Gramatika hebrejski

KRATKA GRAMATIKA BIBLIJSKOG HEBREJSKOG JEZIKA

(za privatnu upotrebu studenata)

Tanja Laki

Zagreb, 2009.

Sadraj UVOD..................................................................................................................................................................... 1 I. RAZVOJ I POVIJEST JEZIKA...................................................................................................................... 2

1. RAZDOBLJE PRIJE SUANJSTVA........................................................................................................................ 3 2. RAZDOBLJE POSLIJE SUANJSTVA .................................................................................................................... 4

II. FONOLOGIJA................................................................................................................................................. 5 1. SUGLASNICI (KONSONANTI) ............................................................................................................................ 5 2. SAMOGLASNICI (VOKALI)................................................................................................................................ 6 3. VA ................................................................................................................................................................. 7 4. DAGE............................................................................................................................................................. 7

III. MORFOLOGIJA ........................................................................................................................................... 8 1. ODREENI LAN.............................................................................................................................................. 8 2. IMENICE .......................................................................................................................................................... 9 3. PRIJEDLOZI.................................................................................................................................................... 10 4. ZAMJENICE.................................................................................................................................................... 11 5. PRIDJEVI........................................................................................................................................................ 11 6. GLAGOLI ....................................................................................................................................................... 12

a) Perfekt ..................................................................................................................................................... 13 b) Imperfekt ................................................................................................................................................. 14 c) Wayyiqtol i Wqatal ................................................................................................................................. 14 d) Infinitiv .................................................................................................................................................... 15

Infinitiv apsolutni ..................................................................................................................................................... 15 Infinitiv konstruktni.................................................................................................................................................. 15

e) Particip.................................................................................................................................................... 16 Particip aktivni ......................................................................................................................................................... 16 Particip pasivni ......................................................................................................................................................... 16

f) Imperativ .................................................................................................................................................. 17 g) Jusiv ........................................................................................................................................................ 17 h) Kohortativ ............................................................................................................................................... 17

IV. PRIMJERI PREVOENJA ........................................................................................................................ 18 1. PRVI PRIMJER POST 1,1............................................................................................................................... 18 2. DRUGI PRIMJER PS 22,2A............................................................................................................................ 19

TABLICA KONJUGACIJA (PRAVILNI GLAGOLI) ................................................................................... 20 RJENIK KORITENIH HEBREJSKIH RIJEI......................................................................................... 21 KORITENE KRATICE ................................................................................................................................... 23 LITERATURA.................................................................................................................................................... 24

1

Uvod Biblijskim hebrejskim jezikom napisana je veina Svetog pisma Starog zavjeta. Upravo zbog te injenice naziva se jo i svetim jezikom pa je poznavanje tog jezika svojevrsna milost i ast. Iz njega potjeu i neke rijei koje se i danas svakodnevno koriste u liturgiji kao to su "amen", "aleluja" i dr.

Naalost, i kod najbriljivijeg prijevoda s jednog jezika na drugi gubi se "snaga" rijei (to posvjedouje i Sirah u prologu svoje knjige) a to je sluaj i u prevoenju s ovog jezika. No to nije obeshrabrujua injenica za prevoditelje nego poticaj na samousavravanje, jo veu revnost i meusobnu suradnju.

Nakon uvoda, rad poinje s razvojem i povijesti jezika, gdje je prikazan njegov razvoj kroz povijest. Nakon toga dolaze osnove fonologije, prikaz suglasnika i samoglasnika te va i dage. U dijelu o morfologiji nalaze se odreeni lan, imenice, prijedlozi, zamjenice, pridjevi i glagoli, a sve navedeno je potkrijepljeno primjerima na hebrejskom koji su transliterirani i prevedeni. Na kraju rada su i dvije prevedene reenice iz Svetog pisma (Post 1,1 i Ps 22,2a), tablica konjugacija pravilnih glagola, rjenik koritenih rijei (uz nekoliko dodataka), popis koritenih kratica te koritena i preporuena literatura. Rad je nastao 2007. godine pod mentorstvom prof. dr. sc. Mladena Horvata te je prijavljen na natjeaj za Rektorovu nagradu. Originalan naslov glasio je "Prikaz biblijskog hebrejskog jezika. Pregled povijesnog razvoja, fonologije i morfologije biblijskog hebrejskog jezika uz primjere". Za potrebe studenata je malo preraen i dopunjen a i ispravljene su neke naknadno uoene pogreke. Ipak se iz samog naslova vidi narav rada. Ovo je kratki prikaz jezika i moja namjera nije bila ulaziti u cijelu dubinu njegove gramatike. Uz Boju pomo, moda jednog dana iz ovoga "djelca" nastane opirniji prirunik za studente. Do onda, nadam se da e ovaj pregled tog divnog svetog jezika itatelju dovoljno razjasniti jednostavnu hebrejsku jezinu strukturu i moda ga potaknuti na daljnji rad i studiranje hebrejskog jezika.

AMDG!

U Zagrebu, listopad 2009.

autorica

2

I. Razvoj i povijest jezika

Semitska grupa1 jezika dijeli se na nekoliko podgrupa: sjeverno-istona, sjeverno-zapadna i juna grupa. Hebrejski jezik2 smjeta se u sjeverno-zapadnu grupu semitskih jezika, zajedno s aramejskim, ugaritskim i fenikim jezikom3.

Obiljeja4 hebrejskog jezika kao dijela te grupe jezika Starog istoka su:

1) to je jezik koji originalno poznaje samo suglasnike (konsonante) i ima guturale, 2) rijei se uglavnom slau od korijena koji ima tri suglasnika,5 3) od vremena poznaje samo dva vremena u pravom smislu: perfekt i imperfekt, 4) imenice postoje u samo dva roda: muki i enski, 5) zamjenice se upotrebljavaju odvojeno od rijei ili kao sufiks (nastavak), 6) upotreba sloenica6 je minimalna, 7) izraavanje je jednostavno - broj rijei nije velik ali jedna rije ima vie znaenja7

to se posebno odraava u semitskom mitskom i slikovitom nainu razmiljanja i izraavanja8.

Kada su se Abraham i njegovi potomci nastanili u Kanaanu, prihvatili su kanaanski jezik koji je ujedno bio vrlo slian njihovom vlastitom. Izraelci su vjerojatno prihvatili taj jezik nakon Jouina osvajanja Obeane zemlje, pratei opi zakon da vojni osvaja podlijee vioj kulturi. Kanaanski jezik ostao je sauvan kao ugaritski jezik u nekim spisima pronaenima u Ra amri (stari Ugarit na obalama Sredozemnog mora). Taj jezik, kojim se govorilo u Kanaanu oko 1600.-1400. g. pr. Kr. moe se smatrati ocem hebrejskog jezika.9 Sam jezik ne naziva se od poetka hebrejskim. Prorok Izaija (VIII. st.) govori o kanaanskom jeziku: "U onaj e se dan u zemlji egipatskoj pet gradova to govore kanaanskim jezikom [![;n:K. tp;f. / Spt Kn`n (sefat kenaan)] zakleti Gospodinu nad Vojskama" (Iz 19,18a). Nehemija, (V. st. pr. Kr.) govorei o idovima koji su se enili strankinjama govori o idovskom (moe se prevesti i judejskom) jeziku: "Onih sam dana vidio

1 Ova grupa jezika naziva se semitskom od 1781. g. Usp. P. JOON T. MURAOKA, A Grammar of biblical hebrew, Editrice Pontificio Istituto Biblico, Roma, 1993, str. 2-8.; T. O. LAMBDIN, Introduction to biblical hebrew, Darton, Longman and Todd Ltd, New York, 121996., str. XIII. 2 tyrib.[i !Avl' / ln `ibrt (laon ivrit), glw/ssa tw/n ~Ebrai,wn( e.`brai?sti,, "hebrejski jezik", usp. W. GESENIUS, Hebrew grammar, elektroniko izdanje. 3 Usp. P. JOON T. MURAOKA, nav. dj., str.4. 4 Usp. P. JOON T. MURAOKA, nav. dj., str.7-8. 5 Iz istog korijena se mogu izvesti imenica, glagol i pridjev. Na primjer, od korijena btk / ktb (ktv, korijen znai "pisati") se izvodi glagol bt;K' / ktb (katav) "napisao je", imenica hb'T''K; KTbh (katava) "spis" i glagolski pridjev bWtK' / Ktb (katuv) "napisan", usp. R. AMERL, Hebrejsko-hrvatski rjenik, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997., str. 122. Sve tri vrste rijei obraene su u treem dijelu ovog rada koji govori o morfologiji. 6 Sloenice se ipak u Bibliji esto koriste kod hebrejskih osobnih imena, tako npr. laYEnID" / Dniyyl (danijel) doslovno znai "Moj sudac je Bog", R. AMERL, nav. dj., str. 372. 7 Na primjer, rije rb'D' /Dbr (davar) moe znaiti "rije, govor, vijest, kazivanje, zapovijed, obeanje, stvar, sluaj, dogaaj, zgoda, prilika, povijest, pitanje, briga, skrb, sluaj, tuba, sudski postupak", kako donosi R. AMERL, nav. dj., str. 45. 8 Npr. mitski izriaji su prvi i drugi izvjetaj o stvaranju, Post 1-2. Kao primjer slike v. r. Am 4,6a: "Zato dadoh da vam zubi isti ostanu u svim gradovima vaim, ostavih vas bez kruha u svim selima vaim". "Zubi isti" mogu praviti probleme dananjem itatelju ako ne razumije semitski nain razmiljanja. Za semita, onaj koji je gladan ima iste zube jer nema hrane da bi je stavio u usta i zubima grizao. Ovom slikom upozorava naslovnike da je glad posljedica otpada naroda od Gospodina (vidi kontekst Am 4). Vidi A. REBI, "Znaajke biblijskog hebrejskog jezika u odnosu na spoznaju i interpretaciju", u: Bogoslovska smotra, 73 (2003) 4, str. 631-648. 9 Usp. P. JOON T. MURAOKA, nav. dj., str.5. Takoer vidi W. GESENIUS, nav. dj.

3

i idove koji se bijahu oenili Adoankama, Amonkama i Moapkama. Polovica njihovih sinova govorila je adodski ili jezikom ovoga ili onoga naroda: vie nisu znali govoriti idovski [tydIWhy> / yhdt (jehudit)]" (Neh 13,23-24). Hebrejski jezik naziva se (iako indirektno) hebrejskim tek u drugom stoljeu prije Krista: "Zato, molim, itajte blagohotno i pozorno ovo moje djelo i oprostite ako nismo uspjeli nai primjeren oblik ovom ili onom izrazu, jer valja znati da hebrejski (~Ebrai?sti,) izriaji, prevedeni na drugi jezik, gube od svoje snage" (Sir 1,20).10

Openito razvoj hebrejskog moe se podijeliti u dva razdoblja: 1. razdoblje prije suanjstva doba klasinog, biblijskog hebrejskog, 2. razdoblje poslije suanjstva jezik se mijenja pod utjecajem aramejskog

jezika.

1. razdoblje prije suanjstva

U Kanaanu su prije Izraelovog dolaska postojala aramejska plemena. Iako nikada nisu postigla politiko jedinstvo, njihov je jezik postepeno nadvladao sve ostale jezike Bliskog istoka. Hebreji su ga prihvatili kao diplomatski jezik. Obini ljudi su govorili samo hebrejski, kako kae citat: "Elijakim, ebna i Joah rekoe velikom peharniku: 'Molimo te, govori svojim slugama aramejski [tymir"a] / rmt (aramit)], jer mi razumijemo; ne govori s nama judejski [tydIWhy> / yhdt (jehudit)] da uje narod koji je na zidinama!'" (2 Kr 18,26.).

Plemstvo je govorilo i hebrejski i aramejski jezik. U govornom jeziku su postojala i narjeja, iako se o njima ne zna neto vie jer su

pisci uglavnom njegovali klasini jezik. Tako se jezik Sjevernog kraljevstva11 razlikovao od jezika Junog kraljevstva.12

Hebrejski tekstovi Svetog pisma nastajali su kroz due vrijeme. Jezik kojim su pisani ostao je u veoj mjeri bez velikih promjena iako se ipak uoavaju neke razlike u rjeniku, stilu i gramatikim oblicima. Tome je naravno uzrok mnotvo pisaca kroz ije su ruke proli tekstovi. Mnogi pisci Biblije nasljedovali su klasini oblik jezika, pa je zato teko pratiti razvitak govornog hebrejskog.

Razlog velike morfoloke ouvanosti jezika je u tome to su Hebreji pisali samo suglasnike tj. konsonante, a izostavljali samoglasnike tj. vokale (tri suglasnika koji ine korijen oznaavaju opu misao, a vokali definiraju znaenje rijei), dok se sintaksa od vremena prije suanjstva zna razlikovati od one poslije suanjstva. Tekst su punktirali Masoreti13 da ouvaju od zaborava pravilno itanje te obnove i ustale tekst. Znakovi kojima su punktirali tekst nazivaju se masoretski znakovi, a tekst masoretski tekst Biblije ili lat. textus masoreticus (skraeno TM). Uz tekst su pisali i biljeke, nazvane masora.14

10 Izraz ~Ebrai?sti, nalazi se po LXX u r. Sir 1,22. 11 Glavni grad Samarija, kraljevstvo nestaje 721. g. pr. Kr. pod naletom Asiraca za vrijeme asirskog kralja Sargona II. Usp. W. HARRINGTON, nav. dj., str. 25. 12 Glavni grad Jeruzalem, s Hramom kao sreditem jahvistikog kulta. Usp. W. HARRINGTON, nav. dj., str. 27. 13 Masoreti = hebrejski uenjaci u Tiberijadi koji su punktirali tekst (oznaivali samoglasnike) u vremenu od 9-10 st. po. Kr., usp. T. O. LAMBDIN, nav. dj., str. XIV. P. JOON predlae razlikovanje izmeu masoretskih uenjaka i Naqdanim uenjaka koji su izumili ili bili povezani s nastankom sustava punktacije, usp. P. JOON T. MURAOKA, nav. dj., str. 1. 14 Masora = od hebr. rijei tr,som' / msrt (masoret) "obaveza, obeanje, dunost, ugovor, jamstvo, garancija, veza, spoj, tradicija, predaja", R. AMERL, nav. dj., str. 152. Rabin Kotel Da-Don tumai za masoru (masoret) da je: "tradicija; naziv za usmenu Toru koja se prenosila s narataja na narataj", K. DA-DON, idovstvo. ivot, teologija i filozofija, Profil, Zagreb, 2004., str. 750.

4

2. razdoblje poslije suanjstva

U babilonskom suanjstvu (587.-538. g. pr. Kr.) situacija se potpuno okree. Od toga da je hebrejski bio glavni jezik a aramejski diplomatski dolazi do toga da hebrejski pada u zaborav, a aramejski prevladava. To zorno pokazuju Ezrini napori u korist hebrejskog u V. st. pr. Kr. (Knjiga Ezrina). No hebrejski nije nikada uistinu nestao iz upotrebe. Bio je slubeni jezik liturgije i molitve te posebice rabina u meusobnom govoru. Pisci Mine15 i Midraa16 isto piu hebrejskim, koji se ipak razlikuje od klasinog te aramejskim.

Tri stoljea kasnije, u II. st. pr. Kr., Pismo se moralo prevoditi na aramejski jezik da bi ga narod razumio (Targumi17), iako je istovremeno cvala apokaliptika literatura na hebrejskom jeziku.

Osim u Bibliji, hebrejski je sauvan i u drugim dokumentima. Kumranski spisi18 pokazuju da je jezik oivljen neto prije kranske ere, ali vjerojatno samo kao pisani.

Kada su se idovi nakon razorenja drugog Hrama (70. g. po. Kr.) razbjeali kroz svijet, i dalje su uvali svoj jezik, posebice u bogosluju, u sinagogama i kao jezik molitve. Rabini srednjeg vijeka su ga dalje razvijali, a na njega je jako utjecao i arapski jezik.

Kroz vrijeme su se idovi prostorno jako udaljili pa su se pod utjecajem jezika prostora gdje su se nastanili poele javljati razlike u jeziku. Tako se javljaju razna narjeja ili lokalni oblici jezika: sefardski, jidi, judeo-arapski i drugi.

Razdoblje XVIII. st. po. Kr. je vrijeme prosvjetiteljskog doba za idove. Tako je u XIX. stoljeu nastao novohebrejski jezik kao sinteza klasinog, rabinskog i srednjovjekovnog hebrejskog. Temelj je bio biblijski hebrejski jezik.

Osnivanjem izraelske drave 1948. g., novohebrejski jezik je moderniziran, rjenik je prilagoen svakodnevnom ivotu (dodane su nove ili prilagoene neke rijei) te je prihvaen kao slubeni jezik Izraela.

Hebrejski jezik se stoga moe podijeliti na: 1) biblijski (klasini) hebrejski, 2) rabinski hebrejski (od II. st. po. Kr. do srednjeg vijeka), 3) novohebrejski, moderni hebrejski (dananji jezik Izraela).

15 Mina dolazi od hebr. hn"v.mi / minh (mina) = "repetition, verbal teacing by repeated recitation, traditional law", M. JASTROW, A dictionary of the Targumim, the Talmud Bavli and Yerushlami and the Midrashic literature, London, 1903., str. 857. Pod tim se smatra ili temeljna literatura idovskog prava usmene Tore (tradicija, usmeni zakoni i tumaenja Tore) ili svaka odredba u sustavu Mine. Usp. K. DA-DON, nav. dj., str. 752. W. HARRINGTON donosi jo da je zbirka prikupljena oko 200. g. po. Kr., usp. W. HARRINGTON, nav. dj., str. 134. 16 Midra = rabinska tumaenja, komentari Tore, skupljeni u zbirke, usp. K. DA-DON, nav. dj., str. 752. Hebr. vr'd>mi / midr (midra) = "oslonac, stajalite, uporite, potpora, istraga, istraivanje, ispitivanje, propitkivanje, ispit, pregled, tumaenje, komentar", R. AMERL, nav. dj., str. 136-137. 17 Targum = hebr. ~Wgr>T; / Trgm (targum) "prijevod", R. AMERL, nav. dj., str. 327. To su prijevodi Starog zavjeta s hebrejskog na (targumski) aramejski jezik nastali nakon babilonskog suanjstva za vrijeme Ezre, oko 360. pr. Kr. Usp. K. DA-DON, nav. dj., str. 767. 18 U Kumranu se, na obalama Mrtvog mora, nastanila esenska zajednica idova koja je ivjela u nekoj vrsti samostanske zajednice. Tamo su ivjeli u navratima od 150. g. pr. Kr. do 68. g. po. Kr. Tek je 1947. g. i to sluajno pronaena njihova velika biblioteka koja je izmeu ostalog ukljuivala i biblijske tekstove. Usp. W. HARRINGTON, nav. dj., str. 126-132.

5

II. Fonologija

1. Suglasnici (konsonanti)

Hebrejsko pismo je kvadratno i pie se s desna. Sastoji se od 22 konsonanta. To su: Tabela 1 Hebrejski suglasnici

HEBREJSKI KONSONANTI

Slovo Zvuna vrijednost Internacionalnatransliteracija19 BeGaDKeFaT

20 KaMeNPeC21 Brojana vrijednost Naziv

a - (nema) 1 alef b B b v, B b b b, B B B 2 bet g G g meko g, G g g g, G G G 3 gimel d D d meko d, D d d d, D D D 4 dalet h h h 5 he w v ili - w (v) 6 vav z z z 7 zajin x tvrdo h H 8 het j t 9 tet y j ili - y (j) 10 jod

k K k meko k, K k k k, K K K % (k) 20 kaf l l l 30 lamed m m m ~ 40 mem n n n ! 50 nun s s s 60 samek [ - (nema) ` 70 `ajin

p P p f, P p p p, P P P @ (p) 80 pe c c (tz) c # 90 cade q q (k) q 100 qof r r r 200 re f s S 300 sin v 300 in

t T t meko t, T t t t, T T T 400 tau

19 Pod internacionalnom transliteracijom smatra se nain kako bi se latinicom napisala hebrejska slova s ujedno oznaenim duinama slova (pogotovo samoglasnika). Nadalje skraeno "Transl." ili "Transliteracija". Vano je napomenuti da postoji vie naina transliteracije. 20 BeGaDKeFaT = 6 slova koja se drugaije izgovaraju ako u sebi imaju tokicu (vidi Dage). S tokicom se itaju bez aspiracije, tvrdo, dinamino, a bez tokice s aspiracijom, mekano, njeno. 21 KaMeNPeC = 5 slova koja se drugaije piu u sredini i na kraju rijei, ali imaju istu zvunu vrijednost kao i u normalnom obliku. Nazivaju se i litterae finales.

6

Konsonanti a, h, x i [ nazivaju se guturali (grleni). Guturali su konsonanti koji odstupaju u nekim pravilima, konkretno kod upotrebe lana i dagea jer se ne mogu reduplicirati (podvostruiti) i nikada ne potpisuju va simplex nego samo va compositum (vidi va, str. 7). I r, iako nije gutural, ima jednu istu nepravilnost - ne prihvaa dage.

Zanimljivo je i da ime svakog suglasnika ima neko znaenje, obino po stvari kojoj je po izgledu najsliniji. Tako alef znai vol (asocijacija na rogove), bet - kua itd. Suglasnici ujedno zamjenjuju i brojeve (Brojana vrijednost). Sin i in se uzimaju kao jedno slovo.

2. Samoglasnici (vokali)

Osim 22 konsonanta tj. suglasnika, hebrejski poznaje i 12 znakova za suglasnike tj. vokale (jo se tri vokala kombiniraju s va). Samoglasnici ne postoje kao samostojei znakovi, nego su ovisni o suglasnicima. Zovu se i masoretski znakovi. Tekst Biblije je u originalu napisan samo suglasnicima.22 ita se i pie s desna na lijevo, suglasnik prije samoglasnika. Naglasak je obino na zadnjem slogu, osim ako nije drugaije oznaeno.

Postoje tri grupe: dugi, srednji i kratki vokali:

Tabela 2 Hebrejski samoglasnici

HEBREJSKI VOKALI Primjer Slovo Zvuna vrijednost Transl.

Naziv vokala Rije Transliteracija Prijevod

Dugi vokali23 ye dugo e cere24 jod %yae k kako yi dugo i hireq jod vyai ovjek A dugo o Holem vav ~wOy ym dan W dugo u ureq vav aWh h on

Srednji vokali ' dugo a qamec ~v' m tamo e dugo e cere !Ke Kn da o dugo o Holem al{ l ne

Kratki vokali ; kratko a pataH !G: Gn vrt , kratko e segol #r,[, `rc zemlja i kratko i i hireq !mi min od u kratko u u qibbuc %Bu Buk zbuniti ' kratko o qamec-hatuf25 hm'k.h' hkmh26 mudrost

22 Do nas je biblijski tekst doao u prijepisima. Prepisivai su imali posebne metode verifikacije teksta (brojanje rijei i slova) to je ouvalo tekst. Sredinom 20. st. otkrie kumranskih spisa dodatno je verificiralo tekst. 23 N.B: jod i vav ovdje nemaju ulogu suglasnika, nego se prikljuuju vokalu uz kojeg stoje i s njim ine jedno slovo. U ovom sluaju jod i vav se nazivaju matres lectionis = majke itanja. 24 itaj "cere". 25 Qamec-hatuf je zapravo qamec koji se u zatvorenom slogu ita kao kratko "o". 26 Kada se he nalazi na kraju rijei, ne ita se, osim u iznimnim sluajevima (na primjer kada je s mappiqom).

7

3. va

va je poluvokal, zategnuti, kratki glas, slian glasu "e". Izgovara se kao "e" u engl. lanu "the". Zadaa mu je oznaiti da je dotini suglasnik bez vokala. Pie se kao dvije okomite tokice ispod suglasnika.

Transliterira se povieno (superscript): b. Ako se nalazi iza kratkog samoglasnika ili ispred drugog va onda se ne transliterira,

npr. ljoq.yI ubit e, osim ako je drugaije oznaeno metegom, ( npr. Wll.h(; - slavite. Postoje dvije vrste: va simplex i va compositum. va simplex (Jednostavan va) dolazi ispod svih konsonanata osim guturala i re-a.

hk'r'B. Brkh blagoslov

va compositum (Sastavljeni va) - kombinacija va simplex i vokala. U kombinaciji sa va ti oblici se zovu Hatef pataH, ] Hatef segol / i Hatef qamec \. Dolaze ispod guturala i re-a.

Na primjer:

hm'd'a] dmh zemlja

4. Dage

Dage oznaava kako se izgovara pojedini konsonant. Oznaava se kao tokica koja se stavlja unutar slova.

Guturali i re ne primaju dage. Postoji dage lene (meki) i dage forte (tvrdi, jaki).

Dage lene (Meki dage) primaju ga samo 6 begadkefat slova. S dageom se itaju bez aspiracije, tvrdo, (b, g, d, k, p, t) a bez njega s aspiracijom, mekano, njeno.

tyIB; Byit kua

Dage forte (Tvrdi dage) oznaava da se suglasnik podvostruuje, to se dogaa kod odreenog lana i u nekim konjugacijama. Ako se podvostruuje suglasnik iz begadkefata onda se podvostruuje tvrdi glas.

~yIm:V'h; hmyim nebo

8

III. Morfologija

Redoslijed u reenici je najee: predikat, subjekt, objekt. ita se i pie s desna na lijevo. Prvo se ita konsonant a onda vokal ili va (iznimka su alef i `ajin jer nemaju zvunu vrijednost).

1. Odreeni lan

Kako u mnogim drugim jezicima, tako i u hebrejskom postoji odreeni lan. Dodaje se uz imenice, pridjeve i zamjenice, pri emu dolazi do nekih promjena unutar rijei kojoj je pridodan. Konkretno, to se oituje u prvom suglasniku, koji se podvostruuje.

Openito se lan koristi da se oznai neto odreeno, ope, svima poznato, ili uz neto to je u tekstu ve prije bilo navedeno. Istu ulogu ima "the" u engleskom jeziku. Ako kaemo "the man" onda pretpostavljamo da svi znaju o kojem se ovjeku radi i navoenje osobnog imena nije potrebno, to je "odreeni" ovjek. Isto tako funkcionira lan u hebrejskom jeziku. Ako kaemo "a man" onda govorimo o "neodreenom" ovjeku. Tako se i u hebrejskom ponaa imenica bez lana.

lan se ne stavlja uz osobno ime i ne oznaava u prijevodu (bar ne u hrvatskom). Jako je vaan u odnosima imenica pridjev, imenica imenica i uz zamjenice.

Glavni oblik lana je h;, a ovisi o suglasniku i samoglasniku koji se javlja iza njega. Ako rije zapoinje s guturalom, lan mijenja svoj samoglasnik (jer se guturali ne redupliciraju), ali he uvijek ostaje.

Ovo su pravila:

Tabela 3 Odreeni lan i njegovi oblici

lan ispred ima oblik Rije Transl. Prijevod

~wOy ym dan (neodreeni) imenice koje ne zapoinju s guturalom

ili re-om h;

~wOYh; hyym Dan, danas, (odreeni dan) lk'yhe hkl hram (neodreeni)

h ili x h; lk'yheh; hhkl Hram (odreeni hram)

vyai ovjek (neodreeni) h', r, [ ili a h'

vyaih' h ovjek (odreeni ovjek) rbex' Hbr prijatelj (neodreeni)

h', [' ili x' h, rbex'h, hHbr Prijatelj (odreeni prijatelj)

Posebno treba obratiti panju na upotrebu lana u konstruktnom obliku te na njegovu

upotrebu kod zamjenica i pridjeva.

9

2. Imenice

Gotovo sve imenice se izvode iz korijena od tri suglasnika (korijen je isti i za glagole i za imenice). Postoje jednostavne i konstruirane imenice. Potrebno je jo promotriti rod i broj te deklinaciju imenica.

a) jednostavne imenice imenice koje se tvore od tri suglasnika (korijen) uz

dodavanje samoglasnika:

#r,a, rc zemlja

b) konstruirane imenice imenice koje se tvore dodavanjem suglasnika i dodatnih

samoglasnika na korijen

hb'T''K; KTbh spis (btk znai opu misao pisanja)

Rod i broj postoje dva roda: muki i enski. Ne postoji srednji rod. Kod broja postoje jednina, mnoina (vie od dva) i dual (za dvoje neega, npr. dvije

ruke, dvije noge i druge dijelove tijela to dolaze u paru. Koristi se i za jedinice vremena i za simetrijski sastavljene predmete).

Muki rod nema posebne nastavke za jedninu, dok za mnoinu ima nastavak -m. enski rod ima puno nastavaka za jedninu, a najei je -h. Za mnoinu enskog roda nastavak je -t. Dual ima nastavak -yim.

Tabela 4 Imenice - rod i broj

Broj Rod Najei nastavci Rije Transliteracija Prijevod

Muki rod nema za muki rod rb'D' Dbr rije Jednina

enski rod najee h' hk'r'B. Brkh blagoslov Muki rod ~yi ~yrib'D. Dbrm rijei

Mnoina enski rod twO tAkr'B. Brkt blagoslovi

Dual - ~yI; ~yId;y" ydyim dvije ruke

Deklinacija imenica27 Skoro svi padei se tvore dodavanjem prijedloga, osim genitiva. Za tvorbu genitiva slui status constructus, koji nastaje spajanjem dvije imenice.

Kratka pravila za tvorbu genitiva: 1) u prvoj se imenici ako je mogue samoglasnici skrauju, 2) ako je imenica enskog roda s zavrnim nastavkom h onda on prelazi u t (npr.

hp'f' => tp;f., 3) druga imenica obavezno dobije lan, osim ako se radi o imenu ili ope poznatom

nazivu.

27 U hebr. ne postoje ni deklinacija ni padei u punom smislu rijei. Ovdje se u studijsku svrhu koriste ti nazivi.

10

Tabela 5 Deklinacija imenica

Pade Prijedlog Primjer Transliteracija Prijevod

Nominativ - rb'D' Dbr rije

Genitiv (status constructus) hv,mo-rb;D> Dbr-mh rije Mojsija

Dativ l. rb'D'l. lDbr rijei (jd.!) tae rb'D' tae t Dbr (ova) rije

Akuzativ -ta, rb'D'-ta, t-Dbr (ova) rije B. rb'D'B. BDbr u rijei

mi28 rb'D'mi miDDbr iz rijei Ablativ -!mi rb'D'h;-!mi min-hDDbr iz rijei

3. Prijedlozi

Prijedlozi su u hebrejskom esto jednoslone rijei. Mogu stajati zasebno, povezati se uz druge rijei makefom29 ili se spojiti direktno s rijeju. Ovo su najei: Tabela 6 Najei prijedlozi

Prijedlog Znaenje Primjer Transliteracija Prijevod

B. u, s tyIB;B. BByit u kui K. kao, poput tyIB;K. KByit kao kua l. za, k, prema tyIB;l. lByit prema kui

-la; na, iznad tyIB;-la; l-Byit na kui -la, k, ka, prema tyIB;-la, l-Byit prema kui mi od tyIB;mi miBByit od (iz) kue

tx;t; ispod tyIB; tx;t; tHt Byit ispod kue Kada se B., K. ili l. spaja s odreenim lanom, onda prijedlog umjesto va potpisuje

samoglasnik koji je imao lan, a he od lana nestaje:

tyIB; + h; + B. daju tyIB;B; (BBByit, "u kui") a ne tyIB;h;B. rb'D' + h; + K. daju rb'D'K; (KDbr, "kao rije") a ne rb'D'h;K.

28 mi je skraeni oblik od !mi. Svoj gubitak nun-a kompenzira reduplikacijom sljedeeg konsonata, a ako je sljedee begadkefat slovo ono se podvostruuje kao tvrdi glas, npr. rb'D"mi miDDbr. 29 Makef = poveznica koja spaja prijedlog s drugom rijeju. Moe se nalaziti i izmeu ostalih rijei.

11

4. Zamjenice

Hebrejski jezik poznaje etiri vrste zamjenica: pokazne, odnosne, upitne i osobne. Zbog uestalosti ovdje e biti prikazane samo osobne zamjenice.

Osobne zamjenice se mogu pojaviti u etiri oblika:

a) mogu stajati samostalno u reenici koriste se kao subjekt u reenicama, i to predikativno, npr.

Oblik Primjer Transliteracija Prijevod

ynIa] bwOj ynIa] n b Ja sam dobar.

b) mogu biti spojene s imenicom - prevode se kao posvojna zamjenica, npr.

imenica + yi yliae l moj Bog

c) mogu se spojiti s prijedlogom, npr.

prijedlog + yi yBi B u meni

d) mogu se spojiti s glagolom (prevode se dativom ili akuzativom, odreuje kontekst), npr.

glagol + ynI ynIT'b.z:[] `zbTn ostavio si me

5. Pridjevi

Pridjevi se uz imenice i pokazne zamjenice slau u rodu i broju. Obino dolaze iza imenice, ali se mogu nai i ispred.

Ako je imenica po znaenju u jednini mukog roda, onda i pridjev mora biti u jednini mukog roda (to je zapravo pridjev u svom obinom obliku). Ako je imenica po znaenju u jednini enskog roda i pridjev je mora pratiti. Isto vrijedi i za mnoinu:

hb'wOj hk'r'B. Brkh bh, dobar blagoslov, a ne bwOj hk'r'B.. Brkh b

Kod pridjeva se mora paziti jer postoje i imenice koje su po obliku u jednini a zapravo

su zbrojne imenice ili imaju oblik enskog a zapravo su mukog roda. No to su iznimke, kao: bAj hl'y>l; lylh b dobra no Pridjevi se mogu upotrebljavati na dva naina, atributivno i predikativno: Atributivna upotreba pridjeva - ako i imenica i pridjev imaju odreeni lan (ili ako ga

oboje nemaju). Predikativna upotreba - ako imenica ima lan a pridjev ne, onda se pridjev koristi kao

predikat.

12

Tabela 7 Primjeri atributivne upotrebe pridjeva

Broj Rod Primjer Transliteracija Prijevod Muki rod rb'D' bwOj b Dbr dobra rije

Jednina enski rod hk'r'B. hb'wOj bh Brkh dobar blagoslov Muki rod ~yrib'D. ~ybiwj bm Dbrm dobre rijei

Mnoina enski rod tAkr'B.. twObwOj bt Brkt dobri blagoslovi

ali:

Tabela 8 Primjeri predikativne upotrebe pridjeva

Broj Rod Primjer Transliteracija Prijevod Muki rod rb'D'h; bwOj b hDDbr rije je dobra

Jednina enski rod hr'wOTh; hb'wOj bh hTtrh zakon je dobar Muki rod ~yrIb'D>h; ~ybiwOj bm hDDbrm rijei su dobre

Mnoina enski rod tArATh; twObwOj bt hTTrT zakoni su dobri

6. Glagoli

Glagoli obuhvaaju veliki dio gramatike hebrejskog jezika i zato imaju veliku vanost. Oni su nositelji radnje u reenici.

Kada se glagol navodi u rjeniku, navodi se Qal perfekt, tree lice jednine mukog roda.

Glagoli se tvore od korijena koji se sastoji od tri konsonanta (radikala) i to: a) dodavanjem prefiksa (dodaci ispred korijena) ili sufiksa (iza korijena), b) podvostruenjem jednog od konsonanta u korijenu30, c) mijenjanjem samoglasnika pod korijenom. Postoji sedam konjugacija (Qal je osnovna a ostale izvedene). Evo njihovog kratkog

pregleda na primjeru pravilnog glagola "ubiti" (korijen ljq u transliteraciji podebljano):

Tabela 9 Pregled konjugacija pravilnih glagola

Naziv Opis Oblik Primjer Transl. Prijevod Qal: normalna radnja ;' lj;q' ql ubio je

Nifal: pasiv Qal-a ;.nI lj;q.nI niql bio je ubijen Piel: intezivirana radnja ei lJeqi qil pogubio je

Pual: pasiv Piel-a ;u lJ;qu qul bio je pogubljen Hifil: uzrona radnja yi.hi lyjiq.hi hiql uinio je ubiti

Hofal: pasiv Hifil-a ;.h' lj;q.h' hql bio je uinjen ubiti Hitpael: refleksivno e;t.hi lJeq;t.hi hitql ubio se

30 Osim ako se radi o nepravilnim glagolima. Nepravilni glagoli u korijenu sadravaju ili guturale, jod, vav pa i re ili imaju zadnja dva suglasnika ista. Potreba podvostruenja kompenzira se promjenama u suglasnicima.

13

Svaka konjugacija ima dva vremena u pravom smislu rijei, perfekt i imperfekt. Imperfekt ima vie znaenja: 1) budunost, 2) ponavljana ili trajna radnja 3) obveza ili mogunost. Najee se prevodi kao futur. Perfekt i imperfekt su ujedno i najee upotrebljavani za izraavanje predikata. Perfekt se koristi za ono to se dogodilo, a imperfekt za ono to e se dogoditi. Tu se oituje stalna napetost izmeu prolosti i budunosti.

Uz vremena u konjugacijama postoje i naini (neke konjugacije nemaju sve), a to su: imperativ (zapovjedni nain prema 2. licu) infinitiv (apsolutni i konstruktni) particip prezenta (aktivni i pasivni) Kao oblici imperfekta tu su jo: jusiv (zapovjedni nain prema 3. licu) kohortativ (samopoticajan nain, zapovjedni oblik prema 1. licu)

a) Perfekt Svaki glagol se sastoji od osnove (korijen od tri konsonanta) na koju se dodaju prefiksi

i sufiksi. Qal perfekt ne dodaje prefikse, ali sufiksima i samoglasnicima pod korijenom definira znaenje glagola. Sufiksi za pojedina lica (-h, -T, -T, -T, -, -Tm, -Tn, -n) za perfekt su u svim konjugacijama jednaki.

Naglasak kao i u veini sluajeva "bjei" prema kraju (naglasak je na zadnjem ili predzadnjem slogu), osim ako je drugaije oznaeno (u perfektu se naglasak pomie u 2. licu. jednine mukog roda te u 1. licu jednine i mnoine, koja imaju zajedniki muki i enski oblik).

Da bi mogli stvoriti pravu sliku konjugacija,31 evo pregleda najkoritenijeg djela osnovne konjugacije, perfekta Qal-a na glagolu lj;q', ije je glavno znaenje "ubiti":

Tabela 10 Qal perfekt pravilnog glagola

Lice, rod i broj Predloak32 Primjer Transliteracija Prijevod 3. l. jd. m.r. ;' lj;q' ql ubio je 3. l. jd. . r. h'.''( hl'j.q' qlh ubila je 2. l. jd. m. r. T'.;'' T'l.j;q' qlT ubio si 2. l. jd. . r. T..;' T.l.j;q' qlT ubila si 1. l. jd. zajedniko33 yTi.;' yTil.j;q' qlT ubio sam 3. l. mn. zajedniko W.'( Wlj.q' ql ubili su 2. l. mn. m. r. ~T,.;. ~T,l.j;q. qlTm ubili ste 2. l. mn. . r. !T,.;. !T,l.j;q. qlTn ubile ste 1. l. mn. zajedniko Wn.;' Wnl.j;q' qln ubili smo

31 Cijela tablica konjugacija nalazi se na kraju rada. 32 Predloak pokazuje univerzalni oblik glagola. Umjesto kvadratia potrebno je staviti tri samoglasnika koji predstavljaju korijen iz kojeg se eli dobiti neki oblik. 33 Zajedniko = isti je oblik i za muki i za enski rod.

14

b) Imperfekt

Njegovo primarno znaenje je budue vrijeme, tj. futur, ali isto tako moe imati modalno znaenje ili znaenje uobiajene, svakodnevne radnje. Prijevod e ovisiti o kontekstu. Osim sufiksa na osnovu dodaje i prefikse: Tabela 11 Primjer Qal imperfekta pravilnog glagola

Lice, rod i broj Predloak Primjer Transliteracija Prijevod

3 l. jd. m. r. o.yI ljoq.yI yiql ubit e (m. r.) 3 l. jd. . r. o.Ti ljoq.Ti Tiql ubit e (. r.) 2 l. jd. m. r. o.Ti ljoq.Ti Tiql ubit e (m. r.) 2 l. jd. . r. yi..Ti ylij.q.Ti Tiql ubit e (. r.) 1 l. jd. zajed. o.a, ljoq.a, ql ubit u 3 l. mn. m. r. W..yI Wlj.q.yI yiql ubit e (m. r.) 3 l. mn. . r. hn".o.Ti hn"l.joq.Ti Tiqlnh ubit e (. r.) 2 l. mn. m. r. W..Ti Wlj.q.Ti Tiql ubit ete (m. r.) 2 l. mn. . r. hn".o.Ti hn"l.joq.Ti Tiqlnh ubit ete (. r.) 1 l. mn. zajed. o.nI ljoq.nI niql ubit emo

c) Wayyiqtol i Wqatal

Za hebrejski jezik je karakteristino okretanje vremena: 1) Wayyiqtol

Ako u reenici treba biti vie od jednog perfekta onda je samo prvi glagol u perfektu a ostali glagoli su u obliku imperfekta s ispred dodanim vav-om. To se naziva vav conversivum ili consecutivum, ovisno o upotrebi. Npr. ljoq.YIw: dk;l' "zarobio je i ubio". Imperfekt s vav conversivuv-om se naziva wayyiqtol. Prvi suglasnik se reduplicira. 2) Wqatal

Ako se eli izraziti imperfekt, prvi glagol je u imperfektu a ostali u perfektu s predmetkom vav lj;q'w> dkol.yi "zarobit e i ubiti". Perfekt s vav conversivuv-om (consecutivuv-om) se naziva wqatal.

15

d) Infinitiv

Infinitiv zahtjeva posebnu pozornost. Postoje dva oblika koja se nazivaju infinitivom a to su infinitiv apsolutni i infinitiv konstruktni.

Infinitiv apsolutni U biblijskim tekstovima se javlja jako rijetko. Obino ima funkciju naglaavanja glavnog glagola u reenici. Uzima isti korijen kao i glavni glagol pored kojeg se nalazi te potpisuje svoje samoglasnike. esto se prevodi s "Uistinu" ili "Zaista". Ne prihvaa nikakve prefikse ili sufikse nego ima vrstu osnovu. Tabela 12 Infinitiv apsolutni pravilnih glagola u Qal-u

Predloak Primjer Transliteracija

A' lAjq' ql

Infinitiv konstruktni Odgovara funkciji infinitiva u hrvatskom. Naziva se konstruktni jer:

a) na njega se dodaju sufiksi (zbog toga dolazi do manjih promjena vokala od standardnog konstruktnog oblika infinitiva) - onda najee ima funkciju imenice,

b) na sebe moe primiti i prijedloge B., K. ili l. pa njegova funkcija ovisi o pripisanom prijedlogu i kontekstu. Ovo je ujedno i najea upotreba ovog infinitiva.

Tabela 13 Infinitiv konstruktni pravilnog glagola u Qal-u

Predloak Primjer Transliteracija Prijevod

Standardan oblik infinitiva konstruktnog

o. ljoq. ql ubijanje a) oblik uz sufikse (primjer 1. l. zajed.)

yi.' ylij.q' ql moje ubijanje b) oblik s prijedlogom: primjer s prijedlogom l.34

o. (o.li) i

lJoq.li 35 dk;l' lqd ... liql zarobio je da bi ubio (doslovno: "zarobio je za ubiti") Najee se koristi s prijedlogom l. te ima znaenje namjere ili rezultata.

34 Infinitiv konstruktni s prijedlogom l. prima dage lene u drugi suglasnik u korijenu dok ostali prijedlozi ne uzrokuju takvu promjenu. 35 Kada se dva va nalaze jedan iza drugog prvi postaje hireq.

16

e) Particip U hebrejskom postoje dva participa: aktivni i pasivni.

Particip aktivni Izraava trajnu radnju. enski rod ima dva oblika.

Tabela 14 Primjer Qal participa aktivnog pravilnog glagola


Jd. m. r. eo ljeqo ql (koji je) ubijajui, ubojica t,,o tl,j,qo qlt

Jd. . r. h'.o hl'j.qo qlh

(koja je) ubijajua, ubojica (.)

Mn. m. r. ~yi.o ~ylij.qo qlm (koji su) ubijajui, ubojice Mn. . r. tA.o tAlj.qo qlt (koje su) ubijajue, ubojice (.)

Nekad se koristi i kao imenica, npr. jpevo znai "sudac" (u upotrebi kao particip aktivni znai "sudei", misli se na nekog tko sudi).

Ako bi htjeli izraziti prezent, to bi napravili uz pomo osobne zamjenice (ili imenice pa i osobnog imena) i participa aktivnog. Prezent kao vrijeme samo za sebe ne postoji.

Evo primjera upotrebe kao prezenta:

zamjenica + eo ljeqoo ynIa] n ql ja sam ubijajui, ubijam (m. r.)

Particip pasivni

Particip pasivni je glagolski pridjev.

Tabela 15 Primjer Qal participa pasivnog pravilnog glagola

Lice, rod i broj Predloak Primjer Transliteracija Prijevod 3. l. jd. m. r. W' lWjq' ql ubijen 3. l. jd. . r. h'W. hl'Wjq. qlh ubijena 3. l. mn. m. r. ~yiW. ~yliWjq. qlm ubijeni 3. l. mn. . r. tAW. tAlWjq. qlt ubijene

Za njega vrijede pravila koja se koriste za upotrebu pridjeva i lana. Evo primjera:

lWjQ'h; vyaih' h hqql Ubijen ovjek. lWjq' vyaih' h ql ovjek je (bio) ubijen.

17

f) Imperativ Imperativ se koristi za drugo lice jednine i mnoine kao zapovjedni nain. Zapravo se radi o malo modificiranom obliku imperfektu: Tabela 16 Imperativ pravilnih glagola u Qal-u


2. l. jd. m. r. o. ljoq. ql Ubij! (m. r.) 2. l. jd. . r. yi.i ylij.qi qil Ubij! (. r.) 2. l. mn. m. r. W.i Wlj.qi qil Ubijte! (m. r.) 2. l. mn. . r. hn".o. hn"l.joq. qlnh Ubijte! (. r.)

g) Jusiv

Tree lice jednine i mnoine imperfekta moe se koristiti kao neizravni zapovjedni nain. Hoe li se prevesti imperfektom ili jusivom ovisiti e o kontekstu. Evo primjera:

Tabela 17 Jusiv pravilnih glagola u Qal-u


3. l. jd. m. r. o.yI ljoq.yI yiql on e ubiti 3. l. jd. . r. o.Ti ljoq.Ti Tiql ona e ubiti 3. l. mn. m. r. W..yI Wlj.q.yI yiql oni e ubiti 3. l. mn. . r. hn".o.Ti hn"l.joq.Ti Tiqlnh one e ubiti

h) Kohortativ Kohortativ se koristi kao zapovjedni nain za prvo lice jednine i mnoine ili kao samopoticajan nain (subjekt sam sebe potie na neto). Prijevod e ovisiti o kontekstu. Tvori se dodavanjem sufiksa na imperfekt navedenih lica uz minimalnu promjenu prije potpisanih vokala: Tabela 18 Kohortativ pravilnih glagola u Qal-u


1. l. jd. zajed. h'..a, hl'j.q.a, qlh Hajde da ubijem!

1. l. mn. zajed. h'..nI hl'j.q.nI niqlh Ubijmo! Hajde da ubijemo!

18

IV. Primjeri prevoenja

1. Prvi primjer Post 1,1

.#r ~yIm:V'h; tae ~yhil{a/ ar"B' tyviarEB.

Transliteracija: Brit Br lhm t hmyim wt hrc. Rijei iz prvog primjera:

B. prijedlog, "u" + tyviarE imenica, enski rod jednine, "poetak"

tyviarEB.

= "u poetku"

ar"B' glagol, Qal perfekt, 3. lice jednine mukog roda od korijena arb = "stvoriti" (u smislu stvaranja iz niega, "ex nihilo"), "on je stvorio"

~yhil{a/ naziv za Boga, Boje ime "Bog" tae oznaka akuzativa ili direktnog objekta (oznaava koga ili to)

h; odreeni lan + ~yIm:V'h; ~yIm;v' imenica, m. r. dual, "nebo", "nebesa", apsolutni oblik w> sastavni veznik, "i" + taew> tae oznaka akuzativa h' odreeni lan, oblik pred `ajin-om + #r

19

2. Drugi primjer Ps 22,2a

.ynIT"b.z:[] hm'l' yliae yliae

Transliteracija: l, l, lmh `zwbTn? Rijei iz drugog primjera:

yliae lae "Bog" + osobna zamjenica kao sufiks, 1. l. jd. zajedniko, konstruktni oblik = "moj Bog"

yliae (vidi gore) hm'l' "zato" (prijedlog l. + "to" hm')

ynIT"b.z:[] glagol, Qal perfekt, 2. l. jd. m. r. od korijena bz[ = "ostaviti" + osobna zamjenica kao sufiks kod glagola, 1. jd. zajedniko => "ostavio si mene"

Tabela 19 Rijei iz drugog primjera prijevoda

Prijevod: "Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio?" (Ps 22,2a)

20

Tablica konjugacija (pravilni glagoli) Tabela 20 Konjugacije pravilnih glagola

Br. Lice Rod Qal Nifal Piel Pual Hifil Hofal Hitpael 3 m. ;' ;.nI ei ;u yi.hi ;.h' e;t.hi3 . h'.''( h'..nI h'.i h'.u h'yi.hi h'..h' h'.;t.ihi2 m. T'.;' T'.;.nI T'.;i T'.;u T'.;.hi T'.;.h' T'.;;t.hi2 . T..;' T..;.nI T..;i T..;u T..;.hi T..;.h' T..;;t.hiJ

edni

na

1 zaj. yTi.;' yTi.;.nI yTi.;i yTi.;u yTi.;.hi yTi.;.h' yTi.;;t.hi3 z. W.'( W..nI W.i W.u Wyi.hi W..h' W.;t.hi2 m. ~T,.;. ~T,.;.nI ~T,.;i ~T,.;u ~T,.;.hi ~T,.;.h' ~T,.;;t.hi2 . !T,.;. !T,.;.nI !T,.;i !T,.;u !T,.;.hi !T,.;.h' !T,.;;t.hi

Perf.

Mno

ina

1 zaj. Wn.;' Wn.;.nI Wn.;i Wn.;u Wn.;.hi Wn.;.h' Wn.;;t.hi3 m. o.yI e'yI e;y> ;uy> yi.y: ;.y" e;t.yI3 . o.Ti e'Ti e;T. ;uT. yi.T; ;.T' e;t.Ti2 m. o.Ti e'Ti e;T. ;uT. yi.T; ;.T' e;t.Ti2 . yi..Ti yi.'(Ti yi.;T. yi.uT. yiyi.T; yi..T' yi.;t.TiJ

edni

na

1 zaj. o.a, e'a, e;a] ;ua] yi.a; ;.a' e;t.a,3 m. W..yI W.'(yI W.;y> W.uy> Wyi.y: W..y" W.;t.yI3 . hn".o.Ti hn".;'Ti hn".e;T. hn".;uT. hn".e.T; hn".;.T' hn".e;t.Ti2 m. W..Ti W.'(Ti W.;T. W.uT. Wyi.T; W..T' W.;t.Ti2 . hn".o.Ti hn".;'Ti hn".e;T. hn".;uT. hn".e.T; hn".;.T' hn".e;t.Ti

Imperf.

Mno

ina

1 zaj. o.nI e'nI e;n> ;un> yi.n: ;.n" e;t.nI2 m. o. e'hi e; e.h; e;t.hi

Jd.

2 . yi.i yi.'(hi yi.; yiyi.h; yi.;t.hi2 m. W.i W.'(hi W.; Wyi.h; W.;t.hi

Imptv.

Mn.

2 . hn".o. hn".;'hi hn".e; hn".e.h; hn".e;t.hiA' o'hi {; {u e.h; e.h' e;t.hi

Apsolutni o.nI e;

Inf.

Konstruktni o. e'hi e; yi.h; ;.h' e;t.hiAktivni eo e;m. yi.m; e;t.miPtcp. Pasivni W' '.nI 'um. '.m'

Imperf. vav conversivum o.Yiw: e'YIw: e;y>w: ;uy>w: e.Y:w: ;.Y"w: e;t.YIw:Perf. vav conversivum T'.;'w> T'.;.nIw> T'.;iw> T'.;.hiw>Jusiv o.yI e'yI e;y> ;uy> e.y: ;.y" e;t.yI

Kohrt. h'..a, h'.'(ai h'.;a] h'yi.a; h'.;t.a,

21

Rjenik koritenih hebrejskih rijei36

Rije Prijevod

hm'd'a] zemlja (vidi i #r,[,) %yae kako, gdje vyai ovjek la, k, ka, prema lae Bog

~yhil{a/ Bog !mea' zaista, uistinu, sigurno, amen ynIa] ja

tymir"a] aramejski jezik #r,a, zemlja (vidi i hm'd'a]) hV'ai ena (dosl. "ovjeica" tj. "ovjekica") -ta, oznaka akuzativa ili direktnog objekta tae oznaka akuzativa ili direktnog objekta B. u, s

tyIB; kua %Bu zbuniti, zapleti, smesti

ar"B' stvoriti (iz niega, "ex nihilo") hk'r'B. blagoslov, estitka, dobitak tAkr'B. blagoslovi, estitke

!G: vrt rb'D' rije, stvar, posao, zapovijed, obeanje rb;D> rije, stvar, posao (konstruktni oblik)

~yrib'D. rijei, stvari, zapovijedi dwId" David ("ljubljeni", pie se i dywID')

laYEnID" Danijel / Daniel ("moj sudac je Bog") h; odreeni lan h' odreeni lan (oblik pred alef-om)

aWh on ayhi ona

lk'yhe hram, palaa hm'k.h' mudrost

Hy"-Wll.h(; "Slavite Gospodina", aleluja w> i (veznik)

36 Rijei u rjeniku sortirane su po suglasnicima. Za glagole je naveden samo osnovni oblik Qal-a.

22

rbex' prijatelj, pratitelj, pomonik, suradnik bwOj dobar dy" ruka

~yId;y" dvije ruke tydIWhy> judejski (idovski), tj. hebrejski jezik

~wOy dan K. kao, poput !Ke da

![;n:K. Kanaan, kananski bt;K' pisati

hb'T''K; dopis, spis, lanak l. za, k, prema (prijedlog uz dativ ili genitiv)

al{ ne dk;l' zarobiti, uhvatiti hm'l' zato !Avl' jezik, govor

mi iz, od (prijedlog uz ablativ, vidi !mi) vr'd>mi oslonac, stajalite, tumaenje, komentar

hm' to rAmz>mi pjesma, melodija

!mi od, iz (prijedlog uz ablativ, usp. mi) tr,som' tradicija, predaja hv,mo Mojsije hn"v.mi ponavljanje, uenje ponavljanjem, Mina tyrib.[i hebrejski

bz:[' ostaviti lj;q' ubio je

tyviarE poetak hp'f' jezik, govor tp;f. jezik, govor, konstruktni oblik od hp'f' ~Alv' cjelovitost, blagostanje, mir, zdravlje ~v' tamo

~yIm;v' nebo, nebesa, visina, uzvisina jpevo sudac hr'wOT Zakon, Mojsijev zakon, poduka, uputa tx;t; ispod

~Wgr>T; prijevod

23

Koritene kratice 1. l. = prvo lice 2 Kr = Druga knjiga o Kraljevima, biblijska knjiga 2 l. = drugo lice 1 Mak = Prva knjiga o Makabejcima, biblijska knjiga 2 Mak = Druga knjiga o Makabejcima, biblijska knjiga 3 l. = tree lice Am = Amos, biblijska knjiga Bar = Baruh, biblijska knjiga br. = broj Dn = Daniel, biblijska knjiga, spada meu velike proroke Est = Estera, biblijska knjiga Ezr = Ezra, biblijska knjiga hebr. = hebrejski imperf. = imperfekt Iz = Izaija, biblijska knjiga, spada meu velike proroke jd. = jednina Jdt = Judita, biblijska knjiga Jr = Jeremija, biblijska knjiga, spada meu velike proroke Kohrt. = kohortativ LXX = Septuaginta, grki prijevod Starog zavjeta m. = muki rod m. r. = muki rod mn. = mnoina Mudr = Knjiga Mudrosti, biblijska knjiga Neh = Nehemija, biblijska knjiga, spada meu male proroke TM = Textus masoreticus (masoretski tekst) Tob = Tobija, biblijska knjiga Transl. = transliteracija perf. = perfekt Post = Knjiga Postanka, biblijska knjiga, prva knjiga Petoknjija tj. Tore Ps = Psalmi, biblijska knjiga Sir = Sirah, biblijska knjiga zajed. = zajedniki (zajedniki oblik za muki i enski rod) . = enski rod . r. = enski rod

24

Literatura Izvori Biblia Hebraica Stuttgartensia, (BHS), Deutsche Bibelgesellschaft, Stuttgart, 4. izdanje. Biblija. Stari i Novi zavjet, Kranska sadanjost, Zagreb, 2002. Rjenici AMERL, Rudolf, Hebrejsko-hrvatski rjenik, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. JASTROW, Marcus, A dictionary of the Targumim, the Talmud Bavli and Yerushlami and the Midrashic literature, London, 1903. KOEHLER, Ludwig - BAUMGARTNER, Walter, The Hebrew and Aramaic Lexicon of the Old Testament, (HALOT), elektroniko izdanje. Gramatike GESENIUS, Wilhelm, Hebrew grammar, elektroniko izdanje. HORVAT, Mladen, Skripte uz predavanja iz hebrejskog jezika, Zagreb, 2003. JOON, Paul MURAOKA, Takamitsu (prev.), A Grammar of biblical hebrew, Editrice Pontificio Istituto Biblico, Roma, 1993. LAMBDIN, Thomas O., Introduction to biblical hebrew, Darton, Longman and Todd Ltd., New York, 121996. LUJI, Boo (prir.), Osnove hebrejskog jezika (skripte za privatnu upotrebu studenata), Zagreb, 1996. REBI, Adalbert, Slovnica hebrejskog jezika s itankom, Kranska sadanjost, Zagreb, 31997. Ostala djela DA-DON, Kotel, idovstvo. ivot, teologija i filozofija, Profil, Zagreb, 2004. HARRINGTON, Wilfrid J., Uvod u Bibliju. Spomen Objave, Kranska sadanjost, Zagreb, 41995. Naslov originala: Record of Revelation: The Bible, The Priory Press, Chicago, 1965. lanci REBI, Adalbert, "Znaajke biblijskog hebrejskog jezika u odnosu na spoznaju i interpretaciju", u: Bogoslovska smotra, 73 (2003) 4, str. 631-648. Software Bibleworks 7, Bibleworks LLC., 2006. Biblija 4.0, Zagreb, Kranska sadanjost, 2006. Preporuena literatura JENNI, Ernst, Lehrbuch der Hebrischen Sprache des Alten Testaments, Neubearbeitung des Hebrischen Schulbuchs von Hollenberg-Budde, Helbing & Lichtenhahn, Basel und Frankfurt am Main, 1981.

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/CreateJDFFile false /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

Documents

Gramatika hebrejski