SADRŽAJ :

U NAJAVI Radionica „Digitalna garaža“ u ŽK Krapina ......................................................................................................... 2

Seminar Prijevare u međunarodnom poslovanju - Kako ih izbjeći ? .................................................................... 2

Hrvatsko-poljski poslovni susreti ........................................................................................................................ 3

World Halal Summit 2017 u Istanbulu od 23. do 25. studenoga .......................................................................... 3

Poslovni sastanci s najvećim francuskim naručiteljima ...................................................................................... 4

ODRŽANO

S dodjele nagrade HGK Zlatna kuna .................................................................................................................... 5

Zagorski gospodarstvenici na sajmu SASO 2017 u Splitu .................................................................................... 6

Potvrđena visoka kvaliteta zagorskog turizma .................................................................................................... 7

TPK Orometal uspješno priveo kraju projekt ....................................................................................................... 7

Manjkava regulativa i visoki fiksni troškovi smanjuju konkurentnost domaćih prijevoznika ............................. 8

Pametnim gospodarenjem otpadom do novih radnih mjesta ............................................................................... 9

AKTUALNO IZ HGK

Predsjednik HGK Burilović po treći je put izabran u Upravni odbor Eurochambresa ......................................... 10

EU Ecolabel - obavijest o pokretanju Facebook stranice.................................................................................... 11

Usklađivanje voznih redova županijskog linijskog prijevoza putnika ................................................................ 11

NOVI ZAKONI I PROPISI

Pregled zakonskih izmjena objavljenih u Narodnim novinama .......................................................................... 11

OBJAVLJENI JAVNI POZIVI I NATJEČAJI

Za poduzetničke kredite 200 milijuna eura, polovica iz EU fondova ................................................................. 12

Gospodarski info HGK – Županijska komora Krapina

Studeni 2017. Broj 11

Radionica „Digitalna garaža“ u ŽK Krapina

Želite li nadograditi svoje digitalne vještine potrebne za

proširenje poslovanja, napredovanje u karijeri ili rast

samopouzdanja u digitalnom okruženju?

Stručnjaci sa svakodnevnom praksom će vam u sklopu

Digitalne garaže pomoći da uspijete na mreži. Svi mogu

imati koristi od toga, neovisno o svojim vještinama,

ciljevima ili iskustvu.

Digitalna garaža Googleova je inicijativa koja se provodi u partnerskoj suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom

i Otvorenim učilištem Algebra.

Cilj je inicijative omogućiti pristup besplatnoj edukaciji o digitalnim alatima za pokretanje i razvoj online poslovanja.

Radionicama želimo digitalnim vještinama osnažiti trenutačnu i buduću radnu snagu zemlje te pomoći malim i srednjim

tvrtkama da ubrzaju svoj rast i omogućiti im pristup globalnim tržištima.

Ovim putem pozivamo Vas da nam se pridružite na interaktivnoj radionici koju organiziramo u sklopu programa

Google Digitalna garaža u četvrtak, 23. studenog 2017., u Županijskoj komori Krapina (Trg Lj. Gaja 5 u Krapini)

s početkom u 9 sati. Predviđeno trajanje radionice je 3 sata. Sudjelovanje na radionici je besplatno, a broj sudionika

ograničen. Želite li sudjelovati na radionici, prijavite se do 20.11.2017. Ako želite saznati više o ovom programu,

posjetite stranicu Google Digitalna garaža.

Seminar Prijevare u međunarodnom poslovanju - Kako ih

izbjeći ?

ICC Hrvatska i Hrvatska gospodarska komora u suradnji

sa ICC Commercial Crime Service organizira seminar

"Prijevare u međunarodnom poslovanju - Kako ih

izbjeći?", 22. studenog 2017. godine, u prostorijama

Hrvatske gospodarske komore (Rooseveltov trg 2,

Zagreb, Vijećnica – 1. kat), s početkom u 9 sati. Prijave za

sudjelovanje se vrše putem online prijavnice do 20.

studenog.

Seminar će upozoriti na promjene uzoraka prijevara u današnjem globalnom okružju, uključujući povećanu uporabu

interneta kako bi se zajamčila vjerodostojnost lažnih transakcija. Važno je da svi oni koji su uključeni u međunarodni

prijevoz i trgovinu budu svjesni svoje ranjivosti, načina na koje se mogu spriječiti prijevare te raspoloživih opcija za

oporavak u trenutku kada se prijevara dogodi.

Seminar se temelji na slučajevima koje je obrađivao ICC International Maritime Bureau (IMB). Uz vodstvo vrsnog

međunarodnog stručnjaka na brojnim će se primjerima iz prakse obuhvatiti:

prijevare u financiranju trgovine (dokumentarni akreditivi i pranje novca)

prijevare u kontejnerskom i teretnom prijevozu

prijevare u osiguranju i u ugovorima o prijevozu

Hrvatsko-poljski poslovni susreti

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s poljskim

Centrom za investitore i izvoznike organizira poslovne

susrete hrvatskih tvrtki s poljskim proizvođačima

prehrambenih proizvoda, koji će se održati 21.

studenog 2017. s početkom u 9:30 sati u prostorima

Komore Zagreb, Draškovićeva 45.

Cilj ovih susreta je omogućavanje direktnog kontakta između

poljskih proizvođača koji traže suradnju s hrvatskim tvrtkama prema u prilogu naznačenom interesu. Preliminarni

program događanja Vam također dostavljamo u prilogu uz napomenu da je radni jezik engleski.

Stoga, ukoliko ste zainteresirani za poslovanje s Poljskom, a Vaš proizvodni i uslužni program odgovara potražnji

prijavljenih poljskih proizvođača prehrambenih proizvoda, molimo Vas da popunite on-line obrazac dostupan na

internetskim stranicama Hrvatske gospodarske komore. Napominjemo da će se prijave zaprimati do 17. studenog 2017.

Sudjelovanje za hrvatske tvrtke je besplatno, a raspored pojedinačnih razgovora tvrtki objavit ćemo naknadno.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti Ani Karlić, stručnoj suradnici u Sektoru za međunarodne poslove i EU

(tel. 01 456 1795, e-mail: akarlic@hgk.hr).

World Halal Summit 2017 u Istanbulu od 23. do 25. studenoga

Centar za certificiranje halal kvalitete u suradnji s

Ministarstvom gospodarstva Republike Turske i

Hrvatskom gospodarskom komorom organizira

poslovni forum i sastanke koji će se održati tijekom

Svjetskog halal summita (World Halal Summit 2017) u

Istanbulu od 23. do 25. studenoga. World Halal

Summit predstavlja najveći ovogodišnji događaj

povezan s halal tržištem. Na summitu se očekuje više

od 15.000 posjetitelja, više od 100 izložbenih štandova, više od 30 B2B delegacija te sudjelovanje

57 ministara iz zemalja OIC-a (Organizacija za islamsku suradnju).

Sektori koji su obuhvaćeni summitom su: hrana, turizam, kozmetika, lijekovi, tekstil i financije. Centar za certificiranje

halal kvalitete poziva sve zainteresirane hrvatske tvrtke da iskoristite ovu jedinstvenu priliku te da se prijave i budu

dio gospodarskog izaslanstva. Tursko-hrvatski poslovni forum i B2B sastanci održat će se tijekom World Halal

Summita 2017

Više o načinu prijave i dodatnim informacijama možete saznati na web-stranici Centra za certificiranje halal kvalitete.

U slučaju nejasnoća, molimo vas da se javite Centru za certificiranje halal kvalitete (tel.: +385 (0)1 561 90 62, e-

mail: info@halal.hr).

Poslovni sastanci s najvećim francuskim naručiteljima

Trgovačko-industrijska komora Pariza putem Europske

poduzetničke mreže 13. prosinca organizira

ParisRegionBusinessMeeting. Cilj je događaja omogućiti

izravni susret i poslovne sastanke malih i srednjih

europskih tvrtki s velikim francuskim naručiteljima u

području javne nabave. Događaj je namijenjen malim i

srednjim tvrtkama koje mogu ponuditi inovativne i digitalne

proizvode ili rješenja, posebno u sljedećim područjima:

organizacija poslovanja, upravljanje ljudskim resursima,

marketing, prodaja, nabava, administracija, logistika i upravljanje zgradama.

Očekuje se sudjelovanje sljedećih francuskih tvrtki:

Aerodrom Pariz

AP-HP (Pariški regionalni bolnički centar)

Eau de Paris (tvrtka koje se bavi distribucijom vode u Parizu)

EDF (najveći francuski proizvođač i distributer električne energije)

Banque de France (francuska središnja banka)

Haut-de-Seine department

EPA Marne La Vallée (tvrtka se bavi upravljanjem urbanim javnim objektima)

Groupe La Poste (najznačajnija tvrtka u području distribucije pošiljki, tiskovina i bankarske usluge)

Paris City hall (gradska uprava Pariza)

IBM

Aubervilliers City Hall (gradska uprava Aubervilliers)

Météo France (francuska tvrtka za meteorologiju i klimatologiju)

Defense Ministry (francusko Ministarstvo obrane)

Education Ministry (francusko Ministarstvo obrazovanja)

RATP (operater javnog prijevoza u Parizu)

Région Ile de France (uprava francuske regije Ille-de France)

RESAH (centralna nabavna tvrtka za opremu bolnica)

SNCF (francuska nacionalna željeznička tvrtka)

Više informacija o događaju dostupno je na sljedećem linku, i u priloženom dokumentu. Kotizacija za sudjelovanje za

hrvatske tvrtke iznosi 150 eura. Za sudjelovanje se možete registrirati na sljedećem linku.

S dodjele nagrade HGK Zlatna kuna

U ponedjeljak, 13. studenog, u

prisutnosti najvišeg državnog vrha –

predsjednice i premijera RH,

predsjednika Sabora RH, uglednih

hrvatskih gospodarstvenika i

predsjednika Eurochambersa, održana

je u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci

u Zagrebu svečana dodjela nagrada

Hrvatske gospodarske komore ZLATNA

KUNA i proslava 165 godina postojanja

Komore.

Predsjednik HGK Luka Burilović, obratio se nazočnima govorom u kojem je istaknuo da problemi gospodarstvenika

nemaju i ne smiju imati politički predznak i pozvao na udruženo djelovanje svih sastavnica društva, kao i na sinergiju

Vlade i opozicije, naglasivši pritom potrebu za efikasnijom i poticajnom javnom upravom, stabilnim zakonodavnim

okvirom i obrazovnim sustavom koji će odgovoriti stvarnim potrebama tržišta rada. Burilović je kandidate za nagradu

Zlatna kuna istaknuo kao svijetle primjere hrvatskoga gospodarstva koje trebamo slijediti kako bismo ostali gospodari

vlastite sudbine.

Nagrada Zlatna kuna se od 1993. dodjeljuje za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskome gospodarstvu u

cjelini na temelju pokazatelja uspješnosti u poslovanju. Hrvatska gospodarska komora kao predstavnica hrvatskoga

gospodarstva ističe najbolje primjere, kandidate za vrijedno priznanje Zlatna kuna, u želji da ih nagradi, ali i potakne

na održavanje kontinuiteta uspješnosti. Lista nominacija za dodjelu Zlatne kune temelji se na izračunu utvrđenih

pokazatelja, a primjereno se vrednuje i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava, njihov utjecaj na razvoj djelatnosti

kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva u cjelini.

Dobitnici Zlatne kune za 2016. godinu su slijedeće tvrtke i pojedinci :

o Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Altpro d. o. o. iz Zagreba.

o Osvajač ovogodišnje Zlatne kune među društvima za osiguranje je Wiener osiguranje Vienna Insurance

Group d. d. iz Zagreba.

o Zlatnom se kunom među bankama okitila Privredna banka Zagreb d. d. iz Zagreba.

o U novoj kategoriji Post startup Zlatna kuna pripala je tvrtki Axilis d. o. o. iz Zagreba.

o Ove godine je prvi put u sklopu Zlatne kune dodijeljeno i Priznanje za promicanje gospodarstva –

tvrtki Rimac Automobili d. o. o. iz Svete Nedelje.

o Dobitnik Zlatne kune za životno djelo je ugledni poduzetnik Stjepan Šafran.

o Među malim je trgovačkim tvrtkama Zlatnu kunu ponijela tvrtka Bruketa&Žinić&Grey iz Zagreba.

o Zlatnom je kunom nagrađena i tvrtka Pet minuta d. o. o. iz Zagreba u kategoriji srednjih trgovačkih

društava.

o Dobitnik Zlatne kune u kategoriji velikih trgovačkih društava je Maistra d. d. iz Rovinja.

U nastavku svečanosti nazočnima su se obratili i predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović, premijer Andrej Plenković,

predsjednik Sabora Gordan Jandroković i predsjednik Eurochambresa Richard Weber.

„Osobno držim da je izvoz temeljna sastavnica na kojoj se treba temeljiti razvoj hrvatskog gospodarstva i koja će kreirati

proizvode dodane vrijednosti te dovesti do gospodarskog rasta i većeg životnog standarda. Zato je potreban onaj

neophodan trokut suradnje države, akademske zajednice i gospodarstva“, istaknula je predsjednica RH Kolinda Grabar-

Kitarović, zahvalivši gospodarstvenicima koji su je pratili u službenim posjetima diljem svijeta.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković čestitao je dobitnicima i HGK na svemu što čine za gospodarstvo. Prisjetio se

posjeta sveučilištu u Kanadi koje povezuje teoriju i praksu i naglasio kako je to model kojeg trebamo usvojiti. „Oni

studente uče da budu inovativni, globalno povezani, a to je sve ono što krasi i naše dobitnike. Nemojmo tražiti od drugih

da rješava naše probleme, dajmo svi od sebe sto posto najboljeg što znamo i bit će bolje i nama i društvu i državi“,

poručio je Jandroković.

„Vlada će u svojim aktivnostima nastaviti sa svim mjerama koje će pomoći hrvatskim gospodarstvenicima da u stabilnom

i pouzdanom pravnom okviru te predvidivom fiskalnom okviru grade svoje poslovanje“, poručio je premijer Andrej

Plenković, najavivši kako će se u idućem razdoblju nastaviti provoditi nacionalni program reformi kojeg smatra

najboljom garancijom demografskog oporavka zemlje.

„HGK uvijek volim istaknuti kao odličan primjer uspješne tranzicije iz nacionalnog u europski komorski sustav, iz kojeg

puno mogu naučiti i starije članice Eurochambres-a. Svoju 165 godina dugu tradiciju služenja poduzetnicima sada su

digli na višu razinu i za njih lobiraju u samom središtu donošenja političkih odluka, Bruxellesu. Istaknuti su i vrlo

aktivni član Eurochambresa i redovno nas obavještavaju o potrebama hrvatskog gospodarstva, gospodarstvenika te

jadranskih komorskih udruga. Još jedno bitno iskustvo iz kojeg od HGK mogu učiti i druge europske komore jest kako

uspješno raditi pod političkim pritiskom“, istaknuo je predsjednik Eurochambresa, Richard Weber, dodavši kako

svaka ekonomija treba jak i neovisan komorski sustav jer on dokazano pozitivno utječe na ekonomska kretanja.

Zagorski gospodarstvenici na sajmu SASO 2017 u Splitu

Ovogodišnji 21. međunarodni sajam SASO 2017 u

Splitu od 25. do 28. listopada nadmašio je očekivanja

kako izlagača, tako i organizatora, tvrtke Sajam

Split. Sajam SASO 2017 okupio je 726 brendova

izlagača i suizlagača iz šest europskih zemalja.

Tijekom četiri radna dana, sajam je posjetilo više

tisuća posjetitelja s cijelog područja Hrvatske, a

zabilježen je i veći broj organiziranih, skupnih posjeta

poput dolaska investitora 300 stambenih jedinica.

Procjenjuje se da vrijednost sklopljenih poslova iznosi 119 milijuna eura, što predstavlja još jednu potvrdu da se sajmovi,

nakon svjetske gospodarske krize, bilježeći kontinuirani rast posljednjih godina, vraćaju na mjesto koje im pripada te

ponovno postaju nezaobilazna mjesta susreta gospodarstvenika i sklapanja unosnih poslova. Također, potvrđeno je i

da, usprkos razvoju komunikacijskih tehnologija, osobni kontakt i razgovor ništa ne može zamijeniti.

SASO 2017 održan je pod radnim naslovom “Obnova objekata od

temelja do krova” jer je ovo vrijeme neposredno nakon rekordne

turističke sezone i ostvarenih prihoda te planiranja novih investicija

u turizam. Stoga je i ovogodišnji sajamski novitet – Sajam bazena i

bazenske opreme, zabilježio izniman interes posjetitelja i djelatnika u

turizmu jer kuće za odmor s bazenom ne samo da podižu kategoriju,

a time i cijenu smještaja, već bilježe i veću popunjenost izvan sezone.

Na ovogodišnjem sajmu svoje proizvode su predstavili i izlagači iz

Krapinsko-zagorske županije : Stražaplastika d. d., Okiroto d. o.

o., Mužek Kaminko d. o. o. i Hidraulika Kurelja d. o. o.

Financiranje nastupa zagorskih tvrtki na sajmu je omogućeno zahvaljujući sredstvima Krapinsko – zagorske županije

koja su dodijeljena Komori za promociju zagorskog gospodarstva na različitim događanjima u zemlji i inozemstvu.

Potvrđena visoka kvaliteta zagorskog turizma

"Očekivanih više od 10 milijardi eura prihoda za ovu

godinu, visoki udio turizma u BDP-u i najveći broj

investicija pokazuju važnost turizma u gospodarstvu

Hrvatske. Ujedno ukazuju na visoku ovisnost

gospodarstva o ovoj djelatnosti te nedovoljnu

razvijenost ostalih sektora. Stoga je potrebno još

snažnije poticati rast drugih sektora kroz turizam.

Pozivam sve dionike na dijalog o važnim pitanjima

sektora kako bismo iduću turističku godinu dočekali

još spremniji i ostvarili još bolje rezultate te čestitam još jednom dobitnicima nagrada, prvacima hrvatskoga turizma",

rekao je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher povodom dodjele top deset nagrada Hrvatske

gospodarske komore Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku i nagrada Hrvatske turističke zajednice u sklopu

manifestacije Dani hrvatskoga turizma u Malom Lošinju.

Visoka kvaliteta zagorskog turizma potvrđena je dobivanjem nagrade 21. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku, koju

dodjeljuje HGK i Ministarstvo turizma, u nekoliko kategorija. U elitnom društvu najboljih našla su se tri zagorska

turistička objekta : Aquae Vivae iz Krapinskih Toplica, Terme Tuhelj iz Tuheljskih Toplice i Villa Magdalena iz Krapinskih

Toplica. Aquae Vivae osvojile su drugo mjesto u kategoriji održivog turizma dok je prvo mjesto pripalo Javnoj ustanovi

Aquatika iz Karlovca. U kategoriji wellness hotela drugo mjesto pripalo je Termama Tuhelj, a treće mjesto Villi

Magdalena, dok je pobjedu odnio Bluesun hotel Elaphusa u Bolu.

U kategoriji najuspješnije destinacije ruralnog turizma drugo mjesto pripalo je Turističkoj zajednici Kumrovec,

Desinić, Zagorska Sela „Po plavem trnacu“, iza Baranje, dok je drugo mjesto u kategoriji najuspješnija destinacija

kontinentalne Hrvatske osvojilo Zagorje – Bajka na dlanu, a prvo mjesto Osijek.

Nagrade su podijeljene i u kategorijama kulturne turističke atrakcije godine, turističkoga događaja godine, inovacije u

turizmu godine, marine godine, restorana godine, kampa godine, turističke agencije godine, hotela godine, osobe godine

– nagrada "Anton Štifanić" i turističke destinacije godine. Dodjelom nagrada zaključeni su ovogodišnji Dani hrvatskog

turizma, na kojima je sudjelovalo oko tisuću sudionika iz hrvatskoga turističkog sektora.

TPK Orometal uspješno priveo kraju projekt

TPK Orometal iz Oroslavja uspješno je privelo kraju

projekt dogradnje proizvodne hale i nabave strojeva,

sufinanciran sredstvima Europske unije, a tim je

povodom organiziran obilazak pogona.

Poduzeće se bavi projektiranjem i proizvodnjom parnih

i vrelovodnih kotlova, tlačnih i netlačnih spremnika te

izmjenjivača topline. U posljednjih 15 godina

udvostručilo je opseg proizvodnje u odnosu na protekla

razdoblja, a osmišljeni su i tehnološki zahtjevniji

proizvodi koji su većih dimenzija i težine, pa tako

Orometal sada projektira i isporučuje kompletna postrojenja za proizvodnju industrijske pare i vrele vode. No, s obzirom

na povećan opseg proizvodnje i rastuće potrebe kupaca, javio se problem nedostatka prostora i proizvodne opreme za

proizvodnju većih i težih kotlova, kao i problem nedostatnih kapaciteta i opremljenosti kapaciteta za zadovoljavanje

potreba kupaca i širenja tržišta prodaje. Zato je društvo 2015. godine prijavilo projektni prijedlog “Povećanje proizvodnih

kapaciteta i osuvremenjivanje tehnološkog procesa TPK Orometal d.d.”, na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava

“Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu”, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt

se sastojao od dva elementa: nadogradnje postojeće proizvodne hale i nabave strojeva – aparata za zavarivanje, mosne

dizalice i savijačice lima. Projektni prijedlog je pozitivno ocijenjen te je 2016. godine potpisan Ugovor o dodjeli

bespovratnih sredstava s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta i HAMAG-BICROM. Prema Ugovoru,

ukupna vrijednost projekta određena je na 10.570.182,78 kuna, a društvu je dodijeljeno 2.691.195,85 HRK (35 posto

od ukupno prihvatljivih troškova koji iznose 7.602.966,72 kuna). Razdoblje provedbe projekta bilo je od 1. svibnja 2016.

do 1. studenoga 2017. godine. „Radilo se o značajnoj investiciji, a to je prvenstveno proširenje proizvodnih kapaciteta,

izgradnja 800 četvornih metara nove hale, u sklopu koje je ugrađen kran nosivosti 50 tona. To je značajno povećalo

naše kapacitete jer smo dugi niz godina imali problem, prvenstveno s pomanjkanjem proizvodnog prostora, a problem

je bio i taj što su naše dosadašnje hale bile kapacitirane za terete od 15 do 20 tona. Naime, naš je najveći kran dosad

bio nosivosti 15 tona. U zadnje vrijeme radimo sve zahtjevnije objekte, sve većih gabarita i težina. U našem pogonu ima

dosta parnih kotlova. Oni najveći su za HEP, za zagrebačke toplane i za termoelektranu Plomin, imamo nekoliko kotlova

za Nizozemsku, jednog nizozemskog partnera s kojim dugi niz godina surađujemo i svake godine isporučujemo desetak

i više kotlova. Posla ima, imali smo dosta i prekovremenih sati, ali nedostaje kvalitetne radne snage„ – rekao je prilikom

obilaska pogona generalni direktor Dragutin Družinec. Prijavu i provedbu projekta, TPK Orometal je odradio u

suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom, a u obilasku pogona bili su Damir Strejček, voditelj Odjela za gospodarsku

i poduzetničku infrastrukturu u ZARA-i i zamjenik krapinsko – zagorskog župana Anđelko Ferek – Jambrek. „Ovo je

jedan dokaz da i u Krapinskoj – zagorskoj županiji, i u Oroslavju, i u Republici Hrvatskoj možete raditi i možete

konkurirati. Ako imate viziju, ako imate cilj, imate dobar menadžment, imate i dobre rezultate „ - rekao je dožupan

Ferek – Jambrek. Projekt je pohvalio i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina, Josip

Grilec, koji je rekao kako je ovo značajan doprinos gospodarstvu Krapinsko – zagorske županije. Očekivani rezultati

projekta su povećanje prihoda od prodaje za pet posto, povećanje prihoda od izvoza za pet posto te povećanje broja

zaposlenih za 14 osoba u odnosu na godinu koja je prethodila projektnoj prijavi.

Manjkava regulativa i visoki fiksni troškovi smanjuju

konkurentnost domaćih prijevoznika

U Svetom Martinu na Muri, 6. studenoga održan je

stručni skup Dani hrvatskih prijevoznika.

"Svjesni smo da je primarni cilj gospodarske politike

Hrvatske jačanje gospodarstva, ali osim proizvodnje i

izvoza treba staviti naglasak i na razvitak prijevoza.

Proces jačanje se neće odvijati sam po sebi, već je

potrebno da svi čimbenici usklade svoje djelovanje

kako bi se postigli što bolji rezultat. Poduzetnici,

stručna javnost i institucije moraju raditi skupa",

istaknula je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj na

otvaranju stručnog skupa Dan hrvatskih prijevoznika, u organizaciji HGK, pod pokroviteljstvom Ministarstva mora,

prometa i infrastrukture.

"Važnost ovog sektora pokazuje brojke, udio djelatnosti prometa i skladištenja u ukupnom BDP-u Hrvatske je 4,5 posto,

a sa 75.000 radnika zapošljava 6 posto ukupno zaposlenih u državi. Zato HGK kroz svoja udruženja poduzima brojne

aktivnosti na izradi boljeg zakonodavnog okvira i eliminaciji nelojalne konkurencije na tržištu", naglasila je Čagalj,

dodajući kako su ovakvi susreti odlična platforma preko koje struka može kod institucija lobirati za svoje interese.

Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Nikolina Brnjac, izjavila je da smo već četiri godine u

EU pa možemo vidjeti kako je to utjecalo na prijevoznike. "Ulazak nam je donio niz prednosti, nema više dozvola i čekanja

na granicama, ali stigla je i konkurencija te imamo i neke druge probleme poput nedostatka vozača", poručila je Brnjac.

Međimurski župan Matija Posavec okupljenim poduzetnicima je kazao kako je na njima da daju prijedloge, a javni

sektor ih onda mora popratiti. "Mi smo jedini u Hrvatskoj iskoristili model koncesija za javni linijski prijevoz pa svaki

naš srednjoškolac ima pokriven trošak prijevoza, a i naši prijevoznici su se tu odrekli dijela svoje zarade kako bi pomogli

zajednici", izjavio je Posavec, naglasivši da županija može industriji pomoći poticanjem učenika da upisuju zanimanja

vezana za prijevoz, koja su trenutno deficitarna.

Upravo je nedostatak vozača, uz manjkavu regulativu, najveći problem prijevoznicima. Muče ih i skupo gorivo, veliki

fiksni troškovi i općenito višestruko veća davanja nego u zemljama u okruženju, što rezultira manjom konkurentnošću

cijele branše. Na dva okrugla stola u okviru skupa raspravljalo se o zakonodavnom okviru koji, prema mišljenju

prijevoznika, dozvoljava ne samo nelojalnu nego i ilegalnu konkurenciju te o mjerama potrebnim da industrija ojača u

odnosu na međunarodnu konkurenciju. Apelirali su na državu da što prije donese novu regulativu i pomogne u

rješavanju nedostatka radne snage.

Pametnim gospodarenjem otpadom do novih radnih mjesta

Predstavnici HGK sudjelovali su na 11.

međunarodnoj konferenciji "Izazovi i mogućnosti

za plastiku u Kružnom gospodarstvu" koja se

održala 25. listopada u Gospodarskoj zbornici

Slovenije. Direktorica Sektora za industriju i IT

HGK Tajana Kesić Šapić istaknula je na otvorenju

konferencije da je gospodarenje otpadom koje ima

značajnu ulogu u otvaranju novih radnih mjesta i

kreiranju zelenih tehnologija važan segment u

kružnom gospodarstvu. Problem zbrinjavanja plastičnog otpada je veliki izazov, stoga je potrebna suradnja svih dionika

na nacionalnoj razini, ali i međusobno sa članicama EU kako bi se postigao željeni rezultat.

Istaknula je da je cilj konferencije doprinijeti uspostavi kružnog gospodarstva u RH, identificirati potencijalne

mogućnosti, ali i probleme uvođenja kružnog gospodarstva te doprinijeti intenzivnijoj suradnji svih dionika u interesu

gospodarstva i okoliša. "Europska unija opredijelila se za kružno gospodarstvo, stoga države članice trebaju stvoriti

uvjete za ponovno korištenje proizvoda gdje je to moguće, stvoriti potrebne uvjete da otpad postane sekundarna sirovina

i time omogućiti povećanje udjela materijalne i energetske oporabe što u konačnici dovodi do učinkovitog korištenja

resursa", kazala je Šapić dodajući da prema analizama Europske komisije, kada bi se u potpunosti primjenjivali zakoni

EU-a vezano uz gospodarenje otpadom u EU bi se do 2020. stvorilo 400.000 novih radnih mjesta. Istaknula je i zanimljiv

podatak, sukladno procjeni Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH, da u ovom sektoru postoji mogućnost za

udvostručenje broja radnih mjesta sa 6.000 na 12.000 što predstavlja veliku priliku za hrvatsko gospodarstvo.

Državni tajnik u Uredu premijera Republike Slovenije Tadej Slapnik istaknuo je da prijelaz sa linearnog na kružno

gospodarstvo i tzv. zelenu ekonomiju nije posao jednog ministarstva ni jednog resora, nego da to treba biti zajednički

osmišljen posao. Slovenija planira biti regionalni lider za pitanje kružnog

gospodarstva te je vrlo zainteresirana za nastavak suradnje sa Hrvatskom i

ostalim zemljama u regiji. Slovenija je izradila i određene strateške

dokumente kojima je odredila svoje aktivnosti vezano uz Kružno

gospodarstvo. Na konferenciji je Nina Maier iz Njemačke Agencije za okoliš

predstavila Strategiju plastike koju će EK u sklopu Akcijskog plana za

Kružno gospodarstvo objaviti do kraja ove godine, a koja bi trebala odrediti

budući razvoj industrije plastike.

Pitanje plastičnog otpada u Republici Hrvatskoj je tek djelomično riješeno. Nepostojanje cjelokupnog sustava za ostali

plastični i gumeni otpad predstavlja problem te ujedno narušava ugled cijele industrije. Upravo, iz tog razloga HGK nudi

pomoć i želi pomoći uspostavu kvalitetnog sustava koji će omogućiti rješavanje problema, ali i pomoći kreirati kvalitetno

prikupljanje i sortiranja nužno za korištenje vrijedne sekundarne sirovine koju je industrija u jednom djelu

zainteresirana preuzeti. Tehnološka postignuća mogu pomoći učinkovito korištenje resursa i zaštitu okoliša koja može

i treba biti u funkciji gospodarskog rasta te omogućiti primjenu Kružnog gospodarstva u praksi. Ukazano je na potrebu

razmjene primjera dobre prakse te su predloženi zaključci za nastavak suradnje kroz konkretne aktivnosti.

Za vrijeme konferencije održan je i radni sastanak predstavnika ministarstva Hrvatske i Slovenije sa predstavnicom

Njemačke agencije za okoliš, predstavnicima obiju komora, kao i strukovnih udruženja industrije plastike i gume te

komunalnih poduzeća na kojem se razgovaralo o problemima u provođenju ideje Kružnog gospodarstva te mogućnostima

suradnje. Organizatori konferencije su Hrvatska gospodarska komora, Sektor za industriju i IT HGK, Gospodarska

zbornica Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnika Slovenije i EU udruženje proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope.

Pokrovitelj konferencije je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske. Konferencije se održavaju svake

godine i to naizmjenično u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu i Gospodarskoj zbornici Slovenije u Ljubljani.

Predsjednik HGK Burilović po treći je put izabran u Upravni

odbor Eurochambresa

Predsjednik HGK Luka Burilović i potpredsjednik

HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša

Tomislav Radoš u Bruxellesu su 27. listopada

sudjelovali na plenarnoj sjednici udruženja

europskih gospodarskih komora – Eurochambresa.

Predsjednik HGK Luka Burilović izabran je treći put

ze redom u Upravni Odbor Eurochambresa s

mandatom na godinu dana.

"Izuzetna mi je čast što sam izabran u Upravni odbor. Time su

ukazani čast i priznanje Hrvatskoj gospodarskoj komori te smo prepoznati kao stabilna i ugledna institucija", rekao je

Burilović. Predsjednik HGK je naglasio važnost jačanja komorskog sustava na razini Europe koji može znatno pomoći

poslovanju naših članica na zajedničkom tržištu.

Na plenarnoj sjednici ove krovne organizacije europskih komora izabran je novi predsjednik, Christoph Leitl, koji je

najavio još snažniji angažman europskih komora u potpori svojim članicama i jačanju europskog biznisa. Kako bi se to

ostvarilo, Leitl je naglasio kako Komore moraju biti još vidljivije prema onima koji donose odluke na EU razini, ali i na

razini nacionalnih vlada. Riječ je o jačanju paneuropske mreže Komora kojima je cilj utjecaj na smanjenje birokracije,

snaženje vještina, pristupa izvorima financiranja i tržištima uključivši i sklapanje trgovinskih ugovora sa zemljama koje

nisu EU članice.

Novi predsjednik Eurochambresa pozvao je i na razmjenu iskustava među europskim komorama kako bi se na najbolji

način odgovorilo izazovima digitaliziranog svijeta, a Eurochambres će pozicionirati kao europsku platformu inovacija.

Leitl je uvjeren kako je Eurochambres kao paneuropska organizacija Komora u stanju izazove s kojima se Europa

susreće pretvoriti u nove mogućnosti za još bolje rezultate europskih tvrtki, svojih članica. Novi predsjednik

Eurochambresa je predsjednik Federalne gospodarske komore Austrije.

EU Ecolabel - obavijest o pokretanju Facebook stranice

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pokrenulo je na Facebooku stranicu „EU Ecolabel Hrvatska“ kako bi se poslovni

sektor i javnost što bolje upoznali s ovim prestižnim znakom zaštite okoliša Europske unije.

Znak zaštite okoliša EU Ecolabel službena je dobrovoljna oznaka Europske unije kojom se označavaju proizvodi i usluge

s manje nepovoljnim utjecajem na okoliš tijekom životnog ciklusa, u odnosu na slične ili iste proizvode i usluge iz iste

skupine proizvoda. Potrošači se mogu potpuno pouzdati u logotip znaka EU Ecolabel jer svaki proizvod prolazi zahtjevan

postupak provjere njegovog utjecaja na okoliš u svim fazama životnog ciklusa.

Iako je program dodjele EU Ecolabel dobrovoljan, znak je izrazito konkurentan i stotine kompanija diljem Europske

unije priključuju se programu i za svoje proizvode dobivaju znak EU Ecolabel.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju preuzet je program dodjele znaka EU Ecolabel, a nacionalno tijelo za provedbu

programa je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Putem ove društvene mreže komunicirat će se aktualna događanja, novosti i druge zanimljive informacije vezane uz

znak EU Ecolabel.

Sve informacije dostupne su na Facebook stranici https://www.facebook.com/EU-Ecolabel-Hrvatska-

917984185032743/.

Usklađivanje voznih redova županijskog linijskog prijevoza

putnika

Prema odluci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture odgađa se postupak usklađivanja voznih redova

za 2017./2018. godinu do 1. lipnja 2018.

Pregled zakonskih izmjena objavljenih u Narodnim novinama

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske

unije, NN 102/2017, 18.10.2017.;

Odluka o razvrstavanju javnih cesta, NN 103/2017, 20.10.2017.,

Zakon o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu, NN 104/2017,

25.10.2017.;

Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, NN 104/2017, 25.10.2017.;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, NN 104/2017, 25.10.2017.;

Pravilnik o EORI broju, NN 104/2017, 25.10.2017.;

Pravilnik o obliku i sadržaju izjave o upućivanju radnika, NN 105/2017, 27.10.2017.;

Pravilnik o postupanju prilikom opće procjene privremenosti rada upućenoga radnika i privremenosti poduzimanja

ekonomskih aktivnosti poslodavca u Republici Hrvatskoj, NN 105/2017, 27.10.2017.;

Odluka o prestanku važenja Pravilnika o obrascima za dostavljanje statističkih podataka tijelima koja obavljaju poslove

državne statistike, NN 105/2017, 27.10.2017.;

Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi, NN 105/2017, 27.10.2017.;

Uredba o načinu i uvjetima osnivanja prava građenja i prava služnosti na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu

Republike Hrvatske, NN 107/2017, 3.11.2017.

Za poduzetničke kredite 200 milijuna eura, polovica iz EU

fondova

Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Erste & Steiermaerkische Banke (ESB), Privredne

banke Zagreb (PBZ) i Zagrebačke banke (Zaba) potpisali su u utorak 24.10.2017. Sporazum o financiranju za

provedbu financijskog instrumenta "ESIF Krediti za rast i razvoj", kojim se malim i srednjim poduzetnicima

na raspolaganje stavlja oko 200 milijuna eura po kamatnoj stopi između jedan i dva posto.

Polovica toga iznosa dolazi iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), a predsjednica Uprave HBOR-a

Tamara Perko na potpisivanju je istaknula da će se taj iznos odobravati po nultoj kamatnoj stopi. Drugu polovicu

osiguravaju ESB, PBZ i Zaba po tržišnoj stopi tako da će za krajnjeg korisnika kamata biti između jedan i dva posto. Uz

to, krediti će biti oslobođeni naknada koje prate obradu i odobravanje, kazala je Perko.

Navela je i da će se krediti odobravati na rok od 12 godina s 2 godine počeka, odnosno na 17 godina s 4 godine počeka

za sektor turizma, i to u iznosima od 100 tisuća do 3 milijuna eura, odnosno 10 milijuna eura za

projekte sektora turizma.

Krajnji korisnici "ESIF Kredita za rast i razvoj" mogu biti mali i srednji poduzetnici koji posluju najmanje dvije godine

prije podnošenja zahtjeva za kredit poslovnoj banci, a dopuštena su ulaganja u djelatnostima prerađivačke industrije,

turizma te kreativne industrije i usluga temeljenih na znanju.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako vjeruje da će to zapravo biti krediti za rast i razvoj hrvatskog

gospodarstva, koji će doprinijeti i poboljšanju uvjeta poslovanja, kao i konkurentnosti gospodarstva, poglavito u

segmentu malog i srednjeg poduzetništva, a trebali bi doprinijeti i povećanju zaposlenosti.

Da je malo i srednje poduzetništvo okosnica hrvatskog gospodarstva ističe i član Uprave Zabe Marko Remenar koji je

kazao da povoljni uvjeti u ovom programu tom sektoru omogućavaju povoljne investicije u fiksni kapital, što je preduvjet

za njihov daljnji rast i razvoj.

Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka jedini je iznio podatak o kamatnoj stopi po PBZ odobravati kredite iz ovog

programa, a to je EURIBOR + 2,5 postotnih bodova te je istaknuo da time poduzetnici dobivaju sredstva za svoj

strukturni razvoj. Posebno je istaknuo da će to biti najjeftiniji zajam za poduzetnike na hrvatskom tržištu.

Kredite će odobravati i ESB, čiji je predsjednik Uprave Christoph Schöfböck kazao kako je u Hrvatskoj vidljiv blagi

oporavak gospodarstva te da bi ovaj program trebao omogućiti da taj oporavak dodatno ojača.

Potpisivanju sporazuma nazočila je i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, koja je

podsjetila je da je to šesti sporazum o financiranju kroz inovativne financijske instrumente. Jedan od takvih sporazuma,

onaj o ESIF Mikro i malim zajmovima te ESIF jamstvima s kraja prošle godine, već je omogućio da se s oko 130 milijuna

kuna podrže projekti oko 500 poduzetnika vrijedni približno 290 milijuna kuna.

Podsjetila je da je za instrumente za poduzetnike Hrvatskoj dostupno 2 milijarde kuna EU sredstva, a da je već

ugovoreno 90 posto ukupne alokacije.

"Time se poduzetnicima stavilo na raspolaganje, kada sve zbrojimo, 6,5 milijardi kuna za investicije u malo gospodarstvo

što će sigurno, po projektima koji su prijavljeni otvoriti 5 tisuća novih radnih mjesta", naglasila je Žalac.

Najavila je i da će uskoro biti dostupna i sredstva, a riječ je o više od 600 milijuna kuna, za nove financijske instrumente,

također kroz HBOR, i to za projekte energetske učinkovitosti, industrije i turizma te ulaganja u energetsku učinkovitost

javnih zgrada i javne rasvjete.

Gospodarski info Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina

Trg Lj. Gaja 5, 49000 Krapina

049 371 88

049 371 884

www.hgk.hr/category/zk/krapina

hgkkr@hgk.hr