Herkert_Rolf-Joga_i_meditacija

7/30/2019 Herkert_Rolf-Joga_i_meditacija

1/116


2/116

Rolf Herkert

JOGA I MEDITACIJA

Ako imate zdravstvenih problema, ove vjebe nisu zamjena za

lijeniki savjet i pomo. Autor i nakladnik ne preuzimaju odgo

vornost za tete koje nastanu zbog izvoenja ili eventualne zlo-

uporabe vjebi opisanih u ovoj knjizi.


3/116

Joga i meditacija

MALI PREDAH ZA TIJELO, DUH I DUU

Uz pomo vjebi joge, disanja i meditacije koje je sastavioRolf Herkert moete se brzo smiriti, odmoriti i napuniti baterije. Bile to kratke stanke ugode usred uurbane svakod-

nevice ili kao proirena vjeba oputanja nakon posla, tehnike izvoenja vjebi mogu se prilagoditi individualnim potrebama. Tako se oni kojima se jako uri mogu razmaziti pe-tominutnim ili sedmominutnim dovodom energije, a tko imamalo vie vremena, priutit e si proireni ciklus vjebi.


4/116

Od jednostavnih, nadasve djelotvornih vjebi disanja sve do klasika joge, Pozdrava Suncu - ova knjiga sadrava prikladan iz

bor dokazanih, tisuu godina starih tehnika te nudi poetnici

ma i naprednima u jednakoj mjeri uravnoteeni program kojim

se postie unutarnja ravnotea, oputenost, vitalnost i duhov

ni razvoj.

Rolf Herkert autor je mnogih prirunika, predava i savjetnik za

wellness i osobni razvoj.


5/116

Sadraj

Predgovor 9

ivotna radost i uspjeh s jogom 16

Tri stupa za zdrav nain ivota 23

Dar bogova 36

Joga - meditacija - disanje 38Meditacija - uroniti duboko u unutranje sebstvo 82

Duhovni izvori istone i zapadne mistike 96

Povijest joge 108

Hinduizam i budizam 112

Duhovni razvoj, prosvjetljenje i svijest o svjetlosti 116


6/116

Predgovor

Danas knjiare, robne kue, sportske studije, a odnedavnai supermarkete preplavljuje mnotvo teajeva joge, prostirki i jastuka za meditiranje, knjiga i predavanja o klasinimtradicijama joge.

to e vam jo jedna knjiga poput Joge i meditacije? Saznat ete kad iskuate ovdje predstavljene vjebe i poneteih izvoditi. Nauit ete tehnike koje se odmah mogu primi

jeniti, a izmeu kojih ete moi odabrati one koje vam najbolje odgovaraju. Bez dogmi i propisa, ali s velikim uinkom. Ova vam knjiga predlae vjebe koje su doista korisnei mogu se izvoditi u uurbanoj svakodnevici. Prua potrebne informacije o jogi i meditaciji koje e vam pomoi da doznate koliko duboko djeluje na tijelo, duh i duu.


7/116

Joga je postala dio trenda wellnessa u ijem se sreditu

nalazi osjeaj ugode, tjelesni fitnes i uivanje. To pak djeluje i na izvoenje joge. Tako osobe zainteresirane za jogu slijede sve ee ovaj prilino povran trend usmjeren na tjelesnu ugodu. One vjebaju jogu stanovito vrijeme s razliitim intenzitetom koji veinom opada te gube katkad potpuno svoju ambiciju. Ili doivljavaju jogu kao tjelovjebu kojuim je moda preporuio lijenik kako bi ublaili glavoboljuizazvanu napetostima ili ojaali miie. To su svakako vrlo

vrijedni aspekti joge.No naalost, mnogi ljudi brzo gube iz vida dublje aspekte

joge i meditacije. Uz pomo tih prastarih tradicija moemonai pristup svojoj nutrini, doivjeti dubok i dugotrajan mirte trajno poticati vlastiti razvoj. Moda sada mislite: Ne-mam ja vremena da pet sati na dan prouavam jogu i vjebam poput jogija u Indiji. Naravno da imate pravo. To neodgovara naem zapadnjakom nainu ivota.

Kako nai pristup jogi i meditaciji koji se u naem brzomvremenu moe realno primijeniti, a da ne gubimo dubinuiskustva i mogunost koju nam pruaju te tehnike?

Ova knjiga pokazuje vam sasvim pragmatian put.Osvijetlimo naas tri velika izazova s kojima je na ovaj ili

onaj nain suoena veina ljudi u naem industrijalizira

lo


8/116

nom zapadnom svijetu: kuanica s dvoje djece i savjetnik zastrategiju srednjih poduzea ili vlasnica frizerskoga salona.

1. ivimo u ubrzanoj svakodnevici prepunoj raznih

podraaja

Svakodnevica savjetnika ne razlikuje se previe od one kuanice i majke. Rokovi se love. Uurbanost, zakrene ulicei razdraljivo raspoloenje svakodnevna su pojava u svijetu

brzine. Novine, televizija i internet pruaju sve vie podraaja i privlae nau pozornost. Ono malo preostaloga vremena esto zauzimaju i odreuju nepredviene i nesluenesituacije. Kao suprotnost brzom nainu ivota, raste enjaza sporou, spokojem, istinski dubokim i pravim doivlja

jima.

2. Preoptereeni smo - za optereenje smo pak veinomsami krivi

U naem drutvu od nas se oekuje da budemo uspjeni. I

to u svakoj ulozi u kojoj se nalazimo: kao poslovan ovjek /poslovna ena, otac / majka, domaica / domain, ljubavnik / ljubavnica, prijatelj / prijateljica ili kao sin / ki. Broj


9/116

uloga raste, ba kao i oekivanja klijenata, djece i partnera.

Tomu se pridruuje i pritisak nadmetanja. Tu se uz rezultati fleksibilnost trai i vlastita odgovornost za sebe same. esto si ne moemo priutiti da budemo bolesni. Zato moramo nastojati upravljati svojim energetskim sustavom te sefokusirati na stvari koje su uistinu vane. Isto su tako vlastito zadovoljstvo, uravnoteenost i osobni razvoj u naimrukama.

S obzirom na ovaj izazov, mi smo ve postali strunjaci utome kako mnogo stvari rjeavati istodobno. No kad emomoi posvetiti pozornost samo jednoj jedinoj osobi ili jednojstvari, predano i duboko?

3. Nema univerzalnoga recepta za na osobni (ivotni)uspjeh

Nitko nam ne moe rei kako da najbolje oblikujemo svojivot, to trebamo initi i kako zadovoljavati visoke zahtje

ve, a da pritom budemo sretni. Ima mnogo mogunosti, aizbor ovisi o nama. Tu nastaje i muka, jer teko je odabrati.Odgovor nam veinom moe dati samo na unutarnji glas:to uistinu elim? to mi lei? to mi godi? to me odreu

je kao osobu? Mogunost izbora postaje mukom tek kada


10/116

brza, povrna svakodnevica preuje na glas, nau intuiciju ili poremeti pristup naim dubljim potencijalima. Ali akoje pristup nama samima slobodan i ako svakodnevno donosimo svjesne odluke, uivat emo u novoj zanimljivoj ulozi

aktivnog oblikovanja ivota.

Dakle, zahtjevi postaju visoki, svakodnevica uurbana,nema vie lakih rjeenja i univerzalnih recepata. To jaapostaje naa potreba da naemo vremena i mira, vratimo sesebi samima, ujemo svoj unutarnji glas, svjesno odluujemo i dalje se osobno razvijamo.

Kako glasi rjeenje za dilemu u kojoj se nalazimo? Kakoprevladati jaz izmeu brzoga ivota i povrnosti svakodne-

vice te potrebe za mirom, dubinom i kontemplacijom - uono malo raspoloivoga vremena? Kako istinski primijenitipraksu joge i meditacije u svakodnevnom ivotu te iskoristiti njezine pozitivne utjecaje za sebe? Kako nai put u dubljeslojeve svoje nutrine? Odgovor glasi: Prilagoavajui tehnike sebi, oblikujemo vlastitu praksu. Na taj nain nalazimo

vlastiti put te moemo ispitati koje su vjebe za nas korisne,pomau nam i realno su izvedive. Upravo tomu slui ovaknjiga Rolfa Herkerta kao baza.


11/116

Ona ukratko predstavlja, i ne odriui se potrebne dubine,tehnike koje se mogu brzo primijeniti kako bi se mobilizirale unutarnje snage, izotrila intuicija, poboljalo vlastitozdravlje te sklad tjelesnih, duhovnih i duevnih aspekata iopet uspostavila veza. Sa sobom. A tako i s drugima. To nijesamo ono za im eznu mnogi ljudi u dananje vrijeme, vesve vie i klju za ovladavanje profesijom, privatnim ivotom i vlastitom sreom. Trajno!

Nadine Hamburger,savjetnica i trenerica za osobni

marketing


12/116


13/116

1

ivotna radost i uspjeh

s jogom

Ne znajui kako je istina blizu,

ljudi je trae daleko -

ba teta!

Nalik su onome koji, stojei usred vode,

vapi kako je edan.

Hakuin

Danas su u zapadnome svijetu veoma popularne prastareistonjake mogunosti joge i meditacije. No iznenauje koliko malo ljudi zna to je zapravo joga. Mnogi su fasciniranitime jer se nadaju da e njome ispuniti svoju elju za lijepim tijelom. Drugi se opet osjeaju privuenima ovom praktinom znanou o ivotu jer bi eljeli postii poboljanje i


14/116

ozdravljenje od tjelesnih tegoba. Neki gaje nadu kako e ujogi nai smisao ivota i tako bolje iskoristiti vlastiti ivot.

Na prvi pogled ini se kako se joga sastoji samo od niza egzotinih poloaja tijela. No to moramo sami iskuati. Naime,

ako se redovito prakticira, s vremenom nastaje fina razlikau kvaliteti ivota. Stalnim jaanjem, napinjanjem i oputa-njem tijela, smirivanjem duha u vjebama meditacije i disanja, uspostavljaju se istinski unutarnji mir i spoznaja.


15/116

Joga je kao put spoznaje nevjerojatno omiljena i popular

na, ne samo u mistino-religioznom podruju ili kao svjetonazor. I na zapadu su ljudi otkrili aspekte joge, meditacije isvjesnog disanja koje pridonose zdravlju i razvoju linosti.

Tako npr. autogeni trening, koji je osmislio psihijatar Johannes H. Schulz, ima podrijetlo u jogi. Znanstvena istraivanja su pokazala kako oputanje u tzv. poloaju mrtvacasniava povien krvni tlak, a dnevno prakticiranje vjebi ti

jela i disanja (asane i pranajame) moe pomoi lijeenju razliitih tegoba kao to su artritis, kronina iscrpljenost, astma, proirene vene i bolesti srca. Osim toga, studije potvruju kako joga poveava kapacitet plua i disanja, smanju

je opseg tijela i teinu, titi od stresa i sniava eer u krvite razinu kolesterola.

Nema vie dvojbe u ljekovita, preventivna i harmonizira-jua djelovanja joge. Vjebe tijela koje duboko oputaju, jaaju miie i zglobove, ine nas pokretljivijima i vitalnijima.Disanje u jogi pomae da se optimalno opskrbimo energi

jom, slui vjebanju koncentracije i pozornosti te moe rijeiti i psihosomatske napetosti.

Stari indijski jogiji i mudraci imali su duboko razumijevanje za ljudsku prirodu. Znali su to ovjeku, kao cjelini sastavljenoj od tijela, duha i due, treba kako bi ivio u


16/116

skladu sa sobom i svojom okolinom. Psihiko tijelo je vozilo, duh upravlja. Dua se smatra pravim ovjekovim identitetom. Djelovanje, znanje i osjeaji tri su sile koje vuku ti

jelo. Kako bi se postiglo jedinstvo tih triju sila, one morajujedna prema drugoj stajati u ujednaenoj ravnotei. To jejo i danas cilj tradicionalne istonjake psihologije i filozofije joge.

Praksa joge i meditacije daje sve veu jasnou, duhovnusnagu i radost, potie duevnu ugodu i intuiciju. Fino uravnoteenom blagotvornom snagom napetosti nastaje stanjeugode koje nazivamo ivotnom radou. A ivotna radost jemelem za duu. Ozaren, zdrav izgled, pozitivno zraenje ishvaanje ivota izraz su prirodnih sila koje u nama drijemaju.

U jogi i meditaciji radi se dakle o cjelovitom, tjelesno-du-evno-duhovnom razvoju linosti. To nam moe pomoi daupravo u dananjem vremenu, obiljeenom urbom i stresom, naemo put prema miru i uravnoteenosti. U naemmodernom svijetu moramo se snalaziti s promjenama ivotnih struktura, to prije nije postojalo. Potrebno je vie kre

ativnosti, mate i spremnosti da stalno iznova uimo kakobismo udovoljili visokim zahtjevima koje nam postavlja sva-kodnevica. Razvoj duha, unutarnja spoznaja i tjelesna ugo-


17/116

da postignuti jogom i meditacijom mogu nam pomoi da

reagiramo fleksibilno, a istodobno i s velikom unutarnjomsnagom na stalno nove izazove, te da tako uspjenije svladavamo ivot i na privatnom i na poslovnom planu.

Takva orijentacija odgovara u potpunosti trendu selfne-ss koji se posljednjih godina sve vie iri. Selfness se moeshvatiti kao daljnji razvoj wellnessa jer se pritom ne radisamo o tjelesnoj i duevnoj ugodi, ve vie o cjelokupnomrazvoju linosti koji ukljuuje sva podruja ivota. Cilj jepreuzeti odgovornost za svoj ivot i upravljati njime vlastitom kompetencijom.

Tu moemo ukljuiti prastare tehnike joge i meditacije ucijeli ivotni koncept i gledati ga kao pomo na naem osob

nom razvojnom putu. No ak i ako ne postavimo svoje ciljeve tako visoko i vjebe primjenjujemo samo kratko, primjerice kao pauzu wellnessa kako bismo se opustili i napunili

baterije, darovat emo tijelu i dui mali predah.Ovdje predstavljene tehnike ne oduzimaju mnogo vre

mena, no mogu se po volji produbljivati. U svakom sluaju, imaju blagotvorno djelovanje, pojaavaju ivotnu radost,pridonose vitalnosti tijela i stvaraju nov, nesluen sklad,snagu i zadovoljstvo. Kao to kamen baen u vodu uzroku

je valove, tako i mi moemo ovu novu pozitivnu energiju i


18/116

ivotnu radost prenijeti naoj okolini i naim blinjima jer

smo dobro raspoloeni, pa emo i druge time zaraziti.Bez obzira na to nalazite li se kod kue, u uredu, uurba

noj velegradskoj vrevi ili se oputate u samoi, s vjebamaprikazanim u ovoj knjizi moete se u svako doba, na svakommjestu povui u sebe i nai mir, oputenost i leernost.

Vano je da ostvarite svoj osobni ritam, da ne vjebatepod vremenskim pritiskom te izbjegavate prevelika tjelesnai duhovna naprezanja. Obratite pozornost na to koje dijelove programa osjeate kao blagotvorne. Tako moete samiosmisliti leeran program koji je skrojen prema vaim osobnim potrebama i izaziva tjelesno-duhovnu ugodu.

Prije nego to ponete sa svojim osobnim treningom, trebali biste si postaviti sljedea pitanja:

- Kako postupam sa sobom, to mogu uiniti za poboljanje svoje kvalitete ivota?

- Ako elite djelovati aktivno prema van: to mogu uinitida svojim blinjima dam pozitivan osjeaj i podarim imenergiju?

- to je za mene vrijedan dan? Kako mogu imati takavdan? Kako da postignem tako dobro raspoloenje da njime mogu zaraziti svoga partnera i blinje?


19/116

- to danas inim za svoje zdravlje i to bih mogao initi

svakodnevno?- Koje bih ciljeve i elje htio ostvarivati u sljedeem razdo

blju, ime mogu ve danas poeti? Komu i kada mogupripremiti kakvu radost?

Ako vam je u ovom trenutku potrebna stanka za oputanjeili si elite odmah podariti brzi dovod energije, moete preskoiti sljedee poglavlje i odmah prijei na dio s vjebama(vidi str. 43).

Sljedee poglavlje bavi se trima vanim stupovima kojimogu tvoriti stabilan temelj za dugotrajnu praksu joge i meditacije, a i naelno su vrijedni za zdrav nain ivota.


20/116

Tri stupa za zdrav nain

ivota

U jednom selu bilo je jedno vrlo staro, snano i prekrasno sta

blo. Jednog dana svi su stanovnici sela i cijele doline smjeli

objesiti na to drvo svoje brige, nevolje i probleme umotane u pa

ket. No morali su odnijeti kui drugi, tui paketi. Doavi kui,

svi su otvorili svoj novi paket. Bili su zaprepateni jer su im se

tue brige uinile mnogo veima od njihovih.

Svi su se brzo vratili do stabla. Ono je stajalo mirno i mudro se

smijeilo na suncu. Objesili su ponovno tue paketie na stablo

i potraili svoje, otili kui te bili zadovoljni svojim problemom.

Indijska legenda

Pozitivno stajalite prema ivotu

Svaki ovjek, svjesno ili nesvjesno, nalazi se u vezi s beskonanim izvorom energije koji ga hrani i daruje mu njegovuindividualnu ivotnu snagu. Taj beskonani izvor energi-

2


21/116

je ne poznaje vrednovanje u smislu pozitivno ili negativno,

nego jednostavno postoji. Tako to ovisi i o nama, kako emopostupati s naom strujom energije iz elektrine centrale nae podsvijesti. Mislimo li ili djelujemo negativno, loesmo volje, puni osjeaja krivnje i dvojbe, i nae e energijetei obojene sukladno tomu te utjecati na nae djelovanjei opi osjeaj ugode. Ako smo iz nekog razloga veseli, radosni, oputeni, puni samopouzdanja, i snaga tee pozitivno. Negativno miljenje izaziva negativno, pozitivno miljenje daruje pozitivno.


22/116

Ako smo svjesni beskrajne centrale energije i iskoritavamo mogunost da tom energijom upravljamo svojim miljenjem, imamo u ruci klju za ispunjen ivot. Dobivamo

mogunost da uz pomo svojih misli oslobodimo negativnaraspoloenja preobrazbom negativne energije. To znai da onama ovisi hoemo li kroiti kroz ivot mrzovoljni i frustrirani ili vedri i oputeni.

Svaka misao koja nastaje u nama je duhovna energija.Energija proizvedena miljenjem formira i obiljeava naeponaanje. Netko tko stalno plae i ali se, nikad nee vidjeti kako njegova okolina zrai vedrom svjetlou, osjetititoplinu sunca, zamijetiti miris rue... Prisjetite se kako imaljudi koji unato tekim udarcima sudbine imaju zauu

jue pozitivan stav prema ivotu i uvijek s povjerenjem i samopouzdanjem idu svojim putom. Ne gube smijeak i ivotnu hrabrost.

Iskoristite najbolje svaki dan i ponite ga dobro: namjestite budilicu nekoliko minuta ranije te se isteite i rasteite

uivajui poput make. Udahnite duboko i mirno nekoliko puta i izdahnite. Ako imate dovoljno vremena za osobnuhigijenu i ugodan doruak, to je jo blagotvornije. Krenitena posao oputeno i bez urbe. Dobar poetak temelj je za


23/116

skladan i uspjean dan. Mirno uhodavanje ima znatan udio

u kvaliteti vaega ivota, a time i vaeg uspjeha. Na taj nain svladavat ete tee zadatke oputenije i leernije.Pokuajte u svakom dan nai neto pozitivno. Veliki ko-

miar Charlie Chaplin jednom je rekao: Dan kada se nisismijao, izgubljen je dan!

Uinite svakoga dana neto to vam priinja zadovoljstvo, tvori ravnoteu prema poslu, poput hobija, sportskih islobodnih aktivnosti, te vodi korak blie do vaih ciljeva.

Pozitivno oblikovanje ivota obuhvaa i postupanje s blinjima - kolegama, susjedima, lanovima obitelji, prijateljima. Zarazite svoju okolinu pozitivnom energijom! Tako moete vie toga pokrenuti. Vi sami postajete paljiviji, otvoreni

ji, afirmativniji prema ivotu, a time i lake donosite odluke.

- Stvorite u mislima dnevni plan! Pitajte se: to u uiniti da stvorim pretpostavke za dobru veer, dobar vikend,dobar godinji odmor?

- Bavite se duhovnim treningom s pomou pozitivnogarazmiljanja! Stanite - meditirajte o svom duhovnomstanju, o svojim navikama razmiljanja. Gledate li iliprosuujete neki dogaaj pozitivno ili odmah sve odbi

jete?


24/116

- Odvojite dva do tri puta na dan, stanite i razmiljajtesvjesno pozitivno uz pomo neke afirmacije prema metodi autosugestije: Svakoga sam dana sve bolje i bolje,

svakoga dana osjeam kako sam sve blie svom poslanju.

Ovdje moete primijeniti i vlastitu formulu. Primijeniteafirmaciju koja za vas ima pozitivan karakter. Nakon nekoliko tjedana imat ete novi osjeaj unutarnjeg mira, snagei sklada. No nemojte pokuavati pretjeranom snagom voljeprovesti to novo ivotno stajalite.

ivot bez sresa

Biste li katkad najradije porazbijali tanjure da se rijeiteljutnje i frustracije? Ostavite porculan u ormaru i itajteoputeno sljedee retke jer zvui ludo, ali ne moemo ivjetibez ikakva stresa.

Stres odrava nau radnu sposobnost, proizvodi adrenalin u naem tijelu, potie krvni tlak, oslobaa energiju. Noako stres postane trajnim stanjem, primjerice zbog psihike napetosti, ono se prenosi na cijeli organizam i ima negativan uinak.


25/116

Stres je pomodna rije koju svi izgovaraju. Pojam stres

potjee od engleske rijei distress (tetan utjecaj) i oznaava neugodno ili dugotrajno tjelesno ili duevno optereenje.tetni stres oznaavamo danas kao distress, za razliku od

blagotvornog eustressa. Eustress je dobro doziran stres kojismo sami odabrali i dok se ne okrene u svoju suprotnost,djeluje revitalizirajue i godi nam. Distress se, naprotiv, po

javljuje kada okolnosti vladaju nama, a ne mi njima.Poremeena ravnotea s naom okolinom i postavljenim

zahtjevima znai negativan stres.Mnogi ljudi ne znaju primjereno reagirati na izazove stre

snih situacija. Kod nekoga se pojavljuje visoki krvni tlaki dospijeva u predinfarktno stanje, drugome je muno odproblema i ometaju mu probavu.


26/116

Trebali bismo stoga nauiti kako tetni stres sprijeitive u zaetku. Distress, koji se ve razvio u trajnu napetost,u pravilu s psihikom i tjelesnom napetou moe se razgraditi ciljanim antistresnim treningom i treningom opu-

tanja.

Nikada ne bismo smjeli zaboraviti traiti eustress, posebnou obliku kretanja, i uvijek imati na pameti kako je ovjekpo svojoj biolokoj naravi ivo bie koje ezne za tjelesnimkretanjem.

Pritom je nuna pretpostavka da se sami odluite, nesluajui oekivanja okoline, za program wellnessa koji seuklapa u va koncept ivota. Takav e se program pojaviti sradosnim i veseljem obiljeenim osjeajima, pa se ne razvijau munu dunost. (Uivanje u kretanju vodi do meditacije ukretanju pri kojoj ovjek jo osjea samo sebe i blagotvornu

vitalnost svoga tijela. Duh miruje, dua se smije.)

Nemojte u poetku pretjerivati. To lako moe izazvati oteenja. Krenite sustavno u svoje novo kretanje. Ako ste sta

riji ili dugo vremena niste bili sportski aktivni, ponajprijenakon tekih bolesti, savjetujte se sa svojim lijenikom, po-


27/116

sebno zbog eventualnih rizika srca i cirkulacije, kraljenice

i aparata za kretanje.

Vano je takoer oslukivati glas svoga tijela. Uivajte u sveboljoj kondiciji. Osjetite ugodu.

Dobro doziran stres je pozitivan, on odrava na ivotu -pretjerani trajni stres je negativan, razara ivot.

U naem uurbanom vremenu ima malo ljudi koji seznaju dobro opustiti. Za oputanje je potrebno stati i ostati u trenutku, zaustaviti neprekidnu rijeku misli. Ne trebate nuno izvoditi vjebe joge u potpunoj izolaciji kako biste meditirali. Moete se oputati i na drugi nain. Moeteusred gradske vreve sjesti na terasu nekog kafia i prepu

stiti se toplim zrakama sunca, blagotvorno upijati atmosferu, gledati kako se djeca igraju, sluati kako ljudi razgovaraju, ptice cvrkuu. U takvom trenutku u nama raste ivotna radost. Ako uivamo u trenutku, otvaraju se sva osjetila, nastupaju oputenost i leernost. Mogunost uivanjau naoko banalnim stvarima nema granica. Smijeh i radostizazivaju pozitivnu energiju. Smijte se ee jer smijeh jenajbolji lijek.


28/116

Da bismo se opustili, potrebno je ponovno otkriti to namuistinu godi. To moe biti alica aja ili kave, zanimljivaknjiga, aa vina s prijateljima ili kakva djeja pjesmica. Leernost, oputenost i sposobnost iskljuivanja misli su potrebni, djelotvorni trenuci mira i odmora: Pravi wellness!.

- Za male vjebe oputanja uvijek ima vremena pa i tijekom rada: sjednite oputeno i udiite mirno i ravnomjerno. Mislite pritom samo na neku odreenu stvar.


29/116

Neka vam misli to manje lutaju. Vjebajte tu tehniku

vie puta. Nakon nekog vremena otkrit ete oputajuedjelovanje.Nauite umijee dokolice: zavalite se i zatvorite oi. Udah-nite nekoliko puta duboko i mirno kroz nos. Osjetite blagodat umirujueg disanja. Zatim otvorite oi i uivajteu sadanjem trenutku svakodnevice. Promatrajte ptice,rasko boja u prirodi, osjetite miris cvijeta, sluajte tiinu - zaustavite vrijeme.Donesite sljedeu odluku: Novom energijom, snagom,oputenou i pozitivnim zraenjem suoit u se sa svimizazovima i biti miran i oputen.Napravite vlastiti program wellnessa.


30/116

Oputenost

Oputen ovjek je uvijek nadmoannad uplaenim kojeg progoni nemir.On i jednim satom snova dobiva vie

nego uurbani znojem cijeloga dana.Njegova prirodna sigurnosti neogranieno povjerenjeomoguuju mu da kao od ale svladava zapreke

pred kojima se drugi oajniki mue.On je poput studencakoji uvijek tee, a ipak nita ne gubi.Hrani ga nevidljiv izvor.Njemu dolaze edni i on toi,a ipak ostaje uvijek nasmijeen i zadovoljan.

Autor nepoznat


31/116

ZDRAVA PREHRANA

ovjek je ono to jede.

Poslovica

Razvoj tijela, duha i due pretpostavlja zdravu, uravnoteenu prehranu. Ona daje ivotnu snagu te spreava pretjeranu tjelesnu teinu i duhovnu tromost.

- Jedite samo kad ste gladni. Pijte prije jela i vie puta tijekom dana, jednu do dvije ae izvorske vode! To stvaraosjeaj sitosti. Jedite polako jer se osjeaj sitosti pojavljuje nakon dvadeset minuta.

- Drite se sezonskog svjeeg povra i voa, suhih plodova mahunarki, oraastih plodova, sokova koji sadravaju vitamine, aja, mlijenih proizvoda, meda, mslija, integralnoga kruha, ribe i peradi!

- Izbjegavajte meso, previe kave, alkohola, eera, ivotinjskih masti i kolaa.

- Pijte obilno, ponajprije sokove razrijeene vodom, aj imineralnu vodu.

- Popijte ujutro natate, zbog bolje probave, sok od pola limuna pomijean s aom vode.


32/116

Poseban program prehrane za jogu nije nuan, ali je poe

ljan. Jedan dan posta u tjednu ini uda - mijenja vae navike jela i pila. Oslukujte svoje tijelo. Ono intuitivno znakoja su jela i pia dobra za vas.

Ako tu i tamo zgrijeite, onda to uinite s uivanjem iradou: pojedite komad mesa ili tortu sa lagom ili ham

burger, popijte kavu, konjak ili vino, a zatim se vratite pametnoj prehrani!

Dok jedete, vodite samo pozitivne i prijateljske razgovore.U naelu vrijedi: ne jedite i ne pijte previe, prevrue, pre-hladno ili prebrzo. Otkrijte to vam uistinu godi jer svako ti

jelo reagira razliito na namirnice koje mora preraditi.


33/116

3 Dar bogova

U davna vremena, dok su ljudi jo imali darove bogova, mudrac Brahma je odluio da e ljudima oduzeti boju mo jersu zloupotrebljavali svoje darove na najgori mogui nain.

Zato su se bogovi sastali i stali vijeati gdje bi se najboljemogli sakriti od ljudi.

Zakopajmo se u zemlju, ree jedan. Ne, bolje je da uro

nimo u more na njegovu najdubljem mjestu, predloio jedrugi. A kako bi bilo s Mjesecom? Ali Brahma je samo tresao svojom sijedom glavom. Ne, ne, prije ili kasnije otkrite sklonite, njihova znatielja ne poznaje granica. Oni kopaju i rone, ruju i oru, ne poznaju vanjske granice.

irila se bespomonost, zbunjena lica u krugu. Zatim seBrahma ponovno digao i rekao: Oni e traiti u najdubljimdubinama, u najsvjetlijim upljinama, iza najviih brda. No


34/116

Dar bogova

u svojoj nutrini, u svom praiskonskom sebstvu, nee to slutiti. Sakrijmo darove ondje.

Rekao je to, nasmijeio se i bio zadovoljan. Brahma je

znao za ljudsku prirodu i imao je pravo.Do danas je, tako zavrava legenda, ovjek obiao svijet,

otkrio najudaljenije kutke, ronio i kopao, samo da bi traioneto to se moe nai u njemu samome.


35/116

4Joga - meditacija -

disanje

itav ivot je joga.

Stara mudrost o jogi

Sve ovdje predstavljene vjebe samo su mali dio velikog sustava joge. Odabrane su tako da se mogu nauiti lako i bezopasno ako se orijentirate po svom osjeaju ugode. Va

no je samo da pazite na to da razvijete vlastiti, individualnioblik vjebanja i postojanja. Odaberite samo vjebe za kojeosjeate da vas privlae. Promatrajte svoje ope tjelesno iduevno stanje. Nemojte se ni na to siliti i ne pokuavajtenita postii. Ne pretjerujte, tijelo e tek redovitim vjebanjem dostii gipkost. Doivite sebe s pozitivnom vjerom i razigranom radou!

Dajte si uvijek priliku da osluhnete sami sebe i izbacitesuvinu energiju ili stres dogiranjem ili vjebama snage.


36/116

No ponite to prije, mirno i oputeno, s vjebama joge, meditacije i disanja. Dobro je i baviti se nekom vrstom sporta. Voziti brdski bicikl, plivati, igrati tenis ili golf, skijati nasnowboardu ili neto slino. Nakon toga ovjek je oputenijii moe se posvetiti prikladnim duhovnim vjebama. Nemojte se baviti sportom samo radi rezultata. inite to iz uitka.Doivljavajte pritom svoje tijelo i duh svjesno, bez pritiskaod rezultata. Tada ve imate neku vrstu meditacije pokretakod koje se moete istodobno potpuno iscrpiti.

No ako vjebate poloaje joge, ne biste ih trebali izvoditikao obine gimnastike vjebe, nego tako kako je prikazanou odreenim odlomcima. Sportska aktivnost je oslobaanjefizike energije, dok vjebe joge ciljano oslobaaju fiziku iduhovno-duevnu prirodu, i to prema unutra, usmjerenona jezgru jedinke. Nemojte odmah odustati, vjebajte umjereno, ali redovito, ako je mogue svakodnevno. Pokuajtestvari u ivotu gledati pozitivno. Pozitivno ponaanje i povjerenje pomau nam da izlijeimo i ojaamo nau podsvijest.

Ovako ete pravilno vjebati

- Prije poetka vjebe kratko umijte lice i operite ruke hladnom vodom.


37/116

Nosite po mogunosti laganu, leernu, svijetlu odjeu.

eludac ne bi trebao biti ni prepun niti prazan. Neposredno prije vjebanja smijete popiti aj i pojesti malo

voa ili jogurta. No izbjegavajte teko probavljiva jela ivjebanje odmah nakon jela. Pojedite uvijek samo tolikoda utaite glad. Pun eludac stvara tromost duha.Imajte mjeru u svemu.Dobro je vjebati uvijek u prozranom, svijetlom, mirnom prostoru.

Ako biste pri vjebanju htjeli otii u dubinu svoga se-bstva, trebali biste zato uzeti oko 20 do 30 minuta vremena. Odaberite vrijeme vjebanja ujutro i naveer kad

vas nitko ne ometa. (Uzmite u obzir jutarnju nepokretljivost tijela.)Vjebajte uvijek u isto doba dana.Ako se nakon vjebanja pojave upala miia ili napetosti,pogreno ste vjebali (preveliko optereenje).

Ako ste nervozni, odvojite malo vremena i pozabavite sehigijenom mozga. Slijedite sve neugodne, ometajuemisli. Pustite da vam smetnje prou kroz glavu i tijelo.Nemojte se blokirati. Nakon nekoliko minuta ponovno semirno i oputeno usredotoite na vjebe.


38/116

- Postupajte isto tako pri tjelesnoj napetosti. Iivite se, ple-ite ili skaite, rasteite se, isteite kako vam odgovara.Ponite tada, nakon nekoliko minuta, mirno i oputenosa svojim vjebama.

- Odaberite niz vjebi koje moete izvoditi na radnomemjestu, na sastancima, na etnji ili u pauzi.

- Izbjegavajte pretjerano odricanje. Pogreno shvaenomuenitvo ne vodi niemu.

- Pod odreenim okolnostima ne biste trebali vjebati (primjerice, u trudnoi, pri tjelesnim oteenjima, oteenjima kraljenice i miia i slino). U sluaju dvojbe uvijekpotraite lijeniki savjet.

Ove upute vrijede za sve vjebe hatha joge te za meditaciju iuenje disanja. Moete svuda, u svako doba, u svakoj situaciji izvesti neku vjebu i trenutano osjetiti pozitivne utjecaje i ugodu, ak i ako imate samo malo vremena. Uspjeh

vjebe ne ovisi o stupnju teine, ve o ispravnom stajalituonoga koji prakticira!

Za sva uenja za jogu, meditaciju ili disanje vrijedi sljedea uputa: prije poetka vjebe izdahnite uvijek najprijena usta kako bi potroena energija potpuno napustila tije-


39/116

10. Nakon toga udahnite duboko kroz nos i ponite s poje

dinim vjebama.Joga, meditacija i disanje nisu nikakvi udesni recepti ili

psihotehnike koje vode do prosvjetljenja. No one vode - katkad bre, katkad polaganije - do spoznaja koje nam darujuduboko razumijevanje za ivot. Pruaju nam mogunost danaemo put prema vlastitom sreditu.

Prije nego to nastavite itati, napravite pauzu izdisanja!

Oputeno duboko izdisanje kroz nos ili usta i uz olakavajui uzdisaj odvodi otrove, tetne tvari te isti tijelo odpotroenog duika i kisika. ienjem disanjem tijelo semoe pri udisaju optimalno opskrbiti svjeom, okrepljujuom energijom, a duh postaje oputeniji, leerniji i rjeavase greva. Uivajte u blagotvornom djelovanju male pauzedisanja u kojoj mirujete u sebi, otrite osjete, zaustavljate

vrijeme, oslukujete sebe ili ujete srce kako kuca. Kad seelite odmoriti, napravite pauzu izmeu disanja.

Izdahnite stoga uvijek duboko i oputeno, iz trbuha. Napravite malu pauzu i pustite da vam zrak ulazi odozdo prema gore i zatim opet duboko izdahnite. Ponite sve vjebepravim izdisanjem!


40/116

JOG OM DO SLOB ODE

Joga nije za onoga

tko previe ili premalo jede,

tko previe spava ili ostaje

budan.

Bhagavagdita, indijski ep u stihovima

Poloaji tijela (asane) potiu zdravlje i gipkost tijela, naegvozila, kako bi nas nosio kroza ivot, ako je mogue, doduboke starosti. Govori se o 84 klasina poloaja tijela kojasu imitacija ivotinja i prirode i koja skrbe o boljoj prokrv-ljenosti organa i lijezda, iste krv i smiruju duh.

Pri vjebanju asana trebali biste uvijek voditi rauna o sljedeem:

- zauzimajte svaki poloaj tijela iz potpunoga mira. Pripremite se duhovno na asanu koju ete vjebati i izvodite

sve pokrete polako, paljivo, teno i oprezno.


41/116

- zadovoljite se u poetku grubim oblikom poloaja tijela.

Tijelo stalnim vjebanjem (i osjeajem ugode) nalazi finioblik.

- izdahnite duboko i izvodite tijek asane od poetka do eljene krajnje pozicije polako i paralelno s udisanjem. Kadzauzmete eljeni poloaj, diite mirno i oputeno. Kodnekih vjebi je pametnije, kao to ete sami otkriti, kratko zadrati dah.

Ako se dah pritie, otili ste predaleko. Dah mora uvijek tei bez pritiska. Ostanite u svakom poloaju tolikodugo dok se dobro osjeate ( 3-10 sekundi). Vratite seisto tako polako i teno, paralelno s izdisajem, u poetnipoloaj.

- prepustite se osjeaju ugode, pustite disanje da se intuitivno samo regulira i da se smiri.

- izvodite sve vjebe kao da se igrate i izbjegavajte svakinapor.

- ponovite asanu ako elite.- nemojte u poetku vjebati sve asane odjednom, nego

postupno poveavajte koliinu.


42/116

kraljenicu, zglobove i muskulaturu ne biste smjeli jednostrano optereivati i trenirati! Nakon nagibanja kraljenice prema naprijed slijedi asana prema nazad. Nemojte u poetku dugo sjediti u poloaju lotosa ili polu-lo-

tosa (preveliko rastezanje). Tek stalnim vjebanjem tijelopostaje gipko i pokretljivo.otkrijte je li kod nekih asana ugodno vjebati zatvorenihoiju.


43/116

Poloaj mrtvaca (savasana)Leite oputeno na leima s rukama bono uz tijelo. Diitemirno, teno i oputeno.

- dobro je za oputanje- smiruje duh i duu- izgrauje nove energije- protiv pospanosti i nervoze


44/116

Svijea (sarvangasana)Leite ispruenih nogu na leima,a ruke drite bono uz tijelo. Udi-ui, diite polako ispruene skupljene noge daleko iznad glave.Rukama poduprite struk i ispruite noge u vis ravno poputsvijee izdiui. Disanje je mirno i oputeno. Izdiui, vratite se polako i oprezno u poloaj mrtvaca.

- dobro je za prokrvljenost mozga- uravnoteuje sredinji ivani sustav- dobro kod umornih nogu i bolesti vena- pozitivno utjee na cijeli organizam- oputa cijelo tijelo


45/116

Kotrljanje u jogiSjednite privuenih koljenana pod, doite elom do ko-

ljena i drite se rukama vrsto za koljena. Otkotrljajte sesada oprezno prema nazad nalea a zatim s malo zamaha prema naprijed. Kotrljajte se ritmiki naprijed-natrag. Pri kotrljanju naprijed izdiite, prikotrljanju natrag udiite.

- potie oputanje i zagrijavanje- dobro je za probavu- pri napetostima u vratu i u kraljenici- jaa trbunu muskulaturu


46/116

Poljubac u koljeno, sjedei (paimotanasana)Izdiui u sjedeem poloaju uz ispruene noge, pognitegornji dio tijela daleko naprijed i dodirnite elom koljena.Rukama obuhvatite stopala. Ostanite 30 - 60 sekundi utom poloaju, a zatim se polako i teno vratite gornjim dijelom tijela prema gore.

- dobro za trbunu muskulaturu- potie probavu- jaa kraljenicu- istee lenu muskulaturu i aktivira snagu ivaca- potie stvaranje topline


47/116

Plug (halasana)Lezite isprueni na lea, ruke suuz tijelo, dlanovima pokazuju prema dolje. Udiui, diite ispruene, skupljene noge iznad glave. Izdiui, sputate noge prema straga sve dok noni prsti ne

dotaknu pod. Ispruite ruke prema odostraga i dotaknitevrcima prstiju none prste. Diite mirno. Izdiui, vraatese polako u poloaj mrtvaca.

- dobro protiv laganih napinjanja u podruju lea i vrata- potie energiju i vitalnost- jaa muskulaturu vrata i trbuha- pomae pri zatvoru- potie prokrvljenost- jaa ivani sustav


48/116

Pantera (vajra hamsesana)Sjedite na petama i izdiui miete gornji dio tijela i rukenaprijed na pod. elo i pod smiju se dodirnuti. Osjeajteduboko u trbuhu kako vam tee dah. Udisanjem se vraatepolako u poetni poloaj.

- dobro za istezanje lene muskulature- potie cirkulaciju i vitalizira organizam- znatno oputa- pomae pri nadutosti


49/116

Libela (sukna salabhasana)Leite na trbuhu rukama bono uz tijelo, dlanova okrenutihprema gore. Udisanjem gipko diite gornji dio tijela, ispruene noge i ruke lagano prema gore. Zadrite dah. Izdiui,

vraate se u poetni poloaj i oputate se.

- iri trbunu muskulaturu- jaa snagu volje i seksualnu mo- istee prsnu kraljenicu i slabinske kraljeke- potie vrstu muskulaturu stranjice i lea


50/116

Poloaj polulotosa (samanasana)Sjedite uspravno na podu ili malopovieno na jastuku. Desno stopalo stavite na unutarnju stranulijevog bedra. Ako vam je to istezanje prenaporno, moetepostaviti stopalo i na lijevu cjevanicu. Zatim stavite lijevunogu oprezno na desnu. Lea su uspravna, dranje oputeno, disanje mirno i teno. Oi su zatvorene.

- idealno za vjebe koncentracije, uranjanja i meditacije

- za oputanje i uenje pravilnoga disanja- dobro protiv nervoze

Oprez pri oteenjima meniska u koljenom zglobu!


51/116

Poloaj dijamanta (virasana)Sjednite skupljenih koljena na pete. Gornji dio tijela jeuspravan. Oi su zatvorene. Ruke se nalaze na koljenima.Dranje i disanje su mirni i oputeni. Ako osjetite bolove unonom zglobu, stavite jastuk izmeu peta i stranjice.

- dobro za vjebe disanja i meditacije- idealno za jaanje lea- oputa umorne noge i glenjeve- potie gipkost koljenih zglobova- za uenje pravilnoga disanja


52/116

Trokut (trikonasana)Stojite u laganom do srednjem raskoraenom poloaju. Nagnite gornji dio tijela u lijevo. Lijeva ruka dodiruje lijevunogu s vanjske strane, desna ruka tvori crtu s lijevom rukom. Glava se okree prema desnoj ruci. Disanje je mirno.Ponovite zatim vjebu na desnoj strani.

- olabavljuje kukove- potie vitki stas- jaa muskulaturu bedara i nogu- ublaava boli u leima


53/116

Poljubac koljena, stojei (ardha padahastasana)Stojite uspravno skupljenih nogu, ruke vise sa strane. Udisanjem diite ruke pred sebe. Izdiui, sputajte ruke prema nogama dok elo dodiruje koljena. Diite mirno i oputeno. Nakon toga uspravite se polako udiui i stavite rukeiznad glave. Izdiui, vraate se u poetni poloaj.


54/116

- daje novu energiju i osvjeava- istee lenu muskulaturu- poboljava prokrvljenost mozga- istee koljene zglobove- potie probavu

Oprez pri istroenosti kraljeaka u podruju slabinske kraljenice!


55/116

Simbol cjeline (padma jogasana)Sjedite u poloaju polulotosa ili lotosa. Izdiui, naginjite senaprijed sve dok elom ne dotaknete tlo. Ruke su poloenena lea. Disanje je mirno i oputeno, oi zatvorene. Izdiui, vraate se u poetni poloaj.

- idealno za istezanje kraljenice- potie prokrvljenost glave- oputa i daje novu energiju

Oprez pri oteenjima kraljeaka i meniska!


56/116

Kobra (Bhujangasana)Leite na trbuhu, dlanovi se nalaze u visini ramena. Zabacite glavu unazad i diite, polako udiui dok je mogue,gornji dio tijela u krino podruje. Zdjelica ostaje na podu.Zadrite ovaj poloaj bez disanja dok se dobro osjeate. Izdiui, vraate se u poetni poloaj.

- jaa muskulaturu lea i stranjice

- istee muskulaturu prsa i trbuha- istee slabinsku kraljenicu- ublaava lagane tegobe abdomena- jaa ivani sustav


57/116

Luk (raja dhanurasana)Leite na trbuhu i drite rukama zglobove stopala. Udahni-te, diite istodobno gornji dio tijela i gurajte zglobove stopala

visoko nazad. Izdiui, vraate se polako u poetni poloaj.

- jaa kraljenicu- potie probavu- izgrauje muskulaturu prsa i trbuha- djeluje pozitivno na lijezde- jaa miie stranjice, lea i nogu


58/116

Spavanje pete (supta vajrasana)Ponite vjebu kao poloaj dijamanta (vidi str. 54). Lezite za-

tim oprezno na lea. Poduprite se pri leanju rukama ili lak-tovima. Prekriite ruke iza glave. Diite mirno i oputeno.

- dobro za istezanje muskulature bedara, zdjelice i trbuha

- jaa seksualnu mo

Oprez pri oteenjima meniska!


59/116

Skakavac (raja salabhasana)Leite na trbuhu i ispruite ruke uz tijelo. Dlanovi i brada dotiu pod. Udiui podiete ispruene, skupljene nogeostajete u tom poloaju sve dok ne udahnete. Izdiui, vraate se polako opet u poetni poloaj.

- dobro za muskulaturu trbuha, zdjelice, kukova, stranjice i lea

- jaa slabinsku kraljenicu i ivani sustav- pospjeuje izluivanje mokrae


60/116

Poloaj poluzakreta (ardha matsjendrasana)Sjedite ispruenih nogu. Uvucite desno stopala pod stranjicu i stavite lijevo koljeno preko desnoga. Stavite lijevuruku iza lea prema desnom bedru. Desna ruka dotie li

jevo stopalo. Diite mirno i oputeno. Nakon toga vjebajte

poloaj poluzakreta na drugoj strani.

- dobro za slabinsku kraljenicu- aktivira trbune organe (probavu)


61/116

Junaki poloaj (sarvanga pusti)Uspravan poloaj u prednjem raskoraku. Jednim udisajem miiteruke sklopljenih dlanova ispredprsiju iznad glave, lagano unazad i blago prema kriima.Prednja noga je malo svinuta, stranja ispruena. Mirno di-ite. Izdiui, vraate se u poloaj prednjega raskoraka. Ponovite vjebu. Nakon toga promijenite stopalo.

- jaa cijelo tijelo- potie koncentraciju- dobro za disanje


62/116

Poloaj stabla (sukna vrikshasana)Stanite skupljenih nogu, uhvatitedesnom rukom desno stopalo i sta

vite taban na lijevu unutarnju stranu natkoljenice. Koljeno je okrenuto u stranu. Izdiui, dignite ruke koje ste sklopili iznadprsa visoko iznad glave. Diite duboko i oputeno. Izdiui,

vratite ruke i nakon toga stopalo u poetni poloaj. Zatimpromijenite nogu na kojoj stojite.

- potie ravnoteu- uvruje volju- jaa sposobnost koncentracije- jaa miie nogu


63/116

Poloaj na glavi (shirshasana)Vjebajte ovu asanu u poetku uza zid. Pazite na dobrupodlogu. Stavite glavu meu sklopljene ruke. Glava i lakto-

vi tvore trokut. (Dobar je i normalan stoj na glavi uz pomoruku uz ramena, uz odupiranje o pod.) Dignite stranjicu,pritisnite koljena, napravite male korake u smjeru glave ipokuajte tada staviti noge iznad glave te izbalansirati poloaj na glavi. Po mogunosti duboko i mirno diite.


64/116

dobro za prokrvljenost mozgapotie vitalnostoslobaa noge od venskih bolesti

jaa cijeli organizam


65/116

Poloaj brda

(pronam mudra aimam)Sjedite u poloaj polulotosa ili lotosa (vidi str. 53). Udiui,stavite ruke ispred prsa iznad glave. Disanje je teno. Sadase naginjite naizmjence polako na desnu, a zatim na lijevustranu. Izdiui, vraate se u polazni poloaj.

- jaa kraljenicu- dobro je za ivani sustav- smanjuje stres- jaa disanje



66/116

Poloaj lotosa (siddhasana)Sjednite u poloaj polulotosa(vidi str. 53). Sada stavite lijevostopalo na desnu natkoljenicu adesno stopalo na lijevu natkolje-nicu. Oba koljena dotiu tlo. Dlanovi su poloeni na koljenai okrenuti prema gore. Sjedite uspravno i oputeno (eventualno na jastuku). Disanje je mirno i teno.

- optimalna pozicija za sve vjebe disanja, uranjanja i meditacije

- jaa noge i lea- ublaava tegobe abdomena

- protiv nervoze i unutarnjeg nemira



67/116

Molitva Suncu - (power joga za tijelo, duh i duu)

Molitva Suncu kao tovanje Sunca sastoji se od niza poloaja tijela koje izvode jogiji sukladno tradiciji pri izlaskuSunca. Molitva Suncu, nazvana i Pozdrav Suncu, jedna

je od najljepih, najskladnijih, najzdravijih i najuinkovitijih vjebi uope. Djeluje na cijeli organizam, jaa disanje iobrambene snage. Potie duhovnu koncentraciju, odravatijelo mladim, snanim i vitkim, daruje nam energiju i vitalnost, pomae da steknemo mir i blistavi izgled te je optimalno uravnoteena vjeba kondicije.

Izvoenje Pozdrava Suncu je ljupko, ravnomjerno ispre-

pletanje dvanaest razliitih poloaja u meditaciju, pokretima nalik na balet.Kod ove asane budite u poetku malo strpljivi i postupaj

te korak po korak. Zauzimajte svaki poloaj posebno (vidisliku na str. 72). Poveite pojedine poloaje tek nakon viekratnog vjebanja u jedinstven teni tijek pokreta. Prepustite se u poetku intuitivno svom disanju. Nakon nekog vremena izvoenje pokreta e tei prema udisanju, odnosnoizdisanju.


68/116

Slijed poloaja tijela

1. Stanite uspravno skupljenih nogu. Dlanovi se dotiu kaokod molitve ispred prsa. Izdiui, lagano se nagnite.

2. Duboko udiui, uspravite tijelo, ispruite ruke dlanovasklopljenih iznad glave prema nazad i usmjerite pogledprema gore.

3. Izdahnite i nagnite gornji dio tijela pruenih nogu kolikoje mogue naprijed. Ruke dotiu tlo.

4. Stavite desnu nogu (kod drugoga prolaza lijevu nogu)korak prema natrag i kleknite. Druga noga ostaje izmeu ruku na podu. Usmjerite glavu prema gore i pritomudahnite.

5. Zadrite dah i ispruite drugu nogu unatrag, slino kaokod skleka.

6. Izdiui, spustite elo, prsa i koljena prema podu i dignite stranjicu.

7. Udahnite. Spustite kukove, nagnite gornji dio tijela unatrag i zabacite glavu unazad.

8. Izdisanje. Stisnite stranjicu prema gore i kliznite noga

ma malo naprijed sve dok ne doete u obrnuti V poloaj.


69/116

9. Udisanje. Stavite desno stopalo (kod drugog prolaza lije

vo stopalo) izmeu ruku a glavu zabacite unazad. Drugokoljeno dotie pod.

10.Izdiui, stavite drugu nogu isto tako naprijed i stisnitestranjicu prema gore. Gornji dio tijela je nagnut, koljeno stisnuto, ruke dotiu pod.

11. Uspravite tijelo ponovno s udisajem, stavite ruke sklopljenih dlanova iznad glave prema straga.

12.Izdiui, vratite se u poetni poloaj.


70/116

Napravite drugi prolaz i ponite kod poloaja 4. i 9. lijevimstopalom. Mislite kao i kod svih vjebi na pravilo: od gru

be forme do fine forme. Vjebajte Pozdrav Suncu koliko god

vam godi!

Budi kakav jesi,i nemoj se izdavati za neto posebno.Jedi svoju hranu,olakaj svoju utrobu,

zalij vodom, odjeni se.Kad si umoran, legni.Sve je ovdje - sada.Put je ve cilj.

Rinzai (9. stoljee)


71/116

SNAGA DISANJA

Disanje je ivot.Tko samo napola die,

i ivi napola.

Stara mudrost joge

Vjebama disanja (pranajamama) uimo iscrpiti sav svoj kapacitet disanja. Kod normalnog disanja iskoritavamo samopetinu svojih mogunosti pa tako ostavljamo mnogo energi

je neiskoritene. Vjebe disanja poboljavaju dovod kisika,umiruju i jaaju ivani sustav te nam daju osjeaj skladai uravnoteenosti.

Pravo disanje je najzdraviji, najprirodniji nain ivota.Ono pomae da se olabave tjelesne blokade, npr. dijafragma. To je najuinkovitija metoda da tijelo i osjeaje drimopod nadzorom te da poveamo zdravlje i oekivanu ivotnudob. Zrak koji udiemo vaniji je za ivot od hrane. Disanje

je ivot.

Vjebe disanja su i vjebe meditacije! Tako za uenje disanja i meditaciju vrijede iste pretpostavke: tradicionalanpoloaj lotosa ili polulotosa (vidi str. 53) optimalan je za

vjebe disanja i meditacije. No za veinu zapadnih ljudi je


72/116

odravanje toga poloaja na dulji rok vrlo muno i izazivanapetosti. Kao pomo preporuuje se da koso ispod stranjice stavite jastuk, sjednete uspravno na stolac, leite upoloaju mrtvaca (vidi str. 46) ili da zauzmete poloaj dija

manta (vidi str. 54). Pri izvoenju pranajame pripazite uvijek na sljedee upute:

- oi su napola ili sasvim zatvorene, ruke su sklopljene ukrilu ili okrenute dlanovima prema gore, na koljenima,pri emu se palci i kaiprsti blago dodiruju. Vrh jezikadodiruje nepce tik ispred gornjeg reda zuba.

- udiite i izdiite - po mogunosti na svjeem zraku - polako i postupno, teno, duboko u trbuhu. Pazite uvijekna potpuni izdisaj!

- olabavite miie ramena, abdomena i lica.- vjebajte na poetku sve pranajame samo dvaput na dan

po tri minute. Zatim postupno poveavajte (triput, etiriputa, pet puta na dan) sve dok svjesno disanje nije vie

vjeba, nego tee prirodno.- izvodite vjebe disanja na lagan i leeran nain. Ako vam

to nakon nekog vremena ne uspijeva, najbolje je da vjebate pod vodstvom kvalificiranog uitelja joge. Vlastitieksperimenti mogu ovdje vie tetiti nego koristiti.


73/116

Pustite dah da tee

Radi dubljeg uronjavanja, trebali biste sljedee vjebe izvoditi uvijek zatvorenih oiju. Prepustite se dahu i slijeditesvjesno svoj ritam disanja. Izdiite mirno i oputeno - udi-ite - izdiite - udiite - izdiite - i tako dalje. Pustite dahda tee kako dolazi i odlazi, promatrajte sebe s udaljenosti.

Ciklus sedmica

Ako vae misli pri disanju esto vrludaju, to se moe pretpostaviti, brojite u mislima do sedam i zatim ispoetka.Uzmite za udisanje i izdisanje jednako mnogo vremena:

najprije duboko izdahnite, zatim udahnite - izdahnite - jedan; udahnite - izdahnite - dva; i tako dalje. Ako izgubitekoncentraciju na disanje i misli vam lutaju, krenite ispoetka.

Koncentracija bez granica

Diite kao kod druge vjebe, no brojite koliko moete izdrati, a da vam misli ne odlutaju.


74/116

Duboko udisanje

Diite kao kod prve vjebe, no produite udisanje i izdisa-nje, a to znai udiite i izdiite dublje, uvijek 5-10 sekun

da. Pripazite da pri udisaju ispunite energijom podruje eluca, prsa i ramena (bez grenja), a da pri izdisanju potroeni zrak potpuno izae iz tijela. Udiite duboko tri do etiriputa i pustite da se disanje samo ponovno smiri. Oprez prihiperventilaciji. Udiite i izdiite duboko u podruju trbuha, bez tiskanja.

Disanje u ritmu

Najprije duboko udahnite, a zatim duboko izdahnite, zatimudiite u ritmu 2 : 2 : 4 ili 4 : 4 : 8 ili 6 : 6 : 9. To znai daudiete oko dvije sekunde, a zatim dvije sekunde izdiete.Zatim zrak zadravate etiri sekunde - nakon toga udiete ponovno dvije sekunde, dvije sekunde izdiete, etiri sekunde zadravate zrak itd. Vjebajte isto tako ritam 4 : 4: 8ili 6 : 6: 9 (samo za napredne).


75/116

Disanje kao njihalo

Ponite tako da miie tijela istodobno napinjete, drite 5-10sekunda i pustite, duboko izdiui. Zamislite sada da vampred zatvorenim oima titra njihalo. Amo-tamo, amo-tamo.Sad se svojim disanjem na odreen nain prikljuujete ti-trajima njihala.

Tim nainom disanja doputate disanju da titra i dabude ravnomjerno. Ako vam je disanje preplono i jo ne titra do dna zdjelice, tada zamislite vee, tee, polaganije njihalo kako titra.

Disanje tao

Kao to pri Disanju kao njihalo zamiljate njihalo, moetepri disanju vizualizirati i optok krvi. Zamislite optok krvi usvom tijelu tako da vie ne mislite na udisanje i izdisanje,

ve osjeate kako dah cirkulira u vaoj unutranjosti.Zamislite da dah pri udisanju utjee ispod lea, a kod

izdisanja istjee na prednjoj strani. Udiite uvijek od trti-ne kosti du kraljenice prema glavi, a zatim od glave preko brade, prsa i trbuha do dna zdjelice tako da se krug zatvara. Dah bi trebao tei uvijek oputeno, kao kod drugihpranajama. Ako ne uspijete odmah u ovom obliku disanja,


76/116

moete najprije poeti s disanjem kao njihalo, a zatim prijei na disanja tao. Najprije e kruni pokret disanja bitivie apstraktna predodba. No postupno ete razvijati svi

jest kako va dah doista cirkulira u krunom toku.Ako ste u svakodnevnom ivotu izloeni stresu, ovaj trening disanja moe posluiti ujutro za pripremu ili naveerza duboko oputanje ili za stvarno iskljuivanje.

Energija koja titra

Uspravite se, potpuno oputeni. Noge su lagano razmaknute, paralelno, koljena su lagano svinuta, sasvim labavo.Glava je uspravna, ramena vise isto tako labavo. Zatvoriteoi. I brada smije biti labava. Potpuno se opustite. Ni jedanmii vie nije zgren. Ako se neki mii ne da lako opustiti,napnite ga i zatim sasvim svjesno pustite.

Sada zamislite kako vae tijelo okruuje energetsko polje koje ima oblik stupa i u ijem sreditu stojite vi. Kotrljajte se ili se ljuljajte na jagodicama nonih prstiju i peta

ma amo-tamo, potpuno oputeno, prema tom energetskompolju. Lagano se ljuljajte. Moda ete nakon nekog vremenaosjetiti lagano vibriranje. To je kao da kretanje prema ener-


77/116

getskom polju koje je izgraeno u vaoj predodbi proizvodi

novu energiju: obje se meusobno mijeaju.Vjebajte neko vrijeme ovo ljuljanje. Otkrit ete kako bla

gotvorno djeluje ovo oputeno titranje koje moete obavljatiu svako doba.

Kad usavrite ovo njihanje, moete kombinirati vjebus disanjem tao. Kod ove kombinirane vjebe mogu najprijenastupiti poetni problemi koordinacije. Prihvatite to leerno, uskoro e funkcionirati bolje. Ako ste povezali obje vjebe, one e vam uz ugodan osjeaj njihanja dati divan energetski zamah.

Buddhino disanjePri toj vjebi trebao bi dah tei neprekidno i neprimjetnoprijei iz udisanja u izdisanje. Koncentrirajte se samo na ti

jek disanja.Ovo je disanje, ma kako se inilo lagano, najtee. Budd

ha, se, navodno, uz pomo ove tehnike disanja, prosvijetliokad je tjednima sjedio uronjen u meditaciju ispod nekogstabla.


78/116


79/116

4

Meditacija - uroniti

duboko u unutranjesebstvo

Meditacija je ne misliti,

i ne misliti na to

da se ne misli.

Sri Aurobindo, filozof

Pojam meditacija potjee od latinske rijei meditatio i znai religiozno uranjanje i duboko razmiljanje ili promatranje uz razmiljanje. Meditacija je duhovna tehnika kod kojedolazi do prespajanja svijesti. Onaj koji meditira, naputauobiajenu razinu budne svijesti i upuuje se u nepoznata,neistraena podruja svoje linosti. Meditacija pomae zaduhovno oputanje, za iskljuivanje iz misli i svakodnevnoga nemira. Vodi samospoznajom do unutarnjeg uranjanjate daje mir i snagu.


80/116

Pokuaj da se meditacija objasni nalik je pribliavanjuistinskom sadraju. Fiziar i filozof Carl Friedrich von We-izscker mislio je o tome sljedee: To je mirovanje svjesnogpogona, a javlja se, pokazuje se neto to je i prije bilo tu.

Openito, meditacijom ne postajemo netko drugi, ve onajkoji smo uvijek bili. Majstor meditacije, grof Karlfried Drc-kheim izrazio se na sljedei nain: Meditacija znai preobrazbu ovjeka preteno okrenuta svijetu koji ivi iz svojeprirode, i u uvjetovanosti svijeta, u novoga ovjeka koji jesvjesno ukotvljen u svojem biu i moe ga u slobodi svjedoiti spoznavanjem, oblikovanjem i ljubavlju.

Prema starom indijskom tekstu Vijnana Bhairava Tantra postoji 112 tehnika meditacije.

Dati dui oduka

Predstavit u vam samo nekoliko posebno potvrenih oblika meditacije. Ponite svaku vjebu s oputajuom pauzomu disanju i zatim nastavite disati mirno i ravnomjerno za

vrijeme meditacije.

Zaustavite se - bez ikakve duhovne ili tjelesne djelatnosti. Uronite u tom trenutku unutra, slobodni od svih uzbu-


81/116

enja, osloboeni od svega. Osjeajte svjetlost, sunce, disa

nje, doivite duboko u svojoj unutranjosti tiinu i mir.

Otok mira

Podarite si trenutak tiine i unutarnjeg mira. Izgovarajte tihoi s pozitivnim uvjerenjem neku elju, molitvu ili molbu.

Starac i njegov konj

U selu je ivio neki starac. Po imovini i novcu bio je veoma siromaan, no ak i kraljevi su mu zavidjeli jer je imao prekra

snog bijelog konja. Plemii u zemlji nudili su mu bajoslovnesvote za ivotinju. Ali kod svake nove ponude, ovjek je uzvratio: Ovaj konj za mene nije konj, ve prijatelj, pa kako bihmogao prodati prijatelja? Iako je ovjek bio siromaan, nikad nije prodao svoga konja.

Jednoga jutra nije naao konja u svojoj staji. Cijelo se selookupilo i ljudi su mu dovikivali: Glupi stare! Uvijek smo znali da e ti jednoga dana ukrasti ivotinju za jahanje. Da si jebarem prodao! Kakva nesrea! No starac je odvratio: Ovo

to govorite samo je vaa procjena. injenica je, meutim, dakonj nije u staji. Je li to nesrea ili blagoslov, ne znam jer mi


82/116

vidimo samo njezin djeli. Tko zna to e nakon toga slijediti? Ljudi su ismijali starca. Znali su oduvijek da je malo lud.

Ali nakon deset dana konj se jedne veeri iznenada vratio.Nije bio ukraden, ve je pobjegao u divljinu. I nije se vratio

sam, ve je doveo jo tucet divljih konja sa sobom.Ljudi su se opet okupili i rekli: Stare, imao si pravo, nije

to bila nesrea. To se doista pokazalo kao blagoslov. I opet jestarac drukije gledao na ono to se dogodilo pa je rekao: Pre-tjerujete. Recite samo da se konj vratio. Tko zna je li to blago

slov ili nije? To je samo djeli. Vi itate samo jednu jedinu rijeu reenici - pa kako biste onda mogli suditi o cijeloj knjizi?

Ovaj put ljudi nisu znali to bi primijetili, ali u sebi su ipakmislili kako starac ima krivo. Pa ipak je dvanaest divnih konja dolo k njemu...

Starac je imao sina jedinca koji je poeo vjebati divlje konje. Ve nakon tjedan dana pao je s konja i slomio noge. Opet

su se ljudi okupili i opet su prosuivali: Da, imao si pravo.Tvoj sin jedinac ne moe se vie sluiti nogama, a on ti je bio

jedina potpora u starosti. Sad si siromaniji nego ikada prije. Stari je odgovorio: Opsjednuti ste prosudbama. Ne idite

tako daleko. Recite samo da je moj sin slomio noge. Nitko nezna je li to nesrea ili blagoslov. ivot nam dolazi u dijelovimai vie od toga ne moemo nikada vidjeti.


83/116

Nakon nekoliko tjedana dogodilo se da je zemlja bila uple

tena u rat. Svi mladii u mjestu bili su prisilno pozvani uvojsku. Ostao je samo starev sin jer je bio kljast. Selom suodjekivale alopojke i bolni krikovi jer su se ljudi bojali da seveina mladia nee vie vratiti. Doli su k starcu i rekli mu:

Imao si pravo, stare. To se pokazalo kao blagoslov. Tvoj sinje dodue kljast, ali jo je kod tebe. Nai su sinovi zauvijekotili.

Starac je mislio drukije: Vi nikako ne prestajete prosuivati. Nitko to ne zna. Recite samo to kako su vai sinovi otiliu vojsku, a da moj sin nije otiao. Jer samo Bog, samo Cijelo

zna je li to blagoslov ili nesrea.

Meditacija u molitvi

Pri meditaciji moemo se usmjeriti na molitvu koja nam jepoznata iz kranstva:

Oe na koji jesi na nebesima,sveti se ime Tvoje.Doi kraljevstvo Tvoje,budi volja Tvoja,kako na nebu, tako i na Zemlji.


84/116

Kruh na svagdanji daj nam danas,i otpusti nam duge nae,kako mi otputamo dunicima naim.

I ne uvedi nas u napast,nego izbavi nas od zla.Jer tvoje je kraljevstvo,mo i slava u vjekove.

Amen!

I budistika molitva mogua je u naoj meditaciji:

Iz dubine svoga srca utiem sesvojem unutarnjem jastvu.Suzdravam se

svih nezdravih radnjii vjebam se u stvaranjuduhovnog mira i oputenosti.Na dobrobit i korist svih ivih biateim i proizvodim prosvijetljeno stajalite Boga.

Prema toj eljineka duh osjeajne ljubaviu meni rastei odvede me na obalu prosvjeenja.


85/116

Meditacija disanjem

Tehnike disanja predstavljene u ovoj knjizi (pranajame) sutakoer divni oblici meditacije za postizanje unutarnjegmira i oputenosti.

Na str. 74 i dalje nai ete tone upute.


86/116

Meditacija u zrakama (prema Robertu Chrzanu)

Zamislite sunevu zraku koja se probija kroz oblake. Stanite vrsto na pod, malo rairenih nogu. Zatvorite oi i digniteruke prema zraci svjetlosti. Dlanovi ruku okrenuti su pre

ma unutra, meusobno razmaknuti u irini ramena. Osjeate kako vas zraka svjetlosti u potpunosti obavija, okreete dlanove prema van i dodirujete zraku svjetlosti vrcimaprstiju.

Ovu zraku povlaite polako kao zatitu u polukrunompokretu svojih ispruenih ruku oko tijela. Sada se nalaziteu halji od svjetla, vidite se u tome zatieni i vidite se kakozatieni i radosni hodate tijekom cijelog dana znajui da

vam ne mogu natetiti nikakve neugodnosti.Zamislite sada ispunjenje svojih materijalnih elja i po

treba. Smijete bez daljnjega moliti za materijalne stvari kojetrebate i koje vam se ine vanima kako biste imali ispunjen ivot. I vai blinji kojima biste htjeli pruiti posebnupomo, ukljuuju se u tu zatitnu zraku.

Ova meditacija zrakama traje 2- 3 minute i najbolje jeda se izvodi odmah nakon jutarnje meditacije. Ako vam od

govara, moete tu meditaciju ponoviti i vie puta tijekomdana.


87/116

Promatrajte sve te tehnike samo kao razliite mogunosti

za pripremu svoje sasvim osobne meditacije. Vodite pritom rauna da pretjerano vjebanje, kao i kod ostalih tehnika joge disanja i meditacije, nije korisno.

Zavrite sve vjebe tijela, disanja i meditacije laganimbuenjem. Diite nekoliko puta snanije i poklonite se uponiznosti. Hvala izgovoreno u srcu, pozitivan naum ili elja, formula meditacije, afirmacija ili molitva uvijek su dobar zavretak i poetak jer bi nas stanje meditacije trebalostalno pratiti u svakodnevnom ivotu. Tako su duh i tijelomirni i oputeni i u suzvuju s najintimnijim jastvom, duom. Radujte se vremenu unutarnjeg promiljanja u kojemste samo sa sobom. Osjetite djelovanje novog doivljaja sebei samopouzdanja. Mislite uvijek pozitivno i vjerujte svojojintuiciji.

Afirmacija: Vedar uspjeh s unutarnjom oputenou!


88/116

Program vjebi za poetnike i napredne

Za uvoenje u tradicije uenja joge predstavljam vam sadadva programa vjebi za poetnike, odnosno napredne. Vje

be su uvijek tako smiljene da u svojoj ukupnosti sadra

vaju sva podruja za harmonizaciju tijela, duha i due. Nebiste trebali odmah izvoditi cijeli program joge, ve svakodnevnim vjebanjem pojedinih asana, tehnika meditacije i

vjebi disanja u intervalu od 6 - 12 tjedana usvojiti ovo uenje joge.


89/116

Za poetnike

Ve prema osjeaju ili potrebi moete poneku vjebu izostaviti ili dodati. Vjebajte oko 20 - 30 minuta na dan, po mogunosti ujutro ili naveer, bez naprezanja i napetosti. Tijekom faze mirovanja moete primijeniti razliite pranajameili vjebe meditacije.

Na zavretku ostanite nekoliko trenutaka u poloaju dijamanta (vidi str. 54), polulotosa (vidi str. 53) ili mrtvaca(vidi str. 46). Uzmite vremena za vjebe i ne postavljajte pre

visoka oekivanja za sebe. Vano je da uvijek vjebate oputeno i bez unutarnjega pritiska. Nosite u sebi pozitivanosjeaj zahvalnosti.


90/116

Za napredne

Utroak vremena za ovaj program vjebi iznosi oko 30 - 40minuta. Vjebajte uvijek na istom mjestu, u vrijeme izlaskai zalaska Sunca. Primijenite tijekom mirovanja, ve prematome kako se osjeate, razliite pranajame i vjebe meditacije.

Jogom i meditacijom uinite svakodnevicu ispunjenu

vjebom i dajte intuiciji da vas vodi. Neovisno o tome gdjese nalazite ili to upravo ovog trenutka radite: u svakoj situaciji imate mogunost opustiti se ovdje i sada.


91/116

Dolazimo do kraja praktinoga dijela. Htio bih vas jo

jednom podsjetiti da ete u sljedeem razdoblju sastavitiindividualni program vjebi koji je skrojen prema vaim potrebama. Odaberite zato tehnike joge, disanja i meditacijekoje vam se posebno sviaju i kod kojih se najbolje osjeate.Na taj nain ete stalno vjebati s radou i postii najpozi-tivnija i najdugotrajnija djelovanja.

Oblikovati dijamant

Stojite lagano rairenih nogu, mirno i oputeno, i traitesvoje duboke korijene koji rastu od stopala u zemlju. Rairite ruke kao da biste htjeli zagrliti cijeli svijet i zamislite kako

vam vae omiljene vjebe padaju u otvorene ruke. Polakozatvarajte vjebe sve vre. Osjeate kako su vam ruke za

jedno i pritiete ih postupno na prsa. Oblikujte sada rukama dijamant u kojem su sadrane sve vjebe koje vamgode.

Ovaj dijamant je uvijek kod vas. Kad god trebate kratku stanku za odmor ili elite intenzivniju vjebu, mislite nanjega i neka vas on nadahnjuje.

Sljedee poglavlje e vam prikazati nekoliko posebnih idubljih poticaja za duhovne izvore istone i zapadne misti-


92/116

ke koje moete odabrati da utjeu na vaem meditativnom,duhovnom putu. Zatim slijedi nekoliko kratkih poglavljakoja uvode u povijest joge i bitne temelje budizma i hinduizma. Pokazuju koji cilj moe na kraju intenzivne prakse joge

i meditacije stajati za mnoge ljude na istoku, ali i za neke nazapadu, prosvjetljenje.


93/116

Duhovni izvori istone i

zapadne mistike

Zen nije sustav

koji se temelji

na logici i analizi.

Daisetz T. Suzuki, filozof

Zen

Zen je japanski smjer meditativnog budizma mahajana kojije u 6. stoljeu donio u Kinu indijski monah Bodhidharmai koji je monah Eisai u 12. stoljeu uspjeno uveo u Japan.Zen znai isto to i meditacija.

Tijekom vremena kristalizirale su se dvije tehnike vjebe: ZaZen, meditacija u sjedenju i prema tradiciji Rinsaievekole, uz ZaZen vjebu s paradoksalnim dijalozima na temelju pitanja i odgovora (mondo) izmeu uitelja zena i ue-

5


94/116

nika. Kod ovih tzv. koana uz pomo logike nema odgovora,kao npr. na pitanje: Kakav je pljesak jedne ruke?

ZaZen i koana mogu izazvati naglo intuitivno prosvjee-nje (satori) ako je iskljueno razmiljanje - i razmiljanje o

tome da se ne razmilja te ako se spozna posebna prirodaBuddhe.

Zen pria:Uenik je pitao svoga uitelja zena: Ve sam dugoovdje i vi me pouavate na svetoj stazi Buddhe,ali nikada mi niste dali mig. Molim vas, suosjeajte vie sa mnom. Na to uitelj uzvrati: Sine moj,

svakog jutra upuuje mi svoj pozdrav i ja ga uzvraam. Donosi mi alicu aja, uzimam je s rado

u i zahvalnou i ispijam. Koju pouku eli jood mene?

U svojoj najdubljoj biti zen se ne moe objasniti, nego samodoivjeti. Zen cilja na iskustvo jedinstva svakog bitka. Zen

je paljivo ivotno stajalite, ali isto tako i bez namjere (me

ditativno). Budui da se tei doivljaju boanskoga jedinstva sebstva i svijeta, i profane svakodnevne stvari ili djelatnosti su zen. Zen je ivot, meditacija, okus, osjeanje, kre-


95/116

tanje, sjedenje, disanje. Nema svetih knjiga ili nauka za pri

stup sadraju zena. Zen nita ne pouava osim da je svatkosvoj vlastiti uitelj.U sportu, igri i u slobodno vrijeme duh zena na zapadu

postaje sve vaniji za ljude koji tee tomu da njihovo djelovanje nema odreenu namjeru. Duhu zena odgovara vjebanje iz radosti, iskustvo sklada i jasnoe u pokretu bezlova na rekorde, nego radi kretanja.


96/116

TAO

Put kroz kozmos koji se stalno

mijenja je tao...

Tao je za ovjeka jedini skladan putkojim se moe razumno prolaziti

koji odgovara svojoj

prirodi i prirodi

kozmikih sila.

R. L. Wing o kineskoj knjizi

mudrosti i proroanstava I Gink.

Stare mistine kineske tradicije sastavio je prije nekih 2500godina mudrac Laotse u Tao te Kingu. Ovo klasino djelo,nazvano i Knjigom o putu i sili, razvilo se tijekom stoljeapod utjecajem konfucijanaca i budizma u filozofski, pravo

vjerni i puki vjerski smjer. Sve struje saete su pod zajednikim pojmom taoizam i utjeu na tradicionalno kineskomiljenje, politiku, trgovinu, moral, spolnost, osobne veze,

obiteljski ivot i umjetnost.Taoizmu je stalo do sklada ovjeka i kozmosa. Univerzum i sav bitak ne mogu se meusobno razdvojiti; podlije-


97/116

u velikomu (boanskom) zakonu taoa, poetku svih stvari

ija se bit ne moe obuhvatiti obinom definicijom. Taoistide svojim putom (tao) u skladu s velikim taom, u suglasjus prirodom, i u rijeci s energijama jin i jang, temeljima svakog ivota. On razumije i prihvaa uspone i padove promjena postojanja. Prema taoistikom shvaanju, on doivljavakao prirodan rezultat takvog skladnog naina ivota sretnu

vedrinu i razumijevanje za pravi ivotni put.Tao (izgovara se: dau) je put da se proe kroz sve stva

ri, da ih se iskusi i prihvati kako bi u stanju milosti tekleneovisno poput vode. Voda tee, ispunjava upljine, prevladava otpore, ustraje kako bi ispunila duboka mjesta i zatimnastavlja tei. Ona je vjerna svome biu i tee zajedno sa silama kozmosa.

U jinu i jangu teku i ocrtavaju se negativne i pozitivnesile, ili elementi kozmosa koji se meusobno nadopunjuju isamo zajedniki mogu stvarati cjelinu. Iz uzajamnih odnosanegativnog jina i pozitivnog janga nastaje sve ono to postojiu rijeci ivota, nastaje cijela stvarnost.

Jin i jang stoje ravnopravno jedan prema drugome priemu jin simbolizira negativno, zemlju, no, hladnou i onoensko, dok jang prikazuje pozitivno, nebo, dan, svjetlosti ono muko. U jinu i u jangu sadrano je ve, tako rei


98/116

kao sjeme, suprotno naelo. Svojstva te polarnosti izazivajupromjenu, kretanje taoa. No dolazi poslije dana, ljeto poslije zime, bol poslije radosti.

No nijedan trenutak nije isti kao drugi, sve je poput koz

mikog plesa, obuhvaeno u stalnom pokretu. Kao to ovajpar snaga i u univerzumu stoji stalno u borbi koja sjedinjuje i izaziva kretanje i promjenu, simbolizira i sklad i nesklad, radost i tugu, visinu i dubinu ljudskoga ivota.


99/116

Uravnoteenost jina i janga znai skladan ivot i spoznaju

vlastitoga bia. Taoistiki ideali su jasan, miran duh kojioputeno reflektira, biti kakav jesi i prihvatiti sebe. Put od

vodi od arogancije, analitikog razmiljanja, komplicirano-sti i straha. Umjesto toga tei se spremnosti za radovanje

jednostavnim, mirnim, priprostim i prirodnim stvarima.Tao samopouzdanja u istinski bitak omoguuje ovje

ku da se skladno kree u rijeci ivota s njezinim svijetlim imranim stranama, da razvija intuitivni osjeaj za prirodanritam stvari. Taoistiko naelo wu weija, djelovanja bez namjere, bez injenja u kojem ipak nita ne ostaje neuinjenoznai dopustiti si da teemo poput vode bez pretjerane revnosti, bez lane ambicije ili svojeglavosti. U wu weiju sasta

ju se prirodni usponi i padovi ivota, skladna igra prirodnihzakona i na istinski bitak u skladu. Taoizmu je nepoznatmentalitet morati htjeti tedjeti vrijeme koji je posebno rairen na zapadu. U univerzumu ne postoji vrijeme. U kineskoj filozofiji ovjekovo su djelovanje i miljenje organskasastavnica kozmikog reda i ne mogu se nipoto shvaatiodvojeno od univerzuma.

Ima zanimljivih paralela izmeu kineskog svjetonazoraTao Te Kinga i filozofije grkih mislilaca Heraklita i Sokrata.Heraklit pie oko 500. g. pr. Kr.: Bog je no i dan, zima i lje-


100/116

to, rat i mir... svejedno je jesi li iv ili mrtav, budan ili spava, mlad ili star. Poetak e uvijek postati krajem, a krajpostaje naglo i neoekivano poetkom. Sokrat kae: Sjetise uvijek da je sve prolazno pa nee u srei biti radostan

niti u tuzi alostan.Tao bi nam na zapadu htio pokazati miran, vedro opu

ten put zlatne sredine. Onaj tko ga slijedi, vjeruje u vlastitu snagu, zaustavlja se ili djeluje i zna da je u pravo vri

jeme na pravome mjestu na pravi nain u suglasju s datostima.


101/116

PRAKRANSTVO I UNIVERZALNA SLOBODA

Novi ovjek bit e mistik -

ili nee biti!

Karl Rahner

Poput svih svjetskih religija, i kranstvo je prvotno bilaistona religija koja se usmjerila prema zapadu (Rim, Grka) i presudno obiljeila cijelu europsku kulturu. Isus Krist,kojeg je nadahnuo vii duh, zauzimao se sa svojim idealima za sve ljude. Bio je uitelj tajnog nauka pa prema tomeonaj koji zna za dublje znaenje bitka. Nalazi gotovo dvijetisua godina starih svitaka u Kumranu na Mrtvom moruu Palestini upuuju angairane znanstvenike religije na zakljuak da je Isus kao i Ivan bio lan i posveen u tzv. pretkranskom esenskom bratstvu, dakle ezoterik.

idovska sekta esena ivjela je prije vie od dvije tisuagodina u Palestini. ivot i nauk toga bratstva bio je nadahnut i ispunjen idejama koje nazivamo prakranstvo i kojepokazuje iznenaujue paralele prema istonim razvijenimreligijama. Meditacije vie puta na dan (molitva), vjebe ti-


102/116

jela i disanja, obredna pranja, veinom vegetarijanska prehrana, jednostavan ivot povezan s prirodom, ljubav prema blinjima, poznavanje ljekovitih sila prirode, potovanjepred Bogom, intuitivna spoznaja zakona i kozmosa i prou

avanje svetih spisa svjedoe o duhovno visoko razvijenojskupini ljudi s velikom etikom svijeu. Osim toga, esenisu bili poznati kao iscjelitelji i mudraci. Na svojim dalekimputovanjima dolazili su do Indije gdje su vjerojatno dolaziliu doticaj s hinduistikim i budistikim svjetonazorima.

Temeljne znaajke esenskoga nauka nalazimo takoer uidejama starih Egipana, u Tibetu i Kini, Perziji i Grkoj, pai kod tajnih bratstava zapadnoga kulturnog kruga: templara, rozenkrojcera, slobodnih zidara, kabalista i u kranstvu. Isus je tumaio bit toga nauka u njegovu najiemobliku u porukama blaenstva Govora na Gori. Sredinjaideja esenskoga nauka je jedan zakon - ukupnost svihzakona, koja obuhvaa sve oblike ivota i iskustva bitka tecijelog svemira. Svako ljudsko bie je jedan dio toga jedinstva. Jedinstvo je priroda, via inteligencija, beskrajna mudrost, vjeno svjetlo, zakon, Bog. Ovaj zakon sadrava sve

to se nalazi u univerzumu. Sve dogaaje, sve stvaranje,duhovno i materijalno. To je sve to postoji u materiji, uenergijama i silama, u svijesti, u znanju, u mislima, osjea-


103/116

jima, cijeloj stvarnosti. U onoj mjeri u kojoj ovjek to prepo

znaje, poveat e se i duhovna kvaliteta njegova ivota. Toje ono to se podrazumijeva pod duhovnim razvojem - spoznaja, razumijevanje i otkrivenje istog duha u sebi. Ovdjese prikazuje kako se sve mistine tradicije i nauci napajajuiz istog izvora, imaju isto podrijetlo. Najstarije fragmente tognauka nalazimo u tisuljeima starim sumerskim teksto

vima pisanim klinastim pismom. Spisi iz gornjoegipatskogNag Hamadija pronaeni 1945. daju daljnje podatke o temeljnim znaajkama prakranstva, dokumentiraju duhovni praizvor - univerzalno jedinstvo - svih mistinih tradici

ja. Nalazi iz Nag Hamadija vraaju nas na poetke, na pravubit Kristova nauka kad su istok i zapad jo bili jedno.

Spoznaje o dubokim tajnama bitka prenose se usmenodalje samo odabranom broju posveenih, u tzv. kolamamisterija, i posreduju meditativnim vjebama: put premasvjetlosti vodi preko iskustva sebe samoga i spoznaje sebesamoga, preko iskustva cjeline kao kozmikoga jedinstvakoje oslobaa sve suprotno kao unio mystica.

Svi posveeni poznaju, sukladno svojoj kulturnoj pozadini, tajno znanje to svijet u nutrini dri zajedno i kakose dolazi do staza toga znanja. U Tominu evanelju Isus toizraava sljedeim rijeima:


104/116

Jedan zakon

Zakon je upisan svuda u ivotu -

prepoznaje se u travi i u stablima,

u rijekama i brdima, pticama nebeskim,

u umskim biima, u morskim ribama,- ali ponajprije nalazite ga u sebi samima.

Jedan zakon esena


105/116

Povijest joge

Na poetku je nepoznavanje

znaenja vlastitog postojanja.

Sebstvo je obavljeno maglom i daleko.

Uklanjanje toga neznanja je - joga!

Staroindijska mudrost o jogi

Korijeni joge mogu se pratiti oko 1500 do 3000 g. pr. Kr. Kameni peati sa slikama vjebi nalik na jogu iskopani u Indijii Pakistanu (Industal) najstariji su arheoloki dokazi. Joga- nauk o znanosti o ivotu - spominje se prvi put u sklopu svete zbirke Veda otprilike 1500. g. pr. Kr. Glavni temeljnauka joge i filozofije poznate pod nazivom vedanta potjeeipak iz Upaniada (zbirke svetih spisa). Sreditem i jezgromsmatra se nauk o apsolutnom bitku ili svijesti, brahmanu,

6


106/116

pratemelju svega bitka, koji je temelj cijelog univerzuma.Negdje u 5. stoljeu pr. Kr. nastali su veliki epovi indijskeknjievnosti: Ramajana i Mahabharata u kojima se tumaiep u stihovima Bhagavadgita.

Kao to saznajemo iz starih indijskih spisa, razliite vjebe koje proiruju svijest, postupke i spoznaje autoritetionog vremena saeli su u sustav i nazvali ga joga. Joga znai ujarmiti, uprijeti sve snage, koncentracija duha na jednu toku, jedinstvo i veza due s Bogom, sjedinjenje individualne due s najviim sebstvom.

Joga razvija dublju svijest i predstavlja pravo, prirodno voenje ivota. Preko vie razvojnih stupnjeva postie senajia spoznaja sebe uz potovanje zakona tzv. osmerostruke staze joge:

1. besprijekorno moralno ponaanje (jama)2. vanjsko i unutarnje ienje (mijama)3. svladavanje poloaja tijela (asane)4. vladanje disanjem (pranajama)5. oputanje organa osjeta (pratjahara)

6. koncentracija (dharana)7. meditacija (dhjana)8. uranjanje (samadhi)


107/116

Joga nije religija, ve filozofski sustav. Filozofija joge je svje

tonazor i shvaanje ivota s najviom etikom svijeu. Sviputovi nauka o jogi sadravaju spoznaju o najdubljem vlastitom biu s ciljem da se postigne stanje samadhija: sjedinjenje s najviom, boanskom svijeu, svjetskom duom.

Najvaniji putovi joge

Karma joga Praktini put radom i sluenjem blinjima.Hatha joga Put ovladavanja tijela i duha, vjebama tijela, medi

tacije i disanja.

Raja joga Kraljevski put askeze, odricanja i povlaenja.Inana joga Put bojeg iskustva kroz prouavanje svetih spisa.Bhakti joga Put kako pobonou i duhovnom enjom iskusiti

spasenje uz pomo Boga.

U Indiji 21. stoljea joga se pojavljuje u viestrukim oblicima. Postoji jo pravi jogi koji ivi kao pustinjak u udaljenimdolinama Himalaje u pobonoj askezi u stanju uranjanja ipredavanja Bogu. Postoji fakir koji za novac pokazuje umi

jea joge (kako sjediti na daskama s avlima, jesti krhotine


108/116

stakla, zauzimati teki poloaj joge), ali koji obino nema nita zajedniko s istinskim duhom nauka. U Indiji je poznata i prastara tradicija uenja za jogu kakva se prakticiralaod pradavnih vremena.

Tek se kasnih 60-ih godina prologa stoljea zapad poeo pojaano otvarati istonim svjetonazorima. Mnogi mladiljudi putovali su u Aziju i upoznavali postupke joge i meditacije. U potrazi za istinom, spoznajom i razvojem sebe otkrivali su sve vie istonjake mudrosti, koraali egzotinonadahnuti novim stazama, nalazili odgovore koji su nosilisa sobom nova pitanja. U to su vrijeme scenom vladali joga,meditacija, istonjaka duhovnost, pitanje o bitku i mogunostima proirenja svijesti. U meuvremenu su joga i meditacija postale vrsti sastavni dio zapadne kulture wellne-ssa, odnosno selfnessa.


109/116

7 Hinduizam i budizam

Nauci joge i meditacije tvore vane temelje hinduizma i budizma. Zbog boljeg razumijevanja joge i meditacije elio bih

vam dati kratak pregled temeljnih duhovnih znaajki ovihdviju svjetskih religija.

Hinduizam

Oko 5000 godina star hinduizam i budizam, koji je proistekao iz te religije (star oko 2500 godina) ubrajaju se uz judaizam, kranstvo i islam u velike svjetske religije. Nijedna odtih religija nije jedinstvena u sebi. Kao to u kranstvu imarazliitih vjeroispovijesti, tako u svim religijama ima mnotvo razliitih struja. I hinduizam i budizam su stjecite razliitih vjerskih pravaca i sekti.


110/116

Hindusi vjeruju kako su razliite religije samo razliiti

putovi da se dospije na vrh istine (prosvjetljenja). Hinduizam poznaje beskonaan broj bogova (govori se o 330 milijuna-jer sve je boji Atman), a najvanije je trojstvo Brahma (stvoritelj svijeta), Vinu (odravatelj svijeta) i iva (raza-ra svijeta). Sva ta boanstva su samo razliita pojavna biasvebojeg. Pod svebojim (brahman) se ne misli na osobu.Ono ne vodi svijet kao stvoritelj, ve je svijet koji vidimo idoivljavamo u njemu. I svako pojedino bie - ovjek, ivotinja, biljka, kamen - ima duu, a sve te due dio su sveobuhvatnoga brahmana. Dua ivi u vidljivom svijetu koji semoe iskusiti, proivljava radosti i patnje. Ona trai sjedinjenje sa svojim praizvorom, bogom koji sve obuhvaa. Noprije tog oputanja i sjedinjenja dua prolazi krug ponovnihroenja (reinkarnacija).

Tko je u ivotu inio loe, patit e i u sljedeem ivotukako bi platio svoj dug (karma). Iskupljuje se spoznajomkako je vidljiv svijet samo privid (maja) i da je dua svakoga pojedinca sama dio boanske cjeline (brahman). Tko iviprema spoznajama toga znanja, doivljava napokon u trenutku smrti oslobaanje iz kruga ponovnih roenja (mok-sha). Kako bi se postigla ta spoznaja, hinduistiki vjernicimogu se osloniti na razne putove i postupke nauka joge.


111/116

Budizam

Budizam je u dva i po tisuljea svoje povijesti bio uz hinduizam jedan od najveih nosilaca kulture Dalekog istoka.Dao je veliki zamah umjetnostima te je znatno oplodio kinesku i japansku kulturu (zen-budizam). Jo je danas glavnareligija u Mijanmaru, Tajlandu, Tibetu, Laosu i ri Lanki teosim toga ima jak duhovni utjecaj u mnogim dijelovima Azi

je i zapadnome svijetu.

Budizam je nastao u Indiji kad je kneevski sin Sidd-harta Gautama, nazvan Buddha - Prosvijetljeni tragao zaistinom. U Buddhi hinduizam vidi inkarnaciju (utjelovljenje) boga Vinua. O postojanju boga Buddha nita nekazuje, no budizam povezuje s drugim velikim religijamato to eli pokazati ovjeku put prema spasenju i uklanjanju patnji. Kako bi se ovjek oslobodio patnji i uao u Nirvanu, sretno stanje lebdenja, potrebno je slijediti etiriplemenite istine, osmostruki put i vjebe etiriju nebeskih poloaja: ljubaznost, suut, radost s drugima i poniznost.


112/116


113/116

Duhovni razvoj,

prosvjetljenje i svijest osvjetlosti

Kad svi osjeti ute, a duh miruje,

kada se razum ne koleba -

tada je, kae mudrac,

postignuto najvie stanje.

ovjek koji ga postie,

osloboen je svih varki.

Upaniade

Satori, nirvana, samadhi, transcendencija, intuicija, kozmika svijest, samoostvarenje - prosvjetljenje ima razliitaimena. Ono je najvii oblik spoznaje za kojom mi svi, svjesno ili nesvjesno, teimo.

U duhovnom stanju prosvjetljenja nema vie dijeljenja izmeu onoga koji spoznaje (subjekta) i onoga to se spoznaje(objekta). Uvjetovano, programirano ja odreklo se svih mi-

8


114/116

sli, osjeaja ili zapaanja - ja postaje istim sebstvom. Bez

zvuka, bez oblika, nedodirljivo, neprolazno, bez okusa, bezmirisa, bez poetka, bez kraja, vjeno, nepromjenjivo, s onestrane prirode je sebstvo kae se u Upaniadama, svetimspisima Indijaca.

Iz dalekoistonih tekstova poznajemo postupke uranja-nja joge i kao razliite faze i stupnjeve prosvjetljenja: odkratkih intuicija u svakodnevici preko povrnih dojmova ispoznaja kakve se mogu posredovati u kontemplaciji ili meditaciji - do posljednjega stupnja, stanja najviega prosvjetljenja u kojem je sebstvo s cijelim bitkom stvaranja jedno.

Stanja prosvjetljenja mogu vidno promijeniti ivotneokolnosti. Ponajprije valja na putu prema svjetlosti sve prepustiti prirodnom tijeku stvari i ne htjeti posjedovati prosvjetljenje.

Mudraci oznaavaju stanje svijesti prosvjetljenja kao blaenstvo, kraj neznanja i patnji i samu svjetlost. Svjetlost jeu nama, mi smo uvijek bili svjetlost i uvijek emo biti biasvjetlosti. Svjetlost je prvi uzrok prirode, ivota i nae evolucije - u tome se slau zapadni znanstvenici i stari uiteljiistoka. Svaka razmjena energije, npr. izmeu atoma i molekula izvodi se na bazi svjetla - svjetlo stvara ivot. Sve jesvjetlo.


115/116

Kae se da svjetlost u sebi treba svijetliti - zvali mi to

ostvarenjem sebstva, duhom ili Bogom, nadsvijeu ili pro-svjetljenjem, nije vano. Vana je spoznaja da je svijest osvjetlu stadij vie odgovornosti - za vlastitu osobu, ovjeanstvo i prirodu.


116/116

Documents

Herkert_Rolf-Joga_i_meditacija