Milica Lukić + Vera Blažević Krezić

Fest

ival

zna

nost

i 201

8.

III. tis. po. Kr.

OTKRIĆE PISMOVNIH ATOMA

■ linear B – na putu od piktografskoga prema fonetskom pismu

■ potkraj II. tisućljeća Feničani imaju pismo od 22 slova koja odgovaraju suglasnicima (samoglasnici se podrazumijevaju)

■ usklađenost sa semitskim konsonantskim jezicima: aramejski i hebrejski

■ hebrejsko pismo (ketab ‘ibri) za hebrejski jezik – XIV. st. pr. Kr. – njime su pisani biblijski tekstovi sve do II. st. pr. Kr.

■ aramejsko kvadratno pismo (ketab merubbah) za aramejski jezik – jezik svakodnevne komunikacije na cijelom području istočnoga Sredozemlja

■ prema modernom europskom alfabetu → abecedi: prilagođavanje feničkoga pisma indoeuropskom grčkom jeziku

■ Grci od Feničana preuzimaju alfabet i oblikuju ga u VII. st. pr. Kr.

■ pojedini fenički znakovi prilagođavaju se grčkim glasovima kojih nema u semitskom jeziku, a preostali znakovi iz feničkoga pisma prilagođavaju se samoglasnicima u grčkom jeziku

■ u početku Grci pišu bustrofedon, tj. naizmjence na lijevo i na desno, a od V. st. pr. Kr. s lijeva na desno

■ Etruščani grčkom kolonizacijom južne Italije dolaze u dodir s grčkim pismom

■ preuzimaju ga oko VIII. st. pr. Kr. i prilagođavaju svojem neindoeuropskom jeziku

■ etrursko pismo imalo je 26 znakova semitskog i grčkoga podrijetla, a pisalo se uglavnom na desno i bustrofedon

■ nestalo potkraj stare ere

■ stanovnici Lacija (govore latinskim jezikom) preuzimaju 21 slovo od Etruščana i poslije još dva (Y i Z) od Grka → latinski alfabet / abeceda

■ latinsko pismo tijekom srednjega vijeka postaje pismo i drugih europskih nacionalnih jezika

■ od XVII. st. latinska abeceda ima 26 slova

■ Hrvati: od doseljenja u novu domovinu do sredine XIX. stoljeća upotrebljavaju latinski jezik i latinično pismo – od XIV. st. za hrvatski jezik

■ pisma ćirilometodske baštine – povijesna hrvatska pisma: glagoljica i hrvatska ćirilica

■ glagoljica – od IX. do XXI. st. ■ hrvatska ćirilica – od XII. do XIX. st. ■ azbučni sustavi

■ alkar – autorski dizajnirano znakovlje meandrirane (uglate) glagoljice

■ autori: prof. dr. sc. Jasna Horvat i Jasmin Mišković

■ ime dobiva prema hrvatskoj viteškoj tradiciji igranja alke i stjecanja naslova slavodobitnika kao rezultata dugotrajnih napora i dostignutih vještina

■ znakovlje je prilagođeno radu na računalu i dostupno za preuzimanje na mrežnim stranicama Ekonomskoga fakulteta u Osijeku

II. tis. pr. Kr.

ALEF AZ ALKARALEF AZ ALKAR

■ Kaanan / Fenicija – prapočetci fonetizacije

■ velika trgovačka središta Tir (danas Sur), Sidon (Sayda), Ugarit (Ras Šamra) i Biblos

■ akrofonetski zapisi – fonetske vrijednosti znakova potječu od početnih glasova piktograma iz kojih su se razvili

■ fonetsko pismo = alfabet