1

NACRT

ZAKON O PRAVNOJ ZAŠTITI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom ureñuje se postupak za registraciju industrijskog dizajna i pravna zaštita dizajna (u daljem tekstu: dizajn).

Definicija dizajna

Član 2

Dizajn je spoljni izgled proizvoda u cjelini ili dijela proizvoda koji proizilazi iz njegovih obilježja, naročito, linija, kontura (obrisa), boja, oblika, teksture i/ili materijala samog proizvoda i/ili njegove ornamentacije.

Pod pojmom proizvod iz stava 1 ovog člana podrazumijeva se industrijski ili zanatski predmet uključujući, izmeñu ostalog, djelove namijenjene uklapanju u složeni proizvod, pakovanje proizvoda, opremu, grafičke simbole i tipografske oblike slova, osim računarskih programa.

Pod pojmom složeni proizvod iz stava 2 ovog člana podrazumijeva se svaki proizvod koji je

sastavljen od više djelova koji se mogu zamijeniti tako da dopuštaju rastavljanje i ponovno sastavljanje proizvoda.

Osim dizajna registrovanih po odredbama ovog zakona dizajnima smatraju se i meñunarodni dizajni sa dejstvom u Crnoj Gori, koji su registrovani kod Meñunarodnog Biroa Svjetske Organizacije za intelektualnu svojinu shodno odredbama Haškog sporazuma o meñunarodnom registrovanju dizajna, i Zajedničkih pravila prema Haškom sporazumu o meñunarodnoj registraciji dizajna (u daljem tekstu Haški sistem).

Ravnopravnost stranih i domaćih lica

Član 3

Strana pravna i fizička lica, u pogledu zaštite dizajna u Crnoj Gori, uživaju ista prava kao i domaća pravna i fizička lica ako to proizilazi iz meñunarodnih ugovora ili iz načela uzajamnosti. Postojanje uzajamnosti dokazuje lice koje se na uzajamnost poziva.

Strano pravno ili fizičko lice u postupku pred nadležnim organom zastupa ovlašćeni zastupnik upisan u Registar zastupnika koji vodi nadležni organ, ili domaći advokat.

2

Registar dizajna i službeno glasilo

Član 4

Nadležni organ vodi Registar dizajna (u daljem tekstu: Registar) i Evidenciju prijava.

Registar sadrži registarski broj dizajna, datum podnošenja prijave, zatraženo pravo prvenstva, datum objave prijave, datum registracije dizajna, promjene, datum upisa u Registar, podatke o meñunarodnoj registraciji, podatke o obnovi zaštite dizajna i datum prestanka važenja zaštite dizajna.

Na zahtjev svakog zainteresovanog lica i nakon uplate propisane administrativne takse, nadležni organ izdaje izvod iz Registra i uvjerenje o važenju dizajna.

Sadržinu i način voñenja Registra i Evidencije prijava iz stava 1 ovog člana propisuje ministarstvo nadležno za industrijsku svojinu (u daljem tekstu: ministarstvo).

Nadležni organ izdaje službeno glasilo u kome se objavljuju podaci iz Registara i podaci propisani posebnim propisom ministarstva.

II. USLOVI ZA REGISTRACIJU DIZAJNA

Uslovi za zaštitu dizajna

Član 5

Dizajn se štiti ako je nov i ako je individualnog karaktera. Dizajn koji je primijenjen na proizvod ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni dio složenog

proizvoda smatra se novim i individualnog karaktera samo: (1) ako sastavni dio, nakon što je ugrañen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri normalnoj upotrebi tog proizvoda;

(2) u mjeri u kojoj ta vidljiva obilježja sastavnog dijela samostalno udovoljavaju uslovima

novosti i individualnosti karaktera.

Normalna upotreba u smislu stava 2 tačka 1 ovog člana znači upotrebu od strane krajnjeg korisnika proizvoda, koja ne uključuje održavanje, servisiranje ili popravku proizvoda.

Novost dizajna

Član 6 Dizajn je nov ako nijedan istovjetni dizajn nije bio učinjen dostupnim javnosti prije datuma

podnošenja prijave za registraciju dizajna (u daljem tekstu: prijava dizajna) ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.

3

Dizajni se smatraju istovjetnim ako se njihova obilježja razlikuju samo u nebitnim pojedinostima.

Individualni karakter dizajna

Član 7 Dizajn ima individualan karakter ako se ukupni utisak koji ostavlja na upućenog korisnika

razlikuje od ukupnog utiska koji na tog korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je bio učinjen dostupnim javnosti prije datuma podnošenja prijave dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.

Pri ocjeni individualnog karaktera dizajna mora se uzeti u obzir stepen slobode koju je dizajner imao pri stvaranju dizajna.

Dostupnost javnosti

Član 8

Smatra se da je dizajn bio učinjen dostupnim javnosti, u smislu člana 6 i člana 7 ovog zakona, ako je objavljen putem registracije ili na drugi način, izložen ili upotrijebljen u trgovini ili otkriven drugim radnjama, osim ako te radnje iz razumnih razloga nijesu mogle biti poznate u uobičajenom poslovanju u poslovnim krugovima specijalizovanim u relevantnom sektoru u Crnoj Gori, prije datuma podnošenja prijave dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.

Ne smatra se da je dizajn učinjen dostupnim javnosti u smislu stava 1 ovog člana ukoliko je otkriven drugom licu pod uslovom čuvanja tajnosti dizajna.

U smislu člana 6 i člana 7 ovog zakona neće se uzimati u obzir otkrivanje dizajna za koji se

zahtijeva zaštita, koji je bio učinjen dostupnim javnosti: (1) od strane dizajnera, njegovog pravnog sljedbenika ili drugog lica, kao rezultat datih

podataka ili aktivnosti preduzetih od strane dizajnera ili njegovog pravnog sljedbenika; (2) tokom razdoblja od 12 mjeseci prije datuma podnošenja prijave dizajna ili, ako je zatraženo

pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.

Odredbe stava 3 ovog člana primijeniće se i ako je dizajn bio učinjen dostupnim javnosti zbog zloupotrebe u odnosu na dizajnera ili njegovog pravnog sljedbenika.

Isklju čenje zaštite zbog tehničke funkcije

Član 9 Dizajnom ne može da se zaštiti spoljašnji izgled proizvoda koji je isključivo odreñen tehničkom

funkcijom proizvoda.

4

Dizajnom se ne može zaštiti spoljašnji izgled prozvoda koji mora da bude repdorukovan u svom tačnom obliku i dimenzijama, kako bi se omogućilo da bude mehanički povezan sa, ili postavljen u, oko ili uz drugi proizvod, tako da svaki proizvod može da obavlja svoju funkciju.

Pod uslovima iz člana 6 i člana 7 ovog zakona, nezavisno od stava 2 ovog člana, može da se zaštiti dizajn koji omogućava višestruko sastavljanje, ili povezivanje meñusobno zamjenjivih proizvoda u modularnom sistemu.

Isklju čenje zaštite dizajna protivnog javnom poretku ili moralnim principima

Član 10

Ne može se zaštititi dizajn koji je protivan javnom poretku ili prihvaćenim moralnim

principima.

Razlozi za odbijanje zaštite

Član 11 Zahtjev za registraciju dizajna odbiće se, odnosno registrovani dizajn biće ništavan, ako: (1) dizajn nije dizajn u smislu člana 2 ovog zakona; (2) dizajn ne zadovoljava uslove navedene u članu 5 do člana 8 ovog zakona; (3) podnosilac prijave ili nosilac dizajna nije ovlašćen za sticanje dizajna po ovom zakonu; (4) je dizajn u sukobu s ranijim dizajnom koji je učinjen dostupnim javnosti nakon datuma

podnošenja prijave dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, nakon datuma priznatog prvenstva i koji je od ranijeg datuma zaštićen registrovanim dizajnom u Crnoj Gori ili prijavom dizajna;

(5) je u stvaranju dizajna korišćen znak za razlikovanje robe ili usluga, a nosilac tog ranijeg prava imao je pravo da zabrani takvu upotrebu;

(6) je u stvaranju dizajna korišćen znak visoke simboličke vrijednosti, ili koji uključuje bedževe i štitove van onih obuhvaćenih članom 6ter Parsike konvencije za zaštitu industrijske svojine (u daljem tekstu: Pariska konvencija), ili znak koji sadrži lično ime, lik ili portret istorijske ili druge umrle znamenite ličnosti, osim ako podnosilac prijave dizajna dokaže da mu je korišćenje takvog znaka dozvoljeno;

(7) dizajn pretstavlja neovlašćenu upotrebu djela koje je predmet autorsko pravne zaštite;

(8) dizajn pretstavlja nedopuštenu upotrebu bilo kojeg od elemenata navedenog u članu 6ter

Pariske konvencije, ili oznaka, obilježja ili grbova, koji nijesu obuhvaćeni navedenim članom Pariske konvencije, a koji su od posebnog interesa za Crnu Goru.

5

III. PRAVA STVARALACA DIZAJNA I OVLAŠ ĆENA LICA ZA STICANJE ZAŠTITE

Pravo na zaštitu dizajna

Član 12

Pravo na zaštitu dizajna pripada autoru dizajna (u daljem tekstu: dizajner) ili njegovom pravnom sljedbeniku.

Dizajner je fizičko lice koje je stvorilo dizajn.

Lice koje je u stvaranju dizajna pružalo samo tehničku pomoć, ne smatra se dizajnerom.

Ako su dva ili više lica zajednički stvorili dizajn, pravo na zaštitu pripada svim dizajnerima.

Ako je dizajn stvorilo lice u radnom odnosu ili slijedeći upustva poslodavca, poslodavac je ovlašćen za pokretanje postupka i sticanje dizajna, ako ugovorom nije drukčije odreñeno.

Naznačenje dizajnera

Član 13

Dizajner ima pravo da bude naznačen kao dizajner na isti način kao podnosilac prijave, odnosno

nosilac dizajna, u svim dokumentima u postupku i u Registru. Ako je više dizajnera učestvovalo u stvaranju dizajna pravo iz stava 1 ovog člana pripada svim

dizajnerima pojedinačno ili putem naznačenja njihovog tima.

IV. OBIM I OGRANI ČENJA PRAVA IZ DIZAJNA

Obim prava

Član 14

Obim zaštite registrovanog dizajna uključuje svaki dizajn koji na informisanog korisnika ne ostavlja različit cjelokupni utisak.

Kod utvrñivanja obima zaštite uzima se u obzir stepen slobode dizajnera u stvaranju dizajna.

Isklju čiva prava

Član 15

Nosilac dizajna ima isključivo pravo da koristi registrovani dizajn i zabrani drugim licima da se

tim dizajnom koriste bez njegovog odobrenja.

6

Korišćenje, u smislu stava 1 ovog člana, obuhvata, posebno, izradu, ponudu, stavljanje u promet, uvoz, izvoz ili korišćenje proizvoda u kojem je dizajn sadržan ili na koji je dizajn primijenjen ili skladištenje takvog proizvoda u navedene svrhe.

Ako je objava registrovanog dizajna odložena u smislu člana 36 ovog zakona, za vrijeme

trajanja perioda za koji je odložena nosilac ima pravo da zabrani drugim licima da preduzimaju radnje iz stava 2 ovog člana samo ako je to korišćenje rezultat kopiranja registrovanog dizajna.

Ograničenja isključivih prava

Član 16

Isključiva prava iz člana 15 ovog zakona ne mogu se primijeniti na: (1) radnje korišćenja preduzete u privatne i nekomercijalne svrhe; (2) radnje preduzete u svrhu izvoñenja eksperimenta; ili

(3) radnje reprodukcije, preduzete u svrhu citiranja ili obrazovanja, ako je to u skladu s dobrim poslovnim običajima i neopravdano se ne nanosi šteta uobičajenoj upotrebi dizajna i ako se upućuje na njegov izvor.

Uz radnje navedene u stavu 1 ovog člana, isključiva prava koja proizlaze iz dizajna nakon njegove registracije ne mogu se primijeniti u odnosu na:

(1) opremu brodova i letilica registrovanih u drugoj državi, kada oni privremeno uñu na teritoriju (akvatorij) Crne Gore;

(2) uvoz rezervnih djelova i pribora u Crnu Goru radi popravke tih brodova i letjelica;

(3) izvoñenje popravki tih brodova ili letjelica.

Prethodna upotreba dizajna

Clan 17

Pravo prethodne upotrebe dizajna ima svako drugo lice koje može dokazati da je prije datuma podnošenja prijave dizajna ili prije datuma priznatog prvenstva, ako je zatraženo, na području Crne Gore u dobroj vjeri počelo upotrebljavati dizajn uključen u obim zaštite registrovanog dizajna ili je obavilo uvjerljive i djelotvorne pripreme u tu svrhu i ako taj dizajn nije nastao kopiranjem zaštićenog dizajna.

Na osnovu prava prethodne upotrebe, drugo lice ovlašćeno je da upotrebljava dizajn u svrhu na koju se ta upotreba odnosila ili u svrhu koje su obavljene uvjerljive i djelotvorne pripreme prije datuma podnošenja prijave dizajna ili prije datuma priznatog prvenstva, ako je prvenstvo zatraženo.

Lice koje ima pravo prethodne upotrebe ne može dati licencu za upotrebu dizajna.

7

Pravo prethodne upotrebe ne može se prijenositi, osim kad je to pravo sastavni dio poslovne aktivnosti i prijenosi se zajedno sa prijenosom oblika tih aktivnosti, u okviru kojeg su preduzimane radnje upotrebe i pripreme, shodno stavu 1 ovog člana.

Iscrpljenje prava

Član 18 Nosilac prava na dizajn nema pravo da zabrani drugim licima dalje raspolaganje proizvodom

koji sadrži zaštićeni dizajn, ili je oblikovan prema zaštićenom dizajnu, ako je taj proizvod stavljen u promet u Crnoj Gori od strane nosioca ili od njega ovlašćenog lica.

Iscrpljenje prava iz stava 1 ovog člana može se proširiti van teritorije Crne Gore, ukoliko je to u skladu sa meñunarodnim ugovorima koji obavezuju Crnu Goru.

Odnos prema drugim oblicima zaštite

Član 19

Odredbe ovog zakona ne utiču na primjenu drugih propisa koji se odnose na žigove ili druge znakove razlikovanja, patente i propisa koji ureñuju grañansko pravnu odgovornost ili nelojalnu konkurenciju.

Autorsko pravna zaštita dizajna

Član 20

Dizajn koji je zaštićen po odrebama ovog zakona može uživati i autorsko pravnu zaštitu od datuma njegovog stvaranja ili fiksiranja u bilo kojem obliku, ako zadovoljava uslove odreñene zakonom koji ureñuje zaštitu autorskog prava.

V. DIZAJN KAO IMOVINSKO PRAVO

Licenca

Član 21

Dizajn može biti predmet licence u cijelini ili djelimično, a licenca se može dati za cijelu

teritoriju ili za dio teritorije Crne Gore.

Ugovor o licenci mora biti sastavljen u pisanom obliku.

Licenca može biti isključiva ili neisključiva.

Nosilac dizajna može se pozvati na prava koja proizlaze iz dizajna protiv sticaoca licence koji krši neku od odredaba iz ugovora o licenci, u odnosu na trajanje licence, registracijom obuhvaćen oblik

8

u kojem se dizajnom može koristiti, obim proizvoda za koje je licenca data, teritoriju na kojoj se dizajnom može koristiti i u odnosu na kvalitet proizvoda.

Upis licence u registar izvršiće se na zahtjev nosioca prava dizajna ili na zahtjev sticaoca licence, uz uslov da je nadležnom organu dostavljen ovjereni prepis ugovora o licenci ili ovjereni izvod iz ugovora ili original potvrde o davanju licence potpisan od davaoca i sticaoca licence.

Licenca ima dejstvo prema drugim licima nakon upisa u Registar.

Upis licence objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa. Sadržina zahtjeva iz stava 5 ovog člana, prilozi i sadržina priloga koji se podnose uz zahtjev bliže će se urediti posebnim propisom ministarstva.

Prenos prava

Član 22 Podnosilac prijave dizajna i nosilac dizajna mogu prenijeti svoje pravo iz prijave ili svoj dizajn

na drugo lice, u cijelini ili djelimično.

Na zahtjev jedne od stranaka, prenos prava upisuje se u Registar, uz uslov da je nadležnom organu dostavljen ovjereni prepis ugovora o prenosu prava ili ovjereni izvod iz ugovora ili original potvrde o prenosu prava, potpisan od obje stranke.

Prenos prava ima dejstvo prema drugim licima nakon upisa u Registar. Upis prenosa dizajna objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa.

Sadržina zahtjeva za upis prenosa prava, prilozi i sadržina priloga koji se podnose uz zahtjev bliže će se urediti posebnim propisom ministarstva.

Zaloga, prinudno izvršenje i stečaj

Član 23

Dizajn može biti predmet zaloge i prinudnog izvršenja.

Na zahtjev založnog povjerioca ili založnog dužnika založno pravo upisuje se u Registar. Sud

koji sprovodi prinudno izvršenje po službenoj dužnosti bez odlaganja dužan je da obavijesti nadležni organ o pokrenutom prinudnom izvršenju na dizajnu radi upisa u Registar.

Upis zaloge i prinudnog izvršenja objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa. Zaloga i prinudno izvršenje imaju dejstvo prema drugim licima nakon upisa u Registar.

9

Sadržina zahtjeva za upis zaloge i prinudnog izvršenja, prilozi i sadržina priloga koji se podnose uz zahtjev bliže će se urediti posebnim propisom ministarstva.

Ako je dizajn predmet stečaja, na zahtjev nadležnog suda taj se podatak upisuje u Registar i objavljuje u službenom glasilu nadležnog organa.

VI. POSTUPAK REGISTRACIJE DIZAJNA

Propisi koji se primjenjuju u postupku

Član 24

Pravna zaštita dizajna ostvaruje se po odredbama ovog zakona uz supsidijarnu primjenu Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl.list CG", 60/03). U upravnom postupku pred nadležnim organom plaćaju se administrativne takse, naknade troškova postupka i naknade troškova za pružanje informacionih usluga, saglasno posebnim propisima kojima se uredjuju administrativne takse, naknada posebnih troškova postupka i naknada troškova za pružanje informacionih usluga. Protiv odluke nadležnog organa iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba ministarstvu. Protiv odluke ministarstva može se pokrenuti upravni spor.

Pokretanje postupka za registraciju dizajna

Član 25

Postupak za registraciju dizajna pokreće se podnošenjem zahtjeva za registraciju dizajna (u daljem tekstu: prijava) nadležnom organu.

Na zahtjev podnosioca prijave ili po službenoj dužnosti izmjene u prijavi mogu se izvršiti samo u slučajevima kad je potrebno izvršiti ispravku imena ili adrese podnosioca prijave, greške u tekstu ili prepisu, ili ispravku neke druge očite greške, pod uslovom da te izmjene ne utiču na proširenje obima zaštite. Podnosilac prijave može u toku cijelog postupka odustati od prijave u cjelini ili djelimično, o čemu nadležni organ donosi zaključak o obustavi postupka. Prijava i dokumenti u vezi postupka registracije dizajna nijesu dostupni javnosti do datuma objave dizajna, osim uz saglasnost podnosioca prijave.

Sadržina prijave

Član 26

Prijava sadrži: (1) zahtjev za registraciju dizajna;

10

(2) podatke o podnosiocu prijave;

(3) izgled dizajna, koji je pogodan za reprodukciju. Ako je predmet prijave dvodimenzionalni dizajn i ako prijava sadrži zahtjev za odlaganje objave u smislu člana 36 ovoga zakona, prikaz dizajna može biti nadomješten uzorkom;

(4) naznaku proizvoda u kojem bi dizajn trebao biti sadržan ili na koji bi dizajn trebao biti

primijenjen; (5) podatke o ovlašćenom zastupniku sa urednim punomoćjem, ako ga podnosilac prijave ima; (6) podatke o zajedničkom predstavniku, ako je podnesena zajednička prijava.

Prijava može da sadrži: (1) opis kojim se bliže objašnjava izgled ili uzorak; (2) zahtjev za odlaganje objave registrovanog dizajna u smislu člana 36 ovoga zakona; (3) klasifikaciju proizvoda (naznaku razreda) koji se odnose na dizajn čija se zaštita traži.

Klasifikacija mora da bude u skladu s Lokarnskim sporazumom o ustanovljenju meñunarodne klasifikacije za industrijski dizajn (u daljem tekstu: Meñunarodna klasifikacija);

(4) podatke o dizajneru ili dizajnerima ili izjava da dizajner, odnosno dizajneri ne žele biti

navedeni; (5) podatke i dokaze o prvenstvu iz člana 30 ili člana 31 ovoga zakona.

Sadržina prijave, prilozi i sadržina priloga koji se podnose uz prijavu bliže će se urediti posebnim propisom ministarstva.

Na obim zaštite dizajna ne utiče naznačenje proizvoda iz stava 1 tačka 4, bliži opis iz stava 2 tačka 1 i klasifikacija proizvoda iz stava 2 tačka 3 ovog člana.

Višestruka prijava

Clan 27 Ako prijava sadrži zahtjev za registraciju više dizajna (u daljem tekstu: višestruka prijava), svi

proizvodi u kojim bi dizajn trebao biti sadržan ili na koje bi dizajn trebao biti primijenjen moraju se odnositi na proizvode svrstane u jedan razred po Meñunarodnoj klasifikaciji.

U višestrukoj prijavi naznačiće se ukupan broj dizajna za koje se zahtijeva zaštita. Za višestruku prijavu plaćaju se višestruke propisane administartivne takse za registraciju,

objavu ili za odlaganje objave. Sa svakim dizajnom sadržanim u višestrukoj prijavi, kao i nakon njegove registracije, može se

postupati izdvojeno, u svrhu primjene odredba ovog zakona. Dizajn može izdvojeno biti, naročito,

11

predmet ostvarivanja prava, ugovora o licenci, zaloge i prinudnog izvršenja, stečaja, odricanja, produženja zaštite, prenos prava, odlaganje objave ili proglašavanja ništavim.

Razdvajanje višestruke prijave

Član 28

Podnosilac prijave koja sadrži zahtjev za priznavanje prava na više dizajna, u skladu sa članom 26 stav 3 ovog zakona, može, uz plaćanje propisane administrativne takse, da podnese zahtjev za razdvajanje svoje višestruke prijave na više pojedinačnih, ili višestrukih izdvojenih prijava.

Svaka od izdvojenih prijava iz stava 1 ovog člana dobija novi broj prijave i zavodi se u Registar prijava, ali zadržava datum podnošenja prvobitne višestruke prijave i njeno pravo prvenstva.

O razdvajanju prijave donosi se posebno rješenje, u kome se naznačava broj, odnosno brojevi novih prijava, dizajni koji ostaju u prvobitnoj višestrukoj prijavi i dizajni koji su u izdvojenoj, ili izdvojenim prijavama.

Sadržina zahtjeva za razdvajanje višestruke prijave, prilozi i sadržina priloga koji se podnose uz

zahtjev bliže će se urediti posebnim propisom ministarstva.

Prvenstvo datuma podnošenja prijave

Član 29 Podnosilac prijave za registraciju dizajna stiče pravo prvenstva na osnovu datuma podnošenja

uredne prijave shodno članu 26 ovog zakona u odnosu na svakog drugog podnosioca koji kasnije podnese prijavu za istovjetan ili sličan dizajn.

Na zahtjev podnosioca prijave ili nosioca dizajna i nakon uplate propisane administrativne takse

nadležni organ izdaje uvjerenje o pravu prvenstva.

Unijsko pravo prvenstva

Član 30

Ako je podnosilac prijave prvi put podnio prijavu u nekoj državi članici Pariske unije za zaštitu

industrijske svojine (u daljem tekstu: Pariska unija) ili u državi članici Svjetske trgovinske organizacije, može se, prilikom podnošenja prijave za isti dizajn u Crnoj Gori, pozvati na datum prvog podnošenja, pod uslovom da prijavu u Crnoj Gori podnese u roku od šest mjeseci od datuma prve prijave (u daljem tekstu: unijsko pravo prvenstva).

Podnosilac prijave koji se poziva na unijsko pravo prvenstva iz stava 1 ovog člana dužan je u prijavi navesti bitne podatke o prijavi na koju se poziva (država, datum i broj prijave).

12

U slučaju potrebe dokazivanja unijskog prava prvenstva podnosilac prijave dužan je podnijeti uvjerenje o pravu prvenstva izdato od nadležnog tijela države članice Pariske unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije i prevod uvjerenja na crnogorski jezik.

Izložbeno pravo prvenstva

Član 31

Ako je podnosilac prijave izlagao proizvode u kojima je dizajn sadržan ili primjenjen na

zvaničnoj ili zvanično priznatoj meñunarodnoj izložbi u nekoj od država članica Pariske unije ili u državi članici Svjetske trgovinske organizacije, može zahtijevati da mu se kao datum prve prijave prizna datum prvog dana izlaganja proizvoda, pod uslovom da prijavu u Crnoj Gori podnese u roku od šest mjeseci od tog datuma.

Meñunarodnom izložbom u smislu stava 1 ovog člana smatra se svaka izložba prema Konvenciji o meñunarodnim izložbama, potpisanoj 22. novembra 1928. godine i posljednji put revidiranoj 30. novembra 1972. godine.

Podnosilac prijave koji se poziva na izložbeno pravo prvenstva dužan je uz prijavu koju podnosi nadležnom organu podnijeti potvrdu izdatu od strane nadležnog tijela države članice Pariske unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije iz koje su mogu vidjeti podaci o vrsti izložbe, mjestu njenog održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja i prvom danu izlaganja roba, odnosno usluga, navedenih u prijavi.

Redosljed ispitivanja prijava

Član 32

Prijave se ispituju po redosljedu odreñenom datumom njihovog podnošenja.

Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana prijava se rješava po hitnom postupku: (1) u slučaju sudskog spora ili pokrenutog inspekcijskog nadzora ili carinskog postupka, na

zahtjev suda ili nadležne inspekcije, odnosno carinskog organa; (2) ako je, na zahtjev podnosioca prijave registraciju neophodno izvršiti zbog ostvarivanja prava

po osnovu drugih propisa.

Ispitivanje urednosti prijave

Član 33

Prijava je uredna ako je u skladu sa odredbama člana 26 ovog zakona, sadrži dokaz o uplati administrativne takse i druge propisane podatke.

13

Ako prijava nije uredna nadležni organ poziva podnosioca prijave da u roku od 60 dana od dana prijema poziva ukloni sve utvrñene nedostatke.

Ako podnosilac prijave u roku iz stava 2 ovog člana uredi prijavu u skladu sa pozivom smatraće se da je prijava od početka bila uredna.

Ako podnosilac prijave u roku ne uredi prijavu u skladu s pozivom iz stava 2 ovog člana smatraće se da je prijava povučena, o čemu nadležni organ donosi zaključak o obustavi postupka.

Nadležni organ utvrñuje da li je prijava u skladu sa odredbama člana 26 ovog zakona.

Ako je podnesena višestruka prijava nadležni organ ispituje da li je prijava u skladu sa odredbama člana 26, člana 27 i člana 28 ovog zakona.

Na zahtjev podnosioca prijave rok iz stava 2 ovog člana može se produžiti najviše za 60 dana.

Odbijanje registracije

Član 34

Ako se na osnovu prijave dizajn može registrovati shodno odredbama ovog zakona, nadležni organ poziva podnosioca prijave da u roku od 60 dana od dana prijema poziva plati administrativnu taksu za registraciju dizajna, naknadu za objavu dizajna i taksu za održavanje važenja dizajna prvih pet godina.

Ukoliko podnosilac ne plati taksu i naknadu u roku iz stava 1 ovog člana smatraće se da je prijava povučena, o čemu nadležni organ donosi zaključak o obustavi postupka. Ako nadležni organ utvrdi da prijava ne ispunjava uslove za registarciju dizajna, obavještava pismenim putem podnosioca prijave o razlozima zbog kojih se dizajn ne može registrovati i poziva ga da se, u roku koji nadležni organ odredi, izjasni o tim razlozima.

Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave, uz plaćanje administrativne takse, nadležni organ može da produži rok iz stav 1 ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, a najduže do 60 dana.

Nadležni organ rješenjem odbija registraciju dizajna ako se podnosilac prijave ne izjasni, ili ako se izjasni, a nadležni organ i dalje smatra da se dizajn, shodno ovm zakonu, ne može registrovati.

Registracija dizajna

Član 35

Dizajn se stiče donošenjem rješenja o registraciji dizajna i upisom u Registar.

Datum izdavanja rješenja o registraciji dizajna smatra se i datumom upisa u Registar.

Sadržina objave o registraciji dizajna bliže će se urediti posebnim propisom ministarstva.

14

Odložena objava registrovanog dizajna

Član 36

Podnosilac prijave dizajna može istovremeno s prijavom podnijeti i zahtjev za odlaganje objave registrovanog dizajna za period od 30 mjeseci, od datuma podnošenja prijave ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, od datuma priznatog prvenstva.

Ako je zatraženo odlaganje objave dizajna, u službenom glasilu nadležnog organa objaviće se podatak da je dizajn registrovan, podaci o nosiocu dizjana, datum podnošenja prijave i napomena da je za registrovani dizajn zatraženo odlaganje objave dizajna.

Nosilac dizajna, uz plaćanje propisane administrativne takse, ima pravo da zatraži objavljivanje dizajna i prije isteka roka iz stava 1 ovog člana.

U slučaju da je podnesena višestruka prijava može se zahtijevati odlaganje objave samo za neke dizajne iz te prijave.

Upis promjena u Registar

Član 37

Na zahtjev nosioca dizajna, nadležni organ rješenjem upisuje u Registar sve promjene do kojih je došlo nakon registracije dizajna, naročito koje se odnose na promjenu imena ili adrese nosioca prava i prenos prava.

Promjenama iz stava 1 ovog člana ne može se mijenjati izgled i obim zaštite dizajna. Promjene upisane u Registar dizajna objavljuju se u službenom glasilu nadležnog organa.

Sadržaj zahtjeva za upis promjena u Registar iz stava 1 ovog člana, kao i sadržaj priloga i

prilozi bliže će se urediti posebnim propisom ministarstva.

Nastavak postupka

Član 38

Ako je podnosilac prijave za registraciju dizajna propuštio rok da pred nadležnim organom izvrši neku radnju može podnijeti zahtjev za nastavak postupka.

Zahtjev za nastavak postupka može se podnijeti u roku od 60 dana od dana saznanja za pravne posljedice iz stava 1 ovog člana.

Nadležni organ će dopuštiti nastavak postupka pod uslovom da podnosilac zahtjeva izvrši propuštene radnje u roku iz stava 2 ovog člana i uplati propisanu administrativnu taksu.

15

Ako propuštene radnje nijesu izvršene u roku iz stava 2 ovog člana ili ako administrativna taksa nije plaćena, smatraće se da zahtjev za nastavak postupka nije ni podnesen, o čemu nadležni organ donosi zaključak o obustavi postupka.

Zahtjev za nastavak postupka ne može se podnijeti ako je propušten rok: (1) iz stava 2 ovog člana, (2) za podnošenje zahtjeva iz člana 29, člana 30 ili člana 31 ovog zakona.

Ako nadležni organ prihvati zahtjev iz stava 1 ovog člana smatraće se da posljedice

propuštanja roka nijesu nastupile i poništiće rješenje i zaključke koje je donio u vezi sa propuštanjem.

Povraćaj u preñašnje stanje

Član 39

U slučaju gubitka prava nosilac dizajna ima pravo da zahtijeva povraćaj u preñašnje stanje shodno odredbama Zakona o opštem upravnom postupku.

Povraćaj u predjašnje stanje ne može se zahtijevati zbog propuštanja rokova za podnošenja zahtjeva za povraćaj u predjašnje stanje, zahtjeva za priznavanje prava prvenstva, zahtjeva za ispravke ili dopune ili zahtjeva za uspostavljanje prava prvenstva.

Ako je nosilac registrovanog dizajna povraćajem u predjašnje stanje ponovo uspostavio svoje pravo na dizajn taj dizajn nema dejstva prema drugom licu koje je u periodu od gubitka prava, shodno stavu 1 ovog člana, do objave povraćaja u predjašnje stanje tog dizajna u dobroj vjeri počelo koristiti taj dizajn.

VII. TRAJANJE, OBNOVA I PRESTANAK VAŽENJA DIZAJNA

Trajanje zaštite registrovanog dizajna

Član 40

Zaštita registrovanog dizajna traje pet godina računajući od datuma podnošenja prijave.

Zaštita dizajna može se obnavljati za period od po pet godina, do najduže 25 godina, računajući od datuma podnošenja prijave.

Nosilac dizajna koji traži obnovu zaštite važenja dizajna dužan je tokom posljednje godine trajanja perioda zaštite podnijeti nadležnom organu zahtjev za obnovu zaštite važenja dizajna i uplatiti odgovarajuću administrativnu taksu.

Ako nosilac dizajna ne plati administrativnu taksu iz stava 3 ovog člana, taksa se može platiti u narednom roku od šest mjeseci, uz plaćanje propisane dodatne takse.

16

Novi period zaštite započinje danom isteka prethodnog perioda zaštite.

Obnavljanje zaštite važenja dizajna objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa i upisuje se u Registar.

Sadržina zahtjeva, prilozi i sadržina priloga za obnavljanje zaštite važenja dizajna bliže će se urediti posebnim propisom ministarstva.

Prestanak zaštite

Član 41 Dizajn prestaje da važi:

(1) istekom roka zaštite iz člana 40 ovog zakona,

(2) na osnovu pisane izjave nosioca o odricanju od dizajna. U tom slučaju dizajn prestaje da

važi od dana podnošenja izjave o odricanju.

VIII. ME ðUNARODNA REGISTRACIJA DIZAJNA

Postupak meñunarodne registracije

Član 42

Meñunarodna registracija dizajna vrši se u skladu s odredbama Haškog sporazuma o meñunarodnom prijavljivanju industrijskoga dizajna od 6 novembra 1925., revidiranog u Hagu, 28. novembra 1960. (Haški akt 1960.) i dopunjenog u Stockholmu 14. jula 1967. sa izmjenama od 28. septembra 1979. (Stockholmski dopunski akt 1967) i Ženevskog akta Haškog sporazuma o meñunarodnoj registraciji industrijskog dizajna, usvojenog u Ženevi, 2. jula 1999. godine (Ženevski akt 1999), (u daljem tekstu: Haški sporazum) i odredbama izvršnih propisa Haškoga sporazuma.

Prijave za meñunarodnu registraciju dizajna podnose se neposredno Meñunarodnom birou Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (u daljnjem tekstu: Meñunarodni biro).

Sve takse za meñunarodnu registraciju dizajna plaćaju se neposredno Meñunarodnom birou.

U skladu s članom 8 Haškog akta iz 1960. i članom 12. Ženevskog akta iz 1999., na zahtjeve kojima se traži proširenje dejstva meñunarodne registracije na područje Crne Gore, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga zakona, izuzev člana 35 ovog zakona.

17

IX. NEREGISTROVANI DIZAJN

Novost i trajanje zaštite neregistrovanog dizajna

Član 43

Ovim zakonom štiti se i dizajn za koji nije sproveden postupak registracije kod nadležnog organa (u daljem tekstu: neregistrovani dizajn).

Neregistrovani dizajn smatra se novim ako identični dizajn nije bio dostupan javnosti prije datuma od kada je neregistrovani dizajn za koji se zahtijeva zaštita dostupan javnosti.

Period zaštite za neregistrovani dizajn iznosi tri godine od datuma kada je taj dizajn bio prvi put dostupan javnosti u Crnoj Gori.

Smatra se da je neregistrovani dizajn bio dostupan javnosti ako je objavljen, izložen ili upotrijebljen u trgovini ili otkriven na drugi način u uobičajenom poslovanju u poslovnim krugovima specijalizovanim u relevantnom sektoru u Crnoj Gori. Ne smatra se da je dizajn učinjen dostupnim javnosti ukoliko je otkriven drugom licu pod uslovom čuvanja tajnosti dizajna.

Odredbe ovog zakona shodno se primjenju na zaštitu neregistrovanog dizajna u pogledu definicije, uslova za zaštitu dizajna, individualnog karaktera, isključenja zaštite zbog tehničke funkcije i isključenja zaštite protivno javnom popretku ili moralnim principima.

X. GRAðANSKOPRAVNA ZAŠTITA

Tužba za utvrñivanje ništavosti dizajna

Član 44

Svako pravno ili fizičko lice može tužbom zahtijevati da nadležni sud utvrdi ništavost

registrovanog dizajna u cjelini ili djelimično.

Tužba iz stava 1 ovog člana može se podnijeti u slučaju kad je izvršena registracija dizajna suprotno odredbama ovog zakona.

Sud je dužan da pravosnažnu presudu kojom je utvrñena ništavost registrovanog dizajna u cjelini ili djelimično dostavi nadležnom organu radi izvršenja po službenoj dužnosti.

Tužba za osporavanje prava na dizajn

Clan 45

Dizajner ili njegov pravni sljedbenik može tužbom zahtijevati od suda da utvrdi da je on nosilac registrovanog dizajna, odnosno da je nosilac zajedno sa licem na čije ime je registrovan dizajn.

18

Ako se pravosnažnom sudskom odlukom usvoji tužbeni zahtjev iz stava 1 ovog člana nadležni organ upisuje tužioca kao nosioca dizajna u Registar, na njegov zahtjev.

Tužba za priznanje autorstva

Član 46

Lice koje sebe smatra autorom dizajna ili njegov pravni sljedbenik, može tužbom zahtijevati od suda da utvrdi da je on autor dizajna koji je registrovan shodno odredbama člana 13 ovog zakona, i da bude naveden kao autor u svim dokumentima, kao i u Registru.

Tužilac iz stava 1 ovog člana može zahtijevati i objavljivanje presude o trošku tuženog, naknadu moralne i imovinske štete i troškove postupka.

Rok za podnošenje tužbe iz stava 1 ovog člana nije vremenski ograničen.

Tužba u slučaju povrede dizajna

Član 47

Povredom registrovanog dizajna smatra se svako neovlašćeno korišćenje dizajna od strane bilo kog učesnika u prometu, u smislu člana 15 ovog zakona.

Nosilac dizajna može tužbom zahtijevati od nadležnog suda da utvrdi povrede prava.

U tužbi za utvrñenje povrede prava tužilac ima pravo da zahtijeva:

(1) prestanak povrede prava; (2) uništenje ili preinačenje predmeta kojima je izvršena povreda prava;

(3) uništenje ili preinačenje alata i opreme uz pomoć kojih su proizvedeni predmeti kojima je

izvršena povreda prava, ako je to neophodno za zaštitu prava;

(4) naknadu imovinske štete i opravdanih troškova postupka;

(5) objavljivanje presude o trošku tuženog;

(6) davanje podataka o drugim licima koja su učestvovala u povredi prava.

Lice koje povrijedi dizajn odgovara za štetu po propisima o naknadi štete.

Prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu iz stava 3 tačka 2 i 3 ovog člana nadležni sud će uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito srazmjernost izmeñu težine povrede i prouzrokovane štete.

Postupak po tužbi iz stava 2 ovog člana je hitan.

19

Tužba zbog povrede registrovanog dizajna može se podnijeti u roku od tri godine od dana kad je tužilac saznao za povredu i učinioca, a najkasnije u roku od pet godina od dana kad je povreda prvi put učinjena.

Privremene mjere

Član 48

Na zahtjev lica koje učini vjerovatnim da je njegov dizajn povrijeñen ili da će biti povrijeñen, sud može da odredi privremenu mjeru oduzimanja ili isključenja iz prometa predmeta kojima se vrši povreda, sredstava za proizvodnju tih predmeta, odnosno mjeru zabrane nastavljanja započetih radnji kojima bi se mogla izvršiti povreda.

Privremene mjere iz stava 1 ovog člana i obezbjeñenje dokaza iz člana 49 ovog zakona mogu se tražiti i prije podnošenja tužbe zbog povrede registrovanog dizajna, odnosno povrede prava iz prijave, pod uslovom da se tužba podnese u roku od 15 dana od dana izvršenja zahtjeva za odreñivanje privremene mjere, odnosno zahtjeva za obezbjeñenje dokaza.

Žalba protiv rješenja kojim je sud odredio privremenu mjeru iz stava 1 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

Obezbjeñenje dokaza

Član 49

Na zahtjev lica koje učini vjerovatnim da je njegov dizajn povrijeñen, kao i da postoji

opravdana sumnja da će dokazi o tome biti uništeni ili da će ih kasnije biti nemoguće pribaviti, sud može pristupiti obezbjeñenju dokaza bez prethodnog obavještavanja ili saslušanja lica od koga se dokazi prikupljaju.

Obezbjeñenjem dokaza u smislu stava 1 ovog člana smatra se pregled prostorija, vozila, knjiga, dokumenata, kao i zaplena predmeta, ispitivanje svjedoka i vještaka.

Licu od koga se dokazi prikupljaju sudsko rješenje o odreñivanju privremene mjere obezbjeñenja dokaza biće uručeno u trenutku prikupljanja dokaza, a odsutnom licu čim to postane moguće.

Obezbjedjenje u slučaju neosnovanosti zahtjeva

Član 50

Na zahtjev lica protiv koga je pokrenut postupak zbog povrede dizajna ili postupak za izricanje privremene mjere sud može da odredi odgovarajući novčani iznos kao sredstvo obezbjedjenja u slučaju neosnovanosti zahtjeva, na teret podnosioca zahtjeva.

20

Obaveza pružanja informacije

Član 51

Sud može narediti licu koje je izvršilo povredu registrovanog dizajna, da pruži informaciju o drugim licima koja su učestvovala u povredi prava i o njihovim distributivnim kanalima.

Lice iz stava 1 ovog člana koje ne izvrši obavezu pružanja informacije odgovara za štetu koja iz tog proizañe.

XI. ZASTUPANJE

Lica koja se mogu baviti zastupanjem

Član 52

Zastupanjem u postupcima pred nadležnim organom mogu se baviti zastupnici za dizajne.

Zastupnik za dizajne može biti:

(1) fizičko lice koje ima crnogorsko državljanstvo i prebivalište na teritoriji Crne Gore, sa visokom stručnom spremom, i koje je pred nadležnim organom položilo stručni ispit za zastupnika za dizajne;

(2) advokat upisan u Advokatsku komoru Crne Gore ili advokatsko društvo koje zapošljava takvog advokata ili sa njime saradjuje na osnovu drugog ugovornog odnosa;

`(3) pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori koja zapošljavaju najmanje jedno lice koje zadovoljava uslove iz tačke 1 ovog stava ili sa takvim licem sarañuje na osnovu drugog ugovornog odnosa i koje obavlja poslove zastupanja pred nadležnim organom kao svoju registrovanu djelatnost.

Registar zastupnika

Član 53

Nadležni organ vodi Registar zastupnika.

U Registar zastupnika upisuju se lica koja su položila stručni ispit pred nadležnim organom.

Za upis u Registar zastupnika plaća se administrativna taksa.

Stručni ispit iz stava 2 ovog člana polaže se pred ispitnom komisijom nadležnog organa.

Sastav ispitne komisije, postupak polaganja ispita, naknada troškova polaganja stručnog ispita i sadržaj Registra zastupnika urediće se posebnim propisom ministarstva.

21

Brisanje zastupnika iz Registra zastupnika

Član 54

Zastupnik se briše iz Registra zastupnika:

(1) na lični zahtjev; (2) ako mu se pravosnažnom odlukom suda zabrani obavljanje djelatnosti zastupanja;

(3) ako je osuñen na bezuslovnu kaznu zatvora duže od šest mjeseci, o čemu je dužan da obavijesti nadležni organ.

XII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Radnje prekršaja

Član 55 Novčanom kaznom od dvadesetostrukog do stostostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice ako koristi registrovani dizajn bez odobrenja nosioca dizajna ( član 15 stav 1). Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

XIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Dizajni i okončanje ranijih prijava

Član 56

Dizajni koji važe na dan stupanja na snagu ovog zakona ostaju i dalje na snazi i na njih će se primjenjivati ovaj zakon.

Ovaj zakon odnosi se i na prijave koje su podnesene do dana stupanja na snagu ovog zakona, a po kojim postupak nije okončan.

Priznata prava

Član 57

Dizajni koji važe u Crnoj Gori na osnovu odredbi članova 3 i 4 Uredbe o obezbjedjivanju primjene prava iz oblasti intelektualne svojine („Sl.list RCG“, br.61/07 i „Sl.list CG“ br.70/08), za koje do dana stupanja na snagu ovog zakona nije podnesen zahtjev za održavanje važenja dizajna ili

22

zahtjev za izdavanje uvjerenja o važenju prava na dizajn važe do isteka njihovog trajanja, ukoliko njihovi nosioci, u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, podnesu zahtjev za upis u Registar.

Na zahtjev iz stava 1 ovog člana ne plaća se taksa.

Dizajni za koje su do dana stupanja na snagu ovog zakona podneseni zahtjevi za izdavanje uvjerenja o važenju prava i zahtjevi za održavanje važenja dizajna upisaće se u Registar po službenoj dužnosti.

U Registar se upisuju sve promjene.

Podzakonski akti

Član 58

Na osnovu ovlašćenja sadržanih u ovom zakonu ministarstvo će donijeti podzakonski akt u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o pravnoj zaštiti dizajna (Sl. List SCG, br. 61/04)

Prestanak važnosti drugih propisa

Član 59

Danom stupanja na snagu ovog zakona neće se primjenjivati Zakon o pravnoj zaštiti dizajna (»Sl.list SCG«, br. 61/04).

Stupanje zakona na snagu

Član 60

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u »Službenom listu Crne Gore «.

23

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA O PRAVNOJ ZAŠTITI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna sadržan je u članu

16, tačka 5 Ustava Crne Gore prema kojem je propisano da se zakonom ureñuju pitanja od interesa za Crnu Goru.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Odlukom o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore („Sl.list RCG“, br. 36/06) tačkom 4 propisano je da će se do donošenja odgovarajućih propisa Crne Gore, shodno primjenjivati kao njeni propisi oni koji su na dan stupanja na snagu ove odluke važili kao propisi državne zajednice Srbija i Crna Gora, ako nijesu u suprotnosti sa pravnim poretkom i interesima Crne Gore. U ove propise spadaju i zakoni koji ureñuju prava intelektualne svojine.

Uredbom o obezbjeñivanju primjene prava iz oblasti intelektualne svojine („Sl.list RCG“, br. 61/07 i „Sl. list CG“, br 70/08) ureñen je način primjene zakona državne zajednice iz oblasti intelektualne svojine u Crnoj Gori, odnsono status pojedinačnih prava stečenih u skladu sa ovim zakonima.

Zakoni iz oblasti intelektalne svojine, uključujući Zakon o pravnoj zaštiti dizajna („Sl.list SCG“, br.61/04), su u najvećoj mjeri harmonizovani sa relevantnim meñunarodnim sporazmima, koje administrira Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu (WIPO), i kad je Zakon o pravnoj zaštiti dizajna u pitanju usaglašen je sa odredbama Ženevskog akta Haškog sporazuma o meñunarodnoj registaraciji industrijskog dizajna usvojenog na diplomatskoj konferenciji u Ženevi 02. jula 1999. godine( u daljem tekstu: Haški sporazum) i sa odredbama Sporazuma o trgovinskim aspektima prava inetelektualne svojine (u daljem tekstu: TRIPS). Obzirom na to da je Zakon o pravnoj zaštiti dizajna usvojio Parlament SCG, zauzeto je stanovište da se takav Zakon ne može mijenjati i dopunjavati odlukama Skupštine Crne Gore, već je potrebno usvojiti novi Zakon o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna. Ovakvim pristupom čini se značajan korak u zaokruživanju pravnog sistema Crne Gore i omogućava da se pojedina zakonska rješenja optimalno prilagode uslovima Crne Gore.

Osim toga, donošenjem novog Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna, postupak registrovanja dizajna prilagoñava se evropskoj praksi koja ima za posledicu pojednostavljenje postupka za registraciju industrijskog dizajna.

Donošenjem novog Zakona postižu se sljedeći ciljevi: harmonizacija sa Direktivom 98/71/EC Evropskog Parlamenta o pravnoj zaštiti dizajna od 13. oktobra 1998. godine (u daljem tekstu: Direktiva EU), Direktivom 2004/48EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 29 aprila 2004. godine o sprovoñenju prava intelektualne svojine (u daljem tekstu: Direktiva 2004/48EZ), Uredbom (EC) br.6/2002 od 12. decembra 2001 o komunitarnom dizajnu (u daljem tekstu: Uredba EC) i sa TRIPS-om.

24

III. USAGLAŠENOST SA EVROPSKIM ZAKONODAVSTVOM I PO TVRðENIM MEðUNARODNIM KONVENCIJAMA

Nacrt zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna usaglašen je sa Pariskom Konvencijom o

zaštitu industrijske svojine od 20. marta 1883. godine, revidirana 14. decembra 1900. godine u Briselu, 2. juna 1911. godine u Vašingtonu, 6. novembra 1925. godine u Hagu, 2. juna 1934. godine u Londonu, 31. oktobra 1958. godine u Lisabonu i 14. jula 1967. godine u Stokholmu (u daljem tekstu: Pariska Konvencija) i sa TRIPS-om.

Takoñe, Nacrt ovog zakona je usaglašen sa Direktiva EU, Direktivom 2004/48EZ i Uredbom

EC. Pored navedenog, u izradi predloženih rješenja ovog Nacrta zakona, predlagač se rukovodio i rješenjima predloženim u zakonima Republike Hrvatske, Republike Slovenije, Republike Srbije, Republike Makedonije i Češke i dr.

IV . OBJAŠNJENJA OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA

U poglavlju I. OSNOVNE ODREDBE - (član 1 do člana 4) - uredjen je predmet zakona, definisan je dizajn (član 1 Direktive EU), ravnopravnost stranih i domaćih lica u pogledu zaštite dizajna (član 1 Direktive EU), Registracija dizajna i Službeno glasilo nadležnog organa (član 3 tačka 1 Direktive EU) i član 12 Pariske Konvecije).

U poglavlju II. USLOVI ZA REGISTRACIJU DIZAJNA - (član 5 do člana 11) - utvrdjeni su uslovi za zaštitu dizajna (član 3 tačka 2, 3 i 4 Direktive EU), novost dizajna (član 4 Direktive EU), individualni karakter dizajna (član 5 Direktive EU), dostupnost javnosti (član 6 Direktive EU), isključenje zaštite zbog tehničke funkcije (član 7 Direktive EU), isključenje zaštite dizajna protivnog javnom poretku ili moralnim principima (član 8 Direktive EU), razlozi za odbijanje zaštite (član 11 tačka 1 i 2 Direktive EU).

U poglavlju III. PRAVA STVARALACA DIZAJNA I OVLAŠ ĆENA LICA ZA STICANJE ZAŠTITE - (član 12 i član 13) - ureñeno je pravo na zaštitu dizajna (član 14 Uredbe EC) i pravo dizajnera da bude naznačen kao dizajner (član 18 Uredbe EC). U poglavlju IV. OBIM I OGRANI ČENJA PRAVA IZ DIZAJNA - (član 14 do člana 20) - uredjen je obim zaštite registrovanog dizajna (član 9 Direktive EU i član 10 Uredbe EC), isključiva prava o korišćenju registrovanog dizajna (član 12 Direktive EU i član 19 Uredbe EC), ograničenja isključivih prava (član 13 Direktive EU i član 20 Uredbe EC), prethodna upotreba dizajna (član 22 Uredba EC ), iscrpljenje prava (član 15 Direktive EU i član 21 Uredbe EC), odnos dizajna prema drugim oblicima zaštite ( član 16 Direktive EU), autorsko pravna zaštita dizajna ( član 17 Direktive EU). U poglavlju V. DIZAJN KAO IMOVINSKO PRAVO - (član 21 do člana 23) - ureñuje se licenca (član 32 Uredbe EC ), prenos prava (član 28 Uredbe EC) i zaloga, prinudno izvršenje i stečaj ( član 31 Uredbe EC).

U poglavlju VI. POSTUPAK REGISTRACIJE DIZAJNA - (član 24 do člana 39) - naznačeni su propisi koji se primjenjuju u postupku pravne zaštite dizajna, pokretanje postupka za

25

registraciju dizajna, sadržina prijave (član 36 Uredbe EC), višestruka prijava (član 37 tačka 1 i 2 Uredbe EC), razdvajanje višestruke prijave (član 37 tačka 4 Uredbe EC), prvenstvo datuma podnošenja prijave(meñunarodni standardi), unijsko pravo prvenstva (član 4 Pariske konvecije), izložbeno pravo prvenstva (član 11 Pariske Konvecije), redosljed ispitivanja prijava (meñunarodni standardi), ispitivanje urednosti prijave (meñunarodni standardi), odbijanje registracije dizajna, registracija dizajna, odložena objava registrovanog dizajna (član 50 Uredbe EC), upis promjena u Registar, nastavak postupka (član 67 Uredbe EC, povraćaj u preñašnje stanje (član 67 Uredbe EC).

U poglavlju VII. TRAJANJE, OBNOVA I PRESTANAK VAŽEN JA DIZAJNA - (član 40 i član 41) - ureñeno je trajanje zaštite registrovanog dizajna (član 10 Direktive EU) i prestanak zaštite dizajna.

U poglavlju VIII. ME ðUNARODNA REGISTRACIJA DIZAJNA - (član 42) - ureñen je postupak meñunarodne registracije dizajna (Haški sporazum) U poglavlju IX. NEREGISTROVANI DIZAJN - (član 43) - ureñena je zaštita neregistrovanog dizajna ( član 5 stav 1 tačka a i član 11 stav 2 Uredbe EC).

U poglavlju X. GRAðANSKOPRAVNA ZAŠTITA - (član 44 do člana 51) - ureñena je tužba za utvrñivanje ništavosti, tužba za osporavanje prava na dizajn, tužba za priznanje autorstva, tužba u slučaju povrede dizajna, privremene mjere i obezbjeñenje dokaza (TRIPS član 50 i član 57 i Direktiva 2004/48EZ), obezbjeñenje u slučaju neosnovanosti zahtjeva (član 7 tačka 4 Direktive 2004/48EZ) i obaveza pružanja informacija (član 8 Direktive 2004/48 EZ).

U poglavlju XI. ZASTUPANJE - (član 52 do člana 54)- propisano je koja se lica mogu baviti zastupanjem, uredjen je Registar zastupnika i brisanje zastupnika iz Registra zastupnika. U poglavlju XII. PREKRŠAJNE ODREDBE - (član 55)- propisane su radnje prekršaja i utvrñene kazne u slučaju povrede dizajna. U poglavlju XIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE OD REDBE - (član 56 do člana 60)- uredjeno je važenje dizajna i ranijih prijava na dan stupanja na snagu ovog zakona, priznata prava na osnovu Uredbe o obezbjeñivanju primjene prava iz oblasti intelektualne svojine („Sl.list RCG“, br.61/07 i „Sl.list CG“, br.70/08), podzakonski akti, prestanak važnosti drugih propisa i stupanje na snagu zakona.

V. PROCJENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA SPROVOðENJE ZAKONA

Za sprovoñenje ovog zakona nije potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz budžeta Crne Gore.