Građansko Pravo - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAANSKO PRAVO SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

SUVLASNITVO 1.UVOD

Suvlasnitvo je sloen pravni odnos izmeu vie osoba na nepodijeljenoj stvari pri emu vlasnika prava svakog suvlasnika moraju biti usuglaena sa vlasnikim pravima ostalih suvlasnika. Suvlasniki dio svakog suvlasnika odreuje obim njegovih pravnih ovlatenja na nepodijeljenoj stvari. Pravna ovlatenja suvlasnika su manjeg obima nego vlasnikova. Svaki suvlasnik uiva posjedovnu i petitornu zatitu kako u meusobnom odnosu tako i prema treoj osobi. Izvreno punovanom fizikom diobom prestaje suvlasnitvo i nastaje pojedinano vlasnitvo koje pravni promet ini jednostavnim.

Kada jedna osoba ima iskljuivu pravnu vlast na cijeloj stvari onda je rije o pojedinanom ili individualnom pravu vlasnitva a takav nosilac prava vlasnitva naziva se samostalni vlasnik. Pravo vlasnitva moe biti podijeljeno izmeu vie nosilaca na jednoj nepodijeljenoj stvari i tada je rije o suvlasnitvu. Rije suvlasnitvo ukazuje da vlasnitvo na stvari pripada veem broju osoba suvlasnitvo postoji kada nepodijeljena stvar pripada dvjema ili vie osoba, tako da je dio svake od njih odreen srazmjerno cjelini (idealni dio)- lan 15 stav 1 ZOVPO.

Konstitutivni element suvlasnitva su : nepodijeljena stvar, vie vlasnika (suvlasnika) i odreeni idealni dijelovi suvlasnika srazmjerno cjelini.

Suvlasnik nije vlasnik cijele nepodijeljene stvari ve su vlasnici svi suvlasnici zajedno. Svaki suvlasnik je vlasnik svog idealnog dijela na cijeloj nepodijeljenoj stvari. veliina suvlasnikog dijela odreena je srazmjerno cjelini i odnosi se na cijelu nepodijeljenu stvar. Idealni dio suvlasnika ini samostalno stvarno pravo, i ima pravnu prirodu vlasnitva zbog ega se na suvlasnitvo primjenjuju pravila koja vae za pravo vlasnitva. Suvlasniki dijelovi mogu biti odreeni sporazumom suvlasnika a ako nema takvog sporazuma onda suvlasniki dio svakog suvlasnika odreuje sud srazmjerno njihovom doprinosu.

Predmet suvlasnitva mogu biti kako pokretne tako i nepokretne stvari koje su u pravnom prometu. Kada se upisuje suvlasnitvo na nepokretnosti u zemljine knjige nije dovoljno navesti da se radi o suvlasnitvu ve se tono mora navesti sa kojim idealnim dijelom se upisuje suvlasnik. 2.OSNOVE STICANJA SUVLASNITVA

Suvlasnitvo je jedan od oblika prava vlasnitva zbog ega su osnove sticanja prava vlasnitva ujedno i osnove sticanja suvlasnitva. Suvlasnitvo moe nastati na osnovu pravnog posla po samom zakonu, odlukom dravnog organa, i sticanjem u zajednici. Kod nastanka suvlasnitva pravnim poslom najee se radi o zajednikoj kupovini od strane vie osoba pri emu se veliina suvlasnikih dijelova na toj zajednikoj stvari rauna prema iznosu uloenog novca od strane svakog kupca. To moe biti i ugovor o ortakluku kod koga vie osoba zajedniki ulau svoja sredstva tako da svaki od njih postaje suvlasnik odreenog dijela na cijeloj stvari srazmjerno uloenim sredstvima u radu, kao i ugovor o diobi zajednike imovine. Suvlasnitvo nastaje i pretvaranjem zajednikog vlasnitva u suvlasnitvo.

Sticanje suvlasnitva po samom zakonu postoji u sluaju zakonskog nasljeivanja od strane vie nasljednika sa utvrenim dijelovima, kada vie osoba zajedniki pronau tuu izgubljenu pokretnu stvar, kada doe do spajanja ili mijeanja pokretnih stvari raznih samostalnih vlasnika, kad drvo izraste na mei nekretnina susjednih vlasnika itd.

Suvlasnik moe stei pravo vlasnitva dosjelou na suvlasnikovom dijelu drugog suvlasnika pod opim uvjetima.

Sticanje u porodinoj zajednici je najei izvor sporova u sudskoj praksi. Sva lica koja su sticala u porodinoj zajednici smatraju se nunim suparniarima (prema svima se po zakonu spor mora rijeiti na isti nain tj. ili e se prema svima zahtjev odbiti ili e se u odnosu na sve zahtjev usvojiti) i zbog toga svi sticaoci moraju biti obuhvaeni tubom. Ako svi sticaoci ne bi bili tueni, takva tuba bi se smatrala neurednom i sud treba da je odbaci.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ako meu lanovima ivota i rada nije zakljuen sporazum ( ni preutno) za koga grade porodinu stambenu zgradu, pretpostavlja se da je grade za sve a visina suvlasnikih dijelova se utvruje srazmjerno doprinosu svakog od njih.

Ako su se stranke dogovorile da e zajedniki izgraditi stambeni objekt time da e one na tom objektu biti suvlasnici na jednake dijelove, tada na veliini nj ihovih suvlasnikih udjela nema utjecaja okolnosti da doprinos svih suvlasnika kod izgradnje stambenog objekta nije bio jednak. Onaj od suvlasnika koji je pridonio izgradnji stambenog objekta vie od ostalih ima meutim obveznopravni zahtjev da mu ostali suvlasnici vrate taj viak.

Kada se stranke prilikom gradnje kue nisu sporazumjele o veliini suvlasnikog dijela na novosagraenoj zgradi tada se suvlasniki dio svakog odreuje prema njegovom doprinosu u gradnji. 3.PRAVNA OVLATENJA SUVLASNIKA

Pravna ovlatenja suvlasnika naelno odgovaraju ovlatenjima koja ima samostalni vlasnik na cijeloj stvari. Vlasnik ima pravo da svoju stvar posjeduje, da se njome koristi i raspolae u granicama odreenim zakonom. Ista pravna ovlatenja ima i suvlasnik ali u manjem obimu nego vlasnik. Svaki suvlasnik je suposjednik na cijeloj nepodijeljenoj stvari srazmjerno svom suvlasnikom dijelu. Nijedan suvlasnik nije iskljuivi posjednik cijele stvari. idealni suvlasniki dio odreuje i veliinu suposjeda (npr. ako suvlasniki dio iznosi 1/3 toliko iznosi i suposjed svakog suvlasnika).

Suvlasnik ima pravo koritenja zajednike stvari tako da zajedniku stvar koristi sa ostalim suvlasnicima, svaki srazmjerno svom idealnom dijelu. Koritenje stvari od strane jednog suvlasnika ne smije tetiti koritenju te iste stvari od strane ostalih suvlasnika. Sporazum izmeu suvlasnika postignut u vanparninom postupku o nainu koritenja suvlasnike stvari vezuje i pravne sljednike- kasnije sticaoce suvlasnikih dijelova i ne moe se jednostranom voljom mijenjati.

Svaki suvlasnik ima pravo da raspolae svojim suvlasnikim dijelom bez suglasnosti ostalih suvlasnika. Pravo raspolaganja podrazumijeva otuenje i optereenje svog suvlasnikog dijela. U sluaju prodaje suvlasnikog dijela ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine samo ako je to odreeno zakonom. Optereenje ukljuuje plodouivanje, realni teret, pravo pree kupovine i hipoteku, dok iskljuuje stvarnu slunost ( ne moe se opteretiti suvlasniki dio nepokretnosti stvarnom slunou koja obuhvata stvar u cjelini- nedjeljivost stvarne slunosti) i linu slunost upotrebe i stanovanja. U pravo raspolaganja ne spada zakljuenje ugovora o zakupu zajednike stvari. Ako suvlasnik raspolae cijelom stvari ( prodaja ili optereenje) a ne samo svojim dijelom tada se radi o neovlatenom raspolaganju tuom stvari. Nitko ne moe prenijeti na drugoga vie prava nego to ima pa je zbog nepostojanja osnova ugovorne obaveze takav ugovor nitav (lan 52 u vezi sa lanom 103 stav 1 zakona o obligacionim odnosima). 4.UPRAVLJANJE ZAJEDNIKOM STVARI

Upravljanje zajednikom stvari pripada svim suvlasnicima zajedno ukoliko ugovorom ili odlukom veine suvlasnika ili sudskom presudom nije neto drugo predvieno. ZOVPO pravi razliku izmeu poslova redovnog upravljanja i poslova koji prelaze okvire redovnog upravljanja.

Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja (npr.: popravka zajednike stvari, odravanje i sli) potrebna je suglasnost veine suvlasnika koja se rauna prema veliini njihovih suvlasnikih dijelova. Ukoliko se ne postigne suglasnost suvlasnika za preduzimanje poslova redovnog upravljanja, a preduzimanje je neophodno za redovno odravanje stvari, suvlasnik moe da obrati sudu da on o tome odlui.

Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja potrebna je suglasnost svih suvlasnika. U poslove koji prelaze okvir redovnog upravljanja spadaju po zakonu poslovi koji se odnose na otuenje cijele stvari, promjena namjene stvari, izdavanje cijele stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, stvarne slunosti, vee popravke i slino. Valjan je ugovor o prodaji cijele nepokretnosti to ga je sklopio jedan od suvlasnika, uz znanje drugog suvlasnika , kad se moe smatrati da zastupa i drugog suvlasnika koji je odobrio sklapanje ugovora. Ako nema suglasnosti svih suvlasnika za preduzimanje ovih

WWW.BH-PRAVNICI.COM


poslova nezadovoljni suvlasnici mogu zahtijevati diobu kako bi izali iz suvlasnike zajednice kojom su nezadovoljni.

Suvlasnici mogu povjeriti upravljanje stvari jednom ili nekolicini suvlasnika ili treoj osobi. Za upravnika moe biti izabrana trea osoba ili jedna od suvlasnika. Trokove koritenja, upravljanja i odravanja stvari i ostale terete koji se odnose na cijelu stvar snose suvlasnici srazmjerno veliini svojih dijelova. 5.POSJEDOVNA I PETITORNA ZATITA SUVLASNIKA Isto to i za suposjednika.

Suvlasnik ima prava na tubu za zatitu prava vlasnitva na cijelu stvar kao i pravo na tubu za zatitu svog prava na dijelu stvari. To mu pravo pripada kako u odnosu na treu osobu tako i prema suvlasniku koji stvar dri u posjedu. Ako jedan od suvlasnika ili vie njih posjeduje cijelu stvar bez pravnog osnova, suvlasniku koji je potisnut iz suposjeda zajednike stvari pripada pravo da zahtijeva povrat suposjeda srazmjerno veliini idealnog dijela. Suvlasnik koji trai suposjed zajednike stvari tubom treba da obuhvati samo one suvlasnike koji tu stvar dre u posjedu, a ne i ostale suvlasnike. Suvlasniku stoji na raspolaganju reivindikaciona i negatorna tuba, zavisno od toga da li se radi o oduzimanju posjeda stvari ili protivpravnog uznemiravanja. Vlasniku zatitu moe zahtijevati i samo jedan od suvlasnika. Prema treim svi suvlasnici nastupaju kao jedan i svaki je od njih legitimiran na tubu za zatitu prava vlasnitva na cijelu stvar. Prava ostalih suvlasnika nisu povreen time to je u parnici koju je pokrenuo jedan od suvlasnika radi zatite prava na cijeloj stvari odlueno da se stvar preda u posjed tom suvlasniku. Suvlasnik ne moe zahtijevati naknadu cjelokupne tete zbog unitenja ili oteenja zajednike stvari. On ima samo pravo na tubu za zatitu prava vlasnitva na cijelu stvar a ne i na obligaciono- pravni zahtjev na naknadu tete na cijelu stvar. 6.PRAVO NA DIOBU STVARI

Suvlasnik ima pravo na trai diobu stvari u svako vrijeme bez suglasnosti ostalih suvlasnika, osim u vrijeme u koje bi ta dioba bila na tetu drugih vlasnika.

Obaveza na trajnu suvlasniku zajednicu ne postoji i to pravo na diobu suvlasnike zajednice ne podlijee zastarjelosti.

Koliki znaaj zakon o vlasniko-pravnim odnosima pridaje pravu suvlasnika na diobu ukazuje i odredba po kojoj je nitav ugovor kojim se suvlasnik trajno odrie prava na diobu stvari. Meutim, doputen je sporazum da suvlasnici za odreeno vrijeme nee traiti diobu zajednike stvari. Zakon ne odreuje duinu trajanja tog roka ali je i za nae pravo prihvatljivo rjeenje uporednog prava (francusko i poljsko) da taj rok iznosi najdue 5 godina.

Suvlasnici sporazumno odreuju nain diobe, a u sluaju da se ne moe postii sporazum odluuje sud.

Sporazum o diobi suvlasnikih stvari je dvostran ugovor. Tim sporazumom svaki od suvlasnika neto dobiva (samovlasnitvo stvari) koja mu je diobom pripala ( a neto daje) svoj suvlasniki dio na stvari koja je pripala drugom suvlasniku, pa je zato mogue da neki od suvlasnika bude prikraen preko polovine vrijednosti. Sudska dioba se sprovodi prema pravilima o vanparninom ili parninom postupku zavisno od toga da li meu suvlasnicima ima spora o predmetu diobe, o pravu vlasnitva ili o tome koliki su suvlasniki dijelovi. Ako meu suvlasnicima nema spora o ovim injenicama i iako su zatraili sudsku diobu zbog toga to ne mogu da se suglase o nainu diobe, onda se sudska dioba sprovodi prema pravilima o vanparninom postupku. Ako meu suvlasnicima postoji spor o predmetu diobe, o pravu vlasnitva ili o tome koliki su suvlasniki udjeli, o diobi e se odluiti u parninom postupku. U sporovima za diobu suvlasnike zajednice tubom moraju biti obuhvaeni svi suvlasnici jer se radi o nunom suparniarstvu i spor se po samom zakonu i prirodi spora mora rijeiti na jednak nain prema svim suvlasnicima. Suvlasnik ima pravo u svako doba traiti diobu ne samo u pogledu svih stvari koje su u vlasnitvu nego i u pogledu pojedinih stvari. Nije stoga neuredna tuba kojom se zahtijeva dioba u pogledu samo neke stvari ili nekih nepodijeljenih stvari u suvlasnitvu.

Kad sud vri diobu zajednike stvari duan je najprije da izvri fiziku diobu stvari, a ako je ona nemogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud e

WWW.BH-PRAVNICI.COM


odluiti da se dioba vri prodajom stvari i dobiveni iznos e podijeliti izmeu suvlasnika, srazmjerno njihovim udjelima.

Kombinaciju fizike diobe i diobe isplatom mogue je dopustiti izuzetno i kada se takvim nainom diobe onemoguuje zloupotreba prava forsiranjem civilne diobe, te ako je to svrsishodno za konano razrjeenje odnosa meu suvlasnicima i bitno ne remete odnose meu suvlasnicima u veliini suvlasnikih dijelova.

Za ocjenu radi li se o neznatnom dijelu nije odluno to znai taj dio u odnosu na vrijednost cijelog objekta, nego to znai u odnosu na povrinu koja se dijeli i u odnosu na dio koji bi strankama pripao prema njihovim suvlasnikim dijelovima.

Suvlasnik nije ovlaten umjesto diobe traiti isplatu vrijednosti svog suvlasnikog dijela. Izvrenom fizikom diobom zajednike stvari prestaje suvlasnitvo i nastaje pojedinano vlasnitvo. U odluci o fizikoj diobi suvlasnike zajednice mora biti odreeno navedeno koji e fiziki dio pripasti pojedinom suvlasniku, odnosno sve ono to svaki od njih treba uiniti radi ostvarenja diobe. Sud e vjetaenjem utvrditi mogunost fizike diobe- vertikalno, horizontalno ili po stambenim jedinicama ali uvijek tako da fiziki dio koji pripadne pojedinom suvlasniku bude zaseban objekt prava vlasnitva s obzirom na prava koja se diobom ostvaruju. Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari, ostali suvlasnici jame za pravne i fizike nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnikih dijelova. Ovo se pravo gasi protekom 3 godine od izvrene diobe stvari. Ovaj rok je prekluzivan.

STVARNE SLUNOSTI 1.POJAM

Stvarna slunost je pravo vlasnika povlasne nekretnine da za potrebe svoje nekretnine vri odreene radnje na nekretnini vlasnika poslune nekretnine ili da zahtijeva od vlasnika poslune nekretnine da se uzdrava vrenja odreenih radnji koje bi inae vlasnik poslune nekretnine imao pravo da vri. Osobe koje se nalaze u stvarno-pravnom odnosu kod prava stvarne slunosti su: vlasnik povlasne nekretnine i vlasnik poslune nekretnine. Pored ovih osoba to mogu biti i pretpostavljeni vlasnici povlasne i poslune nekretnine ili samostalni kvalifikovani pojedinci.

U kategorizaciji stvarnih prava pravo vlasnitva je najpotpunije stvarno pravo, dok je pravo stvarnih slunosti jedno od ogranienih stvarnih prava. Ova dva stvarna prava usko su povezana i uslovljena.

Pravo stvarne slunosti je ovlatenje vlasnika povlasne nekretnine da na odreeni nain i u odreenom obimu koristi nekretninu vlasnika poslune nekretnine. U odreenim situacijama vlasnik povlasne nekretnine mora koristiti tuu nekretninu da bi mogao doi pjeice, zapregom ili motornim vozilom do svoje nekretnine. Taj se problem rjeava koritenjem tue nekretnine na odgovarajui nain.

Pravo stvarne slunosti je i ustanovljeno upravo iz razloga da bi vlasnik jedne nekretnine mogao koristiti svoju nekretninu uz odgovarajue koritenje tue nekretnine.

Stvarna prava imaju apsolutno djelovanje pa se i kod prava stvarne slunosti svaka trea osoba mora uzdravati od povrede stvarnog prava. 2.VRSTE STVARNIH SLUNOSTI Stvarne slunosti dijele se na poljske i kune.

Meu poljskim slunostima najznaajnije su pravo progona stoke preko poslune nekretnine, pravo crpiti vodu iz bunara na poslunoj nekretnini, pravo napajati stoku na poslunoj nekretnini, pravo vriti ispau na poslunoj nekretnini, sjea drva i sakupljati suhe grane, loviti ribe, ptice i divlja na poslunoj nekretnini, vaditi kamen, pijeska i druge prirodne minerale iz poslune nekretnine.

Meu najznaajnije kune slunosti spadaju pravo nasloniti svoj zid na tui zid, pravo uvui gredu u tui zid, pravo otvoriti prozor na susjedovom zidu, provoditi dim kroz susjedov dimnjak, odvoditi kinicu sa svog krova na susjedovo zemljite, pravo zahtijevati od susjeda da svoj stambeni objekt ne gradi iznad ili ispod odreene visine.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Znaajna je podjela stvarnih slunosti na vidljive i nevidljive, isto tako znaajna je podjela na trajne koje su zasnovane na neodreeno vrijeme, privremene koje su zasnovane na odreeno vrijeme i povremene koje su zasnovane za tono odreene poljoprivredne radove; npr.: prije ili poslije posijedbe, ili sezonske slunosti koje se zasnivaju za vrijeme trajanja vegetacionog perioda- proljee i ubiranja usjeva- jesene, dok u drugom periodu godine vlasnik povlasne nekretnine nema pravo da koristi poslunu nekretninu. Znai da je njegovo pravo vremenski ogranieno. 3.NAELA STVARNIH SLUNOSTI

a) slunost je stvarno pravo na tuoj a ne na svojoj stvari. kada bi ista osoba bila nosilac prava i obaveza, onda i ne bi mogla doi do zasnivanja stvarnih slunosti.

b) naelo pasivnosti- na osnovu steenog prava stvarnih slunosti vlasnik povlasne nekretnine ovlaten je da zahtijeva od vlasnika poslune nekretnine neko trpljenje ili neko uzdravanje, a ne i neko davanje ili neko injenje.

c) Naelo nedjeljivosti- kada se podijeli povlasna nekretnina onda slunost ostaje u korist svih njenih dijelova. Ako se podijeli posluna nekretnina onda slunost ostaje samo na onim dijelovima na kojima je vrena. Suvlasnik idealnog dijela nepodijeljene nekretnine ne moe stei povlasnu slunost puta na toj nekretnini jer se takvo pravo moe konstituirati samo na nekretnini drugog vlasnika. Sve do diobe svakom od suvlasnika pripada pravo da se zajedniki koriste nepodijeljenom nekretninom i tek diobom mogu sporazumno ili na temelju odluke suda konstituirati slunost puta na fiziki podijeljenim dijelovima.

d) Naelo neprenosivosti- za stvarne slunosti vai pravilo relativne neprenosivosti, to znai da su samo po sebi neprenosive. Meutim, prenosom prava vlasnitva na povlasnoj ili poslunoj nekretnini dolazi do aktivnog ili pasivnog prenosa na novog vlasnika povlasne ili poslune nekretnine. To znai da slunost ostaje a vlasnici se mijenjaju.

e) Naelo restrikcije ili potede poslunog dobra- prema sadraju ovog naela stvarna slunost se vri na nain kojim se najmanje optereuje posluna nekretnina. Pravo stvarne slunosti predstavlja graansko- pravno ogranienje kao prava vlasnitva kao najpotpunijeg stvarnog prava. zbog toga se pravo stvarne slunosti mora vriti na nain na koji se najmanje ograniava pravo vlasnitva. Ako je za vrenje stvarne slunosti potrebno koritenje nekog ureaja ili preduzimanje neke radnje trokovi odravanja tog ureaja i preduzimanje te radnje snosi vlasnik povlasne nekretnine. Ako ureaj ili radnja slui i interesima vlasnika poslune nekretnine, trokove odravanja tog ureaja i trokove preduzimanja te radnje snose srazmjerno koristi koju imaju vlasnici povlasne i poslune nekretnine.

Zahtjevi naela restrikcije mogu se u osnovi svesti na sljedee:

- postojeu stvarnu slunost ne treba proirivati, ve to vie suavati. Ako postoji vie naina koritenja poslune nekretnine, treba izabrati onaj nain koji je najlaki. Zabranjeno je nanoenje tete vrenjem svog prava na poslunoj nekretnini, a ukoliko to nije mogue izbjei treba nastojati da se ini to je mogue manja teta. Ako je ustanovljeni nain vrenja prava stvarne slunosti tetan ili oteavajui za koritenje poslune nekretnine, onda vlasnik te nekretnine, ako nije mogue sporazum meu strankama, moe putem suda zahtijevati da se izvri izmjetaj putne trase sa jednog dijela na drugi ( sa jednog kraja na drugi kraj iste poslune nekretnine), to e biti sluaj ako putna trasa prolazi u blizini stambenog objekta, ili kroz dvorite i time se podie praina u ljetnom periodu koja ima obiljeje i tetne imisije jer prelazi uobiajenu mjeru tolerancije.

Primjeri iz sudske prakse:

WWW.BH-PRAVNICI.COM


-pri ustanovljenju slunosti za izuzetne prilike nuno je utvrditi vrijeme i toan broj dana potreban za obavljanje radova kada to najmanje kodi tuenom. Nepokretnosti stranaka se granie i tuilac ne moe raditi na svom zemljitu bez koritenja zemljita tuenog radi postavljanja skela u gradnji objekta zbog naela restrikcije slunosti. Pravo slunosti stie se dosjelou u obimu u kojem se ta slunost obavljala. U postupku je pravilno utvreno da je tueni stekao pravo slunosti prolaza pjeke i progona stoke, a ne i slunost prolaza poljoprivrednim traktorom. Vlasnik poslune nekretnine ima pravo da na ulazu slunosti postavi kapiju koja se ne zakljuava ako to ne predstavlja znatno oteavanje vlasniku povlasne nekretnine u vrenju njegovog prava.

Prestanak slunosti ovlaten je zahtijevati jedino vlasniku poslune nekretnine, a ne i vlasniku povlasne nekretnine. Stoga tuiocu ne pripada pravo da postavlja zahtjev za prestanak slunosti samo u interesu veeg efekta u iskoritavanju svog zemljita, jer bi to bilo u suprotnosti s naelom restrikcije da se slunost mora izvravati na nain kojim se najmanje optereuje posluna nekretnina. U skladu je s naelom restrikcije slunost prema kojem nosilac slunosti ostvarujui ovlatenja koja za njega proizlaze iz te slunosti, to treba da ini na nain na koji najvie poteuje objekt slunosti da sud dozvoli premjetaj trase puta na drugu stranu poslune nekretnine. Time se niim ne smanjuje upotrebna vrijednost dobra niti je od uticaja okolnost da je slunost ustanovljena ugovorom i da je njena promjena- mora biti sporazumna jer ako nema sporazuma, utvruje je sud.

Ako postojea slunost postane smetnja u procesu razvoja poslune nekretnine ili prouzrokuje loe meuljudske odnose, treba dozvoliti premjetanje dunosti pod uslovom da se time njeno vrenje ne oteava i da se ouva odgovarajua korisnost za povlasnu nekretninu. -ovlatenik slunosti prava crpljenja vode iz bunara nema pravo da u bunar ugradi motorni ureaj za crpljenje vode. -prevoz traktora s prikolicom umjesto prevoza zaprenih kola namee stupanj razvitka sredstava koji omoguavaju seljacima lake obavljanje poljoprivrednih poslova a danas je opa pojava zamjena zaprenih kola traktorima, pa se prevoz traktora s prikolicom umjesto prevoza zaprenih kola ne moe smatrati proirenjem slunosti. -asfaltiranje zemljanog puta znai proirenje prava slunosti, kvalitativnu i kvantitativnu promjenu tog prava, posebno u pravcu daljeg ogranienja vlasnikog prava na poslunom zemljitu pa vlasnik to nije duan trpjeti niti nosiocu tog prava stvarne slunosti pripada pravo da asfaltira zemljani put. -dunost staze daje hodati po stazi ne samo vlasniku gospodujueg dobra ve i drugim osobama koje njemu dolaze (pravna pravila paragrafa 492 biveg OGZ). U toj slunosti nije meutim sadrano pravo voziti se na motor-kotau. -provoz automobilom prilaznim putem u dvorite ne smatra se proirenjem slunosti provoza zaprenim kolima i traktorom koja inae ve preko tog puta postoji.

Iz obrazloenja: u konkretnom sluaju radi se o prilaznom putu s javnog puta u dvorite pa s obzirom da je danas osobni automobil postao uobiajeno sredstvo prevoza ne moe se smatrati da provoz automobilom predstavlja proirenje ve postojee slunosti provoza zaprenim kolima i traktorom. Stvar bi se mogla drugaije cijeniti kada bi se radilo o poljskim slunostima gdje se slunost koristi samo sezonski i povremeno. U tom sluaju ako bi vlasnik povlasnog dobra prolazio i osobnim automobilom i ako bi to znailo da e sada uestalije prolaziti moglo bi se uzeti da to znai proirenje slunosti i drugaije optereenje poslunog dobra od onog koje ve postoji pa bi vlasnik tog dobra osnovano mogao zahtijevati zabranu takvog prevoza. -za ocjenu osnovanosti zahtjeva vlasnika povlasnog dobra za proirenje postojeeg opsega prava slunosti puta radi racionalnijeg iskoritavanja poljoprivrednog zemljita odluujue je da li je uveanje ekonomske koristi koja bi se na taj nain ostvarila za tuitelja u znaajnoj mjeri premauje tetu koju e u sluaju usvajanja tubenog zahtjeva trpjeti tueni kao vlasnik poslunog dobra. -pogreno je pravno stanovite da sud kada udovoljava tubenom zahtjevu da je netko dosjelou stekao pravo slunosti prevoza i prolaza mora odrediti nain i granice izvravanja ove slunosti. Nain izvravanja prava slunosti ureuju vlasnici povlasnog i poslunog

WWW.BH-PRAVNICI.COM


dobra dogovorom a ukoliko ne doe do dogovora tada to odreuje vlasnik povlasnog dobra s tim da slunost mora vriti paljivo na nain da zadovolji svoja prava a da se istovremeno poslunom dobru nanosi najmanja mogua teta. Samo kod otvaranja nunog prolaza sud odreuje granice istoga i eventualnu naknadu tete vlasniku optereenog zemljita dok e kod prava slunosti najee dosadanji nain izvravanja ovog ovlatenja odrediti granice istoga. -grijei prvostepeni sud kada smatra da je tubeni zahtjev osnovan samim time to bi po tubenici (tuitelj) ponueni novi pravac prolaza znatno manje optereivao njenu nekretninu i to bi se injenica da taj novi prolaz bio za tuiteljem nepovoljniji mogla prevladati uz navedene manje i sasvim neznatne preinake. S tim u vezi u prvom redu valja navesti da nisu u pitanju ni manje ni sasvim neznatne preinake ali i nezavisno od toga treba imati na umu da se servitutnom ovlateniku prilikom prolaska slunosti ne mogu nametnut i nikakve obaveze ( odravanje poslunog dobra u vezi izvravanja sadraja prava date slunosti). On nije duan a uostalom ni ovlaten da na poslunoj danoj tuoj nekretnini poduzima bilo kakve preinake. Prema tome, u konkretnom sluaju tek kada se prolaz to ga tuiteljica nudi umjesto dosadanjeg prolaza dovede u stanje da tuenici tim novim prolazom mogu postii istu gospodarsku svrhu a to je prolaenje pjeke i natovarenom ivotinjom. Tubeni zahtjev za prelazak sporne slunosti prolaza moi e se prihvatiti, a dovesti novi prolaz u takvo stanje dakako moe samo tuiteljica ili po njoj ovlatena osoba. -stvarna slunost odvoenja vode ne obuhvaa i pravo vlasnika povlasnog dobra da pristupa na poslunu nekretninu. Priznavanje i prava prolaza (puta) pored prava oticanja vode predstavljalo bi daljnji teret, daljnje ogranienje prava vlasnikog poslunog dobra. Naprotiv, vlasnik poslunog dobra optereenog samo slunou oticanja vode sa susjedne nekretnine nije duan trpjeti da vlasnik povlasnog dobra pristupa na posluno zemljite ali se u tom sluaju vlasnik poslune nekretnine mora starati da posluna nekretnina svakodobno bude u takvom stanju da se moe nesmetano izvravati sadraj prava slunosti kojom je optereena. -pravo stvarne slunosti prolaza pjeice ili progona stoke ne sadrava i pravo provoza traktorom, drugim motornim ili zaprenim vozilom, iako se radi o istom smjeru prolaza. Prethodnik tuenika imao je pravo stvarne slunosti prolaza pjeice i progona stoke- prema utvrenju prvostepenog suda i nije ni na koji drugi nain pokazivala volju da sporno zemljite koristi drugaije. Utvreno je da to zemljite nije sluilo za prevoz traktorom ili zaprenim vozilom sve dok tueni nije kupio motokultivator. To je bilo prije 5-6 godina pa nije proteklo vrijeme potrebno za sticanje prava stvarne slunosti provoza dosjelou, a na kojem pravnom institutu tuenik, zapravo, zasniva svoj prigovor da ovim zemljitem smije voziti. -slunost jest ogranienje prava vlasnitva koji zbog toga treba restriktivno tumaiti. Koritenje modernih prometnih sredstava (automobil) ne bi znailo proirenje slunosti samo onda ako bi se ta sredstva koristila u istu svrhu kao prijanja vozila npr. za potrebe vlasnika gospodujue nekretnine, ako nije bilo potrebno uporeenje puta te ako i vrsta vozila, uestalost vonje i njihov uticaj na posluno dobro ne znai vee optereenje za obveznika. Drugostepeni sud pogreno smatra da se stie posjed prava na slunost, a ne i nain vrenja, da prava tuenih nije mogue ograniavati odreenim nainom vrenja inae ve steenog posjeda prava slunosti prelaza pjeke i vonji gdje vrsta vozila ne bi bila odluujua i da koritenje auta znai samo modernizaciju prevoza a ne irenje slunosti. Slunost se mora vriti u skladu s ciljem njenog osnivanja. Zbog toga je sadraj prava slunosti upravo u nainu vrenja to je nain vrenja odluujui za pravo, tj. vrstu slunosti. Koritenje modernih prometnih sredstava samo onda ne bi znailo proirenje slunosti, ako bi se moderno prometno sredstvo koristilo u istu svrhu kao prijanja vozila, ako nije bilo ili ne bi bilo potrebno posebno ureenje puta, te ako i vrsta vozila, uestalost vonje i njihov uticaj na sluee zemljite ne znai tei teret za obveznika. Slunost jeste ogranienje prava vlasnitva pa je zbog toga treba restriktivno tumaiti. Drugostepeni sud je zbog pogrenog tumaenja po pravnog pravila o slunosti potvrdio presudu prvostepenog suda, iako je bilo utvreno da tuena stranka kao korisnik slunosti ne koristi put preko zemlji ta tuitelja u opsegu i okviru sadraja slunosti iji posjed je stekla. Da je drugostepeni sud uzeo u obzir utvrenje prvostepenog suda: da je zbog svakodnevnih vonji tuene i njenog mua

WWW.BH-PRAVNICI.COM


slunosno koritenje puta preko zemljita tuitelja proireno, da za takve vonje nemaju pravnog naslova i da su to vonje za njihove osobne potrebe, a ne za potrebe zemljita morao bi po albi tuitelja presudu prvostepenog suda izmjeriti i udovoljiti zahtjevu tuitelja. Kako to nije uinio, da je pogrenom primjenom pravnog pravila o slunosti potvrdio pravno pogrenu presudu prvostepenog suda , to je uinio vrhovni sud. -pravo slunosti pjeakog prijelaza ne ukljuuje i pravo na prijelaz stoke. -pravom realne slunosti kojom je optereena sporna nekretnina u korist nekretnine vlasnika-tuitelja , ne mogu se ograniavati pravo vlasnitva optereenog dobra izvan granica izvravanja slunosti koja je neosporno osnovana u korist zemljita tuitelja. -sudskom nagodbom izmeu ovlatenika prava slunosti i posjednika poslunog dobra o nainu vrenja slunosti ne dira se u prava vlasnika poslunog dobra koja mu pripadaju prema ovlateniku prava slunosti za sluaj da se time postojea slunost proiruje. -slunost prolaza i progona stoke ne ukljuuje pravo provoza traktorom kad to znai proirenje postojee slunosti i u tu bi svrhu trebalo posjei mjestimino umu i minirati kamenje na poslunom dobru. -pravo slunosti prolaza pjeke i progona natovarenih ivina s kolicima ne sadri u sebi i pravo prolaza motokultivatorom (freza). -iz obrazloenja pravilno je drugostepeni sud primijenio materijalno pravo kada je zauzeo pravni stav da slunost prolaza pjeke i natovarenom ivinom ne sadri u sebi i pravo provoza motokultivatorom- freze. Pravo provoza pa i motokultivatorom sadraj je prava slunosti kolnika koja je razliita od prava slunosti prolaza pjeke i natovarenom ivinom, pa se ne moe kako se to pravilno istie u pobijanoj (albena) presudi uzeti jedna za drugu niti se moe govoriti o modifikaciji postojeeg prava slunosti prolaza pjeke osnovano revident ( osoba koja je uloila reviziju kao vanredan pravni lijek) istie da je s pravom slunost progona ivine skopano i pravo sluiti se kolicima koja se pred sobom guraju jer to proizlazi iz pravnog pravila paragrafa 492 b iveg OGZ-a, meutim, iz istog pravnog pravila proizlazi da pravo sluiti se kolicima predstavlja sadraj prava slunosti progona ivine a ne i sadraj prava slunosti kolnika tj.. da je pravo slunosti kolnika po svom sadraju drugaije od prava slunosti progona ivine koje u sebi ukljuuje pravo sluiti se kolicima. -prava stvarne slunosti prelaza pjeke i progona stoke ne sadri u sebi i pravo provoza traktorom, drugim motornim vozilom ili zaprenim vozilom. STICANJE PRAVA STVARNE SLUNOSTI

Prema ranijem i sadanjem zakonskom rjeenju pravo stvarne slunosti stie se pravnim poslom dosjelou i odlukom nadlenog organa. Sticanje prava stvarne slunosti na osnovu pravnog posla

Na osnovu pravnog posla stvarna slunost stie se upisom u zemljine knjige. Najei pravni posao je ugovor i predstavlja pravni osnov. Zakoniti nain sticanja prava stvarne slunosti ili modus aquirendi je upis u zemljine knjige. U obzir dolazi samo jedna vrsta upisa i to uknjiba u glavnu zemljinu knjigu ( vrste upisa su: uknjiba , predbiljeba i zabiljeba). Uknjiba u glavnu zemljinu knjigu ima konstitutivno dejstvo to znai da se tek tada stie pravo stvarne slunosti. Ukoliko sticaoc iz bilo kog razloga propusti da izvri uknjibu u glavnu zemljinu knjigu, zakljueni ugovor ostaje u podruju obligacija ak i kada je sticaoc stupio u posjed poslune nekretnine i otpoeo nesmetanim vrenjem sadraja prava stvarne slunosti. Takav sticaoc moe samo dosjelou stei pravo stvarne slunosti. Sudska praksa: -i za punovanost ugovora po kupoprodaji slunosti vidite da se moe i pored ugovaranja i kupiti. Slunosti puta potrebna je pismena forma ( lan 9 zakona o prometu nepokretnosti). Takav ugovor moe biti sklopljen i preko punomonika koji ima specijalnu punomo za to ( pismena punomo dijelu sudbinu pismenog ugovora). -kupca zemljita optereenog slunou na osnovu ugovora kojim je njegov prodavalac to zemljite kupio od ranijeg vlasnika ne vezuje odredba iz tog ugovora o konstitusanju

WWW.BH-PRAVNICI.COM


slunosti ako slunost nije bila upisana u zemljine knjige, ako on za postojanje te slunosti nije znao i nekretnine je kupio bez tereta.

Do stupanja na snagu ZOVPO ( 1.9.1980.) upis u zemljine knjige nije bio iskljuiv nain sticanja prava stvarne slunosti pravnim poslom, ve je to mogla biti i predaja, stupanje u posjed sticaoca slunosti. -kad tueni tvrdi da je stekao negativnu gradsku slunost oduzimanjem vidika, onda je i duan dokazati da je takvu slunost stekao na jedan od zakonom propisanih naina stjecanja. -radi dovoenja i odvoenja vode na zemljitu se mogu ustanovljavati slunosti. -okolnosti da su trajni graevinski objekti sagraeni bez graevinske dozvole i bez izdanih urbanistikih uvjeta nije zapreka da vlasnici tih objekata ugovorom osnuju slunost vidika i naslona na zid zgrade. -odobrenjem za gradnju ili slinijim aktom upravnog organa ne mogu se konstituirati stvarne slunosti. Iz obrazloenja prvostepeni sud zakljuuje da je u vrijeme dogradnje stana tuenika ustanovljeno pravo slunosti koritenja terase na teret nekretnine tuenih, a da bi se moglo rei da je ta slunost ustanovljena i aktom nadlenog organa koji je dao suglasnost za izgradnju stana. Meutim, valja rei da se odobrenje za gradnju ili slinim aktom upravnog organa ne mogu konstituirati stvarne slunosti. Sticanje prava stvarne slunosti dosjelou

Stvarna slunost stie se dosjelou kada je vlasnik povlasne nekretnine faktiki ostvarivao slunost za vrijeme od 20 godina a vlasnik poslune nekretnine se tome nije protivio. Na osnovu ovakve zakonske definicije moe se zakljuiti da se za ovaj nain sticanje prava slunosti moraju kumulativno ispuniti tri pravno-relevantne injenice:

- prvo, odgovarajui posjed - drugo, protek vremena odgovarajueg roka dosjelosti - tree, neprotivljenje ili da se vlasnik poslune nekretnine nije protivio

faktinom vrenju prava stvarne slunosti u okviru zakonskog roka od 20 godina.

Za sticanje prava stvarne slunosti dosjelou trae se manji zahtjevi u odnosu na

sticanje prava vlasnitva osnovom dosjelosti. Za sticanje prava stvarne slunosti dosjelou ne trai se ni zakonit ni savjestan

posjed ali je nuna istinitost sticanja tj. da nije steeno silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja. ZOVPO ne sadri odredbe o prekidu, zastoju i uraunavanju roka prethodnika sadanjeg posjednika. Meutim, mogua je i nuna zakonska analogija u odnosu na pravo vlasnitva to znai da sve to ranije reeno vai i za ovu materiju. Isto tako zakon o zemljinim knjigama nema izriitu odredbu kao o sticanju prava vlasnitva dosjelou kada je to stvarno pravo pravo vlasnitva steeno prije 27.11.2002. kada je stupio na snagu zakon o zemljinim knjigama FBIH. I ovdje je mogua i nuna analogna primjena lana 89 zakona o zemljinim knjigama u odnosu na sticanje prava vlasnitva dosjelou. Konkretno ako je pravo stvarne slunosti steeno dosjelou prije 27.11.2002., onda steeno pravo ostaje na snazi. Dokaz sticanja prava stvarne slunosti vri se sudskim utvrenjem povodom podnijete tube da je slunost steena dosjelou. Ako je pravo stvarne slunosti steeno dosjelou poslije 27.11.2002., stvarna slunost se stie tek uknjibom. Na takav zakljuak upuuje i odredba lana 5 stav 1 zakona o zemljinim knjigama prema kome se vlasnitvo i druga prava na nekretninama stiu tek upisom u zemljine knjige. Sudska praksa:

Kada u toku posjedovnog roka potrebnog za dosjelost prava slunost prolaza, isto lice postane vlasnikom povlasne i poslune nekretnine ( konsolidacija) pa kasnije na tim dobrima postanu vlasnici razliita lica (dekonsolidacija) vrijeme za dosjelost se ne nastavlja nego poinje iznova. Ovo stoga to je slunost stvarno pravo na tuoj stvari. Na savjetovanju svih najviih sudova 28 i 29 maja 1986.godine usvojeni su kljuni stavovi o sticanju prava stvarne slunosti dosjelou koje prihvata i sadanja sudska praksa jer je isto

WWW.BH-PRAVNICI.COM


zakonske rjeenje kao i ranije. Posjed prava stvarne slunosti stie se faktikim vrenjem ovlatenja koja ine sadrinu tog prava nezavisno od volje vlasnika poslune nekretnine. Za sticanje prava stvarne slunosti dosjelou potrebno je da se posjed ostvaruje za vrijeme od 20 godina neprekidno. Titular ili nosilac stvarne slunosti steene dosjelou koja nije upisana u zemljine knjige moe svoje pravo sa uspjehom isticati prema savjesnom sticaocu prava vlasnitva na poslunom dobru. -dosjelou tueni nije mogao stei spornu slunost jer se tuiteljev otac tome protivio a poslije njegove smrti se protivio i tuitelj. Tueni nije u pravu kada tvrdi da je nedovoljno samo verbalno protivljenje vlasnika poslune nekretnine obavljanj uslunosti da bi se onemoguilo sticanje dosjelou, nego da je potrebno da on podnese odgovarajuu tubu. Protivljenje po stanovitu suda moe biti izraeno u bilo kojem obliku kojim vlasnik nekretnine optereene slunou izraava svoj stav da nije suglasan s faktikim obavljanjem slunosti. -da bi se dosjelou stekla slunost zabrane podizanja zida ispred prozora nije dovoljna injenica da je pasivna strana proputala graenje zida. Potrebno je naprotiv bilo da je aktivna strana zabranila pasivnoj strani podizanje zida i da je pasivna strana usljed te zabrane proputala graenje kroz razdoblje od 20 godina. Tada bi se naime taj propust pasivne strane ukazivao kao posljedica vrenja prava aktivne strane. -za postojanje prava slunosti prolaza potrebnog za sticanje dosjelou tog prava treba da se slunost vri kao pravo a vlasnik poslune nekretnine da prelaenje prihvata kao vrenje prava. Prelaenje preko zemljita samo na osnovu dozvole njegovog vlasnika predstavlja prekarium ( vrenje prava do opoziva) koji ne vodi dosjelosti. -rok za sticanje dosjelou negativne slunosti svjetla, zraka i vidika na teret susjednog zemljita ne tee od gradnje kue ve da bi uope poeo tei rok za dosjelost te slunosti, potrebno bi bilo da je vlasnik kue prethodno zabranio susjedu da gradi na svojoj zemlji i susjed se toj zabrani pokorio. -za stjecanje prava slunosti dosjelou potreban je neprekidni posjed od 20 godina. -titular stvarne slunosti steene dosjelou koja nije upisana u zemljine knjige moe svoje pravo sa uspjehom isticati i prema savjesnom sticaocu prava vlasnitva na poslunoj nekretnini. -odobrenje odnosno pristanak vlasnika poslune nekretnine nije pretpostavka za stjecanje stvarne slunosti dosjelou. -pravo slunosti vidika ne stjee se samom injenicom postojanja vidika ve na nain da usljed zabrane vlasnika povlasne nekretnine, vlasnik poslune nekretnine propusti uiniti neto na to bi inae imao pravo. -protivljenje vrenju slunosti moe biti izraeno u bilo kojem obliku kojem mu vlasnik nekretnine optereene slunou izraava stav da nije suglasan s vrenjem slunosti. Sticanje prava stvarne slunosti odlukom suda ili drugoga dravnog organa

Odlukom suda ili drugog dravnog organa stvarna slunost ustanovljava se kada vlasnik povlasne nekretnine u cjelosti ili djelimino ne moe koristiti to dobro bez odgovarajueg koritenja poslune nekretnine, a i u drugim sluajevima odreenim zakonom. Slunost na ovaj nain stie se na dan pravosnanosti odluke, ako zakonom nije drugaije odreeno. Na zahtjev vlasnika poslune nekretnine, nadleni dravni organ utvruje i odgovarajuu naknadu koju je vlasnik povlasne nekretnine duan platiti vlasniku poslune nekretnine.

U parnicama radi ustanovljenja prava slunosti sud e obavezati tuitelja da tueniku nadoknadi parnine trokove i kad usvoji tubeni zahtjev.

Kad zainteresirane osobe ne postignu sporazum o ustanovljenju prava slunosti dovoenja odnosno odvoenja vode s jednog zemljita na drugo i o naknadi tete zbog njezina ustanovljenja, o tim pitanjima nadlean je da odluuje organ koji je nadlean za izdavanje vodoprivredne dozvole.

Tuilac koji je odbijen sa zahtjevom za konstituisanje stalne slunosti ima pravo na tubu za konstituisanje sezonske slunosti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Za otvaranje nunog prolaza u korist umskog zemljita nadlean je sud a ne organ uprave.

Po pitanju naknade koju je vlasnik povlasne nekretnine duan platiti vlasniku poslune nekretnine odluuje redovni sud, budui da se radi o naknadi poljske tete. Ako nema drugaijeg sporazuma stranaka, naknada za otvaranje nunog prolaza odreuje se u jednokratnoj novanoj svoti.

Otvaranje nunog prolaza u nadlenosti je opinskog kao vanparninog suda. ZATITA PRAVA STVARNE SLUNOSTI

Stvarne slunosti uivaju posjedovnu i petitornu zatitu. Ovo iz razloga to se radi o stvarnom pravu i kao takvo pravo treba da uiva odgovarajuu zatitu kao i ostala stvarna prava. Posjedovna zatita je mogua zbog postojanja posjeda prava stvarne slunosti i ostvaruje se pod istim uslovima kao kod protivpravnog uznemiravanja i oduzimanja posjeda stvari.

Mnogo je znaajnija petitorna zatita koja se ostvaruje podnoenjem konfesorne tube. Ovu tubu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik povlasne nekretnine da se utvrdi postojanje prava stvarne slunosti prema vlasniku poslune nekretnine. Ovu e tubu podnijeti kada tvrdi da je stekao pravo stvarne slunosti po odgovarajuem osnovu ( najee dosjelost), zatim dok vlasnik poslune nekretnine osporava postojanje tog prava. tuba je utvrujua ili deklatorna i kao takva ne zastarijeva. U pogledu tereta dokazivanja na ovu tubu primjenjuju se odredbe reivindikacione tube. Drugi oblik konfesorne tube postoji onda kada se vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik povlasne nekretnine neosnovano spreava ili ometa u vrenju stvarne slunosti. Kod takvog stanja stvari tubom moe zahtijevati da to spreavanje ili ometanje prestane. Na ovu tubu primjenjuju se odgovarajue odredbe negatorne tube. Sudska praksa:

U sporovima o postojanju slunosti na nekretninama i o obimu slunosti, ako na povlasno ili posluno zemljite ima i vie suvlasnika, tada su oni bilo kao tuitelji bilo kao tueni po prirodi pravnog odnosa jedinstveni suparniari ( suparniarstvo postoji kada je na tuilakoj ili tuenikovoj strani vie fizikih osoba), ali su ujedno i nuni suparniari pa su tek svi suvlasnici zajedno ovlateni da zahtijevaju utvrenje postojanja slunosti u korist njihovog povlasnog zemljita, i obrnuto, postojanje slunosti na njihovim nekretninama kao poslunom dobru moe se utvrditi samo protiv svih suvlasnika. PRESTANAK STVARNIH SLUNOSTI

Stvarna slunost prestaje ako se vlasnik poslune nekretnine protivi njenom vrenju

a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vrio svoje pravo. Ovakav nain prestanka prava stvarnih slunosti naziva se liberatorna uzukapija. Da bi na ovaj nain po samom zakonu prestalo pravo stvarne slunosti moraju se kumulativno ispuniti navedeni uslovi:

- da se vlasnik poslune nekretnine protivi vrenju stvarne slunosti i da spreava vlasnika povlasne nekretnine da na odgovarajui nain i u odgovarajuem obimu vri svoje pravo te tri uzastopne godine a da vlasnik povlasne nekretnine te tri uzastopne godine nije vrio svoje pravo niti je traio sudsku zatitu.

Drugi je nain prestanka stvarnih slunosti je da vlasnik poslune nekretnine zahtijeva da prestane pravo stvarne slunosti kada ona postane nepotrebna za koritenje poslune nekretnine ili kad prestane drugi razlog zbog koga je zasnovana. U ovom sluaju trai se ukidanje a razlog toga je njezina nepotrebnost ( nekorisnost) ili prestanak razloga zbog kojeg je osnovana. U pravnom ivotu to e najee biti sluaj kada je nakon sticanja

WWW.BH-PRAVNICI.COM


stvarne slunosti formiran odgovarajui javni put do povlasne nekretnine tako da ne postoji stvarna potreba da i dalje se koristi posluna nekretnina to je u skladu i sa naelom restrikcije i od potede poslune nekretnine.

Stvarna slunost ako se ne vri za vrijeme koje je potrebno za njeno sticanje dosjelou. Po osnovu dosjelosti stvarna slunost se stie protekom zakonskog roka od 20 godina. Ako se steeno pravo stvarne slunosti po osnovu dosjelosti nije vrilo neprekidno 20 godina, onda prestaje nevrenjem. Stvarna slunost prestaje i kada ista osoba postane vlasnik i povlasne i poslune nekretnine ( konsolidacija) jer zakon ne priznaje mogunost postojanja prava stvarne slunosti na vlastitoj stvari, ve samo na tuoj stvari. Stvarna slunost prestaje i propau povlasne ili poslune nekretnine ( npr. da tok rijeke otkine ili odnese dio parcele ili cijelu parcelu) jer tada prestaje i pravo vlasnitva, a pravo stvarne slunosti je stvarno pravo na tuoj stvari. Zakon ne sadri odgovarajuu odredbu o prestanku prava stvarne slunosti na osnovu pravnog posla. Meutim, to je pravno mogue zakljuenjem odgovarajueg ugovora izmeu vlasnikove povlasne i poslune nekretnine te da se istovremeno izvri brisanje uknjibe prava stvarne slunosti ( stie se tek uknjibom) iz glavne zemljine knjige. Sudska praksa: -za odluivanje o prestanku prava slunosti na nepokretnosti od znaaja je okolnost da li sa manjim materijalnim ulaganjima vlasnik povlatenog dobra moe izvriti poslove na svom dobru bez postojanja slunosti na poslunom dobru treeg lica. Nesporno je da je sa manjim ulaganjima tueni mogao izai na seoski put bez optereivanja parcele tuioca, da je imao prebivalite u gradu i da je rijetko dolazio u selo gdje se nepokretnost nalazi. -ocijenjeno je da javni put slabije kvalitete i znatno dui od slunog puta pa nema osnova za ukidanje postojee stvarne slunosti. -oslobaajui rok od 3 uzastopne godine nevrenja prava slunosti ne prekida se samo fizikim vrenjem prava slunosti ve i zahtijevanjem pravne zatite slunosti pred nadlenim sudom. Ovaj nain prestanka prava stvarne slunosti oslobaa vlasnika poslunog dobra tereta slunosti poto svojim pasivnim dranjem vlasnik povlasnog dobra pokazuje da mu takvo pravo slunosti nije potrebno, te je ona graansko-pravna sankcija za pasivnog vlasnika povlasnog dobra. (primjer za liberatornu uzukapiju). -nevrenjem moe prestati pravo stvarne slunosti i transformirati se u pravo stvarne slunosti druge vrste i manjeg obima. Vlasnik poslunog dobra kao nepotrebne ako do javnog puta postoji takav put ( ili druga mogunost prilaza) koji vlasnik povlasnog dobra moe lako i uz neznatne trokove osposobiti. -tubeni zahtjev radi prestanke prava stvarne slunosti treba sadravati i zahtjev za zabranu daljeg prolaza, prevoza i progona preko poslunog dobra. -za prestanak slunosti usljed nevrenja, potrebno je ili da vlasnik povlasnog dobra 3 godine nije vrio to svoje pravo zato to se vlasnik poslunog dobra protivio tom vrenju, ili da odnosno slunost nije vrena za vrijeme potrebno za njeno sticanje dosjelou tj.za 20 godina. -pravo slunosti puta prestaje ako je otpala njegova namjena. -slunost prolaza moe se ukinuti ili prolaz premjestiti ako predstavlja nepotrebno optereenje poslunog dobra. -ako izmeu javne prometne povrine i gospodujueg zemljita postoji prikladna veza za prolaz i prevoz makar manje udoban od veze slueeg zemljita, ima se na ovaj sluaj primijeniti tzv. naelo restrikcije slunosti i ukinuti postojea slunost prolaza i prevoza. -zahtjev za ukidanje slunosti puta kao suvine rjeava se u parninom postupku. -da se moe traiti ukidanje slunosti prolaza, osnovno je da u asu donoenja odluke moraju postojati uvjeti da gospodujue nekretnine imaju prikladniji prolaz, drugi prolaz iste vrijednosti kojim se ini manja teta i ako postoji javni put iste vrijednosti. -i suvlasnik poslunog dobra, u ijem se posjedu to dobro nalazi ima samostalno pravo u parnici traiti ukidanje prava slunosti prolaza preko tog poslunog dobra.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


-kod injenice da je tueni ovlatenik prava slunosti prolaza pjeice ili ivotinjom preko nekretnine vlasnitvo tuiteljice, prvostepeni sud je takvo pravo morao ukinuti samo na osnovi utvrenja da tueni ima drugu odgovarajuu putnu vezu, kojom moe progoniti natovarenu ivotinju. -vlasnik poslunog dobra ima pravo traiti da se slunost prolaza bez obzira na nain njenog sticanja ukine ako nije vie potrebna ili da se premjesti kada postojei prolaz predstavlja nepotrebno optereenje poslune nekretnine a ista se ekonomska svrha moe postii drugim isto tako pogodnim ili pogodnijim prolazom preko zemljita vlasnika poslune nekretnine. -vlasnik poslunog dobra moe traiti ukidanje slunosti puta kao nepotrebne ako do javnog puta postoji odgovarajui put koga vlasnik povlasne nekretnine moe uz neznatne trokove osposobiti. -zahtjev za ukidanje prava slunosti puta osnovan je pod pretpostavkom da su se nakon njegovog konstituisanja izmijenile odlune okolnosti i da je naknadno izgraeni novi put uspostavljen u skladu sa zakonom jer postojanje faktikog puta ne garantira neometan pristup vlasniku povlasnog dobra. -u sporovima o prestanku prava stvarne slunosti u izreci presude nekretnine moraju biti oznaene i zemljino-knjinim podacima. LINE SLUNOSTI ZOVPO ne regulie line slunosti ve upuuje na opi graanski zakonik kao pravila imovinskog prava. Line slunosti nastale su u rimskom pravu i u istom obliku preuzele su ih svi graanski zakonici. Tri su line slunosti i to :

- pravo plodouivanja - pravo upotrebe - pravo stanovanja

Line su slunosti neposredno namijenjene za zadovoljavanje potreba tano odreene osobe. Nosioci linih slunosti imaju neposredan posjed pa stoga uivaju i posjedovnu zatitu. Bitne osobine linih slunosti su izmeu ostalog vremenska ogranienost , pa traju najdue do smrti ovlatenika. Meutim, plodouivalac stana ima se smatrati korisnikom stana a njegovom smru ne prestaje svojstvo korisnika stana osobama koje su sa plodouivaocem stana ivjele u jednom domainstvu do njegove smrti, ako je slunost bila osnovana i u korist tih osoba. Ako, meutim, ima vie ovlatenika prava stanovanja na jednom stanu, ovlateniku tog prava koji je nakon smrti drugog ovlatenika ostao u stanu, ostaje pravo na cijeli stan kako ga je imao i prije smrti tog ovlatenika skupa s njim. Druga karakteristika je neotuivost . Na aktivnoj strani ne mogu se prenositi s jedne osobe na drugu. Ipak, ovlatenik prava line slunosti doivotnog uivanja, iako se ne moe prenijeti pravo slunosti, moe pravo vrenja te slunosti prenijeti na drugu osobu. Nenasljedivost : line slunosti na aktivnoj strani nisu nasljedive, osim ako su izriito odreene i u korist nasljednika, ali tada vrijede samo za prvu generaciju i onda se gase. Pravo plodouivanja obuhvata pravo na potpunu upotrebu i sve plodove stvari bilo pokretnih ( u pravilu nepotrone) ili nepokretne. Plodouivaocu pripadaju i civilni i naturalni plodovi. Sutina stvari mora se sauvati. Plodouivalac je duan snositi terete u granicama koristi koje prima, snositi trokove koritenja stvari, i redovnih popravki, da upravlja sa tuom stvari kao dobar domain i da stvar vrati vlasniku nakon prestanka plodouivanja. Pravo upotrebe je stvarno pravo koristiti se tuom stvari za svoju potrebu, ne dirajui njenu sutinu. Predmet prava upotrebe moe biti isti kao i kod prava plodouivanja. Za nastanak i prestanak prava upotrebe vae propisi koji vae i za pravo plodouivanja. Pravo stanovanja je pravo sluiti se tuom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje. Ova slunost vremenski je ograniena, neprenosiva i u pravilu nenasljediva na aktivnoj strani. Ukoliko se pojavljuje kao plodouivanje, ona obuhvata pravo na potpunu upotrebu pa i na sve eventualne plodove. Sutina stvari mora biti sauvana a odgovara se po principu krivnje za oteenje ili propast stvari. ako do toga doe, slunost prestaje. Uivalac prava stanovanja duan je u granicama koristi koju ima snositi terete i trokove koritenja stvari, redovnih popravaka i obnavljanja, a duan je sa stvari upravljati kao dobar domain. Vlasnik

WWW.BH-PRAVNICI.COM


je duan snositi teret vanrednih i nunih popravaka. Ako je to pravo stanovanja osnovano kao pravo upotrebe, onda se obim upotrebe, ako drugaije nije odreeno, cijeni prema potrebama ovlatenika u vrijeme osnivanja slunosti. Pod potrebama ovlatenika podrazumijevaju se i potrebe lanova njegovog domainstva. Terete i trokove u ovom sluaju snosi vlasnik. Vlasnik snosi terete do visine ostatka koristi koja njemu kao vlasniku ostaje nakon uivanja. Predmet ili objekat stanovanja obuhvata stambene prostorije zgrade a ne i poslovne prostorije zgrade. Pravo udovikog uivanja kao teret na imovini ostavitelja rasprostire se na cjelokupnu ostavinu jer se pretpostavlja da je za ivota mu izdravao svoju enu prihodima sa cjelokupne svoje imovine. Prestankom prava slunost doivotnog izdravanja na nekretninama, koje je osnovano u korist odreene osobe, prestaje i izvravanjem te slunosti bilo da je izvravana naplatno ili besplatno. PRAVNI STAVOVI -upotreba pjeake staze preko tueg zemljita, koja nije vezana za neko zemljite (povlasno zemljite), lice koje staze koristi , nema karakter zemljinih slunosti, ve to moe biti lina slunost koja se gasi smru. -vlasnik voaka, koje je posjekla osoba koja na tim vokama ima pravo plodouivanja, ima pravo na naknadu tete koja se sastoji od vrijednosti prosjene drvne mase, ali ne i na vrijednost izgubljenih plodova. -ovlateniku prava stanovanja koji je nakon smrti drugog ovlatenika ostao u stanu, ostaje pravo na cijeli stan, kako ga je imao i prije smrti tog ovlatenika skupa s njim. -pravo stanovanja u sruenoj kui moe se prenijeti na novosagraenu kuu. -ovlatenik prava line slunosti doivotnog uivanja iako ne moe prenijeti pravo slunosti moe pravo vrenja te slunosti prenijeti na drugu osobu. -plodouivalac stana ima se smatrati korisnikom stana, a njegovom smru ne prestaje svojstvo korisnika stana lica koja su sa plodouivaocem ivjela u istom domainstvu do njegove smrti. -nosilac prava doivotnog uivanja na dijelu kue ne moe traiti iseljenje suvlasnika ujedno i sukorisnika drugog neoptereenog dijela kue niti diobu nekretnine, ve samo ureenjem naina koritenja u vanparninom postupku. -osobna slunost stanovanja moe se zasnovati i na idealnom dijelu suvlasnikog stana. -osnivanje osobnih slunosti ne spada u poslove koji premauju okvir redovnog upravljanja suvlasnikim stanom, pa zato nije potrebna suglasnost svih suvlasnika. -ako se ovlatenik osobne slunosti stanovanja i suvlasnik stana ne mogu sporazumjeti o nainu koritenja stana, o tome treba odluiti sud u vanparninom postupku. -nosilac prava doivotnog uivanja moe posjei ili ovlastiti drugu osobu da posijee umu u granicama obiajnog iskoritavanja ume. -pravo doivotnog uivanja prestaje nevrenjem kroz odreeno vremensko razdoblje od 20 godina. -pravo slunosti plodouivanja gubi se nevrenjem. -slunost stana nasljediva je samo ako je izriito ugovorena u korist nasljednika. -vlasnik zgrade (stana) ispunjava dvoju dunost trpljenja vrenja prava slunosti stanovanja predajom zgrade u posjed ovlateniku navedene su slunosti. -u okvirima prava na posjed stvari (kod osobne slunosti) nalazi se samo pravo na upotrebu stvari prema njezinoj ekonomskoj namjeni ili pravo na koristi , odnosno plodova, nego i pravo dati posluno dobro nekoj treoj osobi (zakup, najam i sli). -uknjieno doivotno pravo uivanja na stanu u svojini graana ( u vlasnitvu) kao lina slunost stanovanja da je njegovom imaocu titularu prava da lino koristi stan do svoje smrti i u odnosu na njega iskljuuje odredbu zakona o stambenim odnosima prema kome vlasnik stana ima pravo da trai iseljenje nosioca stanarskog prava i useljenje u svoj stan. -pravo slunosti stanovanja ureeno je pravilima imovinskog prava. U konkretnom sluaju sporazumno tuiteljice i njenih sinova kao zajednikih branitelja porodine stambene zgrade, u korist tuitelja je konstituisano pravo stanovanja a ne pravo vlasnitva. Line slunosti,

WWW.BH-PRAVNICI.COM


prema vaeim pravilima imovinskog prava, su stvarna prava na tuoj stvari, vezana za odreenu osobu, koja se sastoje od upotrebe odnosno koritenja tue stvari i ne mogu se prenositi na drugog niti se mogu naslijediti. -pravo slunosti doivotnog plodouivanja obuhvata ovlatenje titulara da se prenosi na drugoga vrenje tog prava (npr.: izdavanje stvari u zakup), a pravo stanovanja obuhvata pravo linog stanovanja sa lanovima svoje porodice , ali ne i ovlatenja prenoenja vrenja tog prava na drugoga. To znai ako je u pitanju pravo plodouivanja tuiteljice onda joj to pravo nije prestalo time to je porodinu stambenu zgradu izdala u zakup, a ako je u pitanju pravo stanovanja u uem smislu, onda bi tuenoj pod odreenim uslovima moglo prestati to pravo izdavanjem zgrade u zakup drugome. Pravo plodouivanja se redovno odnosi na cijelu zgradu a pravo stanovanja na dio zgrade. -vlasnik stana moe zahtijevati nakon smrti nosioca line slunosti stanovanja iseljenje njegova brana drugoga, osim ako slunost stanovanja nije bila ugovorena i u korist nasljednika nosioca slunosti koji su zajedno s njom stan koristili. -ako stvar na kojoj je ustanovljeno pravo udovikog uivanja odnosno plodouivanja propadne ili se oteti zbog dotrajalosti ili sluaja, pa kasnije bude obnovljena pravo plodouivanja se obnavlja- produava pri emu nema znaaja na koji su nain pribavljena sredstva za njezino obnavljanje. -boravak titulara line slunosti prava stanovanja u inostranstvu u trajanju od 10 godina i vie od tri godine poslije podnoenja tube je osnov za prestanak ovog prava. Zbog nevrenja i u sluaju ako je titular takvog prava godinje 2-3 puta boravio u stanu. -da bi ovlatenik prava slunosti mogao tuu zgradu koristiti za stanovanje, vlasnik zgrade je duan predati mu zgradu u posjed i iseliti iz nje. Iz sadraja pojma slunosti da je slunost stvarno pravo na tuoj stvari po kojem ovlatena osoba ima pravo koristiti se, a vlasnik je duan to trpjeti. -slunost stana nasljediva je samo ako je izriito ugovorena u korist nasljednika. -lina slunost stanovanja moe se zasnovati i na idealnom dijelu suvlasnikog stana. -ugovor o poklonu plodouivanja na cijeloj ili dijelu zgrade moe biti punovano zakljuen i u usmenom obliku. -obim prava doivotnog plodouivanja ne iscrpljuje se samo u ovlatenju titulara ove line slunosti da ubire stanarinu kao civilni plod, nego on ima pravo najireg korienja stvari a da se pri tome ne promijeni njena sutina. To znai da je njegovo pravo da sam odredi kako e stvar koristiti. Titular prava vlasnitva nije ovlaten da odreuje titularu plodouivanja nain i obim prava koritenja stvari. -plodouivalac ima pravo zahtijevati iseljenje ostalih korisnika stana, ukljuujui i tuena kao suvlasnike, te su tueni duni da predaju nekretninu u iskljuiv posjed.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ZALONO PRAVO Zalono pravo moe postojati na pokretnim i nepokretnim stvarima i imovinskim pravima. Zalono pravo na pokretnim stvarima naziva se runi zalog a na nepokretnim hipoteka. Ako je stvar predmet zalonog prava onda mora biti u pravnom prometu. Ukoliko zalono pravo postoji na pravu on mora imati imovinsku vrijednost da bi se moglo unoviti. Zalono pravo je stvarno pravo na tuoj stvari na osnovu kojeg zaloni povjerilac moe da namiri svoje potraivanje iste stvari ukoliko dunik u roku dospjelosti ne ispuni svoju obavezu. Zaloni povjerilac ima dva prava:

- prvo ej pravo potraivanja koje je osnovno pravo i po svojoj prirodi je obligacionog karaktera.

- Drugo pravo je zalono pravo i ono je sporedno ili akcesorno pravo koje slui kao sredstvo obezbjeenja glavnog prava ili prava potraivanja.

Glavno pravo mora punovano nastati jer i zalono pravo kao sporedno ravo dijeli sudbinu glavnog prava. ukoliko je zasnovano potraivanje na nitavom ili ruljivom pravnom poslu onda ni zalono pravo nije punovano nastalo. Pravo potraivanja kao obligaciono pravo karakterie neizvjesnost u pogledu prinudnog ostvarivanja. Kada nastane obligacija izmeu povjerioca i dunika, povjerilac moe i putem suda zahtijevati prinudno ostvarivanje svog prava iz razloga to je obligacija pravno zatien odnos. Meutim, materijalna situacija dunika u momentu prinudnog izvravanja pravosnane i izvrne odluke suda moe biti takva da nee moi naplatiti svoje potraivanje ili ne u punom iznosu. Situacija je bitno drugaija ukoliko je potraivanje obezbjeeno sa dunikovom pokretnom ili nepokretnom stvari jer e se povjerilac tada moi namiriti iz vrijednosti zaloene stvari ali ne na svoju ruku jer se prodaja moe izvriti samo putem suda. zbog toga povjerioci esto insistiraju na odgovarajuem stvarno-pravnom sredstvu obezbjeenja kako bi bili sigurni da e se u krajnjem sluaju namiriti sa svojim dospjelim potraivanjem iz vrijednosti zaloene stvari. PRAVNA PRIRODA ZALONOG PRAVA

Prema vladajuem shvatanju u pravnoj teoriji i sudskoj praksi zalono pravo po svojoj pravnoj prirodi je stvarno pravo. Dva su bitna obiljeja svakog stvarnog prava a to je pravo prvenstva i pravo sledovanja. Na osnovu prava prvenstva zaloni povjerilac moe da se namiri iz vrijednosti zaloene stvari prije svih ostalih obinih povjerilaca ije potraivanje nije obezbjeeno zalonim pravom. Na osnovu prava sledovanja moe to ostvariti bez obzira kod koga se nalazi zaloena stvar jer stvarna prava imaju apsolutno djelovanje i djeluju prema svim treim osobama - erga omnes. Prema ovim karakteristikama zalono pravo se pribliava kategoriji stvarnih prava a ne obligacionim koja imaju relativno djelovanje inter partes. Razlika izmeu zalonog prava i drugih stvarnih prava, konkretno prava vlasnitva kao najpotpunijeg stvarnog prava, je u strukturi ovlatenja. Pravo vlasnitva je najpotpunija pravna vlast koju odreena osoba ima na jednoj stvari, tako da vlasnik ima pravo da svoju stvar posjeduje, da je koristi i da s njime raspolae. Zaloni povjerilac ima samo pravo da se namiri iz vrijednosti zaloene stvari ali nema pravo da je koristi i iz nje izvla i ekonomsku korist. To je potpuno iskljueno u odnosu na zaloenu nekretninu koja ostaje u posjedu dunika i na kojoj zadrava pravo vlasnitva. Ako je predmet zalonog prava pokretna stvar onda je dunik predaje u posjed povjeriocu koji nema pravo koristiti je osim ako to dunik izriito dopusti. Druga je razlika u tome to su stvarna prava samostalna dok ej zalono pravo nesamostalno stvarno pravo jer zavisi od prava potraivanja kao glavnog prava. VRSTE ZALONOG PRAVA

Zalono pravo dijeli se na runi zalog ili pignus i na hipoteku ili zalono pravo na

nekretninama. Ova podjela je izvrena u odnosu na podjelu stvari na pokretne i nepokretne.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Mnogo je znaajnija podjela zalonog prava prema nainu nastanka. Prema kriteriju razlikuju se ugovorno zalono pravo, sudsko zalono pravo i zalono zakonsko pravo.

Ugovorno zalono pravo Ovo je osnovni i najei nain nastanka zalonog prava. za nastanak ovog zalonog

prava mora postojati suglasnost ili pristanak dunika da preda svoju pokretnu stvar u posjed povjerioca ili da se suglasi da se njegova nekretnina optereti hipotekom. Kod ugovornog zalonog prava na pokretnim stvarima ugovor je pravni osnov, dok je predaja zakoniti nain sticanja zalonog prava ili modus aquirendi. Do momenta predaje pokretne stvari povjerilac ima samo pravo potraivanja a tek momentom predaje njegovo pravo potraivanja se obezbjeuje zalonim pravom kao nesamostalnim stvarnim pravom. Kod sticanja ugovornog zalonog prava na nekretnini, ugovor je takoer samo punovaan pravni osnov, dok je zakoniti nain sticanja upis u zemljine knjige i to teretni list. Do momenta upisa povjerilac ima samo pravo potraivanja a tek upisom hipoteke u zemljine knjige njegovo pravo potraivanja je osigurano stvarno-pravnim sredstvom obezbjeenja. Sudsko zalono pravo Za nastanak sudskog zalonog prava nije potrebna suglasnost dunika. Ono nastaje i kada se dunik protivi zasnivanju iz razloga to dunik ne vri predaju stvari u posjed. ovo se pravo stie popisom dunikovih pokretnih stvari u izvrnom postupku od strane sudskog izvritelja. Na popisanim pokretnim stvarima dunik nema pravo raspolaganja u smislu otuenja. Zbog toga e ga sudski izvritelj upozoriti da bi takva radnja raspolaganja predstavljala krivino djelo. Popisana pokretna stvar ostaje u posjedu dunika. Na prijedlog povjerioca sud moe odrediti da se popisana pokretna stvar preda treoj osobi na uvanje ili samom povjeriocu. Sudsko zalono pravo na nepokretnoj stvari nastaje na osnovu odluke suda koja predstavlja samo pravni osnov. Za sticanje sudskog zalonog prava na nekretnini mora se na osnovu sudski odluke izvriti upis u zemljine knjige i tek tada se stie sudsko zalono pravo na nekretnini. Zakonsko zalono pravo Ono nastaje bez pristanka dunika samim ispunjenjem odreenih pravno relevantnih injenica koje su propisane zakonom. Ovo vai bez obzira da li se radi o pokretnim ili nepokretnim stvarima. Pokretne stvari se ne predaju u posjed dok se nepokretne stvari ne upisuje u zemljine knjige. U tome je sutinski nedostatak ove vrste zalonog prava u odnosu na ugovorno zalono pravo. Meutim, i pored tog nedostatka zakonsko zalono pravo ima prednost u odnosu na ugovorno zalono pravo upravo iz razloga to se za njegov nastanak ne zahtijeva pristanak dunika. U odnosu na pokretne stvari zakonsko zalono pravo imaju specijalizirana privredna preduzea koja obavljaju prevoz robe, skladitenje, komisione poslove, poslove pedicije i slino, tako da za svoje usluge mogu se namiriti samim time to su ih izvrili bez obzira to se pokretna stvar kod njih ranije nalazila a sada se ne nalazi. NAELA ZALONOG PRAVA

I pored znaajne razlike izmeu zalonog prava na pokretnim stvarima i zalonog prava na nepokretnim stvarima te sadraja prava i obaveza izmeu subjekata zalonog prava, mogu se postaviti odreena opta pravila koja vae za zalono pravo. Osnovna naela zalonog prava su :

- naelo akcesornosti

WWW.BH-PRAVNICI.COM


- naelo oficijelnosti - naelo specijalnosti - naelo nedjeljivosti

1.naelo akcesornosti: zalono pravo gdje akcesorno ili sporedno pravo koje slui za obezbjeenje prava potraivanja kao glavnog prava. Glavno pravo odreuje sudbinu sporednog prava samo ukoliko je pravo potraivanja kao glavno pravo punovano nastalo onda e nastati i zalono pravo kao sporedno pravo. Ako se glavno pravo zasniva na nitavom ili ruljivom osnovu onda nee nastati ni sporedno pravo. Prestankom punovanog glavnog prava prestaje i sporedno pravo. Postoje dva odstupanja (izuzetka) od naela akcesornosti. Prvi se sluaj odnosi na to da zalono pravo moe biti sredstvo obezbjeenja budueg ili uslovnog potraivanja. Odstupanje se odnosi na to da se zalonim pravom obezbjeuje potraivanje koje ne postoji ili je neizvjesno da li e nastati. Drugi se izuzetak odnosi na zastarjelost prava potraivanja kao glavnog prava. Na zastarjelost sud ne pazi po slubenoj dunosti iako je prigovor materijalno pravne prirode ve samo ako dunik na to ukae sudu. Ukoliko sud prigovor zastarjelosti ocijeni kao osnovan odbit e zahtjev za isplatu putem suda. obaveza dunika i dalje postoji ali samo kao naturalna ili prirodna obligacija. To znai da od iskljuivo njegove dobre volje zavisi da li e ispuniti zastarjelu obavezu. Meutim, kada nastupi zastarjelost potraivanja, povjerilac se moe namiriti iz vrijednosti zaloene stvari ukoliko dunikovu pokretnu stvar ima u svom posjedu ili ako je hipoteka upisana u zemljine knjige. 2.naelo oficijelnosti: ukoliko dunik u roku dospjelosti ne ispuni svoju obavezu povjerilac se moe namiriti iz vrijednosti zaloene stvari. Meutim, ako ne moe to uiniti samostalno ve se mora obratiti sudu sa zahtjevom sa sud odobri javnu prodaju po trinoj cijeni i tek se onda moe namiriti za dospjelo potraivanje iz vrijednosti zaloene stvari ukoliko povjerilac i dunik ugovore da e zaloena stvar prei u vlasnitvo povjerioca. Ukoliko dunik u roku ne ispuni obavezu takva ugovorna odredba je nitava tj. zabranjena je klauzula lex commissoria. Ta ugovorna odredba je nitava dok su ostale ugovorne odredbe punovane i ostaju na snazi. Sudska praksa: -tueni je svoju pokretnu stvar kamion dao za osiguranje potraivanja po ugovoru o zajmu s tim da ga prodaju ako u roku ne podmiri dug, to je u skladu sa vaeim materijalnim pravom. -povjerilac- zalogoprimac ovlaten je traiti prodaju zaloenih stvari istovremeno s podnoenjem tube za naplatu potraivanja osiguranog zalogom koje mu nije plaeno u roku dospjelosti. -za nastanak zalonog prava na pokretnini , a automobil je pokretnina, potrebna je i predaja zaloene stvari. -nitava je ugovorna odredba da e predmet zalonog prava prei u vlasnitvo povjerioca ako dunik ne ispuni obavezu u roku. Iz te odredbe proizlazi da zaloni povjerilac svoje potraivanje iz zaloene stvari moe podmiriti jedino sudskim putem tako to e od suda zatraiti javnu prodaju. -neosnovanost u zahtjevu se navodi da je spor trebalo raspraviti sa aspekta materijalnih propisa koji reguliu hipoteku. Sve i da je ugovor o zajmu zakljuen sa klauzulom da se putem hipoteke stie i pravo vlasnitva na stanu takva klauzula bili bi nitava. -vlastoruno potpisana izjava dunika kojom doputa osnivanje hipoteke na teret svojih nekretnina, koju je ovjerio ovlateni biljenik 8notar) u Sr njemakoj jest valjana izvrna isprava. -zalogodavac ne moe svoje protivljenje uknjibi ugovorenog prava zaloga na nekretninama temeljiti na injenici da je vrijednost zaloenih stvari vea od vrijednosti zalogoprimevog potraivanja osiguranog tim pravom zaloga. -s obzirom na narav i svrhu hipotekarne tube ( ishoenje sudske prodaje zaloga putem javne drabe- prodaje), trabina ( potraivanje) radi koje se trai prodaja zalonog dobra mora biti dospjela i uknjiena, a njen zahtjev ima glasiti da je tueni hipotekarni dunik duan

WWW.BH-PRAVNICI.COM


priznati da je tuitelj ovlaten traiti namirenje svoje trabine iz predmetnih nekretnina i dopustiti da se trabina namiri. Pogreno je stoga obavezivanje tuenih na plaanje hipotekarne trabine jer dralac zaloga ako nije dunik ne prima nikakve obaveze, osim obaveze da mora dopustiti da se zaloni povjerilac, ako mu je trabina dospjela i uknjiena, namiri iz zaloga. -nitava je ugovorna odredba da se dunik obvezuje da e povjeriocu prenijeti u vlasnitvo odreenu nepokretnost ako mu do ugovorenog roka ne vrati dug. i prema pravnim pravilima ovakva odredba lex commissoria nije doputena. -odredba ugovora o zalogu , po kojoj se zalogodavac obavezuje da e zaloenu stvar prenijeti u vlasnitvo zalogoprimcu u sluaju da zalogodavac po dospjelosti ne vrati dug koji potie iz ugovora o zajmu, pravno je nitava, jer takva obaveza krije u sebi mogunost iskoritavanja tekog materijalnog stanja dunika, a to nije u skladu s pravnim poretkom. Ugovaranje takve odredbe je izriito zabranjeno u lanu 973 ZOO. Meutim, nema nikakvih smetnji da se poslije dospjelosti duga posebno ugovori da e postojea novana obaveza prestati, ako dunik daje povjeriocu drugu stvar, umjesto da dug isplati u novcu. 3.naelo specijalnosti: ovo se naelo ispoljava u dva aspekta:

a) potraivanje mora biti odreeno, to znai ako povjerilac ima vie potraivanja prema istom duniku ona mora biti odreen koji je potraivanje obezbjeeno zalonim pravom. Ovo naelo isto tako znai da je pravni posao iz koga je nastalo potraivanje mora biti naveden kao i visina glavnog potraivanja te kamate kao sporedno potraivanje.

b) Ovaj aspekt ispoljava se u tome to stvar kao predmet zalonog prava mora biti individualno odreena kako pokretna tako i nepokretna. To znai da zalono pravo ne moe, postojati na svim stvarima ve samo na tano odreenoj individualnoj stvari.

Od naela specijalnosti postoje dva odstupanja: a) na uslovno i budue potraivanje odnosi se sve ono to je reeno uz naelo

akcesornosti vai i na ovom mjestu b) odnosi se na zasnivanje zalonog prava na pokretnim stvarima. Ukoliko je nakon

nastanka runog zaloga nastalo jo neko potraivanje onda se zalono pravo odnosi na to kasnije nastalo potraivanje.

Sudska praksa: -ako je realizacija trabine/potraivanja prodajom zaloene stvari postala nemogua bez krivnje povjerioca kao zalogoprimca, a takav sluaj postoji kad zaloena stvar propadne, izgubi vrijednost ili vie nema prometnu vrijednost, povjerilac je ovlaten da ostvaruje svoje dospjelo potraivanje protiv dunika neposredno i nezavisno od zaloga. -samo vlastita stvar moe biti dana u zalog. -poto je hipotekarno zalono pravo izvedeno iz prava lica koja se oznaava kao hipotekarni dunik, nije steeno zalono pravo u sluaju kada je dunik izgubio pravo vlasnitva jer stvar nije mogao opteretiti hipotekom jer je tu stvar drugome prodao i u posjed predao. U interesu sigurnosti pravnog saobraaja od ovoga se odstupa izuzetno i to s obzirom i u okviru naela povjerenja u zemljinim knjigama kao javne knjige. -za sticanje prava zaloga na nekretnini koja je u zemljinoj knjizi jo upisana na dunika iako ju je on otuio treoj osobi, imalo bi biti mjerodavno da li je povjerilac postupao u dobroj vjeri tj. savjesno- nije li on znao ili mogao znati da je dunik ve otuio i predao u posjed treoj osobi tu nekretninu. Uostalom izravno pravo zaloga ( naroito ako se radi o nekretninama moe se stei samo na imovini dunika), ako je ono steeno na nekretnini koja ne spada u imovinu dunika, sadanji ( vanknjini) vlasnik bi mogao osporavati valjanost tog stjecanja bez obzira na to da li je vjerovnik znao ili nije znao da li ta nekretnina spada jo u imovinu njegovog dunika. -sudsko zalono pravo na nekretninama u vanknjinom vlasnitvu ( dosjedilac) stie se u izvrnom postupku pljenidbenim popisom koji se vri na licu mjesta.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


-vjerovnik ne moe traiti izvrnu uknjibu prava zaloga na nekretnini dunika za kamate na dospjelo potraivanje u novcu s naslova uzdravanja oko u pogledu tog potraivanja nisu dosuene nikakve kamate presudom na osnovi koje je dozvoljeno izvrenje. 4.naelo nedjeljivosti Po svojoj pravnoj prirodi zalono pravo je nedjeljivo. Ovo se pravilo izriito odnosi na nepokretnosti ali nema dileme da se moe primijeniti i u odnosu na pokretne stvari. smisao nedjeljivosti je u tome da cijela zaloena stvar obezbjeuje potraivanje sve dok ono ne bude u cijelosti izmireno. To znai da je zalono pravo nedjeljivo u pogledu potraivanja koje je obezbjeeno zalogom ( zaloga obezbjeuje cijelo potraivanje) kao i u pogledu zaloene stvari ( zaloena stvar obezbjeuje cijelo potraivanje). Slijedom ovog naela zaloeno potraivanje ne prestaje sve dotle dok se dug u cijelosti ne izmiri. Ako dunik samo djelimino izmiri dug onda nema pravo da zahtijeva povrat cijele stvari. ukoliko se izvri dioba zaloene stvari onda zalono pravo optereuje sve novonastale dijelove. Ako iskljuivo vlasnitvo preraste u suvlasnitvo onda zalono pravo optereuje svaki suvlasniki dio. ZALONO PRAVO NA POKRETNIM STVARIMA ( RUNA ZALOGA) Sva naela zalonog prava bez izuzetka vae i za runu zalogu. PRAVA ZALOGOPRIMCA ( ZALONOG POVJERIOCA) Njegovo je osnovno pravo da se namiri iz vrijednosti zaloene stvari ukoliko potraivanje ne bude izmireno u roku dospjelosti. Slijedom naela oficijelnosti zaloni povjerilac mora sudu podnijeti tubu radi prinudne naplate svog dospjelog potraivanja. Pravosnana presuda kojom sud usvaja zahtjev tuitelja za isplatu novanog potraivanja je izvrna isplata na osnovu koje trailac izvrenja pokree izvrni postupak radi javne prodaje zaloene stvari. i sam povjerilac moe se pojaviti kao kupac tako to e zadrati primljenu stvar prema utvrenoj prodajnoj cijeni. Drugo je pravo zalogoprimca u tome to ima prvenstvo u naplati svog potraivanja u odnosu na zalone povjerioce ije zalono pravo nastalo kasnije kao i u odnosu na obine povjerioce ije potraivanje nije obezbjeeno zalogom a nastalo je ranije. Pravo na posjed stvari: runa zaloga ne moe nastati sve dok dunik svoju pokretnu stvar ne preda u posjed povjerioca. Ako se stvar nalazi u iskljuivoj faktikoj vlasti dunika onda zalono pravo nije ni nastalo, jer je predaja stvari zakoniti nain stjecanja zalonog prava. Doputeno je da postoji suposjed na istoj stvari izmeu zalonog povjerioca i zalonog dunika. Zalogoprimac u pravilu nema pravo da koristi zaloenu stvar, da je daje na koritenje drugoj osobi, niti u podzalog drugoj osobi. Ukoliko postupi mimo ovih pravila duan je naknaditi tetu. Pravilo o zabrani koritenja je dispozitivne prirode, to znai da povjerilac i dunik mogu ugovoriti da povjerilac ima pravo koristiti primljenu stvar . Ukoliko se ugovori ovakvo pravo koritenja onda je rije o antihrezi. U tom sluaju potraivanje se smanjuje sa vrijednosti koristi koju je imao zalogoprimac od upotrebe stvari. Pravo na dopunu zaloge: zalogoprimac ima pravo da zahtijeva izmjenu zaloene stvari ukoliko se utvrdi da ima odreeni pravni ili materijalni nedostatak tako da potraivanje zbog toga nije u dovoljnoj mjeri obezbjeeno. Pravo sledovanja: ukoliko trea osoba oduzme zaloenu stvar onda zalogoprimac ima pravo da se poslui posjedovnom tubom za vraanje stvari i pravo na samopomo. Stoji mu na raspolaganju i petitorna tuba vindicatio pignoris. Sa ovom tubom e uspjeti ako dokae da tueni posjeduje traenu stvar bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. OBAVEZE ZALOGOPRIMCA Zalogoprimac je duan da primljenu stvar uva sa panjom dobrog domaina. To znai da tuu stvar, bilo da je upotrebljava ili ne, mora uvati sa veim stepenom panje, u odnosu na svoje stvari. ak i ako doe do sluajne propasti zaloene stvari koju je uvao sa svojim pokretnim stvarima, duan je naknaditi tetu. Druga je obaveza zalogoprimca da vrati zaloenu stvar im potraivanje bude u cijelosti izmireno. Prestankom potraivanja kao

WWW.BH-PRAVNICI.COM


glavnog prava prestaje i zalono pravo kao sporedno pravo i od tog momenta ne moe vie posjedovati tuu stvar. ZALONO PRAVO NA NEKRETNINAMA Predmet zalonog prava mogu biti i nekretnine. Ova vrsta zalonog prava se naziva hipoteka. Pored sutinske razlike izmeu hipoteke i rune zaloge u pogledu naina zasnivanja velike je prednost dunika to njegova nekretnina i dalje ostaje u njegovom posjedu. Ta velika pogodnost prua mu mogunost da ostvaruje prihode i na taj nain obezbjeuje sredstvo za otplatu duga povjerioca. I odreen pokretne stvari mogu biti predmet hipoteke. To se odnosi samo na brodove i avione koji se upisuju u posebne javne registre s tim da ova saobraajna sredstva ostaju i dalje u posjedu dunika. Hipoteka se zasniva na osnovu punovanog pravnog posla i upisom u teretni list zemljine knjige. Pravni posao je pravni osnov, dok je zakoniti nain sticanje upis. Meutim, ni samim upisom ne stie se hipoteka ukoliko pravni posao nije punovaan. U tom se ogleda kauzalnost upisa. A bi dolo do konanog sticanja hipoteke, mora biti ispunjen i uslov da je dunik upisom kao zemljino-knjini vlasnik nekretnine koja je predmet hipoteke:

- da postoji njegova pismena izjava volje da pristaje - da se izvri uknjiba hipoteke na njegovoj nekretnini ( clausula tabulandi) i - da postoji zemljino-knjina isprava , a to je punovani ugovor o zajmu.

Predmet hipoteke mogu biti zemljita u vlasnitvu te stanovi i poslovne prostorije takoe u vlasnitvu. Redovan je sluaj da se za jedno potraivanje zasniva hipoteka samo na jednoj nepokretnosti. Meutim, i vie nepokretnosti moe biti predmet hipoteke kao sredstvo obezbjeenja jednog potraivanja. Ako postoji takav sluaj , hipoteka se zasniva kao zajednika ili simultana hipoteka. Do ovog dolazi ako je nepokretnost po vrijednosti manja od potraivanja ili ako povjerilac zahtijeva da se njegovo potraivanje obezbjedi na vie nepokretnosti da bi bio sigurniji da e naplatiti svoje potraivanje. PRAVA HIPOTEKARNOG POVJERIOCA

Osnovno je pravo hipotekarnog povjerioca da se namiri iz vrijednosti zaduene nekretnine ukoliko hipotekarni dunik ne ispuni svoju obavezu u roku dospjelosti. Ovo je osnovno pravo hipotekarnog povjerioca i sva ostala prava podreena su ostvarivanju ovog prava. pravo namirenja ostvaruje se primjenom naela oficijelnosti. To praktino znai da hipotekarni povjerilac mora podnijeti tubu radi primarne naplate dospjelog potraivanja. Ako sud usvoji njegov zahtjev i presuda stekne svojstvo formalne pravosnanosti onda ima izvrnu ispravu na osnovu koje e podnijeti sudu prijedlog za javnu prodaju optereene nekretnine. Drugo je pravo prvenstva u naplati potraivanja. Pravo prvenstva se odnosi na sve obine povjerioce bez obzira kada je nastalo njihovo potraivanje. Pravo prvenstva djeluje i u odnosu na zalone povjerioce ije je hipoteka nastala kasnije po principu prvi u vremenu jai u pravu. Tree pravo je pravo sledovanja. Na osnovu ovog prava hipotekarni povjerilac moe zahtijevati prodaju optereene nekretnine bez obzira da li se nalazi u posjedu dunika ili u posjedu tree osobe kojoj je dunik otuio tu nekretninu. Bez ovog prava hipotekarni povjerilac ne bi bio u potpunosti zatien u pogledu ostvarivanja svog prava jer hipotekarni dunik moe da vri razna raspolaganja i nakon zasnivanja hipoteke. etvrto je pravo hipotekarnog povjerioca da zahtijeva namirenje potraivanja i priej isteka roka dospjelosti. Ukoliko hipotekarni dunik smanjuje vrijednost optereene nekretnine ili na drugi nain pogorava njeno stanje, onda hipotekarni povjerilac moe zahtijevati da sud naloi hipotekarnom duniku da se uzdri od ovih radnji. Ukoliko ne postupi po nalogu suda, hipotekarni povjerilac ima pravo da zahtijeva javnu prodaju i namirenje iz prodajne cijene i prije roka dospjelosti potraivanja. To je graansko pravna sankcija za nesavjesnog dunika.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PRAVA HIPOTEKARNOG DUNIKA Hipotekarni dunik kao vlasnik optereene nekretnine zadrava pravo na posjed nekretnine. Na taj nain moe da upotrebljava svoju nekretninu i iz nje izvlai ekonomske koristi to ej od znaaja da ostvari prihode i na taj nain otplauje svoj dug prema povjeriocu. Drugo je pravo da vri raspolaganje sa optereenom nekretninom. Tako je moe prodati treoj osobi ali to nee dovesti u pitanje ostvarivanje prava povjerioca jer ima pravo sledovanja. Isto tako dunik moe da dalje zalae nekretninu tako to e pored prve hipoteke zasnovati drugu, treu ili jo neku hipoteku u korist kasnijih zajmodavaca ukoliko oni pristanu na ovakav nain obezbjeenja. PRIJENOS HIPOTEKE

Hipoteka je sama po sebi kao akcesorno pravo neprenosiva. Povjerilac potraivanja koje ima prema duniku moe iz odreenih razloga prenijeti na treu osobu. To e konkretno uiniti da bi prema treoj osobi izmirio svoj dug prenosom svog potraivanja. Kada do toga doe onda se prenosom potraivanja kao glavnog prava na treu osobu prenosi i hipoteka kao sporedno pravo. Ugovor o prenosu hipoteke bez potraivanja je nitav. Za prijenos potraivanja na treu osobu povjerilac ne mora imati suglasnost svog dunika jer raspolae sa svojim pravom. Dovoljno je da u toj injenici samo obavijesti svog dunika. NADHIPOTEKA

Hipotekarni povjerilac moe zasnovati hipoteku na postojeoj hipoteci u korist tree osobe ( nadhipotekarnog povjerioca) bez saglasnosti hipotekarnog dunika. Hipoteka se moe definisati kao pravo hipoteke na hipoteci. Iako na prvi pogled djeluje da je predmet nadhipoteke hipoteka kao stvarno pravo, pravilno je zakljuiti da je predmet potraivanja nadhipoteke potraivanje koje je obezbjeeno hipotekom. Nadhipoteka se takoe zasniva upisom u zemljine knjige. Za zasnivanje nadhipoteke nije potreban pristanak hipotekarnog dunika jer njegov hipotekarni povjerilac raspolae sa svojim pravom tako to zalae svoje potraivanje u korist nadhipotekarnog povjerioca. Nadhipoteka moe biti sredstvo obezbjeenja samo u visini potraivanja koje je obezbjeeno hipotekom. Ukoliko je potraivanje nadhipotekarnog povjerioca vee od onog koje je obezbjeeno hipotekom, onda se moe namiriti samo iz imovine hipotekarnog povjerioca a ne i iz prodajne cijene od optereene nekretnine. NAINI PRESTANKA HIPOTEKE S obzirom da je hipoteka sredstvo obezbjeenja novanog potraivanja , ispunjenjem tog potraivanja hipotekarni dunik stie pravo da zahtijeva brisanje hipoteke, to znai da samim ispunjenjem potraivanja hipoteka automatski ne prestaje. Ukoliko se ispuni potraivanje a ne zatrai brisanje hipoteke, hipoteka i dalje ostaje kao upisano zemljino-knjino pravo. Drugi nain je odricanje od hipoteke: hipotekarni povjerilac se moe pismenom izjavom volje odrei od hipoteke. Tu izjavu moe dati kod nadlenog zemljino-knjinog suda, kod koga je upisana hipoteka na nekretnini. Odricanjem od hipoteke ne prestaje i samo potraivanje ve ono i dalje postoji ali ne kao potraivanje obezbjeeno hipotekom ve kao obino potraivanje. Za prestanak hipoteke odricanjem mora se izvriti i brisanje upisa. Trei nain je konsolidacija: do ovoga dolazi kada ista osoba postane nosilac prava vlasnitva i nosilac hipoteke na istoj nekretnini. etvrti je nain propast optereene nekretnine: ukoliko nije obnovljena. Npr.: usljed elementarne nepogode, zemljotres moe da bude sruena zgrada u kojoj se nalazi stan optereen hipotekom. Ukoliko se zgrada obnovi, ponovo dolazi do zasnivanja hipoteke na optereenom stanu. Ako ne doe do obnavljanja poruene zgrade ve vlasniku optereenog stana bude isplaena naknada tete onda hipotekarni povjerilac stie zalono pravo na tom novanom iznosu. PRAVO RETENCIJE/ ZADRANJA Pravo retencije / zadranja je pravo retinenta ( povjerioca) da za svoje dospjelo potraivanje zadri dunikovu stvar i da se nakon to je o tome blagovremeno obavjestio dunika namiri

WWW.BH-PRAVNICI.COM


iz vrijednosti zadrane stvari. na osnovu izloenog moe se zakljuiti da povjerilac ima dva prava ovlatenja:

1. da zadri dunikovu stvar 2. da se namiri iz vrijednosti zadrane stvari

Po ovom sadraju prava retencije ima dosta slunosti sa zalonim pravom zbog ega se izuava uz zalono pravo. Da bi dolo do zasnivanja prava retencije moraju se ispuniti odreene materijalne pretpostavke, a to su: 1.dospjelost potraivanja: ako potraivanje nije dospjelo onda povjerilac ne moe zadrati dunikovu stvar. Postoji samo jedan izuzetak da moe nastati pravo retencije iako potraivanje nije dospjelo. Do toga e doi ako se utvrdi da je dunik postao nesposoban za plaanje. Potraivanje mora biti civilno a ne naturalno. Civilno potraivanje je ono koje je pravno zatieno, dok ispunjenje naturalnog koje nije pravno zatieno zavisi iskljuivo od dobre volje dunika. 2.pravo zadranja moe se zasnovati samo na individualno odreenoj stvari. To je prvenstveno pokretna stvar ali i nepokretna stvar moe biti predmet zadranja, s tom razlikom da povjerilac ima pravo samo da je zadri do ispunjenja obaveze ali nema pravo namirenja jer nepokretna stvar ne moe biti predmet javne prodaje. 3.povjerilac treba imati u posjedu dunikovu pokretnu stvar. Zadrati se moe samo ono to ima u posjedu. Osnovno je pravilo da pokretna stvar mora izai iz posjeda dunika samo uz njegovu suglasnost. Pravo zadranja se ne moe zasnovati ako je pokretna stvar izala iz posjeda dunika protivno njegovoj volji, tj. ako je povjerilac nasilno oduzeo ili zadrao u posjedu zloupotrebu povjerenja. Postojat e dobrovoljna predaja ako je dunik svoju pokretnu stvar predao povjeriocu na popravak ili u zakup, a ne e postojati ako je predao na posudbu, jer bi se tad radilo o zloupotrebi povjerenja. Sticanje je iskljueno i onda ako se radi o ugovoru o ostavi ili uvanju jer je to teretan ugovor, pa ostavoprimac ima pravo da putem suda zahtijeva isplatu novane naknade. Izmeu prava retencije i zalonog prava postoje odreene slinosti i razlike. Slinosti su u tome to retinent na isti nain kao i zaloni povjerilac kod pokretne stvari ima pravo da putem suda zahtijeva javnu prodaju. Oba su prava po svojoj prirodi akcesorna i zavise od punovanog nastanka glavnog prava. ako se potraivanje zasniva na nitavom pravnom poslu onda povjerilac nema pravo da zadri dunikovu stvar i morat e je na njegov zahtjev vratiti dobrovoljno ili putem suda. oba su prava nedjeljiva tako da dunik mora u cjelosti ispuniti potraivanje da bi tek onda stekao pravo da trai predaju svoje stvari. Razlike se ogledaju u tome to zaloni povjerilac ima pravo sledovanja prema treoj osobi kod koje se nalazi zaloena stvar , dok retinent to pravo nema kada pokretna stvar doe u posjed tree osobe, retinent nema pravo ni na petitornu zatitu a zaloni povjerilac to pravo ima. U pogledu posjedovne zatite ne postoji razlika tako da zaloni povjerilac i retinent imaju pravo na samopomo i obje posjednovne tube. Zalono pravo nastaje najee na osnovu ugovora, a pravo retinencije na osnovu zakona. Pravilo je da kod retinencije potraivanje mora biti dospjelo, dok se zalono pravo moe zasnovati i u odnosu na potraivanje koje nije dospjelo kao i za budue i uslovno potraivanje. ZEMLJINE KNJIGE POJAM I ZNAAJ

Zemljine knjige su javne knjige i javni registri u koje se upisuju nekretnine ( zemljita, zgrade, stanovi i poslovne pros

Documents

Građansko Pravo - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita