim kilo-metrom približavanja fronte odlazile i stotineživota nevinih zatočenika. […]

Nastavlja se

43GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

Priredio: Nikša Violić

ŽUPSKA BAŠTINA

Crkva sv. Marije Magdalene u MandaljeniCrkva sv. Marije Magdalene u MandaljeniCrkva sv. Marije Magdalene u MandaljeniCrkva sv. Marije Magdalene u MandaljeniCrkva sv. Marije Magdalene u MandaljeniPo arhivskim dokumentima, Župa sv. Mar-ije Magdalene u Mandaljeni navodi se od10. svibnja 1285.g. To je ujedno i prvispomen crkve sv. Marije Magdalene podnazivom:“ Ad Sanctum Mariam Magdale-nam“. Kameni natpis koji je bio ugrađen ufasadni zid ove crkve; navodi Dianu Laux,božicu lova koju su štovali stari Iliri.Povjesničari navode kako je na ovom pred-jelu najvjerojatnije postojao stari poganskihram kojeg su kasnije kršćani pretvorili usvoje svetište. Ova crkva bila je dugo vre-mena glavna za čitavo područje Župe Du-brovačke. No, povijest crkvene zajedniceove župe počinje tek stotinu godina kas-nije, 1385.g. kada se gradi kuća za slaven-skog svećenika, neposredno uz crkvu. Tajsvećenik u to vrijeme skrbio je za područjeŽupe koje danas sačinjavaju četiri župnezajednice.Od ove župe 1449.g. odvaja se župa sv.Ilara u Mlinima. Nakon ustroja još tri župnasredišta, ovoj župi u Mandaljeni ostala sunaselja: Mandaljena, Čolopeci, Čibača, Pe-trača i Dubac. Matične župne knjige su iza1791.g. a stariji dio je stradao u ruskocrnogorskoj pljački i francuskoj okupacijiratne 1806.g. Arhivirane su i tri župne kn-jige stanja vjernika za 1772. i 1830.g.Crkva sv. Marije Magdalene bila je sruše-na u Velikom potresu 1667.g. a obnovlje-

na je 1681.g. Potom je bilaproširena 1754.g. Godine1913. dograđena je poboč-na kapela BezgrješnogZačeća, te nekoliko godi-na kasnije pobočna kape-la Gospe Karmelske. Crk-va bila ponovo obnovljena1970.g. i 1982. g. Posljednja obnova izvrše-na je 2005.godine. Na području ove župenalazi se stari dominikanski samostan sv.Vinka Fererskog iz 1613.g. koji više nije uupotrebi, te zavod Josipovac iz 1926.g. ukojem djeluju časne sestre služavke MalogIsusa.Prema popisu stanovništva iz 1971.g. ovažupa brojila je 619 vjernika u 163 domaćin-stva, a već 2001.g. na ovom području u Župiživi 2650 stanovnika u 664 obitelji. Katolicičine 95% sveukupnog stanovništva. Staražupna kuća bila je srušena i nova je bilasagrađena 1970.g. Bila je teže oštećena uDomovinskom ratu u učestalom granatiran-ju Župe. Poslije oslobođenja Župe, kuća jebila obnovljena u vrijeme župnika don Mil-jenka Babaića koji je ovu župu vodio višeod 20 godina. Potom je u blizini crkve sa-građen lijepi pastoralni centar i prostranimemorijalni centar Župe Dubrovačke kojije ukrasio ovaj predio Mandaljene i DonjeŽupe.

ŽUPANIJSKA KOMORA - ZLATNA KUNA

Hotelima DubrovačkaHotelima DubrovačkaHotelima DubrovačkaHotelima DubrovačkaHotelima Dubrovačkarivijera, Direct Bookerurivijera, Direct Bookerurivijera, Direct Bookerurivijera, Direct Bookerurivijera, Direct Bookerui Phobsu d.o.o.i Phobsu d.o.o.i Phobsu d.o.o.i Phobsu d.o.o.i Phobsu d.o.o.Svečana sjednica Gospodarskogvijeća Županijske komore Dubrovnikodržana je 4. prosinca. Uz ostale, u imeŽupanije, nazočio je zamjenik županaJoško Cebalo te tom prilikom dodijelioi priznanje Zlatna kuna 2018. za najus-pješnije veliko trgovačko društvo Ho-telima Dubrovačka rivijera.”Čast mi je i zadovoljstvo nazočiti naovoj svečanoj sjednici, a osobita mi ječast dodijeliti Zlatnu kunu najus-pješnijem velikom trgovačkom društ-vu Dubrovačko-neretvanske županije.Ovo priznanje predstavlja pozitivan pot-icaj svim trgovačkim društvima ipoduzetnicima za daljnji trud i rad te uime župana Nikole Dobroslavića i svojeosobno, čestitam svima na uspjesimakoje su postigli svojim društveno odgo-vornim aktivnostima i poštenim poslo-vanjem.Ova nagrada ima povijest dužu oddvadeset godina i dodjeljuje se za us-pješnost u poslovanju i doprinos hr-vatskome gospodarstvu u cjelini. I dokneke stvari s vremenom postanu ruti-na i gube na vrijednosti, ovakvapriznanja s godinama postaju sve vred-nija i postaju stvar prestiža.Ova nagrada ide u ruke Hotela Du-brovačka rivijera kao trgovačkog društ-va koje je imalo itekakav utjecaj nesamo u gospodarstvu juga Hrvatskenego i Republike Hrvatske.U svijetu već odavno glavni postulatposlovanja postaje ono što zovemo‘value for money’, odnosno vrijednostza novac. Na širem dubrovačkom po-dručju u području hotelijerstva nemateizgovor za ponuditi gostu manje negošto očekuje. Na sreću, kod nas je go-tovo pravilo koje rijetko potvrđuje izn-imka da dobiju više od toga, a sve toradi ukupni imidž Dubrovnika.Još jednom čestitam na ovom velikomuspjehu i velikom priznanju”, rekao jezamjenik Cebalo.Plaketom Zlatna kuna nagrađeni su iDirect Booker d.o.o. u kategoriji sred-njeg trgovačkog društva i Phobs d.o.o.u kategoriji malog trgovačkog društva.

U DUBROVNIKU

Predstavljen prvi dio krimi trilogije Zorana LisjakaPredstavljen prvi dio krimi trilogije Zorana LisjakaPredstavljen prvi dio krimi trilogije Zorana LisjakaPredstavljen prvi dio krimi trilogije Zorana LisjakaPredstavljen prvi dio krimi trilogije Zorana LisjakaNarativni rukavci priče ispričane u Savršenom ustroju određeni su prostorimagradova Dubrovnika i Londona u koje je autor smjestio svoju galeriju različitihlikova i karakteraZoran Lisjak predstavio je dubrovačkoj pub-lici svoj akcijski triler “Savršeni ustroj” u četvr-tak, 29.studenog, u dvorani Saloče od zrca-la. Uz autora roman je predstavila sveučiliš-na docentica, povjesničarka književnosti Kat-ja Bakija. Sveprisutne posjetitelje u imeravnateljice knjižnice Jelene Bogdanovićpozdravio je pr-ovac i organizator MarkoKriste. “Savršeni ustroj” je krimi priči koja pov-ezuje Dubrovnik i London. Priča o nestankustudentice koja je podrijetlom iz Dubrovnikai dviju znanstvenica koje se bave genetskiminžinjeringom. Prvi dio trilogije, koja se bavikorporacijama i njihovom koruptivnom djelo-vanju, čiji je prijevod na engleski jezik ne-davno započeo.Savršeni ustroj čakovečkog pisca Zorana Lis-jaka objavljen protekle 2017. godine u Zagre-bu u nakladi izdavačke kuće Beletra. Lisjak jedosad objavio roman Dva svijeta i zbirku pje-sama Boje duše. Doc. dr.sc. Katja Bakjaposebno je naglasila kako je uvjerena kakobi svaki autor volio svoje djelo predstaviti ulijepom prostoru kao što je Saloča od zrcalaNarodne knjižnice Grad, ali autor akcijskogtrilera Savršeni ustroj ima za to i više negodobar razlog – naime radnja ovog napetogromana uzbudljive i nepredvidive fabule odvijase velikim svojim djelom u našem gradu. Nar-ativni rukavci priče ispričane u Savršenom us-troju određeni su prostorima gradova Du-

brovnika i Londona u koje je autor smjestiosvoju galeriju različitih likova i karaktera. Svijetromana i njegove priče otvara se slikom Du-brovnika, preciznije prostorom Gruške luke teratne 1991. 13 prosinca kad se nažalost nijedogađalo ništa neobično i neočekivano za toza svih nas iznimno teško razdoblje. Mlada ma-jka sa svojom kćerkom napuštala je svoj dom,svoju obitelj, pratio je muž koji je ostao branitigrad i odlazila brodom kao i brojni drugi u nep-oznato, u neizvjesnost. Narativni tijek fabulenakon uvodne slike nastavlja se 23 godine kas-nije u Londonu kad je curica u majčinomnaručju studentica Mila Horvatić napadnuta usvom stanu dok se spremala braniti seminar-ski rad. Posljednje što je čula bilo je televizijs-ko izvješće o nestanku, mogućoj otmici dvijeugledne znanstvenice koje se bave genetičkiminžinjeringom.Doc. dr. sc. Katja Bakija je na kraju predstavl-janja posebno izdvojila kako su u tkivo roma-na inkorporirani dijelovi koji se bave religijom,biologijom, fizikom, ima elemenata fikcije istvarnosti, a u stilističkom izražajnom sloju od-likuje ga tečan, protočan stil pisanja koji je,izuzev dakako esejističkih dijelova, između žur-nalističkog i razgovornog, kolokvijalnog funk-cionalnog stila.Poslije predstavljanja supružnici Lisjakpočastili su Dubrovčane međimurskim speci-jalitetima i bogatim domjenkom.

44 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

FELJTON 256

Lukša Lucianović

www.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (18)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (18)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (18)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (18)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (18)Nastavljamo s objavlji-vanjem izvještaja o radudruštva DUB iz 1933. g.

10. MUZEJ IVAVOJNOVIĆA NA

MIHAJLUNekolicina članova up-rave zajednički sa prijatel-

jima i štovaocima pjesnika Dubrovnika,odlučiše da spora-zumno s bratstvomSv. Mihajla u dosa-dašnjoj kući parokana Mihajlu uredemuzej Iva Vojno-vića. Mnogi ćedonekle oprav-dano reći, da bi seovaj muzej kaoposebni ogranakmogao smjestiti, i ugradskom muzeju.Ipak uređenje na

opjevanom Mihajlu u srcu Vojnovićevog La-pada, gdje tek nekoliko metara daleko poči-va vječnim snom naš Pjesnik ima svojeopravdanje, jer tu je On, tu su protagonistenjegovih dijela pa tu treba da budu sačuv-ane i preostale uspomene.23 veljače 1930 godine organiziran je pro-micateljski odbor a dne 9 lipnja 1931 odo-brila je banska uprava na Cetinju statut ovogmuzeja. Muzej do danas nije uređen ali senesmije gubiti nade da će se Dubrovnik jed-noga dana naći posramljen i pobuđen dasvom najvećem pjesniku podigne ovaj sk-romni ali vrlo značajni spomenik.11. DUBROVAČKI ARHEOLOŠKI MUZEJDoskora će i ovaj naš muzej preći defini-tivno iz sadašnjeg svog spremišta u prizem-lje Dogane, koja kao da je stvorena za ovuustanovu.

12. HISTORIJSKI DUBROVAČKI TOP’’GUŠTERICA’’

Naši vrijedni kustosi muzeja g. profesoriMarčić Lucijan i Zec ing. Pero, neumorno

rade da nam se vrati ‘’Gušterica’’ iz bečkogArmeemuseum. Taj za Dubrovnik legend-arni top, lijevan u 16 stoljeću u Dubrovniku,biće izručen u zamjenu za neke predmetecara Maksimilijana, koji nama Dubrovčani-ma nemogu nikad biti vrjedniji i draži odonoga što je samo naše.

13. LOVRIJENACDruštvo je još god, 1907 nastojalo da Lovr-ijenac pređe u ruke grada i da ga se isko-risti i obnovi onako, kako je to poposlije 27godina sretno izvršeno. Poznavaoci ve-likijeh napora „Duba“ za spas Lovrijencasjećaće se zadarskog društva »Liburnije« ipretenzija istog na Lovrijenac; sjećaće seda je »Dub« na Lovrijencu pred ratom sru-šio nakazni golubinjak sa crvenim krovom.Poslije rata pa do njegove obnove društvoneprestano potiče ovu ideju, nadzire ga,pošumljuje zemljište pod tvrđavom i spaša-va na licitacijama da ga ne preuzmu praljei sušioci crijeva. Lovrijenac je danas obnov-ljen. Njegovim čuvarima imenovani su od

Privatni iznajmljivači na udaru:Privatni iznajmljivači na udaru:Privatni iznajmljivači na udaru:Privatni iznajmljivači na udaru:Privatni iznajmljivači na udaru:Tko profitira i koje su posljedice?Tko profitira i koje su posljedice?Tko profitira i koje su posljedice?Tko profitira i koje su posljedice?Tko profitira i koje su posljedice?O privatnom smještaju stalno se priča. U kafanama, restoran-ima ili društvenim sijelima. Poslije razmjene recepta i seksa toje najčešća tema - posebno u ljetnim mjesecima. Međutim,problemi u ovom dijelu našeg turizma su dosta velik da bi sepreko njega olako prešlo. Pišući za svoj portal (www.dubrovnik-turistinfo.com) naiđem na dosta zanimljivih članke te ih preno-sim u Glasu Grada kao i ovaj.Dr. sc. Goran Ćorluka, pročelnik Odsjeka za trgovinsko poslo-vanje, Odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu napisao jejedan članak o problemima u privatnom smještaju kojega ucijelosti prenosim:„Prateći zbivanja proteklih mjeseci, teško je ne steći dojam dasu privatni iznajmljivači postali trn u oku na domaćoj turističkojsceni. Počevši s banaliziranjem djelatnosti, posebice istican-jem profitabilnosti šaljivim računicama koje ukazuju na lukra-tivnost i potiču na daljnju ekspanziju. Apartmani i kuće za odmorkao gljivice poslije kiše iskaču iz zemlje zanemarujući pri tomestvarni trošak ulaska u djelatnost, operativne troškove, trajan-je sezone od svega nekoliko hektičnih tjedana, a posebiceneizvjesnost poslovanja. Turistička potražnja nikada nije biladinamičnija u svojim odlukama, lojalnost je gotovo ne pos-tojeća, a sve veći broj novih destinacija iz godine u godinupovećava natjecateljsku borbu, točnije, smanjuje vjerojatnostodabira upravo nas kao odmorišne destinacije.U danom okruženju prevladava osjećaj bespomoćnosti iodanosti nadi da će turista biti. Dakle, nema garancije poslo-vanja, neizvjesnost je velika, možemo jedino strijepiti da nebude eskalacija kao problem s migrantima, ekološka katas-trofa, prirodna nepogoda ili jednostavno kiša koja je nedavnopokazala moć kako uništiti tu tako iščekivanu sezonu. Zamislimo da jednu godinu naše priobalje ostane bez priho-da od turizma, zastrašujuća slika, ne samo poduzetnicima nego

i vladi. Poznata je važnost turizmau našem gospodarstvu i doprinosdržavnom proračunu u kojem pri-vatni iznajmljivači sudjeluju s polov-icom ostvarenih noćenja. Turizam,specifično, iznajmljivanje privatnogsmještaja nije mašinerija koja ga-rantira, nego strepnja i očekivanjebez puno mogućnosti utjecaja. No,obzirom da je pogon trenutno uhiperprodukciji, vlada je odlučiladoći po svoj dio kolača. Novi nameti u obliku povećanja bo-ravišne pristojbe i paušala porezačekaju iznajmljivače u nadolazećojgodini. Ističe se stav da su iznajm-ljivači do sada tretirani kao povlaš-tena vrsta. Započelo je upiranje pr-stom od strane drugih poduzetni-ka unutar i izvan djelatnosti po prin-cipu zašto je njima dobro, a namaloše, neka i njima bude loše. Zarne bi trebao slučaj, nazovimo ga,poticajnog pristupa oporezivanjaprivatnih iznajmljivača, biti primjerželjenog stanja cjelokupnog ugos-titeljstva. Postavlja se pitanje na štovlada cilja, samo prihodovanje pro-računu ili je to pak, kako se djelo-mično ističe, mjera podizanjakvalitete smještajnih kapaciteta uprivatnom domaćinstvu uz pret-postavku da nekvalitetni smještaj-ni kapaciteti neće moći podmiritisvoje obaveze sa stečenom zara-dom te da će napustiti djelatnost. Zašto bi nametima prisiljavali

poduzetnika na zatvaranje, zašto ihne bismo educirali, ukazali na tržišnepotrebe, naučili ih kako specijalizi-rati i usmjeriti svoje objekte tržišnimnišama te probudili svijest o važnostikvalitetne usluge u turizmu zaodrživo poslovanje. Odaje se dojamda zaboravljamo da su upravo pri-vatni iznajmljivači podigli hrvatskiturizam. Aktualno broje najvećiudio smještajnih kapaciteta i ost-varenih noćenja. Mnoga priobalnamjesta raspolažu isključivo smješta-jnim kapacitetima u domaćinstvu.Bez ponude smještaja turističkapotražnja nema potrebe ni mo-gućnosti zadržavanja u određenojdestinaciji. Na taj način privatni iznajmljivačistvaraju temelj razvoja destinacije,jer turisti koji koriste njih smještajtroše u destinaciji primjerice narestoranske usluge, agencijskeusluge, trgovačke usluge, javneusluge. Privatni iznajmljivači su gen-erator multiplikativnih efekata nalokalnu zajednicu - Dr.sc. GoranČorluka Iznajmljivači pružaju uslugesmještaja u mjestima gdje hotelanema i gdje hotela vrlo vjerojatno ni-kada neće biti. Apstraktna je teza ko-jom se u krugovima turističke strukezastupa stajalište isključivosti,odnosno da smještajni kapaciteti udomaćinstvu onemogućuj razvoj ilipak ulazak na tržište hotelima.

45GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

REKORDNIH TURISTIČKIH 11 MJESECI

Nikad bolji studeniNikad bolji studeniNikad bolji studeniNikad bolji studeniNikad bolji studeniDubrovnik je u jedanaest mjeseci 2018.godine ostvario rekordne turističke re-zultate. Prema podacima sustava zaprijavu i odjavu turista E-visitor, neračunajući podatke od nautike, od 1.siječnja do 30. studenog 2018. godine,u Dubrovniku je boravilo 1 250 614 tur-ista, 8 % više nego u istom periodu 2017.godine, a ostvareno je 4 089 735 noćen-ja, 4 % više nego godinu prije. Najvišegostiju bilo je iz: Ujedinjenog Kraljevst-va, SAD-a, Njemačke, Francuske, Špan-jolske, Australije, Hrvatske, Italije, Fin-ske i Kanade. U hotelskom smještaju jeu jedanaest mjeseci bilo 670 589 turis-

TURISTIČKI PROMET U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

U studenom više i dolazaka i noćenja nego laniU studenom više i dolazaka i noćenja nego laniU studenom više i dolazaka i noćenja nego laniU studenom više i dolazaka i noćenja nego laniU studenom više i dolazaka i noćenja nego laniTijekom studenog 2018. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ost-varen je 40.253 dolazak, što je 27% više od studenog 2017. godine i 104.119 noćenja,što je 24% više nego u studenom 2017. godine. Tijekom jedanaest mjeseci 2018.godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 2.038.588 dolazaka s ost-varenih 8.593.704 noćenja. U usporedbi s 2017. godinom dolasci su u porastu za 8%,a noćenja za 4%. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Nje-mačke, Poljske, Francuske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih

TZ GRADA DUBROVNIKA ORGANIZIRA JEDANAESTI TORTA PARTY

Zasladite se, zabavite i učinite dobro djeloZasladite se, zabavite i učinite dobro djeloZasladite se, zabavite i učinite dobro djeloZasladite se, zabavite i učinite dobro djeloZasladite se, zabavite i učinite dobro djeloTuristička zajednica grada Dubrovnika tradicionalno organizirajedanaesti po redu, humanitarni „Torta party“, koji će se uokviru petog Dubrovačkog zimskog festivala održati u sub-otu, 8. prosinca, ispred crkve sv.Vlaha, s početkom u 11 sati,dok će prodaja bonova i izložba torti početi već u 10 sati. Zaovaj popularni zabavni događaj organiziran je prigodni pro-gram u kojem će sudjelovati Plesni studio Lazareti, Trio AdLibidum, Le Petit Festival, Mažoretke Župe dubrovačke te Li-nđovo blago. Cijena bona je 15 kuna, a sva prikupljena sred-stva namijenjena su Humanitarnoj akciji „Tko rano rani, imašansu“ za kupovinu neurofeedback aparata i opremanje sen-zorne sobe za Polikliniku za zaštitu mentalnog zdravlja djecei projekt rane intervencije Opće bolnice Dubrovnik. Zasladitese, zabavite i učinite dobro djelo!

Postavlja se pitanje je li zaista privatni iznajml-jivač konkurent hotelu?Specifičnost hrvatskog turizma na međunar-odnom okruženju upravo čini veliki udiosmještajnih kapaciteta u domaćinstvu. Oni sudanak autentičnosti i autohtonosti koji ne sm-ijemo izgubiti.Poželjno je razvijati strategiju kojom ćemo ovuspecifičnost tržišno valorizirati. No, sudeći pre-ma trenutnim zbivanjima privatni iznajmljivačiće biti izloženi izazovnim od strane vlade.Očekivana rekategorizacija dodatni je udar,posebice za one koji neće moći udovoljitinovim kriterijima, njima slijedi renovacija ili zat-varanje objekta. Uz sve konkurentnijeokruženje i neuračunljivu potražnju, egzisten-cija mnogih je upitna. Nužno je naglasiti da seod prihoda od izvaljivanja privatnog smještajana našoj obali hrane obitelji, školuje djeca,plaćaju računi, gradi budućnost i stvara pers-pektiva. Državni nameti djelovati će kao harači potencijalno depopulacijski na obalni pros-tor Republike Hrvatske. Prijeti li priobalju scenarij Slavonije, jer ako neod iznajmljivanja, od čega će ljudi živjeti? Kakvesu mogućnosti zapošljavanja? Postaje li oba-la nova zona demografske problematike? Apeliram na analizu koristi i šteta planiranih ak-tivnosti. Njegujmo i cijenimo ono što imamo,ono što nas drži na nogama. Razmišljamo dug-oročno i strateški, jer nije situacija i vrijeme zakrive poteze.“Evo nekoliko podataka o privatnom smještajuna području grada Dubrovnika. Broj ljudi kojise bave privatnim smještajem je 3.076 osoba.Dubrovnik s okolicom raspolaže s 16.076 kre-veta plus 5.285 pomoćnih kreveta raspore-đenih u 3.879 objekta ili u 6.174 smještajnihjedinica. Od 1.1. do 30.11.2018. g. u Dubrovni-ku je ostvareno 2.162.309 noćenja u hotelimaa 1.469.379 u privatnom smještaju. Prosječniboravak u privatnom smještaju je 3,4 a u hote-lima 3,2 dana.

(TZG Dubrovnika) Lukša Lucianović

Općine članovi ove uprave. Lovrijenac ćepostati važnim atrakcionim faktorom turis-tičkog Dubrovnika.14. SPREMAKSOVANJE PUTA OD VILEARGENTINE DO SAMOSTANA SV. JAKO-VA, TE GRADNJA PRISTUPA NA MOREMeđu novijim pripremnim radovima nalazese planovi spremaksovanja puta od Sv. Jak-ova te izgradnja pristupa na more. Pod vod-stvom Dr. Frana Ohmueević Bizzara gg.inženieri, članovi uprave, već izrađuju svepotrebite tehničke predradnje. Netreba isti-cati potrebu što skorijeg ostvarenja ovih pl-anova, jer u raskošnoj ljepoti prirode ovogpitomog predjela Dubrovnika, kao da jeskrivena njezina opajajuća moć. Interesiramsu ovih dana na sjednici sazvanoj od »Duba«pristali da materijalno pomognu ovu akciju.

ZAMJENICA GRADONAČELNIKA JELKA TEPŠIĆ U ZAGREBU

O održivosti turizma na lokalnoj raziniO održivosti turizma na lokalnoj raziniO održivosti turizma na lokalnoj raziniO održivosti turizma na lokalnoj raziniO održivosti turizma na lokalnoj razini

ta, odnosno 7 % više nego 2017. godine, dokje ostvareno 2 162 309 noćenja, što je 4 %više nego prošle godine. U privatnomsmještaju boravilo je 433 631 gostiju, 13 %više u odnosu na 2017. godinu, a broj ost-varenih noćenja u privatnom smještaju bioje 1 469 379, 9 % više nego prošle godine.Iako je u studenom zbog radova u Zračnojluci Dubrovnik, ograničen zračni promet, os-tvareni su odlični rezultati u turističkomprometu. Od 1. do 30. studenog u Dubrovni-ku je boravilo 34 507 turista, što je 28 % višenego u studenom 2017. godine i 75 605noćenja, 19 % više nego prošle godine. Na-jbrojniji turisti u studenom bili su iz slijedećihzemalja: Hrvatske, Njemačke, SAD-a, BiH,ostale azijske zemlje, Republika Koreja, Al-banija, Japan, Ujedinjenog Kraljevstva i Kine.

„Mjerenje održivosti turizma dat će namkonkretne podatke pomoću kojih ćemodefinirati daljnje korake u upravljanju des-tinacijom“, poručila je zamjenica gra-donačelnika Jelka Tepšić na 1. Godišnjojkonferenciji Hrvatskog opservatorijaodrživog razvoja turizma (CROSTO),održanoj 29.studenoga u Kući Europe uZagrebu.Na konferenciji naziva „Mjerenje održivostirazvoja turizma na razini destinacije - poka-zatelji održivosti“ , zamjenica Tepšićprezentirala je projekt „Poštujmo Grad“(Respect the City). Istaknula je važnostsuradnje s CROSTO-m u praktičnom dijelurealizacije ovog važnog projekta za GradDubrovnik. Za sudjelovanje u CROSTOprojektu kao pilot destinacija, Grad Du-brovnik je dobio zahvalnicu Ministarstvaturizma, koju je ministar Gari Cappelliuručio zamjenici Tepšić.

Grad Dubrovnik postao je ove godine čla-nom CROSTO projekta, kao jedna ododabranih pilot destinacija, uz Ston, Hvar,Novalju, Mali Lošinj i Rovinj. U praksi pro-jekt prati održivost turizma na lokalnoj i re-gionalnoj razini, na način da lokalni koor-dinatori uz potporu Instituta i Ministarstvaobavljaju mjerenja i analize brojnih poka-zatelja kako bi usmjerili upravljanje iodrživost turizma.Tijekom dvodnevnog službenog boravkau Zagrebu, zamjenica Tepšić sudjelovalaje i u radu Kongresa Udruge poduzetnikau hotelijerstvu Hrvatske, održanom u ho-telu Sheraton Zagreb. U panel raspravi“Overtourism - Otvaranje s gradonačelnici-ma” govorila je o iskustvu prekomjernogturizma u Dubrovniku, mjerama koje sunapravljene u posljednjih godinu i pol i iza-zovima koji su pred gradskom upravom unarednom razdoblju.

46 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

ZANIMLJIVOSTI IZ KNJIGA KOJE TREBA PROČITATI

Što su Dubrovčani mislili oŠto su Dubrovčani mislili oŠto su Dubrovčani mislili oŠto su Dubrovčani mislili oŠto su Dubrovčani mislili oMlečanima i obrnutoMlečanima i obrnutoMlečanima i obrnutoMlečanima i obrnutoMlečanima i obrnutoBez obzira na svu diplomatskugovorničku vještinu poklisara, kame-leonsku prilagodljivost (Mlečani suposprdno nazivali Dubrovčane „settebandiere“), lukavost, podmićivanje idruge karakteristike dubrovačke vanjskepolitike, osnovni razlog opstojnosti

Dubrovačke Republike bili su državni dužnosnici bezobzira koju funkciju obnašali u ili izvan Republike, tj.njihove glavne ljudske osobine, a to je poštenje(!!) premasvojoj domovini

Uopće me ne čudi psihoza stra-ha koja je vladala u srednjovjek-ovnom Dubrovniku zbog Mleča-na. Nije u pitanju bila samo op-stojnost Republike i njene slo-bode, već i realna mogućnostoružanog sukoba i svih zala kojedonose osvajači i čine prema po-robljenom narodu. Tako je odpovijesti čovječanstva.Prema tome, usađivanje nep-ovjerljivosti i straha, već od male-na bio je „program psihološkeedukacije“ kod svih naraštaja istaleža u Dubrovniku. Nije tosamo nepovjerenje iz vremenaDubrovačke Republike, već ikasniji povijesni događajipotvrđuju „pravo lice mletačke,tj. talijanske vanjske politike“.Tijekom XX. st. primjeri spletakai pritisaka talijanske vanjske poli-tike na štetu hrvatskog (i drugih)naroda u svezi otimanja hr-vatskog teritorija dobro supoznati, kao npr. Londonski spo-razum ili londonski tajni ugovorod 26.4.1915. godine i Rimski(zaključni) ugovor od 27.1.1924.godine. (Sastoji se od trijuizravnih pregovora između Ital-ije i Kraljevine SHS. Koji su seodržali u Palanzi 11.5.1920; uSpaau 5-16.7.1920. i u Rapallu8-12.11.1920.).Dubrovačka uspješna pomors-ka trgovina, Mlečanima je pred-stavljala „kost u grlu“ koju nika-ko nisu mogli „izbaciti“ i pomiritise s time da im jedna maladržava oduzima značajan prihodod trgovine s Levantom. Smatralisu da oni imaju isključivi monop-ol. Naravno, da Mlečani nisumogli izazvati otvoreni sukob sDubrovačkom Republikom kojaje imala moćne zaštitnike, pa suneprekidnim spletkama i manjimprovokacijama stalno prijetili op-stojnosti Republike. Krize sunaročito bile izražene od 1630.do 1635. u svezi otoka Lokrumai nakon zauzeća otoka Lastova.„Najbezobraznija je bila mletač-ka politika prema Dubrovniku

1630, kad su Mlečani počeli nag-lašenije zastupati stajalište da jeLokrum njihov državni teritorij, nepriznavajući pri tom čak ni nje-govo staro ime već tvrdeći da sezove otok sv. Marko. To su miš-ljenje načelno tvrdokorno zastu-pali sve do 1635., kad sunapokon morali priznati da jeovaj otok dio Dubrovačke Re-publike, no i tada su se ponašalikao da time Dubrovčanima po-puštaju i pokazuju se prema nji-ma naročito susretljivi te seodriču nekog svoga prava.“ –citat iz knjige „Povijest Dubrovni-ka - II svezak“ Vinka Foretića.Bez vojske i značajnije ratne mor-narice jedini otpor Mletačkimnasrtajima bili su politički potezidubrovačke vlade, bilo da jetražila zaštitu Sultana, Papa ilišpanjolskih kraljeva. Dubrovač-ka „diplomatska igra“ uvijek jebila na „oštrici mača“, nesigur-na i neizvjesna. Morali su donek-le poznavati (između ostalog) i„psihološki profil“ sugovornikakako bi ga lakše uvjerili o potre-bi zaštite opstojnosti i interesaDubrovačke Republike. U tomvišestoljetnom „nadmudrivanju“između Dubrovačke Republike iVenecije, Dubrovnik je ned-vojbeno dobio „hladni i verbalnirat“ protiv znatno nadmoćnijegprotivnika.Sva imena dubrovačkih i talijan-skih autora čiji su citati navedeniu predavanju znanstvenika LovraKunčevića, koje je 17. svibnjaodržano u „saloči od zrcala“pred velikim auditorijem, poka-zuju na uzajamnu netrpeljivostvlada navedenih gradova imeđusobne optužbe. Svakakoda je dubrovačka vlada reagira-la i slala upute svojim pred-stavnicima na raznim europskimdvorovima da se angažiraju nabranjenju interesa DubrovačkeRepublike, kako bi se obranili odkleveta mletačkih izaslanika.U vrlo složenim političkim odno-sima među europskim drža-

se vratio sa pratnjom u Carigrad,kako bi se mogao posvetiti lovu,svojoj velikoj strasti. (Vjerojatnone postoji sličan primjer u ratnojpovijesti čovječanstva, da se os-vajačke namjere podrede nekojosobnoj strasti – kom. D.R.). Rat-no zapovjedništvo predao jesvojem veziru Kara Mustafi, kojije izjavio da će „od Venecijeučiniti svoju konjušnicu“. (Poslijepotresa u Dubrovniku 1667. g.dubrovačko izaslanstvo vodilo jeteške pregovore sa Kara Mus-tafom, jer je postavljao vrlo teškefinancijske zahtjeve dubrovačkojvladi. – nap. D.R.).Kara Mustafa je smatrao, kad os-voji Beč, da će na sve druge eu-ropske gradove ovaj događajimati „domino efekt“. Nakon os-vajanja Beča, nema sumnje dabi turska vojska skrenula na jugprema Veneciji, koja bi bila ra-zorena, opustošena, opljačkanai pretvorena u „konjušnicu“.(Francuzi su 123 godine kasnijedubrovačke samostane pretvoriliu konjušnice, što se i danasmože vidjeti npr. u klaustru Do-minikanaca, gdje su pojili konje– nap. D.R.). Poznato je da jepoljski kralj Jan III. ili Jan Sobjeskipritekao u pomoć opkoljenomgradu, na osnovu sporazuma sasvetim rimskim carem Leopol-dom I., sklopljen u ožujku 1683.Tijekom višemjesečne opsade iproboja Turaka u nekapredgrađa, Beč je već bio na„koljenima“ i nestala je svakanada branitelja, kada je JanSobjeski 12. rujna 1683. nakondolaska i rasporeda svojih sna-ga na obližnje brežuljke iznena-da napao zapanjene osvajače ipotukao ih „do nogu“. Kara Mus-tafa je uspio pobjeći. Prije bije-ga, sve žene u haremu, kršćan-ski robovi i sluge ubijeni su navezirov nalog. Vratio se u Beo-grad te poslao poruku u kojoj jeizvijestio sultana o porazu. Za-davljen je po zapovijedi njego-vog nezadovoljnog vladara, kojini sam nije još dugo živio, jer jeubijen u dvorskoj uroti.Točak povijesnih događajamogao je promijeniti svoj smjer,da je Venecija eventualnodoživjela slom svoje političkemoći 1683. godine od koje sevjerojatno nikad ne bi oporavila.Špekulacije o tome što bi bilo sDubrovnikom koji se je još opo-ravljao od velikog potresa, moguisključivo biti fantastične pret-postavke, ali vjerojatno bi lakše„disao“ nestankom u Jadran-skom moru opasnog političkog,vojnog i trgovačkog konkuren-ta.

vama to je bilo jedino moguće uburnim vremenima, kada su eu-ropske države često međusob-no ratovale na kopnu ili moruzbog različitih interesa, sklapalitajne sporazume ali istovremenoi špijunirali jedni druge i „radilijedni drugima za leđa“.Kako je mala država na istočnojobali Jadrana uspjela opstati su-verena 450 godina, tj. od odlas-ka mletačkog kneza 1358. do1808. godine?! Istina Francuzi suušli 1806., ali su još dvije godinedozvoljavali rad dubrovačkevlade. Uvidjevši njezin neposluh,opiranje, odbijanje u provođen-ju zapovijedi osvajača, naposl-jetku su je raspustili 1808. god-ine. Dubrovačku Republikuukinuli su Austrijanci(!) 1815. go-dine na Bečkom kongresu kadje prestala postojati na političkojkarti Europe.Bez obzira na svu diplomatskugovorničku vještinu poklisara,kameleonsku prilagodljivost(Mlečani su posprdno nazivaliDubrovčane „sette bandiere“),lukavost, podmićivanje i drugekarakteristike dubrovačke van-jske politike, osnovni razlog op-stojnosti Dubrovačke Republikebili su državni dužnosnici bezobzira koju funkciju obnašali u iliizvan Republike, tj. njihoveglavne ljudske osobine, a to jepoštenje(!!) prema svojoj do-movini. Nije im padalo na pametda domovinu potkradaju a ka-moli pljačkaju bilo kakvim „mul-janjem“. Zato je Republika ima-la mogućnosti da plaća tribut tur-skom Sultanu, ali da istovre-meno osnažuje usavršujući svo-ju cjelokupnu fortifikaciju, te os-niva i financira humanitarneustanove, a po potrebi i da be-splatno dijeli žito siromašnima.(O ovome već sam pisao unekim svojim ranijim tekstovimaobjavljenim u „Glasu Grada“).Kad država zapadne u financijs-ko ropstvo prevelikimzaduživanjem, neminovno dolazii političko „ropstvo“ i tada državapostaje sluga tuđeg kapitala i in-teresa, bez obzira što je na „pa-piru“ samostalna, suverena imeđunarodno priznata.Predstaviti ću jedan važan vojno-politički događaj u Europi koji jemogao biti prekretnica u du-brovačko-mletačkim odnosimate eventualno osloboditi Du-brovčane neprestanog straha odnjihovog vjekovnog protivnika.Pod zidine Beča u srpnju 1683.godine utaborila se je turskavojska. Na čelu turske vojske bioje sultan Mehmet IV. Nesmetanoje došao do Beograda, a onda

Priredio:

Damir Račić

47GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

200 BRAČNIH PAROVA DUBROVAČKE BISKUPIJE

Biskupijsko hodočašće u RimBiskupijsko hodočašće u RimBiskupijsko hodočašće u RimBiskupijsko hodočašće u RimBiskupijsko hodočašće u RimOko 200 bračnih parova u pratnji dubrovačkih svećeni-ka sudjeluje ovog tjedna na Biskupijskom hodočašćuu Rim. U srijedu, 5.prosinca, su bili na generalnoj au-dijenciji Svetog Oca u dvorani pape Pavla VI. u Vati-kanu gdje su zajedno s drugim hodočasnicima čuliporuke pape Franje i imali ga prigodu vidjeti uživo.Drugog dana boravka u Italiji 4. prosinca hodočasnicisu pohodili baziliku sv. Petra u Vatikanu gdje su u kapeli-ci sv. Josipa slavili misu. Misu je predvodio i na njojpropovijedao don Frano Kuraja, župnik župe sv. Mar-ka iz Korčule. Pomolili su se i sv. Ivanu Pavlu II., počas-nom građaninu Dubrovnika, čiji grob se nalazi u bazili-ci.

Hodočasnici su obišli baziliku, pohodili grobove drugih papa, a po izboru suse mogli popeti na veličanstvenu kupolu bazilike sv. Petra s koje se pružaprekrasan pogled na trg sv. Petra, vatikanske vrtove i cijeli Rim. Oni koji suželjeli mogli su posjetiti i Vatikanske muzeje. O povijesti bazilike sv. Petra kaoi Vatikana i Vatikanskog grada pripovijedali su im vodiči. Kupili su suvenirekao uspomenu na ovo hodočašće ali i za darivanje najbližih. Divili su seBerninijevim kolonadama i fotografirali se na trgu.Bazilika sv. Petra u Vatikanu je mjesto hodočašćenja katolika iz cijelog svije-ta. Izgrađena je u 16. stoljeću na mjestu ranije ranokršćanske bazilike koja ječuvala grob apostolskog prvaka.Uz molitvene trenutke bračni parovi su mogli vidjeti brojna djela velikih majs-tora i umjetnika a među njima je svakako bila čuvena Michelangelova Pieta.Mnogo je poveznica između Dubrovnika i Vatikana kroz povijest, a to jehodočasnicima bilo lakše uočiti upravo na hodočašću. Poznato je da je ob-nova i učvršćivanje prepoznatljive kupole bazilike sv. Petra bila povjerenaRuđeru Boškoviću. A da su pape imale povjerenja u dubrovačke liječnike

svjedoči Giuro Baglivikoji je bio liječnik dvojicepapa. Kao duhovnapratnja s bračnim pa-rovima na biskupijskomhodočašću sudjeluju:don Marinko Šljivić,pročelnik Vijeća za životi obitelj Dubrovačkebiskupije, don HrvojeKatušić, generalni vikarbiskupije, don Ivica Per-van, kancelar biskupijei župnik župe SvetogSpasitelja iz Mokošice,don Frano Kuraja, žup-nik župe sv. Marka iz Ko-rčule i don Ivo Zečević,župnik župe SveteObitelji iz Nove Moko-šice.A.T. foto: hodočasnici

MALA BRAĆA

Proslava svetkovineProslava svetkovineProslava svetkovineProslava svetkovineProslava svetkovineBezgrešnog začećaBezgrešnog začećaBezgrešnog začećaBezgrešnog začećaBezgrešnog začećaU subotu, 8. prosinca, svetkovina jeBezgrešnog začeća Blažene DjeviceMarije - “Imakulate”. Svečano se slaviu crkvi Male braće, a slavlju prethoditrodnevna priprava, 5.; 6.; i 7. prosin-ca. U petak 7. prosinca bit će cjelod-nevno euharistijsko klanjanje od 7,30do 19 sati. Na samu svetkovinu, usubotu, 8. prosinca, bit će slavljenesvete mise: u 7; 9,30 i u 11 sati, asvečanu svetu misu u 19 sati pred-vodit će fra Bojan Rizvan, ofm, žup-nik Župe Srca Isusova, Zadar.

PAPA FRANJO BRAČNIM PAROVIMA IZ DUBROVAČKE BISKUPIJE:

Ohrabrujem vas da živite supružničku ljubav!Ohrabrujem vas da živite supružničku ljubav!Ohrabrujem vas da živite supružničku ljubav!Ohrabrujem vas da živite supružničku ljubav!Ohrabrujem vas da živite supružničku ljubav!Sudionici hodočašća bračnih parova Du-brovačke biskupije u Rim sudjelovali su 5.prosinca na općoj audijenciji Svetog Oca papeFranje u Vatikanu. Na generalnoj audijencijiuz bračne parove i dubrovačke svećenikesudjelovao je također biskup dubrovačkimons. Mate Uzinić. Audijencija je održana udvorani pape Pavla VI. u Vatikanu.Oko 400 dubrovačkih hodočasnika papa jepozdravio riječima: „Pozdravljam hrvatskehodočasnike a posebno bračne parove iz Du-brovačke biskupije zajedno s njihovimpastirom mons. Matom Uzinićem“. Obnovombračnih obećanja supružnici priznaju da ih jeGospodin pratio u radosnim i žalosnim pril-ikama života, a papa im je poručio:„Ohrabrujem vas da živite supružničku ljubav,

znak ljubavi između Krista i Crkve,rastući svakodnevno u uzajamnomsebedarju po malim gestama. Uovo vrijeme došašća neka vamBlažena Djevica Marija bude uzorkako primiti Gospodina i povjeritise njemu. Hvaljen Isus i Marija!“Oduševljenje susretom i riječimahodočasnici su iskazali krozpjesmu te su papi zapjevalipoznatu marijansku hrvatskupjesmu „Rajska Djevo, Kraljice Hr-vata“.Na generalnoj audijenciji sudjelovao je takođ-er veliki broj hodočasnika iz raznih krajeva svi-jeta, a papa im je u katehezi govorio na temel-ju evanđeoskog ulomka o molitvi Očenaša.

Poslijepodne suhodočasnici izDubrovačke bisk-upije obišli zna-menitosti Rimameđu kojima su:Piazza Navona,Pantheon, Fon-tana di Trevi i Pi-azza Spagna, a ucrkvi sv. Jeroni-ma su slavilimisu. A.T.

48 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

VATERPOLO - TRIGLAV REGIONALNA LIGAPOŠK - Jug CO 7:14Vaterpolisti Juga CO su u 7.kolu u Splitu pobijedili POŠK-a 14:7(4:2, 4:1, 4:2, 2:2), te su i dalje na drugom mjestu. Jug CO: ToniPopadić, Marko Macan, Loren Fatović(1), Leo Cukrov(3), MaroJoković(3), Xavi Garcia(1), Luka Lozina(1), Danill Merkulov(3), LukaStahor, Filip Kržić, Hrvoje Benić(2), Alexandros Papanastasiou,Antonio Vukojević, Marko Žuvela. Trener:Vjekoslav Kobešćak.Ostali rezultati 7.kola: Primorac - Crvena Zvezda 6:6, Partizan -Mladost 4:12, Mornar - Jadran HN 10:12, Jadran ST - Šabac 16:7.Poredak:Mladost 21, Jug CO 16, Jadran HN 15, Jadran ST 13,Mornar i Šabac po 9, Primorac i Crvena Zvezda po 7, Partizan 4,POŠK 3. U 8.kolu, 15.prosinca, Jug CO dočekuje Primorca iz Ko-tora. Još se sastaju: Jadran HN - Partizan, Jadran ST - MornarBS, Šabac - Crvena Zvezda, Mladost - POŠK.

SAD - STUDENTSKO PRVENSTVO U VATERPOLUUSC iz Los Angelesa prvak,Merčep najbolji igračzavršnog turniraUSC iz Los Angelesa, za koji igraju Dubrovčanii bivši Jugaši Jakob Merčep i Luka Karaman,te bivši igrač zagrebačke Mladosti Marin Dašić,je NCAA prvak Sjedinjenih Američkih Država.Merčep je izabran i za MVP Final foura. USC jeu finalu dobio Stanford sa 14:12, a Merčep jepostigao 5 pogodaka. Polufinale: USC - UCLA8:7. Ukupno su ove sezone Merčep, Karamani Dašić dobili 30 od 33 utakmice ove sezone.

I. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - JUGDubrovnik jesenski prvakRukometaši Dubrovnika pobijedili su u 10.kolu u Gospinom poljuRibolu Kaštela 24:21 (9:10), te tako kolo prije kraja jesenskogdijela prvenstva osigurali prvo mjesto. Inače, Kaštelani su uz Kar-lovčane i Metkovčane najozbilniji konkurenti izabranicima SilvijaIvandije za najveći plasman. Dubrovnik: Luka Morović, MarinoKnez, Leo Brnin 1, Anes Avdić, Teo Putica, Nikša Bušlje, LukaBevanda 1, Maro Dabelić 9, Kristijan Janđel, Paolo Bašica, Zvon-imir Srna 5, Sandro Zujić 1, Toni Bašica, Tomislav Radić 3, HrvojeLončarica 4 i Ivan Dobrić. Trener: Silvio Ivandija. Ostali rezultati10.kola: Metković Mehanika - Karlovac 29:23, Buzet - Hrvatskidragovoljac 37:24, Solin - Mornar Crikvenica 25:26, Trogir - Koza-la 34:26, Biograd - Split 31:25. Poredak: Dubrovnik 19, Karlovac,Ribola Kaštela i Metković po 14, Buzet 12, Mornar i Trogir po 10,Biograd i Hrvatski dragovoljac po 8, Kozala 6, Solin 3, Split 2. U11. kolu Dubrovnik je 8.prosinca gost Karlovca. Još se sastaju:Kozala - Metković Mehanika, Split - Buzet, Ribola Kaštela - Bio-grad, Mornar Crikvenica - Trogir, Hrvatski dragovoljac - Solin.

I. HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA (Ž)Zadar - Ragusa 84:63Ragusa je u 8.kolu izgubila u Zadru od Zadra84:63 (44:34).Ragusa: Paula Mojaš, Romana Stojanović (7),Katarina Zarač (12), Carmen Miloglav (15),Ana Haklička (18), Marija Pocrnjić (2), LeonaKristić (4), Mihaela Pavlović (3), Živana Jank-ović (2) i Ani Putica. Trenerica: Cvetana Mat-ić.Prvo ime susreta bila je Carmen Miloglav izRaguse sa 15 koševa, 9 skokova, 6 asisten-cija, 6 osvojenih lopti…Ostali rezultati 8.kola: Trešnjevka - Pula 60:65,Zagreb - Brod na Savi 73:44, Podravac Gi-gant - Medveščak 46:70, Plamen Požega -Mursa 79:76, Šibenik - Split 82:84.Poredak: Split 16 (8-0), Medvešćak i Zadarpo 15 (7-1), Pula 14 (6-2), Trešnjevka 2009 iZagreb po 13 (5-3), Ragusa 12 (4-4), Šibeniki Podravac Gigant po 10 (2-6), PlamenPoćžega i Mursa po 9 (1-7), Brod na Savi 8(0-8).U 9. kolu Ragusa dočekuje 8. prosinca Trešn-jevku 2009. Još se sastaju: Split - Zadar, Mur-sa - Šibenik, Medvešćak - Plamen Požega,Brod na Savi - Podravac Gigant, Pula -Zagreb.

KOŠARKA - KUP KREŠIMIRA ĆOSIĆADubrovnik među 16 najboljihNakon što su u 2.kolu Kupa Hrvatske „Kreš-imir Ćosić“ u Splitu (srijeda, 28.11.) pobijediliUniversitas 74:57 (40:26) te u 3.kolo u Župidubrovačkoj (nedjelja, 2.11.) Đakovo 82:56(33:27), košarkaši Dubrovnika su se plasiralimeđu 16 najboljih hrvatskih ekipa.Prvo ime susreta na Gripama bio je IvanVodopija. Pogodio je svih 12 šuteva iz igre(11/11 za dva, te 1/1 za tricu). Promašio je tekjedno slobodno bacanje od tri. Upisao je i 9skokova, 6 asistencija i 3 osvojene lopte. Val-orizacija čak 41. Za pamćenje.Na Gripama su strijelci još bili: Petar Dubelj(15 koševa, 6 skokova, 4 asistencije), JureBoban i Filip Vujičić po 9, Nikola Došen 7 (7skokova, 4 asistencije), Niko Stasjuk 3, ToniMustapić i Petar Koprivica po 2. Još su igraliAntonio Petrović i Vedran Soko.Protiv Đakova od izabranika Željka Vreće, na-jefikasniji su bili Petar Dubelj i Ivan Vodopijasa po 18 koševa, Jure Boban je dao 12, Ni-kola Došen 11, Maro Lučić 7, Filip Vujičić 6,Niko Stasjuk 4, te Antonio Petrović, VedranSoko i Petar Koprivica po 2. Vujčić i Vodopijasu uz koševe dodali i po 10 skokova, Dubelj8 asistencija… u sastavu su još bili Toni Mus-tapić i Jakov Vujičić.Dubrovnik, Sonik Puntamika, Pula 1981. iJazine Arbanasi su četiri sastava iz Prve hr-vatske lige koji su izborili treći krug, u kojemse u natjecanje uključuje i dvanaest klubovačlanova HT Premijer lige, najelitnijeg razredahrvatske košarke.Ukoliko Dubrovnik nakon ždrijeba za suparni-ka dobije nekoga iz redova premijerligaša(Cedevita, Cibona, Zadar, Hermes Analitica,Zabok, Alkar, Vrijednosnice Osijek, Split, Šibe-nik, Gorica, Adria Oil Škrljevo ili Bosco), igratće u Gospinu polju, a ukoliko izvuče nekogaod tri preostala sastava (Sonik Puntamika,Pula 1981. i Jazine Arbanasi) tada će ždrijebodlučiti o tome tko će u trećem krugu bitidomaćin.

KSW BORBE UPOLJSKOJPobjeda AntunaRačićaAntun Račić, član Gladiato-ra iz Dubrovnika, je u AreniGliwice u Poljskoj, na 46. pr-iredbi KSW-a, 1.prosinca,imao svoju 31. profesional-nu borbu u bantam kategoriji te ju je uspješnoodradio. Pobijedio je Poljaka Sebastiana Przy-bysza jednoglasnom odlukom sudaca. Ovo je22 pobjeda župskog borca u MMA borbama, uzosam poraza i jedan neriješeni rezultat.

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGASquare preko Splita do trećegmjestaNakon tri uzastopna poraza Square se vratio nastazu pobjede. U 9.kolu je u Gospinom polju uponedjeljak, 3.prosinca, pred oko 500 gledatel-ja, pobijedio ekipu Splita 3:2. Vodili su Splićani,koje vodi bivši trener Squarea Marinko Mavrović,na poluvremenu 2:0, pa sve do 27 minute, ali suizabranici Antuna Bačića u posljednjih 13 minu-ta smogli snage te na kraju zasluženo slavili.Ovom pobjedom Square je izbio na treće mjes-to.Square: Zoran Primić, Alen Turuk, Leonardo DosSantos 2, Haron Džanković, Hrvoje Cvjetković,Stjepan Rezo, Marko Kuraja, Andro Zarač, Adri-ano Darrer, Antonio Konsuo, Josip Nebergoj,Blago Gašpar 1, Maro Đuraš. Trener: AntunBačić.Ostali rezultati 9.kola: Universitas - Brod 035 3:1,Vrgorac - Uspinjača 3:3, Jesenje - Futsal Dina-mo 2:6, Osijek Kelme - Crnica 3:5, Alumnus -Novo Vrijeme Apfel 1:5.Poredak: 1. Novo vrijeme Apfel 22 boda, 2. Vr-gorac 18, 3. Square 16, 4. Crnica 16, 5. Uspin-jača Gimka 15, 6. Futsal Dinamo 15, 7. AFC Uni-versitas 15, 8. Alumnus 9, 9. Brod 035 8, 10. Split7, 11. Osijek Kelme 4, 12. Jesenje 3.U 10.kolu Square je 7.prosinca gost ekipe Os-ijek Kelme (20 sati). Još se sastaju: Novo VrijemeApfel - Universitas, Split - Vrgorac, Crnica - Brod035, Uspinjača - Jesenje, Futsal Dinamo - Alum-nus.

I. ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGADuba Konavoska ne da vrhRezultati 6.kola: Ponta - Duba Konavoska 3:6,Square II. - Dunave 0:1, Lumbarda - Riva Slano5:2, Gladius - Veleučilište 2:4, Jadran - Ombla1:7, Pridvorje - Cavtat 0:3, Čilipi - Mećajac 3:1,Plat - Sokol 4:7, slobodan Zmaj. Poredak: DubaKonavoska 18, Ombla i Cavtat po 15, Plat 12,Lumbarda, Veleučilište i Čilipi po 10, Riva Slano,Dunave i Sokol po 9, Gladius 8, Zmaj i Pridvorjepo 4, Square II. i Ponta po 3, Mećajac i Jadranbez bodova. U 7.kolu u OŠ Gruda u petak,7.prosinca, igraju: Riva Slano - Ponta (18:30),Veleučilište - Square II. (19:30), Ombla - Gladius(20:30). OŠ Gruda, subota, 8.prosinca: Dunave- Lumbarda (17:00), Cavtat - Jadran (18:00),Mećajac - Pridvorje (19:00), Sokol - Čilipi (20:00),Zmaj - Plat (21:00), slobodna Duba Konavoska.Lista strijelaca: 12 pogodaka - Leo Pušić (Plat),9 - Jasmin Salihović (Plat), 6 - Marko Barišić(Sokol), Dominik Gustin (Veleučilište), Dario Bur-mas (Ombla), Pavo Kuliš (Dunave), Matej Nađ(Duba Konavoska) i td.

LEN LIGA PRVAKAJug CO - BPM Sport Management(Verona) 9:8Vaterpolisti Juga CO ostvarili su u srijedu, 5.prosinca, u Gružu,pred oko 300 gledatelja, vrijednu pobjedu u 4.kolu LEN Lige pr-vaka skupine B, protiv BPM Sport Managementa iz Verone 9:8(3:5, 4:0, 1:2, 1:1). Jugaši su tako jedina ekipa skupine B sa sto-postotnim učinkom u prva četiri kola. Susret je odlučila odličnapredstava Juga u drugoj četvrtini. Koju su izabranici VjekoslavaKobešćaka dobili sa 4:0.Jug CO: Popadić (10 obrana), Macan, Fatović (1), Lončar, Jok-ović (2), Garcia (2), Lozina (2), Merkulov (1), Čulina, Žuvela, Be-nić (1), Papanastasiou, Vukojević. Trener: Vjekoslav Kobešćak.Ostali rezultati 4.kola: Jadran Split – WASPO Hannover 15:10,Olympiacos - HAVK Mladost 13:8, Spandau 04 - Szolnoki 9:9.Poredak:1. Jug CO 12 bodova, 2. BPM Sport Management 9, 3.HAVK Mladost 7, 4. Olympiacos 7, 5. Szolnoki 4, 6. Jadran Split3, 7. WASPO Hannover 2, 8. Spandau 04 1.U 5. kolu Jug CO je 19. prosinca gost WASPO Hannovera.

49GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

HRVATSKI NOGOMETNI KUP - PIONIRI I JUNIORIHajduk iz Splita bolji od GOŠK-a i Jadrana LP

STOLNI TENIS - HEP - SUPERLIGADugo Selo - Libertas Marinkolor 1:4U susretu 8. kola između trećeplasiranog Dugog Sela i drugopla-siranog Libertas Marinkolora uspješniji su bili Pituri koji su po-bijedili 4:1. Rezultati po mečevima:Luka Martinek - Tomislav Japec 0:1 (3:11; 12:10; 6:11; 11:8; 9:11)Mislav Martinek - Miho Simović 1:1 (11:6; 8:11; 7:11; 11:7; 11:5)Ivor Ban - Neven Juzbašić 1:2 (8:11; 2:11; 11:9; 11:8; 12:14)M.Martinek/Ban - Japec/Juzbašić 1:3 (10:12; 13:11; 12:14; 0:11)Matej Murat - Miho Simović 1:4 (7:11; 6:11; 4:11).Ostali rezuzltati 8.kola: Split - Starr Varaždin 1:4, Obrtnička školaBrod - Slavonski Brod - Mladost Petrinja 4:0, Zagreb - Donat 4:1,Vodovcod - Pula 4:1. Poredak: Starr Varaždin 16 (8-0), LibertasMarinkolor 15 (7-1), Dugo Selo 14 (6-2), Zagreb 13 (5-3), Obrtnič-ka škola Brod 12 (4-4), Pula 12 (4-4) 12, Vodovod 11 (3-5), Donat10 (2-6), Split 9 (1-7), Mladost 8 (0-8). U posljednjem kolu prvogdijela prvenstva Pituri, koji trenutno zauzimaju drugo mjesto, ovesubote u Gospinom polju dočekuju ekipu Splita. Početak je u 17sati. Još se sastaju: Pula - Dugo Selo, Zagreb - Vodovod, Mladost- Donat, Star - Obrtnička škola Brod. D.Gleđ

41. PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISUVode OŠ Cavtat Konavljanin i MarinkolorRezultati 4.kola Prve lige: Dr. Čolić - Aragosa travel 6:1, Soul caffe- Orlando 6:1, Marinkolor - Dubrovnik 6:1, Srđ - Šampinjoni ZLD7:0, OŠ Cavtat Konavljanin - Samo lagano 7:0.Vode OŠ Cavtat Konavljanin i Marinkolor sa po 8 bodova, Soulcaffe ima 7 i td.Najbolji pojedinci nakon 4. kola su Filip Mikulić (Dr. Čolić), Ve-dran Đurđević (OŠ Cavtat Konavljanin) i Vlaho Car (OŠ CavtatKonavljanin).Najbolji parovi nakon 4. kola su Vlaho Car/Vedran Đurđević (OŠCavtat Konavljanin), Josip Martinović/Marko Venier (Marinkolor) iMilo Stražičić/Ivo Šarić (Soul caffe).Rezultati 4.kola Druge lige: Luka Sorkočević - Jub klinci 7:0, OŠGruda Ljuta - Libertas klinci 5:2, Shaolin express - OŠ Gruda Pop-ovići 4:3, Lapad kolor - OŠ Gruda Gruda 6:1.Vode Lapad kolor i Luka Sorkočević sa po 8 bodova, treći je Sha-olin express sa 7 i td.Najbolji pojedinci nakon 4. kola su Bruno Soldo (Lapad kolor),Juraj Hrćan (Luka Sorkočević) i Borna Ramljak (Lapad kolor).Najbolji parovi nakon 4. kola su Nora Bećir/Sandra Đurišić (OŠGruda Popovići), Andrej Hrćan/Juraj Hrćan (Luka Sorkočević) iVinko Ivčević/Mario Mozara (Libertas klinci). Josip Sudarević

STRELJAČKO DRUŠTVO DRAGOVOLJAC MOKOŠICAOtvoreni turnir ove suboteDana 8. 12. održava se otvoreni turnir u streljaštvu s početkom u10:00 h povodom Dana branitelja Dubrovnika. Disciplina zračnapuška 10 m u streljani Streljačkog društva Dragovoljac u Mokoši-ci na adresi Bartola Kašića 10. Pozivamo Vas na sudjelovanjeovog turnira da zajedno obilježimo Dan dubrovačkih branitelja.

Tajnik Društva Srđan Čvrljak

I. B HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA - JUGPobjeda Dubrovnika, poraz Nove Mokošice

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA - JUGPobjeda BlaćanaSpušten je zastor na jesenski dio trećeligaškognadmetanja na jugu. U posljednjem 15.kolu GOŠKDubrovnik 1919 je izgubio na gostovanju u Zmi-javcima od Croatije 2:1. Jedini pogodak za izab-ranike Milana Petrovića postigao je Luka Matić.Blatski Zmaj je došao do druge prvenstvene pob-jede. U Blatu je pobijeđen Imotski 4:1. Pogotke zaBlaćane dali su Marko Vrkić 2, Marin Tomas i Vlat-ko Franić.Jadran LP i Split su u Pločama odigrali 1:1 (Mari-jan Šuto), dok su Neretva i Neretvanac poraženi.Metkovčani u Klisu od Uskoka 3:2 (Adel Ajkunić,Šime Erjauc), a Opuzenci u Ivanbegovini od Ka-mena 2:1 (Stanislav Vasilj).Ostali rezultati 15.kola: Zagora - Primorac Biograd II. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Faraonu titula jesenskog prvakaPravi podvig napravio je do ovoga kola posljednji Omladinac kojije na Lastovu pobijedio prvog favorita lige i do sada neporaženogMaestrala, što je iskoristio Faraon i nakon uvjerljive pobjede nadSOŠK-om u Stonu osvojio titulu jesenskog prvaka.Rezultati 6.kola: Omladinac - Maestral 6:3 (Kristijan Simić 3, DanielŽarković 2, Ante Pavličević; Nikola Jerković 2, Ivan Šutalo), Rat -Putniković 0:2 (Mato Vitković, Maro Glavor), SOŠK 1919 - Faraon1:6 (Petar Lončar; Bruno Koludović 4, Martin Butirić, Jakov Mili-nović), Enkel slobodanPoredak: Faraon 16 (27:4), Maestral 13 (14:9), Putniković 9 (12:13),SOŠK 1919 6 (11:19), Omladinac 4 (11:13), Rat 4 (5:17), Enkel 3(9:14).Lista strijelaca14 - pogodaka - Bruno Koludrović (Faraon)6 - Niko Saulan (Enkel)4 - Hrvoje Franković (SOŠK 1919), Ante Franković (SOŠK 1919) itd.

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGACroatia iz Gabrila jesenski prvakNajveće iznenađenje u posljednjem 11.kolu prvogdijela prvenstva priredio je Sokol iz Dubravke kojije kao posljednji na tablici, na Grudi, odigrao1:1(Pavo Kuliš; Ivan Medak) s - do tada - vodećimGusarom iz Komina. Kiks Kominjana iskoristila jeCroatia iz Gabrila koja je na u Čilipima pobijedilaKonavljanina 3:0 (Matej Nađ, Matej Vidak, DamirHodžić), te tako prvi dio prvenstva završila na pr-vom mjestu. Ostali rezultati 11.kola:Metković -Slaven 1:0 (Stipan Marević), Župa dubrovačka -Orebić 2:1 (Viktor Lekaj, Antonio Lipotić; Ivan Ko-rdić), Hajduk 1932 VL - ŠD Smokvica 1:0 (Tomis-lav Andreis), Žrnovo - Grk 2:0 (Ivan Tomović 2).

Pioniri GOŠK Dubrovnika 1919. I juniori Jadra-na LP iz Ploča ugostili su svoje vršnjake izsplitskog Hajduka u 1.kolu Hrvatskog nogo-metnog kupa - središte Split. Rezultat je i ujednoj i u drugoj utakmici bio identičan - 7:0za splitske Bile.Pioniri iz Splita su na poluvremenu na Lapadusve riješili, bilo je 4:0. GOŠK Dubrovnik 1919.:Mateo Čerjan, Luka Novak, Luka Ivanković,Mihael Dabo, Nino Gjaja, Antun Sebastijan,

Matej Frano Urlović, Ante Azinović, Nikola Gr-bić, Ivo Vukić, Pero Bjeloš, Bruno Miloglav, IsanKacić, Lauro Zorić, Domagoj Miloglav i RokoAnđelić. Trener: Oliver Kljajić.Jadran Luka Ploče: Luka Benić, Teo Herceg,Ivan Vlatković, Ivan Čavar, Marin Mateljak, PetarGiljević, Domagoj Domić, Andrej Vukosav, An-drija Korljan, Marin Romić, Ivan Milošević, MatejRadić, Matej Milošević, Ante Kavelj, Leo Burić iJosip Govorko. Trener: Marijo Zmijarević.

Odbojkašice Dubrovnika pobijedile su u 9.kolukao gošće Solin 3:0 (25:11, 25:11, 25:14), te idalje nastavljaju utrku sa Sinjom za prvo mjes-to. Dubrovnik: Anđela Čuljak, Đive Turajlić,Anđela Turuk, Nikolina Tomašević, Mara Šilje,Ivana Ivaniš, Lea Burić, Petra Putica, KatijaVuličević, Martina Vreća, Hana Dilberović, Gab-riela Stipanović i Ana Matuško. Trenerica: Mir-jana Vreća. Odbojkašice Nove Mokošice suporažene u Zadru od druge ekipe Zadra 3:0(25:18, 25:15, 25:7).Nova Mokošica: Andrea Radić, Lara LučićRaguž, Petra Balija, Barbara Kozić, Nikoleta

Karlić, Ana Delevski, Manuela Karač, IvanaBupić, Ivana Maslać, Lamija Tumbić, DoroteaKozić i Lucijana Milojević. Trener: Tonći Care-vić.Ostali rezultati 9.kola: Brda II. - Makarska 2:3,Split VT - Trogir 3:1, slobodni Sinj i Split II. Pore-dak: Split 20 (7-0), Dubrovnik 19 (6-1), Makars-ka 16 (6-2), Zadar II. 14 (5-2), Split VT 12 (4-3),Split II. 10 (3-4), Trogir 10 (3-5), Brda II. 7 (2-6),Nova Mokošica 3 (1-7), Solin 0 (0-7). U 10. kolu8.ili 9.prosinca Dubrovnik dočekuje Zadar II. Jošse sastaju: Sinj - Solin, Makarska - Split VT, SplitII - Brda II, slobodni Nova Mokošica i Trogir.

1:1, Hrvace - Junak 3:0, Urania - Primorac1929. Stobreč 1:1.Poredak: 1. Junak 33 boda (+19), 2. Uskok30 (+17), 3. Primorac (BNM) 27 (+8), 4. Ura-nia 26 (+9), 5. Jadran LP 24 (+10), 6. Ka-men 24 (+2), 7. Neretva 22 (+10), 8. GOŠKDubrovnik 1919. 21 (+6), 9 Croatia 21 (-1),10. Primorac 1929. Stobreč 19 (-3), 11. Hr-vace 19 (-5), 12. Neretvanac 18 (-9), 13. Zag-ora 16 (-8), 14. RNK Split (kažnjen sa oduz-imanjem 6 bodova) 10 (-3), 15. Imotski 10 (-22), 16. BŠK Zmaj 9 (-27).Prvi strijelac GOŠK Dubrovnika 1919. je Bal-do Cicijelj s 10 pogodaka. Prvi strijelac ligeje Petar Bašić Šiško iz Junaka s 12 pogoda-ka, drugi je Baldo Cicijelj s 10 (GOŠK Du-brovnik 1919), a treći Drago Gabrić iz RNKSplit s 9 pogodaka.

Poredak: 1. Croatia 27 bodova (24:9), 2.Gusar 25 (32:9), 3. Župa dubrovačka 24(28:13), 4. Slaven 22 (24:12), 5. ONK Metk-ović 22 (20:9), 6. Orebić 17 (12:10), 7. SDSmokvica 10 (20:22), 8. Grk 10 (14:24), 9.Konavljanin 10 (9:26), 10. Žrnovo 8 (11:32),11. Hajduk 1932. 7 (13:23), 12. Sokol 5(10:28).Lista strijelaca:9 pogodaka - Velimir Kajba (Župa dubrovač-ka)8 - Igor Čović (Športsko društvo Smokvica),Damir Hodžić (Croatia)6 - Mateo Kljunak (Grk), Antonio Lipotić(Župa dubrovačka), Ivan Medak (Gusar). itd.

50 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

BOĆANJE / TURNIR PAROVA – „GORNJI BRGAT 2018.

Sukno i Kokanović pobjedniciSukno i Kokanović pobjedniciSukno i Kokanović pobjedniciSukno i Kokanović pobjedniciSukno i Kokanović pobjedniciZavršen je prvi ovogodišnji tradicionalni zimski turnir parovana Gornjem Brgatu. Na turniru je nastupilo 49 parova. Pob-jednici turnira postali su Niko Sukno i Joško Kokanović. Onisu u jako dobrom i zanimljivom finalu bili bolji od Pera Meda,Stijepa Svićarevića i Mata Balarina. Treće mjesto pripalo jeBožu Žmirku, Stijepu Memuniću i Toniju Lučiću, dok su četvr-ti bili Stanko Matković, Damir Ilić, Pero Fiorović i Dalibor Lah-alo. Najbolji su nagrađeni medaljama i novčanim nagradama.Turnir je vodio Mato Balarin, a završni dan je sudio Ivo Jel-jenić. Nakon završetka turnira upriličena je zajednička večeraod strane organizatora za sve sudionike turnira i ostale goste.Rezultati završnog dana: polufinala: Niko Sukno, Joško Ko-kanović - Stijepo Memunić, Božo Žmirak (Toni Lučić) 13:6Pero Medo, Stijepo Svićarević - Damir Ilić, Stanko Matković(Pero Fiorović) 13:10.Finale: Niko Sukno, Joško Kokanović - Pero Medo, StijepoSvićarević 8:7.

I. HBL

Metković uvjerljiv protiv GorčineMetković uvjerljiv protiv GorčineMetković uvjerljiv protiv GorčineMetković uvjerljiv protiv GorčineMetković uvjerljiv protiv GorčineBoćari Metkovića ostvarili su uvjerljivu pobjedu u ovom kolu sav-ladavši na domaćem terenu Gorčinu iz Omiša. Prije zadnjih iga-ra Metković je osigurao pobjedu vodstvom 17:1, pa su u zadn-jim disciplinama šansu dobili igrači koji manje igraju. U sljedećemkolu Metković gostuje u Pazinu. Rezultati 5. kola: Zrinjevac - Pula14:12, Vargon - Pazin 20:6, Metković - Gorčina 19:7, Sokol Orbi-co - Lovran 20:6, Istra Poreč - Biston Brela 16:10. Poredak: 1.Pula 12 bodova, 2. Zrinjevac 12, 3. Istra Poreč 10, 4. Pazin 9, 5.Metković(-1) 6, 6. Vargon 6, 7. Biston Brela(-1) 6, 8. Sokol Orbi-co(-2) 4, 9. Gorčina 3, 10. Lovran 0 bodova. 6. kolo igra se 8.12.u 15 sati: Pula - Biston Brela, Lovran - Istra Poreč, Gorčina -Sokol Orbico, Pazin - Metković, Zrinjevac - Vargon.

II. HBL - JUG

Hidroelektrana nadigrala ŽupuHidroelektrana nadigrala ŽupuHidroelektrana nadigrala ŽupuHidroelektrana nadigrala ŽupuHidroelektrana nadigrala ŽupuBoćari Hidroelektrane u Srebrenom su nadigrali Župu Du-brovačku i zasluženo osvojili bodove. Hajduk je teže nego što seočekivalo pobijedio Umčane. Komolac je tijesno poražen kodNaklica, iako su imali vodstvo 10:4, na kraju su izgubili 12:10.Rezultati 5. kola: Hajduk - Umčani 13:9, Naklice - Komolac 12:10,Vir - Zlatan Otok 16:6, Otok - Primošten 11:11. Hidroelektrana -Župa Dubrovačka 15:7. Poredak: 1. Primošten 13 bodova, 2.Hajduk 12, 3. Zlatan Otok 9, 4. Vir 9, 5. Hidroelektrana(-1) 7, 6.Župa Dubrovačka 6, 7. Otok 4, 8. Umčani 4, 9. Komolac 3, 10.Naklice(-1) 3 boda. 6. kola igra se 8.12. u 15 sati: Umčani - ŽupaDubrovačka, Primošten - Hidroelektrana, Zlatan Otok - Otok, Ko-molac - Vir, Hajduk - Naklice (09.12.). Luko Hendić

PLESNI STUDIO STEP ‘N JAZZ

Tri bronce sa Svjetskog prvenstvaTri bronce sa Svjetskog prvenstvaTri bronce sa Svjetskog prvenstvaTri bronce sa Svjetskog prvenstvaTri bronce sa Svjetskog prvenstva

METKOVIĆ

Pedeset godina Neretvanskog gusaraPedeset godina Neretvanskog gusaraPedeset godina Neretvanskog gusaraPedeset godina Neretvanskog gusaraPedeset godina Neretvanskog gusara

U Metkoviću je u subotu održana svečana sjednica VK Neretvanski gusarapovodom 50. godišnjice osnutka kluba, a kojoj je nazočila i zamjenicažupana Žaklina Marević. Na sjednici su bili nazočni i prijatelji, sponzori,članovi uprave, predstavnici Grada Metkovića, predstavnici Veslačkogsaveza, drugih veslačkih klubova, bivši i sadašnji veslači. Prvi se s go-vornice obratio predsjednik kluba, Vido Jeramaz kazavši kako je daleke1968. godine prvi četverac koji je veslao za VK Neretvanski gusar bioZdravko Vučićević, Mate Marević, Stipe Vučković i Petar Jurjević. Pri-godnim riječima povodom ove velike klupske obljetnice s govornice obra-tili su se: predsjednik veslačkog saveza Dalmacije, Juraj Gamulin, pred-sjednik Veslačkog saveza Hrvatske, Branimir Bašić, zamjenik gra-donačelnika Metkovića, Damir Rajić i Marko Ćurković, predsjednik Hr-vatskog kajakaškog saveza, koji je službeno objavio kandidaturu GradaMetkovića za Svjetsko prvenstvo u kajak-kanu u maratonu koji se održava2023. Na svečanoj sjednici dodijeljena su priznanja počasnim članovi-ma kluba, zaslužnim pojedincima za podupiranje kluba. Predstavljenufotomonografiju kluba, naziva ‘Naših prvih pola stoljeća’ uredio je IvicaPuljan. Predsjednik Hrvatskog kajakaškog saveza Hrvatsku, Marko Ćurk-ović dodijelio je priznanja zaslužnima za uspješnu organizaciju i realiza-ciju Europskog prvenstva u kajak-kanuu, održanog ove godine u Metk-oviću, a uručeni su prigodni darovi predstavnicima veslačkih klubova.

Članovi plesnog studia Step ‘n Jazzsudjelovali su na Svjetskom prven-stvu u stepu koji se održalo u Nje-mačkom gradu Riesi od 27.11 do1.12. Ponosno se vraćamo saodličjima u tri kategorije. Naša LanaUrlić je osvojila treće mjesto u kate-goriji juniorskih sola, na što smo izn-imno ponosni jer je ovo prvi put daimamo ovakav odličan rezultat uovoj kategoriji Na postolje su se tak-ođer popele Mia Kužnin i Lana Urlićsa svojim duom, te trio Nika Lazo,Lana Urlić i Mia Kužnin. Ovo je prviput da smo osvojili medalje u tri kat-egorije pa smo se vratili doma puniponosa i veselja. Natjecali smo sesa još 10 koreografija i bez obzirašto ovaj puta oni nisu osvojili najvi-ša mjesta,svi dolaze doma sa zavid-nim rezultatima obzirom da su sko-ro sva naša djeca u ovoj sezoniprešli u novu dobnu kategoriju pasu kao takvi među najmlađima usvojim kategorijama. Svjetskoprvenstvo u organizaciji saveza In-ternational Dance Organisation je je-dino službeno prvenstvo plesa kojise održava u svijetu. Ovaj savezpokriva sve plesne discipline ali sva-ka disciplina ima odvojeno prven-

stvo na kojem se natječu plesači izpojedine plesne tehnike. Tako je naovom natjecanju bilo 1400 step ple-sača iz 19 zemalja. Iznimno smoponosni što su se naša djeca kval-ificirala za ovo natjecanje i što ima-ju hrabrost plesati među ogromn-om i kvalitetnom konku-rencijom.Ovim putem bismo se zahvalili svimroditeljima, sponzorima i donatori-majer bez njihove potpore odlazakna ovo prvenstvo bi bilo nemoguće.Rezultati: Finalisti:3. mjesto Lana Urlić - pojedinke jun-iori3. mjesto Mia Kužnin i Lana Urlić -parovi juniori3. mjesto Nika Lazo, Lana Urlić i MiaKužnin - trio juniori5. mjesto Mia Kužnin - pojedinkejunioriPolufinalisti:7. mjesto’Alisa’ Iva Vidak, Mia Pezo,Katarina Kanostrevac, PaulaKapović, Karolina Gospodnetić, Pe-tra Žarak, Bruna Miletić, Ines Ros-setti, Antonija Đurović, Lara Viktori-ja Ilić, Ivana Lazo, Matea Jurković,Keti Bošković, Mihaela Šegedin,Nora Ujdur, Nika Simoni, Paula Mil-janić, Ana Vidak, Nika Radiš i Kata-

rina Šegedin - formacije juniori8. mjesto Mihael Tošić i Laura Ficović - parovi seniori8. mjesto ‘Broken’ Mihael Tošić, Laura Ficović, Gracija Filipović,Ani Rikalo, Lana Urlić, Nika Lazo, Mia Kužnin - male grupe senio-ri8. mjesto Ana Vidak, Nika Radiš i Katarina Šegedin - trio djeca9. mjesto ‘Božićni san’ Nora Ujdur, Nika Simoni, Paula Miljanić,Dora Poljak, Ana Vidak, Nika Radiš i Katarina Šegedin - malegrupe djeca10. mjesto Nika Radiš i Katarina Šegedin - parovi djeca10. mjesto ‘Putovanje’ Mihael Tošić, Laura Ficović, Gracija Fili-pović, Ani Rikalo, Lana Urlić, Nika Lazo, Mia Kužnin, Lena Ba-rišić, Marta Miloslavić, Ana Galjuf, Lora Radulj, Antonia Knez,Antea PozniakČetvrtfinalisti:13.mjesto - Mihael Tošić - pojedinci seniori16. mjesto - Laura Ficović - pojedinke seniori17. mjesto - Mihael Tošić, Laura Ficović i Gracija Filipović - trioseniori. Linda Valjalo

51GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JEPOVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM - PRIČA (4)Piše: Silvio Market

Šilok u duši - Perast u srcu (2)Šilok u duši - Perast u srcu (2)Šilok u duši - Perast u srcu (2)Šilok u duši - Perast u srcu (2)Šilok u duši - Perast u srcu (2)Škero se okrenuo prema svima nama putnicima kojismo bili u par kvadratnih metara zbijeni i reko: “Idemo,makar se vratili s Boke False!” Koja radost se u menitada probudila

Naravno, usred plovidbe to nijebilo potreba raditi, pa bi makin-ista to uočio i isključio napajan-je kolotura strujom. A nisu namnikada vikali zbog toga, niti suto spominjali. Pošto je cirkusar-ija moja brzo finula, poš’o sambio prema gornjoj palubi-kuvjer-ti, skalinima s krme, ali je jakopuhalo i dim sa žižaricama izdimnjaka je letio na sve strane,pa nisam htio izgorit jaketu i vra-tio sam se hodnikom premaprovi, odakle sam i krenuo.Htio sam ući u salon, aliispred vrata od makine, kojasu par metara udaljena odulaznih vrata u salon premaprovi bili su Pero Sršen-Šupica i Antun Matić-Tonko.Pero je bio u bijelom ko-mbinezonu i naslonjen leđi-ma na rukohvat uz prozor,a Tonko je bio iznutra mak-ine u modrom kombine-zonu sa jednom nogom po-dignutom i naslonjenim sto-palom na rub od vrata. Nas-lonio lakat na koljeno i držorukom cigar u ustima. Bili suokrenuti jedan premadrugom. Mislio sam im nesmetat, ali sam stao izmeđunjih,malo sa strane i slušo štogovore o Novoj godini, pokladi-ma, regimenti. Pit’o sam Perasmijem li na komandni most, aon mi je reko neka pričekam daiziđemo iz Luke Šipanske, pa daonda pođem. U to smo počelismanjivat brzinu i uplovljavat uLuku Šipansku. Stjepo Grego jeprošo mimo nas i otvorio kliznavrata od prove, a ja sam odmahiza njega izletio na provu.Potpuno mirno je bilo u Luci Šip-anskoj i nije padala kiša, pa samse uspeo bio u onaj ograđeniprostor na samom vrhu prove,gdje stoje cime, kako bih senagnuo iznad ruba prove igledao prema dolje, a sve zbogtoga što sam htio vidjet hoće liprovom udarit u onaj prvi kamenkoji se spaja sa rivom uz kojupristaje „Perast“. Jasno, i Škeroi sva posada me vidjela što čin-im, ali mi nitko ništa nije govor-io. „Perast“ je polako klizio uzrivu, a prova se približavala kut-nom kamenu u kojeg su mnogi

udarali, jer je vazda bio izvaljeniz ležišta. No, „Perast“ je došosa rubom prove na 10-20 cm odtog kamena i fermo se. Nevjero-jatno. Koji osjećaj treba imat ikoje iskustvo, pa precizno tako“parkirati” brod. Kao da je igrač-ka, a ne putnički brod. Nije mibilo više zanimljivo stajati u tommalom kavezu, pa sam se vra-tio u salon. Nisam znao zaštosu moji vazda sjedali u donjemsalonu, kada je ljepše u gorn-jem i ima mjesta.Mislio sam da

ih muči more, mater i brata, paim je lakše za sjedit dole, gdjene gledaju u valove, a opet, doleje ko u zatvorenoj kašeti kad val-ja. Razlog je bio nešto posvedrugo, a to je očevo igranje nakarte za stolovima prilagođen-im igri, jer su obodni plastičniobrubi izrezani da bi se kartemogle bez problema vuć sa sto-la. E, pa zato svi moraju bit udonjem salonu. Čim smo sepočeli napuštat Luku Šipanskui kad sam čuo tri puta sirenukako otpozdravlja, iziš’o samuza skale od salona i opet lijevokroz vrata da nađem Pera i dapođem na most.Nikoga nije bilo ispred vrata odmakine. Uhhhh...”Ne mogugore sam na svoju volju poć”,promislio sam, kad u to iz mak-ine Pero izlazi i govori mi: “Ajde,hodi goru, samo pazi kako sta-ješ jer su skalini mokri”.U mo-mentu sam već bio na vrh ovihunutarnjih skalina što vode nagornju palubu i u sobe kapet-ana i kapa od makine, prošokroz vrata lijevo, još uz dva-tri

skalina se uspeo i došo predvrata od komandnog mosta.Zatvorena vrata.Provirio sam kroz staklo na vra-tima i kada me vidio Zoran Da-belić-Strjež mahnuo mi je dauđem. A koji mi je to lijep os-jećaj bio, bit na mostu! Zoran jebio sa još jednim mornarem,kojeg ja nisam znao, neki fures-ti. Taj furesti je bio za kormilom,a Zoran je sjedio u stolici desnood njega. Ja sam prišao kompa-su koji je bio od mjedi, ulašten istao kraj prve, crvene kugle, tikdo kompasa. Kroz staklo samgledao provu i kako plovimonaprijed uz otok Jakljan premaVelikom vratniku, ili ti ga “BokiFalsoj”. Sve je bilo mirno i bezimalo valjanja. Prošli smo uzJakljan i par onih malih otočićas unutarnje strane Jakljana i po-lako okrenuli lijevo prema izla-zu, prema Velikom vratniku.

„Perast“ je počeo malo trzat odvalova koji su ga udarali u pro-vu i koji se stizali s otvorenogmora, ali ništa posebno. Ovajmladi mornar je kormilario samalim-hidrauličniom kormilom imeni je to tada bilo nezanimlji-vo gledat. Nekada bi mi zabunace dali da vozim „Perasta“,ali ja bih uvijek držo veliko ko-rmilo za one izbočnike i to mi jepredstavljalo pravu vožnju bro-da, a ne ovo malo kormilo. Joškada bi mi Škero ili netko odmornara - kormilara reko damalo okrenem ulijevo ili udes-no i kada bih vidio i osjetio kako„Perast“ vrhom prove i onim stu-pićem od zastave na vrhu provemjenja kurs,a ja ga vozim, ondabih cvjeto od sreće. “Sada nebih želio to učinit ni da mi daju”,promislio sam, jer nije bilabunaca. Dapače, bilo je valovakoji su se pojačavali kako smoulazili u Vratnik i „Perast“ sepočeo valjati sa jedne strane nadrugu i pomalo propinjati i pos-rtati. No, njih dvojica nisu tomedavali pozornost.Desno ispred

nas je bio otok Olipa i vidio sesvjetionik, a brod se sve višepočeo valjat. Kada smo došlijako blizu samog izlaza naotvoreno more i kada nam jesvjetionik bio tik ispred nas ovajmladi mornar je malo skrenuoudesno i dogodio se užas u parsekundi. Prvo se „Perast“ skroznagnuo na desnu stranu zbogvala koji nam je došao s lijevestrane - sa strane od Jakljana, aonda je naglo posrnuo provomprema dolje, tako da sam sejedva uspio zadržat na nogama,hitajući se u zadnji čas za crve-nu kuglu uz kompas s obje ruke.Nakon posrtanja prove u valkompletna stakla komandnogmosta je zapljusnuo val, tako dase ništa nije vidjelo, a onda sebrod tako jako nagnuo na lijevustranu da su meni noge pobje-gle ispod mene i osto sam narukama. Zoran je skočio sa sto-

lice i zavik’o: “Ispravi ga!”, alije ovaj mornar još višezakrenuo na desnu stranukormilo i onda odjednomonako nagnuti na lijevustranu smo još više posrnuliu val provom, ali sada umjes-to bijele pjene ispred vrhaprove ja sam vidio visoki,sivo-modri zid koji je bio većiod komandnog mosta i kojije svom silinom udario postrani broda i po provi, udar-io u komandni most i prešaopreko nas. U tom momentuje počelo nešto svirat, kaoalarm. Bio sam umro od stra-

ha! Želudac mi je došo bio nausta. U sljedećem momentusmo bili u suprotnom položaju,nagnuti sada na desni bok. Iopet isto. Opet zid od vala udarana nas svom silinom. Bili smopod morem, jer ja par sekundinisam vidio s desne strane niš-ta osim tekućine crne koja sezabijala na stakla od mosta.Opet svira alarm. Zoran je us-pio doć do kormila, ali ništa po-moglo nije. Nanovo je provazaronila tako duboko u val i opetogromna količina mora udara ustakla od mosta. Ništa mi višenije bilo jasno. Mislio sam dasmo se potopili! Iza toga mogarazmišljanja smo se naglo is-pravili, ali sada je prova nagloizronila iz te crno-modre tamemora i uzdigla se u nebesa, takoda sam imo osjećaj da ćemo seprevrnut preko krme naopako,na “leđa”. Umiro sam od jada.Sekundu iza toga propinjanjasmo opet naglo posrnuli premadolje i direktno udarili u čeloogromnog vala koji nas je opetbacio na lijevi bok. Nastavlja se

52 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

53GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - ponedjeljak i utorak, 10. i 11. XII.- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - petak, 7. XII.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - srijeda i četvrtak, 19. i 20. XII.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- petak i subota, 28. i 29. XII.Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med., specijalist interne

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

Zašto trpite bolove ako se možete izliječiti?Naručite se u POLIKLINICI MARIN MED na pregled kralježnice kod dr. Darka Perovića

BOLE VAS LEĐA? PREGLEDAJTE SE I RIJEŠITE SE BOLOVA!!!Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničkebolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svihbolesti kralježnice obavlja preglede u Poliklinici Marin Med. Jed-instvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti bolna stanjakralježnice.Temeljiti pregled i kvalitetna konzultacija sa liječnikom iznimno suvažni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problema, odnosno odgo-

medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- dr. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice

varajuća preporuka na koji senačin riješiti boli u leđima. O sve-mu tome ovisi i uspješnost zah-vata i mogućnost izlječenja.Zakažite svoj termin za pregledkod dr. Perovića u Poliklinici MarinMed već za ponedjeljak i utorak, 10. i 11. prosinca!

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKAMARIN MED

54 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

Ured ovl. inž. geodezije ANTE KATAVIĆVukovarska 19, 098 9642 392

U sklopu izrade Geodetskog projekta na k. č. 594 (č. zem. 7/1,7/2, 17, 6, dio č. zem. 4 i 10 i č. zgr. 3) k. o. Soline. Na zahtjevstranke NOTITIA D.O.O., Ivana Gundulića 36B, 31000 Osijek;OIB: 89014380019, pozivaju se nositelji prava na k. č. 745,593, 592, 591, 583, 590/4, 595 (č. zem. 838/3, 5/1, 2, 4, 8,10, 849, 11, 12, 15, 16/1, 999/3, č. zgr. 1, 2, 5) k. o. Soline najavni uvid u svrhu izrade Geodetskog na k. č. 594 (č. zem. 7/1,7/2, 17, 6, dio č. zem. 4 i 10 i č. zgr. 3) k. o. Soline, izrađenog uskladu s Pravilnikom o Geodetskom projektu (NN 12/2014). Javniuvid će se održati 17. 12. 2018. (ponedjeljak) u prostorijamaureda u 9 h, na adresi Vukovarska 19/ II kat, Dubrovnik.

GEO FONT d.o.o.Od Svetog Mihajla 1, 020 455 013

Na zahtjev Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o.izrađeni su geodetski elaborati kojima se vršiusklađenje na katastarskoj čestici 18 k.o. Cavtat teusklađenje i evidentiranje podataka o zgradama nakatastarskoj čestici 589 k.o. Cavtat. Pozivaju sevlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na susjednimkatastarskim česticama na utvrđivanje granica kojeće se održati dana 18. prosinca 2018. god. u 10 satina predmetnoj katastarskoj čestici.

Piše:Antun Švago

MATO MALI I PERO NJIOV

Doj po śetĐe je voje tu je i načina, govorila jepokonja Januka, ali u naske nemavoje, pa ne more bi ni načinaMoglo je negda u naske čejade, pričaMato, bi i školovano, načitano, snalažjivo,promućurno, na ko zna kakvu položaju,ima ne znam što... ali sve bi mu to bilozaludu, ako ne bi viđelo daje od nosa. Igledalo ijanke bi i dzeru čejade.Danaske je, žali Bože, druga pjesma. Naj-manja je briga bi čoek. I na svomu mjestu.Malo komu to više vaja.Odvazda je u naske, kaže Jane, bilo čeja-di koja su znala ništa ne kaza, a sve rije,isto ko što je bilo čejadi koja bi sve rekla, aništa ne kazala.Isto ko što se odvazda u naske, kaže Pero,iz pasanoga sistema najviše prenosilo ononevajalo. Pulitika je u naske, žali Bože, nekapjevamo i popjevamo drugovačije, odvaz-da bila važnija od obraza, pa bila tuđinska- ili ko što se sadarke udara na sva zvona -da je naša.- Naša, a volan u rukama tuđina - Jane će.A jesmo li se umorili od pjevanja i popje-vanja o obrazu, ajde s nama znaj?! Zna-mo mi to dobro, ma nam se isto ne da rije.Od umora ili pjevanja i popjevanja, vragće ga zna...Zna se, kaže Sele, da su mrski komunistinekoga vraga i stvorili u četres i pe godi-na, ali u ovije tries godina još nijesmo us-pjeli ni proda ono što su oni stvorili. Neznamo ni to, pa kako ćemo i nešto drugo

umje.Naša duga povijest, misli Mato, govorio temu da je hrvaske ideje bilo više kadje nije bilo u ovijem političkijem okviri-ma. Tadarke je bila prevelika da bi jeovi današnji šifćirići u svojijem uskijemgranicama mogli dojitit.I jezik na ovijem vjetrometinama, kažePero, kojijem svi govorimo, jope se nanjemu nekijem čudom ne razumijemo.Baš zato, misli on, što se ne razum-ijemo, i govorimo da to nije naš jezik.To ti je, nastavja on, ko da pošegašdvije grane s jedne masline, pa kažešda te grane nijesu iz istoga reka.Đe je voje tu je i načina, govorila jepokonja Januka, ali u naske nema voje,pa ne more bi ni načina. Ne samo upameti, vengo u ničemu drugo.I dok je u nekijem kućama u naske,kaže Mato, čoek više bijo čoek po one-mu što je činijo, u nekijem je više bijočoek po onemu što bi premučo, a nereko. A neđe se nije trebalo ni muči. Nipremuča ni činje. Išlo je kako je išlo.Ko što i danaske ide kako ide.Priča Mato, kako mu je u ovemu ratu,u Gradu, pripovijedo pokonji dum IvoBjelokosić, o jednemu Božjemu čeja-detu koje je vazadarke i u svemu zna-lo osta mirno, i kojega nije bilo lako iz-baci – što no bi se danaske reklo – iztakta.Ko takomu dolazili su mu osvakle.Čejad svake vjere i vele. Neko iz kuri-joštine, a neko i po kakav śet.A bilo je i farabuta koji u ništo nijesuvjerovali, ničega se bojali, kojima je svebilo svedno.

MOKOŠICA

Tjedan djetetaTjedan djetetaTjedan djetetaTjedan djetetaTjedan djetetaDjeca Dječjih vrtića Pčelica iDječjeg vrtića Sunce iz Moko-šice zajedno s Eko Omblićimaobilježili su Tjedan djetetadruženjem i sadnjom stabala zazeleniju Zemlju. Na povratku usvoje vrtiće dobili su na poklon

sadnice cvijeća i ljekovitog bilja zajoš više ozeleniti okoliš njihovihvrtića u Mokošici.

Voditeljica projektaJadranka Šimunović

Tako su jednoganaćupali ne bi liovega dobregačoeka izbacijo iztakta. Čim ga jenaćupani vidijo,počeo mu je svaš-ta govori, sla ga umaterinu, izmišja iovo i ono...Kadarke se dobroizlaufo, osto je paf! Ovi Božji čoek je i nadajeosto miran, ko da ništa nije čuo. To je oveganaćupanoga još više ražestilo pa je počeo izmiš-ja i govori rječetine što i ni kučak s maslom nebi izijo.Naposlijetku, kadarke je vidijo da mu je uza-ludan poso, prišo je ovemu čejadetu, pa će mupomirljivo:- Razumijem ja da si pametan čoek, ali ne ra-zumijem kako te ne diraju uvrede i laži... kakose ne boriš za se?- Sinko moj, mogu li ja tebi postavi dva pitanja- upita ga ovi dobri čoek.- Ko ti brani - odgovara mu naćupani.- Ako ti meni doneseš dar, a ja ga ne uzmem,komu taj dar i daje pripada?- Pa, ako ga ne uzmeš, ondarke je i daje moj -odgovori mu.- A moj sinko, ako ti za mene imaš samo uvre-de i laži, a ja i ne uzimjem, komu ondarke i dajepripadaju, a - zakjuči ovi mudri čovek, okrenese i ode za svojijem poslom, a naćupani osta-de u čudu.A kako i mi ne bi ostali u čudu, kaže Jane, bilobi nam boje da gledamo svoja posla. Da nepametujemo kadarke smo se već pameti odrek-li. I da se, žali Bože, jope ujitimo onega što jedi-no umijemo: bi sluge u sebe doma.

55GlasGrada - 716 - petak 7. 12. 2018.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

POZIV

Izlet uIzlet uIzlet uIzlet uIzlet uVrapčićeVrapčićeVrapčićeVrapčićeVrapčićeU subotu, 15. prosinca or-ganizira se izlet uVrapčiće. Polazak s Pila u6 sati, povratak u večern-jim satima. Pozivaju se svizainteresirani da se za sveinformacije jave na 020417 034, 091 5717 963.

UČIMO HRVATSKI

Sretna nova godinaSretna nova godinaSretna nova godinaSretna nova godinaSretna nova godina

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na dragu prijateljicu ikolegicu pok. Nikolinu Mišić, umjesto cvijeća, 800 kuna prilažusadašnji i bivši djelatnici Autobusnog kolodvora Duburovnik. Uspomen na Anu Ševelj, umjesto vijenca 200 kuna prilažu: Nada,Mato, Srećko i Zlatko. Umjesto cvijeća za dragu prijateljicu LenćiKamber, 200 kuna prilaže Ljubica Franquelli. Dubrovačkeknjižnice donacija 200 kuna. Dara Ristić donacija 200 kuna. An-tonio Njirić donacija 50 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donaci-jama. IBAN: HR7924070001100305036. Tekst za objavu moli-mo slati na dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9:00 - 14:00

SUH PODRUŽNICA KONAVLE

Izlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeSindikat umirovljenika Hrvatske -Podružnica Konavle organizira za svoječlanove i one koji to žele postati, jedn-odnevni izlet u Mostar i Vrapčiće 15.prosinca. Polazak iz Grude u 6:30 ujutro,a iz Cavtata u 7:00. Povratak u večern-jim satima. Budući je veliki interes, a brojmjesta ograničen, molimo zainteresiraneda se jave na 098 345 236, od 18 do 20sati. Predsjednik Ante Mandić

ULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

ANICA ĆUKPETAR ALAGA, 1928.ANE PRLENDER, 1929.IVAN PIJEVIĆ, 1932.MIHO KRALJ, 1935.

SAFET TOPALBEGOVIĆ, 1939.KATE HLADILO, 1942.DUŠAN STEVIĆ, 1954.ŽELJKO FILIČIĆ, 1958.

Čestitanje može biti verbal-no uz st isak ruke a l i ip isanim načinom bi lo unovinama i časopisima, biloosobno na kupljenoj pri-godnoj čestitci na kojoj jetekst već napisan. O ovomdrugom, tj. pisanom česti-tanju postoji pravilo kako totreba činiti, a da bude uduhu hrvatskoga jezičnogstandarda.Nužno je pr i tom na-pomenuti da sve rečeno vr-ijedi za čestitanje nove go-dine, dok za čest i tanjeBožića i osta loga nemaproblema.Nažalost, pogledamo li ijedno i drugo tj. i novine ičest i tke iz poštanskogsandučića, vidjet ćemo dasu u oba slučaja, u jezičn-om smis lu, većinompogrešno napisane. Da bis-mo novogodišnju čestitkuispravno napisali, potrebnoje znati sljedeće: Čestitamoli, dakle izražavamo li timenekome dobre želje isklju-

čivo za blagdan 1. siječn-ja, treba napisati: SretnaNova godina (dva velika ijedno malo početno slovo).Ovo stoga što je 1.siječnjablagdan i praznik pa sesukladno pravopisu ob-vezno piše velikim slovom.Odnose l i se, pak, našedobre želje na cijelu nastu-pajuću novu godinu, a nesamo na njezin prvi dan,onda treba napisati Sretnanova godina (jedno velikoi to samo stoga što stoji napočetku rečenice, i dvamala početna slova), a ukontekstu rečenice npr.:…želim ti sretnu novu godinu(bez vel ikoga s lova) .Naravno, rečenoga se tre-ba pridržavati i kada česti-tanje izražavamo bilo kojimpadežom.Izvor: Iz radijske emisije Hr-vatskog radija, Govorimohrvatski., Hrvatski pravopis(svi), Lektorska bilježnicabiblioteke Hrvatski radioitd. K.T.

UDRUGA “DAKSA 1944/45” DUBROVNIK

Javni poziv na Izbornu skupštinuJavni poziv na Izbornu skupštinuJavni poziv na Izbornu skupštinuJavni poziv na Izbornu skupštinuJavni poziv na Izbornu skupštinuPozivaju se članovi udruge i svi njeni prijatelji na Izbornu skup-štinu Udruge “Daksa 1944/45” koja će se održati u ponedjeljak,10.prosinca, s početkom u 17 sati u prostorijama franjevačkog sa-mostana - Mala braća (ulaz pored apoteke). Radujemo se Vašemposjetu. Udruga “Daksa1944/45”

56 GlasGrada - 716 - petak 7.12. 2018.

misao

tjedna

ErnestHemingway

Čovjeku treba otprilike dvije godine da nauči govoritii otprilike pedeset godina da nauči šutjeti

HUMANITARNA AKCIJA TVRTKE LAUS CC I DUBROVNIKPORTALA

Darujmo djecu iz Doma MaslinaVeć tradicionalno, po osamnaesti put zaredom, dubrovačka tvrtka LAUS CC i du-brovnikportal pokreću humanitarnu akci-ju u kojoj pozivaju tvrtke i građane dakupnjom poklona daruju djecu štićeni-ke Doma Maslina kao svoju djecu. Naweb stranici www. dubrovnikportal.comorganizirana je akcija ‘’Darujmo djecu izDoma Maslina’’ koja će trajati do 20.

prosinca kada ćemo, darujući od srca,unijeti veselje nadolazećih blagdana udom Maslina.Kako biste sudjelovali u akciji dovoljnoje kupiti poklon i donijeti ga u prostorijetvrtke LAUS CC, Vukovarska 23 (na 4.katu Atlant centra).Poklone nije potrebno umotati, a svaki,pa i najmanji kupljeni poklon je dobro-došao jer ćemo od svih pristiglih napravitipo prikladni poklon paket za svako di-jete, prilagođen njezinoj/njegovoj dobi.

***U Domu je trenutno 22 djece. Od togaje 1 predškolac, 11 u višim razredimaosnovne škole (7 cura/4 mladića), 8srednjoškolaca (4 djevojke/4 mladića) i2 djevojke u stambenoj zajednici.

***Hvala dragim sugrađanima koji već 18godina sudjeluju u akciji i daruju srcem.LAUS CC www.dubrovnikportal.com

MUZEJ DOMOVINSKOG RATA DUBROVNIK

Izložbe povodom Dana dubrovačkih braniteljaMuzej Domovinskog rata Dubrovnik svakegodine tradicionalno priređuje izložbe idogađanja u sklopu Programa obilježavanjaDana dubrovačkih branitelja Grada Du-brovnika, a ove godine realiziraju se dvijeizložbe:1) Hrvatska ratna fotografija - „Stradanjesakralnih objekata na dubrovačkom područjuu Domovinskom ratu 1991.-1995.“U sklopu muzejskog projekta „Hrvatska rat-na fotografija“, Muzej Domovinskog rata Du-brovnik nastavlja obradu i prezentaciju izab-ranih dokumentarnih ratnih snimaka du-brovačkih i hrvatskih fotografa i fotoreport-era. Njihovim opsežnim ratnim stvaralaštvomsačuvana su dragocjena vizualna svjedočan-stva o herojstvu i stradanjuGrada u srpsko-crnogorskojagresiji 1991. i tijekom Do-movinskog rata. Najveći diosnimljene građe, prepuštenezaboravu i propadanju dale-ko od očiju javnosti, čuvajusami autori u osobnim arhi-vama ili se nesređena nalaziu ustanovama za koje suradili i s kojima su surađivalitijekom i neposredno nakonratnih razaranja. Rijetki su onikoji su, poput BožidaraGjukića, Mila Kovača,Božidara Vukičevića i MatkaBiljka, sve svoje sačuvaneratne snimke ustupili Muzejuradi stručne obrade, prouča-vanja i buduće prezentacije.Tematskom izložbom

„Stradanje sakralnih objekata na du-brovačkom području u Domovinskom ratu1991.-1995.“, nastavlja se daljnja razradatreće tematske cjeline izložbe „Dubrovnik uDomovinskom ratu 1991.-1995.“ i budućegstalnog postava MDRD, posvećene herojst-vu i stradanju branitelja i građana te prouča-vanju posljedica agresorskog sustavnograzaranja i uništavanja gospodarskih objeka-ta i spomenika kulture tijekom Domovinskograta.Autori izložbe su ravnateljica Muzeja Domov-inskog rata Varina Jurica Turk i viši kustosMišo Đuraš, povjesničari te voditelji muze-jskih Zbirki, koji su do sada priredili više od30 tematskih izložbi iz Domovinskog rata,

stalnu izložbu „Du-brovnik u Domovin-skom ratu 1991.-1995.“u tvrđavi Imperijal naSrđu, te objavili brojnekataloge, stručne tek-stove, članke i feljtone.Pored već navedenihautora fotografija,posebnu zahvalnost zaostvarenje ove izložbedugujemo Zavodu zaobnovu Dubrovnika,Dubrovačkoj biskupiji iKonzervatorskom odje-lu u Dubrovniku, koji sunam omogućili uvid iistraživanje u svojimbogatim arhivima.Uz fotografije, kao visok-ovrijedne muzejske

predmete i prvorazredne povijesne izvore,tijekom rada na izložbi koristili smo i opsežnudokumentaciju iz Zbirke dokumenataMDRD, kao i brojne tiskovine iz tog vreme-na.Ovom izložbom, već tradicionalno, MuzejDomovinskog rata Dubrovnik obilježava obl-jetnicu najtežeg napada na Grad 6. prosin-ca 1991. i Dan dubrovačkih branitelja.2) „Dubrovački umjetnici braniteljima upočast“U suradnji Muzeja Domovinskog rata Du-brovnik i Umjetničke galerije Dubrovnik pr-iređena je izložba dubrovačkih umjetnika kojisu svoja djela naslikali u počast dubrovačkimbraniteljimaUmjetnici Mišo Baričević, Nikola Dubčić,Mirica Dubčić, Vedran Grabovac, JosipIvanović, Nada Zec Ivanović, Loren Ligorio,Ivan Perak, Jasmina Runje, Tonko Smokvi-na i Josip Škerlj koji, prisjećajući se herojskihdana obrane Grada, svojim darovima – slika-ma izloženima u prostoru Tvrđave Imperijalna Srđu iznad Dubrovnika – svaki na svojnačin uzdižu simboliku i značenje tih sud-binskih dana te odaju počast ranjenim i pog-inulim braniteljima, ali i svima koji su doprin-ijeli pobjedi dobra nad zlim. Ujedno, i cijelaizložba je dar! Nakon njezina završetkaizložene će slike biti darovane Muzeju Do-movinskog rata Dubrovnik koji će u nekimboljim vremenima moći prezentirati stalnipostav u primjerenim uvjetima i izložiti građumuzejskih zbirki, blago zajedničke memor-ije i tuge, ali i ljubavi i optimizma novebudućnosti. Varina Jurica Turk, prof.,

ravnateljica MDRD