Rije "medij" je vrlo irok pojam. Ona oznaava svaki oblik prenoenja neke PORUKE ili informacije.

PORUKA moe biti u obliku vijesti, reportae, lanka, tv-emisije, serije, filma, bajke, romana, epa, bloga, e-maila, radijske informacije itd.

Vrijeme u kojem ivimo snano je obiljeeno velikim utjecajem medija - tampe, televizije, radija, Interneta...Mediji snano utjeu na svakoga tko ih slua/gleda/ita.

TAMPA se razvila zahvaljujui izumu tampae maine

Prije izuma maine , knjige su se pisale i prepisivale runo

Bio je to jako dugotrajan i zahtjevan posao

Postojala su dva osnovna materijala na kojima se pisalo: PERGAMENA (ivotinjska koa) i PAPIR. Oboje su bili dosta skupi.

1450. g. Nijemac Johannes Gutenberg izumio je tamparsku mainu

Danas su tampani mediji jako razvijeni, pa postoji na hiljade raznih vrsta asopisa, novina, magazina i slino. Ipak tampani mediji su manje utjecajni u odnosu na elektronike tj. suvremene medije.

RADIO je suvremeni elektroniki medij nastao krajem19. stoljea.

To je sluni tj. auditivni medij kojeg danas jo uvijeksluaju milijuni ljudi, iako je openito njegovapopularnost manja nego prije.

Radio se temelji na beinom prijenosu signala koritenjem elektromagnetskih valova. Istraivanja poznatih znanstvenika Tesle, Marconija i drugih dovela su do razvitka radija na prijelazu 19. u 20. stoljee Tesla je prvi znanstvenik koji je poeo istraivati beini prijenos nekog signala.

TELEVIZIJA je medij koji se bazira na beinom prijenosu pokretne slike na daljinu u obliku elektrinog signala. U tehnolokom smislu ovaj je medij slian radiju. Televizija se jae poela razvijati nakon 2. svjetskog rata, i vrlo brzo je postala NAJUTJECAJNIJI MEDIJ nudei se kao izvor informacija i zabave za milijune gledatelja.

Televizijske emisije prema sadraju moemo okvirno podijeliti na: informativne (vijesti, dnevnik, tv-kalendar...) zabavne (filmovi, serije, kvizovi, showovi...) popularnoznanstvene (putopisi, razni "dokumentarci", emisije o ivotinjama...)

INTERNET je medij koji danas jako popularan, a poeo se iriti u drugoj polovici 90-tih godina 20. stoljea.

Svoje porijeklo ima u istraivanjima za vojne svrhe, a za razvoj Interneta kakvog danas poznajemo najzasluniji je engleski istraiva Tim Berners - Lee koji je 1991. godine zapoeo World Wide Web.

Internet je svjetska mrea meusobno umreenih (povezanih) raunala tj. servera (posluitelja) pomou kojih pristupamo na njima pohranjenim raznim podacima.

Internet funkcionira pomou linkova (poveznica) koji su meusobno isprepleteni i uglavnom sadrajno povezani, pa traei naprimjer podatke o morskim ivotinjama lako moete "zavriti" na stranicama o ronjenju, ribolovu, turizmu, izradi brodova i slino.

Internet je medij koji se koristi putem raunala, iako danas ovaj medij u sebi sve vie objedinjuje i raunalo, i televiziju, i radio.

Internet i raunalo pruaju nam mnogo vie mogunosti nego bilo koji drugi medij.

Tako se moemo igrati, dopisivati, priati, traiti razne informacije, gledati filmove, sluati muziku, kupovati, pisati razne tekstove, sastavke i prezentacije, ulanjivati se u klubove i grupe, traiti osobe slinih interesa itd.

ZLOUPOTREBA MEDIJA Mediji nam, kao i sve u ivotu, mogu posluiti za dobre, ali i za loe svrhe, tj. moemo ih zloupotrijebiti. Televizija, raunalo i Internet posebno utjeu na ljudsku SVIJEST. Poruke koje mediji prenose a mi ih odluimo primiti gledanjem ili sluanjem, svjesno se ili podsvjesno utiskuju u nas i utjeu na na ivot. Drugim rijeima, POSTAJE ONO TO GLEDA I SLUA!

Ako na primjer SATIMA gledamo televiziju i filmove s negativnim i nasilnim sadrajima to e utjecati na nau svijest jer ono to gledamo i sluamo primamo u sebe.

Tako podsvjesno usvajamo uvjerenja da je svijet okrutan, lo, opasan, pokvaren, straan i slino...

Uradio : Haris Sadikovi III-3