52
8/13/2019 Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.] http://slidepdf.com/reader/full/green-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1/52 - Maćuhice - Jesenska sadnja luka - Rukola - Mane vina - Oprez kod prihranjivanja pčela www.sjemenarna.com [email protected] Green Garden • broj 88 • rujan / listopad 2013. • godina XIII  Bosni nd Heeon’ Choice 2 0 11/ 12 20 11/12

Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 152

- Maćuhice- Jesenska sadnja luka

- Rukola

- Mane vina

- Oprez kod prihranjivanja pčela

wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

G r e e n G a r d e n bull b r o j 8 8 bull r u j a n l i s t o p a d 2 0 1 3 bull g o d i n a X I I I

Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 252

K L U B

wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

BODOVNA GREEN GARDEN KARTICAUskoro Uskoro Uskoro

Prikupljajte bodove i uživajte u pogodnostima Green Garden klubaBrzo jednostavno i besplatno preuzmite Vašu bodovnu karticui u samo nekoliko koraka ostvarite pogodnosti i znatne uštedeSvaki novi prikupljeni bod povećat će Vaš bonitetni popust

hellip jer Sjemenarna daje više

fiksni popust na preko 95 artikala

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 352

U jesenjem smo ozračju i u Sjemenarna Agrocentrima možete pronaći sve

što Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimuhellipOd jesenje sjetve

do jesenje žetve i još puno više

Izaberite najbolje za sebe i to uz razne popuste i pogodnosti koje imate kao

član kluba Green Garden A o novitetima ponudi proizvodima savjetima

informacijama pročitajte i uživajte u nastavku

Ne zaboravite obnoviti svoje članstvo u klubu Green Garden a ako još uvijek

niste član vrijeme je da i Vi upoznate pogodnosti koje nudimo

Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kaonjegov član jednostavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljite

dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici

Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam do-

nosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima Sva Vaša pi-

tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail

greengardenglasilosjemenarnacom

Glasilo GREEN GARDEN

NakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom

Glavni urednikdr Ivan Ostojić

Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić

MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec

Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof

Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet

Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovimavoćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni početkom jese-ni u vinogradima počinje berba grožđa u voćnjacima berba jabukakrušaka i drugih voćnih vrsta a u vrtovima sjetva i sadnja mnogihpovrtnih kultura

Tako sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasiladonosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu

za period jeseni Svakako jesen je vrijeme sadnje lukovica koje ćepočetkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa Koje lukoviceodabrati za sadnju kako obaviti sadnju te kako napraviti kombina-ciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjet-nim vrstama Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivihpriloga od kojih izdvajamo priloge o radiču rukoli luku i ozimomčešnjaku Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovombroju glasila tako da i oni mogu saznati više o novim sortama treš-nje zaštiti masline od bolesti i drugim zanimljivim temama Straniceposvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pče-lari u svojim pčelinjacima početkom jeseni

Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našegali i vašeg glasila Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitatesve priloge ovog jesenjeg broja Green Gardena koji uistinu obilujemnoštvom korisnih i zanimljivih priloga

Uredništvo

Riječ urednikaAfter a hot and dry summer during which all activities in gardens

orchards and vineyards were temporarily paused at the beginning ofautumn in the vineyards began vintage in orchards harvest of ap-ples pears and other fruits and in gardens sowing and planting ofdifferent vegetable crops

So according to calendar period of a year this issue of Green Gar-den brings you many interesting articles about autumn season in the

garden By all means autumn is the right time for planting flowerbulbs that will show all the richness of their colours and smells in thebeginning of spring What flower bulbs choose for planting how toplant and how to make a combination of flower bulbs The answersto these questions you will find in article dedicated to this topic Forvegetable lovers we prepared few interesting articles like articlesabout chicory salad rocket onion and winter garlic We didnrsquot forgetfruit growers so we have several articles from which they can learnmore about new varieties of cherries protection of olives from dis-eases and other interesting topics Pages dedicated to bee keepersalso provide you insight in activities in apiaries in autumn

And this is only a part of everything that you can find in this issueof our and your Green Garden newsletter So we recommend that youread carefully all articles in this autumn issue of Green Garden whichreally offers a lot of useful and interesting articles

Editorrsquos office

Editorrsquos word

Sadržaj

Novosti obavijesti najave

Maćuhice - ljepotice jeseni 4Oleander - simbol Sredozemlja 5Ljepota sjećanja 7

Jesenska sadnja luka 8

Jesen u vrtu 10Dani polja dinje i lubenice 11

Jesenska sadnja češnjaka 12Žuta kukuruzna sovica ugrožavaproizvodnju povrća na područjuHercegovine 14Kako izbjeći raquokureljenjelaquo luka 15

Šparoga - povrće visokog standarda 16Rukola - sve popularnija povrtnica 18Gnojidba lisnatog povrća 20Radič ndash zimska salata 22Fiziološki poremećaji koji se mogu

dogoditi pri proizvodnji salate 23Luk vlasac ndash nedovoljno cijenjenaljekovita biljka 24Suzbijanje miševa i štakora 26

Jesen u znaku zimnice 28Utjecaj suše na voćke 32Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze 34

Pitanja i odgovori 36Vulkano 38Neobične vrste voća 39Zaštita masline od paunova oka 40Dunja 41

Prima Giant i Isabella - najpopularnijhercegovački par među trešnjama 42Kada brati plodove kiwi-a 43Mane vina 44Divlja ruža - šipurak 45Oprez kod prihranjivanja pčela 46

Jesenska cvatnja voćaka 48

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 452

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Maćuhica je dvogodišnji cvijetkoji se sadi u jesen i traje svedo idućeg ljeta a može se sadi-

ti i u proljeće ali savjetuje se da u jesendok je zemlja topla i može se bolje bilj-ke razviti za zimu i da u proljeće budebujnija i puna cvjetova

Gotovo se ne može ući u trag puto-vima uzgoja i križanja maćuhice Na tr-žištu je prisutan veliki broj sorata nekeod njih grupirane su i čine tzv serije

Serije se sastoje od nekoliko sorata kojese razlikuju u boji cvijeta ali imaju istekarakteristike npr oblik otpornost i sl

Dobro podnose niže temperature

Maćuhice se uzgajaju kao jednogo-dišnje ili dvogodišnje biljke a zapravose radi o kratko živućim trajnicamaMnogobrojne vrste su otporne na mrazi cvatu u brojnim tonovima od jeseni doproljeća a u svježijoj klimi čak i ljetiPrikladne su u cvjetnjacima i gredica-ma na terasama i balkonima u po-sudama i prozorskim kutijama te kaoobrubne biljke uz staze Kompaktnesorte su prikladne za hladnija i vlažnijamjesta u kamenjaru a puzeće su skro-mni pokrivači tla ispod drveća i grmova

Cvjetovi su joj veliki sastavljeni odpet baršunasti latica plosnato poreda-nih široka je paleta boja cvjetova maću-

hica u raznim kombinacijama crvenepurpurne plave brončane ružičastetamno-ljubičaste žute bijele boje bre-skve i lavande Postoje sorte sa ldquookomrdquoi ldquobez okardquo Veličina cvjetova varira a nacijeni su maćuhice čiji je promjer cvje-

tova oko 10 cm Cvjetovi nekih sorataimaju blag miris Listovi su naizmjenič-no duguljasti i nazubljeni dugački od 5ndash 25 cm zelene boje Stabljika uglata ilomljiva Visina biljke je od 15 ndash 30 cm

Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za jesensku

cvatnju i kolovozu ndash rujan za proljetnucvatnju Sije se najčešće u sandučićimaa kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu

treba pikirati Klija pri temperaturi 15ndash 20˚c u mraku s dovoljno vlage Zanicanje treba 8-10 dana Temperaturanicanja ne smije prijeći 22˚C Da bi sespriječilo izduživanje tek izniklih biljčicapotrebno je osigurati dovoljno svijetla

bull Izbjegavajte zalijevanje u ve-černjim satima kako se vlaga nebi zadržavala na listovima i okobiljke Mladi listovi tek posađenihbiljaka poslastica su puževimapogotovo onima bez kućice Upra-vo zbog toga dok se ne ukorijenemaćuhice zaštitite malčem ili sa-dite za suha vremena kada je opa-snost od pojave puževa manja

bull U vrijeme cvatnje biljci trebaredovito skidati ocvalo lišće kakose ne bi uzaludno opterećivalastvaranjem sjemenja nego raslau nove cvjetove i time produžilavrijeme cvatnje

4

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

MAĆUHICE - ljepotice jeseni

Upravo kada većina biljaka prestaje cvasti baš tada šarene ma-ćuhice započinju sa svojom cvatnjom te prkose i najoštrijoj zimiKarakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj možemo uživati ti- jekom cijele jeseni i zime pa sve do početka pojave visokih ljetnihtemperatura kada njihova cvatnja prestaje

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 552

OLEANDERsimbol Sredozemlja

5

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođajSredozemlja kao što to čini oleander Međutim iako je oleanderosjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati iu kontinentalnim područjima

Vrijeme godišnjih odmora je izanas Duge noćne šetnje po rivi iuživanje u tipičnom dalmatinskom

zraku svima ostaju u dubokom sjećanjuAli jeste li se ikada zapitali po čemu je

taj zrak toliko specifičan Razumljivougođaj i blizina mora je nešto neopisivoi nadasve utjecajno na okolinu Među-tim u tomu svemu značajnu ulogu ima ioleander Gotovo u svakoj dalmatinskojokućnici dominantno mjesto zauzimaovaj prekrasni zimzeleni grm Razlogleži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnjikoja se proteže kroz cijelo ljeto sve do jeseni Ipak po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-

terističnom opojnom mirisu Čak međuljubiteljima grmova miris oleanderaspada u najljepše cvjetne mirise Kakooni vole reći-miris toliko lagan ali opetdovoljno snažan I doista je tako

Je li oleander zahtijevna grmolikavrsta

Često se susrećem sa sličnim upitimai to prije svega od strane vlasnika vi-

kendica na moru Odgovaram im da nijelagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstubez redovitog zalijevanja prihranjivanjai održavanja Ali isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva ina siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege Ipak da bi njegova sadnjaprošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila Stogabih svim vikend vrtlarima preporučila

da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka baremzalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima Kasnije dolaze i neštoniže temperature kao i češće padavine

te ne bi trebalo biti nikakvih problemas ukorijenjavanjem i primanjem biljakaAli to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostavitiZato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljećado jeseni kao i redovito orezivanje iprihranjivanje

Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-

stavni ili puni u različitim nijansamabijele žute ružičaste crvene i purpurneboje Ali ukoliko u vrtnim rasadnicimane možete pronaći željenu boju možetese poslužiti činjenicom da se oleander

razmnožava u ljetnom razdoblju i toreznicama Dakle ljeti dok još cvijetapronađite grm željene boje cvjetova iotkinite vršne ili postrne izboje (duljine20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pribazi Odstranite listove na donjem dijeluizboja i stavite ih u staklenku s vodomZa mjesec dana biljka će razviti velikibroj korjenčića što je ujedno i znak da jemožete posaditi u tlo I vjerujte primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 postoNa

taj način možete i u svoj dom prenijetibarem djelić morskog ugođajaI još nešto svi dijelovi oleandera sa-

državaju otrovne tvari na što je nužnoupozoriti djecu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

201112201112

Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljepota sjećanja

Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-

turom njegovanja zelenila Od biljnih

vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-

šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim

svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši

mogući način oživljavaju trgove terasei balkone

Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina

u kojoj su bile poznate još prije Kristo-

va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan

gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-

pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-

tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja

Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome

civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-

kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego

uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki

način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-

kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje

grobnica udaljiti od boli što je izazva-

la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-

mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo

7

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-

potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852

Jesenska sadnja luka8

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata

njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk

mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma

Koju sortu luka odabrati

U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju

Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-

snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-

Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-

bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju

Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca

dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period

snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje

Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-

rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata

Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i

osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-

dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052

Jesen u vrtu10

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno

normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku

Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji

ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009

MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009

MATOVILAC 5 g 1010-3110

Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do

petnaest dana

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju

od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 2: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 252

K L U B

wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

BODOVNA GREEN GARDEN KARTICAUskoro Uskoro Uskoro

Prikupljajte bodove i uživajte u pogodnostima Green Garden klubaBrzo jednostavno i besplatno preuzmite Vašu bodovnu karticui u samo nekoliko koraka ostvarite pogodnosti i znatne uštedeSvaki novi prikupljeni bod povećat će Vaš bonitetni popust

hellip jer Sjemenarna daje više

fiksni popust na preko 95 artikala

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 352

U jesenjem smo ozračju i u Sjemenarna Agrocentrima možete pronaći sve

što Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimuhellipOd jesenje sjetve

do jesenje žetve i još puno više

Izaberite najbolje za sebe i to uz razne popuste i pogodnosti koje imate kao

član kluba Green Garden A o novitetima ponudi proizvodima savjetima

informacijama pročitajte i uživajte u nastavku

Ne zaboravite obnoviti svoje članstvo u klubu Green Garden a ako još uvijek

niste član vrijeme je da i Vi upoznate pogodnosti koje nudimo

Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kaonjegov član jednostavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljite

dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici

Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam do-

nosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima Sva Vaša pi-

tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail

greengardenglasilosjemenarnacom

Glasilo GREEN GARDEN

NakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom

Glavni urednikdr Ivan Ostojić

Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić

MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec

Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof

Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet

Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovimavoćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni početkom jese-ni u vinogradima počinje berba grožđa u voćnjacima berba jabukakrušaka i drugih voćnih vrsta a u vrtovima sjetva i sadnja mnogihpovrtnih kultura

Tako sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasiladonosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu

za period jeseni Svakako jesen je vrijeme sadnje lukovica koje ćepočetkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa Koje lukoviceodabrati za sadnju kako obaviti sadnju te kako napraviti kombina-ciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjet-nim vrstama Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivihpriloga od kojih izdvajamo priloge o radiču rukoli luku i ozimomčešnjaku Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovombroju glasila tako da i oni mogu saznati više o novim sortama treš-nje zaštiti masline od bolesti i drugim zanimljivim temama Straniceposvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pče-lari u svojim pčelinjacima početkom jeseni

Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našegali i vašeg glasila Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitatesve priloge ovog jesenjeg broja Green Gardena koji uistinu obilujemnoštvom korisnih i zanimljivih priloga

Uredništvo

Riječ urednikaAfter a hot and dry summer during which all activities in gardens

orchards and vineyards were temporarily paused at the beginning ofautumn in the vineyards began vintage in orchards harvest of ap-ples pears and other fruits and in gardens sowing and planting ofdifferent vegetable crops

So according to calendar period of a year this issue of Green Gar-den brings you many interesting articles about autumn season in the

garden By all means autumn is the right time for planting flowerbulbs that will show all the richness of their colours and smells in thebeginning of spring What flower bulbs choose for planting how toplant and how to make a combination of flower bulbs The answersto these questions you will find in article dedicated to this topic Forvegetable lovers we prepared few interesting articles like articlesabout chicory salad rocket onion and winter garlic We didnrsquot forgetfruit growers so we have several articles from which they can learnmore about new varieties of cherries protection of olives from dis-eases and other interesting topics Pages dedicated to bee keepersalso provide you insight in activities in apiaries in autumn

And this is only a part of everything that you can find in this issueof our and your Green Garden newsletter So we recommend that youread carefully all articles in this autumn issue of Green Garden whichreally offers a lot of useful and interesting articles

Editorrsquos office

Editorrsquos word

Sadržaj

Novosti obavijesti najave

Maćuhice - ljepotice jeseni 4Oleander - simbol Sredozemlja 5Ljepota sjećanja 7

Jesenska sadnja luka 8

Jesen u vrtu 10Dani polja dinje i lubenice 11

Jesenska sadnja češnjaka 12Žuta kukuruzna sovica ugrožavaproizvodnju povrća na područjuHercegovine 14Kako izbjeći raquokureljenjelaquo luka 15

Šparoga - povrće visokog standarda 16Rukola - sve popularnija povrtnica 18Gnojidba lisnatog povrća 20Radič ndash zimska salata 22Fiziološki poremećaji koji se mogu

dogoditi pri proizvodnji salate 23Luk vlasac ndash nedovoljno cijenjenaljekovita biljka 24Suzbijanje miševa i štakora 26

Jesen u znaku zimnice 28Utjecaj suše na voćke 32Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze 34

Pitanja i odgovori 36Vulkano 38Neobične vrste voća 39Zaštita masline od paunova oka 40Dunja 41

Prima Giant i Isabella - najpopularnijhercegovački par među trešnjama 42Kada brati plodove kiwi-a 43Mane vina 44Divlja ruža - šipurak 45Oprez kod prihranjivanja pčela 46

Jesenska cvatnja voćaka 48

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 452

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Maćuhica je dvogodišnji cvijetkoji se sadi u jesen i traje svedo idućeg ljeta a može se sadi-

ti i u proljeće ali savjetuje se da u jesendok je zemlja topla i može se bolje bilj-ke razviti za zimu i da u proljeće budebujnija i puna cvjetova

Gotovo se ne može ući u trag puto-vima uzgoja i križanja maćuhice Na tr-žištu je prisutan veliki broj sorata nekeod njih grupirane su i čine tzv serije

Serije se sastoje od nekoliko sorata kojese razlikuju u boji cvijeta ali imaju istekarakteristike npr oblik otpornost i sl

Dobro podnose niže temperature

Maćuhice se uzgajaju kao jednogo-dišnje ili dvogodišnje biljke a zapravose radi o kratko živućim trajnicamaMnogobrojne vrste su otporne na mrazi cvatu u brojnim tonovima od jeseni doproljeća a u svježijoj klimi čak i ljetiPrikladne su u cvjetnjacima i gredica-ma na terasama i balkonima u po-sudama i prozorskim kutijama te kaoobrubne biljke uz staze Kompaktnesorte su prikladne za hladnija i vlažnijamjesta u kamenjaru a puzeće su skro-mni pokrivači tla ispod drveća i grmova

Cvjetovi su joj veliki sastavljeni odpet baršunasti latica plosnato poreda-nih široka je paleta boja cvjetova maću-

hica u raznim kombinacijama crvenepurpurne plave brončane ružičastetamno-ljubičaste žute bijele boje bre-skve i lavande Postoje sorte sa ldquookomrdquoi ldquobez okardquo Veličina cvjetova varira a nacijeni su maćuhice čiji je promjer cvje-

tova oko 10 cm Cvjetovi nekih sorataimaju blag miris Listovi su naizmjenič-no duguljasti i nazubljeni dugački od 5ndash 25 cm zelene boje Stabljika uglata ilomljiva Visina biljke je od 15 ndash 30 cm

Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za jesensku

cvatnju i kolovozu ndash rujan za proljetnucvatnju Sije se najčešće u sandučićimaa kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu

treba pikirati Klija pri temperaturi 15ndash 20˚c u mraku s dovoljno vlage Zanicanje treba 8-10 dana Temperaturanicanja ne smije prijeći 22˚C Da bi sespriječilo izduživanje tek izniklih biljčicapotrebno je osigurati dovoljno svijetla

bull Izbjegavajte zalijevanje u ve-černjim satima kako se vlaga nebi zadržavala na listovima i okobiljke Mladi listovi tek posađenihbiljaka poslastica su puževimapogotovo onima bez kućice Upra-vo zbog toga dok se ne ukorijenemaćuhice zaštitite malčem ili sa-dite za suha vremena kada je opa-snost od pojave puževa manja

bull U vrijeme cvatnje biljci trebaredovito skidati ocvalo lišće kakose ne bi uzaludno opterećivalastvaranjem sjemenja nego raslau nove cvjetove i time produžilavrijeme cvatnje

4

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

MAĆUHICE - ljepotice jeseni

Upravo kada većina biljaka prestaje cvasti baš tada šarene ma-ćuhice započinju sa svojom cvatnjom te prkose i najoštrijoj zimiKarakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj možemo uživati ti- jekom cijele jeseni i zime pa sve do početka pojave visokih ljetnihtemperatura kada njihova cvatnja prestaje

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 552

OLEANDERsimbol Sredozemlja

5

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođajSredozemlja kao što to čini oleander Međutim iako je oleanderosjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati iu kontinentalnim područjima

Vrijeme godišnjih odmora je izanas Duge noćne šetnje po rivi iuživanje u tipičnom dalmatinskom

zraku svima ostaju u dubokom sjećanjuAli jeste li se ikada zapitali po čemu je

taj zrak toliko specifičan Razumljivougođaj i blizina mora je nešto neopisivoi nadasve utjecajno na okolinu Među-tim u tomu svemu značajnu ulogu ima ioleander Gotovo u svakoj dalmatinskojokućnici dominantno mjesto zauzimaovaj prekrasni zimzeleni grm Razlogleži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnjikoja se proteže kroz cijelo ljeto sve do jeseni Ipak po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-

terističnom opojnom mirisu Čak međuljubiteljima grmova miris oleanderaspada u najljepše cvjetne mirise Kakooni vole reći-miris toliko lagan ali opetdovoljno snažan I doista je tako

Je li oleander zahtijevna grmolikavrsta

Često se susrećem sa sličnim upitimai to prije svega od strane vlasnika vi-

kendica na moru Odgovaram im da nijelagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstubez redovitog zalijevanja prihranjivanjai održavanja Ali isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva ina siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege Ipak da bi njegova sadnjaprošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila Stogabih svim vikend vrtlarima preporučila

da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka baremzalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima Kasnije dolaze i neštoniže temperature kao i češće padavine

te ne bi trebalo biti nikakvih problemas ukorijenjavanjem i primanjem biljakaAli to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostavitiZato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljećado jeseni kao i redovito orezivanje iprihranjivanje

Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-

stavni ili puni u različitim nijansamabijele žute ružičaste crvene i purpurneboje Ali ukoliko u vrtnim rasadnicimane možete pronaći željenu boju možetese poslužiti činjenicom da se oleander

razmnožava u ljetnom razdoblju i toreznicama Dakle ljeti dok još cvijetapronađite grm željene boje cvjetova iotkinite vršne ili postrne izboje (duljine20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pribazi Odstranite listove na donjem dijeluizboja i stavite ih u staklenku s vodomZa mjesec dana biljka će razviti velikibroj korjenčića što je ujedno i znak da jemožete posaditi u tlo I vjerujte primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 postoNa

taj način možete i u svoj dom prenijetibarem djelić morskog ugođajaI još nešto svi dijelovi oleandera sa-

državaju otrovne tvari na što je nužnoupozoriti djecu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

201112201112

Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljepota sjećanja

Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-

turom njegovanja zelenila Od biljnih

vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-

šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim

svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši

mogući način oživljavaju trgove terasei balkone

Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina

u kojoj su bile poznate još prije Kristo-

va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan

gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-

pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-

tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja

Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome

civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-

kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego

uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki

način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-

kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje

grobnica udaljiti od boli što je izazva-

la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-

mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo

7

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-

potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852

Jesenska sadnja luka8

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata

njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk

mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma

Koju sortu luka odabrati

U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju

Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-

snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-

Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-

bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju

Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca

dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period

snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje

Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-

rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata

Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i

osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-

dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052

Jesen u vrtu10

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno

normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku

Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji

ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009

MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009

MATOVILAC 5 g 1010-3110

Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do

petnaest dana

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju

od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 3: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 352

U jesenjem smo ozračju i u Sjemenarna Agrocentrima možete pronaći sve

što Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimuhellipOd jesenje sjetve

do jesenje žetve i još puno više

Izaberite najbolje za sebe i to uz razne popuste i pogodnosti koje imate kao

član kluba Green Garden A o novitetima ponudi proizvodima savjetima

informacijama pročitajte i uživajte u nastavku

Ne zaboravite obnoviti svoje članstvo u klubu Green Garden a ako još uvijek

niste član vrijeme je da i Vi upoznate pogodnosti koje nudimo

Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kaonjegov član jednostavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljite

dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici

Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam do-

nosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima Sva Vaša pi-

tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail

greengardenglasilosjemenarnacom

Glasilo GREEN GARDEN

NakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom

Glavni urednikdr Ivan Ostojić

Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić

MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec

Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof

Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet

Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovimavoćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni početkom jese-ni u vinogradima počinje berba grožđa u voćnjacima berba jabukakrušaka i drugih voćnih vrsta a u vrtovima sjetva i sadnja mnogihpovrtnih kultura

Tako sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasiladonosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu

za period jeseni Svakako jesen je vrijeme sadnje lukovica koje ćepočetkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa Koje lukoviceodabrati za sadnju kako obaviti sadnju te kako napraviti kombina-ciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjet-nim vrstama Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivihpriloga od kojih izdvajamo priloge o radiču rukoli luku i ozimomčešnjaku Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovombroju glasila tako da i oni mogu saznati više o novim sortama treš-nje zaštiti masline od bolesti i drugim zanimljivim temama Straniceposvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pče-lari u svojim pčelinjacima početkom jeseni

Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našegali i vašeg glasila Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitatesve priloge ovog jesenjeg broja Green Gardena koji uistinu obilujemnoštvom korisnih i zanimljivih priloga

Uredništvo

Riječ urednikaAfter a hot and dry summer during which all activities in gardens

orchards and vineyards were temporarily paused at the beginning ofautumn in the vineyards began vintage in orchards harvest of ap-ples pears and other fruits and in gardens sowing and planting ofdifferent vegetable crops

So according to calendar period of a year this issue of Green Gar-den brings you many interesting articles about autumn season in the

garden By all means autumn is the right time for planting flowerbulbs that will show all the richness of their colours and smells in thebeginning of spring What flower bulbs choose for planting how toplant and how to make a combination of flower bulbs The answersto these questions you will find in article dedicated to this topic Forvegetable lovers we prepared few interesting articles like articlesabout chicory salad rocket onion and winter garlic We didnrsquot forgetfruit growers so we have several articles from which they can learnmore about new varieties of cherries protection of olives from dis-eases and other interesting topics Pages dedicated to bee keepersalso provide you insight in activities in apiaries in autumn

And this is only a part of everything that you can find in this issueof our and your Green Garden newsletter So we recommend that youread carefully all articles in this autumn issue of Green Garden whichreally offers a lot of useful and interesting articles

Editorrsquos office

Editorrsquos word

Sadržaj

Novosti obavijesti najave

Maćuhice - ljepotice jeseni 4Oleander - simbol Sredozemlja 5Ljepota sjećanja 7

Jesenska sadnja luka 8

Jesen u vrtu 10Dani polja dinje i lubenice 11

Jesenska sadnja češnjaka 12Žuta kukuruzna sovica ugrožavaproizvodnju povrća na područjuHercegovine 14Kako izbjeći raquokureljenjelaquo luka 15

Šparoga - povrće visokog standarda 16Rukola - sve popularnija povrtnica 18Gnojidba lisnatog povrća 20Radič ndash zimska salata 22Fiziološki poremećaji koji se mogu

dogoditi pri proizvodnji salate 23Luk vlasac ndash nedovoljno cijenjenaljekovita biljka 24Suzbijanje miševa i štakora 26

Jesen u znaku zimnice 28Utjecaj suše na voćke 32Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze 34

Pitanja i odgovori 36Vulkano 38Neobične vrste voća 39Zaštita masline od paunova oka 40Dunja 41

Prima Giant i Isabella - najpopularnijhercegovački par među trešnjama 42Kada brati plodove kiwi-a 43Mane vina 44Divlja ruža - šipurak 45Oprez kod prihranjivanja pčela 46

Jesenska cvatnja voćaka 48

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 452

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Maćuhica je dvogodišnji cvijetkoji se sadi u jesen i traje svedo idućeg ljeta a može se sadi-

ti i u proljeće ali savjetuje se da u jesendok je zemlja topla i može se bolje bilj-ke razviti za zimu i da u proljeće budebujnija i puna cvjetova

Gotovo se ne može ući u trag puto-vima uzgoja i križanja maćuhice Na tr-žištu je prisutan veliki broj sorata nekeod njih grupirane su i čine tzv serije

Serije se sastoje od nekoliko sorata kojese razlikuju u boji cvijeta ali imaju istekarakteristike npr oblik otpornost i sl

Dobro podnose niže temperature

Maćuhice se uzgajaju kao jednogo-dišnje ili dvogodišnje biljke a zapravose radi o kratko živućim trajnicamaMnogobrojne vrste su otporne na mrazi cvatu u brojnim tonovima od jeseni doproljeća a u svježijoj klimi čak i ljetiPrikladne su u cvjetnjacima i gredica-ma na terasama i balkonima u po-sudama i prozorskim kutijama te kaoobrubne biljke uz staze Kompaktnesorte su prikladne za hladnija i vlažnijamjesta u kamenjaru a puzeće su skro-mni pokrivači tla ispod drveća i grmova

Cvjetovi su joj veliki sastavljeni odpet baršunasti latica plosnato poreda-nih široka je paleta boja cvjetova maću-

hica u raznim kombinacijama crvenepurpurne plave brončane ružičastetamno-ljubičaste žute bijele boje bre-skve i lavande Postoje sorte sa ldquookomrdquoi ldquobez okardquo Veličina cvjetova varira a nacijeni su maćuhice čiji je promjer cvje-

tova oko 10 cm Cvjetovi nekih sorataimaju blag miris Listovi su naizmjenič-no duguljasti i nazubljeni dugački od 5ndash 25 cm zelene boje Stabljika uglata ilomljiva Visina biljke je od 15 ndash 30 cm

Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za jesensku

cvatnju i kolovozu ndash rujan za proljetnucvatnju Sije se najčešće u sandučićimaa kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu

treba pikirati Klija pri temperaturi 15ndash 20˚c u mraku s dovoljno vlage Zanicanje treba 8-10 dana Temperaturanicanja ne smije prijeći 22˚C Da bi sespriječilo izduživanje tek izniklih biljčicapotrebno je osigurati dovoljno svijetla

bull Izbjegavajte zalijevanje u ve-černjim satima kako se vlaga nebi zadržavala na listovima i okobiljke Mladi listovi tek posađenihbiljaka poslastica su puževimapogotovo onima bez kućice Upra-vo zbog toga dok se ne ukorijenemaćuhice zaštitite malčem ili sa-dite za suha vremena kada je opa-snost od pojave puževa manja

bull U vrijeme cvatnje biljci trebaredovito skidati ocvalo lišće kakose ne bi uzaludno opterećivalastvaranjem sjemenja nego raslau nove cvjetove i time produžilavrijeme cvatnje

4

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

MAĆUHICE - ljepotice jeseni

Upravo kada većina biljaka prestaje cvasti baš tada šarene ma-ćuhice započinju sa svojom cvatnjom te prkose i najoštrijoj zimiKarakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj možemo uživati ti- jekom cijele jeseni i zime pa sve do početka pojave visokih ljetnihtemperatura kada njihova cvatnja prestaje

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 552

OLEANDERsimbol Sredozemlja

5

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođajSredozemlja kao što to čini oleander Međutim iako je oleanderosjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati iu kontinentalnim područjima

Vrijeme godišnjih odmora je izanas Duge noćne šetnje po rivi iuživanje u tipičnom dalmatinskom

zraku svima ostaju u dubokom sjećanjuAli jeste li se ikada zapitali po čemu je

taj zrak toliko specifičan Razumljivougođaj i blizina mora je nešto neopisivoi nadasve utjecajno na okolinu Među-tim u tomu svemu značajnu ulogu ima ioleander Gotovo u svakoj dalmatinskojokućnici dominantno mjesto zauzimaovaj prekrasni zimzeleni grm Razlogleži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnjikoja se proteže kroz cijelo ljeto sve do jeseni Ipak po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-

terističnom opojnom mirisu Čak međuljubiteljima grmova miris oleanderaspada u najljepše cvjetne mirise Kakooni vole reći-miris toliko lagan ali opetdovoljno snažan I doista je tako

Je li oleander zahtijevna grmolikavrsta

Često se susrećem sa sličnim upitimai to prije svega od strane vlasnika vi-

kendica na moru Odgovaram im da nijelagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstubez redovitog zalijevanja prihranjivanjai održavanja Ali isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva ina siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege Ipak da bi njegova sadnjaprošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila Stogabih svim vikend vrtlarima preporučila

da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka baremzalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima Kasnije dolaze i neštoniže temperature kao i češće padavine

te ne bi trebalo biti nikakvih problemas ukorijenjavanjem i primanjem biljakaAli to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostavitiZato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljećado jeseni kao i redovito orezivanje iprihranjivanje

Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-

stavni ili puni u različitim nijansamabijele žute ružičaste crvene i purpurneboje Ali ukoliko u vrtnim rasadnicimane možete pronaći željenu boju možetese poslužiti činjenicom da se oleander

razmnožava u ljetnom razdoblju i toreznicama Dakle ljeti dok još cvijetapronađite grm željene boje cvjetova iotkinite vršne ili postrne izboje (duljine20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pribazi Odstranite listove na donjem dijeluizboja i stavite ih u staklenku s vodomZa mjesec dana biljka će razviti velikibroj korjenčića što je ujedno i znak da jemožete posaditi u tlo I vjerujte primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 postoNa

taj način možete i u svoj dom prenijetibarem djelić morskog ugođajaI još nešto svi dijelovi oleandera sa-

državaju otrovne tvari na što je nužnoupozoriti djecu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

201112201112

Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljepota sjećanja

Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-

turom njegovanja zelenila Od biljnih

vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-

šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim

svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši

mogući način oživljavaju trgove terasei balkone

Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina

u kojoj su bile poznate još prije Kristo-

va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan

gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-

pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-

tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja

Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome

civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-

kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego

uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki

način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-

kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje

grobnica udaljiti od boli što je izazva-

la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-

mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo

7

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-

potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852

Jesenska sadnja luka8

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata

njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk

mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma

Koju sortu luka odabrati

U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju

Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-

snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-

Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-

bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju

Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca

dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period

snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje

Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-

rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata

Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i

osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-

dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052

Jesen u vrtu10

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno

normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku

Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji

ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009

MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009

MATOVILAC 5 g 1010-3110

Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do

petnaest dana

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju

od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 4: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 452

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Maćuhica je dvogodišnji cvijetkoji se sadi u jesen i traje svedo idućeg ljeta a može se sadi-

ti i u proljeće ali savjetuje se da u jesendok je zemlja topla i može se bolje bilj-ke razviti za zimu i da u proljeće budebujnija i puna cvjetova

Gotovo se ne može ući u trag puto-vima uzgoja i križanja maćuhice Na tr-žištu je prisutan veliki broj sorata nekeod njih grupirane su i čine tzv serije

Serije se sastoje od nekoliko sorata kojese razlikuju u boji cvijeta ali imaju istekarakteristike npr oblik otpornost i sl

Dobro podnose niže temperature

Maćuhice se uzgajaju kao jednogo-dišnje ili dvogodišnje biljke a zapravose radi o kratko živućim trajnicamaMnogobrojne vrste su otporne na mrazi cvatu u brojnim tonovima od jeseni doproljeća a u svježijoj klimi čak i ljetiPrikladne su u cvjetnjacima i gredica-ma na terasama i balkonima u po-sudama i prozorskim kutijama te kaoobrubne biljke uz staze Kompaktnesorte su prikladne za hladnija i vlažnijamjesta u kamenjaru a puzeće su skro-mni pokrivači tla ispod drveća i grmova

Cvjetovi su joj veliki sastavljeni odpet baršunasti latica plosnato poreda-nih široka je paleta boja cvjetova maću-

hica u raznim kombinacijama crvenepurpurne plave brončane ružičastetamno-ljubičaste žute bijele boje bre-skve i lavande Postoje sorte sa ldquookomrdquoi ldquobez okardquo Veličina cvjetova varira a nacijeni su maćuhice čiji je promjer cvje-

tova oko 10 cm Cvjetovi nekih sorataimaju blag miris Listovi su naizmjenič-no duguljasti i nazubljeni dugački od 5ndash 25 cm zelene boje Stabljika uglata ilomljiva Visina biljke je od 15 ndash 30 cm

Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za jesensku

cvatnju i kolovozu ndash rujan za proljetnucvatnju Sije se najčešće u sandučićimaa kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu

treba pikirati Klija pri temperaturi 15ndash 20˚c u mraku s dovoljno vlage Zanicanje treba 8-10 dana Temperaturanicanja ne smije prijeći 22˚C Da bi sespriječilo izduživanje tek izniklih biljčicapotrebno je osigurati dovoljno svijetla

bull Izbjegavajte zalijevanje u ve-černjim satima kako se vlaga nebi zadržavala na listovima i okobiljke Mladi listovi tek posađenihbiljaka poslastica su puževimapogotovo onima bez kućice Upra-vo zbog toga dok se ne ukorijenemaćuhice zaštitite malčem ili sa-dite za suha vremena kada je opa-snost od pojave puževa manja

bull U vrijeme cvatnje biljci trebaredovito skidati ocvalo lišće kakose ne bi uzaludno opterećivalastvaranjem sjemenja nego raslau nove cvjetove i time produžilavrijeme cvatnje

4

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

MAĆUHICE - ljepotice jeseni

Upravo kada većina biljaka prestaje cvasti baš tada šarene ma-ćuhice započinju sa svojom cvatnjom te prkose i najoštrijoj zimiKarakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj možemo uživati ti- jekom cijele jeseni i zime pa sve do početka pojave visokih ljetnihtemperatura kada njihova cvatnja prestaje

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 552

OLEANDERsimbol Sredozemlja

5

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođajSredozemlja kao što to čini oleander Međutim iako je oleanderosjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati iu kontinentalnim područjima

Vrijeme godišnjih odmora je izanas Duge noćne šetnje po rivi iuživanje u tipičnom dalmatinskom

zraku svima ostaju u dubokom sjećanjuAli jeste li se ikada zapitali po čemu je

taj zrak toliko specifičan Razumljivougođaj i blizina mora je nešto neopisivoi nadasve utjecajno na okolinu Među-tim u tomu svemu značajnu ulogu ima ioleander Gotovo u svakoj dalmatinskojokućnici dominantno mjesto zauzimaovaj prekrasni zimzeleni grm Razlogleži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnjikoja se proteže kroz cijelo ljeto sve do jeseni Ipak po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-

terističnom opojnom mirisu Čak međuljubiteljima grmova miris oleanderaspada u najljepše cvjetne mirise Kakooni vole reći-miris toliko lagan ali opetdovoljno snažan I doista je tako

Je li oleander zahtijevna grmolikavrsta

Često se susrećem sa sličnim upitimai to prije svega od strane vlasnika vi-

kendica na moru Odgovaram im da nijelagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstubez redovitog zalijevanja prihranjivanjai održavanja Ali isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva ina siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege Ipak da bi njegova sadnjaprošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila Stogabih svim vikend vrtlarima preporučila

da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka baremzalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima Kasnije dolaze i neštoniže temperature kao i češće padavine

te ne bi trebalo biti nikakvih problemas ukorijenjavanjem i primanjem biljakaAli to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostavitiZato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljećado jeseni kao i redovito orezivanje iprihranjivanje

Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-

stavni ili puni u različitim nijansamabijele žute ružičaste crvene i purpurneboje Ali ukoliko u vrtnim rasadnicimane možete pronaći željenu boju možetese poslužiti činjenicom da se oleander

razmnožava u ljetnom razdoblju i toreznicama Dakle ljeti dok još cvijetapronađite grm željene boje cvjetova iotkinite vršne ili postrne izboje (duljine20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pribazi Odstranite listove na donjem dijeluizboja i stavite ih u staklenku s vodomZa mjesec dana biljka će razviti velikibroj korjenčića što je ujedno i znak da jemožete posaditi u tlo I vjerujte primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 postoNa

taj način možete i u svoj dom prenijetibarem djelić morskog ugođajaI još nešto svi dijelovi oleandera sa-

državaju otrovne tvari na što je nužnoupozoriti djecu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

201112201112

Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljepota sjećanja

Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-

turom njegovanja zelenila Od biljnih

vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-

šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim

svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši

mogući način oživljavaju trgove terasei balkone

Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina

u kojoj su bile poznate još prije Kristo-

va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan

gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-

pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-

tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja

Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome

civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-

kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego

uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki

način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-

kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje

grobnica udaljiti od boli što je izazva-

la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-

mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo

7

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-

potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852

Jesenska sadnja luka8

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata

njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk

mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma

Koju sortu luka odabrati

U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju

Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-

snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-

Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-

bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju

Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca

dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period

snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje

Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-

rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata

Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i

osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-

dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052

Jesen u vrtu10

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno

normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku

Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji

ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009

MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009

MATOVILAC 5 g 1010-3110

Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do

petnaest dana

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju

od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 5: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 552

OLEANDERsimbol Sredozemlja

5

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođajSredozemlja kao što to čini oleander Međutim iako je oleanderosjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati iu kontinentalnim područjima

Vrijeme godišnjih odmora je izanas Duge noćne šetnje po rivi iuživanje u tipičnom dalmatinskom

zraku svima ostaju u dubokom sjećanjuAli jeste li se ikada zapitali po čemu je

taj zrak toliko specifičan Razumljivougođaj i blizina mora je nešto neopisivoi nadasve utjecajno na okolinu Među-tim u tomu svemu značajnu ulogu ima ioleander Gotovo u svakoj dalmatinskojokućnici dominantno mjesto zauzimaovaj prekrasni zimzeleni grm Razlogleži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnjikoja se proteže kroz cijelo ljeto sve do jeseni Ipak po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-

terističnom opojnom mirisu Čak međuljubiteljima grmova miris oleanderaspada u najljepše cvjetne mirise Kakooni vole reći-miris toliko lagan ali opetdovoljno snažan I doista je tako

Je li oleander zahtijevna grmolikavrsta

Često se susrećem sa sličnim upitimai to prije svega od strane vlasnika vi-

kendica na moru Odgovaram im da nijelagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstubez redovitog zalijevanja prihranjivanjai održavanja Ali isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva ina siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege Ipak da bi njegova sadnjaprošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila Stogabih svim vikend vrtlarima preporučila

da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka baremzalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima Kasnije dolaze i neštoniže temperature kao i češće padavine

te ne bi trebalo biti nikakvih problemas ukorijenjavanjem i primanjem biljakaAli to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostavitiZato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljećado jeseni kao i redovito orezivanje iprihranjivanje

Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-

stavni ili puni u različitim nijansamabijele žute ružičaste crvene i purpurneboje Ali ukoliko u vrtnim rasadnicimane možete pronaći željenu boju možetese poslužiti činjenicom da se oleander

razmnožava u ljetnom razdoblju i toreznicama Dakle ljeti dok još cvijetapronađite grm željene boje cvjetova iotkinite vršne ili postrne izboje (duljine20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pribazi Odstranite listove na donjem dijeluizboja i stavite ih u staklenku s vodomZa mjesec dana biljka će razviti velikibroj korjenčića što je ujedno i znak da jemožete posaditi u tlo I vjerujte primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 postoNa

taj način možete i u svoj dom prenijetibarem djelić morskog ugođajaI još nešto svi dijelovi oleandera sa-

državaju otrovne tvari na što je nužnoupozoriti djecu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

201112201112

Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljepota sjećanja

Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-

turom njegovanja zelenila Od biljnih

vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-

šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim

svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši

mogući način oživljavaju trgove terasei balkone

Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina

u kojoj su bile poznate još prije Kristo-

va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan

gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-

pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-

tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja

Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome

civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-

kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego

uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki

način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-

kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje

grobnica udaljiti od boli što je izazva-

la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-

mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo

7

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-

potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852

Jesenska sadnja luka8

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata

njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk

mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma

Koju sortu luka odabrati

U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju

Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-

snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-

Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-

bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju

Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca

dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period

snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje

Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-

rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata

Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i

osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-

dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052

Jesen u vrtu10

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno

normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku

Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji

ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009

MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009

MATOVILAC 5 g 1010-3110

Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do

petnaest dana

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju

od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 6: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

201112201112

Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljepota sjećanja

Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-

turom njegovanja zelenila Od biljnih

vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-

šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim

svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši

mogući način oživljavaju trgove terasei balkone

Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina

u kojoj su bile poznate još prije Kristo-

va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan

gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-

pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-

tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja

Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome

civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-

kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego

uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki

način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-

kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje

grobnica udaljiti od boli što je izazva-

la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-

mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo

7

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-

potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852

Jesenska sadnja luka8

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata

njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk

mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma

Koju sortu luka odabrati

U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju

Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-

snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-

Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-

bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju

Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca

dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period

snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje

Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-

rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata

Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i

osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-

dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052

Jesen u vrtu10

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno

normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku

Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji

ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009

MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009

MATOVILAC 5 g 1010-3110

Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do

petnaest dana

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju

od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 7: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752

M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141

Ljepota sjećanja

Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-

turom njegovanja zelenila Od biljnih

vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-

šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim

svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši

mogući način oživljavaju trgove terasei balkone

Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina

u kojoj su bile poznate još prije Kristo-

va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan

gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-

pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-

tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja

Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome

civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-

kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego

uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki

način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-

kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje

grobnica udaljiti od boli što je izazva-

la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-

mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo

7

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-

potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852

Jesenska sadnja luka8

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata

njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk

mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma

Koju sortu luka odabrati

U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju

Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-

snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-

Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-

bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju

Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca

dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period

snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje

Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-

rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata

Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i

osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-

dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052

Jesen u vrtu10

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno

normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku

Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji

ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009

MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009

MATOVILAC 5 g 1010-3110

Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do

petnaest dana

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju

od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 8: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852

Jesenska sadnja luka8

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata

njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk

mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma

Koju sortu luka odabrati

U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju

Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-

snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-

Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-

bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju

Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca

dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period

snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje

Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-

rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata

Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i

osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-

dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052

Jesen u vrtu10

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno

normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku

Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji

ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009

MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009

MATOVILAC 5 g 1010-3110

Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do

petnaest dana

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju

od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 9: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052

Jesen u vrtu10

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno

normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku

Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji

ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009

MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009

MATOVILAC 5 g 1010-3110

Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do

petnaest dana

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju

od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 10: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052

Jesen u vrtu10

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina

Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno

normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku

Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji

ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009

MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009

MATOVILAC 5 g 1010-3110

Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do

petnaest dana

Sjetva povrća u toplijim područjima

Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju

od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 11: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152

Dani polja dinje i lubenice

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

D

ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-

nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju

Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika

da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih

pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača

Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko

Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga

mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome

oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu

11

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 12: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252

Jesenska sadnja češnjaka

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden

što bliže području uzgoja češnjaka

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i

alternativni češnjak Jesenski češnjak

Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-

tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i

proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali

se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-

naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva

Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite

od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta

Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši

a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati

relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni

Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko

odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm

12

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 13: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352

SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena

jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 14: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 15: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552

Kako izbjeći

raquokureljenjelaquo luka

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju

Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-

pnih lučica za sadnju koje su u pravilu

sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga

da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s

biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati

Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također

navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-

peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku

što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo

i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi

Borba s korovom

Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-

nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal

15

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 16: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652

I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

ŠPAROGA - povrće

visokog standarda

16

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine

Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena

Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj

Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji

Krajem jeseni i početkom zime kada

nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-

tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama

Mladi izboji šparoge sezonsko su

povrće koje se na području Hercegovine

bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 17: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 18: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

RUKOLA - sve popularnija

povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus

Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-

ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola

je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna

Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom

Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-

minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva

Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva

za toplinom i otporna je na mrazeve

Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije

Vodimo računa da listove duljine de-

setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-

nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine

Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim

uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus

Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje

kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula

18

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 19: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011122011 12

Jesen u vašem povrtn jaku svaka

ko može biti bog ata

raznim plodovima zato s

u tu razne vrste Green Garden

s jemena za jesen ju s jet

vu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 20: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura

Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i

nitrita A sve je to vezano za gnojidbu

Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća

Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-

nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja

Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog

povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva

Gnojidba špinata

Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-

be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću

Pogreške u gnojidbi nekada mogu

dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem

Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na

taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije

potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti

Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla

prije sadnje presadnica zimske salate

treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a

20

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 21: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152

ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

201112201112

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

bull Jednostavnaprimjena

bull 24-satna zaštita

bull Bez rodenticida imehaničkih klopki

bull Nema čišćenjauginulih glodavaca

Rješite se štetnih glodavaca na human način

Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-

puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih

valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti

se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a

koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima

niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 22: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava

Tamnocrvena boja radiča upućuje

na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-

tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom

Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-

biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva

Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima

snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa

Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-

dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)

s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje

se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi

od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do

nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-

jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća

Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili

ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog

reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji

ndash zimska salata

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

22

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 23: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352

Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate

Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada

zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti

Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-

rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe

mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive

Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom

za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu

Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu

fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi

StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-

goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire

Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti

I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143

23

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 24: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

LUK VLASAC ndash Nedovoljno

cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-

noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a

kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se

smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta

Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog

okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni

listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna

je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a

lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu

Ljekovita svojstvai primjena vlasca

Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-

zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka

Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se

i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-

ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a

jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku

24

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 25: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 26: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652

V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete

potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima

Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene

ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja

Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza

od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti

ravnodušnim

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva

Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci

Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi

i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti

U praksi su se za potrebe obiteljskog

gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu

u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije

Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali

meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR

Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje

se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-

ke kućnih ljubimaca

26

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 27: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752

Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice

2011 12201112

MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu

Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 28: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852

Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-

gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća

Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po

ljudsko zdravlje

Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-

čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-

ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-

likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-

novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-

zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl

Ambalaža za spremanjezimnice

Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili

voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se

za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara

Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i

datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana

28

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 29: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip

sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže

možete pronaći uhome asortimanu

STAKLENAAMBALAŽA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 30: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052

Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 31: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152

DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati

Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva

Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji

koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom

ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak

te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe

Za peći peći na drva ili kamine

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 32: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći

Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom

djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže

da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek

Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-

ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-

jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi

Na breskvama se posljedice stresa

od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td

Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji

po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća

Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina

pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova

32

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 33: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 34: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452

D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć

Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u

zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja

Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete

grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani

sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina

U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)

U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni

elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze

najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze

odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak

Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća

Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća

Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N

Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere

Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu

34

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 35: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552

NAM J E N S K O

g no j i vo z a v i nog r a de

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 36: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652

PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije

U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-

dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi

Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-

ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja

iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba

Dado Marićdipling

Jesenska zaštita pšeniceod korova

Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako

se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu

U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice

Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u

vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja

pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling

Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-

jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara

U proizvodnji crvene maline tranutno

su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)

Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-

zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)

Mladen Karačićdipling

Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku

na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku

molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu

Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-

tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito

prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent

Matea Pehar dipling

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto

Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca

isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-

nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru

Vlado Mandić master struke

36

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 37: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752

KALEMARSKI

VOĆARSKI VOSAK

Potražite u

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255

Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice

2011 122011 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 38: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852

VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM

NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-

premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza

magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja

Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg

Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-

manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati

Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva

Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji

150-200 kgdulum- za povrće

120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji

150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima

60-120 gm2

38

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 39: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952

KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano

voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država

Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo

voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna

PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-

nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost

PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika

Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi

PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-

stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče

GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima

te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

NEOBIČNE VRSTE VOĆA

Do prije nekoliko godina aroni-

ja bdquonashildquo kruške goji bobice i

kumkvat su bile poprilično ne-

poznate vrste voćki u našim krajevima

Međutim danas se ove voćne vrste

mogu pronaći u velikom broju voćnjaka

diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja

još veliki broj zanimljivih i nekih nama

nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-

ku ćemo vam predstaviti par njih Tko

zna možda neka od ovih voćnih vrsta u

budućnosti pronađe svoj put i do Her-

cegovine

M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143

39

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 40: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052

Zaštita maslineod paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-

lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm

Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad

i studeni) počinju s dolaskom kišnog

razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put prema vremenu početka infekcija i

to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-

na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i

patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo

prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

40

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 41: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152

DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg

imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-

ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi

To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-

blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla

Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-

dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana

Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-

žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed

kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji

pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma

41

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 42: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252

Prima Giant i Isabella

najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama

983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella

Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog

karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama

Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer

sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella

Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač

Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-

zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i

do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće

Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo

42

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 43: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352

M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)

stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća

Kada brati plodove kiwi-a

Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima

presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta

teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta

Na osnovu israživanja koja su rađe-

na na području Hercegovine najranije

se bere sorta Abbott a vrijeme berbe

pada krajem listopada i u prvim danim

studenog Optimalno vrijeme za berbu

sorte Monty je krajem listopada i u pr-

voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-

bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji

rok berbe pada u drugoj dekadi stude-

nog

Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca

Prostorije za čuvanje moraju biti či-

ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti

Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se

dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim

trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-

limo da određena količina plodova ubrza zrenje

potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti

plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon

toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke

plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući

stepen zrelosti za trenutno konzumiranje

43

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 44: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452

MANE VINA

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

44

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-

ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina

D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137

Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno

u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina

bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus

Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-

množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-

stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane

Miris na H2S- sumporovodik

Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu

se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-

porovodik od strane nekih bakterija ili

kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja

vinograda sumpornim preparatima te

u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca

imaju sposobnost reducirati sulfate

te sumpordioksid do sumporovodika

predugo držanje mladog vina na ta-

logu pri čemu dolazi do autolize kva-

saca time i degradacije bjelančevina

pri čemu nastaje i sumporovodik Kod

slabije izraženog mirisa vino je dovolj-

no pretočiti uz jače prozračivanje jače

izražen miris otvoreni pretok i sumpo-

renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-

nim preparatima

Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-

nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 45: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima

45

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Divlja ruža-šipurak

M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143

Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-

jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima

i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna

Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka

od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu

Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-

ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica

Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina

ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja

šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih

plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte

bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 46: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652

U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-

glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina

lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše

kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-

ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica

Kad prirodna paša oslabi naime

prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem

broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih

pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički

onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica

Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako

bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna

46

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku

Oprez kod

prihranjivanja pčela

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 47: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752

ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici

Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu

Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti

Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju

Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama

ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka

Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute

košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-

žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna

okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se

zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja

Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista

47

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 48: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852

48

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je

početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine

M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149

Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet

Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici

iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i

više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste

Zašto voćke zamijene jesenza proljeće

Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom

da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-

stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su

na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se

opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače

stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje

Kako pomoći voćkama

Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba

znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima

Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 49: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM

mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM

mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM

mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje

AKTIV PLUS

wwwcroatiaosiguranjeba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija

wwwpostbabesplatni info telefon

080 088 088

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 120

Paket M 300x200x100 170

Paket L 300x230x140 200

Paket XL 300x240x230 250

Paket XXL 480x300x200 300

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 50: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052

Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat Corypha

umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti

izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-

drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su

pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne

mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno

nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-

nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića

Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400

tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha

Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona

Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih

50

BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 51: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom

infosjemenarnacom

WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku

paca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja zato

smo odlučili

od ove godine otvoriti

vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla

stitog doma

NOVOWeb Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi

bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda

bull Jednostavno naručivanje

bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)

bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom

Želimo Vam ugodnu kupovinu

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Page 52: Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]

8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]

httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252

NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom