PosHwnn placcna

• Vrijeme sadašnje-vrijeme hodočašća:

- -DOCI CE l .JOZEF ŠVE.JK!

• Bratimili se borci splitske i karlovačke brigade:

KARLOVČANI,

Stranica 16.

OD SRCA VAM HVAlA! Stranica S.

• Pretvorba vlasništva:

SADA ILl ODMAH!? Stranica 3.

i

( . r _.~- .a biblioteka •l. G. l Ol..'f'.~'•Ć« - KARLOVA_O

S'udijski odje( Po$ 1 Pave ///////////##////////////#//#///////////////#//#//h~ .

~ ~ ~ NEPOSREDNO ~ ~ ~

~ ))SUŽIVOT(( NA ŠTETU ~ ~ ~

~ HRVATA! OPET!? ~ ~ ~ ~ Stranica 2. ~ ~ ~

-'m'///#//H.m'H///#//.m'//#/#H//////////////#//##

GRAD SE nUMIVA(( Stranica 8.

• Savez samostalnih ~~n~Ukata: • TRAZIMO MINIMALNI NIVO

SOCIJALNIH PRAVA! Stranica 3. :..__ .... ..,, ........ w--•-•·---• .. ••---------------·-------

• Hrvatska kršćanska demokratska stranka u Karlovcu? . .

.

VLAST NAM NIJE IMPERATIV

Stranica 4.

=llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllrJilllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll~

! PRIJEDLOG_ NOVIH IMENA l l KARLOVACKIM ULICA~nicaS.I ~IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII IIIII IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII~

_2 _________________________ d_o~~~o_d_i_lo __ s_e_-__ d_o~~~a_d.~a~s~e~--d~o~~~o~d_i_t~ć~e~s~e-------------------~~-

RATNA KRONIKA KARLOVCA I OKOLICE

UTORAK, 10.3. Stoga se pučan tvo upozorava

da otpadni materijal spalj uje na jednom mjestu, gdje je sakupljen , a takvo mjesto mora biti barem 200 metara· udaljeno od šume., stambenog naselja ili pak već zasi-janih kultura. Spaljivanje se može obavljati samo danju uz prisustvo najmanje tri osobe koje su opre-mljene priručnim sredstvom 1..a gašenje. Zgarište se mora detaljno pregledati, a ostaci požara ugasiti. Protiv osobe koja spaljivanje ko-rova ne provede na propisani na-čin , te protiv onih koji izazovu požar Policijska uprava podnijet će krivičnu prijavu.

»GUBEC« ZA HRVATSKU VOJSKU UPIS PROGNANIH I ŽRTAVA RATA U Karlovcu su obavljeni

popisi prognanih osoba koje su privremeni smje§taj našli u Karlovcu. Oni koji nisu upisani u nove spiskove pro-gnanika trebaju doći u Cen-tar za socijalni rad, u Hauli-kovoj ulici l. Upis se obavlja svakog dana od 8 do 16 sati. Prognanici moraju ispuniti nove obrasce, a status pro-gnanih imaju stanovnici po-dručja koja su proglašena kriznim.

ČETVRT AK, 12.3.

Savez civilnih invalida ra-ta Karlovca poziva građan­ske žrtve rata, koji nisu čla­novi ovog udruženja da se učlane kako bi lakše ostvari-li svoja prava. Savez djeluje u Banjavčićevoj ulici 20, a učlaniti se može od 8 do 12 sati radnim danom. Sve po-trebne informacije mogu se dobiti na telefon 28-647.

OPASNE MINE I GRANATE

Štab civilne zaštite upozorava pučanstvo Karlovca i Duge Rese da na ratom ugroženim područ­jima vreba velika opasnost od ne-eksplodiranih ubojitih sredstava, granata, minobacačkih projektila i drugih vrsta municije. U poseb-noj su opasnosti djeca, koja u igri, zbog 1..natiželje postaju najčešće žrtve neeksplodirane municije.

U više navrata, tijekom veljače i ož.ujka,,Hrvatsko kulturno um-jetničko društvo »Matija Gubec« dalo je umjetnički program za hr-vatske vojnike. Ove priredbe održane su u suradnji s 129. briga-dom i bile su izuzetno dobro primljene od posjetitelja. Nastupali su folklorni ansambl, zatim plesni ansambl, >>Karlovački bećari«, sada članovi Hrvatske vojske, uglavnom sve sekcije ovog društva. Ple-sovima iz Slavonije, svadbenim običajima iz Sunje, žetvenim običa­jima iz Krašića, te plesovima iz MeđimuJja obuhvatili su dijelove naše domovine i približili nam svu ljepotu umjetničkog narodnog izraza. Uz članove društva, kao poseban gost programa, sudjelo-vao je i Antun Kraljević s nekoliko klavirskih izvedbi.

SRIJEDA, 11.3.

POVEĆAN BROJ POŽARA

Policijska uprava Karlovca upozorava građane da je u zadnje vrijeme povećan broj požara na otvorenom prostoru zbog nepro-vođenja mjera zaštite. Razlog učestalim požarima je nekontroli-rano spaljivanje korova i suhe trave na poljoprivrednim parce-lama. Takvi požari nepažnjom se mogu proširiti na na šume, stam-bena naselja, ali i ugroziti ljudske živote.

PET AK, 13.3.

RAZMJENA ZAROBLJENIH

I UBIJENlll U ll sati Hrvatskoj vojski pre-

dana su dva ·preminula mještani-na iz Cerovca, čija su tijela eks-humirana ispred kuća u Cerovcu na broju 76 i 78. Identifikacijom je utvrđeno da se radi o Stiepanu i Miroslavu Sabljariću .

Druga razmjena bila je u 12 sa-ti kada je Hrvatskoj vojski predan neki dan uhvaćeni domobran Mato Holjević, a zamijenjen je za Dragomira Blaževića. Za šest četnika i jednog invalida, koji je ranjen u sabraćajnoj nesreći, pa se liječio u toplicama, razmjenjeno je šest Hrvata koje su četnici drža-li mjesec dana u pritvoru. Za vri-jeme boravka u četničkom zatvo-ru prošli su torturu mučenja i maltretiranja o čemu svjedoče svježi ožiljci. U razmjeni je pri-hvaćen i Nikola Diković iz Tuši-lovića koji je prebačen na vlastiti zahtiev u bolnicu na liječenje.

REPUBLIKA HRVATSKA- OPĆINA KARLOVAC v v

• STAB CIVILNE ZASTITE • Obavještavamo pučanstvo općina Karlovac i Duga Resa da zbog veli~

kog broja neeksplodiranih ubojnih sredstava (granata i minobacačkih pro~ jektila, kao i ostale municije) postoji velika opasnost od ranjavanja i strada-vanja prije svega djece a i odraslih osoba.

Posebno skrećemo pažnju roditeljima i prosvj'etnim djelatnicima da naro-čito upozore djecu o toj opasnosti, tim prije što i razni predmeti u obliku (penkale, torbi i svih ostalih upotrebnih predmeta) mogu biti takoder minira~ ni i opasni po život.

Zbog toga se najstrože zabranjuje bilo kakovo rukovanje ili premještanje navedenih sredstava. Svako uočeno neeksplodiranu ubojno sredstvo treba bez diranja označiti na vidljiv način, ali ne bliže od 0,5 metara udaljenosti od predmeta ili sumnjivog mjesta.

O tome odmah obavijestiti Štab CZ MZ, Hrvatsku vojsku ili Policiju.

'" Nl~ J)llli\.J'l~l~ III!

. • "" ~i d~

primijetite li takve predmete, predstavite

se i točno opišite mjesto i izgled sumnjivog ,"'redmeta

HVALA NA SURADNJI!

SUBOTA, 14.3.

GORE KUĆE HRVATA

Nakon nekoliko mirnih noći na karlovačkim bojiš-tima, protekla noć karakte-rizira nekoliko velikih poža-ra i eksplozija. Ovome su uzrok četnici koji nastavljaju miniranje i paljenje kuća Hrvata na privremeno zapo-sjednutim područjima. Te su noći gorjele kuće na desnoj obali Kupe u Banskom Ko-vačevcu, Kablarima i Sa-javcu.

Na ratištima je bilo mimo uz sitne provokacije. Pola sata iza ponoći odjeknula je snažna eksplozija u prigrad-skom naselju Vučjak.

Sirena za protupožarnu uzbunu uputila je vatrogas-ce u Dugu Goru, nedaleko Generalskog Stola u dugo-re§koj općini. Oko 21 sat iz-bio je veliki šumski požar. Vatrogasci su oko pet sati ujutro uspjeli lokalizirati po-žar i ugasiti ga.

U gradu danas boravi mi-sija Svjetske banke, koji su iza zatvorenih vrata razgo-varali s predsjednikom Skup-štine općine Ivanom Beni-ćem i predsjednikom Izvn-nog vijeća Mijom Laićem. Posjetili su razorene tvorni-ce i obišli ratišta.

NEDJELJA, 15.3. \1 U CEST ALE

DETONACIJE U Karlovcu je panas boravila

misija Europske zajednice. Oni su trebali prisustvovati pregovorima Hrvatske vojske s predstavnicima okupatorske JA. No, protivnička se strana nije pojavila u Gornjem Mekušju, na dogovorenom mje-stu pregovora.

Protekla noć nije bila bez pro-vokacija neprijatelja. Neprijatelj je otvarao vatru s brda Šanac iz-nad Turnja po selu Goljaki, a iz Štrckovca se oglasio protuzrač­nim mitraljezima. Znbilje7cnc su i dvije detonacije U7 liniju ratišta kod Turnja.

U karlovački je Caritas stigla humanitarna pomoć u hra m, od-jeći i lijekovima i1.. Londona.

NEPOSREDNO v v

»SUZIVOT« NA STETU HRV ATA! OPET!?

Jesu li srpska prava dovedena do maksimuma takva da teritorijalna l politička traženja imaju veću težinu od, na-šeg uvjerenja, da nam je domovina Hrvatska priznata? Da nam je konačno vraćena povjesna država, ali nikad manja. Vraćena i priznata i europski i svjetski. A, prava koja smo mi Hrvati velikodušno dali, priznali, nisu ni u Europi ni u svijetu, niti su stvorila ma kakvu odgovornost za srpske zločine, za sve hrvatske žrtve, za sva razaranja.

za zločine, ne traži Europa dodatne dokaze, ali stalno se traži neka. dodatna garancija za srpska prava. Manjinska. A, što je sa pravLma državotvornog naroda? Da lije netko postavio pitanje; koliko su bliska priznata prava, sa precizno (ako) utvrđenim od-govornostima za učinjene zločine. l tko je konačno koga pitao za njih? čak, vođe zločina su subjekti u pregovorima o cjelovitosti Hrvatske. Možda bi jedanput, ma koliko to bilo i ishitreno, tre-balo maznuti šakom po stolu. Tko, zna se.

Misli li tko drugačije? Nitko. Da situacija bude još slo-ženija i kompliciranija, danas se nažalost (pala je hrvatska krv) govori više o povratku Srba u Karlovac, nego naših Turanjaca na Turanj. A, Kamensko? Koje se na >>Jutelucc spominje kao od ustaša razoreno srpsko selo u koje se konačno vraća »izgnani« srpski narod.

Političke strukture, lokalnog značaja, vjerne Zagrebu, šute. Nema protesta, nema demantija. Netko će reći ne treba, jer sve se zna. Vražju mater se zna. Treba kričati. Nije to nikakvo »Ar-kanovo«, niti je to srpsko selo! Nikada bilo niti će ikada biti. Hr-vatsko je. Najhrvatskije. To jedio naše karlovačke duše, dio naše hrvatske tragedije. Neka mi bude oprošteno: i nečija sramota. Tražim da naši čelnici traže, odmah, povratak suvereniteta nad Kamenskim, nad Turnjom, nad Hrvatskom. Tražim mir i povra-tak za Turanjce, Kamenščake, Mostanjce, ali tražim i odgovor-nost za one čija je to sramota. Tražim i, sankcije. Ma neka idu u

Hrvati ne mogu i ne smiju prihvatiti ulogu žrtve, i pod prijet-njom gubitka mira. Srbi kažu pravednog. A, može li mir biti pravedan ukoliko u njemu (miru) >>Otfikare« od Hrvatske ko-mad zemlje i daju je onom koji ju ničim nije zaslužio? Pak juje čak i razorio. Može li mir biti pravedan, akoje hrvatski čovjek prograni.k sa svoje zemlje., a Srbin radi tog pravednog-mira spava u njegovoj kući? Može li biti išta pravedno, kada se >>Ćedo« vra-ća u Karlovac, nakon učinjenog zločina i još traži svoja prava. A, naš Kamenšćak i Turanjac ne može ni pomisliti da se vrati na svoje. Pitam se vode li brigu o tome l naši čelnici. Da li o tome razgovaraju vrućom linijom, pa i onda kada daju garanciju za povratak »Čedomira«. Imaju li te glasine, a dolaze od branilaca na Turnju, stvarnu vrijednost?

Pa neka mi spomenuta gospoda izložena stalnoj opasnosti oproste na izraženoj sumnji u istinitosti, jer će neki, a na koje se odnosi, na sav glas, opovrgnuti da se to ne odnosi, i ne tiče pre-govaračke strane. Ma tko može dati takove garancije? Zna se. Ja sigurno ne. Ni Turanjci. Vele, daje neki od čelnika, obećao sigu-ran ~ovratak i to baš onima koji su najviše ratovali, a sad im je naglo dosta tog rata. Pa su se izvjesno, zahvaljujući tom istom obećanju, na tom istom Turnju, našli ni manje ni više za početak,

za probu, u dva autobusa (iza njih u Tušiloviću, čekala je cijela kolona osobnih kola za povratak) oni koji su tamo preko kopali »krompjer« ili bili na sprovodu, baš kad je počeo rat. l ta »siroti~ n ja« od tada do spomerlUtog obećanja, nije radi ustaša i njihovog rata nije mogla »kući«.

Nameće se pitanje, da lije u tima autobusima bilo i »tipči­na« tipa Sredoja Simića, Đorđa Šimulije, dr. Kresojevića, Borivoja Potkonjaka i drugih dragih, naših Karlovčana. Ko-ji, po obećanju, dolaze na pravedan razgovor o pravednom srpskom miru. Valjda sa našim čelnicima. Koji sigurno žele vratiti domove našim sugrađanima, bivšim komšijama, na-šim ljudima sa Kamenskog, Mekušja, Turnja, Vukmanića ...

Hrvatska se država mora boriti protiv svih antidemokratskih postupaka, ali se mora boriti j protiv neprijatelja, vanjskih i unu-tarnjih. Pogotovo se mom boriti i protiv nesposobnih, jer tl ne znaju da su neprijatelji. Okolica našeg grada, njeno stanje, te sudbina njenih ljudi, dozvoljavaju i nedemokratske postupke. A, je li to u interesu države, grada, Turanjaca? Je! Jer, nje, države., nikada neće biti, ne vrti li se naš Turanjac, Kamenšćak, Slunja-nin, bez obz.ira na postupak, na svoje. Koji su to državni interesi, interesi grada, ili čak interesi Turnja, Kamenskog ... ako ubojica živi tu negdje, nekažnjen živi sa istim pravima. I dobiva garanci-je. Sada i zauvijek, vrijedi za položaj i sudbinu Hrvata, da u nje-govoj blizini, polazeći od stalne opasnosti, više nikada ne živi narod, koji ih je, kroz povijest, negirao, rase ljavao i ubijao. Srbi.

BER!SLJ\ V VIDMAR .. ..................................... .

• •

------------------------------------------------------------- 19. ožujka1992 ------------------------------------------------------------

••

\

-~~---------------------------------u __ s~_e_d_1S_. _t_u ____________________________________ ~3

PRETVORBA YLASNIŠTV A

SADA ILI ODMAH!?

NE DOLAZE KOMESARI

Recimo odmah naJbitnije; l. srp-nja u poduzeća neče provali ti neki dr-žavni komesari kako bi osigurali dr-žavno vlasni!tvo, kao ~o se to spominjalo u nekim laičkim mrač­nim predviđanjima. G. Matclaje na najjednostavniji način pojasnio naj-bitnije činjenice i preveo koncepciJU pretvorbe u normalan, svakodn.evni rječnik. Do dana 30. 6. sva će pod-uzeća moći slobodno i neovisno iz-abirati način vlastite pretvorbe. Agen-cija će, kao što~e to do sada &ila u vlk od sedamdeset preduleta (od ko-jih je tridesetak rješeno na zadovolj-stvo svih zainteresiranih) daVllti svu stručnu pomoć ako poduzeće to za-traži, dati razne opcije i izvclavati proračune vrijednosti imovine gos-podarskih jedinki.

Prvog srpnja to me neće biti moguće, ne zato ~to će država Uzeti poduzeća, već zato ~o će tada Ageoa]a imati pravo odrediti mo-dus, naBo pretvorbe.

odreduje kako, tko i gdje,- preuzima inicijativu pretvorbe. Gospodin Ma-teša je bio vrlo eksplicitan pri tome: oema čekanja, jer agonija bi trajala predugo, a može se dodati da je ta agonija i do sada trajala predugo. A roi se kao čovjek kojeg danima boli zub nećkamo konačno poći zubaru.

Zato se mr. Mateša i sastao sa kar-lovačkim općinskim čelnicima i gos-podarskim djelatnicima: predsjedni-kom SO Ivanom Benićem, predsjed-nikom IV mr. Mijom Laićem, g. Josipom Benićem, zamjenikom pred-sjednika IV Karlovca za gospodar-stvo, te predsjednikom Gospodarske komore g. Božidarom Farkarem. Karlovački područni odjel Agencije za restrukturiranje i razvoj zastupala je njena direktorica, gđa. Marija Cu-nit, a bili su nazočni i oajvi!i pred-stavnici dugo~e općine- ing. Josip Jakovčić, predsjednik SO, te pred-sjednik IV Duge Rese g. Antun Grgu-rić. Nakon ovog prvog susreta u op-ćini, g. Mateša je odgovarao i na pitanja četrdesetak karlovačkih pri-vrednika u prostorijama Gospodar-ske komore.

PRED-PRETVORBENA

KAMPANJA

• Mr. Zlatko MaliŠ! je, odgo-varajući na sumnje i dileme lo-kalnih gospodarstvenika u šali rekao: nemojte svoju pretvorbu u gospodarstvu rukovoditi čla­ncima u »Globusu« il ST-u već čitajte Zakon o pretvorbi.

no nisu bili, niti su danas centri moći, već da samo kompliciraju situaciju kada sc mom razgovarati sa poslo-vodstvima kojn realno jesu centri moći, jasno je sa čime se sve sukob-Ijo va Agencija za restrukturiranje. Na to dolazi i či njenica da sc oko Zakona o pretvorbi vrte i političke predizbor-ne aspiracije, jasno je da se ekonomi-ja opet n~la u zadavljujućem zagrlja-ju svemoćne politike. Možda se može dati i drugačija opservacija odnosa politike i ekonomije: politika ne sa· mo da je otišla dalje od ekonomije, već se čini daje otišla predaleko, u rat za koji kažu doje samo nastavak poli-tike drugim sredstvima. Jasno, radi se o nečijoj tuđoj ratnoj politici, ali ne-porecivo je da je socijalizmom u mia-ćeno gospodarstvo uni!teno i ratnim nacional-socijalizmom Srbije.

DANP Kako se snaći u svemu? G. Mate-

b ostaje racionalan: prva faza je t~ je jednostavan: odaziv gospo- pretvorba koja treba dokinuti druš-darskih subjekata pretvorbi nije tveno vlasništvo. Kao ~to je činjeni-zadovoljavajući ni tamo gdje rat ea da nakon 30. lipnja neće biti po-nije ugrozio gospodarstvo, a kamo- držav ljenja, &jenica je da iza tog

Matcli, od toga- ništa . Država bi bila kapitalist u slučaju da ubire cjelo-kupni profit, a Hrvatski fond za raz-voj ima pravo samo na 5 posto tog zamamnog kolača, a ostalo ostaje firmama. Ni dinar iz ovog ronda (i od tih pet posto) inače oe ulazi u državni proračun , pa se ni u tom udjelu ne može govoriti o zločestoj državi-kapitalistu i poduzetniku. Država je dakle neki pomalo čudan prijelazni titular bez pravih ovl~tenja, ali kroz Agenciju može puno načiniti da sc nađu pravi titulari.

li u općinama koje su bile na nepo- dana-P (pretvorbe) neće biti ni srednomudaru.~ojeslučajsaKar- društvenog v~tva. Zbogom rvrAJTE ZAKON' lovcem i Dugom Resom. Zato bi se svačije j ničije! '-'J. .1. • ova posjeta i razgovori koji su vodeni Strategija Vlade RH je tu jasna: Podjela dionica- da ili ne i kome? mogli nazvati pred-pretvorbenom korporativno upravljanje (elementi G. Mateša je spomenuo neke teorije kampanjom. G. Mateša je duhovito su mu dioničarska d~tva, kapital i kojima se uglavnom bave stranke ili naglasio daje me učinjeno u sferi po- management- sve'ono što je ideologi- sindikati, koncepcije koje ne utjelov-litičke demokracije u Hrvatskoj nego ja branila) te postizanje efikasnosti. ljuju vladinu politiku. Hoće li samo u sferi ekonomije, ali i toda nije poli- Druga faza je ujedno i ostvarenje zaposleni dobivati dionice? To bi bila tičar već ekonomist koji kroz Agenci- davne želje: privatizacija. Dakle, ne vrlo nepravedna podjela jer uz neza-ju provodi odluke Sabora (Zakon o hrli se naglo u zamišljeni kapitalizam, poslene ima mnogo onih kojima su pretvorbi). Dodao je i da ga politika već se ~edufazom želi razlučiti zdra. tvornice s~ne. Zoran primjer: čov­osobito ne zanima, te da njegovo ve od bolesnih dijelova gospodarstva jek zaposlen npr. u računovodstvu osobno !Mljenje o cijeloj stvari nije i budučim poduzetnicima (nadajmo nekog od brodogradl1i.šta dobio bi zanimljivo za samu pretvorbu. se i inozemnim) pružiti red i sustav. dionice u vrijednosti oko 150.000 do-

Njegovi domaćini su se mogli do- Nakon faze pretvorbe (u zamišlje- lara, a radnik raz~nog .. vuteksa«-bro pripremiti za razgovor jer je g. nom prosjeku na temelju prvih isku- bukvalno ništa. Takva raspodjela bila

ćina samostalno, uz inicijativu po-dručnog ureda Agencije za restruktu-riranje moći obavljati pretvorbe do vrijednosti od pet milijuna njemačkih maraka. Dakle, i lokalni organi će imati prilike pokazati svoju sposob-nost na ovom polju. Drugo ohrabre-nje je razlika u tretmanu poduzeća koja nisu osjetila rat i onih (a ima ih puno u Karlovcu i Dugoj RCSJ) koja su osjetila razaranja. Potanjima će rokovi biti milostiviji, a kako i koliko to stoji do Agencije. Mr. Zlatko Ma-tcla je, odgovarajući na sumnje i di-leme lokalnih gospodarstvenika u šali rekao: nemojte svoju pretvorbu u gospodarstvu rukovoditi člancima u »Globusu« il ST-u već čitajte Zakon o pretvorbi. Tamo sve p~ Kako ne vjerujem da će g. Mateša sliči na sva mjesta gdje se pojavljuju razne sum-nje, ostaje samo da ga podržim u ovom mišljenju.

I za one koji misle da se radi o ras-prodaju d~tvenog, nacionalnog bo-gatstVll g. Mateša je pružio utichu: n~ su poduzeća trideset do četrdeset posto precjenjivana kada se radi o pretvorbi!

Znači, imovina poduzeća sa tim danom ne odlazi u neki državni fond, već Agencija kao državna služba u suradnji sa lokalnim organima vW!i (ponajprije izvdnim vijećima općina i njihovim lokalnim »ministaJstvi-ma« gospodarstVll) čini plan priorite-ta. proračunava stanje na terenu i Razlog dolaska mr. Zlatka Ma- Mateša večer prije Iiia gost vrlo gle- stava) oko lO posto vlasništva pri pa- bi najkraće rečeno glupost

I ~to savjetovati na kraju, kakve pouke izvući? Jedino moguće je reći: prepustimo se zakonu jer druge nam i nema. Poktdajmo izvući sve iz zakonske datosti,jer kako ni g. Mat~ ne može u okvi-ru Agencije djelovati druka-je - ne mogu to ni gospodar-ski djelatnici ni poduzeća. Malo fatalizma ne ~kodi.

dane emisije ..Slika na sliku« u kojoj dati će zaposlenima. U manjim Dionice svom pučanstvu? Praved-je neposrednošću i jednostavnošću poduzećima zaposleni otkupljuju i vi- nija je to raspodjela, ali je još uvijek uspio nadlnlWti opozicijskog prvaka ~ a deset posto odnosi se na srednja spominjana samo kao maglovita bu-Antuna Vujića (SDS H). Zanimljiva poduzeća, sa oko pet-kst stotina za- dućoost. l tu postoje dva načina: dije-je ipak, unatoč tome što se g. Mateša poslenib. Od ostatka bi jedna trećina ljenje vrijednosnih kupona putem ko-distancira od političke sfere, čisto po- došla do mirovinskog fonda, a dvije j ih pojedinac može birati čije će litička činjenica da sustav tzv. socija- trećine Hrvatskom fondu za razvoj. dionice kupiti ili možda raspodjela !ističkog samoupravljanja još uvijek ~ u spomenutom fondu mnogi putem dionica spomenutog Hrvat-donekle postoji na ekonomskoj sceni: su pre poznavali državu kao vlasnika, skog fonda za razvoj. No, ostavimo to nismo, naime, niti jednom odlukom državu kao kapitalistu, istu onu za ko- maglovitoj budućnosti. ukinuli radničke savjete! Kada se zna ju je famozni dr. Kalogjera rekao da Dvije stvari koje je rekao g. Mateša da ti ostaci jedne ideologije činjenič- je kao kapitalist jako loša. No, po mr. ipak pomalo ohrabruju: n~ će op- M. postružnik

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• »VELEBIT«

• U »Velebitu ništa novo. U nezahvalnoj je situaciji svaki novinar kada mora tako započeti članak. A ipak .. velebit« s njegovih 720 radnika zavređuje da se o njemu progovori, makar samo nabrajali probleme, k~ ji su još k tome stari.

' GLAVNI PROBLEM NOV AC, TOČNIJE DUG

Investicija koju jedni zovu političkom, a drugi zlonoginom (prezime biv-šem direktoru je Zlonoga), a odnosi se oa gradnju tvomice u Vrginmostu -()Siromašilaje matično poduzeće. Zatim muje tvornica oduzeta, profit od te investicije izostaje (od l. srpnja '91.), a sve su. obaveze ostale na karlo-vačkom »Velebitu«. A ne r.tdi se o nekom bezilačajnom pogonu, već o tvornici koja je činila 30 posto ukupnog kapaciteta. U V rginmostu je sa-građeno 5.140 četvornih metara, od čega je preko dvije tisuće potpuno opremljeno i u funkciji (mada ne znamo je li j~. postoji li uopće ili služi sasvim novoj, IDOŽd2 ratnoj svrsi).

»Velebit« je još u prvom kvartalu pr~ le godine bio u stečaju, ali je kon-cem ožujka stečajni postupak obu-stavljen, žiro račun dcblok.iran i to na način da je tadašnji dug Ljubljanska banka pretvorila u ~tomjesečni kredit od 36 milijuna dinara. lako se od tada pa do rujna normalnije po-slovalo ipak je to bio dug na dug i s kamatama on sada iznosi 100 miliju-na HRD. A postojao je dug prema Hrvatskom fondu za privredni razvoj i taj je ove godine u siJečnju otplaćen. Zatim, osim tib kratkoročnih ima i dugoročnih deviznih kredita, opet u aranžmanu s Ljubljanskom bankom. Prema Italiji (takozvani Pertinijev kredit) i prema Njemačkoj- ukupno oko l OO milijuna HRD, a prema oaj-novijem kursu.

Unatoč svemu, i ako se izuzmu spomenuti dugovi, prošla godina bila je pozitivna. Sjetimo se; prvi kvartal poslovalo se pod blokadom žiro-računa, a posljednji u ratnim uvjeti-ma, a zavdni račun se ne crveni. Skromm plus od 1.467.000 HRD ravno Je podvigu. Ukupni prihod od oko 290 milijuna HRD opterećen Je j~ nenaplaćcnom realizacijom u MakedODJJI, Bosni i Srbiji - o iznosu od 22 milijuna i 300 tisuća HRD. Spomenuli smo da je trideset posto kapaciteta l. srpnja (čitavo polugo-dište) isključeno iz zajedničkog po-slovanja otimačinom, a muke sa prometom, snabdjevanJcm t ukup-

nim robno-novčanim tokovima ne-ma potrebe obrazlagati, toliko su poznati.

Proizvodnja je u 1991. ostvarena sa 70 posto u odnosu na 1990. i to je svojevrsni uspjeh. Tako misli i prvi čovjek »Velebita«, Valentin Kmežić, dipl.eoc.v.d. direktor.

-To pok.azuje da firma ima do-bar proizvodni program, ima teh-ničke i ljudske kapacitete, udovo-ljava strogim europskim (njemač­kim) kriterijima. Lani smo izvezli 60 posto svoje proizvodnje i ukup-no gledajući mogli bismo biti puno uspj~iji. Ali pritišće nas teret du-gova. Mi smo jedina izvozno orjen-tirana fmna u Karlovcu koja nije problem slarbih dugova !j~ila pu-tem obveznica. A wto? Zato jer smo bili komitent Ljubljanske ban-ke. A ona, kao strana banka u Hr-vatskoj ne podliježe istim kriteriji-ma. Dapače, tu počinju međudr­žavni problemi. O tome se već pisalo. Za naš problem zauzimaju sc u Zagrebu i lzvrbo vijeće općine ...

RADI SE, NE RADI. ..

J tako život teče dalje, malo ima pa onda opet nema posla. A pred zaklJU-čivanjem je nekoliko velikih poslova

za njemačke naručioce, za ukupno 6.500.000 DEM. Isto toliko je plan za domaće Užište. Hoće li se to sve i potpisati ovisi o političkoj klimi. Ali istini za volju našim konfekcionerimo nije najteže ugovoriti posao. To je važno, ali tada tek treba ugovoreno izvliiti. Od spomenutih poslova 30 posto su lohn poslovi (usluga ~ivanja uz sirovine i model naručioca) a za 70 posto treba udovoljiti u svemu, do najsitnijeg detalja, kao što je desing, boja konca, modni deta~ i slično. l domaće tržište podrazumijeva veliku borbu. Vrlo je loša snobdjevenosL Bi~i glavni snabdjevač sirovina za domaće tržište je u Glini, na privre-meno okupimnom području. Ali i inače na domaćem tri.i.štu je sirovina skupa, a uvjeti plaćanja nesnošljivi. Orijentacija »Velebita« na uvoz iz Austrije i na indijsko i egipatsko pre-divo, moglo bi biti rjclenje, ali tek ukoliko to postanu sigurne, stalne i čvrsto uhodane linije snabdjevanja, da ne trpi proizvodnja.

UNATOČ SVEMU ...

Plan proizvodnje za 1992. smjelo

je ambiciozan. Treba proizvesti ukupno tri milijuna i 600 tisuća komada konfekcijskih proiuoda i 80.000 komada poplunskih. To je za oko 600.000 komada vBe nego '90. kada je u (otetom) Vrginmostu proizvedeno milijun i 560.000 ko-mada. Kako to postići? U »Velebi-tucc kaže organiziranjem u dvije smjene. TopodrazumijeVlldodatno za~javanje, ali i umnažanje troš-kova proizvodnje, a za ~lo je opet potreban veći obrtni kapital. T ako-reći bez banke koja bi to mogla pra-titi - teško.

Nadalje, prethodni kontakti sa inozemnim partnerima ne obećavaju velik interes stranih ulagača. Moguće

Jješenje je da će Ljubljanska banka kao vjerovnik postati dioničar pro-porcionalno dugo. Ali što će na to re-ći država, što općina - tek treba vidje-ti. Još uvijek postoji šansa da se dugovanje- naknadno pretvori u tzv. javni dug putem obveznica. Tako olaldan »Velebitcc bi na skorafujem tržištu dionica imao veće šanse da nađe kvalitetne vlasnike, odnosno da ih uopće nađe. Jer zaštitni znak «Ve-lebita« - bubamara- simbol je uistinu Lijepe i kvalitetne robe. Sve ostalo aviso o ekonomskim pokazateljima. Zainteresiranih će biti . A hoće li to bi-

Plan proizvodnje za J 992. smjelo je ambiciozan. Treba proizvesti ukup-no tri milijuna i 600 tisuća komada konfekcijskih proizvoda i 80.000 ko-mada poplunskih. To je za oko 600.000 komada više nego '90. kada je u (otetom) Vrginmostu proizvedeno milijun i 560.000 komada. Kako to po-stići? U " Velebitu« kaže organiziranjem u dvije smjene. To podrazumijeva dodatno za~šljavanje, ali i umnažanje tr~kova proizvodnje, a za što je opet potreban veći obrtni kapital. Takoreći bez banke koja bi to mogla pra-tili- teško.

ti kvalitetni gospodari ovisi i o Ptet-hodnom ~išćavaoju problema. Sto poduzeće zdravije uđe o pretvorbu

veće su W1se da buduči ~ospodari ili dioničari budu «<zbiljniji« i bolji.

VESNA HORVAT

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE OPl:JNSKO POVJERENIŠTVO KARLOVAC

VLADI REPUBLIKE HRV ATSKE • Prosvjed i zahtjev u svezi revalorizacije iznosa novčane naknade nezaposlenim osobama

TRAŽIMO MINIMALNI NIVO SOCIJALNlli PRA V A!

Općinskom povjereništvu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Karlovcu obraća se sve veći broj nezaposlenih osoba žalbama i zahtjevima da se glede povećanja troškova života i nove visine zajamčene plaće izvrši usklađivanje i utvrdi novi viši iznos novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti.

U svezi korekcije iznosa novčane naknade nezaposlenima područne službe Zavoda za zapošljavanje u Republici Hr-vatskojjo~ uvijek nisu primile odgovar.Uuće upute od strane Ministarstva rada i socijalne skrbi.

Glede toga, Općinsko povjereništvo Saveza smaostalnih sindi.kata Hrvatske u Karlovcu ponovno upozorava na odredbe Uredbe o radnim odnosima, zapošljavanju, socijal-noj skrbi, mirovinskom i invalidskom osiguranju, dječjem doplatku i zaštiti žrtava u slučaju ratnog slanja ili neposred-ne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvat-ske, kojoj je po objavi podataka o visini zajamčenog osobnog dohotka, ministar rada i socijalne skrbi, dužan donijeti odlu-ku o usklađivanju iznosa novčane naknade s novo objavlje-nim podacima.

Poznato je da je po odluci republičke Vlade iznos zajam-čene plaće u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1.1. do 313.1992. godine utvrđen u iznosu od 6.012.- HRD.

Zbog nemogučnosti podmirivanja najosnovnijih životnih troškova a uslijed svakodnevnog rasta cijena prisutno je u znatnoj mjeri nezadovoljstvo nezaposlenih osoba i njihovi opravdani zahtjevi da im država garantira minimalni nivo socijalnih prava i sigurnosti.

Glede toga očekujemo poduzimanje učinkovitih fl\iera od strane Vlade Republike Hrvalske.

Za Općinskom povjereništvo SSSH Karlovac Predsjednik; Vitomir Beogović

--------------------------------------------------------------1~ožujks1992------------------------------------------------------------

_4 _________________________ d~o~~~o~d_i_1o~s~e_-~d~o~~~a~d.~a~se~-=~d~o~~~o~d=i~t~ć~e~s~e~------------------~~-

POLITIČKE INICIJATIVE HRVATSKA KRŠĆANSKA DEMOKRATSKA STRANKA UKARLOVCU

VLAST NAM NIJE IMPERATIV bori za svoje ideale. Ono zna što je obrambeni rat, ~to je opravdani rat i te je teoretske misli postavio Sv. Augustin. U prošlom sistemu mi mo-žemo govoriti o vjeri kao pasivnoj opoziciji, koja se nije mogla politički realizirati zbog represija. • U skoro bi gradski politički život trebao postati bogatiji za još jednu poli-

tičku stranku. Radi se o Hrvatskoj kršćanskoj demokratskoj stranci, čiji inici-jativni krug javno djeluje od sredine prošlog mjeseca. Političke inicijative sve češće i češće se svode na onu Brešanovu parafrazu Shakespearea »ili ga ti meni, ili gaja tebi«, pa će svakako biti zanimljivo pratiti da li će HKDS napra-viti neki kvalitativni pomak od nje. U svakom slučaju, u stranci su trenutno neopterećeni borbom za vlast, mada je političko djelovanje bez borbe, pa još bez borbe za vlast svakako iluzorno. O svemu tome za »Karlovački tjednik« govori predsjednik Inicijativnog odbora HKDS-a, gospodin Marijan Pavan.

• Spomenuli ste rat, a mi smo rat niz mjeseci živjeli. Kako sudite o dogođenom kroz načela stranke?

PA V AN- Mislim daje u našem slučaju, bez obzira na sve zlonamjerne, koji su svi-jetu htjeli predočiti iskrivlje-nu sliku, da je bez obzira na njih sasvim jasno tko je u-tva, a tko napadač. Naš pro-tivo~ je bio to Uk o siguran u · sebe, u svoju oedoziranu snagu i ovo je najbolji pri-mjer obrambenog rata, ~o se svakako uklapa u nonne krlćanskog ponašanja. Mis-lim na domoljublje i sprem-nost obrane domovine.

• Tek sredinom veljače osnovan je Inicijativni odbor HKDS-a. Što je razlog tako kasnom uobličavanju političkog anga!mana oko ovog programa?

PAVAN- Najprije Vam se mo-ram zahvaliti na prostoru koji nam ovilJI razgovorom u »Tjedniku« daje-te. Sto se samog pitanja tiče, većina nas je pripadala i još uvijek gorljivo pripada HDZ pokretu. Kažem na-mjerno pokretu, ne stranci, jer sma-tramo da je taj pokret odigrao zlatnu ulogu u hrvatskoj povijesti. Onje bio nužan i jedino moguć, opravdan i svaka druga opcija, posebno u Kar-lovcu bi bila katastrofalna. Osnivaju-ći HKDS, mi ne idemo nikom u pr-kos, već želimo popuniti političku prazninu grada i zalagati se za ideje u koje vjerujemo. HDZ je ispunio naj-veći dio zahtjeva nakg naroda i ne-minovno dolazi do raslojavanja ljudi unutar njega, a mi smo pripadnici kršćanske ideje, jer srno u tom duhu odgojeni. Nastojat ćemo se stoga pro-filirati kroz HKDS, te to osvjedočiti praksom. Znamo da je n~ stranka bez veće tradicije na ovim prostori-ma, ali postoji duhovni i ljudski po-tencijal, koji može pozitivno djelova-ti na n~ grad. • To što se nije profilirao kao stranka, rezultira se u HDZ-u kroz disperzivnost njegovih članova, struja unutar njega, čvršćih defmi-cija?

P A V AN - Demokršćanska ideja postojala je prije HDZ-a i teško bi bi-lo reći da se ona sada formira u Kar-lovcu. Ona se svakako definira i or-ganizira, jer iza nas je pedeset godina boljševiz.ma, koji je sistematski gušio kršćanski duh, pa je posljedica toga da se neki ljudi danas i srame svog kršćanskog stava, boje ga se izreći . Svaka sredina mora sazrijeti da bi stvorila neku stranku i primila odre-đenu profilaciJU. O samom HDZ-u će vrijeme i povijest reći definitivnu stvar, ali je sigurno da HDZ pokret i

HDZ stranka nije jedno te isto. Po-kret je zadovoljio potrebe i vrijeme je njegovog profiliranja u stranku, zbog raznih interesa ljudi.

ZA KRŠĆANSKU IDEJU

• Program stranku profitira l raz-likuje od ostalih stranaka Koja su temeljna programska načela HKDS-a?

PA V AN - Mnoge stranke pozi-vaju na duhovni preporod Hrvata, ali mali broj njih govon o načinu na koji to postići. N~ stranka se jasno opredjelila za kršćansku ideju, kao vodilju kroz ta nastojanja. Mi ćemo se zalagati za preobrazbu društva na temelju kršćanskih zasada. Preneseno u političkom smislu, ne stvaramo ni-šta novog, već se pri k lj učujemo veli-kom broj demokršćana u Evropi. Upravo je taj politički krug Evrope pomogao nakm narodu. lako smo dio katoličke crkve, u suanačkom smislu ne postoji povezanost i ne že-limo biti privilegiranim vežući se uz crkvu. Mi od crkve očekujemo da budemo u istim odnosima, kao i onda kada odlazak u crkvu nije nosio privi-legije, već nevolje. U odnosu prema drugim strankama želimo biti pošteni i korektni. N~e je da životom i ra-dom to i dokažemo, jer znamo da je vnjeme pravi sudac, a rezultati rada najbolji pokazatelj vrijednosti. Sigur-ni smo dn vrijeme radi za nas i zato nam mje potrebno radi profita ukazi-vau na druge prstom. Smatramo daje svaki čovjek neponovljiva vrijednost, pa podržavamo svakog tko radom pridonosi općem blagostanju. N~

·stranka će nastojati na političkoj i stranačkoj kulturi, n~i članovi neće morati slušati lucidne govore svoj1 nepogrešivih vođa, te u svoje redove P?zivamo sve dobronamjerne i ~oj 1dej i sklone.

• lako smo dio katoličke crkve, u stranačkom smislu ne postoji poveza-nost l ne želimo bili privilegiranim vežući se uz crkvu. Mi od crkve očcku­j,.mo da budemo u istim odnosima, kao l onda kada odlazak u crkvu nije nosio privilegije, već nevolje. U odnosu prema drugim strankama želimo biti pošteni i korektni.

• Kad smo već kod ovog pitanja, bilo bi svakako zanimljivo čuti stav Vaše stranke, o dana!njem odnosu crkve i države.

PA V AN - Mi nikada nećemo bi-ti suanka manifestacija krlćanstva, velikih proslava, velikih proštenja, prvih redova, kora i klupa. Danas se kod n~ih članova ne mijenjaju raniji oblici odnosa prema crkvi, a znadete da u n~oj okol.ini ima dosta suprot-nog u odnosu na n~ stavove. • Nije li crkva, vlasti poslufila kao određeni ideološki nadomjestak, zbog svojevrsnog vakuma na toj konkretnosti i nije li time zaprijetila profanizacija same crkve?

PAVAN - Nije za ljude koji su živjeli ono što jesu, ali u jednoj masi svijeta, u jednoj politički neobraw-vanoj sredini mogloje dolaziti do to-ga. Crkva to nikada nije takvim pri-hvaćala, demokrlćani su znali o čemu se radi. U određenim momentima, u zadnje dvije godine, možda je bilo po-trebno i to napraviti, zbog poveziva-nja naroda, zbog opasnosu od poli-~ički lijevih ideoloških strujanja. Zbog toga ne bih to sasvim osudio, premda je stav nare stranke sasvim jasan u neodobravanju nekršćanskog načina u pokazivanju kršćanstva.

• U priopćenju s osnivanja Inicijativnog odbora kažete da će HKDS nastojati na vraćanju identiteta hrvat-skog naroda. Kako ćete to raditi i što uostalom podraz-umijevate pod identitetom?

PAVAN - To je ko-pleksno pitanje. Svaki se čovjek mora s nečim identi-ficirati, pa tako i narod. Da se Hrvati nisu opredijelili za kršćanstvo, a kasnije za ka-toličanstvo, vjerojatno kao narod ne bi danas postojali. Možda bi bili dio pravoslav-lja ili islama. Naši stari su se okrenuli prema zapadu, kroz stoljeća su se borili za taj kamen međaš, za to su mno-gi ljudi pali, te smtram da je to bitna odrednica, to je pra-vi identitet. Mnogi ljudi neće reći koji je to identitet, doz-voljavajući mogućnost ma-nipulacije tim tenninom. Mi jasno kažemo daje prava srž Hrvatske, ono što je sačuva­lo naš narod na ovim prosto-rima, katoličanstvo i da je to pravi identitet. Kršćanskim nonnama ćemo pokušati re-alizirati naša uvjerenja, a ona su vjera,ljubav i zajedni-štvo.

KRŠĆANSTVO I POLITIKA

• Što je lo u načelima kr~anstva ~to omogućava politički angažman, političku praksu?

RAT JE ZAVRŠEN • Aoristalno govorite o ratu. Za-ista vjerujete da je on gotov?

PAVAN - Ja osobno vjerujem daje on gotov. Svi znamo da postoji vi!e vrsta ratova, a neki 9(1 oblika će sejošdu~o. du~o vodili. ćak ida sada oslobod1mo cijeli n~ teritorij, opet bi bilo puno problema, jer bi se našle one zle sile, koje bi nas osporavale, kao ~to nas i sada osporavaju. Kada kažem gotov, mislim na global rata, veličinu sukoba, ali ponavljam, da se može preobličiti u jednu od varijanti. Mi ćemo se braniti i suprotstaviti, a tu je i oblik političkog rata, koji će biti grub i dug. Mi ~a moramo voditi od-lučno, ali na n1vou, uz pomoć n~ih saveznika koje smo stekli u svijetu, a koji su se osvjedočili dn nismo ona· kvi, kakvim su nas godinama pred-stavljali. • Da li možemo govoriti o vjer-skom karakteru rata?

PAVAN Mislim da ne. Prije svega mene je duboko razočaralo pomanjkanje vjere kod ljudi na Kor-dunu, pomanjkanje poštivanja svoje pravoslavne vjere. Ja sam čak uvje-renja da tamo gdje poštuju svoje pra-voslavlje, takvog oblika rata cije bilo. Mislim da pravoslavlje nije odigralo ulogu, koja mu je namijenjena u svom narodu, jer da je tomu tako, pokazuju i ratne činjenice. Elemenata vjerskog rata nema, ali se pojedinci sada tuku u i me vjere, jer nemaju opravdanja, uopri~ta. nemaju pravog razloga za ono što rade, pa ga grozni-čavo traže. • Sto se može reći o ratu i njego-vim posljedicama u Karlovcu?

PAVAN - Rat je bolna či njenica . Brine nas i što će biti dolaskom ~la vih ~ljemova, da li će se to moći njcliti. Nemam trenutno spoznaje o svemu što se poduzimalo u vezi obrane gra-da. Mnogi su se trudili maksimalno u tom pravcu. Mi smo bil i ~espremni u odnosu na silu • kojoj smo se morali suprotstaviti. No ta n~ slabija pozi-cija nije se dovoljno uvažavala u ocjenama prije samog rata, u onom preventivnom vidu, pripremiti ih na pravovremeno i privremeno napuš-tanje teritorija. Time bi sc mnoga do-bra spasila i ne bi bilo toliko materi-jalnih gubitaka. Ratna situacija du· boko je povezana i s političkim životom n~eg grada. Političke pro-mjene na određenim funkcijama su normalan proces. ali od odlazaka mnogo bitniji su dolasci. Za nadati se da na ta mjesta dolaze pravi ljudi, koji će svojim radom ostavljati pozitivne tragove, pridonoseći time svima na-mn. Čak i nakon eventualnog silaska s funkcije, takvi se ljudi mogu po-novno politički angažirati, jer P,?Vje-renja prema narodu jamče nJihova djela. Te smjene trebaju stimulirati kvalitetujer je to jedino garancija pravog političkog života.

• Više puta ste naglasili kako Vam borba za vlast nije imperativ. No postojanje političke stranke povlači borbu za vlast, kao smisao posto-janja.

PA V AN - Kršćanska ideja se ne može profitirati samo kro-l vjeru. Ljudima koji žive po kršćanskim na-čelima, n imaju utjecaja u društvu, ra-ste ugled tih ljudi, njihova financijska moć, značaj njihov u sredini u kojoj žive i to dovodi do stvaranja stranke, kao svojevrsne garancije u realizaciji kršćanskih ideja. Kod nas se stranka stvara od ljudi koji nemaju iskustva u PAVAN - Kada kažem da nam političkoj borbi, uli koji se žele mo· borba za vlast nije imperativ mislim demo politički organizirati. Bez obzi- na trenutnu situaciju. Mi nemamo rana ideje, ako niste danas organizi- čvrsteor~anizacije, mi nemnmosvoje rani, ne možete realizirati nastojanja. podružmce, mi nema ni prostorije Stranka je samo produlena ruka u stranke. Zbog svega to$a bi bilo kraj-realizaciji tih ideja u praktične svrht:. nje nodgovorno davali bombastične Kriva slika je stvorena o k~nstvu izjave. Mi smo svjesni svog_ mjc;sta i da je ono pasivno. Naprotiv, ono je prema tome sc mvnamo. VJeruJemo puno optimizma, puno vjere u bolje dn se situacija ne mijenja jednom iz-sutra i uvijek je bilo raspoloženo da sc jn vom Velikog vođe, već dugotraj-

it Ml nikada nećemo biti stranka manifestacija kršćanstva, velikih prosla-va, veliklh prmtenja, prvih redova, kora i klupa Danas se kod naših čla­nova ne mijenja raniji oblici odnosa prema crkvi, a znadete da u našoj oko-Uni ima dosta suprotnog u odnosu na naše stavove.

nim stvaranjem povoljne klime, koja on!ia donos1 promjene. U perspektivi ćemo biti spremni za najveće dosege. To će nam omogućiti i kvaliteta na!ih članova.

• Da U sam indiskretan ako pitam koliko imate članova u ovom tre-nutku? Da li je to stranačka tajna?

PAVAN - To nije tajna. Nada-mo se da ćemo imati dovoljno člano­va da uskoro osnujemo podružnicu. Kontaktirali smo s ljudima raznih profila, cijenjenim u ovom.gradu i da ćemo stoga moči dali reprezenativnu stranku gradu. Nedostaju nam aktivi· sti, oni koji će terenski i praktično ra-diti i to trebamo postići.

• S političkih tema, na trenutak čemo prijeći na nešto malo drugači­je. Radi se naravno o Odboru za zaštitu ljudskih prava čiji ste Vi predsjednik. Da li korespondiraju te dvije Vaše funkciji!' ili je to slučajnost?

PA V AN - Mislim da je uloga u odboru stečena kroz život i rad u sre-dini. U tu sam poziciju došao kao du-gogodišnji član Matice hrvatske, a Matica je potakla osnivanje tog od-bora, nadalje da me ljudi poznaju kao čovjeka koji nije sklon nekim velikim promjenama vlastitih stavova, te da nikada nisam bio pretjerano polili· ča n, vjerojatno je to bio osnovni raz-log za moje imenovanJe. Proveli smo niz akcija, u kojima nas je vodila k~­ćanska ideja. Zbog toga mislim da unekoliko te dvije funkcije zaista ko-respondiraju kroz angažman kršćan­skih stavova.

•Kako ocjenjujete rad Odbora?

PAVAN - Okolnosti nam nisu i! le na ruku. Mi smo bili svjesni dola-ska zla, ali su ga u potpunosti bili svjesni oni koji su ga spremali. Zbog toga tijekom cijele godine dana, koli-ko je Odbor djelovao, mi od sve sile navodno ugroženih nismo primili niti jednu žalbu, niti jedan dokumenat koji bi potvrdio njihova sve ~!asnija i glasnija jadanja. Mi smo čmili sve, nudeći se za pomoć u rješavanju tih problema, no nikada nas•nitko nije zvao i očito da nisu imali ili povjere· nja ili valjanih argumenata.

PRIVATNO VLASNIŠTVO,

SLOBODNI POJEDINAC

• U priopćenju odbora navodJte p~ost zaštite privatnog vlas-mštva, koje je u ovom ratu doživje-lo najbezočrn]e nasrtaje.

P A V AN - Do sada totalitarni re-žimi nisu o privatnom vlasn~tvu vo-dili brigu. U budućnosti će privatno vlasni!tvo, javna dobra biti temelji moderne Hrvatske. Sve što je ovdje i što je dobro koristi društvu. Sloboda prava na privatno vlasn~tvo uvjetuje i slobodnog pojedinca, ali i obratno i to je dvostrani odnos. Moramo pošti-vati općeprihvaćene norme i time se dovesti u krug kojem toliko težimo. To ne mogu ostvariti stranke momen-ta, mislim ostvariti u potpunosti. Ja bi se usudio i HDZ nazvati pokretom momenta, iskrenog momenta n~g naroda, ali daljnji razvoj prepuštam njih?_vi_m ideolozimn da ga dalje razvijajU. • Kako Odbor tumači izvještaj Helsinki Watcha?

P A V AN - Kod nas je. bilo dosta nejasnih stavova. Mi smo na svom te· renu imali jednu okupacijsku vojsku za koju nismo znali da li je okupacij-ska il.i nije, te kada mora otići iz Hr-vatske. Oko toga je bilo pre vire dile-ma. Bilo je ratno stanje, a nije bilo ratno stanje, bio je rat, a nije bio pro-gl~en rat i u takvom kontekstu osje-ćaja poniienosti i osamljenosti, nije lako biti sucem i treba imati puno ljudske hrabrosti i kršćanske savjesti, za hladnu prosudbu. Ne poznavajući stvarnu situaciju, mislim da je velika hrabrost uprijeti prstom na takav na· čin u eas i ocrniti nas pred svijetom. Veliki uspjeh srpske politike je name-umje srpskog problema kao domi-nantnog, te da se zaboravi cjelokupna represija na teritoriju SrbiJe nad na-rodima koji tamo žive. Mi ne smijemo olako prijeći preko mogućnosti krk nja ljudskih prava, već stvoriti i osi-gurati sve preduvjete za jedan potre-ban dignitet u ljudskim odnosima.

v

Razgovarao: GORAN G EROV AC

Snimci: D.NESKUSIL

VJERUJEM U COVJEKA ... • Budućnost Hrvatske s političkog i socijalnog aspekta u stavovima HKDS-a i što u vezl ovog drugog nudi Vaša stranka?

P A V AN - Ako pođemo od Karlovca on mora biti razvi-jen sukladno atributima koje nosi. Jedan demokratski si-stem, privatno vlasništvo odgovorniji pristup životu i radu nosi neslućene mogućnosti. Bez obzira na loše okolnosti koje trenutno vladaju, vjerujem u ljude i da ćemo se na ovoj ma-gistrali između Evrope i Jadrana naći, ne kao slučajni pro-laznici, već ćemo igrati aktivnu ulogu u svijetu razmjene ro-ba, rada i iskustva. Što se socijalnog aspekta tiče u ovom trenutku crkva puno radi za narod. Mnogi naši članovi rade u Caritasu. Stranka u svom programu nije stranka koja se zadovoljava ublažavanjem socijalnih posljedica, koja će štiti-tl i hraniti siromašne, već ona u svom programu inicirati će rad, stvaranje i disciplinu. Mi nikada nećemo dozvoliti da u Hrvatskoj glavnu riječ igra krupni, besćutni kapital, gdje bi čovjek bio samo srdstvo plaćanja ili rada. Socijalna davanja ne smtramo nužnošću koju trebamo osigurati svom narodu, već treba ostvariti puno, puno više. Optimista sam i u pogle-du političkog rjšenja. Tu mislim prije svega na pitanja grani-ca. Zemlje koje su nas priznale, učinile su to prema onim službenim granicama Hrvatske. Neće ostati na ovom, već će se Hrvatska vratiti u granice koje joj pripadaju, povratom trenutno okupiranog teritorija. HKDS će se za to svim svo-jim snagama boriti. Volio bih vidjeti ijednog hrvatskog poli-tičara ijednog hrvatskog predsjednika, koji je voljan staviti svoj potpis na nešto što predstavlja ustupanja i jednog, jedi-nog pedlja hrvatske zemlje. Takav čovjek ne bi imao podr-šku u vlastitom narodu i ne bi po ničemu zaslužio da bude na čelu tog naroda.

-----------------------------------------------------------19. ožujka1992 ----------------------------------------------------------

o •

-~~-------------------d_o~~~o_d_i_lo~se~~~d~o~~=a=đ=a~s~e~-~d~o~~~o~d=i=t~ć~e~s=e~--------------------~5

BRATIMILI SE BORCI SPLITSKE I KARLOV AČKE BRIGADE

KARLOVČANI, OD SRCA V AM HV ALA

. Inicijativ~ o potpisivanju pove-lje potekla je od boraca splitske brigade i građana Trogira, kojih ima najviše u toj brigadi, a povod je velika pomoć karlovačke bri-gade u opremanju splitske briga-de. Svečanosti su prisustvovali predsjednici grada Trogira Josip lvačić i predsjednik grada Kar-lovca Ivan Benić, predsjednik Iz-vršnog vijeća Mijo Laić, pred-slllvnici zbratimljenih brigada sa suradnicill!a, te Ivan Štajduhar, načelnik Policijske uprave Kar-lovca.

• Prošlog utorka (10. ožujka) na prigodnoj svečanosti potpisana je povelja o bratimljenju 11Q. karlovačke i 114. splitske brigade. U povelji izmedu ostalog stoji da povelju potpisuju 110. i 114. brigada čija je borba i međusobna su-radnja doprinijela oživotvorenju vjekovnog sna hrvatskog naroda o slobodnoj, suverenoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Ivan Mateković, zapovjednik ll O. brigade rekao je da se potpi-sivanjem povelje obilježava za-jednički rad i suradnja s borcima Trogira koji su na zajedničkom zadatku obrane naše domovine prešli trnovit put. Mnogo toga imamo sličnog. Obje' briglltle Sl.J osnovane u lipnju proš'le gooine i krenule u obranu s nekoliko tan-džara, da bi danas prerasle u sna-gu koju neprijatelj itekako mora respektirati. Naša brigada, rekao je gospodin Matokovtć ima i svo-ju himnu, ispJevanu u jeku nažeš-ćih borbi koja govon o putu na-sllljanja bngade i njihovim pogi-nulim borcima od Topuskog, preko Lasinje do Turnja.

Na nječima dobrodošlice za-hvalio se Damir Prlenda, načel­nik štaba 114. brigade. On je go-vorio o dosadašnjim borbama brigade koju čine borci Trogira, Solina, Splita i Drniša. U brigadi ima težaka i radnika koji su vedra čela krenuli u obranu Hrvatske. Borci su prošli sva bojišta na juž-noj fronti, od Dubrovnika, Stona do Čepikuća.

I van Mataković govorio je o trnovitom putu kojeg je od lipnja prošle godi-ne, kad je 110. brigada osnovana prošla, te potvrdio riječi boraca da nepri-jatelj nikad neće prijeći na drugu obalu Korane, dok je i posljednjeg borca ove brigade koja brani i čuva grad zajedno s drugim postrojbama Hrvatske vojske.

Pred samo potpisivanje Sara-jevskog primirja došlo je do ot-vorenog napada na brigadu. Da nije bilo pomoći 110. brigade, koja je poslala dio artiljerije na taj front, t~ko bi bilo obraniti zauzete položaje. Zahvaljujući pomoći koja je stigla na vrijeme 60 Š~eljevih >>Belih orlova« zauvjek je zavr.šilo svoju čet­

ničku karijeru. Ratko Mladić, po zlu čuveni zapovjednik Kninskog korpusa 114. brigadu prozvao je zloglasnom, zbog čega su borci te brigade ponos-ni. To dobrim dijelom zahvalju-ju i borcima Karlovca.

Potpisivanje povelje bila je prilika da se druže borci zbratimljenib brigada, izmjene iskustva, obnove ratna sjećanja.

Gradonačelnik Trogira u ime slllnovnika tog grada predao je poklon zapovjedniku artiljerije Ivanu Čuleu i tom prilikom na-glasio da mnogi Trogirani duguju živote karlovačkim borcima IlO. brigade, te daje brigadna artiljeri-ja splitske brigade dio karlovač­ke.

Ž.PULEZ

• Hrvati iz Kanade pomažu ratom porušeno domovinu

SVE BOLJA INFORMIRANOST

ISELJENIKA U prostorijama Croatia cluba u Missis-

saugi 5. ožujka, naši iseljenici mogli su rije-čima i slikom saznati najnovije vijesti sa kar-lovačke fronte. Kamera Veronike Topić zabilježila je susrete sa ljudima koji se nalaze na ratištima Husj@, Turnja, Kamenskog, Mekušja, Sajavea, Svarče i drugih rati.šta.

Na pitanja prisutnih odgovarao je Juraj Domšić, župnik župe u Kamenskom, koji je takoder prognanik. Okupljanje Hrvata ise-ljenika iz šireg karlovačkog kraja iskorište-no je i za prikupljanje pretplata na >>Karlo-vački tjednik«. U ovu akciju uključila se i Radio stanica u Torontu - program na hr-vatskom jeziku »Zvuci Hrvatske<<. Do sada se pretplatilo 60 naših iseljenika, najviše iz Mississauge i Toronta. Organizator ovog susreta Hrvata iz Ontaria, kao i okupljanje pretplatnika na naš list organizira Hrvatski fond karlovačkih općina iz Mississauge.

• Sutra zasjeda Skupština općine Karlovac

PO TREĆIPUT Za sutra je po treći put zakazano za-

sjedanje Skupštine općine Karlovac. Pr-vu sjednicu, 5. ožujka, prekinula je lažna uzbuna, druga nije održana zbog nedo-statka kvoruma, pa će odbornici sutra ponovo u klupe kako bi donijeU nekoU-ko važnih odluka.

Na sjednici će se naći potvrda nekoli-ko akata koje je donijelo Predsjedništvo Skupštine, među kojima je najzanimljivi-ja Odluka o plaćama i drugim primanji-ma funkcionera koje bira ili imenuje Skupština općine ili Izvršno vijeće. Bit će imenovano nekoliko odbora, a J avno pravobranilaštva će dati informaciju u vezi primjene Zakona o prodaji društve-nih stanova.

ZAHTJEVNICA

HRVATSKOG RADNIŠTVA SABORU l VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Su0C("nl ., km1n1nm n••lmn.:.wwm 1 IJIJI'ftnm -od nl-;; kOJI odl"'t'-dulclc U\'11'11• """'" mdu - /u hlr jl'\ utnlt hllnlt rtco-.u\·tmje po1o1nlu mdnll.u u ltupuh llc 1 Hl"\ut .. kOJ 11rodutum hl"\liiAkog rudniku u bC'-.cqe-11JO nt-<••mn dtlt"l u Luropu ' Omt'<tlmu f urrmu u llrYuh~u • z.u .. tlltmo )hot 1 tJu.,tojun~l\0 rudniku ~IU~lL

ZAHTIJEV A MO o l Oo plllh• prut~ para~ l lro,kovulh oto..

2. Nroporulvnn)~ plotA n !!Ih od 15.000 HRO

3 Povr{anf~ naknada nc1ap~ltnlrna <1 , O~plo.lno IIJetenjt· ~lroma.snlh ~. Odgodu I!Okljucrnjo '>lr·ul<' 1 1111nu. obJt~ l jlmn radnik& br7 polol~ Ipri

hodo.. G. Ukidanje porNn nu promt'l d1t"cilh potrTp.,tlna,

7 Ro.dnllko ~JuodJUd\ltnit' u upru\llanj\1 podu1rdma poradl ograni· tt! n la um ovo lJ(' dlrrktorn 1 uprrH nl h od !)oru

8. lSe~pltt.lnu podjelu r.l lon•tu llUla n .. l\u

O. Cr1vr1lnu .J~rt:d"'lu.\n od l"'r"Odujr drtJ ,IH"nlh podutl."tU namllt-nlll rj...-a.vanfu pnloilt]:l rndnU~a kOli" .. <' pnohorOOm pi"'ftltt,._\.u.HL \ l ~ li.om r lr 11.1 nflhU\U no..-o .IUJ)<hlj,nanll'

10 lh\dn l( k" ltt..'ioiUI)nlltC' u up-ru\ n1m ()d buri mo ~l<' iml'nuh• Afu•nciJ:~

ID. l't'"'lrukturlrnnjc- l rD .. nol Hepubllkr llnab~(' ' jonno" nuJa Agt"ncllc

ll /alcoMku /U~I IIu ,fndllomlnlh pm tt:rrnl kn l r adniOdh prr d'ill\\ niku

12 Olkn.1nl ruk ud ntt fmt\llll· ll mit·'-t:'tl lA mtJnik(' Uhrdt" nr vl~kom

13 n~~l "'lrlrun fl" \\0\. dU.\ nu /dklluct'Oih kol(' k th n l h ugovora

11 L'~p<t,la\o ncovl~noJ; ndnoff .. ud\hu 15. !Jrn.du i d f)nOt.. l·nf<' llru.l~k ~ ..OC.JJI\Inr poH•Ijc .. ukl"dno 7.Jlkllutku

~ahorn Rcpuhllkt' Hr"\.sl ,k('

liU VA rC...k.O UAO ISfVO

SINDIKAT

ZAHTJEVNICA ..., - USPJESNO!

Prema prvim nagovještajima iz Save-za samostalnih sindikata - Općinskog

povjerenmva u Karlovcu tzv. >>radnička« zahljevnica polučila je izuzetan uspjeh, ne samo među onima koji još imaju sreće da su zaposleni, već i medu mnoštvom nezaposlenih, prognanih, socijalno ugro-ženih koji nažalost iz dana u dan bivaju većinom. Rezultati potpisivanja, završe-nog zaključno sa srijedom 18. ožujka, biti će službeno poznati tijekom sUjedećeg tjedna. U sindikatu kažu da su zadovoljni načinom na koji su uspjeU artikulirati za-htjeve ljudi koji svakodnevno ophode sindikalne prostorije. Bilo kako bilo, i ko-likogod tisuća potpisa širom Hrvatske se skupilo- sigurno je da ministarstva koja se bave zahtjeva nom tematikom, ni Vlada RH u cjelini neće smjeti ostati gluhi na stavove potkrijepljene potpisom pučan­stva.

M.P.

------------------------------------------------------------ 19. ožujka1992 -------------------------------------------------------------

=6~ _____________________________ d_o~~~o_d_i_lo __ s_e ___ d_o~~~a_d._a_s_e ____ d_o~~o_dl_·t_ć_e_s_e ________________________ .~1~_ poratnom situacijom da ti mo-

VREMEPLOV

U ORWELLOVOJ . GODINI - 1984.

• Umjesto strašnog totalitarizma u famoznoj 1984. nailazimo na prve tračke svjetla demo-kracije. Komunizam ipak nije svoj totalitarizam doveo do perfekcije koju je opisao G. Or-weU, čak se i preko groznog Berlinskog zida moglo bježati. V ećina diktatora ta daje već umr- • la, a pravih rasnih nasljednika više nije bilo. U temeljima najpravednijeg društva u povijesti pojavljuju se pukotine.

Za one koji su samo čuli za Georgea Orwella i njegov roman «1984« dajmo samo nekoliko kratkih napomena. Glavni junak po imenu Winston Smith živi u totalitarnom sistemu koji apsolutno sve kontrolira. Zaljubljuje se u radnicu Juliu, što je najstrože zabranjeno. Ipak, kad se čini daje nesretni Smith izmakao Velikom Bratu koji stalno gleda- uhapse ga i preod-gajl\itJ. Temeljito preodgojen Smith na ulici ne prepoznaje Juliu koju je jako volio ... Najpopu-larniji lik iz romana svakako je Veliki Brat, u kojem komunistički diktatori prepoznavabu naciste, nacisti komooiste, a pravi demokrati i jedne i druge. Dok V eliki Brat gleda u svim smjerovima i iz svih uglova - mi pogledajmo njegovu 1984.

NAZOVI M RADI -RATA!

-»U ponedjeljak je u Karlovcu ot-počeo radom Centar obavj~ta­vanja u koji pojedinci i OUR-i mogu slati odredene informacije u slučaju elementarnih nepogoda, saobraćajnih nesreća, te drugih događaja za koje smatraju da tre-ba informirati odgovarajuće or-gane i službe<•. -Nešto godinica kasnije telefon 985 pravi je hit. Samo, organi su drugačiji.

GOROSTASNI POKOJNIK

»Cjelokupan opus dra Vladi-mira Bakarića tek treba ocijeniti. Težina ocjena, ~ljanja, te-orema otkriva se proučavanjem marksističke baštine gorostasa so-cijalističke misli. Sjećajući se ovih dana Vladimira Bakarića, izuzet-no omiljenog na Kordunu zbog svoje neuobičajene moći oph<r đenja s ljudima, njegovih posjeta karlovačkoj regiji i susreta s rat-nim drugovima, misli nam se vra-ćaju na 1976. godinu i njegove ti-ječi zahvale prilikom proglašenja počasnim građaninom Karlovca: »Neobično sam počašćen ovim proglašenjem za počasnog građa­nina grada Karlovca i ja vam se najsrdačnije zahvaljujem«.

BAUK KRUŽI HRVATSKOM

,.()po7iciono i neprijateljsko djelovanje oaj~ se javlja kroz različite vidove nacio-nalizma, kJeronacionalizma, liberalizma, novog ljevibl-renja, a u nekim krajevima u manjim iredeotističkim ispa-dima«.

•Parole i simbo6 sliče mima iz ranijih godina, a to su: u Hrvatskoj vladaju Srbi, Hr-vatska je sistematski eksplo-atirana i izlaz za nju može bi-ti jedino u ekonomskim i političkim promjenama koje će dovesti do formiranja .. samostalne i demokratske Hrvatske« i slobodne Hrvat-ske«.

- Eao, tako je govorio drug Mladen fuvela, član pred-sjedništva CK SKH. Govo-rio je i o srpskom naciona-lizmu, ali kod njega nije našao parolu »Hrvatskom vladaju Hrvati«. Zanimljivo. Ipak, slobodml i demokrat-ska Hrvatska doći će tek na-kon par godinica Slobe.

- Vladek Bakarić je inače bio i počasni građanin Slunja, Vojnića i Vrginmosta. Nije nam poznato da li su ga na Kordunu proglasili i za počasnog seljaka nekog sela.

SRPSKO KINO »l prošle, 1983. godine, najpopu-larniji filmovi u karlovačkim ki-nima »Edison«, ••Banija« i ••Luk-sor« bili su najnoviji domaći filmovi. >>T esnu kožu« vidjelo je oko 14 tisuća posjetilaca, >>Veliki transport« oko 13 tisuća, ••Vari<r lu veru« oko l 1.700 i »Medeni mjesec« 10.800 gledalaca«.

- Beogradska produkcija držala je tržište tako jako da se nekima nakon tolikog izgleda-vanja tih filmova stvarno priči­nilo da je Beograd bliži od pe-desetak kilometara udaljenog Zagreba. Nije ih za kriviti ...

OTPADNICI ••Zbog nedovoljne aktivnosti

pojedinih članova SK gotovo da i nije bilo razlike izmedu članova i nečlanova Saveza komunista. To upućuje na razmišljanje: ne bi li, po 1ogi'ci, ako nema razlike izme-đu članova i nečlanova Saveza komuoista, mogli onda svi biti u Savezu komunista, ili pak, drugo razmišljanje, ne bi li trebali mnogi sada§nji članovi otpasti iz redova SK. Očito da je istini bliže ovo drugo razmišljanje«.

- Demokracija je j taj pro-blem rijema: neki su ostali, a većina se razmiljela po stran-kama.

VJEČNI FARAON MILAN

»Organizatorske sposobnosti, moraln<rpolitičke kvalitetet i ug-led borca za ciljeve socijalističkog

1samoupravljanja Milana Pavića, d~li su do punog izražaja u ·.SOUR Jugoturbina«, za po-sljednjih 7 godina otkako se nala-zi u ovom kolektivu. kao aktivan društven<rpolitički radnik bio je dva puta biran u CK SKJ, čiji je i sada član« .

- ~ u obrazloženju natje-čajne komisije spomenute fmne povodom re-re-reizbora vječ­nog Milana na mjesto faraona u kolektivu. Pogledajmo što su nešto prije napisali dajući mu Svibanjsku povelju:

»Pripada krugu izuzetnih soci-jalističkih samoupravnih prega-laca čiji je lič~i doprinos ~azvoju. i objedinJavanJU metalske mdustn-je Karlovca u SOUR »Jugotur-binu« neprocjenjiv«.

»Izvanrednim radom i svest~a-

TUĐE UŠI »B.M. (37) iz Male vra-

novine kod Topuskog osu-den je u Okružnom sudu Karlovac na šest mjeseci za-tvora zbog krivičnog djela protiv SFRJ - izlaganjem poruzi imena i lika druga Ti-ta. U toku postupka utvrde-no je da je Miljević u rujnu prošle godine pred ~oso­ba vrijeđao ime i lik druga Tita. Zanimljivo je daje Mi-ljević zbog istovjetnih djela već ranije osuđivan«.

»U presudi se naglašava da je T.K. 112 Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hr.: vatske počinio krivično dje-lo protiv socijalističkog sa-moupravnog društvenog ure-denja i sigurnosti SFRJ -izazivanjem nacionalne m.rž-nje,nurlorainekpclJiv~ Tog dana pred više osoba on je vrijeđao susjede na nacio-nalnoj osnovi i izjavio da je Dan ustanka - >>Ciganski, vlaški, SQ)Ski«. ..

- U prvom slučaju vrije-dani drug više nije mogao osobno tužiti okrivljenog pod parolom .. sFRJ- to sam ja«! U drugom sluaju ustanici su bili jo! živi. Ipak, trebali su dečki paziti što pričaju pred više osoba jer nikad se ne zna koja od njih ima tuđe uši.

nim angažiranjem drug Pavić dao je izuzetan doprinos razvoju i proširenju kako postojećih kB.pa-citeta tako i izgradnji novih indus-trijskih objekata.lzgJadnja Tvor-nice turbina velikih jediničnih snaga do 1200 MWb najveća je investicija poslije rata u Kar-lovcu«.

- Da je više takvih ni rat nam ne bi trebao da nas posve uništi. Ipak, srećom, ostala nam je Tvornica golemih turbina ko-ju ćemo moći koristiti kao ban-gar za avione u slučaju da se iz-gradi kakav aerodrom u blizini To je n!Yveća investicija prije rata u Karlovcu.

PROVAUUJU, USEUUJU •..

••Tokom postupka utvrđeno je da su oni u studenome prošle g<r dine nasilno ušli u stan u zgradi u Ulici Mile Mraović Si.mić,iako nisu imali ovla!tenje za to. Optu-ženi su se branili da su se use.lili jer su živjeli u lošim stambenim uvje-tima, a postupak dodjele stanova još nije okončan«.

- Vidite li vraga: i u mimo doba nadu se toUke sUčnosti sa današnjom ratnom i nadajmo se

ftarlovački aLUft (tU "' ',, 11 • Itl

"-~ " 4 IIIC)kUO IIC oLAJt ..._.. __

TJEDNIK -· ._.... ... ....... s. • .._,. , •• :s.

r AA NHl lJoal(' l 'li U«<SrvQ l A.OWJM I·

loTllACU A. l'lA.kl.OVAr ll. U " Y .. IIWY1Ut'A

R:t. l. ll

zak stane!

UMJETNE GRANICE?

••Na svečanosti je govorio i Vinko Hafner, predsjednik Skup-štine SR Slovenije, koji je izmedu ostalog rel@o - Prvi tvornički dimnjak u Zumberku, nerazvije-nom ustaničkom kraju, niknuo je kao rezultat ukupnih odnosa iz-među na§e dvije republike, kao rezultat našeg zajedništva, brat-stva i jedinstva. Vjerujem da će stanovnici tog kraja prihvatiti ovu tvornicu kao n~to svoje, da će vrijedno raditi i ostvarivati po-slo~ne rezultate. Siguran sam da će Zumberčani dugo pamtiti dan kad je na njihovom području ni-kla prva tvornica i da će ona za: ustaviti višegod~nje raseljavanje ljudi tog prekrasnog kraja«.

nOvo što se radi na ovom po-dručju, kako u Sloveniji tako i u Hrvatskoj,je n~to čime bi se m<r rali svi ponositi i poželjeti da toga bude i više, jer time se slamaju i gaze umjetne granice. Njih zapra-vo i ne bi trebalo da bude, osim na granicama koje označavaju Soci-jalističku Federativnu Republik;u Jugoslaviju«- rekao je uz ostalo u pozdravnom govoru Ivo Latin, predsjednik Sabora SR Hrvat-ske«.

- Eto, tako Hafner i Latio. Danas ljudi ustaničkog, neraz-vijenog i prekrasnog kraja, na-pose Radatovića, izraziše želju da se kompletno, skupa sa zem-ljom isele u Sloveniju. A ono o umjetnim granicama danas po-navlja srpska vrhu.ška.

DANI LO KANJA »Na mukama su bili radnici

»Korane« u srijedu, prvog dana sajma, u večernjim satima. Mada su se dobro opskrbili kriglama (jer, pivo je najslađe iz krigle) oko 20 sati više nisu imali u što točiti pivo. Razlog: mnogi posjetioci su, nakon što su ispili pivo, krigle za-držali kao- suvenir!? Otuđeno je čak 3000 krigli i »Korani« priči­njena šteta od oko 340.000 dinara«.

-Jasno, riječ je o >>Danima piva«. Pogledajte doma nemate U kakvu kriglu i slatko ispijte pivce iz oje. Jer, ruku na srce, to što ste za taj sitniš oštetili »Ko-rano« nije ništa prema onome što joj uradiše čedomiri, izvana i iznutra. Ovako bar imate neki suvenir na 1984.- godinu Veli-kog Brata i ispijanja pive!

UDRI BANDO! »Logično je pa sada dižu glavu

svi neprijatelji našeg društva, jer svatko od njih u sadašnjem tre-nutku razvoja društva, kada se nalaze novi putovi razvoja, traži svoju §ansu i priliku da se namet-ne. Pokazalo se do sada niz puta da su to računi bez krčmara, jer je radnička klasa naše zemlje (i na-rod) još davno kao svoj put razv<r ja odabrao socijalizam i sam<r upravljanje, kao jedinu altema: ' tivu koja će se, ako zatreba, t životima braniti. Svi oni koji su se okupili na nekakvoj platformi protiv naše zemlje, očito da nisu izvukli pouke iz prošlosti i j~ uvi-jek nisu shvatili da Jugoslavija ostaje Titova Jugoslavija<<.

- Tako se grozi uvodničar KT -a n~to iza Titova rođenda­na. Nemam ništa protiv da Juga ostane kakva hoće, a svima je jasno da je u Hrvatskoj nema. Ono o životima koji se za nju sa kokardom daju nisam baš shva-tio ...

MOMA JAŠE PO ŠUNDU

»l ono što najviše zabrinjava, ove stripove mladi masovno čita­ju, od onih u nižim razredima pa sve do onih u srednjim i višim školama. Laka i beznačajna lite-ratura se tako naturila i opasno ugrožava mladi svijet. Nekad su ovakvi stripovi imali i bolje sadr-žaje. Sjetimo sc ••Mirka i Slavka«, »Partizanske eskadrile« i drugih

revolucionarnih tema hrabrih pi<r nira partizana koji su se isticali raznim podvizima. Zbog čega je došlo do toga da se jčdnog m<r menta ukinulo njihovo tiskanje nije nam jasno. Ali, na takav na-čin kroz riječi i crtež popularizira-ti na!u revoluciju i rat bilo je ve-oma zanimljivo«.

- Ovako se Momir Lazić okomio na stdpove i slična iz-danja. Danas Moma čita >>Ka-petana Dragana« negdje u Kni-nu, uz svog vožda Babića kojem ide kao stripovima sa partizan-skom tematikom: odjednom ga ukinuše i nije mu ništa jasno. No, Moma ide i dalj~ na redu su kina:

>>Nema dana kada u jednom od naših kina ne igraju prave filmske limunade; pune tučnjava i ~!W.,:ubistava, silovanja, erotike

' i CaZn.ih drugih nastranosti koje nam se nude kroz njih ... «

- Seks kao oastranost? Kod Mome sve ide. Zašto naša djeca ne gled!Yu partizanske filmove u kojima nema ubistava, silova-oja, tučnjava. .. Jer to sada ima-ju uživo, od Mome i četničke bratije. Ide Moma još:

»Njihov opći razvoj zahtijeva da budu dobro informirani o te-kovinama naše revolucije, o vri-jednostima našeg društva koje se na tim tekovinama i zasniva. Taj revolucionarni princip u razvoju

PRIREDIO: MLADEN POSTRUtNIK

svakog mladog čovjeka treba da bude naglašen. Jer i sada smo u si-tuaciji da nam učenici u jednoj školi znaju ime »poznatih zvijez-da<< rok glazbe, a da u isti mah ne znaju prezimena našim revolu-Cionarima_ .. .sigurno je da se ne smiju odgajati na lažnim princi-pima življenja zaboravljajući sv<r ju slavnu revolucionarnu prošlost i djelo Josipa Broza Tita<<.

- Jadna djeca. Zaboraviše kako su se tukla u ratu, a pogo-tovo prezimena svojih suboraća.

f~ožujka1992 ------------------------------------------------------------

l .

- ~~----------------____ d_o~~~o_d_i_lo __ s_e_-__ d_o~g,~a~d~a_s~e~~~d~o~~~o~d~it~će~s~e--_______________________ 7

KNJIGE ZDRAVKO PUCAK:

PLAHA INTIMA • Promocija druge knjige pjesama, prerano preminulog

pjesni)ta Zdravka Puca ka, održana je' l4. ožujka u prostori-jama čitaonice u Banjavčićevoj ulici. Promociju su zajednički organizirali Gradska knjižnica »Ivan Goran Kovačić« i Ma-tica hrvatska Karlovac. Skupu su prisutvovali čelnici naše općine, brojni gosti i štovatelji djela Zdravka Pucaka. Pri-sutneje u ime organizatora pozdravio gospodin Ivan Jurko-vić, pozvavši ujedno sve građane da se odazovu ovakvim okupljanjima kojima je tema umjetno~t.

O djelu Zdravka Puca ka govo-rio je Toma Podrug, naglasivši sve elememe koje krase Pucakov stih i odolijevaju vremenu.

Perspektiva svakog pjcsn~tva ogleda se u činjenici da li ima bu-dućnost. Ova bitna stavka gradi

se na nekoliko činjenica. Jedna od njih je da se pjesma temelji na riječima, druga je izvornost pjes-nikovog svijeta i treća senzibilitet. Pucak je bio originalan, nikoga nije kopirao, već mu je uzor bilo pjesn~tvo . Svi mi koji smo sada ovdje, svi smo zapravo niz svjeto-va. Zato propadaju totalitarni re-žimi, jer su nesposobni to shvatiti i .?Ye nas že,!e &!}muti u istu masu. Pueak je svoj senzibilitet sublimi-rao u snažnom predosjećaju smr-ti, koji intenzivira duhovni naboj i prisiljava pjesnika da radi neod-godiva djela. Zbog te činjenice njegove pjesme su zrele, što nije sukladno broju autorovih godina u trenucima dok ih stvara. Njego-va poezija teži umuknuću, oslo-bođenju od suvišnih riječi, dovev-ši ih do jedne cjeline koja se ne disperzira. Zbog toga ova poezija ne samo da korespondira s vre-menom, ne samo da ima sve atri-bute izvornog pjesništva, već ima budućnost, koJa će svakako pobi-jediti vrijeme, rekao je gospodin Podrug.

Prisutnima se obratio i gos-podin Ivan Pucak, otac pokoj-nog Zdravka, zahvalivši sve svima koji su učestvovali u ovoj promociji i naglasivši kako knji-ga njegova sina odlazi u knjiž-nicu, pa dok živi knjiga, s njom živi i pjesnik.

U umjetničkom dijelu pro-mocije nastupila je Ana Vido-vić, dok su pjesme Zdravka Pu-caka recitirate Rena&aNlainić j

ZDRAVKO PUCAK

PLAHA INTIMA

Nataša Vugrinec, učenice n~ Gimnazije.

»Plaha intima« je naslov pro-movira ne zbirke, koja sadrži do sada neobjavljene pjesme Zdrav-ka Puca ka. Priređivač Gojko Su-šac u pogovoru n_aznač_uje k~liki je rad zapravo b1lo pnkupiJanJe Pucakovog djela u qelinu zbirke.

Mnoge su jesme doslovno bile zapisane na marginama bilježni-ca, nu raznim listovima i l istićima, često rukopisno nejasne, možda i nedorečene, nedov~ene, nena-slovljene, gramatički neformuli-rane. Sušac se pridržavao, kako

sam kaže, stroge autorove auten-tičnosti, te se stoga nada da će pružiti poptuniji uvid u stvaraštvo ovog pjesnika.

Zdravko Pucak rođenje 1955. godine u Ribniku, kraj Gospića . Osnovnu i srednju školu završava u Karlovcu, a zatim upisuje na Fi-lozofskom fakultetu u Zagrebu studij jugoslavenskih književnosti i pedagogije. Diplomirao je pe-dagogiju, a pod kraj studija iz pr-vog predmeta, tragičnom voljom izlazi iz ži_vota. Njegovi stihovi nisu objavljivani. dok je Zdravko bio živ, već 1987. godine post-humno se objavljuje prva zbirka pjesama »Slomljena krila«. Pjes-me u drugoj zbuci donijete su u

šest ciklusa, prema pr~je!li p_ri-ređivača. Zbtrka donOSI bio-bib-liografske ~alke o autoru, j~­vatke iz kntičkih osvrta na poez!-ju Zdravka Pucaka j ilustracije Danijela Butale.

Matica hrvatska nastoji i nasto-jat će još više u odgajanju mlade književne perspektive grada, ali j svekolike mladeži, u bilo kom obliku 5)Stvarivanja svoje osobe-nosti. Sto se književnosti tiče, mladim autorima je svakako naj-teže objaviti djelo i tu ćemo im iz-laziti u susreL Zbog tih nemoguć­nosti mnogo njih ostaje nepozna-tim, neafirmiranim i mislimo da je tome došao kraj. U ovom sluča­ju radi se isto tako o mladom pjesniku, koji je eoletio i prebrzo slomio svoja kr1la, ali su ostali brojni njegovi zapisi koji zaslužu-ju našu pažnju. Puca k eklatantno pokazuje nepredvidive puteve sudbine, u nekim slučaJevima pokazuju se nesretnom okolnoš-ću u nepostojanju prilike za kon- , kretnu definiranost, što je često kod pjesnika i nije optimistično. Medutim Zdravko Pucak ostaje svakako dijelom naše književne baštine i njegovo djelo pronalazi svoje definirano mjesto u njoj, rc-kao Je za »Karlovački tjednik« gospodin l van J ur ković.

GORAN GEROVAC

JAME NE SAMO KAO GROBNICE IZLOŽBA U ITALIJU • »Jame (kao) grobnice« je naziv predavanja dr. Srećka Boži-

čevića, održanog 12. ožujka u prostorijama čitaonice u Banjavči­ćevoj ulici, a u organizaciji Hrvatskog planinarskog društva »Du-bovac« i Gradske knji:inice »Ivan Goran Kovačić«. To je ujedno i naslov knjige gospodina Božičevića , izašle uz suradnju Azur journala.

SvoJevrstan predgovor predavanJU dao je Mladen Muić, osvrn uvši se na vrijednost spomenute knj1ge. Jame su svoj značaj imale u doba pisane i ne-pisane povijesti, ali u ovu ratna vre-mena dobijaju na novom značenju .

Ovo je zapis o prodoru isti ne, o speci-fičnosti pojava u Hrvatskoj i Herceg Bosni, knjiga koja se gradi sistema-tično u cilju humanizma 1 prorode. Ona je ujedno, možda i najb1zarnije ispisana povijest dinarskog krša, etič­ki i ekološki krik i vodič kroz traume, istakao je gospodin Mu ić.

U svom predavanju gospodin Bo-žičević je dijapozitivima dočarao svu

KLUB '90

FOND BRAĆE SELJAN U petak 20. ožujka, biti će u prostoru ••Kluba 90« odriano pre-

davanje pod nazivom ••Braća Selja n na Crnom i Zelenom kontinen-tu<<. Ujedno će biti osnovan ••Fond braće Seljan« za pomoć Katlov-cu. S Rupom će započeti i rad •• Kluba 90«, no svakako najznačajnjja stavka biti će pokretanje jedne šire inicijative, kojom bi se trebale obnoviti veze Karlovca i braće Seljan. Još tijekom veljače je na ini-cijativu Vlade Seljana otvorena izložba i osnovan već spomenuti fond u Zagrebu. Spona u realizaciji prijenosa inicijative u Karlovac je gospodin Željko Mikić.

!:ilO sam pozvan na promociju dru-gog izdanja knjige »Braća Seljao«, autorice Aleksandre Sanje Lazarević. S gospodinom Vladom Selja nom već dugo uspješno surađujem na glazbe-nom planu, te je ta suradnja. rezultira-la i na ovaj naćin . U suradnji s grad-skom vladom i direktorom etnograf-skog muzeja u Zagrebu. Davodarom Frlanom, učinili smo sve da se ova akcija prenese i kod nas, u Karlovac, kaže željko Mikić . o~im spomenute činjenice o osni-

vanju fonda, biti će održano preda-vanje Aleksandre Sanje Lazarević,

otvorena izložba iz izbora donacije braće Selja n, tc kao poseban raritet i praizvedba pjesme Mirka Seljana »Domorodcima«, koju je uglazbio Vlado Seljan, aranžman napisao Pero Gotovac, a ovom prilikom će je izve-sti Djevojački zbor Glazbene škole pod ravnanjem Aleksadra Radivo-jevića .

Prije pet godina bili su Karlovcu u posjetu sinovi i kćeri Steve Seljana i

U SPOMEN BAKI PETELINŠEK

DRVENI CVJETOVI BAKINI

• ••Nesumnjivo, ona se poziva na baroknu baštinu pozlaćene oltarne plastike, na biblijske, povijesne i ju-načke likove i predstavlja u svojem asketizmu tvorbe vid svojevrsnog stoicizma ... <<

Ive Šimat Banov Ovo su riječi kritičara o ki-

parstvu Franci~ke Petelinšek, neobične žene čija umjetnost nikada nije trebala medije, kata-loge i kritike. Kao ~to su je svi jednostavno zvali baka Petelin-šek, lako je i njeno kiparstvo trebalo samo jedno - svezu sa narodom, poviješću i iskonom.

Ćudni su ti drveni cvjetovi bakin i. U isto su vrijeme grubi l čvrsti, ipak tako profinjeni i nježni svjetlinom boja. Zmije, pjetlići, ljudski likovi- u dječjim očima su te minijature bile veće od snova. Ponajprije u djece

• ZI LIK-a, dječjeg doma koju je vjerno pohodila svake godine. l kako se tada ne sjetiti djetinj-skih bajki, poglavito Regoča ili šume Striborove. l Domaćih koji izlaze kad se zapali drvo. Baka Petelinšek nije morala pa-liti drvo da iz njega izađe iskra života, davnine ...

U nje je umjetnost bila intim-nost duše, o čemu svjedoči či­njenica da je kao umjetnik ot-krivena (negdje 1970.), a nije se sama voljno pojavila pred oči­ma likovne publike i javnosti. Pronađena je u okružju likova kojima je podarila život. l danas kada običan promatrač, nevje~t filozofiji ili povijesti umjetnosti promatra ta bića može lakoćom dočarati njene čvornate ruke kako oblikuju okamenjene dr-vene čvorove. Ćvorove koje priroda nije znala dovršiti ma-štom.

Nema više ruku bake Pete-linšek, ali ona je ostala. Pogle-daji... njenog Matiju Gupca,

Franju Tahija, Mojsija ili Kri-sta. Iz njih će uvijek u veliki svi-jet gledati oči bake Petelinšek. Okamenjene, čvrste kao povi-jest, nježne kao priroda.

M. Postružnik

ljepotu 1 trag1k u Jama. Mnoge Jn me su danas smctliSta, kanalizaCIJe, mje-sta w odlaganJe otpada naJšire vrste, mnoge su grobnice. masovna t ratišta i neotknvcne taJne. Sve obJedinJUJe nj ihova ljepota 1 izazov istraživanJa. Gospodin Božičević Je izričitu pozor-nost stavio na kršku golet, on ljepote Biokova, Vclcb1ta , naših otoka, na kraške njeke, na ponornice, na Mo-dro i Crveno jezero krnJ Imotskog, na Vrlovku kraJ Ozlja, na peć1nu kraj Gračaca, na niz drug lokaliteta koJa su slijedom događanja postaJala onim što nikako ne smiju biti. Bez nepo-trebnih ulazaka u područja nemuštib

špekulacija, gospodin Božičević je 1pak dovoljno jasno pokazao što je bit tragike prirodnih ljepota Hrvatske, koje su u mnogočemu dijelile sudbi-nu i nosile isti teret, kao i ljudi koji su ovdje živjeli.

GORAN GEROVAC

tada su posjetili sve kulturne instituci-je grada, sa željom da se pokrene ak-cija oživljavanje uspomene na oca i strica. Dali su i konkretan prijedlog da se njihova obiteljska kuća na Gazi pretvori u muzej. Oni bi realizaciJU pomogli eksponatima i konkretnom novčanom pomoći, kaže gospodin Mikić.

Prvi korak je napravljen nedavno. Karlovac je naime dobio osnovnu školu koja nosi ime ova dva svjetski poznata istraživača. Skup koji se odr-ža va je druga stepenica prema cilju, dok bi već spomenuti fond trebao dokazati svu ozbiljnost i odlučnost kojom se kreće u realizaciju jedne ideje. Iz fonda bi se trebala obnavljati djelatnost gradskog kulturnog miljea, ali i školstva, te bi, ovisno o sredstvi-ma kojima će raspolagati, mogao pridonijeti i obnovi osnovne škole »Braća Seljan••. Do sada su mnoge akcije vezane uz braću Selja n inicira-ne u Zagrebu, što je samo jedan od pokazatelja onog sindroma indi(e-rentnosti Karlovca prema svojim najvrijednijim građanima. Prema ri-ječima gospodina Mikića postoji raz-umijevanje u gra·dskim, ne samo kul-turnim krugovima, da se podijele zaduženja i krene se u akciju. Sve će ovisiti o novcu i o situaciji u kojoj ži-vimo, ali je već danas sigurno da će se otovriti prostor za rad na spoznaji bitnosti braće Seljan. Stoga se već sa-da mogu pozvati svi oni građani, koji raspolažu s eksponatima vezanim za braću Seljan, da ih poklone Grad-skom muzeju. U organizaciji skupa u Karlovcu, uz već spomenute uKiub 90« i Glazbenu školu, sudj~lovaJi su Etnografski muzej iz Zagreba, OŠ »Braća Seljan•• i Gradski muzej iz Karlovca. O skupu će biti obaviješte-ni i članovi obitelji Seljan, čime se želi jasno naznačiti da se sa riječi krenulo u konkretnost rada.

GORAN GEROVAC

Izložba, koju organizira Zo-rin dom u suradnji s nizom li-kovnih umjetnika, čija sredstva prikupljena prodajom idu za pomoć obnovi Karlovca, nije na veliku žalost organizatora, na-kon otvorenja u Karlovcu bila prenijela u Graz. No to nije obeshrabrilo sve one koji brinu o plasmanu ove zaista izuzetno vrijedne kolekcije , pa i rC'"wltati nisu izostali. Naime, 21. ožujka u galeriji STUDIO LIARCO u Italiji, gradu Comu. Gospodin Mario Oanna, vlasnik galerije je besplatno ustupio svoj pro-stor. Otvaranju izložbe trebali bi prisustvovati ljudi političkog i kulturnog života. Izložba osta-je otvorena tjedan dana. Spon-zor izložbe, u vezi tro~kova pu-la i boravka je Juting trade.

Mi se nadamo uspjehu, paje upućeno više od tisuću pozivni-ca svim onima koji bi mogli biti zainteresirani s kolekcionar-skog aspekta. lako je sada naj-važniji prodajni nspekal, ja iz-ložbu ne doživljavam isključivo tako, jer ona je ipak prezentaci-ja našeg likovnog stvaralaštva, naših kulturnih dosega. Posta-va izložbe u Grazu nije defini-tivno otpala i ona će tijekom travnja biti prenijeta i tamo. Mi od plana ne odustajemo i za očekivati je da ćemo pokušati maksimalno uponati javnost i time ostvariti cilj, kaže direkto-rica Zorin doma Mirjana Ju-retić.

GORAN GEROVAC

U KAFIĆU »LAV«

IGORCIKUŠA Prostor kafića »LaV« ople-

menjenje novim slikama, ovoga puta to su ulja na platnu Igora Ciku.šc. Igora Karlovčani do-bro poznaju kao našeg talenti-ranog i obrazovanog (završio Likovnu akademiju u Zagrebu) slikara i grafičara. Predstavio se sa deset potpuno novih ra-dova. Tematika je povezana uz trenutak sadašnji, odnosno uz ljudska stradanja i patnje što ih je donjelo ovo suludo vrijeme i ovaj besmisleni rat. Evo samo jednog naziva slike: Jutro, da li će biti dana? Već iz ovoga vidi-mo o kakvim se razmišljanjima i o kakvoj inspiraciji radi. Iz sve-ga toga rodila se vrlo uspješna serija slika dotičnog autora, ko-ja ga predstavlja kao dobrog poznavaoca tehnike i boje. No, najbolje će biti da sami pogleda-le, jer prilike imate tokom cije-log dana u kafiću »Lav••, a vri-jedi reći i to da je izložba prodajna.

TIHANA PRISTER

OTKRIVANJE VRIJEDNOSTI

U zajedničkoj organizaciji Gradskog muzeja, Gradske knjiž-nice »Ivan Goran Kovačić<<, te Matice hrvatske Karlovac, bit će postavljena izložb~:~ Ivana Benko-vića, hrvatskog slikara rođenog u Rečici 1886.,- preminuo u Ame-rici 1918. U našoj sredini ovaj sli-kar je nedovoljno poznat, paje to bio motiv organizatora za ovakvu rctrospe~tivnu izložbu, koja će bi-ti otvorena u prostoru Gradskog muzeja, ali jedan dio i ~ izložbe-nom salonu ••Ljudevita Sestića« u

Gradskoj knjižnici. Biti će izlože-na ulja, akvareli , grafički listovi, dokumenti , listovi koje je Benko-vić ilustrirao. Više od 40 radova će biti izloženo, što nije i potpun broj, jer se od nekih djela moralo odustati zbog ratne situacije. Ivan Benković je osnovnu školu zavr-' io u Rečici, a G1mnaziju u Kar-lovcu. Likovnu a kademiju polazi u Zagrebu kod poznatih profeso-ru Crnčića i Čikoša, a zatim ga put vodi u Ameriku. No za vriJe-

me stud ija se oženio, paje najveći broj radova za ·11-šio u posjedu obitelji njegove supruge. NajveĆI

dio radova koji će biti izložem upravo su iz tog izvora, ali bit će ih i iz raznih privatnih zbirki . Nemar, kojijc uvjetovao zaborav za djelo ovog umjetnika konačno prestaje, a o tvaraju e perspektive otk rivanja vrijednosti djela, o ko-jima je vnjeme već izreklo SVOJ

sud. GORA GEROVAC

~----------------------------------------------------------- 19.ožujka1992 ------------------------------------------------------------

B dogodilo se - događa se - dogodit će se

GRAD SE »UMIVA« "' ,_

r· '

Općinska odluka o zabrani plakatiranja na javnim površi-nama i drveću davno je zaboravljena. Posla za komunalne inspektore ima i previše. Plakati, razni oglasi i osmrtnice po-stavljaju se posvuda.

Standard je sve niži, mnogi su bez zaposlenja, a popunjavati se kućni budžet može na razne načine pa i skupljanjem starog papira.

Vrijeme primirja u Karlovcu donijelo je i nove h h m move u dvordni kina »Luxor*. Nakon mjesec dana od k<lko su počele projekcije nll.]gledaniji film je ostvarenje Kevina Reyno l d~a .. Robin Hood«, nova ver-Lija o kruljo Sher· woodske ~ume koga tumači popularni Kevin Costner. Camcronov u Termi-nator 2 .. privlačio je t:tkodcr u velikom broju Karlovčanc.

HrvalSke distributerske kuće otkupile su za proljetnu se7.onu velik broj kvalitetnih mm~klh ostvarenja. Spomenimo samo nck<l koja će uskoro biti prika7.ana i u I<Jirlovcu. Tu 'u dV".I vrlo dobra trilera ,. Vlsovi Pnclnka« (Paci· ne lleighiS) režisera Johna Sehlcisingern sa mega zvije>.dama Michaelom Ke:o~tonom i Melanie Griffith tc .. Wedloch" sa Rutgcr llnu"rom u gl:lvnoj ulozi. Komedija sa američkih top ll!>ta: ~Doch llollywood«, .. curly Sue« l .. c rkni F'red« (Drop dead Fred) . Istinski poznavuocl sedme umjetnosti ni-kako ne bi smjeli propustili dolau.'ćl nim autora Istvana Smboa .. susret s Venerom>< (Meeting Venus). ostvarenja čisto europske morulnc ulegorije danaSnjih vremena. Tko je nim gledao slo:f.it će sc s konstatacijom duje Sza-bov mm pompowu himna ujedinjene Europe. Glenn Oose u •·Susretu sVe-neromu tumači lik hedske pri madone. Iz paketa dolaz.t.>ćih nam nlmovu va· dl mo naslove: wKr.dj ribara" (The Fisher King) sn Robinom Willlamsom, ~Rochetecr••, .. BarOy«, ,.za tude novce" (Other People\ Money; Schcplslcv ,.Krik u tami« (A Cry ln the Dark) l ,. ffudson llawku.

MLADEN SKUKAN

----··--·--·__.·

"' "' ~ ~ ''"'''''"''.

U proteklim razaranjima grada nisu nastradali samo stambe-ni objekti. U Karlovcu, gradu parkova, mnoga su stoljetna stabla trajno uništena. Oni koji su predstavljali opasnost za građane bilo je potrebno ukloniti.

Očistiti grad od smeća i prašine trenutačno je najvažniji zada-tak komunalaca. Da lije potrebno žilu kucavicu grada, Radi-ćevu, prati upravo oko podneva za vrijeme najvećih gužvi?

IZDVOJENO

PETICIJA ZA PROMJENU

Socijaldemokratska stranka Hrvatske pokrenula je potpi-sivanje peticije gradana i radnika, za promjenu zakona o pre-tvorbi društvenih poduzeća. Peticijom se traži zakon koji po-lazi od načela da imovina poduzeća pripada radnicima koji su je stvarali, dionice radnicima besplatno i da se odlučivanje o načinu pretvorbe vrši uz suglasnost radnika i njihovih iz-abranih predstavnika. Potpisivanje peticije organizirano je 14. i 15. ožujka ispred gradske tržnice.

Mnogo gradana odazvalo sc potpisivanju peticije, kojn će biti upućcnn Vladi i Saboru llrvat ~kc.

Popravci na mnogim objektima izvode se užurbano. Posla je mnogo i potrebno ga je obaviti u što kraćem roku.

.:·

D. NESKUSIL

ULICE I TRGOVI

NOVI PRIJEDLOZI PREIMENOVANJA

Komisija za utvrdivanje prijedloga nazivlja ulica i trgova grada Karlovca dala je novu grupu prijedloga imena koja bi, nakon· procedure u Skup~tini općine, ušla u javnu uporabu. Komisija je imala u vidu da ovi ' prijedlozi trebaju biti prvenstveno provjereni povijesni pojmovi i imena čijem ugledu nije naštetila povijesna razdaljina.

Prošle, 1991. godine ista je komisija predložila 42 promjene naziv.lja koje je SO usvojila, a nešto kasnije ulica tzv. JNA preimenovanaje u Domobransku ulicu. Zato ovi prijedlozi nose redne brojeve od 44 - 58. Evo ih redom:

44. Nade Dimić DR. Vladka Mačeka 45. Save mrkalja Kralja Zvonimira 46. Španjolskih boraca Petra Kružića 47. Božidara Dakića Vladimira Bogovića 48. Milisava Dakića Bruna Bušića 49. Trg kod nove Banke (Pri Mačekovoj Ulici)

Trg Aloj~ija Stepinca 50. Ulica od »Gavrilovića« Do »Karlovčanke«

Mije Kreštća 51. Od Domobranske do Autobusnog kolodvora

uz vojarnu Milana Vrbanića 52. Pješačka i biciklistička staza Marakovo brdo

• - Mostanje Dalmatinski prolaz 53. Trg kod tvornice »Velebit« Trg Hrvatskih

branitelja · 54. Cesta od Vatrogasnog doma do Šumarske ško-

le Vatrogasna cesta 55. Beloševačka Dr. Blaža Lorkovića 56. Branislava Nušića Milutina Cihlar Nehajeva 57. Trg Bratstva i jedinsta Trg Sv. Franje

Ksaverskog 58. Između prilaza Kozjači i Beloševačke Svibanj-

ska ulica

, Skl itJDOI su veli

l{ o! odtz.

~~ll~ _____ ___ __ d_o=~-o_d_ll_o_s_e_-_d_o....!:'8<~a_đ._a_s_e_-_d_o~~~o_d_J_·t_ć_e_s_e _________ _ _ ~9

· ČITATELJI-REDAKCIJA

TKO JE ODGOVORAN? • Skoro će i dva mjeseca otkada, mi mještani Turnja, mo-žemo posjećivati svoje domove. Kao što svi znamo učinjene su velike materijalne štete, ali i ogromne pljačke.

Kolale su svakakve priče tko je ustvari opljačkao Turanj od tz. »ajkula«, pa ••žutih rukavica«, HOS-ovaca, te sve do zvanične verzije, da su to napravili četnici. Kako bilo da bilo, ono što se sada događa nije jednostavno za vjerovati.

.,,,,,,,, , , , , , ,,,,,,,,,,,

Od prvog posjeta kući, ~. ne-gdje 4. dan od kada smo mogli posjetiti svoja domaćinstva, mno-go se toga dogodilo. Kako je onda stanje bilo. Kuća sva prevrnuta naglavačke, ono što nije pokra-deno je uništeno, tu i tamo se je nešto spasilo. I tako većina ili bo-lje rečeno sve kuće na Turnju. Svaki tjedan netko je bar jednom, dvaput obilazi<i> kuću, ali ni to nije pomoglo. Svaki put kuća je bila u sve gorem stanju. Tako jedan dan dođeš i u kući ti nema niti jednog kreveta, da bi za tri dana u svakoj sobi bilo po dva, tri kreveta.

u nedjelju 23.2, kad smo došli imali što vidjeti. S ye pipe, trajno-žareća peć, ormarić iz kupaonice, keramički elementi, sve ukra-deno!?

Kaže mi susjed da je ušavši u kuću skoro pao u nesvjest. Rega! rastavljen u dijelove, peć pripre-mljena da ••dobije noge«. To nisu jedini primjeri pljačke ovog 400 godišnjeg naselja. Vjerovatno je toga puno, puno više, a zašto se o tome šuti? Pa već je vrijeme da se tom lopov luku stane na kraj . Jako su vojnici stacionirani na mosto-vima tražili da 11e postave rampe, tom zahtjevu nije udovoljeno.

MJESEC HRV ANJ

bio u toj Americi, a poslije su neki pomorci iz istog grada doživjeli brodolom i ostali medu Indijan-cima. Zato i danas ti Indijanci go-vore hrvatski: za junaka napri-mjer kažu yo-nak. A mi ovdje drhturimo hoće li nas priznati zemlja koja je potamanila i Indi-jance i crnce, ratovala i kokala po cijel~ svijetu. Hoće li to učiniti predšjednik Bush i tako postati yo-nak? Stvarno, mi smo t~ke budale.

I tako pri predzadnjem obilas-ku kuće u četvrtak 20.2.'92. kuća je bila napuštena od »garde«, tj . preselili su se u drugu kuću. Da bi

Pa pitam tko je za to odgovoran? Tko će za to odgovarati, i kada će se tome stati na kraj?!

Nema sumnje da krade garda! Zar ih nije sram krasti hrvatske kuće, izgleda da njima tj . takvima nisu sve »ovce na broju«. želim znati zašto se ništa ne poduzima? Iako se kontroliraju svi automo-blili, kamioni KV se ne zaustav-ljaju. Zbog čega oni imaju pose-ban status. Tako je u nedjelju 23.2. jedan od stražara na Koran-skom mostu zamalo bio pregažen jer je želio zaustaviti kamion HV.

Normalno da se ne može op-tuživati cijela HV zbog nekoliko

.luđaka, ništa drugo do luđaka, ali svi oni dobro znaju tko zarađuje na nesreći nas Turanjčana.

Zato se nadam da će se ipak stati tome na kraj ako se želi spri-ječiti da se ljudi ne počnu sami obračunavati sa tim profiterima.

D · v L r t~ : id ·ković

'h.re:nj 37 d

v v

POSTOV ANI GOSPODINE UREDNICE!

Proolog nas je tiedna zaokup-ljala Srbija. Ništa nova, do sada nas je i okupirala i zaokupljala, ali sada samo ovo drugo. Na§i mediji proširiše iščekivanje pada Slobe Sadama kao da je to pitanje gle-

' danja na sal. Ništa od toga. Jer, sjećate li se one proslave »Dva

~ veka Vuka«. Otprilike toliko tre-~ bati će ovom Vuku da obori Slo-

bu ako ovako bude radio. ~ Nije shvatio da Slobo stvarno i ~ jest Sadam. Doveo je svoju zem-~ Iju u rat, rulja izginula i !ilita. Još ~ ga vole, slave i časte, kao i I račani ~ pravog Sadama. Neće to tako la-' ko srihtat ni studoši koji zapriječi -~ še Terazije. Terazije znači vaga.

~~~... Ako na jednu stranu vage stavite ,.. studente, na dru~ Miloševića sa

vojskom i polic1jom - pogodite kuda preteie!

Povodom hvale vrijedne akcije oslikavanja prostora na autobusnom kolodvoru u Karlovcu, po mojem skromnom sudu, dogodila su se, da tako kažem, dva propusta na koje je potrebno upozoriti.

' Netko sc u Hrvatskoj našao ' narugati televizij i Beograd koja je ~ naprasno prekinula "od(oženi pri-' jenos<< skupa opozicije na koJem, ~ je zavijao Vuk. Prvo i prvo- odlo-.. ženog prijenosa nema. ni je snim-' ka ili prijenos. Osim toga, što'š se ' rugat: recite mi koji je to opozi-~ cioni skup davala HTV da bi ga ~ mogla prekinut? Molio bih vas stoga da moje pismo objavite u vašem listu kao prilog nastojanju da

se pogreške na koje doronamjemo upozoravam eventualno ispravile.

~;= Evo Hrvobranova recepta za .. pad Slobe: on je doživio potres

organa za kojeg smo mislili da ga nema. U ime 'tog otkrića, da Slo-

~ bo ima što i pretresti u glavi na-' pravimo mu miting podrške.

Srdačno vas pozdravljam i urmprijed se zahvaljujem!

D. RUPČIĆ NIJE NEPRIJATELJ!

Povodeći se Senekinom izre-kom »Najveći mije prijatelj onaj koji mi otkriva pogreške<<, sma-tram nekom vrstom obaveze upozoriti na dvije pogreške veza-ne uz zanimljivu akciju oslikava-nja drvenih površina na karlo-vačkom autobusnom kolodvoru. O čemu je riječ?

dosta zastrašujućeg izraza pored kojeg se nalazi poruka. Grb na kapi, ne nosi l{rvatska vojska da-nas. Poruka »zabranjen povra-tak« i ilustracija koja pokazuje da se to tiče četnika i formacija bivše JNA s obzirom na vrijeme je raz-umljiva, ali asocijacija da se radi o pripadniku ustaških formacija NDH kao simbolu koji to obez-bjeđuje nije najsretnije Jješenje. Iz više razloga.

r,11en sok?l;iq ~\.~:-t~ ~ .{_~ Smičiklasova 18, Karlovac

-od početka NDH bio zatočen, da je bio u Jasenovcu, da su toliki prvaci HSS-a a bili od ustaša za- ~ tvarani i ubijani••-Dakle, ta asoci-jacija na ustaškog vojnika, iako je najveći broj ljudi, kao uvijek u povijesti, samo bio nošen vjetro-vima nesretnog vremena koji su ih mimo njihove volje nosili tra-gičnim bespućima ovog krvavog Balkana, i kod Hrvata izaziva ne-ugodna sjećanja pa nema baš osnove takvo nešto uzdizati kao vrijednost na koju se treba ugle- ~ dati.

Onda to skuže u Beogradu. Zatim otpadne optužba daje Vuk usta-ša, da su studoši ustaše. Slobo po-stane ustaša, Paraga ga primi u HOS. Slobo, zapovjednik Orao sa dvije glave. Protresenih moz-gova. Tad u Beogradu šišnu mi-ting protiv ustaša. l ode Sloba. ..

No, u igri je i kombinacija ka-ko će Slobo sam sebe rj~it: mili-cija na Kosovu vet skuplja zlato od iredentističkih zlatara nepo-ćudne, ali večinske nacionalnosti. Avion več grije motore. Stvarno, zanimljiva je ta srpska povijest. Ponavlja se do besvjesti.

Karlovac, vijest sa burze: um-jesto skraćene nadnice za nezapo-slenost od 3800 dinara ljudima je isplaćeno oko 3700 zato jer jeve-ljača imala 29 a ne 30 ih 31 dan.

U isto vrijeme su oni koji su nas na izborima molili da sami odlu-čimo o sudbini svoje Hrvatske pokupovali stančuge od sto i više kvadrata. Jerbo vole Hrval§ku od dvadeset i pet kvadrata. Sto na grbu, što površinski. Drže se one navodno Starčevićeve: volim ju makar imala tri etaže, pet kupa-ona i u njoj mene. J plaću za mje-sec Hrvanj od sedamsto dana. Zna se: Hrvatska moja Osobna i Privatna domovina.

Upravo to govori bijesni rad-nički vitez Vito Begović i njegovi sindikalci. Zamislite da oni obja-ve svoju listu na izborima! Pobi-jedili bi u jo§ većem postotku nego Jedina i Nepovrediva na prošlim. Tad smo svi bili Hrvati, sada smo svi Socijalno Ugroženi Samo socijalizma više nema. ..

lz diskretnih no zato i pouzda-nih izvora va§ je Hivobran ~o daje novi nam predsjednik opći­ne odbio već par poziva na ždera-ču . Uigrana ekipa tamanitelja stoke sitnog zuba (janjci, odojci) nije ga mogla pridobiti u svoje re-dove. Da li Je to najava bitnih promjena koje mogu uslijediti? lli je možda predsjednik za povratak na izvorne principe vladajućeg pokreta: na volove?

Hoće li nas priznati Amerika, pardon, SAD? Rulja za SAD na-vija: SAD priznaj nas SAD! Jači­tam u novinama: tamo oko 1500. godine neki je Dubrovčanin vet

Zavirimo i u dragi nam toka-lac, »Narodni list•< iz Zadra. Ta-mo jedan zarobljenik iz Knina priča kako gaje ispitivao vojvoda Sclelj: »Koviko si dece zakvao<< -urlao je . ..Sa čime si obvezivao vinogvad, ustaša, sa kamom?« -dodao je. Zarobljenik mu je ob-jasnio da se to u njihovom kraju radi sa škarama. Na to je vojvoda dodao: »Koviko si svpskih žena nabio na ko vac?«, a zarobljenik je samo pomislio, ali nije i rekao sa čime se to u njegovu kraju radi.

Za razliku Od Pas pal ja, viđe­nog krajinlije koji se hvalio da je za rata bio u Karlovcu, Voja se nije hvalio time. A bio je i on u Karlovcu prije nclto vremena. Kuća u kojoj je boravio sr~naje do temelja. Hrvobran ma koja je to kuća, ali vam neće odati da to ima ve:z.e s nogometom.

Na kraju: ne brinite se- dolaze UN. Kao na kraju lošeg vica: la!že Haso Muji "Reci dva«. Kad ovaj kaže dva, Haso ustvrdi: »J..o te ja«. l tako sedamdeset i dvije go-dine. l Mujo se pobuni. »Haso, reci sedam«. Haso reče sedam, a Mujo će: "J ... m ti mater«.

HRVOBRAN HITROVIDEC

MLADINA·-------

m A· vo"'t 9. pL.S for Kroe~šo.!

(

Aj VoVlt a. pl-s o-f Kroe~šo.!

t~ ZVRK OPET TESTIRA

Aj p\.5 o~ ~roe~šo.!

\ Prije nego što je nekome palo

na pamet da se takvo nešto na-pravi na prostorima gdje su se ne-kad nalazila stakla, uz sve one kartone, šperploče, lesonite, naj-Ione, itd, kojima su zatvarani ti prostori, nalazile su se i dvije sli-ke, akvareli, mislim, potpisane od slikara D . Rupčića. Vjerojatno su stavljeni tamo bez namjere da uljepšaju prostor. Malo zbog praktičnih razloga a ma~o više zbog toga što je netko zaključio da osoba ko jaje dolje potpisana, s obzirom na novu političku st var-nost, može samo da zakrpa rupe u izlozima.

Prije svega, zato što ovo vrije-me kada Hrvatska dobiva upow-renja od raznih organizacija za zaštitu ljudskih prava nije naj-sretnije za ispoljavanje divljenja prema fašističkim formacijama iz prošlog rata. Ali nije riječ samo o međunarodnim forumima od ko-jih svoje male slabosti moramo kriti dok nas ne priznaj u potpuno.

Riječ je i samom odnosu veli-kog broja Hrvata prema tim do-gađajima. Želim citirati riječi ing. Borisa Urbića »Starog robijaša ustaškog i komunističkog reži-ma••, kako ga naziva dr Žarko Dolinar, a koji kaže: >>Ostalo je krvava povijest, u kojoj bi trebalo zapamtiti činjenicu da je Maček

Kao argument na stvar sa bri-sanjem potpisa D. Rupčića i sliku koja sa onakvim izrazom ne može biti lijepa, proizvod čovjekove težnje dobru, i kao molba onima koji to mogu, da eventualno ot-klone spomenute nedostatke, že-lim citirati glumca Izeta Hajdar-hodžića koji kaže: >> Ne bib volio da poniženje koje su h tie! i izazva-ti u nama ljudi koji su napali Hr-vatsku, proizvede ono što su oni htjeli - da mi reagiramo upravo tako poniženo<<.

SVE ŠTO STE HTJELI ZNATI O POVIJESTI BOSNE, A NISTE SMJELI PITATI ZBOG

VERBALNOG DELIKTA! Radi se o poznatom klišeu koji

ne treba obrađivati ali se mora spomenuti, koliko je meni pozna-to, da spomenuti slikar nije po-stao neprijatelj Republike Hrvat-ske. Ali to sada nije važno.

Važilo je to što su te dvije slike stajale ugurane među sve one šperploče, iako ne osobite umjet-ničke vrijednosti, doista predstav-ljale osvježenje, i siguran sam, po-služile kao osnov za ideju da se čita v taj prostor oslika.

S ve je to dakako i učinjeno i autobusni kolodvur postao Je zgodna galerija sa potpisima, ka-ko mladih i anonimnih, tako i već poznatih karlovačkih slikara: Bu-tale, Krupe, Cikuše, itd. Ali gdje je nestao D. Rupčić?

Njegove dvije slike, koje su kao što rekoh sigurno poslužile kao osnova za ideju, ostale su ukomponirane u kolaž svih osta-lih radova ali je nečija »brižna« ruka pre bojala ime autora. Zar je baš tako trebalo?

Druga stvar vezana za izložbu na autobusnom kolodvoru jest jedna izrazito neugodna asocijaci-ja na jedan rad. Riječ je o slici na samom početku sjeverozapadne strane koja predstavlja vojnika

VJEŽBA JE USPJELA

Jedinica za posebne namjene MUP-a » Trn••, organizirala je jed-nodnevnu ronilačku vježbu na kojoj su se uvježbavale specifičnosti za ratne uvjete. U organizaciji vježbe sudjelovao je i ronilački klub »Kraljevica••, gdje je vježba i održana.Osim pripadnika već spome-nute jedinice MUP-a, u vježbi su sudjelovali i re nioci, trenutno čla­novi 129. brigade hrvatske vojske .. Vježba je izvedena stručno, a svi zadaci uspješno su provedeni

l. Bosanski kralj Tvrtko do-bio je ime po: a) njegovoj vojsci koju su zvali Tvrdi šljemovi b) zato jer je bio tvrd i nepo-pustljiv prema srpskoj manjini u Bosni e) zbog tvrde bosanske glave 2. Bosnu najbolje može pred-staviti slijedeći grad: a) Jajce b) Neum e) Bejrut 3. Sarajevski atentat održan je u Sarajevu 1914. Tamo je ubijen: a) ausLrijski četnički nadvoj-voda Verdinand b) svat u austrijskim svatovi-ma Ferdinand. dok je mah'o austrijskim barjakom e) neki , bre Nemac 4. Za razliku od prastare Ju-ge, u Jajcu su loše naprav-ljeni temelji stare Juge. Glavni arhitekt tog zdanja bio je: a) Jozo Brozo, bravar b) Moša Opijade, slobodni zidar

5. Glavni grad Bosne Sara-jevo (radi ravnopravnosti pisama Capajebo) brani u ratnim danima: a) Valter Hil, redatelj filma »Valter Hil brani Capajebo<< b) pištolj yalter na crnoj burzi e) Bata Zivojinović u filmu »Bata brani srpskog brata<<

6. Nakon rata simbol po-nosne Bosne postaje: a) pukovnik Gadafi, zvan Mi-ka Tripoli b) Hamdija Pozderac, dvojaj-čani klonirani blizanac e) Provalija Sirotanović, čov­jek iz zemlje Bosne na nov-čanici

7. U Bosni se dešava nenor-malni gospodarski razvitak gospodarstva. Primjer je fir-ma »Agro - poljo - tehno -komerac<< iz Velike Kradu-še. Bit tog slučaja je: a) financiranje predizborne kampanje Slobodana Miloše-vića

• b) financiranje predizborne kampanje Fikreta - Fićeratija Abdića

dije Pozderca, dvojajčanog ~ despota

8. Prodorom demokracije sa 1111

Istoka nakon raspada naj- lill pravednijih društava na pla-neti, dolazi do izbora u Bos- "' ni. Najglavniji kandidat bija-še tada: a) Nacional - socijalistička radnička partija Bosne (NSRPB) b) Nacional - komunistička srpska Partija Velike Srbije (NKSPVS) e) Stranka demokratskih ak-tivnosti Provalije Izet-Bega

~ ~ ... ... ... ~ ...

~ ... ... ... 9. Na kraju, Bosna se povi- "-jesno nalazi na svojim izvo- lill rištima od prije nekoliko ti- ~ sućljeća, mlađe kameno do- ~ ba. Za to su najzaslužniji: "-a) ratoborni pripadnici ple- ~ roena Šaka- U Glavu Zuluf ~ b) Homo-srbil'US kromaniensis ~ e) Homo Koljcvićanus - Lu- lill pus Karadžić ~ ... Ako ste zaokruživali odgo- ~ vore pod a), b) ili e) - poka- ~ zali ste zavidno znanje. ~ e) financiranje pogreba Ham-

e) Edvard Kardelj - Ploče, slobodni umjetnik ...

•IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIID

10 dogodilo se - događa se - dogodit će se

RAZGOVORI UGODNI

»TRIBUNA« I »MLADINA«

• Moram priznati da malo znam o slovenskom tisku, osim o »Mladi-ni«. Zato mi predstavi malo svoju recbkciju, »Trib~u«.

-To je časopis koji se bavi pre-težno studentskom tematikom, stu-dentski časopis. To je ujedno i vrlo star časopis, ne ZJJam nija točno kada je počelo izdavanje. »Tnbuna•• je od-

• skočna daska za sve novinare koji že-le biti profesionalci. l mnogi političari su izašli iz te redakcije, mnoge sloven-ske ličnosti. Jedan dio slovenske vla-de je pisao za »T n bunu«: Kučan, Igor Bavčar i Dimitrij Rupel (ministar vanjskih poslova Slovenije - op.a.).

"Tribuna« sada dobiva novi iz-gled, sada imamo malo rad.ikalniju, prihvatljiviju ekipu koja slobodnije razm~lja. Novi su i urednici, ne boje se objavljivati neke stvari. Poželjno je pisati o studentskoj tematici, ali kada netko nešto dobro i «Vruće« donese onda se i to objavi. Veliki je problem ~to se studentski listovi ne prodaju u većoj tiraži, nisu to mega-61sopisi. Mislim da smo sada na sedam tisuća, to je zapravo podatak od lani

»Mladina« je uvijek bila ispred nas. Ispočetka smo se bavili istom tematikom, a onda je ona krenula u politiku. »Mladina« je otprilike 1985. ili 1986. počela dobivati na snazi, »rasturati« stvari. Taj je list na neki način kreirao politiku u ta~njoj Ju-goslaviji, pogotovo člancima gdje je napadana JNA, pričom o Golom otoku, Paragi, HDZ, Šešelju i slično. Nekad su n~ dva časopisa bili vrlo slični, nešto smo kopirali mi od njih, nešto oni od nas. »Tribuna« je bila vr-lo dosadan list, par stvari preskočiš u čitanju, ali je bilo dobrih tema. Teško je raditi kada ti časopis ne izlazi ba-rem tjedno, veliki je hendikep kada ne radiš aktualne stvari. Mi jedan tje-dan skupljamo materijal, drugi se tj~ dan to slaže i ne možeš puno utjecati ako zadnjih dana nešto »Vruće« dobi-ješ. V ik bi sc moglo napraviti, a ova-ko neke stvari lete van jer za dva tjed-na vik neće biti aktualne. • Kako je danas pisali u odnosu na bivši susta v?

- Ja sam tek godinu - dvije u »Tribuni«, ali dOOa:o sam još pod sta-rim režimom. Razlike u stvari nema. Tu se ne radi o jednoj staroj ekipi. kao što je to u »Mladini«, koja je zapravo pravi klan: teško je ući unutra. a lako letiš van. Kod "Tribune« ima malo more novinara koji stalno su rađuju, nitko ne zna pravi broj. Problem je i to ~to je to studentski list, pa te ljude vi~ godinu- dvije, a onda ck1pa po-ln ko odlaz1 čim zavr~ s fakultetom. Zato tim n!JC JDk 1 životari sc. • Kako si 7.apočeo u novinstvo?

- Službeno JOŠ 1986., ali već 1985. sam sc up1sao na novmarsku ~kolu tadašnjeg SSOJ u Kranju. Zato

imam neki status pri učenog novinara, dobio sam osnovna ZIJanja iz novi-narstva. Tamo su nam učitelji bili Marko Jemterle iz .. Delau i Franci Zavri iz .. Mladine•<, od njih sam na-učio najprije kako se novinar mora ~tititi da ga ne bi poslije proganjali. Kako su baš u to vrijeme svi listovi počeli rasturati sistem, bilo je vrlo v;lŽllo da se novinar zna sam zaštititi. l danas ponekad to dobro dođe. Zavri je bio u zatvoru zbog takozvanog JBTZ (Jan!a, Borštner, T asić i Zavri-

op. a.), a i Jen~terle, no ne zbog novi-narstva već zbog UDBe i politiKe.

IGRA JUGO-RULETA

• Kad sve ovo .šio si rekao zbro-jim, moram te upitati za.što sl do.šao u Karlovac?

- Moja reportaža je striktno rat-na, ali tu su i emocije i nostalgija. No, da ti prije ovo kažem: počeo sam no-vinarskim radom u časopisu »Na-prej«, koji je izlazio svakako, tjedno, mjesečno, polugodišnje, i to ne zato što nije bilo love, već su nam to doz-voljavali i odobravali oni iz SSOJ i općine. To su bile teške kurve tamo, i još danas su tamo, što ćeš. No dobro, bilo je i dobrih, ali neki su bili stvarno kurve. Tu sam sakupljao prva isku-stva i baš kad mi je počelo dobro ići zezouo sam sc u JCdnom mtervJUU kad sam IZjavio slijedeće za J ugosln-vij u: kod ruskog ruleta i maš jedan metak i pet praznih i - škljoc, a kod jugo-ruleta imaš šest metaka i stalno pritiMcl. To ti je bilo 1987 To je bio pravi skandal i spasilo mc to što sam otišao u vojsku - u Karlovac!

Kad sam išao van iz vojske obećao sam da ću se tu vratiti, ali u sebi sam rekao da nikada više neću ovdje doći. No, svakih par mjeseci sam sc sjeuo Karlovca i tog obećanja, n JU ako mo-gu obično držim obećanja. Kad je počeo rat u HrvatskOJ mislio sam na tn stvari· Vukovar, Dubrovni k i Kar-lovac. Vukovar za to što su ga Mvarn~ gadno razbili , bilo Je mnogo gluposti oko toga jer on JC 1 danas mogao biti ć1tav, su cijelim stanovn1~1vom- da se

VJEROVATI SAMO SEBI

to pametno vodilo oko Vukovara. A Karlovac zato jer znam kakav je to grad i poznajem tc ljude. Bilo mi je strašno 7.ao kada sam čuo što se sve ovdje događa. Rekao sam sebi da moram ići "dolje«, ali ja sam ti stu-dent i totalno bez love. čak i stopi-ram do Ljubljane da dođem na faks i kako ću ja ići u Karlovac. .. Sada sam imao sreće da skupim nešto novaca i dođem tu. iskoristio sam i priliku ka-ua u se promijenili šefovi u »T ribu-ni «, dobio sam malo prihvatljivije ljude. mislim, ne toliko da su oni 1.a mene prihvatljivi već prvenstveno ja za njih. Omogućili su mi da napravim reportažu o Karlovcu, sad, očekivati će da napišem nešto u stilu Vukovara, živa dosada, za to su mi i dali tako ma-lo prostora. Ja nisam išao slikati ru-ševine, ali kad vid~ kakav je grad i njegova okolica tcškosejesuzdrl.ati a da to ljudima ne pokažeš. Ionako mi nitko ne bi vjerovao ~lo sam sve vidio ovdje, jer se i inače za Hrvatsku štošta teško vjeruje. HTV ne možeš vjerova-ti jer ne možeš vjerovati ni Beograđa­nima, ni Yutelu ni slovenskoj TV. Možeš samo sebi vjerovati kada do-đeš ovdje. Kad vidiš što je to tu, onda imaš pravo reći »životinje«, »Ubo-jice« .. , • U kojoj si fazi sa svojom repor-lažom?

- Što se reportaže tiče- gotova je. Mogu sada napisati i pedesetak stra-nica, ali nisam ovdje samo zbog re-portaže. Dobro, da mi daju prilike za tri članka u »Tribuni« mogao bih opi-sati cijeli grad, ovdje je stvarno zlatan narod. l oni gardisti na Turnju, ludni-ca. Vid~ one ruševine i kažeš: n Tu ni-tko nije mogao preživjeti«. Onda vi-diš trojicu gardista, tamo još pet i oni su tu od početka, preživjeli su najgo-

kraja. Uz samo sedom mrtvih na na-šoj strani. • Kako je lebi bilo u teritorijalnoj, kako si slomio vlastiti paeifi.ZllJTI?

- lm no sam poziv za drugi srpnja, to je bio peti ili šesti dan rata. Prva č~ t iri dana sam bio kod ženske u Ljub-ljani. Došao sam na žur ku i onda smo navečer gledali TV. Prikazivali su proslavu nczavisiTosti, političari i kul-turnjaci su držali govore, kao, ovo je veliki trenutak za Sloveniju. Jedino je tamo naš dramatičar Peter Božič rc-kao da je iza naših leđa već počelo: Tada su već neko vreme po Ljubljani šibali tenkovi, išli su po autoputu na aerodrom. Kad sam htio kući nisam mogao v~e prck~ barikada. Pol udiš ...

Pošizio sam prvi put kad su ubili one vozače kamiona i jednog seljaka, onako »usput«. Pilot je kao malo promašio, ali bio je pogođen samo taj čovjek, nije od njega skoro ništa osta-lo, samo ruka. Tad sam pošizio i rc-kao da idem u teritorijalce. Govorili su da je nemoguće da se tako nešto događa, i ja sam tako mislio. Kasnije sam vidio da su tamo ubijali same ci-vile, jer vojnici su bili podalje od konvoja. Bio salJ.! toliko bijesan da vi-še nisam razmišljao o pacifizmu.

T adaje i moj b_rat bio dobrovoljac za teritorijalnu, mnogo je ljudi išlo, ali tada još nije bilo dovoljno oružja i od-jeće. lm ali smo stare zimske uniforme od JNA, po tome smo sc razlikovali i po čizmama i oznakama. čak i isto oružje smo imali koje je zaplijenjeno u prvim borbama. Bio sam 21 dan na Jezerskom, na karauli. Kad sam do-šao tamo razmišljao sam o tome hoću li imati hrabrosti ubiti čovjeka. Pao je mrak, bio sam na straži i nisam ZJJao što je gdje, nisam znao ni to da su u susjednoj kući naši imali ~tab, pa sam skoro ubio našeg stražara. Poslije ni-sam razmišljao kako netko i mene može ubiti, već samo kako ću nekog »srokati« ako se pojavi, a nije na!.

PETERLE NA BICIKLU, KUČAN

U »GOLFU« • Kakav je sada politički trenutak Slovenije, nakon svega toga?

- Ja politiku ne pratim, ne gle-dam TV i ne čitam novine. Nisam član niti jedne stranke. Klonim se svega toga jer je velika zbrka, a i oni na vlasti su mnogo toga zeznuli. Vi-dim i to da komunisti opet skupljaju

re. No, htio bih vidjeti onu drugu pluseve. Politika je zeznula Sloveniju, stranu, što ste vi njima napravili! jer kada su još bili izbori, kada je bilo

proglašenje nezavisnosti uvijek su govorili da će zajedno ići i da je važna obl)ova gospodarstva. ~lo sada ra-de? Sada se svađaju Lk<' je u DEMO-SU, tko je u kojoj stranci.

Recimo, firma kao što je željezara

MANIJA CI RAZBILI

PACIFIZAM Jesenice zavisila je od bosanske rude. • Kakva je razlika rata u Sloveniji Tu ne možeš n~ta, treba uvoziti. Zato i ovog u Hrvatskoj, osim, jasno, po je sada velika vrijednost otpadnog že.. trajanju? ljeza, više nitko ne vozi auto na otpad

- l u Sloveniji su ubijani ljudi, i u jer je i to željezo koje ima veliku cije-Sloveniji je bilo svinjarija s propa- nu. Tako se pokušavaju spasiti stvari i gandom. Bitne su ove razlike: u taj rat umjesto da budemo složni i jedin-gotovo da nisu i~li Srbi, osim oficira. stveni, oni se svađaju tko je protiv ili l~lajesamo redovna vojska, tosu bila za nešto. To je bez vw:. Nisu važni djeca koja nisu htjela ubijati ... Tu nečiji nazori, da li je za kontracepciju imate manijake, svi odreda, a kod nas ili ne, za abortus ili protiv. Ja bih ra-su takvi bili samo oficiri i mi smo ih · dio na obnovi stvari, n ne du Janša sredili. Druga je razlika da kod nas naprimjer sada kupuje novu američ-oni u vojsci nisu imali nikakva isku- ku vojnu opremu. Neka pusti staru stva, sve im je bilo teorija, po knjiga- dok se stvari ne srede. Kod nas više ma, i nastradali su kad su išli lenko- neće biti rata ... Prevelik je akcent na vima bez pratnje. Istina je da su vojsci, poslije rata su dobro plaćali i ispočetka zauzeli sve granične prije- puno je ljudi otišlo u profesionalce. laze, jer tko je očekivao da će ti tamo Vojska je dobila previk podrške za trebati Armbrust ili Zolja. No, od- moje pojmove. O tome ne smijem mah su dobili svoje i svakim danom prevL~ pričati , ali to je to. ih je sve više bilo na na!oj strani.. Umjesto u pnvredu, puno novca Preda vali su se, jer uk o je bilo deset ide u vojsku i vladine BMW. Trka tenkova, srcdišjednog ostali ti se pre- BMW je bi la ludnica, u jednom je daju. Tu već imaju iskustva i umiju se trenu bilo tako dn je ona stranka bila i oni bon ti. Treća je nizliku i to što je jnča koja ima bolji voZili park. Ali naša teritorijalna bilu pripremljena:; naši političari privutno nemaju neki ja sam imao poziv za vojsku već Vc- materjalni status, nisu b~ bogati. Pe-dan dana prije početka rata. Kod vas terle sc kažu vozio, ne znam da li još, vojska nije bila spremna. Ustvari , one biciklom u Skupštinu. Kučan imara-komande koju svi čekate još nije bilo. stu renog .. Golfa«, ako ga još uopće l kod nas je bil n komanda .. ne puca- ima, a Pučniku su •·Renault ISu mz-li«, bilo je gluposti, uli kad je najviše bili par puta još za vrijeme izbora, a to trebalo do~ lu je ta komandu koje kod je možda najbolji nuto kojeg poli tiča-vas nije bilo i onda smo ih razbili do ri imaju. Zato službeno imaju prave

________________________________________________________________ 19. ožujka1992

'

• Htio bih slikati jo§ ·ednu ru-ševinu. Zapravo, ne. ktlo sam reći stan Slobodana Miloševi-ća, ali njega l:e ionako prije ukokati. Htio bih do Beograda da sretnem neke ljude koji su ml prije bili dragi prijatelji. Eto, je-dan od njih sada prodl\ie koki-ce, a prije je bio mehaničar u JNA. Htio bih provjeriti da lije tamo tako kao ~to se priča. Kad beogradska televizija priznl\ie da postoje ta bombašenja, onda možeš misliti kako je to uistinu.

makine. Kramberger se vozi u pla-stičnoj replici »Bugattija«. Ali, koliko novca ima taj čovjek, mogao bi kupiti Sloveniju. Zaradio je to u Njemačkoj, d~o natrag i kupio cijelu šumu, mis-lim da je i jezero njegovo, sagradio je vilu u kojoj mu je privatni restoran i disko.

RAT U SRBIJI? • Što l:e po tvom ~ljenju biti sa Bosnom?

- Veseli me to što će se sve poslije prenijeti i on Srbiju, a onda neka se pobiju. Mislim da će Bosanci pokaza-ti da su složni iako ima puno na.roda i sve to bi moglo biti i gore nego u Hr-vatskoj. Mislim da u Bosni neće biti rata. Zato će ga biti u Srbiji ...

Kod nas je sve išlo jednim ciljem: da se obranimo. kod vas ima već razmimoilaženja, to sa Paragom i Tuđmanom . Ćini mi se da u Karlov-cu dosta ljudi ne voli Fmnceka. Ima više trenja, ali mislim da jesve u redu jer je narod složan. U Srbiji svaka stru n ka hoće pobiti sve ostale, bar ko-liko vidimo po TV Beograd. Vidio sam onaj njihov prilog o ručnim bombama, pet maraka komad i onda sc tamo bombaju. • Ima li neka reportaža koju bi htio napraviti?

- Inače pikm o problemima stu-dena tn i za sada je još uvijek najgori problem novne. Moje najomiljenije teme su problemi ljudi, egzistenciju, droge. prostitucija. Radio sam nešto o prostituciji i dobro m1je došlo što br-zo šprintam. Rodim puno o drogumn jer je to u Sloveniji veliki problem.

• Karlovčani, držite se i na-pravite grad da ~ barem tako kao prije. Smeta me ~ se dižu te srpske lwl:e u znak, jer problem je stanovanje.~ stanovi Postoji opasoost da se Srbi vrate i dobiju opet stanove l da bude isto snmje. Zbog toga se lo valjda radi. No, na drugoj strani je to Meta jer u svaku ku-l:u mogu stati barem dvije obite-lji. Možemo reć1 i dnilno: bar ćete imati više parkova i zele-nila...

Problem droga se stalno i povećava, a najme zabrinjava starosna dob po-tr~ča droga. Kad sam ja i§ao u srednju školu bili su touglavnomstu-denti, poslije se to prenijelo u srednje škole. U roku od dvije godine droga je došla i u osnovne nole, tako da sa-da po sedmom i osmom razredu ope-rira policija ozbog toga.

Htio bih slikati još jednu M4:vinu. Zapravo, ne:. Htio sam reQ stan Slo-bodana Miloševića, ali njega će iona-ko prije ukokati. Htio bih do Bcogm-da da sretnem neke ljude koji su mi prije bili dragi prijatelji. Eto,jedan od njih sada prodaje kokice, a prije je bio mehaničar u JNA. Htio bih provjeriti da li je tamo tako kao što se priča. Kad beogmdska televizija priznaje da postoje ta bomba.šenja, onda možeš misliti kako je to uistinu.

Volio bih vidjeti Dubrovnik, ta-mošnje ljude i ~to su im ovi tamo na-pravili. Najgore je kada kažu da Du-brovnik nikada nije bio hrvatski grad već srpski, a to je jedini gmd za kojeg ZIJam da nikada nije bio pod okupaci-jom, osim jugoslavenske, što je nešto drugo. • lm~ pozdrave za Karlovčane? - Karlovčani, d ržite se i napmvite

grad da izgleda barem tako kao prije. Smeta me ~to sc dižu te srpske kuće u zrak, jer problem je stanovanje, ošte-ćeni stanovi. Postoji opasnost da sc Srbi vrate i dobiju opet stanove i da bude isto sranje. Zbog toga se lo valj-da rudi. No, na drugoj strani je to šteta jer u svaku kuću mogu stati barem dvije obitelji. Možemo reći i cinično: bar ćete imati Wc parkova i zelenila ...

\

-~~----------------------------~l=z=a=b=r~al=l~·=slD==o~z=a~~~as~--------------------------------~1~1

IZ DRUGOGA KANTUNA

l l ~

~

l l

u Banskrm dvonma ili sada u .. vili Zagorje- . umjesto da se na osrguranje r preuređenje nJegove kuće trošr velrk novac i postiže vrlo negatrvan Javnr odjek? Hoće Ir mu to osigu-ranje sada nedVOJbeno potrebno. bit1 nuž-no r kad ode u mrrovrnu? l hoćemo Ji s no-vim predsJednrkom ponavljali isto gradivo? Jesu li Amerikancr sasvim blesavr zbog toga što nJrhov preds1ednrk stanuje u Bijeloj kućr. a novr se kupa u nJegovoJ kadr kad prethod-niku rsteče mandat? .

Treba doisla imali obraza i u Hrvatskoj razorenoj ralom, prepunoj beskuĆnika, sa ~~::;,~~:~:; , ~~r~~~~or;~~~~e";1,~~~~~~k~

prognanika, bogalja, bijednika, gladnih, nesretnih i izgubljenih, okupiranoj na ~~~~č~~~o1:ra~·.~a~ ~r~d~~~~~~regd ~~aa~~

:-:·:· znalnome dijelu nacionalnog lerilorija, luksuznim Slano vima naplaćivali vostoka do Trrane ponašao se na isti način : ·:·:

:.~:\:!:~-"~[:1.:. po/Hički rad i rodoljublje. Taman kad su se komunjare solidno skuĆile, r:?~!~~~:~~~EvF:~~;~~i~S ·.:·1: .. ·!:: .. !:·_.:

... ,"1• .,. • ~ ..,. tog modela, ali po nečemu je ipak posebna:

UIIQUCUJUCi i punice i ljubavnice, stigli su trobojni demokrati, prelezno ruralni tako se ne ponašaJU demokracije razvijenih zapadnih društava koJe su nam. navodno,

lipovi kojima hilno lreba slan u ;radu, obavezno na brdu, kako i priliČi ~!~~~~m~~~~~~ar~~~~~ca~i ~=~~j~~~~~~~ "OfSkim SlUŽbama za s.nasavanie i zašli/U US/avnog poretka bogova i podvrgnuti su kontroli javnosti. Ne

'll' 1" 'l' muiJaju 1 ne bave se grabežom. Narod im se odužuje izbornim povjerenJem i pristojnom plaćom od koje mogu kupovati kuće , stano-ve. trkaće konje ili Bulgarijev nakit. Pravni

A ko je samo djelić istine u onome što Q,nacionalni natalitet. a posljedice neplanira- ravdanJa? Zdrav razum upozorava da nema. sustav nrje režrmska vileda-krpica. Toliko

se u posljednje vrijeme sve otvorenije nja porodice poslije plaća država, zadužena ali praksa ga opovrgava. u svezi i glede političkih kriteriJa. Drugi su

. piše i sve glasnije govori o zakulisnim za rješavanJe stambenog pitanja plodnog Sve se to događa u gradu i društvu u ko- moralni. nadam se ne i manje važni.

igrama sa stanovima i različitim privilegijama političara . jemu. na primJer. profesor Vlado Habunek. Treba doista imati obraza i u ratom raza-

nove hrvatske vlasti - a nema razloga sum- U nešto prostraniji stan od Jurlinog , pre- redatelj svjetske karizme u visokoj životnoj renoj Hrvatskoj. prepunoj beskućnika. pro-

njati u obaviještenost i etičnost uglednih ma istome izvoru, uselio se i potpredsjednik dobi, živr u garsonr1en u kOJOj Je živio r pnJe gnanrka. bogalJa. bijednika, gladnih. nesret-

novinara kao što su Jasna Babić i · mnogi v'r'cide Milan RamlJak. na rstu lokaciJU zagre· drugoga svjetskog rata . s mirovinom koja nih i rzgubiJenih. okupiranoj na znatnome di-

drugi - iza obnovljenih demokratskih pro- bačkog Beverly Hillsa, rselivšr se iz stana na ne doseže nr dvJesta maraka na m1esec. Jelu teritorija. luksuznim stanovima naplaći-

čelja krije se moralna trulež istovjetna onoj Jarunu. vrlo cijenJenome naselju uz Savu. a jedan je od onih Hrvata kojima nova vlast vati ili nagrađivati politički rad i rodoljublje.

svrgnutog režima, katkad još i težeg zadaha kojemu je jedina mana što mu je priroda us- nrje dostojna ni da mete ispred vrata Tur- Taman kad su se komunjare solidno skuči-

od onog na kojeg smo se navikavali deset- kratila brdovitost. No, ni nova lokacija nije bo-trobojnice zaposjedaju zagrebačka

ljećima. 'Rao što su nekadašnF crvenokošci sasvim bez greške : potpredsjednikovi sus- brda, a najugledniji Hrvatr. koji su hrvatsko

skupo unovčili svoju komunističku pripad - jedi bit će oni s kojima suraduje u političkrm ime i kulturu prenosili svijetom mnogo prrje

nost, tako i danas trobojni Hrvati svoje ro- poslovima ili oni koji brinu o javnome redu sadašnjih emisara i trgovaca nacionalnim

doljublje najradije pretvaraju u četvorne i sigurnosti, a to baš nije društvo koje br si simbolima, žive na ezgistencijskome mior-

metre stana u rezidencijalnim četvrtima . čovjek poželio r u slobodno vrijeme. mumu. sklonjeni od tam-tam demokracije

U nemirnome ratnome vremenu. prezauzeti Jamačno je najveći skandalr sramota sa- kojom se prikrivaJU prljave igre sitnih paliti-

poslovima i rastrgani obvezama, ugledni dašnje hrvalske vlasti. pod pretpostavkom kanata. Pitam predsjednika države i premi-

dužnosnici demokratske države Hrvatske da je istina, tajno sastančenje Vlade i dodje- jera Vlade. jamačno naJodgovorniJe za krile-

nisu zaboravili na svoje stražnjice i razgra- la pola milijuna maraka ustanovi koja će se rije po koJima su nekr Hrvatr hrvatskijr r za-

nali su široku mrežu aktivnosti kojima će pobrinuti za luksuzno stambeno zbrinjava- služnrji od ostalih. trebamo li novu podjelu

prećacem najbrže stići do cilja. Najbrži nje dr Dalibora Brozovića. direktora Hrvat- nacionalnog korpusa na privilegirane i obes-

sprinteri već su stigli, a stići će jamačno skog leksikografskog zavoda i jednog od pravljene zahvaliti novOJ demokraciJI ili sta-

i drugi, bez obzira na rezultat. Najvažnije je vodećih ljudi u HDZ-u, koji jamačno ni sada rim. naslijeđenim navikama?

sudjelovati u vlasti , sve ostalo stvar je auto- ne stanuje pod šatorom kao Gadafi i ne ko- lli možda. misle da se tobožnjim 1avnrm.

matizma, strpljenja i snalažljivosti. Neke ko- risti se zajedničkim zahodom sa susjedima. a zapravo korumprranim natJečajem za rje-

risne i ugodne tekovine komunizma neće bi- O tome, dakako, ne izvještava režimska te- šavanje stambenih pitanja na razinr Skupšti-

ti odbačene tek tako, a još manje preko no- levizija Tončija Bubrežnjaka, a ni rektalne ne grada Zagreba ili u drugim gradovima

ći. Demokracija se, kao i komunizam, naj- zagrebačke novine slizane s režimom, koje u Hrvatskoj. alibira praksa političkih namJeš-

bolje osjeća na brdu, odakle joj se pruža se hrane kao ptice na vodenome konju !aljki po kojima besprizorni tipovi izvaninstt-

najbolji pogled na sve teškoće što tište puk - kljuckanjem insekata iz blatnih naslaga tucionalno useljavaju na naJatraktivnije laka-

na nizinskim lokacijama. Mlada hrvatska tromog i moćnog diva koji ih se otresa tako cije u gradu, a kojekakve se šuše voze

država, stara koliko i prosječna gradnja sta- da zaroni u mutnu vodu političkih spletkara- u novim BMW-rrna i čuva ih policija? Uosta-

na u Zagrebu, već se pobrinula da njezini nja. lom. odakle za sve to novac i tko ga kontra-

elitni predstavnici budu stambeno zbrinuti Dugome popisu na brzinu zbrinutih duž- lira? Treba li. možda. još povisrti porezne

primjereno svome ugledu i zaslugama za nosnika, koji nacionalne osjećaje prodaju za stope jer - znate već - rat je i ta magična

uspostavu· demokracije. Rat još nije za- stanove, kao što prostitutke prodaju ljubav riječ opravdava sve što vlast smisli za namr-

- ~"<-:: lli vjerovan. ali ja sc~ do <ti1as tlisiin !KirJDo za ~Siilnil!

vršen, tinta na potpisima o međunarodnome za novac, pridružuje se i mnoštvo anonim- canje novca. .

priznanju još se nije čestito ni osušna. nih policajaca. Anonimnih zbog toga što ra- Najveća je podlost nove hrvatske vlasti le. uključujući i punice i ljubavnice, došli su

Hrvatska je opustošena. razorena i asira- de u tajnoj policiji pa su njihova imena izvan kad se hvali niskrm plaćama svojih dužnos- novr demokrati. pretežito ruralni tipovi koji-

mašena, gospodarstvo je na prosjačkome profesionalnih krugova uglavnom nepozna- nika. Klečim' na kolJenima i molim pred sjed- ma hitno treba stan u gradu. a koji po broju

štapu, tisuće beskućnika glavinja uokolo. ci- ta, ali anonimnih i zbog toga što su iznikli ni- nika Tuđmana dil mu plaća bude barem pet djece podsjećaju na Kineze, što stambene

jene divljaju u nebo, a vrijednost rada sve je otkud i nikome osim sebi ništa ne znaće . tisuća maraka na mJesec. a ostali u hijerar- potrebe povećava do neslućenih kvadrata

~~~~ ~~~· ~~~~~~n~~d~on~~~~~~~r~~~~~j~k~ ;~~ pro~;~~~:~ i~ž~~~:=~ez~~~~~~~~·ik~e~a~~~=~ ~~i ~e~~i~: ~~~~tia/un~J~~nli nJ~~~~·g~1 : ~=~= ~:ks~~-rnJ~j~~e~ap~~~~d~~~~olis~i ~= ~ ·:..:·. magalima, onemogućeno je kretanje cesta- stručnjake moglo bi se pitati : osjećate li se se vlastodršcr u pravima r obvezama izjed- i crpku za vodu u dvorištu. Vjerojatno će ~~

:·:·: ma. prugama i zrakom . groblja su pretijesna u bi lo kojemu pogledu inferiornrm ljudima nače s pukom. N•Je nikakva utjeha. a još i zakon o otkupu društvenih stanova trajati :::{

::~; da prime sve poginule . ljudi gladuju i nego- poput saborskog činovnika Velibora Kikere- manje korrst r mudrost. što Bernardo Jurlina koliko i porezne i carinske olakšice na uvoz :;:.:

-_:.!=_i:l .. :l,i.:, ~;E;~!j~l~~~:o~~:~;~i~~~~]~fa~i~~~i:; ~?r:~~~::~~:;!i~aof:~;:.t~~~i~~r~!~~~~ • ~a~~f~:~~:~~;~::~~a~::~~~~~~~~~:~:~~~i; ~~~~~a~[:~~}!?n!ii~~~~~~1~~:n:: ~:'_i_:[_.::·;::.= • • mokratskih režima i jamstvo vedre b•·duć- ljana Re ljića. doajena drniške iZbJegličke maraka. Ako Jurlrnrn r Ramljakov stan vrije- kriterije nagrađivanja zaslužnih. možemo se

nosti. vlade , tajnovitog agenta Pence Junća . kOJI de v1še od dvjesta trsuća maraka. onda su nadati rstrnskoJ demokraciji. Slabo plaćen .

Hrvatska teško da je uopće mogla za- se doima kao prisilno urbamzrranr kameno- onr od uspostave nove demokratske vlastr političar . sudac rh policajac potkuplfrva je

misliti boljeg ministra socijalne skrbi odbiv- lom ili vojskovođe Ivana Bobetka. poznatr- do danas. faktičkr zarađivali oko 10.000 i kvarljiva roba i s takvima je sasvim uzalud-

šeg komunističkog srndlkalnog lidera Ber- jeg kao Dwighlji Eisenhowera Banije i Kor- DEM na mjesec no nadati se demokratskoj r pravnoj državi.

narda Jurline. Koliko Je skrban, i u komuniz- duna? Kad se akademik Brozović useli u novi Takvu državu obara na koljena svaki parajli-

mu dobro educiran. pokazao je i na vlastito- Vjerojatno nemaju razloga da se osjeća- kućerak za što Je Vlada. navodno. već Ja zadebljale hsnrce i visećeg podbratka koji

me primjeru, useljenjem tročlane obitelji ju manje vrijednima. osim ne usporede ll odobrrla novac. moć r će ponosno zakiJučrtr srlnim mitologrJama potkupiJuje najviše

u stan koji premašuje stotinjak četvornih svoju stambenu situaCIJU s novrm brdskim kako Je u dvogodršn1emu razdoblJu zaradro državne službenrke. Naši nrsu ništa bolji ni

metara, u rezidencijalnoj četvrti Zagreba. stanovima hrvatske gorske službe za zašli- vrše od Hansa Dretrrcha Genschera To vrr· lošrJr od američkih ili taliJanskih. ali su lošije

Možda je Bernardo Jurlina čak i nepravedno tu i spasavanje ustavnog poretka. Uosta- Jedr r za polrcajčrne r polrcaJčrće i sve režim- plaćenr za svoJ posao Barem prividno. Jer

istaknuti starnbenoljubac. ali ne zato što bi lom, tko su uopće ti ljudi i čime su zavrrjedilr ske poltrone i grebatore kOJI rade za srćanu luksuzne stanove na brežuljcima nisu nikad

ga trebalo štedjeti javnih kritika, nego zbog stambeno zbrinjavanJe na zagrebačkim bre- lovu r maks rmahstrčke-prrvilegrJe zaradrli. nrtr ih mogu zaraditi , a u njima će

toga jer nije ni jedini ni ekskluzivni primjerak žuljcima. zbog čega se njihove zasluge . JaV- Dakle, povećaJmo vršestruko plaće uživatr r nJihovr potomcr, koji će možda oda-

političkog boga koji je prvi skrbio za sebe. nosti uglavnom nepoznate. najčešće vred- državnrm službemcrma jer samo tako država no služrtr nekoj drugoj vlasti. Ponosni na

a tek potom za druge, ako je to ikad stigao nuju obiljem četvornih metara? Ima li u to- može poJeftrnr tr PovećanJem plaća uštedJe! očeve kOJI su u pravome trenutku i s prave

zbog prezauzetosti prvim poslom. Osim to- me. osim u komunizmu davno utemelJenog ćemo na pnvrlegrJrma r spasrtr demokratskr pozicr1e znali otrmati od lakovjemoga i siro-

ga, barem nije jedan od onih ruralnih tipova pravila w!i mem, 1a tebi" . rkakvog pohtrčkog obraz Zašto. na prrmJer. predSJedniku drža- mašnoga naroda s poznatim geslom ·Bok.

koji svakim prislanjanjem uz ženu povećava i ljudskog morala, logike r nacionalnog op- ve . za traJanja mandata. nrJe uređen dom Hrvati. što mi imate za datr?M

------------------------------------------------------------------- 1~ožujka1992

_1_2 ________________________ d_o~~~o_d_u_-_o_s_e_-__ d~og,~a_d __ a_s_e~ __ d_o~~~o_d_l_·t_c_'e_s_e ____________________ ~~-

Oza/jske novosti POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA

USLUGE BESPLATNE ...

Od l. ožujka u Ozlju je s dje-16vanjem počela općinska sav-jetodavna poljoprivredna služ--ba organizirana u sklopu Re-gionalnog centra za unapređe­

oje poljoprivrede sa sjedištem u Karlovcu. Kao poljoprivredni ·savjetnik na ozaljskom područ­ju za sada radi samo gospoda ~arica Lončar, dipl. inž. poljo-privrede, medutim; zbog obim-nosti poslova već na samom početku pokazujp se potrebe za još jednim stručnjakdm prven-stveno voćarskog i vinogradar-skog smjera.

Prostorije ove službe nalaze se u zgradi Skupštine i za sve poljo-privrednike usluge su besplatne. FinanCiraOJe ove djelatnosti rije-šeno je s pedeset postotnim izno-som Republike, a druga polovica sredstava os1gurana je u općin­skom proračunu. Osnovni plan i program rada ove instiluc1je sa-stoji se u p ružan j u stručne pomoći poljoprivrednicima putem savje-

tovanja, s tendencijom uključiva­nja novih stručnih tehnologija ove proizvodnje, kao i s preporu-kom uvođenja novih sorti i dostignuća .

Činjenica je da se up_ravo ovih dana poljoprivredni proizvođači susreću s problemom nabavke umjetnog gnojiva i sa vrlo suže-nim asortimanom zaštitnih sred-stava. budući su im na rasplaga-nju jedino proizvodi hrvatskih proizvođača. Konačni cilj ove službe u svakom je slučaju pojef-tinjenje i pojednostavljenje po-ljoprivredne proizvodnje, čije su mogućnosti nažalost opel ograni-čene financijskim sredstvima i još uv1jek nedovoljno pogodnim kre-ditirru1Jern. U zirn kom razdoblju u plan u Je organiziran je niza pre-da van p i savjetovanja za seljake u smislu poboljšanja njihove pro-izvodnje u koju se primjerice na Zapadu još uvijek puno više ulaže nego kod nas.

Ž. MAVRETIĆ

MINI TRŽNICA U skopu aktualwranJa provođenja u djelO urbanističkog plana sa-

mog mJesta Ozlja, Jedna od prionletnih zadaća je svakako izgradnja »Mini Lržmce .. u središtu mjesta. Glede toga projektni biro A.C.M. već je na narudžbu Fonda u stambeno komunalnom gospodarstvu općine izradio ideJni projekat ovog objekta, za kOJI je predviđena lokacija iz-nad tunela nedaleko upravne zgrade ozaljskog predstavniš tva .. Hrvat-ske elektroprivrede«.

Na otprilike 240 četvornih metara, što je neusporedivo više od po-stojećeg prostora namtJenjenog ovakovoj vrsti prodaJe, predviđena Je izgradnja natkrivene tržnice od čega b1 oko 120 kvadrata bilo potpuno zatvorenog prostora u v1du montažnih funkcionalnih kioska za sve vr-ste uslužnih i trgovačkih djelatnosti .

Sve popratne sadržaje uz ovaJ objekt, kao i djelom1čno rješenje in-frastrukture financirao bi već navedeni općinski fond. s time da se za linanwanje zatvorenih prostora JOŠ uvijek traže zamteresirani budući korisnici i vlasnici manJih uslužn trgovačkih radion1ca.

Urbanističkim uređenjem navedenog prostora s adekvatnom ko-munikacijom prema postojećem autobusnom stjalištu stvorio bi seje-dan veći urbanizirani prostor, na koji bi se u dogledno vrijeme trebao nastaviti i jedan primjeren objekt namijenjen za hotelsko-ugostitelj-sku djelatnost. izvršenjem ovog plana u mnogome bi se pridonijelo ur-banističkom uređenju Ozlja kao jednog općinskog sredi;ta.

.........................................

•

VRIJEME BIZNISA

Prošli tjedan je u nazočnosti predsjednika Izvršnog vijeća gospodina Stjepana Poljaka i njegovih suradnika, te uglavnom privatnih poduzetnika s područja ove općine odr"Lnno stručno predavanje na temu, »Kako se uključi t i u nadolazeće vrijeme biznisa«, koje je u maloj gradskoj vijećnici održao prof. dr. Dra-go Gorupić poznati hrvatski ekonomist.

Na ovom sastanku dat je presjek promjena koje su se na gos-podarskom polju dogodile, a u kontekstu sveopćih društvenih promjena oa ovim prostorima. Međutim , isto tako je data i usporedba s događanjima koja su sc desila na tom području u zapadnom svijetu. Nesumnjivo je daje kod nas glede toga nužno jačanje privatnog poduzetništva kao, sasvim sigurno, budućeg nosioca gospodarskog razvoja u čemu bi Ozalj kako se već sada pokazuje imao velike šanse.

Bilo Je još riječ 1 1 o ostalim privrcdntm temama od pro•zvod-nje do tržiš ta , ali 1 o primjerima pravilnog i prolitabilnog uprav-ljanja poduzećem 1 raspoloživim kapttalom. Na kraju ovog sa-stanka svi nazočni bili u mi~ljenja da su ovakva predavanja vrlo korisna i da bi se u ovo vrijeme pretvorbe vlasništva i prewuk-tuiranja proizvodnje morala češće odrmvati.

ŽEU KO MJ\ VR · TlĆ

: ....................................... .

ZAHTJEVI HRVATSKOG RADNIŠTVA

Od 12. do 18. ovog mjeseca u organizaciji povjereništva Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Ozlju bi lo je orga-nizirano potpisivanje zahtjev-nice hrvatskog radn ištva. U vrhu organiziranja ove akcije

prošli tjedan je održa.n sasta-nak sa ozaljskim sindikalnim povjerenicima kojima je deta, ljene upute u svez.i ove javne peticije dala gospođa Tanja Uroda, stručni suradnik u Vi-jeću saveza samostalnih sin-djkata.

Zahtjevnica hrvatskog rad-niš tva sadrži IS točaka od to-ga, vjeroJatno kao osnovnog, da plaće prate porast troškova života, pa sve do izrade i do-nošenja Hrvatske socijalne po-velje sukladno već ranije do-nešenom zaključku sjednice Sabora.

Potpisivanje ove javne pe-ticije temelji se na članku 46. Ustava Republike Hrvatske, koji kaže da »Svaki građanin irna pravo slati predstavke i pntužbe, davali prijedloge dr-žavnim i drugim Javnim tije-lima i dobiti na njih odgovor.«

Mještani općme Ozalj u ovom slučaju to svoje pravo mogli u ostvariti u svojim poduzećima i ustanovama, od-nosno sindikalnim podružni-cama, Udruženju umirovlje-nika i Općinskom sindikal-nom povjereništvu u čije pro-store su mogli navratiti i članovi drugih sindikata ili sindikalnih centrala koji su bi-li zainteresirani za pridruživa-nje ovgj akciji. ,

ZEUKO MA VRETIC

U SAMOBORU-ZASLUŽENA

POBJEDA To može postić• momčnd, ko)n igru

svih 90 minuta. U kOJOj nema »Zvtjczdn«, ali se svi podjednako bore, trče, pa k vali te-Ul dolazi J~ v~e do izraf.nja. U prvom ko-lu 2. HNL - s;evcr nogometn!1 Karlovca su gos10vali u Snmoboru i proli v, na papi· ru, favoriziranog pro11vnika, koji je u pr-vom sns tn vu imao čak pc l pojačanja, n je-dan ;e b1o na rezervnoj klupi, postigli su vrijednu pobjedu i zasluženo ondijeli bo-dove u Karlovac.

Bodovi su osvojem već u 2. minuli u1akmicc. Idealno nabačena lopin Marti-novićn , utrčao je Kresojn, golman Bulina nije mogao učiniti ni~ln os1m obaranja najboljeg strijelca Karlovčana . Vrlo dobri sudac Ivica Brko ;e opravdano pokazao nn b•;elu točku . Rcznntnn udnmc Kresoje i no semaforu je Ulbil;dcno vodslvo Kar-lovca Mudrom, mimom •lijepom igrom 1 pravom 1nktikom, ko;u ;e 7.nmislio Sef stručnog ~IDba Fahrudin MusledanDgić karlovački pia vo- b•;cli su prvih 15 mi-nutu bili gazde nn lercnu. U t 7. minuti, na dinku isto proigra vanJe Marunovićn, po-novno utrčavun;c Kresojc. Umjesto 2:0, sudar golmnnu gOSIIJU i Kresojc, ncnamjc-run. Obo;•ca su nakon togo moroli b11i 1.nm;cn;cm. Zam;cna, Milošević dobro sc >naS:Io, ah 1pnk poremećen ;e plan Knr-l ovča nn Do kru;n ulllkrmcc u ~pici je o<.luo sa mo Manmov 1ć, učim v~• u nekoh-ko navta iJI da rmar u domaĆOJ obmm, ah m; e U\piO po već-J tl vod~ l vo Domn6 1grn· ći , na celu s nekorektnim lrenerom IVICOm Frk 1ćcm , pokušavali ~u ll!VC.\11 sisačkog nrbllrn \Jmuh rn n;cm 1 ~tnm swnov•mn tn ko;c su • nagrađeniH '>D čcun }ulJI ku, a bilo JC 1 ~ta rtovn 1 w crvene. Srctnn okol-no~ ! 1n Karlovac bila JC <to gluvm suduc nJJC nO>JCO l VOdiO JC Ul:lkmicu 111Uiočkl Z:dwalju;ut. vch~om po}nvovnruu CIJCIC Jeda nu cstorKc l ill mJ cnn ko; e w u~lc. Kar-

PRISJEĆANJA l Lavoslav Richter:

VRIJEME ILIRA U KARLOVCU Vrijeme kada je u punom procvatu ilirski pre-

porod u Hrvatskoj možemo smatrati izmedu 1830. i 1850. godine. Počec i ilirizma pojavljuju se već i ranije, a ilirski naziv zabranjuje se već 1843.godine, ali se njegov utjecaj odrlavao još nekoliko godina.

Grad Karlovac je neposredno prije Log razdoblja i u to doba živio u IZobilju, zbog niza dobrih okolnosti životnih u lova. Trgovina je u tom kraju uzela maha. Počela je znatnije još u 18. stoljeću. kada su mnogi stanovnici Karlovca prevozili lađama Kupom, pa dalje Savom i Dunavom i trgovali žitom, soli igra-hom. o trgovina se naročito proširila, onim što je zapravo i sama pokrenula -'- izgrađenim cestama. Pet vužmh pravaca pet ccsla, dopriniJeli su da Karlovac postane trgovačko sred~te. To je bii;l naj-prije Karolinska cesta do Bakra i Rijeke preko Rav-nih kotara, koja Je započeta 1726:~6dine, a osamde-setih godina je već van upotrebi!, da bi se oko 1830. rckonslruirala; zatim Zagrebačka cesta prema Za-grebu od 1750. godine. Slijedeći pravac je bio Joze-finska cesta prema Senju, građena od 1772. do 1790. godine, pa u približno isto vnjeme tzv. Poštovna ce-sta u gornju Vojnu kraJ t nu 1775. Konačno peta cesta je Lujzinska cesta građena 1804. do 1809. godine prema RtJeci kro7 Gor k t kotar. Naročitog značaja je ova posljednja, koja prolaz• kroz šumovite predje-le Gorskog kotara, pa e znatno razvija trgovina dr-velom i obrademm drvetom, što donosi veliko bogatstvo.

Kako je Karlovac b10 značajna vojna utvrda, pa kroz lo i prvi na even1ualnom udaru Turn ka, sakup-ljeno bogatslvo niJe e u Lo vnjeme lrclilo na novu daljnJU izgradnju grada, već se dosta trošilo na uži-Ci ma 1 roba vama građana .

o mje samo trgovina bila izvor ondašnJeg bogat-stva grada. Tu u bile 1 marlJive ruke obrtnika. kOJI su oblačili 1 obuvati Karlovćanc. kOJI su im ZJdah 1.danp. branili 1h, oboružali i okititi zlatmm ukrasima.

U 1akvu okolinu dolazt u školskoj godim 1825126. Ljudevit Gaj, ~naestgodtšnjl mladić 1 upisuJe se u Vl razred šestorazrcdne gimnazije. Gim-naziju su držali FranJevci IZ Karlovca. Ravnatelj je bio o. AureliJe Hoermann, franjevac iz Bavarske;, On je potaknuo svog mladog učenika Gaja da izda već napisanu knJtžicu o svojoJ rodnoj Krapini. na nje-mačkom jeZiku »Ote Schlosser bei Krapma ..... Knjižtca Je Lts kuna 1826. godine u tiskari Trallnera.

Kad već pommjemo tiskaru, u Karlovcu su do ilirskog preporoda bile već čeuri tiskare i Lo: Gašpara Weitza od početka 19. slolječa pa do l 822., pa dalje .. civil i mihtarsko knjigopritiskanje .. od 1809. do 1813. godine, zatim spomenuta uskara Trnltner iz-među 1820.t 1830. godtne, 1e tiska m Ivana Pretnne-ra od 1822. do 1889. godme.

Tom vremenu bio Je svojstven mtcres Karlovčana prema umJetno ti a pogotovo knji.Ževnosu 1 kazall§-tu . Još od 1798. tzvo<hle su se nJemačke drame, ali sc tz sredstava grada Karlovca nije ielilo troštll na IZ-gradnJu kazališne zgrade. Tražilo se poduzetmka, kOJI bi o svom trošku podignuo kazalište. Zli vriJeme na~leonske Francuske, ponudio Je Karlovčanm, koJ t je živio na S~aku, Ljudevit Adamić, da sagradi svojim novcima kazal~nu zgradu sa velikom gos!lo-mcom u IStoj zgradi na Josipovom 1rgu (dnna5JC to Strossmayerov trg), na ostactma crkve sv. Jostpa. Jasno, 7.atražioJe i koncesiJU upravljanja kazal~lcm . Protiv 1e lokacije bilo mnogo Karlovčana, pa e do-nošenje odluke odugovlačila. U međuvremenu Adamtć JC započeo neke gradnje oa Sušaku. pone-

SPORT

stalo JC novaca 1 od gradnJe nije bilo ništa. No ipak su njemačka i ta lijanska kaz.al~na dr~tva često gosto-vala u Karlovcu u raznim dvoranama sve do 1840. godine. Karlovčani su tada, ne mogav~i izraditi svoje kazal~te, prvi potaknuli osnivanje nnarodnog ilir-skog kazališta« u Zagrebu, po prijedlogu Antuna Vakanovića za kupnju Stankovićeve kuće na Mar-kovom frgu u Zagrebu, za kazal~nu zgradu. U Kar-lovcu su osnovane diletantske (glumačke) družine u kojima su glumili Karlovčani i davali prestave na hrvatskom, odnosno tada rado spominjanom ilir-skom jeziku. Te su se predstave odrlavale u »Narod-noj ilirskoj čitaonici« . Poznata su imena prvih karlo-vačkih glumaca. Bili su to izmedu ostalih Dadić Nikola, Dr. Dražić Miroslav, Dr. Ivančić Nikola, Klesić Abel, KrčeLić Josip, te gO§pođe i gospođice Moritz Mlrkc, sestre Splet tove i Copove, MiJatović itd.

Grof Janko Drašković, kojeg su prozvali i mece-nom ilirske knjige, dolazio je na skupštine nov<?os-novanog domoljubnog dr~tva »Ilirsko čitan j :l dr~­tvo«, osnovanog 1838. Prvi ravnatelj tog drill t va bio je Dragutin Klobučarić i čitaonica 1og drill t va bila je u pedeset godina.svog rada, sred išle dr~tvenogživo­ta Karlovca. U nJoj su se odrlavalc kazališne pred-stave. glazbene priredbe 1 plesovt, a nastupala Je p je-\ačka drui tna , koja JC VJežbala u stanu baruna Dragoj la Kušlana Zllblatskog od 1854. godine. Go-dine 1858. Janko Modrušanjc u Schulzovoj gostio-IlJCI u Štmunićevoj uhcj postavto temelje stalnog pJevačkog društva. preteče današnjeg drllitva )•Zora((

U 10 vrijeme ilirskog pokreta bilo je u Karlovcu i mnogo k11Jiževnika. kao Mirko Lopašić, pjesnik kar-l ovačkog dijalekta. umro 1838; Juraj Matija Šporer; Juraj Nabtač, sastavljao Je pjesme na latinskom jezi-ku, IC m nog t drugj . Grof Janko Druković izdao je u Karlovcu 1832. godine svoju dizertaciju, punim na-slovom "Disertatia i.liti razgovor«, darovan gospodi pokhsarom zakonskimt budućem zakonotvorcem KralJevinah naših, za buduću Dictu Ungarsku odas-la nem deržan po jednom starom Domorodcu Kra-ljevtnah ovih«. U Karlov.w, pritiska no slovima Jo-ana ep. Prettnern 1832 .

Po pokojnom Bićaniću to djelo nije samo p rv t hr-Yatski nacionalno-političkt P-rogram, nego je t. prvt hrvatski ekonomsko poliučki program. NuJ7na-čajntJI knJtŽCVnt događaj• su popuna Gundulićeva epa .. osman« u 14. i 15. pJevanJu. kao 1 oapJSana .. smrl Smail age Ćeng1ća« od velikog hrvatskog pJesnika Ivana Mažuranića, kOJI od 1840. do 1848. godine djelovao u Karlovcu.

a kraju opisa tog vremena, zahvaljujući 1 neka-dašnJem kromčaru Karlovca, gosp. R. Strohalu, možda treba reći da Je dualckat Karlovca bio, a VJ e-roJa Ino i ostao, čakavski sa znatnim primjesama kajkn.vskog. Više kajkavski u samom gradu, a manje u okolntm selima Karlovca.

Podsjetili smo se na ove »ilirske dane u Karlov-cu«, sada kada se navrla va (20. travnja) 120 godina od smru velikog ilirskog preporod• telja u Hrvatskoj, Ljudevita Gaja.

lovac 'e usp;d no bmnio i povremeno iz konlrl pn;ctio.Prvc urugoli&jllkc bodove osvo;1h su: Pavić. Spišić. ?'tek, Božlć. Mam•ć. Vuljunić. Martinović, (Sabljić), Vrbamć, Krcsojn. (MihlŠCV JĆ), Pribamć i Mađar.

(4- 5), Hn•oJCVIĆ S, Diklić 6 (4 8), Jo-s • pov•ć 14 (3- 6).

U drugom krugu Željezničar ;e doma-ćin . U nedjelju im u goste stižu košarkaši Gradine iz Pule.

krn;em prvog di;cla utakmice jednu 1 z.a-sluicno pobijedili.

Duga Resn;c 1grala u sasuvu: Medved, Pav l ić, Mateša, Stepić, Pem k, Bemć, Brc-ković, Be rislavić. (Jagodić), Fudurić (Ru-ka vma), Šln;duhar 1 Dobnć.

Prvi čovjek stručnog šwbn Mustedana-gić je_ m~nirom mirnog čovjeka zadovolj-oo IZJUVJO:

- Bilo bi ncpmvedno bilo koga isticati. Borili su se svi koliko su mogli i zaslužili smo pobjedu nad ne baš korektnim protivnikom.

IJ>l;lk .. u ~eli hmbrih ističc:mo _Mamj_ća koj• ;e Jlb•o loplu na samo; crt1 vratiJU, stnjelca Kresoju, a Vuljanić je bio pm vi knpcllln momčadi .

DRUGALIGA-»B« SKUPINA

K~rka~i željezničara su u prvom krugu liga!kog naJjecanJD gostovnli u su-botu i nedjelju na R•;cci 1 doiivjcli dva po-raw. U subotu u u ulakm•c• sa bi~im pr-voligaSem 1 nnjveć1m favomom z.a prvaka skupine K vurncrom pom}cm rczuluuom 100:73, poluvn;cmc 57:35. Željezničar JC nustup•o u snstnvu: Bod rožić l O (5 7), Vidović, Rnkanć 12 (6 7), SamnrdfiJn (0- 1), Cur 3 (1 2), Kos 17 (7 10), Mu}.n l l (5 6), Hrvojcvić 2. Diklić 6 (2 3. J OSipoVIĆ 12 (0 l).

Drugog dann llgubili su sa drugim n-;cčk•m prcdswvnikom Bru;dom rc-Lulta· tom 70:58, poluvn;cmc 31 .25. U prvo; 1 dru~oj utnkmicJ bilo ;e očito dn Karlov· ča m nakon samo 14 danu treninga 1 ;edne od igru ne pripremne utnkm1cc sn J uskom u ovom trenutku ne mogu dn11 više. Volja nngln>~IJ da su iwali bez standardnog ccn-tm Gol uže, ko;•;c povrijeđen 1 pl1Vmlnika 11. Mladost• Klunfnm.

Trener Drnnko Dn~ov•ć ;upro tn v• o ~e kvnlilctno >loil•;cm pmt1vniku, nil bolje pnprcmlJcnmn, momčad u '>U.-tavu: Do-dro1J ~- Vu.lov • ć. Rnknnt 10 (2 4), SnmuruJqa. Car 2. Ko~ 4, MuJu 12

TOT KANDIDAT ZA OLIMPIJADU! Nu izbornom lnkmičenju slijepih i sla-

bovidnih šah isin Hrvatske, odrl:mom pro-teklog vikenda u Za& rebu, ut sudjelovanje na šahovskoj Olimp•jadi, koj n će se odrl.n-ti polovicom travn;a u Palma dc Mallorci, nnstupili su i Karlovčani Boris Tot i Vini-ko Golac. U konkurenicji 14 učesnika. 2 mnjstom, 4 mnjstorskn kandidata , 7 prvo-kategomikn 1 jednog drugokategomika, Boris Tolje: podijelio 4-5 mjesto, time je ~tao jedan od kandidalll ut odlaznk u Span;olsku. VlaJko Golac je dijelio 9- l O mjesto. obo;•ca su prvokalcgomici. NaiJL'" canje je sluillo u;edno i kao prvenslvo Republike Hrvatske. Prvo mjesto pripalo je Milutinu Šnk1ću MK, drugi je bio Niko-la Dragun M, n lrećc OlJCSIO osvoj1o je Vlatko Marendić MK, sv• iz Zllgrcbu. Na prvenstvu u nnstupili šahisu JZ šahovskih ccnUJra Spili. Sisak. R•Jcka, O·•Jck, Sin· vonski Brod. Karlovac 1 Zagreb.

Z. V i\NJEĆE.K

DUGOREŠANI BEZ BODOVA! Jedm1 knrlovnčk• prcdstavmk u Reg•o-

nnlno; nogomclnoj li~1 ;ug momčad Dugn Rese b1lo JC ncw.p1dnn u prvom ko· lu. U ncd;cl;u su nu stadionu »Vladimir Po,ck" kno domnćm• porntcm muumnl· mm rclulintom l :0, poluvn;cmc l :0. Bo-dove ~u kuć1 odn veli nogomclll!1 Pregrade 11 ''IOJmcnog m;eslll. luko ~u domaćmi •muli v1Se od igre, b1h ~u nccfiknsm. Gosu '" od nekoliko povoljmh !.tms• ,konsuh

Dvadese1 minu Ul pred kraj utakmice u jednom nehot1čnom sudaru dvnju 1gmča gostiju 1eško je stmclao So.šn Filipović, dcsm bek. Slomljena mu je ooga. pa je odmo h prevezen u bolnicu nu Svarći, gd/· e mu je uka.znnn pomoć. U drugom ko u Dugo Resn gosi uje u Zagrebu i sasUli će se u nedjelju sn Chromosom.

GVARDIJAN v

PO MAZE KOŠARKAŠIMA

»Na muci sc poznaju junaci .. , kaže na-rodna poslovica. koja u ovim rain im vre-menima~ vrijedi j~ VJŠC. Košarkaši karlo-vačkog uljezničam,jcclan dio momčadi, od prvih dana kada su počele humanitar-ne akci;e pomoći, swvili su se na raspola-gan;e CaritaSu, čije je s;edi!1e bilo u pro-storima fmnjevočkog samostana u ulici Kmljn Tomislava. PoLnato;c daje glavni orgnnizJltorsvih nkc1jnbio velečasni, paler Vlado Mustač, gvnrd•;nn samostana Pre-svetog lro;slva u Karlovcu. Takva van doprinjela je prijnlel)Sivu, koje je doprin;e· lo da su 1 košarka!1 bih na listi sportSkih klubovn ko;1mn jC neophodna pomoc u opremi i rckvwt1ma. Ovih ;e dano vele· časn1 Muswć darovao košnrka!•mn 15 komplelll dresova. ko;• su 1m neophodni, tim više ~to su bez srcdstavn, a prven:.tvc-no u drugOJ HrvaL>ko; h g• počelo Je prote-klog vikenda.

POBJEDA Kadet• u ;union drugoligaša Karlovca

gosloval• su u ned; d; u u prvom kolu u Zn-grebu. susreumo s 1•1"!n;ac•mn Lokomo-tive. kndctJ su b1h IX>IJI 1 pobijedili su re· zulwtom 3:0, poluvrucmc l :0.

- - ----------- ---------''------------- 1.9. ožujka 1.992-------- ----------------------

-~~----------------------------------o~~~l_a_sl_- ______________________________________ 1_3

"'l

otp KARLOVAC

U OTP-ovim prodavaonicama repromaterijala i mješovite robe, opskrbnim centri-

ma te Poljoprivrednoj apoteci u Domobranskoj ulici očekuje Vas asortiman umjet-nih gnojiva.

NPK 15-15-15 i NPK 8-26-26

DOĐITE ŠTO PRIJE JER SU KOLIČINE OGRANIĆENE

- u prodaji je i kompletan asortiman sjemenske robe - POVRĆE U VREĆICA-

MA, SJEMENSKI KUKURUZ l KRUMPIR - uz sve to nudimo V am i zaštitna sredstva OTP V AM JE PRIREDIO POSEBNO IZNENAĐENJE: - u svim prodavaonicama i opskrbnim centrima OTP-a nudimo Vam pojedine

artikle po VRLO NISKIM CIJENAMA: - K.-\RLOV AČKO PIVO: 0,5 l - 31.- HRD

0,33 l - 28.- HRD - BADEL KONJAK: l litra 670.- HRD

TRADICIJA I KVALITETA- OTP KARLOVAC

OTP obavještava cijenjene mušterije i poslovne partnere o NOVOM RADNOM

VREMENU: UPRAVA: 7-15 sati, SUBOTA NERADNA OPSKRBNI CENTRI, SAMOPOSLUGE I NON-STOP PRODAVAONICE: 7-

18 SATI PRODA V A O NICE S JEDNOKRATNIM RADNIM VREMENOM -7,30-14

sati SUBOTOM I NEDJELJOM PO STAROM RASPOREDU

Ovo radno vrijeme je privremeno.

Na temelju Odluke Upravnog odbora PZ Draganići s p.o. 47201 Draganići, a u skla-

du sa člankom 29. Statuta Zadruge, raspisuje se:

NATJEČAJ za izbor i imenovanje

DIREKTORA ZADRUGE U~e~ · - VŠS ili SSS poljoprivrednog, ekonomskog i drugog smjera - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja - da ima organizatorske sposobnosti i smisao za rukovođenje - da ponudi program razvoja Zadruge Rok za podnošenje molbi je 15 dana od dana objave natječaja.

DOM ZA DJECU I OMLADINU ••VLADIMIR NAZOR« KARLOV AC, Nazorova lO

Na osnovi odluke Zbora radnika, te članka 7. Pravilnika o radnim odnosima raspisu-

je se:

NATJEČAJ za popunjenje radnog mjesta KV kuhara na neodređeno vrijeme - l izvršitelj Uvjeti: - da ima stručnu spremu IV stupnja - da ima godinu dana radnog iskustva Kandidati se trebaju javiti p r i j a v o m na adresu: Dom za djecu i omladi nu »Vladimir Nazor«, Nazorova l O, Karlovac, u roku od 8

dana. O rezultatima natječaja kandidati će biti obavješteni u roku od,l5 dana od isteka

roka za podnošenje prijava.

KARLOV AĆKA INDUSTRIJA OBUĆE »KIO<< Karlovac, Marmontova aleja 6

UPRAVNI ODBOR objavljuje

NATJEČAJ za radno mjesto RUKOVODIOC FINANCIJSKE SLUŽBE

Uvjeti: - visoka stručna sprema ekonomskog smjera - najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima sa posebnim ovlaštenjima i od-

govornostima u oblasti financija Ponude sa dokazima o ispunjavanju u~eta dostavljaju se u roku od 15 dana nakon

objave natječaja na adresu: >>KIO<< d.o.o. Karlovac, Marmontova aleja 6, (Natječaj za izbor rukovodioca finan-

cijske službe).

!r.tr<o;o;.;o;O;<':<lo~t'<'-'iiWiill;O;;;l"''l'iili~O"';'~S:llll.,li%W''W<'i'lll<ii'f.w.''r-ft.iiliOI@<~%11li>-.m.-$:tf\

• ZA m

PODU '•'•'• :if.: ~

~

~ l

l ~ m l ······ *''

11~1 ZAN JE ~ ... .~:=

~ .

• • ~ l l ~ ~ ~ l

~ ~~ @ ~

~r~ f"l'lU il~,. ... ~ ;. . ~ ~ ~i~ UTEMEUENO 1884 ~

~ l ~

w :::::::

u.c.ou~ ~~

::;:;:: - '1(:1, ~

~ • • ~ ~ ~

~ ~

M . " m ~

m l

~ '

URNOST I BLAGOSTANJE

ŠTO V AM NUDIMO ?

PAKET OSIGURANJA ZA PODUZETNIKE, OBRTNIKE I ZANATLIJE

Povoljne cijene i niz pogodnosti za osiguranike

ŠTO JE PAKET OSIGURANJA ?

Paket osiguranja predstnlja kombinaciju osiguranja - IMOVINE KOJOM OBA VWATE DJELATNOST - PRIVATNE IMOVINE - ZAPOSLENIH OSOBA - VAŠE OBITELJI NEKEODPOGODNOSTINAKOJESTJEĆEI'EPRA VOZAKI..JUČIV ANJEM

PAKETA OSIGURANJA:

- plaćanje premije u obrocima.Pri plaćanju odjednom - 5 % popusta

- popust na premiji u slučajevima kada je imovina zaštićena uredajima ure-

đajima za javljanje ili gašenje požara ilije zaštićena uređajima protiv pro-

valne krade - popust od 2 % do 25 %. - popust i do 50 % kod premije za kolektivno osiguranje zaposlenog osoblja

od posljedica nesretnog slučaja - u odnosu prema individualnom

osiguranju. - popust na pre miji od 5 % za osiguranje zaključeno na rok od 5 do l O god.,

odnosno 10% za osiguranje zaključeno na rok duži od 10 god.

- iznos plaćene premije umanjuje osnovicu za razrez poreza

- mogućnost dobivanja kredita

O OSTALIM POGODNOSTIMA I DETALJIMA U SVEZI OSIGURA-

NJA POZIV AMO V AS DA NAS POSJETITE U NAŠOJ POSLOVNICI U

KARLOVCU, Trg Petra Zrinjskog 2., tel.: 047/22-297, fax: 20-656

t,:;:::::~~~~~::~~~:~:~:~~:,,~:~~~~'~:~~~~:J ~-----------------------------------------------------t

~ožujkat992 --------------------------------------------------------

l ')

~1~4--------------------------------------~og~l_as __ i __________________________________ ~~-

nADRIATI~OSIGURANJE• ZAGREB

ADRIATIC OSIGURANJE

Cijenjeni građani, iako smo dobri manci f.elimo vas obavijestiti da odnedavno poslu-jemo kao dioničko clr'mtvo za osiguranje

>>ADRIATIC- OSIGURANJE<< umjesto ranijeg »DUNA V A« osiguranje

Nm glavna filijala za osiguranje u Karlovm nalazi se i dalje u Smialdasovoj ulici broj 16 Telefoni: (047) 31-277 i 31-909 Teletu: (047) 31-909

GLAVNA FILIJALA KARLOV AC SPROVODI SUJEDEĆE VRSTE OSIGURANJA:

• osigwanje mota • osigwauje vaše djece (u&oici i m.deub) • kasko i obavezno osiguranje automobila • osigwanje kuća, stana, vikendica • osiguranje nnatske radnje, trgovine, privatne firme • osigwanje stvari domaEindva • osigw~ poljoprivredoib ga:utinstava • osigwanje stoke • osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i drugo

Dođite u na§e poslovne prostorije da vas upomamo s prednostima koje nudimo

SIMBOL V ~E SIGURNOSTI

»ADRIATIC- OSIGURANa ..

Cijenjeni potrošači! PONUDA KOJU NE MOŽETE ODBITI NABAVITE TRADICIONALNU ŠUNKU ZA USKRS! Da bi se USKRŠNJA ŠUNKA n ajbolje kakvoće i po NAJPOVOLJNIJOJ CIJENI rWia na Vašem stolu NAZOVITE NAS NA TELEFON: 23-000 i izvršite rezervaciju. PPK JE V ~A PRA VA ADRESA ZA NABAVU MESA!

~~?'/''''''''''''''''llli'''""'"'i~''''''''''''''''''@''"'''''''''''''"s'''S''''''''''''''''$''''''i''*'i''$'""'"''"'"~'''"'"'r""''*'i*"''''''*''''~''\~j

~ ~

\Jrt<TO~ Nagrciđrii r RViz »DD REKORD«

Nagrade tjedna za sretne dobitnike su: - I kristalne ~ - II Izračun otkupa stana Svi sudionici ovog tjedna imaju priliku

postati dobitnikom nagrade kola. To~ plin-ski štednjak. ' ·

Davatelj prve nagrade je Podl~Zeb! ,, Vik-tor.., tel: 51-001.

Darovatelj Druge nagrade »DD Rekord«, Informacije na tel: 20-225; 24-149.

SRETNO t SRETNO t SRETNO t SRETNO t SRETNO t SRETNO

jjjjj ZNAČAJNE LIČNOSTI KARLOVCA ~lli~ ~l~~j Njegovo ime upisano je u glavne imenike rako vačke realke od 1870-1872173. U njima su ~~j~j :::~: pnoiljeiene i ocjene. U ribrici buduća struka stoji - tehnika. U arhivu današnje Gimnazije !:~::: @ nalazi se još jedan dragocjen dokument kojim njegov ujak Mandić traži dupUkat njegove ~~~~~ ..... maturalne svjedodžbe. U toj molbi se navodi da se T. posvetio »telefonskoj struci«. Vjerojat- ......

no je ta, u ono vrijeme posve nova struka, bila ~bliža životnim interesima mladog T. A kuda se od nje otisnuo, predobro je pomato.

PITANJE GLASI: Osoba o kojoj je rijel provela je tri godine u Karlovcu na školovanju. To je:

a) Tito Bilopavlović b) Nikola Tesla e) Tošo Dabac

SRETNO t SRETNO t SRETNO t SRETNO t SRETNO t SRETNO •.·.· \~·.

li ll 111~1 llttero~ ~%l~ ~=~=! Alh ... . ~ 'j (Đ-~- !;~;~ ::::: nagraun 1\ vtz ~::::

l l ~1~1~ P. pretinac 10 ~~ Il 47000 Karlovac ~~ ...... . .......

It Republika HRVATSKA ~@j

tl PRA VILA KVIZA l ~ ~ ;:;:; Nagradi kviz Viktor traje 26 tjedana ili šest mjeseci. :;:~ ~;:; Kviz je podijeljen u pet kola sa po pet tjedana, a za~va 10. rujna izvlačenjem glavnog ~:;:

.t zg~.::vara se putem dopisnica i to isključivo dopisnika K viza. One su u prodaji na svim \~i~l ~:!:~ poštama, Robnoj kući »Karlovčanka«, samoposluživanjima OTP-a, »Bagatu« i ~obroj- i:;:: :;:;:; nim privatnim prodavaonicama, kao što su: »MIX«, »Frenky«, »Natura<<, Cvjećarnica »Ru- ~~~ :;:;:; ža,,, ••Latin«, »Doga«... :;:;~ :;:;:: Pet tjedana dakJe čine jedno kolo K viza. U izvlačenju tjednih nagrada sudjeluju samo do- ~=:~ !:~;~: pisnice tog tjedna. N ..kon pet tjedana pom~ju ~sve dopisnice tog kola i sud-!el~u u nagra: ~=~ :~:~:: di kola. I tako u svakom kolu. Na ~ sve dopisnice, svih pet kola konkuriraJU za glavru :~~;~

!!~~~: zg'f:!"o da uz ovaj Kviz ponešto naučite, da još me proC!itate, popričate i raspravite sa !~t prijateljima, a nagrade neka svem'! ~ dra!. . . . .. . .

Pitanja neće biti teška, odgo von su sad.ržani u pttan.Ju, a govore o povgesti grada, mačaj­nim ličnostima i institucijama i to na popularan način -bez pretenzija da budu sistematična, svobuhvatoa ili po važnosti raogiraoa. • .. . . •

Svu brigu o pravovaljanosti K viza nadgledat će KollllSIJa u sastavu: J?rof. YJaclimir Pemo Gradski muzej, prof. MUjana Juretić »Zorin dom«, oec. Mladen Volarić» Viktor«, Barbara Stromer »Večernji list«, Ljiljana Dimnjaković »Matica Hrvatska«.

Izvlačenja nagradnih dopisnica bit će javna i to u čitaonici u Banjavčićevoj ulici.

PRIVATNA BENZINSKA,

STANICA

------------------------------------------------------ 1~ožufks1992 ------------------------------------------------------

- ~~----------------------------------o~~~l_a_sl_- ____________________________________ ~1~5

SJEĆANJA

TUŽNO SJEĆANJE oa ntieg dragog supruga,

oca, svekra i djeda

RADU MILANKOVIĆA 243.1990. - 243.1992. V rijeme prolazi a sjećanje na tvoj dragi lik uvijek

o.$je. Supruga Slavica, sin Mla-den, snaha Anđelka i unuk

Igor.

ZAHVALA Najtoplije zahvaljujemo svim rođacima, priajtelji-ma i ukućanima, liO bri-gadi Hrvatske vojske i ko-lektivu »Karlovačke pivo-vare<<, koji su ispratili na posljednji počinak dragog

ZDRAVKA RADOČAJ A

Supruga Duška sa obitelji

~ YU ISSN 0022 - 9059

Prvi broj Karlovačkog tjednika iz-moje24. veljače 1944.godineuselu Adlešiči. Neprekidno izlazi od 3. srp-nja 1953. ~ OSNIVAČ: SkuJr ltioa opći~ KArlovac; SA V JET PODUZECA: Bmnko Bedeniković, Milojko Dudu.ković, llija Kordić,

Daroslav Ma.rjpić, Berislav Mildić

(prechjedoik). ldjk.a Pulez i Berislav Vidmar; IZDAVAĆ: Javno pod~ Karlovački !iednik; V.D. DlREK-TORA: Mr. Marinko Ogorec, p. o. o. V.D. GLA VNOG l ODGOVOR-NOG UREDNIKA: Bogdan Glodić; REDAKCUSKI KOU::GU: Milja-na IWić, Bogdan Glodić, Goran Gc> rovac, Daroslav Marinić (tehnički

urednik), Dinko NeskiiSil ([oiOrepor-ter). Marinko Ogorec, Mladen Po-stružnik i Ždjka Pulez; EKONOM-SKA PROPAGANDA: Vlado Milić; SEKRETARICA REDAKCUE: Du-Wtka Radočaj; UREDNIŠfVO l ADMINJSTRACUA: Zrinski Ug S, Karlovac, p.p. 91 ; TELEFONI: (047)/ 22-127; 21-128; (direktor): 22-855 mali oglasi: :U. J~; TELE-FAX: (iz usluge) ID-286; Ziro račun kodSDK Karlovac32100-603-2848; Poltarina plačem u g010vom kod eo-he 47000 Karlovac. TISka se snje-dom, a izlazi llctvrtkom. Rukopisi i fo-togrUije 55 ne VT&Ćaju: PRELOM l MONTAZA: Grafika Novo Mesto p.o~ TISAK: Ljudska pravica. Ljub-ljana.

Karlovački tjednik oslobođen je pl.aboja poreza na promet Rjclcnjem Republičkog sekretarijata za prosvjc> lu, kulturu i fizičku kulturu broj: 2995/1 od 4.09.1972 godine. Os-novni porez plaća se poSIOpi od 3% na promet proizvoda temeljem Zakona o privremenim mjerama o porezu oa promet proizvoda i usluga te mi!ljenja Miniswstva iorormiranja R~ublikc Hrvatske od 31.0l.l991. godmc.

Javno glasilo ne smije zastupati 15-kljufivo stajlll&a pojedlne političke stranke ili neka druga pojedinačna miJ(ieoja.

Javno glasilo dufuo je ~ll načela novinarske etike, pluralizma . ideja i svjetooazora, sno§jivost u raspravama, privatnost i druge slo-bode i pnva čovjeka.

(Iz Odluke Skupštine općine Karlo-vac o osnivan ju Javnog pod uz.cća •Karlovački tjednik• i glastla • Karlo-vački ljednik«.

ZAHVALA povodom smrti našeg

dragog sina, brata, unuka i nećaka

JOSIP A BADANJ AK najtoplije zahvaljujemo

rodbini, prijateljima i sus-jedima koji su dijelili bol sa nama kod ispraćaja na-

šeg dragog Josipa. Posebno zahvaljujemo

prim. Ani Šok i osoblju dječje kardiologije »Re-

bro« iz Zagreba. Za tobom vječno tuguju: roditelji, sestra i ostala

rodbina.

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog supruga i

oca

MILANA CIMEŠU 223.l99l. - 22.3.1992. Prošla je godina dana od kada je zauvijek prestalo

kucati tvoje plemenito srce.

Tuga za tobom trajat će dok bude nas. Hvala svi-ma koji te se sjećaju i koji

posjećuju tvoj grob. Supruga Đurđa i sin

Milan.

TUŽNO SJEĆANJE na našu drag!! suprugu,

majku i baku

BOŽICU TANDARIĆ 23.3.1981.- 23.3.1992. Ostala su lijepa sjećanja na tebe i tužna istina da te

više nema. Za tobom će vječno tugo-vati suprug Zvonko, si-novi, unuci, unuke i snahe.

IIIIIIIIIIIIIIJIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJIIIIIIIIIIIIIJIIIIIIIII

l llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i

djeda

DRAGUTINA STOJKOVIĆA

18.3.1991.- 18.3.1992. Prošla je godina tuge i bo-la od kako te prerano smrt odv~jila od nas. Uvi-jek ćeš biti voljen i nikad

zaboravljen. Tugujuća supruga, sin,

snaha i unuka.

TJEDNIKOV MALl . OGLASNIK

prodaja automobila

• Prodajem MOSKVIĆ 1500, 1987. god., prešao 28.000 km. '5 81-384

• Povoljno prodajem VIZU CITROEN 85. god. '5 30-872

• Prodajem 'FIAT UNO 70 I.E. '91. god. za 14.300

. DEM.~ 32-7.93

razno .

• Jednoiposobni stan, 53 m2 uskoro useljiv, 2 kat, centralno, novogradnja prodajem ili mijenjam za veći. ~ 047/37-139 iza 15 sati.

• Povoljno prodajem kom-foran dvosoban stan 62 m2iautoZ-101. ~ 35-063

• Prodajem trosobni stan, centralno grijanje, Centar grada. Informacije na ~ 041/430-354 od 8-15 sati.

• lznajmljujem uredski po-slovni prostor.~ 24-081.

ŠTOVANI v

CITATELJI! Koristite ogl881Je

i marketinAke usluge »Karlova~kog tjednika((!

OGLASI PIUVllEDE (tel. 22-128)

NAJVEĆIKABLOVA~Kl MALI OGLASNIK

(tel. 20-488)

Vaše poruke primamo do utorka u 10 sati.

• Prodajem jednoiposoban stan 49 m2 u Gfabriku. '5 41-531 poslije 15 sati.

• Prodajem obiteljsku kuću iza starog grada Dubo-vac, okućnica, centralno, '5 047/37-514

• Prodajem vikendicu u Draganić u lli je mijenjam za garsonjeru. '5 047/36-046

• Mijenjam dvosoban stan u Novom centru za veći. '5 33-051

• Iznajmljuje se ugostitelj-ski lokal. '5 30-078

• Iznajmljujem prostor po-godan za ugostiteljstvo. Upitati: Bosiljčeva 55, Du-ga Resa.

• Prodajem dvosoban stan 58 m2, privatno vlasniš-tvo, centralno, telefon. Upitati: '5 047/36-194

• Ovlašteni sudski vještaci vrše procjene za otkup stana. Takoder obavlja-mo kompenzacije. '5 34-360.

• Prodajem pištolj BERE-TU 6,35 mm, imaocu doz-vole. '5 82-903

• Stolara KV za namještaj i građevnu stolariju tražim. '5 25-162

• Atraktivnu djevojku za rad na šanku traži restau-racija »AZELIJA« iz Ozlja, stan i hrana osigu-rani, plaća po dogovoru. Javiti se na~ 76-153

• Prodajem novi štednjak na drva i polukauč, tc komplet aparatura za autogeno-zavarivanje. ~ 30-342

• Prodajemgaražu na Gazi. ~ 24-790 izmedu 19 i 20 sati.

• Video recorder i TV no-vo, prodajem. ~ 047/41-294 ili 38-723

• Primam dva učenika na stan. ~ 33-304, nazvati od 14 do 21 sati.

i5n nii~Q~§~go~~ ~~ u ~ MLAie

PODUZtel ZA OaUICU VOZAeA - KARLOVAC

Ozalj, Zrinskih i Frankopana 1., Narodno sveučili§te tel.: 047176-170 od 8-16 sati

»Auto-klub Karlovac« Karlovac Trg Karlovačke brigade l

OGLAS Iznajmljujemo poslovni prostor za tihi obrt u: Tkalčevoj ulici - 54 m2 i na Trgu Karlovačke brigade l - 16 m2 i 40 m 2• Informacije svaki dan od 8-9 sati na telefon 047/22-550.

·l <Jiv~· Šebetićeva 2, Karlovac, I kat

~ 047/25-1173 . - IZRAČUN OTKUPNE VRIJEDNOSTI STANA - INFORMATIVNI OBRAČUN VRIJEDNOSTI

STANA

POSREDUJEMO KOD: - Otkupa stanarskog prava - Zamjene stana - Iznajmljivanja stanova i poslovnih prostorija - Kupoprodaje stanova, kuća, poslovnih prostora i nekretnina

KOMISIONA PRODAJA MOTORNIH VOZILA

RADNO VRIJEME 8 - 16 SATI

POSJETITE NAS ILI NAS NAZOVITE

......................................... • • ~ORMA-sALoN NAM, .. TAIA ~

PODUZEćE ZA TRGOVINU NA VELIKO l MALO P.O.

RADNO VRIJEME 8-20 SATI

SUBOTOM8-14SATI 47000 KARLOV AC

: Mato~cva 7 Tel. (047) JG-958, 33-307

: ...............................•......... ~-~,,~,,~~~~~'~'~''~~,~~~~~,~~~~,

~~~~

~ Temeljem članka 41. Statuta poduzeća, Radnički savjet Trgovačkog poduzeća na ~ § veliko i malo p.o. »TEKSTIL<< Karlovac, Trg M. šumaya l raspisuje: ~

~ ~ ~ NATJEČAJ ~ ~ za radno mjesto GENERALNOG DIREKTORA poduzeća sa § ~ mandatom od četiri godine ~

~ ~~ ~ § - VSS, pravni, ekonomski fakultet ~

§ -najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima s posebnim ovlaštenjima i od- § ~ govornostima u oblasti privredne djelatnosti ~ ~ - program razvoja poduzeća ~

~ Ponude s dokazima o ispunjavanju uvjeta i programom r~voja treba dostaviti na ~ ~ adresu: Trgovačko poduzeće na veliko i malo p.o. ''TEKSTIL« Karlovac, Trg M. ~

§ Šufflaya l, za Natječajnu komisiju, u roku od petnaest dana po objavljivanju. ~

~ ~ ~ ~

~,~,,~~'''~~~~'~'~'''~''~~''''''~''''~'~~,,~~~'~''''''''''''~'~·

karlovačka ba'nka d.d.

l

• l

...

'

, · -..\>~ .... ·~ ~·:--: VRIJEME SADAŠNJE- VRIJEMEfHODQČAŠĆA

Doći ćE~· i :· ·· _- · JOZEF ŠVEJK!

• Bok karlovački purgeri. No kak ste kaj? Je li dobro spava-te ili spavate polubudni kak zajci u žbunu s jednim podignu-tim uhom prema jugu a s drugom spuštenom klapnom prema sjeveru? Da, rat je za nama ~z,o~z!r'a št~ nika~a nije ni.~i ob-.@vljeo a i završio nije. Evo Jel vtdtte kaj delaju po Os~eku, Sibeoiku Gradiški, Vinkovcima ... o selima da i ne pnčam. Ovi naši 'su se naoko primirili ali ja im ne vjerujem koliko stane ispod nokta. Nije niti to slučajno. Opet nešto umuju. Ipak mimoratnodopsko vrijeme uvuklo se bar djelomično pod kožu.

MEIN KAMPF I MEMORANDUM

čak i onaj ludi AdolfHitlerdržao se nekog pravila i propisa kad je objavlji-vao rat Poljskoj, Rusiji,staroj prvoj jugi i ostalima koje je namjeravao pokoriti odnosno izmjenili etnokartu Europe, dok ovi sadašnji za!Wnjeli barabe nisu niti to naučili do malog kaplara. Razlika izmedu njih i Dolfija samo je u tome

• što je on želio provesti "Drang nach Osten« a ovi današnji Dolfići »Drang nach Westen«. U svim ostalim radnjama nisu se razlikovali ama baš ništa jer su i jedni i drugi htjeli prekrojavati svoj zamišljeni »Lebensraoo1«. lako nisam if!!nO mogućnost pročitati »Mein Kampf« odnosno »Memorandum« pretpostavljam da su slični jer su i posljedice drastično slične ako ne i iste. Samo drugo vrijeme i drugi ljudi. l Hitler i Milošević bili su ugroženi od osvajanja tuđih država i na-roda spašavajući ugroženu svoju naciju. Gažen je duše i tijela od nožno~ palca do posljednje vlasi na tiemenu do~ed~no je do sav~_ostva, ta~o ~ bi • ... vele-majstori« Mautbausena, Osw1encma 1 Jasenovca bili posramlJeni SVOJim ste-čenim znanjem i pitanje je da li bih uopće primili u službu. ~ožda su nekome ov~ riieči zi urade, pakosne i p~ne žuči ali nisa~ ih izmis:

lio JR nego pučanstvo koje Je prošlo kroz ovu tmoVJtu kašu bezumlja a mnogi nažalost j~ uvijek prolaze. Kad )ednog ~a .sve to prod~ i. ka.d s v~~mens~e udaljen osu vratimo se na događaJe današnJice 1 kad ćemo bi U pnbranJJI procJe-njujući ove strahote i grozote, tek tada će se vidjeti sva ludost jednog pokolje-nja; bolje reći njihovih suludih voda koji su slrovalili u bezdan mržnje svoje ~unarodnjake.

NOVI BIRGERMAJSTER! ŠUTIM! ZAPISUJEM!

Inače kaj ima novog u Karlovcu? Pitam vas jer me nije bilo neko-liko dana a u to vrijeme događalo se svašta. Kaj čut sam da smo izabrali novog Birgennajstera! Neki ga ne poznaju alija da. A po-znamo se iz rakovačke gimnazije, gdje namje sada već pokojni Jura podvornik cinglao istovremeno početak sata. U toj staromodnoj kajzerkeni.škoj gimnaziji s većinom kajzerkenilldh profesora nauči­U smo se svašta. Osobno nemam oi.§ta protiv njega. Iskreno rećeno stranka na vlasti učinili~ je najbolji mogući potez možda i najbolji otkad je na vlasti. Ako nikome drugome onda će zasjati sunce no-gometašima. što će biti, vrijeme će pokazati. Zato »bum mučal« do 14. lipnja ove godine. Onda će biti l 01. dan gradonačelnikovanja a po nekim obibYima i praviUma n~ta se ne kritizira prvih sto dana. Samo se piše i zapisuje.

Nije dobro kad nekog unaprijed hvalite jer to može biti dvojako protumačeno. lli ste se stizali s vlasti ili to želite. U stv{Jri postajete režimski čovjek. lako sam po naravi oporbenjak kao i Si.§ljavičanci (dreknu čim se rode) uvijek sam volio slušati i drugu stranu. Ipak zli i prljavi jezici, a u našem gradu bogu fala ima ih na tucete, tvrde da je i ona lažna uzbuna usred magistra Iske skupštine svjesno ciljana ali je onaj koji je pritisnu! »knopf« kasno pritisnu!. Tko zna da je pritisnuo na vrijeme? Na kraju se ustanovilo daje to bila lažna za-buna. Daje gospodin gradonačelnik poznat medu nama ustanovih kad sretoh Ivu Barundića kojeg muči trenutno rezanje trsja u Dra-ganiću a oema vremena. Stalno trčkara po fronti i oko fronte. Kaj misliš bu bil dobar? Zašutio sam, slegnuo ramenima jer zarekao sam se da neću pisnuti prvih sto dana.

NEMA MIRAZA »CAJTUNGŠMIRERE«

Ovim mojim »cajtung§mirerima« ne daju mira pa ne daju. Stežu

~. a poptdtaju remen oko vrata čas ovaj čas onaj. Svi im se groze,

adaju ih i tužabju na pasja kola. Neprovjerena obavj~tenja n~ ju u tisak a pro v jerena i istinita pres koče kao vrapci iznad kar-

lowčkih porušenih krovova. Njihove karnevalske lutke već su odavno spaljene jo~ prije fa.šnika u Vojniću ili tamo negdje. Ćak im se i »bpetan« Šimulija približio na puškomet istina bog kao prego-varač. Ti boga u ovom ratu svatko se igra pregovarača. l dok su »radiošmireri« dobili čak i kolektivnu pohvalu općinskog štaba Ci-vime zaštite ovi drugi dobili su figu kao i Dubrovčani granate na Kantarigu. U ratu uvijek ima iznenađenja na pretek. Nikad ne znate tko vam je punica a tko tast. Medutim ono što ste čuli na radiju ni-kad više nećete čuti ali ono što je otiskano moći ćete čitati dok će biti karlovačke biblioteke i historijskog arhiva.

Onim zaključcima s 66. sjednice lzvrlnog vijeća jednostavno ne vjerujem. Dan i mjesec točno je napisan ali godina je krivo ubilježe-na. Jedino me zbunjuje potpisnik zaključka. Sigurno su mu pod-metnuli spis prilikom potpisivanja.

TRAGANJE ZA IZGUBLJENIM KARLOVČANIMA

,. Uopći~koj brigadi vjerojatno su najzaposlcniji r.eta četa, drugo dojeljenje, Juev1 h?<fmk <?d u~aza, ~rva vrata ravno u Kriiamćevoj prizemno. Gospoda Horvatmka (dJeVOJačko Jme), a znamo se bogu hvala dok smo skakali u Kora-n_u i~ad yunskog slap~ i plivali ispod §lajsne i ostali živi, gospoda Pa vl ić, Alin-ČIĆ 1 ostal!-ostale, mu glavu ne mogu podignuti. Što više rade posla sve vLk Svetkom 1 petkom traže po .. maličnjacimat• zagubljene, izgubljene i pronađene Karlovčane koji se razmiliše po cijeloj planeti. Red kao pred vratima Svetoga Petra. Svi bi domovnice i oni koji trebaju kao i oni koji ne rabiju. Ako vas pitaju za!to je trebate, odgovorite za osobnu iskaznicu i ne bu te platili u HR D. U!tedit ćete koji novac a općinski budžet bit će malo tanji.

l tako ćekajući u redu bacim pogled na općinsku ploču onako iz dosade. Tamo piše da Eror Milan, Vasov Ljubiša, Pavlović Dt&n, Radulović Gojko MikaJmović Dragan, Crnković Dragan i još po neki zboA promjene adrese s ta~ novanja.n~ f!!Ogu. dobit• doz_volu korištenja ~kretnih nal?ar~va i terasa. Pa ku-da su otJ!h II naš• sugrađaru tako preko noć1? Nclto dalJe p1!c da sc odreduje privremeni zastupnik Srpske pravoslavne crkvene općine sa sjedištem u Mažu-rnnićevoj 4, sada nepoznatog boravišta. Dakle ipak nas je gospodin Nikanor napustio. Da spadam u njegovu faru, ne bih mu oprostio pa makar je i božji čovjek.

ELDORADO, JUŽNO OD KARLOVCA

Iako svi obični ljudi mrze statistiku, trenutno područje južno od Karlovca je najrazvijenije područje na kugli zemaljskoj po stanov-niku. U ponekim selima jednom stanovniku pripada 4,5 televizora, 3 frižidera, dvije škrinje, 2,5 špa.reta, 2,2 traktora, 3 kauča, sedam stoUca, 256 parketa l 0,01 Hrvat.

Takvo bogastvo preko noći za daljnjih deset godina neće steći niti JUtiradi.§niji narod na svijetu- Japanci. Kod nas, a tako i tamo preko, ubrzano se održavaju seminari iz engleskog jezika. Plave kečige, ispričavam se plave kacige, su pred vratima. U Vojniću se-minare održava gospodin Milan Pavić koji je svojevremeno u roku . od mjesec dana u Londonu savladao Šekspirov jezik dok trepn~ okom. »Bi or not tu bi d kveščen iz nau«.

PAS NA JEŽU Oni preko tvrde dase pridržavaju primirja aja bih dodao kao pas ježa. Neki

naši tvrde da ipak postoje čarke. Ako je preko sto mrtvih i trostruko više ranje-nih čarka, onda je Jadransko more Tihi ocean. Hadžić od Slavonije primio je u goste u Erdutu Tomicu Karađorđevića, presvjetlog Lukijana bolje poznatog po čuvenom govoru u Dalju i vojvodu Arkana. Stvarno šareno drwtvo. Ali ~vda sc medu njih u petljao prijestonasljednik to mi nije jasno. Jović i Snjerus Veris su se krajcali iznad Atlantskog i mahnul i jedan drugome rukom. Prxi u Njujork a drugi u Beograd. To se zove srpska diplomacija. Moj opozit po prezimenu, što znači s_uprotno značcJlje, general Mladić nije podivljao ali već je spreman za dolazak dr. Caru na Svarču. Oni bi u aps i EZ- ovce, go.rdiste a ako tako na-stavi zavclit će u kninskoj tvrđavi i general iz Indije. Još mu nisam zapamtio ime. Sarajevo je palo, Sarajevo nije palo, Sarajevo je tresnulo ... ćekajtc dok dodem do posljednje otkinute latice. Onda ću vam reći tko se okliznuo.

Vojska se i dalje povlači. Evo nestali su čak iz Mekwja i Kamenskog. Sada su opet u vojarnama naši susjedi s kojima smo pili kavicu ili čaj do jućer. Netko je rekao daje to jedina armija na svijetu bez domovine aja tvrdim;laje srpska. Da li će je srpski narod prihvatiti nije mi poznato. Inače jedan general mej sečno košta koliko 66 godišnjih plaća prosječnog Beograđana. Kako trenutno u Be-ogradu ima dvije tisuće generala, oko šest tisuća pukovnika, n da o ostaloj bo-raniji ne govorim, Beograđanima će preostati jedmo da jedu zrak iznad glave i srču vodu iz Dunava ili Save.

TVRDQGLA VI EUROPEJCI ... Uz ostalo oni tvrdoglavi Europejci s OUN pokrenuli su pitanje

Mađara, Hrvata, Muslimana, Albanaca a kako čujem i Vlasi s Deli Jovana su se oglasili. Ako se oglase još i šabački i niški Romi bit će svašta u zemlji »Božje pravde<•.

SLUNJANIN KOD »KOZMETIČARA«

Pred neki dan dobio sam izvjc.šće od jednog Slunjanina koji je čak 88 dana bio na ekskurziji u Mrkonjić gradu, Banja Luci i Staroj Gradiški. Trenutno se odmara u Karlovcu od silnog putovanja. Priča mi kako su ga škakljali batinom po stopalima, zatim pecka li s telefonskim kabi om po prstima, draška li sa struj-nim krugom, pediker mu je zabunom umjesto kurjih očiju iščupao nokte ~ kozmeličar promjenio lični opis. Kad su s lim bih gotovi. tada su mu brojnl1. rebra nogama n bukovom palicom tražili bubrege. Osim zraka i dandanas is-kašljašava ponclto krv1. Kao što primjećujete Bosnu je slobodna i suverena država.

GOSPODARSKA KOMORA SE EKIPIRA

Inače županijska Gospodarska komora ~oliko, sam. čuo popunj~va k~d~ov.e jer se iz neutvrđenih razloga dio nekadašneJg drustva JCdnosta v no Is pano 1 oti-šao u neP?znatom pravcu. Tako smo dobili i novog mmistra inf01;niranja. Možda bi bilo bolje da ga na izvjesno vrijeme pos~de uKarlov~čko~ lJ~ m ku« budući je tamo stanje dosta "konfuzo« ~ s~OJI~_Isk~tvom bitno~~ r.n~mo­gao sređivanju. GosJ>O<:la.r;;ka k9mora ?•laJ~ UVIJek VJečno snkupljul~~e 1 r~­di.šte kadrova od pamllVIJeka. Cak su 1 moJe hlače glancale tamo stolicu duze vrijeme.

PLAVI PODRUM, KOSTANJAC -PA DOMA!

Poslijepodne isti dan završio sam u Plavom podmmu na Jelsi. Ti .bogca baš je bilo lijepo s Đebom Vrban ićem i staro- mladohkim Ivom KocanJerom. N.o poznate ga, šofer koji je vozio isti kamion u pet prijeratna ~~ća. Stalno Je mijenjao imena firme a držao isti v~lan rukaf!!a a nogama k~ I? Ih d<><!av~o gas po istim papučicama. Da bio sam 1 u KostanJ CU kod Joze. R1btce se fngaJu kao 1 prije a crno vino teće potocima kao i ranije. Nadoh tamo i star~ l:!lžansku klapu ali još i neke koje iz tajnovitih razloga ne smijem spomenuli. Cuo sa~ tamo vreću neprovjerenih vijesti koje tek moram provjeriti . . T~mo s m~ slav• II .. osmi man« ali samo do sedam sati navcćer a onda u kokošmJnc u svoJ nebo-der. U povratku uključio sam flcksimetar (mjerač krivina) i pom~u genzemacla-guščjeg hoda stigoh do doJ?la. pajestnnje b1stro n.a karloy.nč.kJm ulicama govori činjenica da sc nije oglasio mil Jedan šrapnclmaJslor koJI b1 mc napucao.

Na putu sretoh gospodina Darka Skendera koji sc šetao Korzom poput usamljenog vuka s naočalama. Nije ~e J?rimjctio a kako bi bi. jer sam bi~ ~.a drugoj strani Korza. Inače razgovarah bi do svclctka a ne do početka poliCIJ· skog sata.

POČELO VELIKO POSPREMANJE

Evo što sam vam rekao. Ipak je počelo veliko posprcmanje. ~roljc.~je nn vidiku. Gradske prometnice se čiste vnsccllauhima a komunalni ~J~~alniCIIopa­tama sakupljajušrot na cestama. Samo, ne znam da·h lopat~ drli nJih ~pravno ili oni nju. Osim toga mali podzemni opet ne daju mira oVaJ put~ .DamJancJma. Napravili su cijeli kraval na raskršću s ulicom dr. Ante Star~ev1ca po novom, bivšoj Ognjen Prica po starom odnosno bivšoj KolodvorskOJ po prastarom. A ako ne znate sada znate. Dr. Ante Starčević je živ i šeće sc Karlovcem svakod-nevno. Kod njega sc možete upisati ne u Hrvatsku stranku prava nego u Plani-narska drwtvo >•Dubovac«.Prošlu subotu zahora vih vam reći prošetao sam se Vrbanićevim perivojem. Pa dostaje opran od Marjnnovićevih granata ~li tp Je pjesma prema sličnom u Petrinji kojegje zasadio prvostolujući francuski VOJnik ovih krajeva maclal Marmont. Trenutno dan~nji prvostolujući ~jekli su sva stoljetna i još starija stabla. STvarno te n esreće trebu potjerati. Sto bi bilo dn imaju atomsku bombu?

EAST BALKAN U kazalištu lutaka na East Balkanu sve po starome. Ipak nclto prije početka.

\,Jvaženi bivši g~ pod in tajni~ .OI..! N ~onnčno je progovorio što r~nij~ nije ~m!o . Žali za JugoslaviJOm budući JC bila Jedna od stupova OUN a VJeroJatno 1 nJe-gove malenkosti. Svatko kad tad kaže što muje bilo na jeziku. Ako on kaže to, tada ja kažem daje bilo više pameti, ovog ludog i bezumnog rata nikad ne bi bilo. A sada smo svi u blatu do grla n nevine žrtve naslagale sc do neba.

Inače republički referendum u BiH toliko je nekima zafafrio n nek.ima zafife-rio dn ćemo tek vidjeti što će izaći iz te pirjano-pohano- pržcno-napunjene bosanske savijnče u umaku. N~i prvi IStočni susjedi imat će vjerojatno IS run-di u meču stoljeća kao i mi.Nc mogu biti oni manje profcsionuln•ji boksači od

nas. Treća sc održala u Briselu kao i druga ili treća komemoracija bivšoJ Jug1. Na toj komemoraciji nije prisustvovao Slobo- Sadam kako ga nazva njegov puk na onoj "manifestaciji« u Beogradu. Ja vam tvrdim daće sa Bo i Ha sve biti u redu samo me muči koliko će stoljeća ćekati na državnu himnu.

PROBLEM NIJE GVARDIJANOV!

Da lije istina ili ne, aU u onom Kostanjcu čuo sam da su Kloštar posjetili magistratski nadziratelji u cilju provjere podjele hrane l od-jeće beskućnicima. Pretpostavljam da je pregled zavriio u !lajbo-Jjem redu i da gospodin velečasni Mustač spava i dalje snoin pra-vednika kao što je i ranije. Ipak čini mi se da neki drugi. imaju ipak nemirniji san, ali to je njihov problem a ne vaš i moj. ·

HODOČASNICI, HODOČASNICI ... U vrućekrvno karlovačko područje stigli su i hodočasnici iz Norvclke, hlad-

nokrvni Vikinzi. Zašto dodoše u Karlovac pomalo mi je nejasno. Koliko se razumijem u ciprinide i salmonide, lososi i haringe ne rastu u našim rijekama a s naftom smo i tako siromašni kao crkveni miševi. Možda će koji vikinški brod hurnan_itarne pomoći uploviti u gažansku luku ako ga teme~ito ne opelješe .ugrQ'ženi buntovnici na desnoj obali Kupe i Save.

Cuo sam daje na nedjeljnom sastanku vezano uz problem izbjeglica predlo-ženo da se postavi par stotina kontejnera za privremene nove stanovnike Kar-lovca. Samo ne znam za koje je namjenjena- za one koji su već došli ili za one koji tek trebaju stići iz Krajine. Vidjet ćemo.

DOLAZI JOZEF ŠVEJK!

l bnš kad sam, konačno pronašavši pravi ključ, htio otvoriti vrata stana začuh zvonjavu telerona u predsoblju. Pravi mali ot:kestar. Da, nisam vam rekao, uveo sam vruću, toplu, mlaku, hladnu i lede-nu liniju. Jedino nisam uveo liniju fronta. Pa tko zove istovremeno na svih pet linija? Digoh slušalice,jednu, drugu, treću ... itd, a svuda isti glas. - Sluga pokoran gospon Starić. -Tko zove? - Pokorno javljam ja zovem gospon Starić. -Tko zove!? -Ja zovem gospon Starić. Iz Zlatne Prahe. Što me se ne sjećate iz Zlatne uličke. Godina 1968. Pili smo zajedno pivu a poslije toga za-vršili smo u apsu i lo u hradčanskom garnizonskom. - Da, sjećam se- i čel:kam sc iza uha. Poznat mije glas ali imena nikako. - Pokorno jn v ljam a sjećate li se našeg !sljednika gospodina Ko-koške. Bio je na dlaku isti kao onaj moj istražitelj Bern is iz 1914. koji mije rekao da sve priznam, prije nego što on meni kaže moje priznanje, jer će mi olakšati istragu a i smanjiti kaznu. Znate ~ospon Starić tada mu ispričah da je u našoj ulici živio ugljenar i rmao je malog dvogodišnjeg dječačića. Taj šmrkawcjednog dana došao je pj~ke iz Vinohrada čak u Libenj. Stražar ga pokupi s pločnika, od-vede u policiju a zatim u zatvor. Kao ~to vidite, taj dječačić bio je poteuno nevin, a ipak su ga zatvorili. A da je znao govorili ... - Cekajte, čekajte pa to ste vi gospodin Švejk!!! -Pokorno javljam gospon Starić to sam ja >•Dobar vojnik švejk«, Ćuo sam da je Karlovac u vrlo tclkoj i bezizlaznoj situaciji pa bib navratio k vama. Svaka je pomoć potrebna. - Gospodin Švejk, bit će mi drago da dođete. Jn vas očekujem. - Pokorno javljam da sam razumio. Dakle vidimo se u Karlovcu. "fiir Gott, Keiser und Vaterland« i spusti slušalicu.

Tcle[oni su prestali zvrckati. Utihnuli su. Dakle još jedan hodočasnik.

Karlovac, Domobranska 6

TELEFONI: • dinarski šalter 25-027 e devizni šalter 20-273 e kreditni odjel 20-685

TEČAJNA LIST A NARODNE BANKE HRVATSKE BR 49

od 17. 3. 1992. Tečajevi u Hrvatskim dinarima

•