1.UVOD1.1 GROMOBRANI I GROMOBRANSKA ZATITA Pod gromobranskom zatitom podrazumjeva se skup zatitnih mjera protiv direktnog udara groma i njegovog sekundarnog dejstva, koje obezbjeuje sigurnost ljudi i ivotnja, opreme i materijala od eksplozije, poara i ruenja.Rezultat direktnog udara groma je ruenje objekata i postrojenja, paljenje zapaljivih i eksplozivnih materijala i povreda ljudi i ivotinja. Dejstvu direktnog atmosferskog pranjenja najvie su izloene usamljene i visoke zgrade i graevine. Montaagromobrana [23]

U cilju zatite objekata od atmosferskog pranjenja projektuje se i izvodi odgovarajua instalacija. Atmosferska pranjenja na objektima bez odgovarajue gromobranske zatite predstavljaju uzrok velikih teta i gubitaka u privredi. Zatita od atmosferskih pranjenja se projektuje kao spoljanja i unutranja gromobranska instalacija.

Spoljanja gromobranska instalacija se dimenzionie prema proraunatom nivou zatite i njene efikasnosti. Spoljna instalacija je sainjena od prihvatnog sistema, spusnih provodnika, i sistema uzemljenja.

[31] Sistemi spoljne gromobranske zatite

[16] Sistemi spoljne gromobranske zatite (Gromobranski sistem generalno mora da se instalira tako da naroito budu zatieni uglovi i ivice graevinskog objekta.)Unutranju gromobransku instalaciju ini ekvipotencijalizacija metalnih masa u objektu. U objektu su to cijevi grijanja, vode, eventualno kanalizacije, ormani telefona i slino

1.2 PODRUJE PRIMJENEGromobranom se moraju zatititi: visoke kue, fabriki dimnjaci, silosi, osmatranice i drugi objekti koji znatno nadvisuju okolinu; objekti koji su lako zapaljivi ili u kojima lako moe doi do poara ili eksplozije; sportske i druge dvorane, sajamske hale, robne kue, bolnice, domovi zdravlja, kole, kasarne, pristanine i aerodromske zgrade, eljeznike i druge saobraajne stanice,crkve,velike stambene zgrade i drugi objekti u kojima se skuplja ili boravi vei broj ljudi; muzeji, biblioteke, spomenici, arhivi, elektrane, pogonske zgrade vodovoda, fabrike i drugi objekti koji predstavljaju posebnu kulturnu, istorijsku ili ekonomsku vrijednost; objekti za koje se posebnim propisima odredi da moraju biti zatieni gromobranom.

2. BITNI POJMOVI VEZANI ZA GROMOBRANEGromje direktno elektrino atmosfersko udarno pranjenje, ili niz takvih pranjenja prouzrokovanih razlikom izmeu elektrinog potencijala atmosferskog elektriciteta i zemlje odnosno objekta na zemlji, a ija su pranjenja dovoljna da otete objekte ili ugroze ljude.Udarno pranjenjeje strujno pranjenje pri emu struja pranjenja najprije poraste od nule do maksimalne jaine (eono vrijeme) i zatim, posle odreenog vremena (vrijeme polovine vrijednosti), dobije polovinu maksimalne jaine.Direktni udar gromaje onaj udar pri kome struja groma prolazi u zemlju kroz graevinske objekte, drvee, ljude ili ivotinje.Indirektni udar gromaje onaj udar koji djeluje indirektno na elektrine vodove i metalne dijelove na zgradi i u njoj, izazivajui pojave prenapona u elektrinoj mrei i na tim metalnim dijelovima.Preskokje nepoeljno preskakanje groma izmeu pojedinih taaka gromobrana odnosno sa gromobrana na dijelove zatienog objekta.Specifini otpor zemlje je otpor 1 m3zemlje izmjeren izmeu dvije naspramne strane kocke ija je ivica 1 m.Provodnost zemljeje reciprona vrijednost specifinog otpora zemlje.Otpor rasprostiranjaRrje otpor zemlje izmeu uzemljivaa i referentne zemlje.Udarni otpor rasprostiranjaRuje otpor koji se suprotstavlja udarnoj struji stranog ela pri prolazu kroz uzemljiva.Otpor uzemljenjaje zbir otpora rasprostiranja uzemljivaa i otpora zemljovoda.Referentna zemljaje podruje zemljita a posebno njegova povrina koja je od pripadajueg uzemljivaa udaljena toliko da se izmeu ma kojih taaka tog podruja ne pojavljuju znaajnije potencijalne razlike.

3. VRSTE GROMOBRANAGromobrani se dijele na gromobrane sa ranim startovanjem I na klasine gromobrane.3.1 GROMOBRANI SA RANIM STARTOVANJEMGromobrani sa ranim startovanjem se postavljaju na najviu taku objekta, minimum 2 metra iznad njega. Uz pomo dva spusna voda spajaju se direktno sa uzemljenjem. Spusni vodovi se izrauju od pocinkovane trake (FeZn) ili od bakra (Cu). Otpor uzemljenja mora biti manji od 10 (oma).Gromobran sa ureajem za rano startovanje predstavlja tapnu hvataljku na ijem se vrhu nalazi ureaj koji omoguava da uzlazni traser startuje ranije sa vrha hvataljke. Osnovnu karakteristiku tapnih hvataljki sa ranim startovanjem predstavlja vrijeme prednjaenja (t), odnosno vrijeme za koje tapna hvataljka sa ureajem za rano startovanje ranije izbaci uzlazni traser u odnosu na obinu tapnu hvataljku iste geometrije i pri istim uslovima.Nain rada tapne hvataljke sa ureajem za rano startovanje je najee zasnovan na piezoelektrinim kristalima koji pobuuje vazduno strujanje. Pomou visokonaponskog kabla oni su povezani sa prihvatnom glavom koja se nalazi na vrhu ipke. Unutar prihvatne glave se nalazi jon-emiter koji emituje jone i na taj nain jonizuje vazduh oko vrha hvataljke.

tapna hvataljka sa ureajem za rano startovanje [9]3.2 KLASICNI GROMOBRANINajee se izvodi tako to se oko objekta postavi elektroprovodan kavez (Faradejev kavez), izraen od dobrog elektroprovodnog materijala. Taj kavez je preko uzemljenja povezan sa zemljom, u koju se odvodi struja pranjenja. To je najstariji nain zatite objekta i spada u klasinu gromobransku zatitu.

[18] Faradejev kavez

[19] Faradejev kavez

Kao posledica atmosferskog elektriciteta, putem elektrine indukcije, na tom kavezu e se indukovati naelektrisanje vee gustine nego u okolini, ime e se sa velikom vjerovatnoom predodrediti i taka pranjenja.Vrijeme prednjaenja, koje obino iznosi nekoliko desetina s, deklariu proizvoai tapnih hvataljki ove vrste.Zatitnagromobranska instalacijasastoji se od sledeih osnovnih dijelova: Prihvatni sistem Spusni provodnici Sistem za uzemljenjePrihvatni sistemse u najveem broju sluajeva sastoji od pocinkovane gvozdene trake odgovarajueg preseka. Traka se postavlja tako da ini elektroprovodnu mreu, sa pokrivenim najviim dijelovima objekta. Takoe za prihvatni sistem mogu da poslue metalni dijelovi koji se ve nalaze na tim mestima, ako su dovoljnih dimenzija, odnosno elektroprovodnih i termikih karakteristika.Spusni provodnicisu u najveem broju sluajeva pocinkovane gvozdene trake, a ako su zadovoljeni propisani uslovi spusne provodnike mogu da zamjene i metalni dijelovi koji se nalaze na objektu. Pomou njih se struja pranjenja sprovodi do zemlje preko sistema uzemljenja.Sistem za uzemljenjeine elektroprovodni dijelovi u neposrednom kontaktu sa zemljom. U zadnje vrijeme velika je upotreba temeljnih uzemljivaa (postavljena pocinkovana traka u temelju zgrade, elektrino spojena sa armaturom).Svi nabrojani sistemi prilikom projektovanja podleu zakonskoj regulativi.[28]

1.Prihvatni sistem2. Spusni provodnici3. Sistem za uzemljenje4. Sistem za izjednaavanje potencijala

[29]

3.3 Dijelovi gromobranske instalacijeGromobranje elektrina instalacija izvedena tako da mogunost udara groma u zatieni objekt bude svedena na minimum. Ta instalacija je sastavljena od: hvataljki, odvoda, uzemljivaa i dopunskog pribora (prema potrebi).Hvataljkesu metalni tapovi, vodovi na krovu (krovni vodovi), kao i metalni dijelovi krova uopte, iji je zadatak da prihvate grom odnosno atmosfersko pranjenje.Odvod (Glavni odvodiiPomoni odvodi) je dio instalacije gromobrana, koji spaja hvataljku sa uzemljivaem odnosno sa zemljovodom, a sastoji se od metalnog voda ili metalnih masa (dijelova) zatienog objekta.Spoj, stezaljka, varitd. su dijelovi koji slue za meusobno provodno spajanje dijelova gromobrana, kao i za spajanje gromobrana sa metalnim masama zatienog objekta.Mjerni spoj(rastavna spojnica) je spoj u odvodu, koji se moe rastaviti radi mjerenja otpora rasprostiranja. Prikljuni vodovisu vodovi koji spajaju hvataljke ili metalne mase u zgradi i na njoj, meu sobom ili sa krovnim vodovima.Uzemljivaisu u zemlju ukopani metalni dijelovi koji su s njom u provodnoj vezi. Zemljovodisu vodovi koji povezuju odvode (od mjernog spoja) sa uzemljivaem ili sabirnim zemljovodom, i poloeni su izvan zemlje ili izolovano u zemlji.Sabirni zemljovodje podzemni vod koji spaja najmanje dva uzemljivaa prikljuena na glavne odvode.Uzemljenjeje skup uzemljivaa spojenih provodno meu sobom pomou zemljovoda ili sabirnih zemljovoda.Dopunski priborje pribor specijalnih gromobranskih instalacija koji u normalnim pogonskim prilikama elektrino razdvaja elektroenergetske instalacije od gromobranske instalacije, ali ih dobro spaja s njom prilikom atmosferskih pranjenja.Vanjske ili unutranjemetalne masesu vee metalne mase na zatienom objektu iIi u njemu, koje po svojoj prvobitnoj namjeni nisu sastavni dio gromobranske instalacije (eline konstrukcije, metalni krovovi i dimnjaci, cijevi za ventilaciju itd., odnosno dizalice, maine, rezervoari, cjevovodi, elektrini vodovi itd.).

Gromobranski uredjaj: 1) hvataljka; 2) dra hvataljke; 3) zatitnici; 4) odvod 5) uzemljiva. [2]

4. OPTE ODREDBE O GROMOBRANIMA4.1 Opte Gromobran mora biti izveden tako da atmosfersko praenjenje moe odvesti u zemlju bez tetnih posljedica. Gromobran mora biti takav da pri odvoenju atmosferskog udarnog pranjenja ne doe do preskoka. Pri tome treba imati u vidu da su za vrijeme udara groma ljudi i predmeti u neposrednoj blizini odvoda uvijek ugroeni. Hvataljke treba da budu postavljene na onim stranama odnosno dijelovima objekta na kojima postoji najvea vjerovatnost da e doi do udara groma, a krovni vodovi, odnosno odvodi, poloeni tako da oko objekta koji se zatiuje stvaraju zatvoren kavez sa to vie odvoda.

4.2 Materijal za vodove Za gromobranske vodove moe se upotrebljavati slijedei materijal: pocinkovana elina ica, pocinkovana elina traka, bakarna ica, aluminijska ica, aluminijska traka. Na objektima iji su vodovi jako izloeni koroziji zbog plinova i drugih sastojaka u vazduhu, potrebno je vodove posebno zatititi premazivanjem ili na neki drugi adekvatan nain. U zemlju se mogu polagati samo vodovi od masivnog materijala (obino od pocinkovanog elika). U zemlju se ne smiju polagati aluminijski vodovi. Ako su krov na zgradi, obloga krova ili ljeb od bakra, eline i aluminijske vodove treba poloiti tako da kinica ne tee sa bakarnih dijelova na eline ili aluminijske vodove. Ako to nije mogue, treba upotrijebiti bakarne vodove. Na spojevima bakarnih i aluminijskih vodova potrebno je umetnuti uloak od dvostrukog materijala (Al-Cu). Pocinkovani elik i aluminijum mogu se spajati neposredno. Radi zatite od korozije doputeno je premazivati vodove poloene u zemlju.Na ulazu vodova u zemlju potrebno je vodove zatititi od korozije premazivanjem na duini od 0,3 m u zemlji i 0,3 m iznad zemlje.Isto to vai i za meusobne spojeve vodova ili za spojeve vodova sa cjevovodima u zemlji.Za zatitu od korozije preporuuje se premazivanje bitumenom ili zatitni omot.

4.3 Hvataljke Objekat visok do 20 m dovoljno je zatien od groma ako je opkoljen uzemljenom mreom koju stvaraju hvataljke i odvodi. Kao hvataljke mogu posluiti: - uspravni metalni tapovi; - uspravni zavreci vodova; - horizontalni i kosi vodovi du i povrh objekta; - spoljne metalne mase objekta (npr: metalni krovovi, krovni ornamenti, metalni stubovi, jarboli, dimnjaci itd). Metalne obloge tanje od 0,5 mm ne smiju se upotrebljavati kao hvataljke. Na zidanim ili metalnim krovnim nadgradnjama (tornjevi, dimnjaci, krovni ukrasi) moraju se na najviim takama nalaziti hvataljke, ako ne postoje slini metalni dijelovi. Krovovi objekata koji su nadvieni tornjevima ili slinim nadgradnjama (crkve i slino), moraju biti zatieni kao da takve nadgradnje i njihovi gromobrani ne postoje. Hvataljke na nizovima i blokovima objekata mogu biti meusobno povezane, tj. takvi objekti mogu imati zajedniku gromobransku instalaciju. Metalni krovni nosai za elektroenergetske ili telekomunikacione vodove i nosai (stubovi) antena, koji se nalaze na zatienom objektu, ne smatraju se hvataljkama ni onda kad su prikljueni na gromobransku instalaciju.

Gromobrani sa ranim startovanjem Brestovik, zimska putna baza [10] Gromobrani sa ranim startovanjem Surdulica, kola [11]

Franklinov tap zatita kontejnera sa opasanim materijama [12]

Za provjeru ispravnosti hvataljke koristi se uredjaj koji je snadbjeven jednim mikroprocesorom da bi bilo omogueno izvesti sledee dvije provjere: -test kratkog spoja preko donjih elektroda, odnosno proveru dobre elektrine pripremljenosti hvataljke za reagovanje na porast elektrinog polja ambijenta i dobre funkcionalnosti ureaja za startovanje hvataljke i -test dobrog rada transformatora preko gornjih elektroda.

[20] Uredjaj za provjeru ispravnosti hvataljke4.4 Odvodi Odvodi moraju uspostaviti najkrau moguu vezu sa uzemljivaem, po mogunosti vertikalno, bez promjene pravca.Odvodi moraju biti to krai, a treba ih razmjestiti prvenstveno blizu ivica zgrade.Odvodi moraju biti postavljeni to dalje od prozora, vrata, elektrinih instalacija i onih metalnih masa koje nisu prikljuene na gromobransku instalaciju. Za zgrade ija povrina osnove nije vea od 20 m2dovoljan je samo jedan odvod. Za zgrade s povrinom osnove izmeu 20 i 50 m2, osim glavnog odvoda potreban je i jedan pomoni odvod. Svaka zgrada s povrinom osnove veom od 50 m2treba da ima najmanje dva glavna odvoda. Ako je zgrada ira od 12 m, potrebna su najmanje 4 odvoda. Ako je zgrada dua od 20 m, treba za svakih zapoetih 20 m dodati jo po jedan odvod sa obje strane ako je zgrada ira od 12 m, odnosno samo s jedne strane i to naizmjenino ako je zgrada iroka do 12 m. Ako je zgrada ira od 20 m, za svakih zapoetih 20 m irine treba dodati po jedan odvod. Glavni odvodi mogu biti:a) specijalno poloeni odvodi b) metaIne mase objekta Odvodi moraju biti izvedeni od to duih komada, sa to manje spojeva, a posebno bez spojnica. Ako se armatura betonskih konstrukcija upotrijebi kao odvod, prije betoniranja treba zavarivanjem uspostaviti neprekidni spoj od vrha do dna konstrukcije najmanje preko jednog elinog tapa armature. Kao odvodi mogu se koristiti metalne mase zgrade koje po cijeloj visini prolaze kroz zgradu, ne prave otre zavoje i nemaju izolacionih dijelova. To su: cijevi za vodu ili centralno grijanje, konstrukcije liftova, ljebovi i slino. Odvodi ove vrste mogu se koristiti samo kao pomoni odvodi, a izmeu njih treba da budu glavni odvodi. Glavni i pomoni odvodi treba da budu rasporeeni naizmjenino. Loa kontaktna mjesta na metalnim masama zgrada, koje slue kao vodovi i odvodi, treba premostiti vodovima odgovarajueg presjeka. Na ljebovima koji se upotrebljavaju kao glavni odvodi treba da su pojedini dijelovi provodno spojeni zavarivanjem ili privarenim mostovima.Plinovode nije doputeno koristiti za glavne vodove. Na zgradama ugroenim od poara ili od eksplozije svi odvodi moraju biti specijalno poloeni. Odvodi se mogu postaviti i neposredno ispod maltera ako su na odgovarajui nain zatieni od korozije, npr: premazom, navlakom od polivinila, ili na drugi slian nain. Pri tome spojna mjesta moraju biti pristupana i ne smiju biti pokrivena malterom. Odvodi se mogu polagati i u zid pod malterom, ali u tom sluaju ne smiju imati nastavke, a treba da su zatieni protiv korozije, osim ako su poloeni u beton. Ako je odvode u zidu potrebno poloiti u cijevi, one treba da su izolacione a ne metalne. Odvodi pod malterom, po mogunosti, treba da su bez prikljuaka.4.5 Vodovi i spojevi Vodovi moraju biti poloeni i zatieni tako da nisu izloeni mehanikom oteenju. Poloaj vodova mora biti takav da omoguuje lak pregled. Pri polaganju vodova treba voditi rauna o posljedicama i djelovanju izduenja uslijed promjene temperature. Poloaj vodova na krovu mora biti takav da ne spreava klizanje snijega. Spojeve po pravilu treba izvoditi na lako pristupanim mjestima. Nepristupani spojevi moraju biti naroito pouzdani. Spojevi, posebno oni ostvareni zavarivanjem, moraju biti zatieni od korozije odgovarajuim zatitnim premazom. Vodovi koji se spajaju i spojnice moraju biti od istog materijala. Bakar i bronza mogu se, pri tome, smatrati istorodnim materijalom.

4.6 Uzemljenje Ispravno i propisno izvedeno uzemljenje od bitne je vanosti za ispravno djelovanje gromobrana, i tom dijelu instalacije treba posvetiti naroitu panju.

Izrada uzemljenja [24] [25] Izrada uzemljenja

[17] Sistem za uzemljenje (deo spoljne gromobranske zatite koji struju groma sprovodi u zemlju i tamo je rasporeuje).

Djelovanje gromobranskog uzemljenja karakterie udarni otpor rasprostiranja Ru, a ne otpor rasprostiranja Rr Trakasti uzemljivaiizrauju se od pocinkovanog elika. tapni uzemljivaiizrauju se od pocinkovanih elinih cijevi odgovarajue debljine i duine. Duina uzemljivaa iznosi najmanje 3 m.Pri upotrebi veeg broja tapnih uzemljivaa, njihova meusobna udaljenost treba da je bar jednaka duini uzemljivaa.Ploasti uzemljivai ne preporuuju se za gromobrane. Nije doputeno zasipati uzemljivae ljakom ili zgurom, niti uzemljivae polagati u stalno zagrijavanu zemlju. Polaganje uzemljivaa izuzetno je doputeno i u vodu, ako ne postoji mogunost izvoenja isto tako dobrog uzemljenja u zemlji na obali. U tom sluaju, s obzirom na promjene vodostaja i specifinog otpora vode tokom godine, treba se pobrinuti da udarni otpor Rupri najniem vodostaju, kao ni pri najveem specifinom otporu vode, ne prekorai maksimalnu doputenu vrijednost.Odvode u vodi treba zavriti vertikalnim uzemljivaem zabijenim u dno.Na mjestima gdje su uzemljivai poloeni u vodu opasno je zadravanje po nevremenu, pa na takvim mjestima treba postaviti odgovarajue natpise koji upozoruju na to.Postavljanje uzemljivaa u bunare nije doputeno.. Pojedinani uzemljivai, po pravilu, nee se polagati ispod mjesta na kojima se u sluaju oluje mogu skupljati ljudi ili ivotinje.Zadravanje na osmatrakim tornjevima za vrijeme oluje treba izbjegavati. Dijelovi gromobranskihnstalacija [13]

Mjera uzemljenja za mjerenje otpora uzemljenja i zemljanog napona npr. odvoda gromobrana i uzemljivakih provodnika za sve kue i zgrade. [27]

Sistemi uzemljenja:

[30] Sistemi uzemljenja

4.7 Metalne mase Na objektu ije metalne mase, sa spoljne strane stvaraju oblik kaveza (objekti sa elinom konstrukcijom i dr.), ostale njegove metalne spoljanje i unutranje mase ne moraju biti prikljuene na gromobran. Metalne dijelove elektrinih aparata i strojeva ispod krova snabdjevene zatitnim uzemljenjem, koji mogu doi pod napon, kao i metalne mase na koje su ovi aparati i strojevi uvreni, treba prikljuiti na gromobran pomou dopunskog pribora. Ako se armatura armiranobetonskog stuba upotrijebi kao odvod, tapovi armature koji slue kao odvod moraju biti pouzdano spojeni sa uvrenjem krova, meuspratnim konstrukcijama i armiranim podrumskim podom. Takvi spojevi ne moraju biti zavareni. Metalni dimnjaci, cijevi za ventilaciju i ostale metalne mase na krovu moraju biti u jednoj ili vie taaka prikljueni na gromobransku instalaciju. Voice dizalica (liftova) koje dopiru do vrha zgrade (poslednjeg sprata), treba na njihovom gornjem i donjem kraju prikljuiti najkraim putem na gromobransku instalaciju. eline konstrukcije objekata i armature armiranobetonskih objekata treba uzemljiti najmanje na dva mjesta. Vee metalne mase u blizini zatienog objekta (eline ograde, mostovi, nadzemni cjevovodi) treba uzemljiti, ako njihov poloaj poveava opasnost od udara groma. Poto drvee u blizini zatienog objekta utie na djelovanje gromobrana, u sluaju da je drvo vie od objekta i ako je od njega udaljeno manje od 10 m, gromobran mora imati jedan odvod postavljen na objektu to blie drvetu.

4.8 Elektrina postrojenja Pri postavljanju gromobranske instalacije treba uzeti u obzir blizinu elektrinih postrojenja toj gromobranskoj instalaciji, kao i blizinu: a) zgrada u obliku tornja b) zgrada ugroenih poarom i eksplozijom. Ako se elektrino postrojenje nalazi ili postavlja blizu gromobranske instalacije, potrebno je:a) eline cijevi vodova koje su meusobno provodno spojene i metalne plateve kablova spojiti sa gromobranskim vodovima ili sa metalnom masom spojenom sa gromobranskim vodovima, i to na mjestu pribliavanja i na drugom mjestu najbliem zemlji;b) na vodovima sa zatitnim vodiem zatitni vodi spojiti sa gromobranskim vodovima. Treba nastojati da se na krovovima gromobranska instalacija razdvoji od krovnog nosaa. To je ispunjeno ako je krovni nosa udaljen bar 1 m od gromobranske instalacije. Ako je razmak manji od 1 m, treba gromobranske vodove izolovati pomou izolacione cijevi otporne prema atmosferskim uticajima ili ih pokriti drvenim daskama. Televizijske antene i antene za ultrakratke talase treba prikljuiti na gromobransku instalaciju neposredno, a druge antene preko odvodnika prenapona smjetenog to blie anteni. To se odnosi na antene uzemljene iz pogonskih razloga. Metalne krovne nosae za antene treba uzemljiti odnosno prikljuiti na gromobransku instalaciju. Metalne nosae telekomunikacionih vodova na zatienim objektima treba prikljuiti na gromobransku instalaciju najkraim putem.

Dijelovi gromobranskih instalacija [26]

5 TEHNIKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKIH INSTALACIJA5.1 Tehnika dokumentacija na osnovu koje se izrauju gromobranske instalacije mora sadravati: vrstu, svrhu i materijal objekta; osnovu krova i izglede zgrade, sa glavnim mjerama; oblik i nagib krova i vrstu pokrivaa; sve hvataljke; sve odvode; sve uzemljivae i mjerne spojeve (rastavne spojnice), oznaene i numerisane po redu; sve prikljuke na metalne mase; sav dopunski pribor; potrebne proraune

5.2 Crtei moraju biti izvedeni tako da se iz njih vide: svi dijelovi koji nadvisuju krov, uz naznaku materijala; poloaj i veliina metalnih dijelova na krovu i kraj njega, kao to su: limene obloge, ljebovi, hvatai za snijeg i drugo; poloaj i veliina spoljnih i unutranjih metalnih masa; poloaj nadzemnih elektrinih instalacija u blizini krova i krovnih i zidnih nosaa; poloaj elektrinih kablova u okolini zgrade; poloaj cjevovoda koji ulaze u zgradu; svi predmeti koji utiu na projektovanje gromobranske instalacije; rijeke, potoci, jezera, movarni tereni, bunari i eventualno poznate podzemne vode u blizini objekta; propisani otpor uzemljenja.

Sve nastale promjene na objektu ili u njegovoj okolini, odnosno na gromobranskoj instalaciji, treba unositi u tehniku dokumentaciju, tako da ona uvijek prikazuje postojee stanje.

6. ODRAVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE Odravanje gromobranske instalacije mora da vri elektromontana sluba ili preduzee koje raspolae odgovarajuom strunom slubom, a u skladu sa programom odravanja koji je definisan projektom gromobranske instalacije.

Odravanje gromobranskih instalacija [22]

Odravanje gromobranskih instalacija je vano da bi se odrao odgovarajui nivo zatite i efikasnost gromobranskih instalacija, jer su njihove komponente podlone gubljenju (djeliminom i potpunom) svojih svojstava tokom godina eksploatacije zbog korozije, atmosferskih uticaja, oteenja uzrokovanog dejstvom vremena, mehanikog oteenja i oteenja usled udara groma. Program za odravanje gromobranske instalacije mora biti definisan za celokupnu gromobransku instalaciju, i mora sadrati spisak uobiajenih stavki koje slue kao lista ta treba provjeravati kako bi se omoguio uporedni pregled rezultata provjere sa prethodnim rezultatima. Program za odravanje gromobranske instalacije sadri:-provjeru svih provodnika u gromobranskoj instalaciji i komponenti sistema;-provjeru pritegnutosti svih stezaljki i spojnica;-provjeru elektrinog kontinuiteta u instalaciji;-mjerenje otpora prema zemlji u sistemu uzemljenja;-provjeru ureaja za zatitu od prenapona;-provjeru da li se dejstvo gromobranske instalacije promjenilo posle rekonstrukcije objekta ilinjegovih instalacija. Izvjetaji o svim postupcima odravanja, preduzetim mjerama koje treba da se preduzmu, predstavljaju osnovu za procjenu kvaliteta gromobranske instalacije i njenih komponenti i moraju se uvati zajedno sa projektom gromobranske instalacije. [21]7. KONTROLA GROMOBRANSKE INSTALACIJE Kontrolu gromobranske instalacije po zavretku radova vri ovlaeno lice organizacije registrovane za tehniki prijem gromobranskih instalacija i ovlaeno lice iz nadlenosti Sekretarijata unutranjih poslova, Uprave za protivpoarnu i preventivno tehniku zatitu, a na osnovu projekta gromobranske instalacije i izvetaja o kontroli.

Na slici je prikazan drastian primer krenja svih propisa, pravilnika i zakona uz ugroavanje bezbednosti. Izvoa vezu na metalne mase uzima sa merno-rastavnog spoja spusnog voda tako da umesto atmosferska pranjenja budu preko prihvatnog sistema i spustnih vodova budu kanalisana na pravilan i bezbedan nain zavrie na metalnim masama kotlarnice na gasni pogon.[33] Tada se ustanovljava:-da gromobranska instalacija odgovara projektu;-da su sve komponente gromobranske instalacije u tehniki ispravnom stanju i da obezbjeuju primjenjene i odreene funkcije;-da nema dejstva korozije na elemente gromobranske instalacije;-da su svi naknadno dodati dijelovi objekta ugraenih u tieni prostor zatieni izjednaenjem potencijala ili produenjem gromobranske instalacije. Redovna kontrola gromobranske instalacije mora se vriti na osnovu programa kontrole koji je sastavni dio projekta gromobranske instalacije. Sve gromobranske instalacije se moraju kontrolisati u sledeim sluajevima:-tokominstalacijegromobranske zatite za djelove koji su nepristupani po zavretku objekta; -nakon zavretka kompletne instalacije. Interval izmeu kontrole gromobranskih instalacija odreuje se na osnovu sledeih faktora:-vrste objekta ili zatitne zone, pogotovo u pogledu posledica do kojih dovodi neko oteenje;-nivoa zatite;-lokalnog okruenja (problemi korozije);-primjenjenih materijala za pojedine komponente instalacije;-vrste tla ... Gromobranska instalacija se kontrolie pri svakoj izmjeni i popravci zatienog objekta i posle svakog atmosferskog pranjenja u objekat.

Broja udara groma [32] U sledeoj tabeli su navedeni preporueni periodi kontrole gromobranske instalacije u zavisnosti od nivoa zatite:

Nivo zatiteInterval izmeu kontrola (godina)

I2

II4

III i IV6

Tabelaperioda kontrole

Vizuelna kontrola treba da bude takva da se ustanovi:-da li je sistem u dobrom stanju;-da li ima labavih veza i prekida u provodnicima gromobranske instalacije i spojevima;-da navedeni deo sistema nije oslabljen korozijom;-da su neoteene sve veze s uzemljenjem;-da su svi provodnici i komponentesistema dobro prihvaeni i zatieni od sluajnih mehanikih oteenja;-da nisu oteeni ureaji za zatitu od prenapona;-da je pravilno izjednaen potencijal za svaku novu instalaciju ili konstrukciju koja je dodata u unutranjost objekta;-da su provodnici za izjednaenje potencijala i provodnici unutar objekta neoteeni Kontrola i ispitivanje gromobranske instalacije ukljuuje vizuelnu kontrolu i kompletna je ako se:-vre ispitivanja kontinuiteta, naroito za one dijelove gromobranske instalacije koji nisu vidljivi za kontrolu i to na poetku izvoenja;-vre ispitivanja otpornosti rasprostiranja sistema za uzemljenje i njegovih pojedinanih uzemljivaa i rezultati se uporeuju sa prethodnim ili prvobitnim i kod razlika koje nisu prihvatljive, preduzimaju se mjere za poboljanje;

-kontroliu i ispituju provodnici za izjednaenje potencijala, spojevi, ekrani, trase kablova i ureaja za zatitu od prenapona.

Izvjetaj o kontroli gromobranske instalacije se mora drati zajedno sa projektom gromobranske instalacije i izvjetajem o odravanju gromobranske instalacije. Izvoa radova i korisnik duni su da potuju odredbe Pravilnika o tehnikim normativima za zatitu objekata od atmosferskog pranjenja i jugoslovenskih standarda za gromobranske instalacije.[21]

8. Zatita opreme od strujnog udaraUloga zatitnih ureaja je da sprijee da do elektrinih ureaja stigne prenaponski talas vee vrijednosti od maksimalno podnosive vrijednosti napona definisanog za konkretan ureaj koji se titi.Absorber MCDse primjenjuje u zatiti od kratkotrajnih prenaponskih optereenja tehnikih ureaja povezanih na jednofaznu nisko-naponsku elektricnu mreu. Pogodan je za prenaponsku zatitu od atmosferskih pranjenja.Detekcija groma - IPSOvam nudi rano upozorenje koje vam treba da pokrenete va plan zatite i bezbjednosti. IPSO detektor groma je sastavljen od antene koja mora biti spolja instalirana i kontrolnog modula koji registruje elektro atmosferske aktivnosti u podruju 30 kilometara.

9. ZakljuakDo danas nauka nije uspjela da na odreenom prostoru sprijeiudar groma. Jedini nain zatite je da prihvatimo naelektrisanje i da ga to bezbjednije po objekat i ljude sprovedemo u tlo.

10.Zanimljivosti:

Svake sekunde na zemaljskoj kugli,gromudari priblino oko milion puta. Od toga oko 100 gromova svake sekunde pogodi tlo. U prosjeku svaki kvadratni kilometar Zemljine povrine godinje pogode bar tri groma. tete koje uzrokujeudar groma, samo u Evropi se mjere milijardama evra. Izumitelj gromobrana je bio Bendzamin Frenklin. Osim kao izumitelj gromobrana Bendzamin Frenklin je bio pisac, politiar,naunik i pronalaza.On se nalazi na novanici od 100$.

Izumitelj gromobrana Bendzamin Frenklin [14]

Novanica od 100$, na kojoj se nalazi Bendzamin Frenklin [15]