Upload
ivana-raos
View
227
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
1/25
Gudnja vieslojno prapovijesno nalazite
Brunislav Marijanovi
I UVOD
Peina Gudnja, vieslojno prapovijesno nalazite na Peljecu kod Stona, jedno je od
onih arheolokih nalazita koja su ve dugi niz godina neizostavan dio svakog ozbiljnijeg
priloga rjeavanju razliitih pitanja prapovijesti na irem prostoru istonog Jadrana i njegova
zalea. To je sasvim razumljivo ako se imaju u vidu brojni i raznovrsni nalazi koji potjeu iz
dosta debelih kulturnih slojeva, formiranih tijekom dugoga kronolokog raspona od starijeg
neolitika do kasnoga bronanog doba, a zbog kojih je taj lokalitet nuno ukljuen u razliiteproblemske kontekste prapovijesti na podruju istonog Jadrana. No, unato tome estom
navoenju, Gudnja jo uvijek pripada onoj skupini nalazita ija stvarna vrijednost i znaenje
za prapovijest Jadrana nisu ni izdaleka sagledane, budui da struna literatura, bez objave
samih nalaza, o tome lokalitetu donosi uglavnom sumarne podatke redovito dane u irim
prostornim i problemskim kontekstima. Naime, premda su iskopavanja provedena pred etiri
desetljea rezultati nisu nikada integralno publicirani, to znatno oteava pravilno
interpretiranje zastupljenih razdoblja.Peina se nalazi iznad Stona (sjeverno od Dubovnika) u masivu brda Poraa, na
nadmorskoj visini od 400 m; sl. 1. Ulaz u peinu okrenut je prema moru, a ispred njezina
ulaza prua se izniman pogled i na neposrednu okolicu i na dobar dio junog Jadrana i
njegova zalea. Sa svih strana peina je okruena strmim brdima i obroncima gorskih lanaca
koji zatvaraju gotovo sve putove i ograniavaju komunikaciju. Jedini prirodni i otvoreni
pravac je onaj koji vodi prema Stonskom zaljevu iz kojega se potom otvara put dalje prema
najjunijoj otonoj skupini na Jadranu: Jakljanu, ipanu, Lopudu i Koloepu, a preko njih i
krajnjem jadranskom jugu.
Ulazni dio peine, ispred kojega danas ne postoji nikakav plato niti zaravnjeni
pretprostor, a posve je vjerojatno da nije postojao ni u vrijeme njezina koritenja, irok je oko
15 m, a njezina dubina u tome dijelu dosee oko 20 m. iroki otvor, okrenut je jugu pa u taj
dio peine proputa dosta svjetlosti. Meutim, istono od irokog ulaznog dijela otvara se
dublji peinski prostor, posve zatvoren stjenovitim masivom, koji ini vaan dio ukupne
peinske unutranjosti. Promatrajui peinu u tom pravcu, moe se rei da se peinski prostor
ne razvija u dubinu masiva, nego u irinu, pa je i njegova unutranjost orijentirana vie u
1
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
2/25
pravcu istok-zapad nego sjever-jug. Ukupna duina peine u tom pravcu njezina pruanja
dosee oko 33 m. Sudei prema debljini kulturnog sloja, upravo je taj zatvoreniji dio
unutranjosti, a posebice sredinji prostor, imao veu stambenu vrijednost i intenzivnije je
koriten.
Dananja hodna povrina peine u pojedinim svojim dijelovima prilino je razliita.
Na zapadnoj polovici ulaznog dijela nema kulturnog sloja, dno je stjenovito, izgledom
vjerojatno vrlo slino onome kakvo je bilo i na poetku njezina koritenja u prapovijesti. Na
istonoj polovici toga dijela peine kulturni je sloj dosta tanak, a stratigrafija nerazvijena, ali
je formiranje sloja pridonijelo niveliranju prvotne povrine, koja je ve na tome dijelu imala
izrazit pad prema unutranjosti, odnosno prema njezinu istonom zatvorenom dijelu. S
obzirom na to, itav prednji dio peine, uz manje devijacije, ima priblino zaravnjenu
dananju povrinu. Meutim, priblino po sredini peine, na onome dijelu na kojemu se
otvoreni ulazni dio razvija u zatvoreni peinski prostor, pad terena vrlo je izraen. Takav
izgled dananje povrine uvjetovan je, prije svega, istovjetnim padom na razini prvotnog dna
peine. Promatrano u pravcu pruanja peinskog prostora, dakle u pravcu istokzapad, pad
prvotnog dna peine iznosi oko 15%. U tome dijelu peine sloj je znatno deblji nego na
njezinu ulazu, a stratigrafija potpunija i razvijenija. Meutim, upravo zbog znatno debljeg
sloja, a i neujednaene visine stropa peine, na prijelazu u dublju unutranjost peine,
dananja povrina i strop gotovo se dodiruju.
Peinu je otkrio V. Milosavljevi, a iskopavanje je kroz vie istraivakih kampanja
izmeu 1963. i 1968. provela Spomenka Petrak, dugogodinja kustosica u Arheolokom
muzeju Durovakih muzeja, gdje se nalazi i danas uvaju.
Tijekom iskopavanja odvojeno je istraeno vie sondi koje su u prostornom smislu
veim dijelom meusobno povezane, pa ine koherentnu istraivaku cjelinu. Povrina
obuhvaena istraivanjima iznosi preko 150 m2. Meutim, zbog razliitih razloga
metodoloke naravi dananje koritenje rezultata tih iskopavanja povezano je s velikimogranienjima. Zbog toga sam, prihvaajui se obrade ovoga nalazita, odluio poduzeti i
ogranieno kontrolno iskopavanje iji je jedini cilj bila provjera i utvrivanje stratigrafije. S
obzirom na ogranienost istraivakog zahvata i oteano koritenje grae s ranijih
istraivanja, u prikazu kulturnih slojeva Gudnje moram se ograniiti samo na ope
kulturoloke aspekte. Svi drugi pokuaji bili bi preuzetni.
2
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
3/25
II STRATIGRAFSKA SLIKA
I na temelju postojee tehnike dokumentacije, tonije crtea profila, posve je
razvidno da kulturni sloj u Gudnji nije ujednaen u svim njezinim dijelovima i da u njegovoj
debljini postoje znaajna odstupanja, osobito izraena pri usporedbi ulaznog i krajnjeg
unutarnjeg prema sredinjem dijelu peine. Te su neujednaenosti potvrene i pri kontrolnom
iskopavanju, a nedvojbena su posljedica razliitog intenziteta u koritenju pojedinih dijelova
peine tijekom razliitih prapovijesnih razdoblja.
Svoje miljenje o stratigrafiji nalazita iznijelo je vie autora (. Batovi, S.
Dimitrijevi, V. Miloji, N. Petri i drugi). Veina navedenih autora smatra da u Gudnji
postoje etiri neolitika sloja koja manje-vie ispunjavaju cjelokupan vremenski raspon koji
zauzima to razdoblje povijesti, a navode jo i jednog ili dva eneolitika sloj te neodreen broj
slojeva mlaih razdoblja. Iz toga proizlazii da u u Gudnji treba raunati sa sigurnih VI, a
moda i VII slojeva, od kojih starija etiri pripadaju neolitiku, a dva mlaa (moda i tri)
eneolitiku, te s neodreenim brojem slojeva mlaih razdoblja prapovijesti.
Na temelju provedenih istraivanja tijekom 2004. i komparativnog studiranja
cjelokupne arheoloke grae, osnovna svojstva stratigrafske slike Gudnje i podjelu njezina
sloja mogu izloiti na sljedei nain.
Prvo. Kulturni sloj Gudnje, koji je nastajao tijekom vremenskog raspona od starijeg
neolitika do srednjega bronanog doba, nije formiran na posve ujednaenoj podlozi. Dok u
irokom ulaznom prostoru njegovu osnovu ini prirodna stijena, u dubljoj unutranjosti to je
posve sterilan sloj sitnoga ploastog vapenenca osutog sa stropa peine. Budui da i taj sloj
lei na stjenovitom dnu peine, posve je iskljuena mogunost postojanja starijih kulturnih
slojeva. Barem na povrini obuhvaenoj istraivanjem.Drugo. Proces stratifikacije nije se odvijao ravnomjerno na itavoj povrini peine, pa
su i zastupljeni slojevi u njezinim razliitim dijelovima posve neravnomjerno formirani.
Kulturni sloj u cijelosti najdeblji je uz sjevernu stijenu peine i to u visini povrina koje na
situacijskom planu sa iskopavanja S. Petrak nose oznaku H1-2 i C1-4, ukljuujui i te
povrine. Tu je i stratigrafska slika najrazvijenija.
Tree. Neujednaen proces stratifikacije nedvojbeno je uvjetovan duinom nastavanja
peine tijekom svakog od zastupljenih razdoblja, s jedne, ali i razliitim intenzitetomkoritenja pojedinih njezinih dijelova u skladu sa stambenim vrijednostima peinskog
3
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
4/25
prostora, s druge strane. U tom smislu na intenzitet u koritenju pojedinih dijelova peine
bitno je utjecao prodor oborinskih voda koji je u nekim njezinim dijelovima vrlo intenzivan,
dok je ograniavajui faktor u koritenju njezine najdublje unutranjosti predstavljao dosta
irok okomiti otvor u njezinu stropu.
etvrto. Na opseg koritenja peinskog prostora bitno je utjecala i razliita visina
peinskog svoda koja je u najmlaim razdobljima postala bitan ograniavajui imbenik za
koritenje dublje unutranjosti peine. Naime, s postupnim formiranjem kulturnog sloja, u
sredinjem dijelu peine, gdje je strop najnii, hodna povrina gotovo je dosegnula strop, pa je
time posve onemoguen normalan pristup u njezin najdublji dio. Sudei prema zastupljenim
slojevima, optimalno koritenje itavog peinskog prostora prekinuto je tijekom razvijenog
eneolitika.
Peto. Na isti nain, tijekom eneolitika potpuno je zatvoren jo jedan dio unutranjosti
peine koji se nalazi uz njezinu sjevernu stijenu, u visini sondi H1-2 F1-4. Duina te nie
iznosi oko 10 m, a dubina oko 5-6 m. U povrinskom dijelu sloja toga zatvorenog dijela
peine zajedno s ulomcima eneolitike keramike nalazi se i bronanodobna keramika iz sloja
formiranog na povrini ispred tog dijela peine. Ta posve neistraena peinska nia vjerojatno
je imala najkvalitetniju stambenu vrijednost, a posve je sigurno da je bila koritena tijekom
itavoga neolitika i barem jednog dijela eneolitika.
esto. Premda je u pojedinim dijelovima peine, na mjestima s debljim naslagama
gara, pepela, izgorjele ili zapeene zemlje kulturni sloj kompaktniji, na najveem dijelu
istraene povrine to je prilino rastresita formacija s dosta zrnatom strukturom u razliitim
nijansama crvenkaste i crvenkastosmee boje. Zbog toga, promatran i u cijelosti i u pojedinim
sekvencama, kulturni sloj ne odaje dojam primarno artificijelne formacije, koja je u osnovi
nastala kao posljedica antropogenog djelovanja, odnosno dugotrajnim i neprekinutim
ivljenjem i aktivnostima povezanim s tim, nego se iskazuje kao depozit formiran relativno
ujednaenim djelovanjem artificijelnih i prirodnih faktora u obliku eolskih nanosa, osipanjapeinskog stropa, oborinskih nanosa zbog intenzivnog prokapavanja kroz pukotine u stropu i
openito propusnu vapnenaku stijenu i sl.
Sedmo. Ne moe se tvrditi da je peina bila kontinuirano nastanjena tijekom itavoga
vremenskog raspona od neolitika do srednjega bronanog doba i u njezinu koritenju vrlo je
vjerojatno dolazilo do prekida. Meutim, prekidi u koritenju peine ne iskazuju se kroz
postojanje izrazitih i posve sterilnih slojeva nego, prije svega, kroz kvantitativne vrijednosti
nalaza koje su u najniim dijelovima svakog od osnovnih slojeva uvijek znatno manje odvrijednosti u viim dijelovima istih slojeva.
4
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
5/25
Osmo. Po svemu sudei, do kraih prekida u naseljenosti peine dolazilo je i tijekom
pojedinih razdoblja. Na mogunost takvih prekida upuuju vrlo tanki i posve neizraziti
glinasti proslojci sivkastog taloga koji svojom konzistencijom odudaraju od kompaktnosti
ostalih dijelova onog sloja kojemu pripadaju. Postojanje tih proslojaka, odnosno vjerojatnih
povremenih prekida u koritenju peine tijekom pojedinih razdoblja, nema posebno znaenje
za finiju stratigrafsku podjelu nijednog od osnovnih slojeva, budui da u karakteru
zastupljenih kultura nije mogue uoiti nikakve bitne promjene.
Deveto. Kulturni sloj Gudnje nastajao je tijekom njezina vrlo uestalog koritenja
tijekom niza prapovijesnih razdoblja, ali ne kao mjesta dugotrajnog ivljenja, nego
privremenog boravita. S obzirom na zastupljena razdoblja i nalaze koji ih karakteriziraju, te
njihove stratigrafske pozicije i meusobne odnose, u kulturnom sloju Gudnje mogue je
izdvojiti ukupno VI osnovnih slojeva koji pripadaju: I ranom neolitiku, II srednjem
neolitiku, III kasnom neolitiku, IV ranom eneolitiku, V razvijenom eneolitiku, VI
ranom i srednjem bronanom dobu.
I deseto. Za razliku od ostalih slojeva koje je mogue pouzdano fiksirati i meusobno
stratigrafski razdvojiti, najmlai sloj Gudnje je najneizrazitija stratigrafska formacija s
najslabijom unutarnjom izdiferenciranou, premda je na temelju tipolokih svojstava
raspoloive grae posve oigledna potreba distinkcije nalaza ranoga od nalaza srednjega
bronanog doba, odnosno podjela sloja na podfaze VIa i VIb. Stoga se taj dio sloja, po mome
miljenju, iskazuje i kao izvrsna ilustracija konstatacije o Gudnji kao mjestu uestalog, ali
poglavito kraeg boravljenja razliitih prapovijesnih zajednica.
GUDNJA I rani neolitik
Najstariji dio kulturnog sloja u Gudnji pripada ranom neolitiku, odnosno impresso
kulturi, a zastupljen je skromnim slojem i na posve ogranienom prostoru. Vrlo je vjerojatno
da je taj dio sloja u prostornom smislu vezan, prije svega za dublju unutranjost peine.
Neznatna debljina kulturnog sloja starijeg neolitika i ograniena povrina peine na
kojoj je on formiran sugeriraju dva zakljuka: prvo, da se tijekom starijeg neolitika peinom
koristila malobrojna zajednica; i drugo, da je vremenski okvir njezina koritenja tijekom toga
vremena bio razmjerno kratkotrajan. U tome smislu Gudnja pokazuje sve one osobine koje i
5
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
6/25
inae karakteriziraju nalazita starijeg neolitika na podruju istonog Jadrana i njegova
zalea, posebice nalazita peinskog tipa.
Arheoloki nalazi koji dokumentiraju i ilustriraju najstariji razvojni stupanj Gudnje,
posve su primjereni i debljini sloja i povrini na kojoj je on formiran, jer je i ukupna koliina
nalaza koji mu pripadaju vrlo skromna.
Skromnost se oituje, prije svega u broju kremenih i kotanih artefakata. Ovoj fazi
Gudnje sa sigurnou moe pripisati svega 7 kremenih i 8 kotanih artefakata. Meu
kremenim artefaktima zastupljena su dva noia i dva kombinirana orua, dok se ostali
primjerci mogu samo uvjetno smatrati artefaktima, dok preostala tri artefakta tipoloki nisu
posebno izrazita, vie slie odbitcima i samo ih je zbog tragova upotrebnog retua mogue
uvrstiti meu artefakte u uem smislu.
Posve je slina situacija i s kotanim artefaktima, a njihove su osnovne odlike
tehnoloka i funkcionalna jednostavnost i izraena unificiranost. U tehnolokom pogledu
dominantna je upotreba uzduno rascijepljenih cjevastih kostiju, potpuna odsutnost obradbe
korpusa artefakata, te koncentriranje i ogranienost zavrne obradbe na uski funkcionalni dio
instrumenta, odnosno sam vrh. U funkcionalnom smislu zastupljeni su iskljuivo instrumenti
namijenjeni probadanjima, a njihova finija distinkcija na ila i probojce mogua je samo
prema veliini i masivnosti.
Jednako skromni po broju su i keramiki nalazi. No, unato toj skromnosti, keramiki
nalazi, najbrojnije zastupljeni u sondi F, tipini su predstavnici impresso kulture u
tehnolokom, oblikovnom i u ukrasnom pogledu. Oblici su dosta jednostavni. Dublje jajaste
posude s istaknutim trbuhom i suenim gornjim dijelom, uobiajene u keramografiji impresso
kulture, i u Gudnji ine osnovni, a sudei prema raspoloivom materijalu rekao bih i jedini tip
posuda.
Jednako je tipiziran i ukrasni sustav, a zastupljeni su ukrasi izvedeni rubom koljke,
mahom nenarebrenih, ukrasi izvedeni utiskivanjem instrumenta koji ostavlja dublje trokutaste,ovalne ili krune otiske, te ukrasi u obliku nepravilnih mreastih motiva, izvedeni
urezivanjem otrog instrumenta.
S obzirom na arhainost kremenih artefakata i jednostavnost ukrasnog sustava na
keramici ova faza Gudnje moe se staviti u poetak ranog neolitika.
6
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
7/25
GUDNJA II srednji neolitik
Premda pripada srednjem neolitiku, a stratigrafski slijedi iznad sloja s impresso
kulturom, na temelju raspoloivih nalaza nije mogue ustvrditi da je II faza Gudnje rezultat
neprekinutog razvoja i da nastaje na starijoj osnovi. Uz ostale razloge iznesene u poglavlju o
stratigrafiji, u vezi s tim posebno je vano da se u kulturnoj slici starijeg neolitika ne
uoavaju nikakve razvojne tendencije koje bi bilo mogue povezati s pojavama
karakteristinim za srednji neolitik, niti je u keramografiji srednjeg neolitika vidljiva
povezanost s prethodnim razvojem. Kulturna slika Gudnje II od samog poetka iskazuje se u
posve razvijenom obliku, a sudei prema razvojnoj statinosti izraenoj kroz minimalna
stilsko-tipoloka evoluiranja, u tome obliku manje-vie traje do kraja.
IZRAEVINE OD KREMENA I KOSTI
Premda su kremeni artefakti u mlaim dijelovima sloja bolje zastupljeni nego u
starijem neolitiku, zbog njihovih nesigurnih stratigrafskih pozicija u prikazu njihovih
tehnolokih i tipoloko-funkcionalnih svojstava ovdje se moram ograniiti na one nalaze koje
ovoj fazi mogu pripisati s dosta sigurnosti. U ukupnom skromnom fundusu takvih nalaza
zastupljena su iskljuivo orua namijenjena rezanju, a poglavito je rije o uskim rezaima
manjih dimezija i pravilnih oblika. Svi ti artefakti imaju trapezoidan presjek korpusa, a na
otricama je vidljiv samo upotrebni retu. Masivniji artefakti, namijenjeni rezanju, u ovome
fundusu nalaza zastupljeni su znatno manjim brojem. Njihov korpus znatno je masivniji,
poligonalna presjeka, a otrice su, ovisno o masivnosti, obraene sitnijim ili krupnijim
retuem.
Slina je situacija i s artefaktima od kosti. S vie sigurnosti u srednji neolitik mogueje opredijeliti tek pojedinane primjerke. U funkcionalnom smislu zastupljena su dva
primjerka grubih probojaca, jedna glaalica od koso odrezane cjevaste kosti, jedan primjerak
dobro obraena ila, te odlino obraen primjerak kombiniranog orua namijenjen ubadanju i
glaanju.
7
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
8/25
KERAMIKA
Za razliku od starijeg neolitika, u kojemu zbog malobrojnosti keramikih nalaza nema
mogunosti za njihovu finiju distinkciju, u keramografskoj slici ove faze jasno se izdvajaju
dvije osnovne kategorije: gruba i fina keramika. Osim toga, u kategoriji fine keramike postoji
vie vrsta koje se meusobno otro razdvajaju prema svojim tehnolokim, tipolokim i
ornamentalnim svojstvima.
1. Gruba keramika
Grubu keramiku Gudnje II karakteriziraju tehnoloke odlike koje su manje-vie ope
svojstvo ove vrste neolitike keramike. Ipak, meu raspoloivim materijalom mogue je
izdvojiti tri skupine grube keramike koje se meusobno razlikuju u prvom redu prema
tehnolokim svojstvima, ali i prema tipolokim i stilskim odlikama.
Osnovnu i uvjerljivo najbrojniju skupinu ine ulomci za iju je izradbu upotrebljavana
zemlja s dosta primjesa usitnjenog kalcita i vapnenca, podjednako vidljivog u presjeku i na
povrini stijenk, s uglavnom dobro poravnatom ali neuglaanom povrinom stijenki.
Meu oblicima ove skupine grube keramike nema velike raznovrsnosti to posebno
vrijedi za posude veih dimenzija. Meu tipoloki odredivim nalazima izdvajaju se samo
posude izrazito zaobljena, gotovo loptasta recipijenta s kraim ili duim vratom koji je
posudama davao krukolik oblik. Ista konstatacija vrijedi i za njihovo ukraavanje. Ukrasna
zona na tim posudama jasno je definirana i ograniena na gornji dio reciijenta.
Svi ostali odredivi keramiki nalazi ove faze pripadaju razliitim tipovima zdjela koje
se na taj nain iskazuju kao najzastupljenija vrsta posuda. Meutim, u njihovu tipolokom
repertoaru nema izrazito velike tipoloke raznovrsnosti, pa je kod najveeg broja nalaza
tipoloko razvrstavanje mogue provesti prema odnosu promjera i visine, te profiliranjuoboda posuda.
Nasuprot prilinoj tipolokoj neraznovrsnosti, ukraavanje zdjela doima se dosta
raznolikim. Pri izvoenju ukrasa primjenjivana je iskljuivo tehnika urezivanja, najee
otrim instrumentom, a posve dominiraju pravocrtni motivi i linearna koncepcija.
Drugu skupinu grube keramike ini vrlo mali broj nalaza. Radi se o ulomcima posuda
finije fakture, izraenim od proiene zemlje, s poravnatom ali hrapavom povrinom. Posude
su dobro i ujednaeno peene, pa i stijenke imaju ujednaenu svijetlu sivosmeu boju. U
8
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
9/25
raspoloivom materijalu tipoloki je odrediv samo jedan tip posuda: izrazito duboka zdjele s
duim vratom i blago razgrnutim obodom, ukraena urezanim geometrijskim ukrasom.
Treu skupinu tvori jednako mali broj nalaza koji pripadaju posudama svijetlih nijansi:
oker, svijetlosive i svijetlosmee boje, poravnate ali hrapave povrine, izraenim od zemlje s
primjesama usitnjenog kalcita ili vapnenca. Meu tipoloki odredivim nalazima izdvajaju se
dva oblika: lonac konina recipijenta s diskretno naglaenim ramenom i blago izvijenim
vratom i tip poluloptaste zaobljene zdjele s uvuenim gornjim dijelom i kratkim prstenastim
vratom.
Ukrasi su, takoer, stilski ujednaeni: urezani trokuti, vodoravne i koso poloene
vrpce ispunjenih mreastim uzorkom.
2. Fina keramika
U osnovnoj tehnologiji izradbe izmeu grube i fine keramike nema velikih razlika, jer
je i pri izradbi fine keramike upotrebljavana zemlja s primjesama kalcita i vapnenca, pa je i
faktura dosta slina fakturi grube keramike, ali je povrina fine keramike redovito uglaana,
vrlo esto do visokog sjaja. Peenje je, takoer znatno bolje, a primjenjivana su oba postupka,
oksidacijski i redukcijski, katkad i kombinirano. U kategoriji fine keramike mogue je
izdvojiti tri osnovne skupine:
A) monokromna keramika
B) fina ukraena keramika
C) slikana keramika.
Ova podjelom obuhvaa samo osnovne kategorije fine keramike, a u svakoj od njih
postoji vie podvrsta. Meutim, neke podvrste zastupljene su malim brojem primjeraka ilipojedinanim nalazima, pa njihove kvantitativne odnose nije mogue precizno izraziti.
A) Monokromna keramika
Premda nije nije zastupljena velikim brojem nalaza u ovoj keramikoj skupini mogu se
izdvojiti dvije varijante. Jednoj pripadaju posude svijetle boje, crvenkaste ili
crvenkastosmee, a drugoj posude tamne boje, tamnosmee ili tamnosive, gotovo crne. Uskupini monokromne keramike crvenkaste ili crvenkastosmee boje mogue je izdvojiti samo
9
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
10/25
dva tipa posuda: izrazito zatvorena, gotovo loptasta posuda, s blago naglaenim bikonitetom,
te duboka zdjela s uvuenim gornjim dijelom, izrazito kratkim vratom i blago razgrnutim
obodom. Skupina tamne monokromne keramike tipoloki je neto raznovrsnija, a meu
tipoloki odredivim nalazima zastupljene su gotovo iskljuivo zdjele: poluloptaste zdjele s
otro profiliranim prstenastim vratom, poluloptaste zdjele s kratkim vatom i izrazito
razgrnutim obodom, duboke zaobljene zdjele s blagim prijelazom u prstenasti vrat, izrazito
duboke, blago zaobljene zdjele s kratkim prstenastim vratom i posude na nozi.
B) Fina ukraena keramika
Fina ukraena keramika zastupljena je neto veim brojem nalaza. U pogledu osnovnih
tehnolokih svojstava nema bitnih razlika prema monokromoj keramici, a najvanija je
vezana za obradbu povrine. Premda je i u ovoj keramikoj skupini velika pomnja poklonjena
obradbi vanjske povrine, posude nemaju sjaj karakteristian za monokromnu keramiku.
Unato neto brojnijoj zastupljenosti od monokromne keramike u tipolokom smislu
nema velike raznovrsnosti.. Meu tipoloki posve sigurno odredivim nalazima mogue je
izdvojiti: duboke poluloptaste zdjele s blago uvuenim gornjim dijelom, duboke poluloptaste
zdjele s uvuenim gornjim dijelom i prstenastim vratom, loptaste posude s prstenastim
vratom, loptaste posude s uskim otvorom i prstenasto profiliranim obodom, plitke bikonine
posude.
Ukrasni sustav ove skupine karakterizira, prije svega, potpuna dominacija tehnike
urezivanja kojoj se, ali samo na pojedinanim primjercima i kao posve sekundarna ukrasna
pojava, pridruuju ubadanje i inkrustiranje. Meu ukrasima zastupljeni su i pravocrtni i
krivocrtni motivi, ali su pravocrtni znatno ei. Meu pravocrtnim ukrasima ee od ostalih
zastupljeni su oni u obliku urezanih vrpci ispunjenih uglatim ili mreastim motivima,dvostruki nizovi suelice postavljenih trokuta, sloenije kompozicije s viestrukim nizovima
razliito postavljenih trokuta, uske trake povezane u sloene cjeline i sl.
Meu krivocrtnim motivima zastupljene su uske valovite vrpce ija je unutranjost ispunjena
nizovim tokastih uboda, koncentrine polukrunice i krunice, a moda i motiv spirale.
Na finoj keramici s mato povrinom, koja je zastupljena pojedinanim primjercima
izvedeni su sloeni motivi danilskog tipa.
10
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
11/25
3. Slikana keramika
Slikana keramika ini posebnost ove faze, a zastupljena je od njezinog poetka
paralelno s onom ukraenom tehnikom urezivanja. U tehnolokom smislu to je posve drukija
keramika izraena je od vrlo dobro proiene zemlje i ima izrazito finu fakturu, a peena je
iznimno dobro i na visokoj temperaturi. Povrine stijenki dolaze u: bjelkastosivkastim,
ukastosivkastim ili pak ukastosvijetlosmeim nijansama. Uz dominaciju izrazito
svijetlih nijansi, zastupljeni su i primjerci posuda ija se povrina kree u razliitim nijansama
crvene boje. Povrina posuda uvijek je dobro obraena, ali s odreenim razlikama u zavrnoj
obradbi. S obzirom na to, mogue je izdvojiti dvije osnovne skupine keramike: jednu, ija je
povrina dobro uglaana, i drugu, koja ima neuglaanu mat povrinu.
Unato relativno velikom broju nalaza slikanu keramiku ne karakterizira velika
tipoloka raznovrsnost. Najbrojnije su zastupljene plie ili dublje posude loptastih ili kuglastih
oblika s naglaenim ramenom i kratkim prstenastim vratom, a njihova variranja idu u dva
pravca: razliitim odnosima visine i promjena posuda, s jedne strane, te blaem ili otrijem
profiliranju prijelaza ramenog u vratni segment. Sve varijante posuda ovoga tipa zastupljene
su u skupini s jednobojno i dvobojno slikanom keramikom. Druguj tipoloku skupini,
zastupljenu manjim brojem nalaza, ine plie ili dublje posude poluloptasta ili kalotasta oblika
s otvorenim, blago uvuenim ili diskretno profiliranim gornjim dijelom, a zastupljene su u
skupini jednobojno i dvobojno ukraene keramike. Posude veih dimenzija s izrazito
zaobljenim recipijentom i viim cilindrinim vratom zastupljene su izrazito malim brojem
nalaza, a posebice u skupini jednobojno i dvobojno slikane keramike, dok je u skupini s
viebojno slikanim ukrasima to jedini tip posuda.
Za ukraavanje je koriteno vie boja: smea, crvena, naranasta i crna, a meu njima
postoje vidljive razlike u nijansama koje su vjerojatno posljedica razlika u kakvoi boje, ali i
koliini namaza. Pri izvoenju ukrasa boje su koritene samostalno ili u meusobnimkombinacijama, motivi su najee oslikavani izravno na originalnoj povrini posuda, a
znatno rjee na posebnim prethodno nanesenim podlogama. Na znatnom broju ulomaka posve
se jasno raspoznaju potezi kista koritenog pri izvoenju ukrasa. Osim vanjske, vrlo je esto
ukraavana i unutranja stijenka, a ukras je obino izveden na unutranoj strani vrata, premda
postoje i primjerci kod kojih je ta osnovna koncepcija naputena, pa su ostatci boje vidljivi na
itavoj unutranjosti. Meu izvedenim ukrasima zastupljeni su i pravocrtni i krivocrtni motivi,
poevi od najjednostavnijih linearnih motiva i kompozicija, do sloenih geometrijskihmotiva i kompozicija kakve su meandri, spiralni meandri i spirale.
11
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
12/25
S obzirom na upotrijebljene boje i njihove meusobne kombinacije, boju povrine na
kojoj je ukras izveden, slikanu keramiku Gudnje mogue je podijeliti na tri osnovne skupine,
a u svakoj od njih postoji vie razliitih varijanti:
A) jednobojno slikana keramika
B) dvobojno slikana keramika
C) viebojno slikana keramika
Ova podjela primarno je utemeljena na svojstvima i pojavama u ukrasnom sustavu na
vanjskim povrinama posuda, te da na unutarnjim povrinama postoje manje razlike u nekim
varijantama osnovne podjele. Takoer, treba naglasiti da je jedan dio slikane keramike dosta
oteen ponajprije zbog uvjeta koji su vladali u kulturnom sloju, potom zbog sekundarnog
gorenja poradi ega je povrina ispucala, a boja promijenila svoje izvorne nijanse, a u nekim
sluajevima i zbog nedovoljno briljivog postupanja s nalazima pri ienju, poradi ega je
boja katkad razmazana pa je i ukras teko vidljiv i prepoznatljiv. S obzirom na te okolnosti,
manji broj nalaza nije mogue sasvim sigurno opredijeliti u neku od navedenih osnovnih
skupina slikane keramike.
A) Jednobojno slikana keramika
Skupini nalaza s jednobojno izvedenim ukrasima pripadaju ulomci posuda na kojima
je pri ukraavanju koritena samo jedna boja (smea ili crvena), a koloristiki uinak ovisi o
vrsti i kvaliteti boja koritenih za izvoenje ukrasa i njihovim odnosima prema originalnoj
boji stijenke posude. Uzimajui u obzir boju osnove na kojoj su izvedeni ukrasi, te vrstu i
kvalitetu boje upotrijebljene za izvoenje motiva, u ovoj skupini slikane keramike mogue je
izdvojiti sljedee varijante:
A1a Ukrasi izvedeni sjajnom smeom bojom na svijetloj sivosmeoj osnovi; A1b Ukrasi
izvedeni razliitim nijansama mat smee boje na svijetloj mat osnovi (bjelkastosivkastoj,
ukastosivkastoj, ukastosvijetlosmeoj);
A2a Ukrasi izvedeni crvenom bojom na svijetloj (bjelkastosivkastoj, ukastosivkastoj,
ukastosvijetlosmeoj) mat osnovi;
A2b Ukrasi izvedeni sjajnom crvenom bojom na uglaanoj crvenoj povrini posude.
12
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
13/25
B) Dvobojno slikana keramika
Meu dvobojno ukraenim nalazima izdvajaju se dvije osnovne skupine keramike.
Prvoj skupini (B1) pripadaju oni nalazi kod kojih je dvobojnost ukrasa postignuta primjenom
primarne i sekundarne boje. Primarnom bojom je izveden osnovni motiv, a sekudarna je
upotrijebljena samo za njegovo obrubljivanje. Drugoj skupini (B2) pripadaju oni nalazi kod
kojih su za izvoenje motiva koritene dvije boje, ili je jednom izveden osnovni motiv, a
drugom su ispunjavani meuprostori u ukrasnom polju. U obje osnovne skupine mogue je
izdvojiti vie varijanti, uzimajui u obzir boju osnove na kojoj su izvedeni ukrasi, vrstu boje
upotrijebljene za izvoenje motiva, te vrstu boje upotrijebljene za obrubljivanje osnovnih
motiva.
B1a Ukrasi izvedeni na svijetloj mat osnovi, prethodno premazanoj posve rijetkom smeom
ili crvenom bojom s vidljivim potezima kista kojim je boja nanoena. Motivi su oslikani
sjajnom crvenom, a obrubljeni crnom bojom;
B1b Ukrasi izvedeni na svijetloj (bjelkastosivkastoj, ukastosivkastoj,
ukastosvijetlosmeoj) mat osnovi;
B1c Ukrasi izvedeni na uglaanoj crvenoj osnovi, prethodno nanesenoj na povrinu stijenke
s motivima oslikani sjajnom crvenom, a obrubljenim crnom bojom;
B2a Ukrasi izvedeni na svijetloj ukastosivkastoj mat osnovi sjajnom crvenom i mat
smeom bojom;
B2b1 Ukrasi izvedeni na mat osnovi, ija je originalna ukastosivkasta boja premazana
dosta rijetkom mat crvenom bojom, dok su motivi oslikani mat crvenom i mat crnom bojom.
B2b2 Ukrasi izvedeni sjajnom crvenom i mat crnom bojom;
B2b3 Ukrasi izvedeni na glaanoj crvenoj osnovi sjajnom crvenom i mat crnom bojom;
C) Viebojno slikana keramika
Skupini viebojno ukraene keramike pripada najmanji broj nalaza, ali su to, gledano u
cjelini, najkvalitetnije ukraeni primjerci. Ukrasi su izvedeni na posebnoj podlozi, nanesenoj
na povrinu posude prije izvoenja ukrasa, pa ta podloga ini osnovu viebojnosti. Na svim
raspoloivim ulomcima to je izrazito svijetla, bijelosivkasta boja. Druge dvije boje, crvena i
crna, koritene su za izvoenje motiva, a ustaljen im je odnos u smislu primarne i sekundarne.U takvom odnosu motivi su oslikavani crvenom bojom, dok je crna koritena za njihovo
13
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
14/25
obrubljivanje. Na svim raspoloivim primjercima ukras ine spiralni motivi. U ovu skupinu
uvrstio sam i jedan primjerak na kojemu ukras nije izveden na ovaj nain, jer je spiralni ukras
izveden samo crnom bojom bez obruba, ali u tehnolokom smislu nema bitnih razlika prema
ostalim nalazima ove skupine.
Kulturnu sliku ove faze Gudnje obogauje i jedini nalaza antropomorfne plastike, vrlo
rijetke u neolitiku istonog Jadrana. Prikazan je samo torzo, modeliran masivno ali plono,
bez ruku, sa zaravnjenom i neto proirenom bazom. Figurina je djelomice oteena, a sva su
oteenja nastala tijekom iskopavanja, odnosno pri njezinu pronalasku.
Okolnosti nalaza, odnosno odreeniji ritualni kontekst nije poznat, pa to oteava i
njegovu interpretaciju. Ipak, ini mi se da je i u takvim okolnostima mogue iznijeti neke
pretpostavke. Figurina je nedvojbeno povezana sa iroko definiranim kultom plodnosti, iji sunajprepoznatljiviji izraz u mnogim neolitikim kulturama upravo brojne shematizirano,
naturalistiki ili realistiki modelirane antropomorfne figurine. Meutim, masivno
modeliranje korpusa ove figurine s potpunom redukcijom svih drugih antropomorfnih
pojedinosti, uz istodobno koncentiranje na bitna anatomska svojstva enskog torza, po mome
miljenju, upuuju neki odreeniji aspekt toga kulta. U tom smislu, zadravanje samo na torzu
i odustajanje od prikazivanja ekstremiteta ne promatram kao stilsko, nego kao ikonografsko
obiljeje predstave, u kojoj nije materijalizirana one ideje Magne Mater koja sublimira svasvojstva univerzalne roditeljice i hraniteljice, nego samo dio te ideje u kojoj je aspekt
roditeljice razdvojen od aspekta hraniteljice.
Arheoloka graa koja pripada ovoj fazi Gudnje omoguava uspostavljanje veza s
razliitim kulturama na irem junojadranskom i jonsko-egejskom podruju. Premda
odreene slinosti s keramografskim pojavama karakteristinim za danilsku kulturu nisu
upitne, ovdje treba posebno naglasiti da ovu fazu Gudnje nije mogue izjednaiti s danilskom
kulturom. U tome kontkstu vrlo su vane tipoloke i stilske analogije koje se mogu uspostavitiizmeu grube i fine keramike ukraene urezivanjem s odovarajuim nalazima na albanskim
nalazitima: Cetush II, Cakran, Dunavec I. Kolsh II. Blaz III. S druge strane, odreene
slinosti postoje i na srednjoneolitikim nalazitima neto dublje u unutranjosti junog
Balkana: u ukrasnom sustavu na keramici iz Retana, u nalazima determniranim u srednji
neolitik Pelagonije, te na Ohridskom podruju u Makedoniji, a u odreenom smislu i na
podruju Bosne. Kako se slinosti te vrste mogu utvrditi na vrlo irokom sredozemnom
podruju, igledno je da keramika s urezanim ukrasima iz Gudnje pripada jednom irem
prostornom kontekstu u kojemu se tipoloke i stilske slinosti iskazuju kao rezultat
14
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
15/25
intenzivnijih dodira srednjoneolitikih zajednica ostvarenih razliitim mehanizmima kulturnih
i ekonomskih dodira, a moda ne treba posve iskljuiti ni neke druge uzroke tih slinosti
barem na onim podrujima izmeu kojih postoji vra teritorijalna povezanost.
Drugi dio problematike kulturne fizionomije ove faze Gudnje vezan je za slikanu
keramiku. Prostorno najblie analogije postoje u sloju srednjeg neolitika na nalazitu Vele
pilje na Koruli, a potom u Jakasovoj pilja i pilji ukovica takoer na Koruli. Osim tih
nalazita, slina keamika, ali u neznatnom broju i posve drukijem kulturnom kontekstu
pronaena u Grapevoj pilji, Markovoj pilja i Pokriveniku na Hvaru, dok pojedinani nalazi
potjeu iz karinog samograda kod ibenika, Ravlia peine u zapadnoj Hercegovini, te faza I
i II u Obrama II. Meutim, osim navedenih nalazita, slikanu keramiku mogue je
usporeivati ponajprije sa slinim nalazima koji potjeu s junoapeninskog podruja, tonije s
kulturom tipa Grotta Scaloria u rasponu od stupnja Scaloria Bassa, do stupnja Scaloria Alta, s
jedne strane, odnosno s kulturom Serra Alto, s druge strane.
Drugi pravac veza, meutim ide prema junom Balkanu prije svega prema neolitikim
kulturama na podruju Albanije. S druge strane, mogue je povezati i albanska nalazita.
Premda te analogije nisu izrazite kao kod grube i fine ukraene keramike pojedini slikani
ukrasi, poevi od boja povrine i boja motiva, mogue se usporeivati sa slinim ukrasima iz
Dunaveca I II, gdje postoje i druge vrste slikane keramike, ukljuujui i importirane primjerke
s podruja Tesalije. Osim Dunaveca, na albanskom podruju postoji mogunost
paraleliziranja i s nalazitem Cakran gdje su, takoer, zastupljeni primjerci importirane
slikane keramike, koji su usporedivi s motivima u obliku cik-cak vrpci u Gudnji. Nizovi
slikanih trokuta izvedenih uz obod vrlo su est dio sloenijih kompozicija i u Tsangli stupnju
Dimini kulture, a taj kontekst ulaze i neki spiraloidni motivi. Kako je kultura Cakran
istovremena s poetnim fazama Dimini kulture, navedene slinosti podrazumijevaju da se u
taj paralelizam ukljuuje i ova faza Gudnje. Crveno slikane spiralne motive s tamnom
bordurom, izvedene na svijetloj podlozi koje je mogue usporeivati s istovrsnim ukrasimaklasine Dimini kulture doputaju i njezino neto due trajanje, odnosno i u vrijeme koje bi u
Albaniji odgovaralo poetku Kamnik-Maliq kulture, a na naem podruju poetku hvarske.
Osim navedenih primjera, nalazi iz Gudnje doputaju i druge stilske usporedbe s kasnim
neolitikom egejskog podruja, premda za svaki pojedini nalaz nije mogue ponuditi izravnu
analogiju jer neki od njih djeluju vie kao imitacija, a manje kao autentiani primjerci. To se u
prvome redu odnosi na motiv tekue spirale koji zasigurno nisu dio inventara neolitikih
kultura ovoga dijela istonog Jadrana.
15
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
16/25
Uzimajui u obzir sve izneseno, probleme koji oigledno postoje pri svladavanju
prostorne distance izmeu ovoga dijela Jadrana i egejskog podruja s obzirom na odsutnost
odgovarajuih nalaza na crnogorskom podruju, relativno irok vremenski raspon u koji se
raspoloivi nalazi mogu staviti, ovu fazu Gudnje, a jednako tako i Vele pilje, drim jo
uvijek nedostatno poznatim fenomenom. Njegovo bolje sagledavanje ovisit e o rezultatima
buduih istraivanja, ne samo na ovome dijelu jadranskog podruja nego i na njemu
susjednim.
GUDNJA III kasni neolitik
Ova faza Gudnje pripada kasnom neolitiku, koji je predstavljen materijalom
karakteristinim za hvarsku kulturu, to je posve prirodan slijed u razvoju neolitikih kultura
na podruju istong Jadrana. No, kao i kod prethodne dvije faze razvoja taj prirodni slijed
kultura ima sasvim ogranieno stratigrafsko i kulturno-povijesno znaenje jer na temelju
raspoloove grae nije mogue dokazati da je kultura mlaeg neolitika u Gudnji izravno
povezana s kulturom srednjeg neolitika
IZRAEVINE OD KREMENA I KAMENA
U usporedbi s dvije prethodne, u ovoj fazi Gudnje kremena orua zastupljena su neto
veim brojem primjeraka, ali je u usporedbi s drugim nalazitima hvarske kulture taj broj ipak
skroman. Meu raspoloivim nalazima zastupljena su samo orua u obliku pravilno odbijenih
lamela trapezoidna presjeka. Obradba otrica nije ujednaena, a podjednako su zastupljeni
primjerci bez dodatne obradbe i oni s niskim retuem. Veina nalaza primarno je namijenjena
rezanju, ali su zastupljeni i primjerci s nazupanom otricom ili konkavnim udubljenjima i
barem djelomice prilagoeni piljenju i struganju. Izvan navedenih funkcionalnih i tipolokih
svojstva kremene industrije stoji primjerak dugakog vrka koplja kakav u hvarskoj kulturi, a
ni u neolitiku na istonom jadranskom podruju nije poznat.
Artefakti od glaanog kamena posebna su karakteristika ove faze Gudnje, premda su
zastupljeni malim brojem primjeraka. S iznimkom jednog nalaza u svim ostalim sluajevima
radi se minijaturnim sjekirama za koji se zbog njihove veliine taj naziv moe samo uvjetno
upotrijebiti.
16
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
17/25
IZRAEVINE OD KOSTI
Kotani artefakti zastupljeni su u jo manjem broju od kremenih i kamenih, ali s
nekoliko iznimnih i raritetnih primjeraka. Kotanu produkciju primarno odreuju one vrste
orua koje su funkcionalno namijenjene probijanju i ubadanju: probojci i ila.
Posebno su zanimljiva dva nalaza koja se ne mogu uvrstiti meu orua primarno
namijenjena ubadanjima. , nego su sluile samo za provlaenje uzice radi privrivanja.
Moda ove primjerke treba dovesti u vezu s pletenjem ribarskih mrea ili slinih pomagala.
Malu skupinu posebnih nalaza ove faze ine tri primjerka koja se od ostalih nalaza, a i
meusobno, ne razlikuju samo prema svojim tipolokim svojstvima ve, prije svega, prema
namjeni i svrsi kojoj su sluili.
Na prvo mjesto izdvajam kotani harpun koji nema analogija, ne samo u hvarskoj
kulturi nego u neolitiku istonog Jadrana openito. Drugi nalaz nema utilitarni nego ukrasni
karakter, a rije je o ukrasnoj igli. Ni za ovaj nalaz ne postoje izravne analogije meu
poznatim primjercima hvarske kulture, a najvee slinosti postoje meu istovrsnim nalazima
iz Obra II, s jedne strane, te ukrasnoj igli iz Vele pilje, s druge strane, koju autori pripisuju
ranom eneolitiku. Tei nalaz, masivani kotani privjesak, pripada predmetima ukrasnog
karaktera, ali se njegovo znaenje, po mome miljenju, ne ograniava samo na tu funkciju.
Drim da je ovaj primjerak istodobno mogao sluiti i kao amulet, te imati i apotropejsku
ulogu. U poznatoj grai, ne samo hvarske kulture nego i s neolitikih nalazita na istonom
Jadranu openito, ni ovaj nalaz nema analogija.
KERAMIKA
Keramiki nalazi mlaeg neolitika u Gudnji nisu osobito brojni, a i posve povran
pregled raspoloive grae pokazuje znaajna tipoloka i stilska odstupanja od tipinogsadraja hvarske kulture s njezina eponimnog podruja. S druge, unato ogranienosti u
keramikoj grai mogua je, a i potrebna, uobiajena podjela na dvije osnovne vrste
keramike: grubu i finu.
1. Gruba keramika
Gruba keramika pokazuje svojstva uobiajena za ovu vrstu neolitike keramike. Utipolokom pogledu nema velike raznovrsnosti. To posebice vrijedi za posude veih ili velikih
17
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
18/25
dimenzija meu kojima je odrediv samo tip izrazito zaobljenih, gotovo loptastih posuda s
kratkim diskretno profiliranim vratom, uvuenim prema unutranjosti posude. Najvei broj
tipoloki odredivih nalaza grube keramike pripada razliitim varijantama dubokih zdjela
zaobljenih oblika, s vie ili manje uvuenim gornjim dijelom, ije je variranje uglavnom
ogranieno na vratni segment, od posve diskretno naglaenog do prstenastog oblika. Jednako
neraznovrstan je i ukrasni sustav u kojemu je zastupljena samo tehnika urezivanja i pravocrni
ukrasi u obliku irih cik-cak vrpci ili uglatih motiva ogranienih na vratni ili rameni segment
posuda
2. Fina keramika
Skupinu fine keramike ine nalazi ija se tehnika izradbe u osnovi bitno ne razlikuje
od tehnike kojom je izraena gruba keramika, a najvanija je ona koja se odnosi na obradbu
povrine posuda koja je redovito prevuena je tankim premazom i redovito uglaana, a esto i
sjajna. Tipologija fine keramike ove faze Gudnje posve je u znaku zdjela, oblikovanih vie-
manje u poluloptastim ili loptastim oblicima, posve zatvoreni oblici s uvuenim gornjim
dijelom i posve diskretno naglaenim obodom zastupljeni su malim brojem primjeraka. U
ukrasnom sustavu postoje bitne razlike izmeu dvije kategorije fine keramike. Na
crnopeenim posudama cjelokupan ukrasni sustav svodi se na upotrebu crvene boje kojom su
u crusted tehnici izvoene ue ili ire vrpce, dok je ukrasni sustav druge kategorije fine
keramike posve je u znaku tehnike urezivanja. Premda izvedenim motivima (trokut,
polumjesec, spirala ili nekih slinih motiva) i njihovim kompozicijama fina keramika ove faze
bliska je lisiikoj inaici hvarske kulture.
Posebnu keramiku skupinu, zastupljenu samo s nekoliko primjeraka, ine ulomci
crvenkastosmee ili tamne, gotovo crne povrine uglaane do visokog sjaja, sa slikanim
ukrasima izvedenim bijelom bojom. Motivi su izrazito linearni i pravocrtni.S obzirom na karakter nalaza ove faze nameu se sljedei zakljuci:
Prvo. U Gudnji nije mogue dokazati neprekinuti razvojni slijed izmeu faza II i III.
tovie, kulturni sadraji tih dviju faza ne pokazuju nikakve vre dodirne toke, pa se u
takvom odnosu kultura faze III (hvarsko-lisiika kultura) iskazuju kao pojava koja samo
smjenjuje kulturu prethodnoga vremenskog odsjeka neolitika (faza II).
Drugo. Dosljedno tome, na ovome nalazitu nije mogue dokazivati da je kultura
mlaeg neolitika i njezin razvoj utemeljen na kulturi srednjeg neolitika, pa je i njihov
18
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
19/25
stratigrafski slijed u Gudnji samo izraz relativno-kronolokog odnosa tih neolitikih
manifestacija.
Tree. Zbog svoga sadraja, faza III u Gudnji nije tipian predstavnik kulture mlaeg
neolitika, odnosno kulture poznate s eponimnih nalazita. U sadrajnom smislu ova je faza
znatno siromanija i jednostavnija, a u odreenom smislu bliska svojoj hercegovakoj inaici.
Kako slinost istodobno postoji i prema odgovarajuoj fazi u Veloj pilji, a i prema nalazima
s crnogorskih nalazita, za procjenu tonijeg poloaja ove faze Gudnje u cjelini hvarsko-
lisiike kulture treba priekati budua istraivanja.
I etvrto. Gledano u cjelini, ova faza Gudnje posljedica je relativno kratkotrajnoga
koritenja peine tijekom mlaeg neolitika i ne pokazuje interne razvojne procese kulture tog
vremenskog odsjeka.
GUDNJA IV rani eneolitik
Rani eneolitik u Gudnji predstavljen je dosta skromnim slojem, a primjereno tome i
relativno malim brojem nalaza, ali. svi nalazi i u tipolokom i u ornamentalnom pogledu ulaze
u krug onih pojava koje su ve poznate kao izrazito svojstvo ranog eneolitika na veem dijelu
istonog Jadrana. Rani eneolitik predstavljen je ponajprije nalazima specifine keramike
kategorije koja je u irem smislu obuhvaena pojmom kanelirana keramika i ve je due
vrijeme sinonim za sadraj ranog eneolitika na irem podruju istonog Jadrana i njegova
zalea.
U tipolokom pogledu ovu keramiku skupinu ne karakterizira velika raznovrsnost.
Svi raspoloivi primjerci pripadaju varijantama loptastih zdjela s kratkim prstenastim vratom i
diskretno profiliranim ramenom. Bikonine ili otrije profilirane forme posuda posve
nedostaju. Ukras je na svim primjercima istovjetan, a ine ga plitke kanelure polukruna
presjeka, izvedene na ramenu i trbuhu posuda. Kanelure su izvedene vrlo pomno, rekao bih i
profinjeno, pa se na pojedinim primjercima kanelirani ukras gotovo vie osjea po blago
valovitoj povrini nego to je vidljiv. Dominira kosi poloaj kanelura, premda su na pojedinim
primjercima izvedene i u okomitoj dispoziciji.
U drugoj skupini, koju nije mogue obuhvatiti pojmom kanelirana keramika u uem
smislu u kojemu je taj termin upotrijebljen za prethodnu skupinu, ali je s njom asocirana,
19
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
20/25
izdvajaju se malobrojni primjerci pliih ili dubljih poluloptastih posuda, s blago uvuenim i
zadebljanim obodom koji je na unutarnjoj redovito kaneliranjem.
Treu skupinu, kojoj pripada najvei broj nalaza ine zdjele meu kojima je mogue
izdvojiti sljedee osnovne tipove i njihove varijante. Prvome pripadaju plie i dublje zdjele
kalotasta oblika s kratkim prstenastim vratom i dosta diskretno profiliranim ramenom, a
drugome dublje zdjele bikonine profilacije s dugim donjim i izrazito kratkim gornjim
konusom. Ni kod ovoga tipa zdjela variranja nisu velika, a ograniena su na blau ili otriju
profilaciju ramena i profiliranje vrata.
Premda su gotovo svi raspoloivi primjerci ove skupine nalaza ukraeni, ukrasni
sustav ne karakterizira ni raznovrsnost tehnika niti bogatstvo motiva i kompozicija, a
karakteriziraju ga sljedee pojave: ukrasi su izvoeni tehnika: kaneliranja, urezivanja,
igosanja i plastinog apliciranja; veina navedenih tehnika primjenjivana je i samostalno i u
kombinaciji s drugim tehnikama, a uobiajeno su kombinarani: kaneliranje i urezivanje,
kaneliranje i plastino apliciranje, urezivanje i igosanje, dok se urezivanje u kombinaciji s
plastinim aplicijama nikada ne primjenjuje; na svim raspoloivim primjercima ukrasi su
izvedeni ili samo na ramenom segmentu posude ili se s ramenog segmenta razvijaju prema
njezinoj donjoj periferiji.
Sve navedene keramike skupine u arheolokoj su literaturi ve su due vrijeme
sinonim za kulturoloki sadraj ranog eneolitika istonog Jadrana, premda u toj opoj
suglasnosti postoje razlike u odreivanju njihova izvora, posebice izvora keramike ukraene
kaneliranjem, potom u interpretiranju procesa koji dovode do njezine pojave na jadranskom
podruju, te kulturnom opredjeljenju slojeva koje karakterizira. Svojedobno su nalazi ove
vrste posluili za definiranje kulture ranog i srednjeg neolitika jadranskog podruja obiljeene
nazivom protonakovanska/nakovanska kultura. Tom sam se problematikom vie puta
temeljito bavio i iznio miljenje da slojevi s ovom vrstom nalaza pripadaju ranom neolitiku
istonog Jadrana, ali ne prezentiraju nikakvu novu kulturno-etniku manifestaciju. Nositeljtog razvojnog stupnja eneolitika je autohtona osnova hvarsko-lisiikog tipa, a kanelirani
ukras posljedica je utjecaja sa ireg podruja SalcutaKurivodolBubanj-Hum kompleksa,
ukljuujui tu i Crnobuki-uplevac, odnosno Tren-Maliq kulturu.
20
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
21/25
GUDNJA V razvijeni eneolitik
Kulturna slika ove faze Gudnje izraz je procesa podudarnih s onima koji su ve dosta
davno uoeni na znatnom broju nalazita jadranskog podruja i njegova zalea, pa je i
arheoloka graa koja ju prezentira, u najveoj mjeri podudarna s graom poznatom s tih
nalazita, a najpotpunije se oituje u prisutnosti razliitih vrsta keramikih nalaza koji su
izvorno vezani za razliita kulturna podruja.
1. lijebljena keramika
Prvu i najbrojnije zastupljenu komponentu ini lijebljena keramika. U arheolokoj
literaturi koja se bavi problematikom eneolitika na podruju istonog Jadrana, pod ovim se
nazivom ve dui niz godina podrazumijeva posebna skupina keramikih nalaza koju
karakteriziraju dosta standardizirana tipoloka i stilska svojstva.
U tipolokom pogledu sve se posude kreu unutar jednoga jedinog tipa iji oblik
odreuje jasno izdvojen cilindrini vrat i zaobljeni, gotovo loptasti, recipijent s ravnim i
neprofiliranim dnom, a tipoloka su variranja minimalna. Nasuprot toj oblikovno-tipolokoj
stereotipnosti stoji raznovrstan i dosta bogat ukrasni sustav iju posebnost ini tehnika
izvoenja ukrasa snanim utiskivanjem grubljega, tupog instrumenta trokutnog ili etvrtastog
presjeka u svjeu glinu ime se dobivaju lijebovi dui ili krai ljebovi otrih rubova.
Ukraavanje poiva na zonalnoj organizaciji, odnosno izvoenju viestrukih vodoravnih
ljebova na vratu, te okomitih na recipijentu, ali se javljaju i rzaliite druge kombinacije
Sa lijebljenom keramikom redovito su udrueni ukrasi izvedeni utiskivanjem
razliitih instrumenata koji ostavljaju nizove okruglih, trokutastih ili pravokutnih uboda i
kratkih ureza.
2. Keramika ljubljanskoga tipa
Posebnu keramiku skupinu i drugu znaajnu komponentu u ovoj fazi Gudnje ine
nalazi kakve je svojedobno koji se esto obuhvaju obuhvatio nazivom jadranski tip
ljubljanske kulture, koji se u prvom redu odnosi na ukrasni sustav u kojemu dominira
tehnika igosanja i izvoenja ukrasa uz upotrebu nazubljenog kotaia. U ovoj fazi Gudnjedominiraju ukrasi u obliku okomitih i vodoravnih vrpce ija je unutranjost ispunjena
21
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
22/25
nizovima trokuta, postavljenih uz oba ruba vrpce, a vrhovima okrenutim prema njezinoj
sredini. Pri izvoenju trokuta primjenjivane su dvije tehnike: igosanje i izrezivanje.
3. Ostala keramika
Prestali keramiki nalazi ove faze Gudnje ne tvore nikakvu koherentnu cjelinu ni u
tehnolokom, a ni u tipolokom i stilskom pogledu. Osim toga, oni i nisu zastupljeni u
znaajnijem broju pa ih nije mogue ni kvantificirati i usporeivati s prethodne dvije vrste. To
se posebice odnosi na posude veih dimenzija s loptastim ili jajastim recipijentom, visokim
cilindrinim vratom i prstenasto zadebljanim obodom, koje ine jednu od najvanijih
komponenti u keramografiji istodobnih slojeva na veini drugih nalazita na podruju
istonog Jadrana, posebice u njegovu zaleu. gdje obino ini 30-40% ukupnog broja nalaza.
U ovoj fazi Gudnje jednako su suskromno zastupljene i posude s proirenim i prema
unutranjosti koso zasjeenim obodom koje su, takoer, tipna odlika vie istovremenih
nalazita na ovome podruju. Sve ostali tipovi posuda takoer su zastupljeni samo
pojedinanim primjercima, ukljuujui tu i posudu ukraenu Schnur-ukrasom.
Osnovna odlika arheoloke grae koja prezentira ovu fazu Gudnje, ali i istodobnih
slojeva s drugih nalazita, najpotpunije se oituje u prisutnosti razliitih vrsta keramikih
nalaza koji su izvorno vezani za razliita kulturna podruja, a koji se integriraju u kulturu
autohtone populacije koja je nositelj razvijenog eneolitika ovoga podruja.
GUDNJA VIa-b rano i srednje bronano doba
Ovim fazama Gudnje pripadaju najmlai dijelovi kulturnog posve neujednaenedebljine u pojedinim dijelovima peine, pa je to i najneizrazitija stratigrafska formacija na
nalazitu. S obzirom na to, nalaze je mogue razvrstati samo tipoloki komparirajui ih s onim
nalazitima ija je stratigrafija pouzdanija. Gledano u cjelini, nalazi se kreu u vremenskom
rasponu od 2. stupnja cetinske kulture do Gagrice&Hatelji stupnja posuke kulture.
22
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
23/25
III ZAKLJUAK
Izloena arheoloka graa prikupljena tijekom sustavnih iskopavanja 1963.-1968. i
kontrolnih provedenih 2004. nedvojbeno pokazuje da peina Gudnja pripada onoj skupini
nalazita koja imaju posebnu vrijednost i znaenje za prouavanje prapovijesti na irem
podruju istonog Jadrana. Njihova vanost proizlazi iz bogatstva kulturnih depozita koji daju
presjek najveeg dijela prapovijesti ovoga podruja, od poetka neolitika do srednjega,
odnosno poetka kasnoga bronanog doba. U tome kontekstu, uslojenost svakoga
pojedinanog nalazita treba promatrati na dvije razine: jednoj koja ima ope znaenje jer
omoguava sagledavanje osnovnih razvojnih pravaca tijekom razliitih perioda u
neprekinutom slijedu, razvoja unutar pojedinih vremenskih cjelina sa slijedom kultura,
procesima njihova nastajanja i razvoja, te odnose prema drugim podrujima; i drugoj koja ta
ista pitanja promatra na uoj lokalnoj razini, odnosno svakom pojedinanom nalazitu. Pri
tome nije nije presudno vano prua li svako pojedinano nalazite mogunost promatranja u
neprekinutom razvojnom slijedu, jer se, zahvaljujui seriji dobro istraenih i bogato uslojenih
nalazita, sva ta pitanja mogu uspjeno rjeavati usporednim stratigrafskim prouavanjima.
Evidentno je da i Gudnji, odnosno prouavanju njezinih slojeva i nalaza koji im pripadaju
treba pristupiti na taj nain.
Izloena graa jasno pokazuje da ovdje izdvojene i prezentirane faze razvoja nisu
podjednako reprezentativni predstavnici pojedinih vremenskih perioda ni kultura koje im
pripadaju. To se posebno odnosi na najstariji i namlai dio sloja.
Stariji neolitik (faza I) zastupljen je skromnim depozitom i jednako skromnim brojem
nalaza zbog ega je posve realna pretpostavka da je tijekom toga vremenskog perioda peinabila vrlo kratkotrajno koritena. Zbog ogranienog fundusa nalaza nije mogue posve sigurno
odrediti njezin poloaj u periodizaciji impresso kulture, ali mezolitike tradicije na kremenim
artefaktima, te skroman, jednostavan i dosta rustian ukrasni sustav na keramici ostavlja
mogunost opredjeljenja ove faze u poetak starijeg neolitika.
U arheoloku literaturu Gudnja je i ula zahvaljujui, prije svega, onome dijelu svoga
sloja koji je obiljeen bogatom slikanom keramikom, a koja se u vrijeme otkria iskazivala
kao posve nova i nepoznata pojava na ovome posdruju. Nema nikakve sumnje da je srednjineolitik (faza II) najznaajniji dio kulturnog depozita Gudnje. Isto tako, nedvojbena je
23
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
24/25
injenica da kultura srednjeg neolitika nije izrasla na domaem supstratu i njegovoj kulturi
nego je posljedica sloenih odnosa na irem podruju junog Jadrana i egejsko-jonskog
prostora, s jedne, te junog Jadrana i junoapeninskog poduja, s druge strane. U kontekst tih
odnosa ulazi i Vela pilja na Koruli s istovrsnim nalazima (vjerojatno Jakasova pilja i pilja
ukovica, te Suac), pa se ta dva nalazita Gudnja i Vela pilja iskazuju kao sredita
jednog novog kulturnog fenomena prostorno vezanog za junu Dalmaciju i junodalmatinske
otoke, ali je u ovome trenutku teko rei radi li se i o posve samostalnoj kulturi. Premda je
istodoban s danilskom kulturom, s kojom ga povezuju i stanovite slinosti u tipologiji posuda
i nainima njihova ukraavanja, ovaj kulturni fenomen nije mogue izjednaiti s danilskom
kulturom, nego ga treba promatrati kao izdvojenu pojavu. Odnose danilske kulture i ove
pojave zastupljene u Gudnji i Veloj pilji danas nije mogue posve jasno sagledati i definirati,
ali je realno pretpostaviti da je barem jedan dio keramografskih svojstava danilske kulture
posljedica tih odnosa.
Mlai neolitik Gudnje (faza III) nije predstavljen velikom mnoinom nalaza. Premda
sve keramografske pojave zastupljene u Gudnji ulaze u krug standardnih svojstava hvarske
(hvarsko-lisiike) kulture, ova faza Gudnje zasigurno tu kulturnu manifestaciju ne prikazuje
u cjelini njezina izraza. tovie, repertoar ukrasa izvedenih postojanom bojom ili pastoznim
namazom u crusted tehnici jako je reduciran, pa se ne moe ni izdaleka usporeivati s
raznovrsnim ukrasima s hvarskih ili drugih reprezentativnih nalazita te kultur. S druge strane,
ukrasi izvedeni tehnikom urezivanja bliski su istovrsnim ukrasima s eponimnog nalazita
njezine hercegovake inaice. Gledano u cijelosti, ova je faza rezultat kratkotrajnog koritenja
peine tijekom kasnog neolitika, a u razvojnom smislu ne pokazuje izravnu povezanost s
prethodnom fazom.
Faza IV pripada ranom eneolitiku i izraz je istovrsnih procesa koji se zapaaju na
veem broju nalazita na kraju neolitika i ranog eneolitika ovoga podruja. Sudei prema
debljini depozita i raspoloivim nalazima, i ova je faza u Gudnji razmjerno kratkotrajnogkaraktera, a obiljeena je prisutnou dviju osnovnih keramografskih pojava koje
karakteriziraju sva nalazita na kojima je zabiljeen proces transformiranja kasnoneolitike u
ranoneolitiku kulturu; uvoenjem tehnike kaneliranja i razvojem novih tipova posuda
bikonine profilacije s rebrastim aplikacijama i urezanim linearnim ukrasima. Obje pojave
rezultat su utjecaja sa ireg podruja Salcuta Krovodol Bunaj-Hum kompleksa i srodnih
kulturnih manifestacija (Tren-Maiq), ali je nositelj kulturnog razvoja tijekom ovoga
vremenskog perioda autohtoni supstrat kasnog neolitika.
24
7/28/2019 Gudnja - Sazetak
25/25
Faza V, odnosno razvijeni eneolitik, po svom ukupnom sadraju posve je podudarna
sa sadrajem odgovarajuih slojeva na veem broju nalazita junog Jadrana i njegova zalea,
a rezultat je integriranja vie pojava s razliitih etno-kulturnih podruja. Nositelj kulturnog
razvoja i u ovoj fazi je autohtoni supstrat prepoznatljiv po posudama s karakteristinim
prstenasto zadebljanim obodima, dok se ostale keramografske pojave mogu povezati s
istonoalpskim, s jedne strane, i unutarbalkanskim podrujima, s druge strane.
Faza VIa-b najslabije je izdiferencirana stratigrafska formacija u kojoj je samo
tipoloki mogue do odreene mjere razdvojiti nalaze koji pripadaju ranom, odnosno
srednjem bronanom dobu, te ih, s jedne strane, komparirati s tipolokim i ornamentalnim
svojstvima 2. stupnja cetinske kulture i Neajno i Sovii faze posuke kulture, a s druge, s
nalazima karakteristinim za Gagrice/Hatelji fazu posuke kulture.
Polazei od svega navedenog u prethodnim poglavljima, uzimajui u obzir sve
probleme koji su se u razliitim oblicima pojavljivali pri obradi raspoloive grae i podataka,
respektirajui i valorizirajui ranija miljenja i interpretacije stratigrafije i kulturne slike po
pojedinim fazama razvoja, u ovoj sam monografiji nastojao odgovoriti temeljnim potrebama u
prezentiranju jednoga znaajnog prapovijesnog nalazita. Neka finija pitanja kao to su
precizni odnosi izmeu pojedinih faza razvoja, potom razliiti aspekti realnog ivota na
ovome nalazitu i slino, na temelju raspoloivih podataka i nalaza nije bilo mogue
rjeavati. Stoga sam ta pitanja ostavio otvorenim kako bih izbjegao spekulativnost u njihovoj
obradi. Ta e pitanja biti mogue rjeavati tek nakon eventualnog obuhvatnijeg, dobro
planiranog dopunskog istraivanja. No, neovisno o tome, posve je sigurno da e Gudnja i
nadalje biti predmetom zanimanja strunjaka koji se bave problematikom pojedinih
prapovijesnih perioda, pogotovo stoga to za takvo zanimanje sada postoje i konkretna
uporita.