REDAK C IONA KOM I S IJA

ANTO BABIC, Jr. I VAN BOZIC, FERDO GESTRIN, d . BO CO GRAFENAUER . .I . MIHAI LO D IN IC. dr. DRA_ GOSLAV JANKOVIC, JAGOS JOVANOVIC. UUBEN LAP[, DU SAN PEROVIC. Jr. JA ROSLAV SIDAK . ,I . J ORJO TAD IC. dr. N IKOLA VUCO. J r. FRAN ZWITTER

H

ISTORIJA 'NARODA JUGOSLAVIJE

UZA REDA K CIJA

d. BOGO GRAfEN A UER DU SAN PERO VI C Jr. J AROSLAV SIDAK

IZDA YAtKO PODUZECE . SK OLS KA K NJ I GA

H

ZAGRE B

ZAGREB MCMLIlI

PRE DGOVO RRad na OV()j H is!or;ji na roda FNR.I "']'UCCO jc on inicijdtivu, koju jt g. 1949. dao Savjet za na uku j kulturu pri \lladi FNRj, {b sc U\ prelim: Jlotrebc historijske na.~tavc U Sl'cd njim skolama lundi udlhcnik, u kome hi lie prikazao histo.rijski rnzvita k oasih o jt; mjc:sto "U bihliografskom pregledu na kraju dotimog poglavlja , Zbog namjene knjige l irem krugu l italaca naubii aparat nije naveden \I biljdkam:,. ipak sn lI.uk"i 1"'ltll;I ;,'IOI t:TH:ii na kuitanim artefaktima. k"ji ~II otkriv",ni II I'nl,,':'lwj zij;;!!.i. i podonjak pd;in~kog lava . kome je dan oblik iiv,,!inj ' ske glave. a pronadell je u Poslojnskoj jami. U tim n;Lla1.i~tim" l' r aov jek jc djelomino prikupljao 1'10' duve. a ustr, sc i havi" IU\'nm i rih(llovom. Faunu toga uglil\'num hlad nog doha sainjavaju peinski lav, peinski medvjed, pein . ska hijena. sjeverni jelen, radiile druge I'nte jelena, mamut, mu.\kalni bik, ris. lisica, konj, marmotica (planinski tee) i t. d. Peine . u kojim;) su nadeni kulturni ostaci, obino su lovake .~t::lIIice, II koje su se praljudi sklanjali. eim bi nestaJo fivotinja ili im bi sc preselile one, koje je praovj ek lovio, selio se i 011. idui z;: njim:!.. Vremenski bi se ta perioda mogla staviti izmedu ,t:"odint' t20.000 i 50.000. ako ne i ndto kasnije..'l. M e %cl l i t. _ ltmedu paleol ita i mladega kamenog doba. 'lc"l il;l. nalazi sc jedno duie razdoblje - mCloHI ili srednje bmen" noOa. To je posljednja Jlerioda divlja\Ia. u kojoj se vri "rijela1- u novo rudoblje - barbarstvo. Materijalna kultura !nezolita ima u poetku karakter paleol itske kulture, a poslije se pribliava neolitskoj. Ka o i upaleolitu, praJjudi i%raduju orude cijep;:lljem ; tesanjem kamena, samo !to neprestano usavral'aju tehniku izradbe. S ob~iro m na nain proizvodnje to je doba. u kome sc osim sakupljanja. lo\'a i ribolO\'a mjestimino javlja moti a rska tcmljoradnja. U J ugoslaviji zasada nema dO'l'olj no nalaza, pomou kojih bismo mogli pratiti drulveni razvitak ljudskih g r upacija na naem teritoriju. Poznato je nala1.ile u peini Spehovki kod Zgornjeg Ol)lia , gdje su izuau paleolitskih slojeva nadene jednoredne ost vc, U blizini Subotice nalazi se dru go nalati~le it mezalita, smjdteno na otl'orenu mjestu, Prema spomenutim nalatilima mogao bi se mezol;t II Jugoslaviji vremenski staviti izmedu godine 8.000 i 3.000, a lo je, prema sadaJnjem stanju arheolokih istraiivan ja, velik hijatus izmedu njega i mladeg paleolita.

B, Doba barbarstva. - Doba barbarstva u Evropi odlikuje sc ratvitkom umnih i tehni ki h sposobnosti H omo sapiensa. T o

doba obuhvaa ove etape razvitka materijalne kulture: neolit ili novo kameno doba i razdoblje upotrebe metala. u kome se razlikuju ~re~azno do~~ eneolit, bronano i !eJje:m~ doba; ovo se opet diJel! na stanje, hallstattsko, i mlade, latensko doba :ojavlj~je se ke ra~ib.. za koju ljudi nisu znali u doba divlja~ ~tva; osr~ t~?a om pripit oml juju fivotinje kao rezervu ive hrane: naJ~nJe psa, z~tim svinju, kozu i govedo. Orude je u to doba ~a vl!~m stuP~lu tehnike obradbe: glaanje kamenog o.ru~a r oruija po~taJ.e .pravilom. Kamen kao materijal za pra\'lJenJ~ oruda zamJe?JUJ~ kasnije metali. To su najpri je samorodm bakar, onda livem bakar, bronca i - na kraju doba barbarstva feljezo . Upotreba metala zahtijeva veu tcllniku ~~:~:~~a~oja je potrebna u rudarstvu, metalurgiji i za lijevanje . Sakupljaka privreda - nekada glavni izvor priv.redivanja - Lma tada sporednije znaenje . Zemljoradnja i stoarstvo K pridru!uju lovu i ribolovu, i u tom razdoblju postaju glavne grane proi:tvodnje. S ob:tirom na naroite geografske osobine P?jedinib krajeva , u kojima five proizvodno-potroake zajedmce. one se preteino orijentiraju prcma zemljoradnji ili stoar stvu. Kao posljedica te specijalizacije nastaje u pojedinim zajednica~a. viJak p'roizvoda :tbog veega radnog uinka. koji je posljedIca ra:tvltka oruda, savrJenije tchnike njegove upotrebe i boljeg poznavanja prirodnih zakona. Viak proizvoda upotrebljavaju zajednice kao sredstvo za razmjenu, pomotu koga doba\']jaju vikove rada onih zajednica, koje se bave drugim granama proi~odnje. Tako nastaju proizvodi namijenjeni triii tu - roba. U poetku vre zajednice razmjenu robe prr:ma upotrebnoj vrijednosti same robe, a kasnije razmjenjuju robu za nr:ke odredene vule robe, koje postaju ope prihvaeno mjerilo vrijednosti druge robe, kao na prim jer sloka i komadi metala. Proces sp:ijalizacije - druhvenl'; podjde rada izmedu razliitih proizvodno-potro!akih kolektiva _ postaje jai. jer obradba metala zahtijeva visoku tehniku proizvodnje. Zanatstvo. koj~ j~ prije po~tojalo sam(l mjestimino, postaje u kasnijoj peTlo?l barbarstva. ~pa drutvena pojava, pa se od njega odvaja trgovtna kao specijalna grana druJtvr:ne aktivnosti.

Upoznavi proizvode. ko-je same ne iuaduju, pojedine zajednice nastoje povea ti svoj radni uinak . kako bi dobile to vile robe za razmjenu. Kad vlastite snage lanova vie ne mogu da odgovore sve veoj potrebi za vilkovima, onda zajednicr: poklanjaju .iivot ratnim zarobljenicima, koji tada - kao robovi - rade :ta rodove, u kojima fiv e. To su pojedinani sluajevi robovanja, koji u ra:tvitku dru!tva postaj u sve eti zbog !ve vete potrebe za radnom snagom. Vea vainost mu!karo u proirvodnji i raspodjeli proizvoda j aa njegal' polofaj u drultvu. Stoga rodovsko uredenje prdazi na patrijarhat. Zadravajui druge funkcije. rodovi gube svoj prijanji karakter proizvodno-potroakih zajednica, a time i politike funkeije. Oni IC cijepaju na manje proirvodn()-potroJa ke kolektive - udruge i njima sline rodbinske zajednice. One obuhvaaju nekoliko desetaka radaka oba spola, koji potjeu od istog pretka. Politifke funkcije rodova prelaze na organizacije vieg stupnja. One nastaju ujedinjavanjem vie rodova u pleffi(;Jla. a tih u saveze plemena. na !to ih navod.i politika potreba, da lie brane od \anjsk.ih napadaja i da organi:tiraju ratne pohode na susjede. Razlike u specijalizaciji povlae za sobom i razliite: radne uinke u pojedinim proizvodno-potro!akim zajednicama. a to medu njima stvara diferencijaciju u imovini. Bogati~a nasdja postaju predmet :tavisti siromani jih susjeda i objde t njihovih napada ja radi pljake. Sposobniji pojedinci se izdvajaju medu pripadnicima svojih rodova veom druItvenom vafnoiu i ugledom. T o sl'; naroito pokaxuje pri raspodjdi pro-izvoda. Ekonomsko diferenciranje posta.j e osobito j a.ko za vrijeme ratova. U dugim ratnim pohodima i seobama ti pojedinci vrie funkcije vojnih starjeir.a i zato dobivaju vee dijdove ratnog plijena. Bogatstvo jo viJe uvr !uje njihov povlateni pojobj. Kod stabiliziranja n;]. odredenom teritoriju poslije seoba. taj vii sloj prisvaja ekonomske povlastice, podvrgava svojoj vlasti i eksploataciji najprije st&Tosjedioce, a zatim i slobodne pripadnike svoga plemena. Na taj nain stvara ~e klasa eksploatatora, a to je uvjd da nastane nov dru!tvc:ni oblik. - driava, kn ja svoj im politikopravnim obiljejem karakterizira klasno druJtvo.

KAlITA]

Nalaziila neolitskog doba otkrivena su goIOVO na eijelom podroju nafe :u~mlje. Po obiljdjima materijalne kuhure ra:likujemo nekoliko grupa, koje lU geografski. a ponekad i kronoloiki odijeljene. Kao najstariju grupu smatramo _sl arevaku .. kulturu (po nala:tii lu Starevu). Ta se kuhurna Krupa prostire po Srbiji i Vojvodini. a djelomi1:no i po Slavoniji. Glavna su nalazi!la SlIr:vo kod Pant\'&., Bubanj kod Nila. Pavlo\'ci kod Vranja. Coka kod Sente. Budak kod Subotice. Vue dol kod Vukovara. SanaJ kod Osijeka. Naselja su uglavnom po dolinama ili manjim breiuljcima, blizu rijeka i potoka. Nosioci le kulture su stanovali II zemunicama, a u njihovoj je privredi prevladivala motilanka zeml joradnja i stob-rstvo. U materijalnoj je kulturi igyala vidnu ulogu keramika, koja doista daje izrazit pc:.at toj kuhurnoj gyupi. Naroito je karakteri stina ornamentika, u kojoj se razlikuju dvije podgrupe: t. zvo barbotinska teh nika i slikana tehnika ornamentiranja. Druga karakteri stina grupa. moida djelomino vremenski paralelna I prvom, je _vin3nska. grupa. nazva na tako po Vini blizu Beograda. I ona se prosti re po Srbiji i Vojvod ini. a dijelom i po Slavoniji. Glavna nalaziita S1I Vin ;I . Car:ija. .Jablanica II Srbiji. Coka, Potporanj. Vd ae u Vojvodini. Surin i Kormadin u Srij emu, a Bapska j Samatovei u Slavonij i. Kao i kod prethodne grope, naselja se nalaze po dolinam:. ili na manjim brduljcima u blizini rijeka. Nosioci te gyupe su Slanovalj uzemunieama ili u etverouglastim nadzemnim ku ama, koje su ponekad imale i po vije .oba, Na in proizvodnje je bio isti kao i u "stare vakoj . grupi. U materijalnoj je kulturi i tu tipina keramika i po Ivojim oblicima i po tehnici inadbe. Neobi1:no je bogata figuraina plastika. SlO Je tie popebn08 kulta. postoji sahranjivanje II Z(TenOm stavu (Botoi kod Zrenjanina); za grobove u Vini sa isprufenim Ikdetima ni je pouldano utvrdeno, da li pripadaju toj ili molda "starevakoj .. grupi. Narolita grupa, koja medutim nije joJ ispitana. nalazi se u Makedoniji. Ona nosi obiljcfja neolitske kulture iz Egejske Makedonije:.. NUdja lU se dizala u ra vnicama, a njihovi sc ostaci danas kriju pod t. tv. tum bama, kojih u Makedoniji ima u vdikom broju. Kol iko se mole danas zakljuiti. uanovnici su i tu stanovali u u.munieama i u nad:temnim e tveroug!a. stim :tgra-

l. N e o I i t -

-, vena , u gomaterijalnc fs ki , a poneI'" smatramo sc kulturna 1'" Slavoniji. Ilj kod Nib, h"ticc, Vu~e_ II/{Iavnom po :oka.. No , ioci j je privrcdi U mated1 doista daje :is ticnaoma_ , barbotins ka01

)0

vremcnski ak o po Vinci IIi. a dijclom Jablanica u i Kormadin

kod prcthod_

)jim brdulj_ zcmunicama Jnc kad imale i II ..starcena keramika ~ o je bogata oji sahranji-

a grobove u rcJeno, da Ii

_.na lazi5Cu iz Egcjske loviseostaci ima u veli . nid IU i tu I:ulim zpa-

dama. Materijalna jc kultura takoder obilovala [iguralnom plastikom, koja sc od _vinl:anske razlikuje II detaljima. Grupa poznaje i slikanu keramiku, koja sc raz.likujc od _starc \'ah ... Toj grupi pripadaju, Da primjer, nalaziha II okolini Sitolja (Cmobuki i druga ). U Bosni je rasprostranjena ,.butminka .. grupa. a glavna ~U nalazit3 Butmir kod Ilidie, Nebo na Bili kod T ravnika, Novi Seher kod 2epa i Donji Klakar kod Bosanskog Broda. Ljudi su tu stanovali II zemunicama okrugloga ili apsidijalnog oblika. ali i II lIad:cmnim etverouglastim kuama. I za " butmirsku je kulturu karakteristina keramika, ali se onil od keramike ostalih grupa radi kuje i po oblicima i po omamentici. k oja je katkada i reljefno itradena. Ta je kultura rclativno bogata plastinim proizvodima.

M M d, k,

U Dalmaciji je donekle istra!en neoli: jedino na otoku Hvaru. gdje lU poznata nalazi~ta Grape"a spilja i Pokrivcnik. Za radiku od ostalih kulturnih grupa. tu su nalazilta u ~jnama; osim toga gropa .'ie razlikuje od ostalih po znaaju materijalne lrulture. Naroito su karakteristini oblici te keramike, kao i spiralno slikana ornamentika na njima. Na Hvaro nema plasti nih proizvoda. Po kuJturnim obiljdjima ta se grupa moe povezati s grupama na Siciliji i u Apuliji. U ostalim krajevima Dalmacije, ufe Hrval!lke i u Sloveniji iz neolitskog doba postoje samo pojedinani nalazi. koji ne dopu! taju. da ih razvrslamo u odjelite grupe. Ipak u Istri i jednom dijelu Slovenije moemo i!dvojiti posebnu kulturn u _ grupu. Sianovnici su tu ivjeli ponajvile u kralkim pei nama. kao to je to bilo u Prcdjami kod Postojne, u Betalo'"1J 5podmolu i u koejanskoj jami kod Divac. Prema ostacima sauvanim u Pred jami stanovnici su gradili kue i u samim pe inama ili bar postavljali pregrade. Njihov je nain proil:vodnje bio isti kao i kod ostalih kulturnih gropa, ali se i ni , da je lov tu bio vaniji nego zemljoradnja. Zanimljivi su keramiki objekti. koji sc vezuju za italske. Osim gore spomenutih glavnih grupa ima i drugih. koje sc samo djelOOlimo prostiru po Jugoslaviji, a centar im je "an nae zemlje. T akva je potiska kul turna grupa, koja u sjevernom Ba-

natu rano potiskuje vin~aDsku, pa. i lenddska., srodna. potiskoj, u Srijemu i Slavoniji. Neol itska naselja. prubju dragocjale podatke o nainu fivota ljudi u to doba. Osim u temunicama oni su stanovali vet i \I nadzemnim kuama 5 jednom ili vije soba. Ognj ita i pei $U bile ili u samim kuama (Vina) ili van njih (Butmir, Bila). Od kamenog oruda izraenog tesanjem upotrebljavahu joj samo noli i vrhove za strelice. Ostalo bi kameno orude grubo otesali. a zatim glaal i . Radi toga su se najvie slu!ili serpentinom, a i drugim vrstama kamena. Motiarska je temljoradnja bila razvijena, lto potvruju klinovi u obliku obuarskog kalupa, na kakve csto nailazimo, a upotrebljavali su ih pri obradivanju zemlje. Po nalazima moemo utvrditi, da je ovjek tada ve sijao penieu (nadena u Vini ). Uz ~emljoT3dnju bilo je razvijeno i stobrstvo; kosti goveda, svinje, psa i kote svjedoe. da. je ovjek bio vd pripitomio i uzgajao te ivotinje. hto su tako bili valni 10\- i ribolov. O vanosti lova 5\'jedo i veliki broj vrhova strelica (kojih nema u starevakoj i vinanskoj grupi), kao i kosti i rogovi srna. jelena, veprova i t. d., a o ribolovu kosti riba, kao i ko!tane ostve i udice. O radinosti neolitskog ovjek a ima i drugih podataka. Veoma je bilo raireno lonarstvo. Svi keramiki objekti izradeni su llobodnom rukom. Po namjeni ih moemo rarv rstati u nekoliko grupa. To su najprije predmeti ta svakidanju upotrebu. kao grupa keramika, ute~i , kolutii i I. d., - utim t. Z\. bolja keramika, tehniki odliuo izradeni predmeti, csto obojeni i bogato ukra!eni, neprikladni u svakidanju upot rebu i, najzad, predmeti ~a kult - plastine izradevine, minijaturno posude i L d. Ostaci tekstila (Vinca) i pratenova za vretena Ivjedoe, da $U ljudi tada poznavali tkanje. Isto tako ima podataka i o rudarstvu. Tako su u V ini naeni frag menti rude cinabarita i galenila, a na Avali postoji rudnik cinabarita, odakle su stanovnici Vin&: dobivali tu rudu. Dosta je liva bila i razmjena dobara. prije svega $irovina. Tako je u mnogim neolitskim nalazitima Podunavlja naden opsidijan podrijetlom 5 izvora rijeke Tise, oda'kle je donesen na nala. nalazi!ta. Opsidijan, koji je naden na nekim nalazitima u Sloveniji (Betalov spodmol i Predjama), italskog je porijekla. Osim toga nadene su i druge vrste kamena:

steatit. orijentalni alabaster, gnrski kr i,ta1 i I. D.. k:." i I":orli';ti

~~~:j ~~~r:~I::~!~f:~ ~:::~ d~::~~;:,~~~;~~::~~:~'I~~:.:~I: ~';ij~;~~objekte, mo!emo na osnovu toga zakljuiti. ria j.., razlIlj..,,,,, ve u to doba bila vrlo iva, ak i s udaljenim krajn'i",:, Dijelom su na eni i podaci o raui n;m kultodm 6 p.no. CTap,,,,ap 1910-11, !l"dje ;ce r3spravlja i o pitanju tuvenog 1 terito rija (o ko 36.000 od oko 60.000 km": dananji slovenski teriwri j ima oko 24.000 km2 ). U Panonskoj nizini, koja je po ~I'om slepskom karak teru idealan prostor za nomade i u koju potkraj VI. st. Avari 5,'e vie prenose s\"ojctd.ile, slovenska su nasel ja hila u to vrijcme razmjcrno rijetka. Ta 7.emlja nije bila naseljena ni gusto ni jednako. Kain na selj3vaoja upradjao sc djelomino vet prema njezinu prirodnom kar3kteru. Velike alpske masivc. movarne kraje,'e u nekim ui. zinama i oblasti nizinske !ume nisu u to vrijeme uzimali u raun za kolonizaciju. pa su oni r3zdvajali pojase naseljen og zemijita. Pr; svom doseljenju slavenski su doljaci odabirali u p"'om redu st3ro kultivirano zemljihc, naseljeno ve u antik no doba. Karoito su voljeli da se naslane u brdo\'itim i brcfuljhstim kraje.. ima. jer je plica zemlja vie odgova rala njihov oj primiti,< noj poljodjelskoj tehnici nego suvie ,.Iana dublja zemlja u ram icama blizu rijeka ( n aroito u Korukoj). pod uvjdima p.dje"inske zemljoradnje i poljodjelskog sistema nestalnih nji"a na

! Ivet pr okrenom zemljihu. kako su u to nijeme radili alpski Slave ni, na djelom ter itoriju, koji je u to vrijeme bio na seljen, moglo je da fivi samo 150-200 tisua sta novnika. 7. Osvajanje Balkanskog poluotoka i nj egovo naseljenj e Slavenima. - Svretak rata s Puzijom (591 ) omoguCio jc Bizantu da svoju vojsku s isto ka opet prebaci u Evropu. i idue godine Bizant poinjc rat protiv Avara i Sla,'cna. To je posljedn ji pokubj bizan tske drb"e, da svoju dast nad Balkanskim poluotokolll obnovi nepOSN!d no pred zavrnom fazom slav cnskog naseljenja na tom podruju. Rat je s prekidima voden deset godina (592-602) uz promje nljivo s reu. Na pohod cara Maurik ija (.';S2-602 ) u oblast sjevcTllo od planine Balkana (59 2) kagan odgovori mi rom $ Langobardima; provalom u Trakiju pa prodre sve do Dugog zida i primora cara na sklapanjc nejasno formuliranog mirovnog ugovora (593). Avari su ga tumaili b o bi zants ko priznanje njihove vrhovne vlasti nad vlak im Slave nima i pok rajinom izmedu Dunava i planine Balkana, a Grci kao ogranienje avarske vlasti na avarski te ritori j iz 582. Poslije tog uspjtha kagan Je opet okrenu prema zapad\!. gdje jt idutih godina ratovao pro tiv Fra naka i Bavaraca (o. 595). a sukobio se i s Langobardima. U to vrij~me poi nje Bizant nav aljivati na Slavene \I dananjoj Vlakoj. Bizantski vojsko"oda Prisko s U$I.jebom je 594 preni o ral na teritorij samih Slavena, ali sc potkraj godine izvukao od avarskog pritiska samo pod uvj etom. da vrati %arobljene Slavene. Uspr kos ca revu zah tjevu. da vojska prezimi na slavenskonI teritoriju. hio je primoran da se vrati u Trak;ju. I due godine pri ponovnom napadaju Slavcu; su sa mi potpuno razbili bizanuku vojs ku pod Maurikijevim bratom Petrom. A kad a se 596 Prisk D pribliiio pravom al'arskom teritoriju. kagan po drugi put sklopi mir s Langobardima i objavi ral Bizantu. Avarsko-slavenska vojska upadoe najprij~ u Dalma ciju (59i), a potkraj 599 u Trakiju, gdje poslije opsade Tomija (na CrnOlJI moru kod Konstance) razbijc bizantsk.u vojs ku (6(0). Ali kuga, koja j~ desetko"ala A"are, primoTa kagana da sklopi mir, kojim se od rekao teritorija juno od Dunava i prct~o?'ije. da vlada nad vla!kim Slavenima. Iako je bio sklopljen mir. Grci su odmah poduzeli vei pohod proti v Avara. Prelav; i

III

I

I

II I

I

Dun;:'v, Pris ko je izvojevao nekolik o pobjeda i vralio. s~ s vei~1 brojem zaroblje nika, od kojih su go tovo polovina bih S~aven1. Vojnika pobuna, koja je izbila pri ponovnom pohod~ protiV v.la~ kih Slavena, jer je Maurik ije opet zahtijevao, da VOjska ~ r.e.ZH~1 u Skla"iniji, unitila je potk raj 602 sve te uspjehe. Maunk.IJe. Je bio zbae n f prijestolja, a za cara se proglasi voda pobunJ.e nlk~ Foka (602-610). T ako se svrio potpunim neuspjehom Jlo$IJeduJI pokuaj Bizanta, da sauva granicu na D unavu. Pobuna podunal'ske vojske proti,' Maurikija bila je odraz duboke kri ze, kroz koju je prolazil., robovlasni k o dru hvo Bizanta. Prom jena na prijestolju bila je praiena mnogim ustancima i gradamkim ratom, IO je oslabilo otpornu snagu drbvc prema va njskom neprijatelju. U is to je nijeme opet buknuo vrlo tcki ral s Peni jom. koji je zao ku pio Bir-ant do 630. jo dva dece nija I.oslije doluka na vlast cara Heraklija (6]0-6~] ) . kad a je unutranj a kriza bila ve uglavnom prebroena ..Sva je .biza~t sb. vojska p rebaen~ ponovo na istok. i sjeverna Je gr~n~ca . hlla opet otvorena slavensko-a"arskim navalama. T ako pomje I zavrna etapa II toj vje kovnoj horbi. Do pribli no 6]5 proiruju sc Sla veni gOIOvo preko ci jdoga Balbnskog poluotoka , na~e ljavaju ga, kako to proizlazi iz nekoli ko opisa poloaj.o e~.r ~l: skib pokraji nll Bizanta u to vrijeme. Tako pria lvon JZ Niklja pod g. 609, "da su kral jevi toga vremena poruili gr,ado,'c krbn.3 i d3 su barbari. tudi narodi i Avari odveli zarobljeno ~tanovn, itvo. J,,), u E".plT '" I prema Drat , o unu, u ,Grku (kroz TermoIk I "O u, pa tovIse l morem na Egejske oto e s,,'e ~Io Male Azije ; iz meu Dunava i Balkanskog gorja prc~a Is to u ~o Anhiala na Crnom moru i uz njegovu obalu do ;a,ngra da; naJud tl Dalmacij u preko danaJlJje BosIJe i Klisa do :;neSIU poe,tku"vrr" st. najjae sc pokazuje bitna ra zlib izm u,. ave,na I nJIhOVIh $avezn;ka Avara tl odnosu na Bizant AI'arl I. dalje vri e samo pljaka!ke pohode, a slavenska plemen~ po~az~~u t~i~ju da sc ~ajzau nastane na osvojenom biuntskom teritoriJu. VI slavensk i pohodi imaju taj karakter i uglavnom ;u sam,o etape slavens ke kolonizaci je na Balkans kom poluotoku, dlav,,'", 1 su u masama preplavili sve pokraj ink: jednll seoba velikih slavcnsk ih masa II zajednici $ Avarima j druga ka.\ nija seoba r atnikih i dobro organiziranih slavenskib plemena Srha i Hrvata. U Konstant inovo je I' rijeme zaista postojala jedna H rv ats ka i na sjeveru oko Krak ova u GaJiciji ; jedno pleme Hrvata u Cdkoj. kao sto je bilo i srpskih plemena med u polapskim Slavcni ma. Ne ki su his t oriari !!ovile smatrali. da su Hr-'dti i Srbi sta rino m kavkas ka ili ira nska plemena. koja su sc91

j

!

Itek iza Karpata s!avizirala. i poz;vali su se pritom na filoloke razloge i "Qjnu o rgan izaciju lih plemen.:. Ali svi biza ntsk i izvori ~r!j e Konstantina prikazuju Slavene U01:> ka o vojniki ~~ga mz'rane grupe u stadiju vojne demokracije. koje ili !.lrne ,lo u savezu s Avarima lome otpor Bizanta i zauzimaju biza ntske I)okrajine. Raskidanje saveza Sl;wena i Avara kao i stvaranj e .~a mosta!nih slal'enskih plemenskih saveta na Balkanskom poluotoku i.1l Al~all1a osn;"a se na zaotravanju unulra~njih protivurJenas!1 u avarsko-sbvcnskorn plemenskom savezu s jedne i na ~konom5ko-drull'enom razvi tk u Slavena s druge SIrane. Iako Je mogue, da su se Hn'a!; medu dalmatinske Slavene l,aista do~elili jz oblasti ;1.a Karpata deseta k godina poslije pada Salone l ,da. su ti Slaveni pod vodstvom nesumnjivo slavemkih Hn'a ta dlgl! ustanak protiv Avara. ipak nije potrebno za slom a va rske vt:uti na B.a~kan~ko~ p~luotoku i za specifini razvoj hn'atske driave Irail tl o~Ja~n}enJe u nekom ratnikom pkmenu. koje jc S!~vene oslobodIlo od Avara. Slom avarske vlasli na zapadn om dijelu Balkanskog poluotoka nika ko nije rezultat loga. lito su Avare potukli neki novi _gospodari Slavena_. nego su to uinili dalmatinski Slaveni okupljeni II nov slavenski plemens ki savez pod vodstvom hrvatsk o8 plemena. koje sO liskh'ali s plodnih ral'niea u pla ninc, ali su se pone kad i povezivali s njima, tako da su sc. usp rkos veom a ot roj suprotnosti u vrijeme mnogih napadaja i nasel j avanj a Slavena. i s tarosjedioci, bar djeloInicc, nes umnjivo uk lj u ili u proces etnogeneze .J unih Slavena. T i sc odnosi po kazuj u i u mnogim i ra7.liitim mjes nim nazivima. koje su Slaveni pr imi li od starosjedilaca. T akvih tragova ima. dak ak o, najvie u primorskim krajevima. Konan i r('Iultat dugotrajnih bo rbi sa starim da nol' nill'om bio jc taj , da je veli k dio romans kih, iIirolfakih i grki h starosjedilaca istr ijebljen ili zarobljen, a znata n sC dio naselio u plani nama od Velebita do sredi njeg i junog di j ela Balkanskog poluotoka. gdje IC bavio polunomadskim s tocarstvo m ; njih $U Slaveni nazvali Vlasima. Mnogo $C Rom a na odrfalo II preos ta;im gradovima. nji hovu neposrednom uled u i po o tocima Jadranskog mora, a Gr ka u gradovima i n jihovoj o kolici na obalama Egej skog mora pa i u unu tr dnjOllti srednje i june Grk e. Djelomi n a simb ioza Slavena sa starosjedioci ma ogleda sc i u njihovoj materij alnoj k ultu ri. Slaveni su na Balkanskom poluo tok u preuzeli ne ke stare ilinke i trake obli ke nakita. U nitenje gradova u unutranjosti i bezobzirno go njenje gradskog stanovnihva, o kome nas izvjcuje D imitrijeva legenda. ipa k su uglav nom sprijeili da Sla ven; preuzmu i tehniku zanats ke proizvodnje. Bizantski ag rami zako n skraja VII . st. do kazuje i zna laja n bizants ki utjeca j na unapredenje ttmljorad nje kod Sla,c na. iako je u usporedbi s nekadaJnjim polobjcm zemljoradnj~ u bizants koj ddav i o na nesumnjivo bila na niem nivou. Tako su S~ Traani na is to k u i Il iri na zapadu (po jeziku ih je te ko razli kovat i, j er ne pos toje i1l'0r; ) ouvali do danas II dva obli ka kao r omanizinmi Aro mun i (naziv od lat. .rom an us. ) i kao nero ma nizi rani Arbanasi (n azi\" potjee od starosrpskoga Rabl.nb < A rbaoum za anti k no AlbanOJ>ol;s. r mjesto 1 prema n o\'ogrk om ili bizantsko m izgovoru: arbanaski sufi ks as odgo " ara naJem - janin). I Aromuni i A rbanasi prema sl'ojim dananji m sjedi!tima nalaze sc na jugozapadnom dijelu one linije. koja dijeli g redzi ra!)i i rom a nizi ra!)i teritorij potkraj Vl. s t oljea.

94

,Da je djeli vdiki teritorij sjeverno od te linije bio potpuno r omaniziran. i to upravo onako kao zapadna Romani;a, lo poka zuje razmatranje predslaven~ke toponomasti ke. Na Dunavu sc, na primjer. odrao rimski Viminadum do danas II latinskom nazivu za rimsko utvrenje c:a5tellum, prema akom ili trakom izga"DTu latinske rijei castallum. :ta Kostol(ac), Ulpijana. izvedena rije stvorena pomo':u latinskog sufiksa -anus od rimskog gc:ntilidja Vlpius. ou\'ala sc do danas II imenu Lipljan na Ko-

,nama I)Ostaju poljodjelci scleti se od upada na is tok sve do Ku ru mlije i Skopske kotline. Aromu ni su danas slalnosjedioci i II Kru ~ev u. Mo!ovi tu, Magartvu i t. d., a u gradovima. gdje su prigrlili gr ku ku lturu. postali su trgovci. Ta S\I (h'a et ni ka adstrata u unutranjosti Balkanskog poluotoka nastala vet u rimsko doba. Na jadranskom primorju postoje tri et n i ka ads trata iz istoga ,'remena: dahnatinsk oroman ski u primorskim gradovima bizantske teme Dalmacije i na olO ku Krku. istrol'omanski u zapadnoj luri i Puli, Rovinju , Vod njanu ; Piranu prije dolaska mletak e vlasti. i furlanski II Trstu. Ta j I)osljednji ide dalje na sjcver i granii na istoku ~ teritorijem slo,'e n.lk og jezika. Ta tri primorska adstrata na Jadranu r;:di kuju sc II topone'masliei znatno od ona dva kontinentalna. Vlaka pastirska kr ctanja ostavila su samo malo tragOl'a: tako u nazivu pla nine Durmitor. od lat. dormitorium ~poi\alilite. mjesto. gdje se stoka i pa ~Iiri odmaraju, ]llandite. a is to je arbanaki toponim Kruja ~izvo r .. za starosrpski RabLn" (Arbanum). Naproth . tri ro)!la nska adstrata na Jadranu ostavile mnogobrojnije tra gove i u toponomastici i u leksikonu naih jadranskih dijalekata. Dubrovakoromans ki adstrat, koji se odrao sve do Filipa dc Diversis u XV. st" vidi se na pr, u nazivu naselja Cal'tat < lat. ci,italem. u nazivu rta Kantafig < lat. Caput fici. _rt zvan Smokvica .. , u nazivu otoka Lokrum < lat. aerum ine. ~kiscl o ''O:. ka o limun" i \. d" a u dubrOl'akom leksiko nu u rijei kimak ..stjenica .. < lat. cimieem i I. d. Iz spli tskoromanskoga neka poslui kao primjer imc Serm. oma" ili Scrranda ~umska zabrana za uzviicu Marjan. Zn,ian < lat_ Junianum . Junijev fundu s . nar-iv koji je obraw\'an na isti nai n ka o gO TC Lipljan < Ulpiana: iz leksikona nazil' sudajma ~svctkovina sv. Duje < lat. festa sanct i Domnii. Iz zadarskoromanskoga nuiv nas~lja Kopranj ili Kopralj < lat. eaprula , .kozieac i t d. h krkoromanskoga nazil' naselj ~ Van ."Tbe" za hrvall;ki Vrbnik. Ir. istroromanskog;: nazi,' kanala tal. Leme. hrv. Limski kanal < !at, lama . mol'an_ II pluralu_ Iz staroga transkoroman s k oga nazi, Scorcola .Slraia~ < lat. seolea (moda gotska rije).

I

,

sovu. &:upi II Dardan;;i glasi danas prema latinskom izgo"aru Skopje, Dyrrhachium na Jad ranu ouvali su Slaveni prema vul_ garnom l:tti nskom izgovoru Duracium Dra, juno od tc linije, Vaiona. na primjer, jc grki akuzativ od 'o:o).."'v, - -redin;, ena pak kod kue s djecom samo aromunski, odnosno arbanaki. Taj biling"' itet ou,'ao sc kod njih do danas u NR Makedoniji. U Srednjem vijeku Arbanasi imaju i slavensk i onomastiki siuem ak i u svojim vlasteoskim kucama, kao i u ku i S kenderbegovoj i l. d. I jelini i drugi ine danas \I Jugoslaviji etni k i adstrat. koji sc ouvao iz rimskog doba. Arbanasi su postali staloosjedioei tek u vrijeme turskog osvajanja. Tada silaze 5 planina i u doli96

,

97

,.Od ta Iri adslTa!a adrtan sc do danas samo i~tr()romansk i, a dalma tinskOTomanski ,rlo je rano likvidirala slavenska in{i!tracija II [)Timorske gradove; krkoromanski odrfao sc II ribar Ak o imamo pred oi m a dananje lingv is tiko uenje. po kome a n tikni Makdones nisu govorili grkim dijalektom, nego UJobilim !ivojim je2ikom. onda se mora uzcli. da oni predstavljaju nutal, ili medu Slavenima utopljeni elniki sups trat ne sa mo II Jugoslavenskoj. nego i II Egejsko; i Pirinskoj Makednnij i. Prema tome. da naln ji grki superslrat \I Egcjsk oj Ma. kedoniji naSlao je tek od IX. st. dalje. kada se taj teritorij opet grecilirao. II topo n omastike Egejske Maked onije ncsumnjivo izlazi. Ila je u Porfirogenetovo doba i jo mnog o kun ije ct. nika granica izmedu Slavena i Grka ii ia od P inda u Epiru. k oji se zvao Zagorje (grki Zagorion) kroz Tesal iju. preko dana nje Kardice (Gra dec) na Egej!iko more. Rijeka. koja sc u Slaro doba zvala Aliakmon. a protjee lim teritorijem. i danas sc II Kosturu love Bistrica. Porfirogenc!ova Serblia nalazi $e oko dana~njeg grada Servia - turs k i Scrfidfe (Srbica). Bl izu loga grada. gdje danas nema nijednoga Sl~vena, nalaze se Kobni, gdje da nas iSIO ta ko nema Slavena. E t nika granica i1.med u G rka i Slave na ide od Hrupiha i KosIura preko Kailara na J enide- Vardar. Ostrol'sko jezero ispod K lljtnakalana i SoIlin. ostavljajui Ber (tursk i K araferia ) bez Slavena. i dalje na K irek(ly (g r k i danas Asvestoh orion), Suho_ Scr (Sc rcz ) i t. d .. gdje sc vcie s Pi rins kum Mak edonijom. 10_ D ru tv en i tem elj i razvi tka Slaven a poslije njiho va na~e lj enja II n ovoj p()j; toj bin i. - Poto su se Slaveni naselili na Bal _ kans kom poluo toku i u Istonim Alpama. pojedina se 1)lemen~ nisu. dakako. odmah stalno smjestila u odredenim oblastima. Ci. njenica. da nase lja na Ba lkanskom polu otoku. osim \I primorju. "isu bila potpuno usta!je na joi dugo u doba feudalizma. pokazuje. da je naknadnih preseljav anja bilo vie. nOoomaSlika. oblic; n3~IJ3. oblici ml jL'nc podjele i s li ni \>Osredni i,,o r;. na ITIIHC H~ Pyel! e ;U>CHCAwMX ~P'C .. eH )lO XVII B, 19.16 (uvodne ilavc); B. A. P hl 6. K o... P.we",o .!UW'lOlI eA Pyel!, 194~

r II t

~ O B,

(prvi; d.ielomirno drut; dio k njire);

n . H. Tp e T . MoB, n. d.: Hn o-

pMa K)'.1typW JlpuHd Pyell I, 1948; J. K o s t r l e .. k i. Les ori!:'".' de la e;l'ills.tion polor.. iR. 1949. Prii, no s,mo donekle uspjeli sistemil ifk] pok ..... j na tOni podrlK'ju k od n*f je M. r a p a ul. H 1\ H_J. K o .. I'~

e I II h, npe r.'i(.1 JoI lnpHju llt

. ~'JlType j>"lI!lllI~ C .. Utll. Y p .1I0K

cpeA-

Ibe .. ItICy. 1%0 (usp. kritiku J. "oroka ; K Gr~fen ..... era. ZC V. L95l. i ;tvjdl_j O diskus iji II P(lvijesno m dru!tvlI Hrvahke, HZ IV, 1951. kiD i odrayo. M. Gar";.",", i J. K o"a~e\' ita II Hr 1%1, 3--1). M. r I JI' ul l" H 1\ H, K. H.jtnpH jH)! ,"'OBtHCK H.. " y.1TYPUIa HaUl e SeIHX OlO< 06~lIu. CrapltH lp. H. C. I. 1950. Usp. i J K o r o I e e, U~Gd vmaterialno kulturo zj!odnjej!a s rt dnjel: . vek a, 19f>2. S n.seljenjem SI.,t na nl BalkanSk om poluotoku i njiho vim odno li ma S Bizantom i Ava rim a posebno se bave: M. C. II p II II o D (3aC tMH ll t IiUM ... c>0 njihovu miW enju doi li i o slobodioci d,lm .tinskih. SI.ven~. L. K i e d e r i e je naprotiv primio podatke o p r800movini. ali ie povezao h"'a ls ku i s rpsku seobu snaseljenjem 8 . lkan sko/: poluotoka Slavenima u Vl. s lolje6,. L. G u m" I o '" i t 1 (Di e I>olil,sche G:$=hiehlt der Ser,",n und I\roalen. Polit isth antropoloe-; selle Revue 1, 19(3). ~ "el; sa svojom leo rijom O J>O" tanku drhve k ao rnuh.lu t ora. da je jtdan n.,od I>oko rio d rugi, prihl"a lio je poda Ike o p radolT\(lvini ; " .e menu dostIj.e nja Hrvala . ]i ih Smat ra ~Ol$k;m plemenom. koje Je u O,lm a d j i po. l uklo Avare i pokorilo Slavtne; Jagitcvoj argumentacij i stavlj. prigO"or, d. razmje rno malobrojni doseljeniti nisu mOI!1i utjeca l i nl ju;n! razvOJ otprije do.eljeni h Slavena. Dok jt leoriju o I:ot!kom porijek lu HrulI l j . R II S, Kralji dinaslijt- S,evla dit\, 1931; Slov.n stvo in vislans k i H"'al; 6 do 10 ~tol., Elnolog Vl, 1933; J. K t I e m i n I. Goli nl D.lk an u. CZK XXVII. 1932) h isto rijska krilik . potPuno odb_tila, n l OSnol'U GumpIo

*

e,. e

Ojed:nP,

narod.

j

na st. rijim !(orija m. iz doba romantih (i kod Sla"cna) o neu-

1obQ.OOlll Slaven. II uspo redbi s Gl:rmanim._ Budu!,i da je ipak trebalo prou~i objdnjenje .1 velik. slaven.ka OiS\"aj.nja II r anOm Srdnjem voeku. n,km.l'kl ~II 'I hi5lo riear j pronall; II Ava rima. tobo!njim gospodarima i orC'ln'u\orima sla" en~kor robij._ Sve do Dru&'Q,a .vjetskoi' r.t. ]l(>ja,'IJuju !C' II njemakoj historior.lfiji raspra~. kOje bi trebalo da dokalu, klko Su SI.ve n; napreda" ali s.amo pod "odstvom A"ua i do tranka. oo kojih lu ih oni tjo:ul; (u$p. E. Seh,,a r z. Die Frate d~' sl ...isch~n Landnahmneit; E. K I r b r I. Langobarden. Baju,,a ren. SI...~e. Milto:il. d. Am,op. Guell. in Wien LXIX. 1!I39. i t. d.) i kako vein3 slavenskih ()krltii.vanjc pr ipada uglavnom u drugu polovinu IX. st. i u vez, je $ radom Cirila i Metodija. koji su s\I'orili bogosluje na slavenskom jeziku i tako udarili jedan od temelja za bsnije formira nj e samostalnih slal'cnskih crkava. Slavenske ~u crkve u daljem razvitku jak oslonac ~la\'ens k im drhl':lma na Balkanskom poluotoku. a slavensko je bogosluje PQdl oga za rl::lj; kul turni i knjievni razvitak . koji II obli ku glagoljatva u H rvatskoj i slavenskog bogoslulja u Bosni prodire da leko preko granica pravos1a,'nih crkava u podruje katoli k e crk,e. 3. Propadan je bi.zan tske i frana eke ,'lasti nad J ui ni m Slaveo ima o IX . i X _ 5t.; po ja" a nO"ih sila u susjedstvu J uni h Sla vena. _ Bizantsko-franaka p revla~t u Evropi ne~ta .; c u srtdini IX. sl. u vCli S unutranji m ratvitkom i navalam a sa strane. Mo Bizanta nad Balkanskim poluotokom u~ro.hvaju tad a !'clika osvajanja Bugara. koj i su se iz oblasli sjeverno od AW"sbg mora. uzmiui pred naletom Ha zara, naselili lO-tih gada Ril\'e nskog egzarhata (iS I), Venclski dukat. posljednji "slal~k bi~antsk~ vlasli u sjevernoj Italiji. ustaje napokon II IlOsjedu Bizanta na osnovu mirovnog ugQvora u Aach~nu (SI2). Ali upravo II to doba. kad Bizanl teko odoli j el'u Arapima i Bugarima. Venecija sc naglo razvija u samotalnll dravno iju ekonomsku p.odlogu i n i sve jaa trgo\'ina ;zm~du Istoka i Zapada. Centar Vcnctskog dukala prelazi na otok Rialto , na koji su g. 812 llrenijcte jz Aleksandrije moi sv. Marb. Tu su sc skupile najmocnije porodice, koje su, ostaj ui formaln o pod vrhovnom 1'la1u Bita nla , birale na skuptini stanovnika (publicum placiIum ) duxa (doge, dud). Iako je duB bio biran. njegova je vlasi bila spoetka u su(l$kim i vojnim Sll'arima vrlo velika, a njegova blagajna nije uopte bila odijeljena od dravne. od strane skuptine stanovnika. kao i ufeg savjeta (curia), koji je bio sastavljen od lanova imunijih porodica. d.uMev je poloaj bio ,'rIo slian poloaju monarha, I)a sc. hoviJe. pojavljuje kod pojedinih porodica tendencija. da zadrl e d"J.devu 1lart u ~vojim rukama. Ta tendencija nutaje tek potkraj X. st" poslije ies toke bo rbe izm edu tih I)orodica.US])n05 ogranienju

,

I

I

I

,

! I

,l,

U 10 doba. u IX. i X. st.. razvIJa sc grad na Riahu. koji sc II potetku naz;l'a civitas Riaiti. a poslije civilas Venet iarum. U tJ. d"a stoljel:a razviJa se Venecija Kao gr.l.d i kao drava. \ct od 8~ O dud istupa kao samostalna ugo,araka strana prema franakom kral ju Italije u nizu ugovnra. kojima sc utvrduje samostalnost Venecije i njc~i ne trgovake povlastice II 5jcvernoj Italiji. U dobrim O- feudalizacije II obliku bogumilstva. il II vezi s napredovanjem feudalizacije: stvara se 976. poslije- uspjelO!; ustanka Makedonaca. makedonska driava pod Samuilom. U svom najveem opsegu la sc drlal'il bilil proirila po cijdom Balkanskom I'0loo\oku _ iZUZCI'i primonk; pojas ud Carigrada do Soluna. srednju i juinll Grku i I-'irv.lIsku - pa jc prema tome osim Ma kedonaca obuhvatala i Srbe i E::pr.rc:.

I II

! !

pokuavaju da preko pojedinih lano"a vladarske I)()ro~ie~ pot!vr!,'TIu Srbiju pnd svoj uljecaj. i naj~ad je on~ . 92~ pTL~IJuena Bugarskoj. T ek poslije smrti cara ~imeona, SrblJll sc. ~~ e?,.,O ~a 5reni organi zmi. Jezgra obi ju p~ kraJJlla sas tOjala sc od pogra ninih grofovija. "maraka samlh. na elu s prcfe ktima. U feudaliziranim pokraj inama uz Dunav i u italij i bili su njima neposredno podlo ni franaki grofuvi . a ~I~ven~ka pleme na du! istone granice. pa a k i ostaci Ava ra bIh su ,m podrede ni ka o poluvazaIne kndevi ne s domai m vl.a~ arima - hrvatskim knezovim a u Dalmacij i i D onj oj PanoniJI do Drave. slovenski m kn ezov ima II Kara nlani j i. gor-

njem Posavlju i Donjoj Panoniji preku Drave. avarskim kaganom u Gornjoj Pa no niji. T i &u vl adari birani po starom obibju. a franak i ih je kra lj sa mo pot vrivao. U unutranje poslo"e nj iho"ih knde"ina Fra nci se nisu upleta1i: po korena plemena bila su duf.na da sudjeluju u frana ~kim vojnim pohodima lJ susjedstvu. a vjerojatno su sva mo ra la da plaaju i nek i danak. U crkvenim je s h'a~ima slove nski te ritorij bio od 80.3 (1)0 (" nteno 81 1) podijeljen izmed u Oglejskog (Akv ilejskog ) patri jarhata i Salzbur.ike nadbiskupije grani com, koj a j c iia rijekom Dravom i odrlala le sve do XVIII. stol jea. Jz ta d"a sredi;ta ~irilo se k rJanstvo medu Slovence uz pu nu potporu c!rlavne \I::sti. Tim sreditima. koja 5\1 se nal azila izvan sloven skog terit orija. podree ne su bi le kasnije sve crkve ne ustanove II Slove niji. Org.mi1.~cij;l crkve imala jc jol uvijek ilTazito misionarski znaaj. Oko 800 postavljen jc "za Karantancc_ ol,e, ~eban korep iskop bez odrede ne biskupije (s prekidi m:: do 9301. a i crkve n.. sc organizacija oslanjala u pocetku sam() n~ rijetke misionarske crkve. p:: su tek 11 IX. st. stvorene prvc os nOV f) ~ .iur.e kao redovn a crkvena sredita. Da lli ~to vie obkali pri _ jelaz u kranstvo. crkvena desetin a. koj u SIl sta nnvnici n;: teritoriju Salzbur!ke nadbiskupije bili duni da daju od svojih proizvoda. hila je neto manja. Ta smanjena .~ l avenska deselina . koja je poslije uvedena i medu Zapadne Slavene. "rvi put sc pojavljuje II slavenskoj historiji o..g. 800 u Karantaniii i Panoniji. D.! $C ona uvede. mnogo je pri,lonio Alkuin. koj i je upozoravao Ka rla Velikoga. da je izvlaenje prek(lmjernih pri hoda od strane crkve "i~e nego ita dr ugo upropastiio n.iegov," I)olitiku prema Sasima. P rem;\. jednom miljenju, taj S~ oblik crkvene desetine u naturi 05nivao i na tada!njtm ~:upnju zemljoradnje kod SI 'IVena. jer j c sistem ne us taljenih n ji"a otc~a "~o nadzor n ad p rikupljan jem prave desetine. Posljedicom karolin kog zako nodavs tva bijae. da SIl se "cl; Iloo u stalili i prv i molitven i obrasci na slovenskom jezik u. PokrJtav a nje je Slovence ou"alo od opas nosti istrebljenj;\.. te ke sudb ine Polapskih Sla vena. jer je germanskim feudalnim poro bljivaima izbilo iz ruku 0pMOO arulje kri ars ~ oga v j erskog rata. K rUa nstvo je neposredno ubrzal o razvitak feuda

,'0-

)48

149

na njcl,in dalji razvitak. Nek.i podaci o podruju izmedu Velebita i Rast u Istri (po!cbno ime Libur nia u franakim itvorima o. SOO; istupanjc ~ Gu dllskan a_. t. j. Gaa na protiv hrvatsko ga knua Borne 819; ban, ko ji jo II sredini X. st. upravlja upa nijama Krbavom , Li kom i Gackom) govore o njegovu samostalnijem razl'itku do uklapa nja u Dalma tins ku H rvatsku , vjerojatno II po~etku lX. st.. koj a na taj nain dostie na sjeverozapadu granicu na Rai i Gvozdu . Kerctljanska oblast ili Paganija, koja je osim kopna izmedu Geti ne i Neretve obuhatala u polovini X. st. i otoke Bra. H ,ar. K orulu i M ljet. pripadala je. kako se ini prema K onstantinu Porfiroge netll, prvobitno srpskom plemcaukom savezu, ali je

,

,

,

I

;

176 177

,

.U?rlO p05taJ .. samostalnom j za tim svo'u samo J JI, JI1ltll~crn. Ol)segu, sau'-a!a do II dru:u POlo\.:~: ~~t. s~ V~C~~' ~~\~iv~ tJc~Jc I'ovczuj~ ~ H rvatskom i najzad sc II nju ukl.:ap~. Kar;J.~ ~'la)zr~c II Gvold~. ',Drave. koji su do kraja VII L st. bili "od ske II vara. raz.vlJa Ju sc II to vrijeme odvujeno od Dalmatin _ lirI-Ol u ke. p a I II doba franak e vl a davine ine do lo: .' IX SI. posebnu kneie"lnu (rc,num ). Prc,"d' P f' T p. . k' u Or IrO"O: IIo:t livre melIS", neodrede rIOm podatku. govori II nasel "CI' o. . ..daIrnatinskih Hrvata ~U Il iriku i Pa nA,' J, l~.uh J~dnkog dl J,' " d k ... 'J'., OJI JC nu sao ta':O\'O: ~c.t~ Dalmati nske !-ln-atske. prije svega jc dalji ralvi.~red ~Jo\'~ekovllc S.lavonije izmedu Grozda i Drave piskupij .. \I Hn'alskoj , ili vijest. da su Hr"ali 1'0 ca rcvoj zapov ijedi ~klol'ili m ir s Romanima i ugovor s papom. da ne e vic nik oga napadali.

179

ir , lj

m w,'

. . ,

! 1

})rcv!ad ;ova I1l j!ic n j~ da sark f I tek it druge polovinI': \ 111 1 , ; o a~ Rav~ll~anina potjehCO s kih gro bova nesulI1n ji v o d'ok~'t a ,a r d o~k t na laz,' IZ ~ta rih hrvat. gani j oi potkra' VII, I: . uJu~ a su hn'a tsk. vdJka;i bil i p'" VII . i VIII st J l ' ~t ~ Jeca. l rema tome. k o Hn::!:: jc II vanja. pa j~ sa~,.~;gn~,.~JII .samo .spor~di~ih .sluaje,a pukrlla. skoj j H JcroJatno l osmvanJe bl~kupija po Hrvat . ug ol'o: . T\';!:3. s pap om o nenapada uj'L mira B;':~:tSkt h.lstonari zauiljdili su. da $U s(' ')Oslije uspj en u"'. du BIzan ts kog carstva i Arapa "G~' "I , l _dru,i arhoni' d k" '" I . pozu n I Avan naroda k" ' .'-, .o n osno raijeVI o u c. lIp~a"mcl i J)rvaci .: OJ I ~t.muJu za!Jad no od !lJlh , ; Zatra ili mir od car', pa ' B' k prizna li i za 5Vo,a b"s,>d~ ,. ', .,' Je d o bil. rcI ' !1a ~a . . ~ k. atlvne mo , , I tan t~l. pa Je vj erojatno. d a ~U "'O"",. hm;: _!"'Jadnim . , ~ naro d Ima ~ !lol atili i Hrvati. O eko non.,5ko m i drulv,",norn razvitku nrvat;! u VII i VI!! st. !lema .dru .. ' ., . . "',h podatak' u sa(uva mm vrelim;:! osim "0" " ... ~", n' ". d ene v, j '" I O " Oman]lllll ka o nJlho\']Jn rohm-im . "", ~ 6~ I P . . . 2 17. "r~ l1I cn~ O. k'l' o5\OJlIIIJe Jcd l~ogn plemenskog savcz;: lJ zdedll dalmJ~in, s II gradova od p rvJh deccnija VI! ~t dol,' e k . I, . '. ,ao I (OS a razVI _ 'e n' bl ' kl ICI ',-1 " _ I ' J 10 . . k asnog dru!;tvo II IX , st . __ k a.~ se lJ \rClma P" ':1]' ! J v .'uJe I Il e .ev,* dru~ina (819) i ~ es joo()dn;. I' skom) 'd (8" ' .. ervI na (neze'. ! oSJe II 5. ) - govore o Istom prOCC~ll ':fll('1cno" ]"Islo_ JavanJa kroz kOJ'i s II prI) I a1.1'I a . o ruga shwensk~: pi::men~" n s Ma dari ma. izmije nil:. sc dubokom pu!itika si tu acija na B ~lkanu. Buga rska j~ dolaskom Maara izg ubil a sv oje posjede u P anonsk oj nizi n i. :lli j~ ea,. Si meon lo nadoknadio ol,ajanjem na raIln Bi zanta. Sq)ski upa n Pe tar Goj nik ovi. k oji je ivio u miTU sa Simeo nom. p roirio je svoju vlast i na Ne rctljansk u obLu!. 11 ka da je zbo,!:" toga d O!1Io u suko b sa za hunu k im knezom Mihajlom . Simeon isko rist i laj su kob i zarobi P e tra. U groe n i Bizanl izm iri se najp rije s pal)om i p re p usti njegovoj j urisdikdji d alrnatinske bisku pije. a zati m . vj erojatno uz pomoc pap~ . predo bi za savez p rot iv Si meon a T om isla' a, kome je i samome pr ijetila mocna Bugarska: njemu je sa aUu prok om;ula predala na up ra,u Dalmacija. Si meo n je najprije n apao srp.ine d ru' lv o Bihaac u Mravineima i st "rol\ "'ol~ka rroblja, R.d JAZL' 2G8. 1940, l Swrohr\"atsko groblje na M~j(]an" . Iwd Solina. VAHD Lt j DO . 1936. Suvremeni historiografski izvo.i dom.teJl" porijekla ne pos!O.i~ za lO razdoblje. all su M: u nekim k asnijim ~pisim8 ut""a1i razliiti podaci " tadnjim dog.dajimo i lino. t ima. Histo r ia uloni t anorum po~tificum~, koj. je _ p rem a najnovij~m miljenju - nastala u XIII . ~t . ali j~ njuin najoti r iji rukopis mladeg postanka (ndto prijt XVI. st .), udra'a. ul o$tllo, spiM: splilSkih sabora X. st., nek. papinska pism, i op:. Zvo ni mi

233232

I

,

.(951 ). ~rjje je ~rcvi~davaJo .ml~Jje llje. da ok t lj sp;s ~ mo pro,irena , ,~\er~hra.na . H.sto." .a nlonJt~nRc aThidakon~ splitskog Tome i" d ru i:C jolo',"c XlIl. SI.. ah jC d.na~ do);~""no d" ,'c ~ ,aTlJ'.,al'aJCllnp . sao ~~l" nepow~ti pisac, koji se koristio istim predlokom kao j arh . Toma, .'h motda i Um Toma. koj i se njime 1 1051,,1;0 kao konceptom U kOn"~~1 tekst Svo!:,a ~CJI. Premda arh. Tomi nije II svoj tekst ,,"io i~O' menuti dOkumenl"~' mate rUal (kao ni kataJo/:, splitskih biskupa; dr !to sadrhva,. 'ukoP' s HSP). Il njemu ima dosta PQataka 7 historij u .a lI .va.ta od nJ'))o,'o do~cljcnja do IJ i!'ovora S nc.iomallom, kojJ do " o~j takotl er, I HSP. Prem" tome nije n i tekst tOIP' "J,'ovor~ _ u preraenom obh~u. u k~m~ le sa.~uvao ~ stariji od Xlii. 'tolje~. Opis nuilne smru kraba ZVOlHm.".,. kOJI donOSI HSP (ujcduo J njca:ovim 10bolnjim cpila. fom). ne ralhkUJc se U usnovu od upisa, koji je najkunije u XV. SI. dodan 23 .. gl. hrvIukoa: prijevod~ Lje top isa popa Duklj~nina (t. z,'. Hrv al. sk a krOluj;a) ~ leoji .ie _prij~ bin jedini te vrSle. Najzad. i san, Ljetopi s pop~ Duk ljanma (v. b,b!. Ul POj(!. VI I) donosi po neki. vi~e ili manje P?Ulda" podatak ~a hrvatsku tusluriju do XII . st., pa !t iskljuivo nA lIJemu o!ako{l' IostoJao. a S II; ga je 1925 smalrao. ~lOvik. falsifik a tom P. Rit!era. Vllez~v'~. Premda j~ i Um Ratki, pmlije izlaska Ktaite"t rnp rave, oln ..~,o go r~ navedem odlomak kao nedovuljno pouzdan. ipak jt S II r. r I. ~ naSIoJao da obrani nje ru"u au tentinost II ra spravi O f.agment" "kron,ke gOrll'kol: arhiakonn " . ,," (na mo d ..jezik u. Sz.hadok 19(4). . Kao ~anj ~ viie s uvre me na sVjedoanstva dolaze. dakle. u obzir san,o o~natija su: R,. ti O r val. Povjed HrvaUke ( t904. 2. izd. 1924): f. S; ~ i , H"'alska f'O\';je$1 1 (l9OCi). i Preg-l ed povikSI; hnal.kog na rod a od najsla r;jih dana do godi ne 18iJ (1916; dru!:,o i p ro;';reno izdanjt 1920 ubu\ov3 a, kalO !. knj . dob'; do 1790); L K al ; . Prellled povijest; Hr"ata (1938). PO lO jc ~ i g i tc 191 ' dao u Ge~chichtc der Kronlen 1 cjelov;1 prika t hn'a tske historije do 1102, on je najud 1925 objelod.nio svoju opsetnu i naunim apa ratum snabdjeven u Povijest Brvala u vrijem~ na rod n il' vladara. Premda je poneko od njeg-ovih m;~ljenja b ilo poslij e odhaenn ili ba rem slavljeno" sumnju. pa se i on sam odrekau nekih s vojih Ille di~'la, SPomen UlO je djelo i dana s jot usnovka i po lnn a 101'I(a za sa" dnlji rad na Im'atskoj povijesti do Xli. stoljea. Medutim. kako SC ~ilit u svom p rikstu Ol: rlniio Ul:]"'nom na po litiki razvOj, njeg-o,u djelo n alali jo~ uvijek neO!lhodnu dopunu u zM ajnom radu F. R a k o l: a, Nutarnje s tanje HrValske prije x n. ItOljf~ (R ad J AZU 7(1 i d . pos. 1894), u k oje m je Raki ocrt ao dru~lvene. eko-

L II e r a I ur a.

235

"O"lshe, drb"nopravn. i kulturn e prilike u razdoL>Uu domatih vladam. Tako jc ; taj rad Rako!:"a postao i~hodi~tem da lj ih napora, da Se prije svega obja sni ekonomskO_dm.tvena struktura ranofeudalne h"'atsk~ drave , Toj je zadaCi namijenjen tako d er pri log J, D u t k o v i a, Gospo, d"r~ke prilille kod HtI'ali, od ndjstarijega doba do konca Xl! . Holjea (-"IVj XXI, 1912-13), koji ima uglavIlom samo historiografsko znaenje i viu rasprav~. kOje se odno se na kompiicirano pitalIje o porijekl~ hrvatskog plems!\a. II ,'e1.i S osebujnom pojavom dvanaestero plem i kih hratstava u doba razvijenog feudalizma . Protivno mi ljenju Rakoga, da je pl emst vo kod Hrvata izraslo orl:anski iz rodovsko-p lemenske zajednice i njezi". sla r je;inskog sloja . V. I( I a i . Hrv"tska plemena od XII. do XVI. stoljea (Rad JAZU 130, 1897) povezao je to pitanje S drugim, nedovoljno ,asvijetljenim pitanje m o doseljenju Hrvata, smatrajui, d~ su se Hrv~ti-os,'aj~ i pretvorili " plemiku klasu, koja je otprije doseljene SI~"ene kao i stn rosjedioc~ preIvorila u svoje kmeto,c. Tako se pitanje o porij.klu plemstva pO"ualo s dnljim oolunim pit~njem o postoj.nju slobodnog. seljako\: sloja" staroj hr-'atskoi dravi. Uz Hlaie>'o glediIc pristao je Lj , H a u p t m 3 rl n. potkrepljujui ga novim nokazima (podrijetlo I"val sko)!" plemstva, RAD HA 273, 194~, i H",.tsko p ra plemstvo. Ral.p ravc raH . Z3 zgod. i drub, ,'.de SAZU l, 1950: ",sp , ocjenu B. Gmfenauera u ZC V, 1951). Prema Hauplm.nnu je pr,"obilno plemstvo kod H,,'at;\ nastalo osvojenjem, a plemstvo d,a nae~IUO bratst. ,'a r31"'i lo Se iz njega nakn~dno od upanijskih i dvorsk ih bs"ik., premda nije imalo "arotitih stalekih prava . lo mi';lje nje, M. B. r" d n, Postanal, h,,'at,kog plem stva (CHP 3, 1943). odbacio jc tal.i S cr ~v e " im r~sl'olom (;. 863. U isto \,rijeme i n~ iMom mjestIl S, S n k a je poku,"o da u r" spravi UJ~ovor P"P~ Agntoon i Hrvata p,oti nav "l ll o", entu (o . (;79) potlitnlljt odnosa hrvatSkIh "bdnrn prcm~ g-lal:"oIJaSWu i crkvenoj sa ", o< talnosti obradio je " cijelost i L j. K a r a m I n. O II01ititi h"'at!kih kralje"a prema hrv~tskoj narodnoj crkvi (HrvaIsko 1\010 Xl!. ]931). odv~j.jufi n~~elno pitanje 1:18l1o]jice od bo rbe U ~amOilalnu crkvu, nezav,snu od romanskHl i biul1Ukih padova. Prit om j~, kao i Barad: u spomen utoj raspra"i, dobo do uk1jufka. koji up,, ~uje n~ jo~ jedno nerijeeno pitanje h r"~tskt historije do XII. SI.: d a u tom rnzdoblju nije (lagoljica bil. .nikada I1; t. Temelji dra"lloj.""a prava !lrvatskoga kr~ljevs l va (VZA XI , 1909; pro;i rc llo ujcm. izd. 19181 - da ~e u bili radi O aUlenti~norn dokumentu medU"D roonopravno~ 1,3(oktera. !;r~i

I

" cl, i c,

t>ukil! str~n~ t-oj~m~

240

u' s kojim. su on; ; neslah. TIm e Je a, . . . . s. S; k. eII Pravo znaenje naZ,va b"ela e i ~crvenac Hrvatska lj ~:i~::~J XIX, 1938), da II tim imeni,ma rnln.ade ut.roi r.nske gtol:'rlhke -"[" A'

,(

M ne-ola i

zakljuio, da Su nazive Crvena i Bijela Hrva l ~ka, ,II zn.a~e;j!l,aTI.

zapadne i ju'ne. SIVO'"

,

nazi"~r~:~t. S~v:O;:~:~j:jt~ii/:\':~~s~~t~i~\;;i~l:'ralij id;\&110, srpski

bilO.

ivaru srnske h,storije sa lut njom prt~o njt "u - d .'- ." . . vu 'mi.ljenje ro postojanju C. IL ,m,,\raJu 1;"I t al poo atak samo . Jt't"',. im;: .' 10 brOjnih fabuloznih eleme nata u Ljetopisu pOp. [)Ukl:anl1lD r::J~:m pri!,.ci po,-nano s izmi'ljenom pret~Slav~om o vre"'t."Sk'bne~.:: ~v ~U"BI.''' din' log "triIO.ija h.vIl$ko) dru v. H. P l;l u l ~ " , . """ JU ' Xl XII BtKa (reH1l 11 h_o US9 Cp6e " ApKa TC R"3a1lT"~M1t K~TOP"UK K. . \lill \\129.30). jc i "je~ovu re cenziju Si'ieva "anja LctoP'sa u Slav.a '.,. Ouklje os.m 10J,:~, ~naliliraju~ Ul)()lrebu .'llh:;I;h imena ::,~:n~v.:~~'~O"in. z~ u k ljutio s ,to",a ,"tlIkom ,)trOJI.lnO'.U. da su Srbe u:;L; Hr"a t i u vesli 5J>O menullh p.sac", " (Glosnik i ug. C H Medutim ll. 1; p o II ~ h. npOJ)l~OCT XtPucro.~" t . .". . da.it ta mnoKo ospor.,'ana . . p rof. d rutva 1937), ilnio jt m" JtnJt, > . ..' vik Ig rt . doi sl~ J>OSlojlla, ali da $ U srpsk. ,)Iemena .~ un.ulrJ>IIJ?SI~:vim prepla. 5ivnoHi ivilalnosti. sub"aLa njcnt I:ra~ ict '. n8JJ>OSI\r n'e tak O, da j~ ., U , ,ro"";" fiOC11C L 1940. prec,zlrao Jt ovo m\ JC J . v.a. n,. , ' .. U t kdcrHPDIlO)' in,~ C. H. og-ranifio na .dto j u!nc Dalmac'Ju. ( sp. ax~ 193i, p u 11 lipPt1l1 Xp.,Tck., 3anMe,, " ~ Mh\~~:P::'~nj;B~:'jt tUlO itTnilo nt~.u~ni jnl(TU utjecao na r~:~~e; . . . . d neka mi illjenj3 po,,"')U uglavnom 113 preIPos "o"Je \Ol'"" p.\anJa, a . .. . mn "ekima _ bio ~ak I "ula o hT\'ntskom vladajuem slOJ U, kOJ' J~ - pre .' e II u venskog J>Orjj~kla. Poslije sviju t\OSlIda!njih J>Oku~~" m t . ' S~~1!"3 koje je pop Dukljanill jedini ilvor i koje on uJ>Ou~blJ8V1 u vu' ~ r.Slu, d"3 ne sumnjiVO ;zmi!ljena podatk a ."alja pokual. "" drug' "a~ m~iti .ko je uop~l~ mog- uo!e~ (Ra(loji 1929). . ' . .. . aka umjttn,lk\1I spo U mj e t nO!I.-Prirut n .c' s.n'm. und P1Uli k (1910 . ,. . , M l v t k o ,. i . D.lmauens ArchlItktur .. mtn\"l;. - . 'k' men. c, Dalm"' I l. tlrugo ild~nje pod n~$lov.omic ~~a:e"~lt.i'k'~~~~~\ d:r S~~n~t i" Dalma. rije. 1924>; vurl'lt: O" 8 . .' B . und "unstdenkmBle MI.en. 1210: rolnes.esPI2n'le,g. a.u.. i d IO 1If\at~kol: c. . , '" "~'G (d,,lo obub\"3a JuLijsku " raJ.n", \sIru ,,11 ~' C" c.n< . P rimoria). . . . . . Zoo, pomanjka nja iscrp',. '''MO''J~ Casop's, \ z born ,'" . . razvitku Htdnjo'jelp,irne sta riJC lilermure z~ S"aki pOjtdini 5po n,enil,. ZI l'tru J~ k".;iga G. p r i,,~. l5li ~ IHr; - F. S 8 m m ; a. VaTle ;n lSlril (All; e mem. d. s, ;Slr. XLVll, 1935. 1)0>. OI. 1937) _ \;ratak je i Bugars kom pokazuju. da je Srbija \'e tada tolik o napredo\'a!:t u dru! tven o ekonomskom i drfa\' nom uree nju. d n je m o~la da $e odupre mn ogo j a oj Bugarskoj. Borhe su nesumn jivo pridon ijele i da ljem ja anju dda\'ne vlas t i. Ali dalje ekonomsko i politiko ja ~anje novih feudalaca. I1jih ov3 tdnja. da sto vre uspostave S\'oj u vlast. a naroito su parnitvo medu lan ovi ma vl a dajue porod ice. s jedne stra ne. a nastoj anja Bi zanta i Bugarske. koji su se medu sobom borili o pre\laSl na Balkanu. da na metnu svoj utjeca j Srbiji redo\'i to preko I)ojed inih la nuva vlada rske porodice. s druge stran e ~pllta v 3lill i ometali" za poeti proces j a :lnja i irenja Srhije_ Ve je Mutimir. poslije pobjede nad Bugarima. otjerao svo iu brau i za\'ladao sam_ N jegu"a du b vlada vin;. (0_ 860-891l) malo nam j c inae poznal a. Znamo samo, ~a je pal,a h all VIII. poku!ano da Srbiju. u kojoj sc \' e hil o uhrstilo k danstvo. vce: za R im. U jednom pismu il g. 8 iS poz"a" je Mutimira. da $\'oju zemlju podvrgne panonskom nadbiskupu Metodiju. Ali njegov; ~LIlOVJ (pr vosla\'. Br;Jn i Stefan) ni su se mogli du e odrlati Ila vlasti. Njih j e o. 89 1 prognao Pe tar Gojniko\'i . koji j e do ;;ao iz Hr vatske i zavladao Srbijom. O s la njaju i se na Bizant. Peta r je uspio da sc od ri i na vlasti o ko etv rt Siol jeta i d a odbi je napadaje svojih rodaka , koji su poku!a\'ali da ga zbace_ M uti. mir ov sin Bran . koj i sc s bra tom bio sklonio u Hr\alSku. na. vali tri godine poslije na Srbiju. al i bude pob ijeden. zarobljen i oslijepljen. Ist o se tako bez uspjeha sv r! io i napadaj Kl onimira Strojimirol'ia . Klonim ir je iz Bugars ke p roval io 5 \'ojsk om u Srbi j u i zauzeo g rad Destinik ; a li j e i on bio ~l'l adan i ub ijcn. T ada je i Paganija bila pod S rbijo m. Na taj j c nain kne_ ievina Zahumlje. koja je nesu mn jivo nastal a o kup ljanjem 1'0(1 jednu prvobitnu u p.msku porodicu. bila sa tri s tr a ne opasana Srbijom . U to je doba Hum ig rao l1aroito znaajnu ulogu. U tdnji. da sc: odrli pro tiv prodiranja Sr bije na pri morju s jedne strane. a pritiska Bizanta s dru ge strane. hum ski kn ez Mih ajlo Vikvi oslan j ao sc na Bugars ku . PT\'e \ijesti. koje imam o o njemu. prikazuju ga ka o bugankog savezoika. On je 9 12 za rob io Pe tra. silla mIcta k og duda Una Particijaka. i preda!! f! bIle su podr~dene episkopijama u Sirmij u (S r. Mitrovica). Beogradu. B rame.v u . Niu, Li pljanu i Priuenu. Kad je pala makedonska dra va, Bizant je dostigao \"Th~n~c svoje m oi. Ali . kak o su fcudalei stalno ja a li na ra.un ."tmh 5Cl ja k i h i vojnikih im:lIlja. ubrz o je poelo opadanje I ekonomsko i vojniko sla bl jenje driOIve. Usto je dola joli i .bor~a oko vlasti izmedu prijestolni koga inovni kog ..plcn.ul\a . I vOJnog plemstva iz prO"i neija. Centra:na vlas t nIJe Vile bila dovol jno jaka. da zaustavi to opadanje. Posl jedice sl ablje nj a Bizanta brzo su S~ osjetile i u naim zemljama. Zeta se oslobada. u Makedo niji izbijaju ustanci. kak u

.o .'

2 _'

,-

253

bi $(' obnuvi la prijaiinja drbva, $tu je: za to YTlJc:nle bilo ~ Rakom. nije poznato. Ne5umnji,'0 jl". da je: utje.::aj Bizanta II Rako.j morau zn.atno. oslabi ti. a mulda jt na nt ko vr ijeme i prtstaJau. Po kazn'a nJ u popa Duklj;min .. Bizant je mora o da ydikim darovima predobiva vlad are Ra ike. Bosne i Hu ma. da mu pumognu II borbi proti, Zete. 2. Postan ak i razvitak Duklja nske driOIve. _ Dan a ~nja Crn.a Gora. od nosno vei dio rimske prOYi neije Prevali tan e. nat"';;la se do kraja X . SI. sam o Dio klijom (D iokl it;ja). N~zh' potjece od rimskog gr~da Doklejo::. koji sc naluio bliZU dananjeg Tito~rada . U poredo ~ tim j adja se u X I. st. i drugo imc. Zeta. )>0 imenu des nog pritoka M orae. Graniu iznu::du Duklje i TravuIlije na zapadu isla je sredinom Boke Kotorske ..t.~ko ~a J.e sjeve rozapadna strana tog zaliva pripadal a T.raY~m!~. il Jug,~,stolla Duklj ;' Dalje prema unutra!n j os ti gran~ca Je I sl~ od R,sn a prek u Kri"o~ija i Grahova do izvora Piyc. 1\a sJc~e rOls t~ku gra~niila je Duklja s Rakom; granica je, ug lav 1l 0~1. l ~ l .. dol mum Zete. Pn:lIlH Bi zantu gra ni com j e bio $i rok. naJ ~de n e~astanjell puju zem l.iil;:: ta je grani ca poi njala od I1.VOl"a L'ma pa sc. prelazei Yrhove Prokletija. zav r!ilvala na u u Boja ne. Porfirogenet naz iva stan ov nike Duklje terit orijal nim imenom ._ Di? klitai ... ( Di ok li an i). Drugi bizants ki pisci X l. i XII . ~ t . OS"~I .mena Di o kli a n i i Srbi upotrebljavaju i stara etnika lIll ena IZ predsla Yenske per iode. a neki ide nti fici raju S rbe. od nos~o Duk lj~ ne. i H~vat~ ili .go,ore o Dukl j i kao zemlji. u kojoj i~ve Hna !!. Arno Ide I m.?,\' Crvena Hrvatska II D ukljanina Z;] ,tav o J~~ciruje od Duvna do Draa, koje on nazi \'a i Gornjom DalmaCIJom. M edlIIiIH. ka ko Dukl ja nije nikada bila sas tav ni dio hrvat.ske dda ye, neS llmnjiv o ~ ll spo men uti bizants ki pisci sl~at:;] " 'mc Hrvah ka o si nonim Zil Dukl.ianin ~ odnos no .~rb ,n ~. n.,a d;] post~ji miljenje, da je muda meu Dukl ja_ n"n~ b.J.a I neka sku pma naroda. koja se nazival a H rv atim a. ka o io Je b,lo Hrvata i medu Ccsi ma i Poljacima II X . stoljecu , . D o druge l'o Jo"i ne X. st. jedina poznata linost medu du~ IJans kim "Jadarim ... je knez Petar. koji se II grkom natpisu na Jednom olo\'no ll1 pe~ato i7. IX. ili X. st. spo minje kao "arhont254

Tek od "remena knela Vladimira. koji je vladao potkraj X. i na poetku X I. st.. a pri jestol nica m u je bila II Kra jini kod ~ rk ve P reis te Krajinske na laparinoj obali Skadarskog jezera. doputa ju izvori, da donekl e utvrdimo historijski razvoj Duklje. Vij esti u knezn Vladimiru ver.a ne su za linost makedonskog cara Samuil a i njegovih na~lj cdnika , kao i 1.a Samuil OVI."" borbe 5 bi1.antskim carem Vasilijem II . U jednoj gr k oj povdji svetugors ke La vre iz 993 goyori sc o nekom srpskom poslanstvu. koj e su t ar obi li A rapi a utkupi o ga bizantski ear Vasili je II. Ak o imamo pred oi m a. da je Vasilijr _ d ... bi oslabio Sam"i IO\u. II oja ao svoju prevlast II zapadni m obla.d i ma Balkanskog poluo to ka - upravu i obnmu dalmatinskih gradova po"jerio hT\'atsk om kra lju Stjepanu D rlislavu. o nda je \"Tlo vje rojatno. da je tc srpske poslanike po~ lao u Bi za nt Vladimir. Plaei S~. da e ga napasti Samu ilo. on je il i SOl ili lelio utvrditi ]loliti ke YC::te 5 Vasilijcm. glavn im neprij a teljem ca ra Sam"i l". ili mu je savC1. bio ponuden. Bojaza n Vl adimirova bila j e opravdana. jer je Samuilo. Yjeroja tnu !)!lll. provalio " D" klju. po t ukao Vladimira i pokorio cijelu Dukl ju osim uzanog primorja sjever n]> od ua Boja ne. Samuilu je Vlad imira odyeo ka o zarobljenika u Prespu. svoju prijestolnicu. ali ga je uskoro zat im uinio svojim zetom pa mu 1 >O"ra tio Zetu na upravu. Taria se Vladimir ' T atio II Kraji nu. gdje je vladao do \OI G: Tra\"unijom i Zahumijem upravljao je nj~go,' brat ili stric Dragom ir. Za po rodicnih svada. koje su posl ij e Samu ilove smr ti (1014) izb ile II Makedonskom carstYo. njega j~ II P respI! na mami o h 'an Vladislav i n;;: prijevaru ga ubio 22..~Yibnj a 10 16. P uslije smrti h 'a na \'ladislava 10) 8 sasvim su se iz mij enile politike prilike na Balkanskom poluoloku. jer je Vasilije II. pokorio cijelu Sa lnuiloyu dravu i uspo~t:lvin bizantsk u vlasi l' svim balkans kim zemljama pa i l, Duklji. Dragomir;: su pri pokuaju. da preuzme nasljedstvo \lladi1l1il"0\,0. na pr ijevaru ubili Kolnrani. Njega je naslijedi o njego\' sin Stefan Vojislav . koga Duklj an in nazi"a D obrnslavom . Poslij e smrti Vasilij;: II. ( 1025) poinje opadanje moCi i ugleda Bizanta . U nutrainje borbe, koje SIl prouzrokovalo:: ta kvu

D io kli je~.

TA BL ... 1.\'1:

stanj~,

odrazile su st:: i na obrambenoj moi driave. Na svim dravnim granicama Bizant uzmie, U takvim politikim prili-

,,

kama

poeli

su

II

Zeti ustanci

2a

osloboenje

od bizantske vlasti.

Prvu bunu digao jc Vojislav 1035, ali ustanak nije uspi o: Voj islav je kao tala c bio odvede n u Carigrad, a upra"a u Duklj; po'-jerena bizanukom vojskovoi . \Iojl1Ia\u pode l:a rukom da iduomoravlju i I'ovardarju na elu ~ Petrom Ddjanom. a u okolini Draa pod vodstvom nekog Sla"enn Tihomira. . Bizant Ilije mimo gledao na uspjehe dukljanskog kneza. Sloga car Konstantin IX. Monomah naredi drakom patriciju Mihailu, da napadne Vojislava. Bi zantska vojska prO"ali u Duklju. op lja ka nizinske krajeve. ali je na pov ratku u planin!kirn klancima doeka Vojislavljeva vojs ka i strahovito potue, tako da je njezin ostatak predstavljao ~bijedan i suza dostojan prizor, kako sliko"ito opisuje Kedren. Bizantska vojska Il1Je vie uznemirivala Duklju. Ni pokuaj bizantskog stratega u Dubrovniku Katakalona. da na prijevaru uhvati Vojislava. ilije USpI O . Vojislava naslijedi Mihail o (1050-1082). jedan od njegovih sinova. Prema pri a nju popa Dukljanina. Vojislavljevi sinoli s majkom podijelile medu sobom Duklju i Tr.;wuniju. Ali II Travuniji izbi buna protiv dukljanske dinastije, i jeda n od bra e b i ubijen. Zbog toga ostala braca provale iz Duklje u T.avuniju i opet uspostave svoju vlast u njoj. Ne moe sc I, tvrditi. koli ko je ta vijest tona . ali je sigurno, da je Mihailo sam zavladao Zetom i Tra\'unijom i da je oko dvadesetak godina vladao .potpuno mirno. On je u to "rijeme poboljao odnose $ Bi256

J edan zel skl kralj (Xl. II. ' . Crkva sv, Mihaila \I S\onll

C rk va " ', Pav la kod TreblnJ_ (XII, 5LJ

T"' ''~ .A

",'1I!

r

..

'-"

Crk VI

~" .

Peltl u

R a~".

kod Novo!; Pazara IX. st.)

,

z;al1tom. Ve na poetku svoje vlade, o. 1052, dobio j e od bizantskog cara naslov p rotospatara i bio upisan .. medu saveznike i prijatelje romejske. Na poetku Mihailove vlade dono je 1054 do rascjepa crkava. U borbi, koja se u po"odu toga vodila izmeu Rima i Cari grada. papin je ugled rastao, a ugled Bizanta postepeno padao. T o je b ilo osobito vazno za dalju Mihailol'u politiku. Prva. dosta mirna perioda Mihailove vlade, do IOi2. bila je prekinuta izmedu 1060 i 1070, kada je Mihailo iskoristio nerede u Bizantu i osvojio Raku, koja je bila pod bitantskom vlaiu. pa je .predao na upravu svome sinu Petrislavu. Kada je t072 pod vodstvom Geo rgija Voj leha izbio usta nak u Makedoniji, ustanici pozvae u pomoc Miha ila. On sc odazva i posla im svoga sina Bodina. koga ustanid proglasie l,a cara , a sam Mi hailo upadne u Draku oblast. Ali ustanak bi uguen za nekoliko mjeseci. Bodin bude zarobljen i odveden II Cari grad. a zatim II Antiohiju. odakle ga je otac itha vio p omou Mleana. il Raka je opet dola vod vlast Biy.anta. Da bi papa Grgur VII. p redobio za Rim iO viSe balkanskih ~em alja i tako oslabio utjecaj carigradskog patri jarha. a osim toga okupio ~to v i ~ drava protiv njemak og cara Henrika IV., svoga glavnog protivnik a. on se oda1.vao na Mihailo,"\) mol bu i poslao mu Ion kraljevske znakove, bo !l to je dvije godine prije poslao hrvatskom kralju Zvonimiru. Iako j~ Dukl ja i tada bila nezal'isna driava. nedostajao joj je pra"ni osnol' la nezavisnost, a taj se po tadanjem shvacanju mogao dobi l i ~amo od Rima ili Carigrada. )l'a taj na!':in Duklja je dobila onu inu formaln u sa nk ciju, koj u su dobil'a le i druge drlave ; ona je bila medunarodno priznata. U isto "rijeme Mihailo je za banko!; biskupa zatrafio pal i;. t. j. simbol met ropolitske vtast:. ali nije u tome uspio. Mihailo je tralio samostalnost barske erkve ne samo iz; crkvenih, nego i iz politi kih raz loga. Nije htio da kat olik a crk" a na tcri torij u njego" c drla"e buele podv rgnuta crkvenoj vlasti, koja se nalazi izvan Duklje. U toj poli t ici pomagao je Mihaila i barski bisku p. U Baru je. naime. postojat .. tradicija, da jc barska bis kup ija nasljednica biskupije u Dokleji: ak su _ po loj tradiciji - svo ju biskup iju smatrali metrco polijom, iako to Dokleja nije nikada bila. Ako je !iI tradid;a.

,-, -,Stari Ilar.o peni t l ul~d

T I, ,kako sc ini. zaista postojala. bar koliko se odnosi na metropo_ liju II Doklej;, onda nema sumnje, da ni barskim biskupima nije bilo indiferentno, da li e ostati podvrgnuti dubro\'akom me tropolitu ili e i nj ihova biskupija postati samostalnom metropolijom, koja e kao nasljcdnka doklejskih metropolita uk upiti oko scbe sve biskupije u sjevernom dijelu bive drakc metropolije. U doba, kad jc Mih a il o radio na rjeenju toga pitanja.

prilike su bile sasvim povolj ne. jer jc rimskoj crhi bilo poslije 1054 u interesu da za sebe zadrli to vie zemalja na Balkanskom poluotoku, gdje su se II crkv enom pitanju Istok i Zapad sukoblji1\ali. Stoga su se dukljan!k; vladari i ka o katolici i kao neprija telji Bizanta radije obraali rimskom pa pi. Za vrijeme Bodinove vlade u 5usjednim su sc zemljama odigrali znatni politiki dogadaji. Normani su bili potisnuli biza ntsku vlast iz june Italije pa su sc sp remali da borbu prenesu na Balkanski poluotok. Dizant je naao saveznike u Mleanima, iji je osnovni poli t iki princip uv ijek bio osigurati sebi slohodno kretanje po Jadranskom moru i zato ne dopustiti. da se neka strana sila uvrsti na Jadranu, Kako je u tom kon fliktu Bizam predstavljao slabiju stranu, Mleani su sklop ili savez s Bizantom prOli\' Normana, koji su im mogli postati opasan takmac na Jadranu. Sasvim je razumljivo, da je uz Normane pristao i papa Grgur VII. Polola j Duklje u takvoj situaciji bio je tdak, jer je svakog trenutka mogla olckivati. da e j e Bizant napasti, a ak o Normani dod u na Balkanski poluotok. znailo je to stei jo jednog neprijatelja na dravnim granicama. Bodin sc nije potpuno vezivao ni za Dizant ni za Normane. al i je iz cjelokupnog njegova drlanjOl jasno. da je bio na strani Nor_ mana. On SI': oicnio Jakvintom. kerkom vode normanske stra nke u Apuliji. Za vrijeme ~ am og sukoba drlao se vrlo oprezno, sve dok situacija nije postala jasna. Kad su )081 Normani preli na Balkanski poluotok i opsjeli Dra. Bodin je doho pred Dra s \'ojskom. ali je samo promatrao bitku, nl': sudjelujui u njoj. Tek kad su Normani zauzeli Drll i prodrli do Soluna. Bodin je navalio na Raku, koja je bila u biuntskoj vlasti. i upravu u njoj predao dvojici ,.iupana sa svoga dvora .. , Vukanu i Marku, koji mu sc zaklel!':, da e i oni i njihovi nasljednici biti vjerni kl etvenici njegO"i, njegovih si nov3 i nasljednika njihovih.258

,

Poslije toga Bodin zauze i Bosnu i I)ostavi joj za kneza nekog Stefana. Tako je on sh'orio veliku drb.vu, u koju su ule Zeta, Raka. Trebinje. Zahumlje i Bosna. Kad su 5e 1'085 Norrnani povukli s Balkanskog poluotoka. bizantski car Aleksije I. Komn en nanovo zauze Dr a ~ i poe napadali Zetu. U tim borbama Bodin je bio potu~en i z~robljen, ali m" je uspjelo da sc oslobodi _ Iste g. 1085. poslije smrti pape Grgura VI I., izbio je rascjep u katolikoj erh'; zbog izbora novoga pal)e. C:lT Aleksije L Komne n iv io je u dobrim i pri ji!teljskim odnosi ma $ papom Urbanom II. Druga stranka izabra za protivupapu Klementa II I. Viberta, koga su priznavale Njem aka. Engleska i Madarska. Takvu politiku situaciju isko~ ristio je Bodi n i ponol'io molbu svoga oca. t. j. zatraio je od Klem enta I ll . za barskog biskupa metropolitsku " last. i to je i dobio 8. sijenja )089. T ako je Zeta postala i u crkvenim stvarima Ill':zal'isna. Toj nO"oj metropoli j i bile lU podloine biskupije u Kotoru, Ulcinju. Drivas!u i Pilotu. ka o i srpska, bosanska j trchinjska biskupija. Ali samo devet mjeseci poslije papa Urban Il. podredi kotorsku biskupiju metropoliji u Bariju. To jc uinio na molbu normanskog kneza Rogera. kak o bi to I'i!e povezao junll itali ju sa susjednom obalom, II oigledno i stoga, SlO II borbi i;.:medu Dubrovnika i Bara nije Kotor htio da pristane ni uz prvi ni uz drugi grad. T aj znaajni dogadaj u crkvenoj politici predstavlja posljednji uspjeh Bodino". Mjesto Bodina pocinje 5e "ie isticati Vukan. upan rdki. Bod in sc p a .. )' tl t " "l po ' 1l0C"0,y, f CH1l XV, 1935. U opsdn oj sludij i CP~CKH II.PlOCIBHH c.60p~ y cpUlbelol 8U)". H3,:1,. CA H I~O, N. R. d o j t i t je ohradio I nji hovo p l. 7.a pogl. VI), i F. S i'; i t u VL gl. uvoda j u komentarima l.Jetopi sa popa O"I1 a r k o \ ' j . Dukljan skobarska metropolija, tOO:!; M. f a b t r. Pravo bHSkih n3d. bi!kup. na n3 slov ~Pri m :tS Sr!>ijh. GZM XVII, 1906; T. 1 a H o j e B H h, Bopul .sa c" .. oeTl.''' OCT ,,", o.' H~K e UPICBt y He"au,M hcK oj .ll.PllC3H", !loeeO"a M 3,:1,. ( AH, ]912: D. G r u h e r, O dukljunskoj i dubrovakoj r.a;~k u pi ji do XIII. s toljetn . VZA XJV~X V, ]912- 19]3; M. $ u r r J a y. Die KiTChen zuSl~Jlde iIII oortiJr l boga,a . O prvom kontaktu doseljenih Slave n a na Balkanu fi b iza n tskom utnjtlno~t u iznio je podatke CT. (T a" O J e 1\ Mh. O jylOC"~" c.,oat, "" ... y VI, VII " Viil u., r ~ ac C!l H ]909; t>re~metc nljsturi ,i e s rpske umje tnosti . n aro~ilo nakl i keram iku, prvi jc pu~eo ,b ispi\1I je M fi" e" h, CTap nc!!"c~a HBJl3SHWT3 y Cp!5Hj .. , C,ap,,"'p. H. P. l. ]906, i Cl'~pOCPII' eKO n (.lc)' ])e, CT"!!" ""P, H. P. ll, 1907. dod "t~]C MM" .Otreblja." o\"dj~ L:I. podruj~ od Sar planinc i alban",il, planina do RodoI'. i od 1'1. Ri le ; o.o"o~~ do ,;;eh lIi.l.i",. ldje ovral;o u Oh rid_ jasi t je hi o uklonjen iz pokrajine:, a s njime jc: neSlao i Laza r. U to je vri jeme s vaka ko oj aa o poloaj c rkvenog ve1cposjcda i II dru gi m krajev ima Makedonije. pa sc II drugom deceni ju XII. st. episkop nala1.i opet i uDevolu.312

N.tpl~

sa nad~rnb"c: ploe r nd helj ~ ~I ra Sa muila il; Rod. 993

-

;

TABLA "XII

Nije nikaho o (l o , to sc o tim prilibma vit IlUt::. ! POrninjll i slave nski robuvi. koje su njihovi roditelji u vr ijeme gladi prodali u ropstvo. Tako Ml sc solu!lskom metropo1ill: Teodulu o. 109:, obrat iH mnogi Slaveni i ostali robov i s molbom. d~ im crkvi': vrati slobodu. ~ j e r su bili rodeni od slnbod nih rodi tdja_. pa se on u lom pitanju obratio ca ru A le ksij u. Is l i :IC prores produio i I I XIl . sl.. kada je ivot . prema ri j ci ma jed no/( iz vo ra. ~pri si ljavao mnoge da prodaju 5'OjU ~ lobod u ta nnvae ... : na oko tr i obola se ustanovila cijena la slobodne ljode ... Mano el I. Komnen jc ak i za konom zabranio prodavanj t sl ohod nih l.iudi II ropstvo j naredio. da .\e povrati sloboda svima onil1l-l>mlllT1l Ut.M Ol. H e., H nop HR Ila O"" ra pc~ll. I:apoJl'l> 1---11. 1943. U makedonsku his loriju poslije naseljenja zadiru mno" radovi spo. menuti u vezi, nu.. Jjn'anjem SlaveIla n a Bal ka" $ki poluotok UZ pogl. m, a p rije ~vcg . L. N i e t r ie. Slo", ~ta,_ II. 2, 1910, ",dje !c ZI stanje makedon!I:;)1 Sla'.na do kraja VIII. SI. i.kori~uju svi sanuni i%vori. L; vel.1 5 postankom tema obraduje i odno~e Soluna sa Sla"en,m8 H. G e l. l e t. Gcne~i~ d. byza nt. Th~menverfassunJ,:, Abh . d. Kgl S$clls. Ge,. c. Wis~" P hil. lIisl 1\1. Nr, 5. 1899, Problem Sklavinija u Mak edoniJ; ohrA. duje r. fi a ~, III ~ e B, H a~CT' PHR e.UBRHeKa ll"'plll ua Ha 6u ~. nO.I. npil3'b VII " VIl! !111~, 192~. nji lIovu s tru k l uru l.j. H a u p I m a II n. Ukll:' Vclikomor3vs! lO m problemnikom: L. K. G O t t z. Ge$chkl>le der Slaven'POSle; Kons: ~ntl' nuS (Kyr;l!us) und Meth odi .. $.. 1897 ; F. P a s I r rl e k. D~jin)' (", go re): F. S II o P e k. Cons Iantin u . Cy rillu s u. Methooi ~$.. dic SInenapos IC!. 19! 1; A. B r uckner. Di. Wahrh eit ilbe r die Sla vtn apO Slc:. 191~: V. J 31 i~, En!Sl ehunrsg~~hiell l t der kirclltnslavischen Sprache, 19l 3' (jot dan H osnovni rad o lom pitanju): 11. O r H e H ~ O. KOllnQHl1'" " Me;!>o . JlH~. '" )I(IrTHR n llH.JlbIlHCT~ l-tl, 192;- 1928: n. 11 a I p o B. K"pH~o T. MeToAHA y Unb>lo--CJlOnHHbCM O.,y t1HCh>le H t.CT ll. 1928, a u nz; s p ro. blemlm a ma kedonske historije pr lje s~clla Fr. D v o r n I k. Les Sla"~. Byzance et Rome du IX. s itcIc , 1[l2(;, i Le~ Legendcs de Co n:;rani il! el de M~thodt vuu de Byunce. 1933. la OSllle radove USl!. oibJio l! '3fjJ~ A. 11 ~ h n H II O""'T C"c-r.;, " aTH~CCM OA KllpK.UO." CTO,," eBCKO r. OH ' 6JlHorpa

omen" o 1lf\llr~nll. , '. _ O"PII"'~"II U"oplln", . 1. , . i,dlnja: I. t r V y . M "II i" r: II t n. Pnl~::omc.nes ~ "ne tdil'"" ("'lque dl!-' LeUre< dc Th r{)ph~'I""t dc !lul;:"ane, 1l\'1.;:O'111\ XII I. 19'38), Sistemaiske 1bi rke ,,-"ora za m'l;edOl~

..

i

.

d.,

" ,

A.

'

, ",,-j

e

"

".

",',0"""

I

r.

e" n.

320

32 !

== .-=~--.-

,vod), 195]'. O radu Ci rilo>';!> i Ml'.lodijl'.vih u.nik~ u )o'ukedoniji najo'a. !nija .... djda: H, T y"" U K i fl, CR ! :~"",eMT'l., ~"lOb~"C~'" 1~13, B . .J I r II h, Ybr~.H"UII 113 MopUCM e 110C~C ."pT" MCTO )U,jI'.OC, 6,:acTI'o

C,,"_"""

;

XVll 1918' C ...

O)lPIl4C"H. 1941; Ll. houo, Kll1~eIlTII ~lIoT ... H'C'TIlP CB. naIlTCo'I'.J"OH " p.OCO"""Tt ."pM .H".pCTC ~O OXPH;!" fOli. $6OpllHK Ila 4>"", 4Ia"_ l, CN(ln~ 19-18. a vllm IOI.'~, 110 sc tie KHmcnlo,'. litnnrnog rada. N a h t i I: a 1 o '" e i G r i v t I-e rasprave1 np~OTO uapnHO. H3I1eCTH_ III Her. Itl'. VJ. 1924: 3. nall".T~ en..,rapcu ./l bpll< Ua ;tt.. npor.,pC:OB3HeTO CaMYII.,a 31 It.pb. Mne .'OH."" nper~ .:I ll. 192G: 1'1 H B a Ho B. Call)'1I.10UU CTo.,"ua B npecn~. H30. Ha fi ...., . apIIIt.,CTOTO 11 H~roBoTO IICTO p1leK O B"a~CI'" (1951 ', usp. ocjenu I. iz .i le' ceTrOAHIU"H" " OT"b X B., 111, 1m--1930: bUlle makedonski lo $lHena u XI. st. Obradio ~ prvi F. R . f k i u "ezi S OSIlIim borbama Junih SI."e na II 10 d oba u zna.jnom r adu Borba Ju!nih Sll}ve na (". bibl. uz. POgl. VI) . poslije njegl Z I I I. r S k i (IstOriji), koji je osim 10fl diO ; po~tbnll rasprl "u O pila nju Petr a Deija na: Wer war Peter ])e\jan. Almales Akad. seient. rennkae, se r. n Z7, 193:1. Z. navale Pen e&"a jo~ i da nu su osno",,; radovi; B. r , B. e ll .. b e 8 e K H~, BH S.H Ti~ II ne,,.IIT.r H. )KMHn Hi"', 1812 (i Tpy,,'" I, 1906), i J. M. r II u I r d I. O:stellropliische und Osi I$i a tische Sl reir~ij&"e. 1903, oKumanima D. A, R a s O" s k i j. raspr.ve II ~min. Kond allO ll" Ja, npH .10T )l CTOPH jH lttey.oUlt3". y Dllol'UT" )1I H Y J.I'''HO~''OR e''CNII'' ~ .. "' a..., N311.. DH3.1I 1". HHeT CAH 1%1 ; napolJe o po~ot~j" II Makedoniji u dOba Teofilakti Ohridskog O. A: X. I n ". 1 a I ~ S, Bel!r~gc Zur Wirt.ch.flS, un tl Sozial&"tschicltle Maked" . nt(ns lm " IlUelai ler, haup ldcblich luf Grund der Briefc dOli Erzbiscltofs Thenpby lak lOS VOn Acb rida, 1937. O h in()riji O hridske nadbiskupije i ~a mo~a Ohrida I)isali sU H. G e 1 z e r. IHr P U riarch at von Ach rid~. 1902, . "era~(). 11 cTOPH~ ItS ONpHA. a px ~enHc~olm~ l, 1924. I OXp lt..ll., 1~3, I P . L e m e ~ 1 e. Phn;p~s et la Macedoine o rientale ~ repoo (Jue chretttn~e et byza~hnc, rechc rchU tI 'histoire ct d's reheo lo/:ie . 1945; O. T 8 fr a I " Teqelom(Jue du origines au XIV_ ti~cle, 1919.

324

D

I

o

e

E

T

v

R

T

I

II,IX. I'OGLA VLJ E

UVODkraja XV. 51. - Do kraj;) X l. sl. gotovo u svim r.emlj ama Evrope prevladali su feudalni od nosi. Zemlja, u 10 doba gotovo iskljuivi izvor s redstava za ivot i U\jet boga ts!\a. bila je uglavnom prctvorena LJ feudalno vlasni tvo, il dru~ lvo je. 5 malim izuzecim a, bilo ulr!) poclijdjcno na klasu feudalaca-velikih posjed nika i kla su uvisnih seljakodj ednako zahvatio sve zemlje, on je znatnih razmje ra, a naj bre ~e zbivao 11 oblastima velikih gradskih centara. Ta promjena nije bitoo izmijenila feudalni nain proizvodnje niti ukinula feu dalni posjed, ali jt utl'rdivanjem stalnoga n ovanog i~nosa seljakih podavanja ograniila donek!: ekspluataciju od st rane fcudalaca i njihovih upravitelja, a osim toga pru.fila prve mogunosti, da sc seljak ot kupi od frudalnih obaveza.. ka o i tcmelj za ekonomsku i socijalnu diferencijaciju meu seljaki m stanovni!itvom. . Grado"i daju temeljno obiljeje promjenama tl toj fa~ i feudah,z ma. P o svom k?ra k te~~ oni sc bitn.o razlikuju od onOf: mal og brOja gradova, kOJI sc bijahu odria! 1 \I ranofeudalnoj periodi uglavnom kao administrativni, vojni i crkvcni (cntri. Oni sc tada pretvaraju u priv redne centre iJi postaju naseobine obrtnik:: i trgovaca, u kojima se usredotouju obrtnika proizvodnja i trgovina i koji postaju nosioci r ohno-novane l)rivred!!. Veim: evropskih grado"a nastaje u doba od X I. do sredine XIV. st.. a njiho" porast i ekonoms ki uspon tijesno su povetani s p orast~~ . obujma obr~nike proiz,'odnje i trgovine. Najprije sc raZVIJaJU na morskim obalama (Sredolcmno more, zatim Sjcverno i Balti ko more) i na obalama veih plov nih rijeka (RaJ n;r., ~u nav i dr.), a zatim sc u doba opeg ekonomskog uspona ire l u unutranjost kopna. Vei je dio tih grado"a predstavljao lokalna trita, koja odgovarahu potrebama svoje de oblasti. a10

J

329

,

tek manji dio cen tre med unarodne trgov ine. Pojedi ni od . ti~ ce"tarij ~asni>'al i su svo je t'konomsko wai':enje na v lastltu J obrtnikoj proizvodnji, a drugi s u illlilli vanu l'osr~dni k o ulogu u medunarodnoj rumj eu; robe i~ raz~ii~ib ze.tn alJ~: C~ rigrad i druga ist on a tdiha go be u tOJ penodi SVOJe prlJdo]: prvens tvo, a njihova uloga prelazi na talijamke grad ove (MleCI. Gen u,'a. Fi renza i dr. ), ZUli m nu flanclrij ske , naroito Brugge. i ha nzeatske, koji u toj period i do sti lu svoj najvei uspon. su tri glavna pooruja bila poveun" meusob no i s osta h m podru jima k opnenim. rijenim i pomors k im putovi ma. . Najvei dio medunarodn e razmjene obavljao se pomo rskim pUlo"ima, brodovima od 200 do 600 lona. Pronalazak kOT~~a s~ oslobodio ih j e od lOga, da plove neposredno uz o balu. RIJem saobraaj popralIlja n je podizanjem brana i izg radnj om kanala II naprednij im oblas tima, II man j c jc iz grae no putova. pa se kop neni sao br aaj obavljao konj illla ili kolima na dva ~o l:ka: Najllafniji su predmeti trt:0,ine: mirodij,e i drugi p~OIZIIO~1 s Ist oka, obrtn iki proizvodi (naj vic razlii te vrste tkanma ). ~I: rovine za obrt. li 10 iz ncrazvijenij ih 7 .emalja, so i dr, Obbcl ra zmjene su sve rauJOvrsniji i usavravaju sc s porastom opsega trgovine, U prilO "rijeme joi sc od rava putu jui karakter me u: narodne trgov ine. ali u mllo!:"o irem opsegu nego u prethod n.oJ periodi. U poetku veliku v~nost ima ju trgovci s Istoka. a ~a.tl ~ njihovu ulogu preuzimaju trgovci i7, tali j an skih gradova il~ IZ grado" a j une Francuske. dok sc s vremenom II veem .raZ Ill.~eru n ije pojaal o ueio;'e dom a ih ljudi. Povremen i sajm o' I. kOJI ~e odrlavaju na IIanim saobraaj nim t okama (najvafniji su 5aJm ovi II Ch ampa gniJ. u XII. i XIII. sl. sred i ~ ta 5U meunarodne razmjene na IIeliko. Da o bezbijede transpo rt robe. nastaju i prva drutva trgo"a ca (gilde). a prij enos robe sc obavlja kar avanam~ k onja i konv ojimJ brodova. O d kraja XIII. st. postepe no slab i van ost tih sajnlOlla. Bol ja organiza cija trgova kih v c z~ i tran~' porta isk l j uili su poste pc no potrebu n.cposred,,~g sud ~elo\'a nJiI trgovaca pri prijenosu robe::. pa po neki g ra dOVI posta ju stal~~ sredi! ta , u kojima sc obavl j aju svi trgovaki poslov i (najva!nlJI B ru,oge). Uporcdo su sc izgradi val i i oblici platefnog i kr.editnag poslovanja, koji lU odgo"arali potrebama nO"ane pri vrede: pla -

-:3

tanje na da lji ro k. regldiranje dugova vi rmanom, kreditno sa jamsko pismo. mjenica. Na hazi trgovafkog kredita stvaran a su trg o vaka dr utva. koja su o m ogu ib razvitak mcdun .. rod ne trgovine i pomorstva (komend a, dru tv o za pom orsko osigu> r anje). J av lja sc i reci lj udi , k nji sc pretci no bave novanim po_ sIoIlima: najpr ije mje n jai. ko j i su zbog raz novrsnosti feudalnog novca ima li veliku ul ogu na med unarodn im sajmovima. zatim i bankari. Ti s u sc ra ~vi[i dijel o m iz redova mjenjaa , a !)ona jvic od boga tih trgovaca. koji su sc osi m trgovine robom bavili sve viie nova n im ope racijama. Na tom SII polju najzna menitije talija nske bankarske ku e . koje su stva ranjem svojih filijala u pojedinim evrops kim d ra,'ama razlIil e vrlo iroko posl ovanje: davanje za j mo" a uz kamate vlad ari ma. krupni m feudakima . crkvi i gradOllima. ili zaku!, razl i itiJ, dr!a"nih i crkvenih podava nja ( n aroi t o papinskih prihoda iz razli itih ze m alj a ). Uz gradanske elemc nte hav ile su sc ban ka rskim poslovima i nek e crkvene U$tano\'e. Obrt nika sc proi zvod nja raz,ila na bazi usavr$a"anja tehnikih sredstav a. koja su II toj o ['la ~ti postigla najveci nap redak. ! to je i omog ut il o specijalizaciju pojcdinih obr tn ikih grana . Ob ri nosi karak ter sitne p roiz\'udnje i veza n je za ute. lokalno trite. On je g radovima organizira n U cehove. koji su svoji m prOI)isima o reguliran j u proizvodnje i teinjom. da osi g uraju monopol S"Ojilll la n ovima, postavili u~t ":Jri feudalne o kvi re obrtn ik oj prOizvod nji. M edu nar odn:! trgovina utjcca lJ je U neki m centrima (Flandrija. tal ijanski gra dovi ). da sc ra~biju ograni enja si tnc proiz" odnje kod nekih grana obrta (proi~ vodnja tkanina ) i da sc on:! poveZe 1,a i rc Iri.~~C. Bogatiji trgovci-podutetnici organiz iral i su. veinom na selu. poseban o blik 'i re pruizvocl njc. pri kojoj 5U si tn i ",ajsturi " roiz"odili za n j il:. U Firenzi sc pak l'oja"l jll j ll I p n'l oblici kapitalisti ke m anufak t ul"e. Grad i gra anska klasa ja\'JjJju sc kao no,' politi!'ki oblil:o odnos no ka o nova d rutveno-eko nomska kalegorijn u struktur i feudalizma. Gradans tvo kao klasa. koja sc bav, ili nep osredno proizvodnj om za trit e il i t rg-ovakim poslovima i finan ( ijskim operacijama. nije sc moglo raz\'ijali na baz : postoieih dr uhvenih od nosa i pravnih obiaja i propisa feudalizma. niti je

330

331

".

.

II

grad mogao postoja ti II granicama d~lada~ljih organizacionih feudalnih oblika. GradanSh'o se u borbI protIv feudalaca oslobodilo stega feudalne zavisnosti. izgradilo .gra?sku sanloup~.avu 5 vla~tilim orga nim a, stvoril u pravne propIse I sudstvo, k.oJI s~ odgovarali potrebama gradanskc djc!a~nosti i ~O\'od tursku vlast zadali su tdak udarac m letakoj istonoj trgovini u doba. kada je Venecija ulagala napore da svlada krizu. II koju je zapala zbog l.ortugal sKog otkria pomorskog puta u lodi ju. Drutvene i politikc promj e n ~. koje su se vrile u Ug .. rskoj r.a vrijeme An~.llvinske dinastij~. svravaju se u doba kralja 2:igmunda. koj i je zbog stalne odsu tnosti iz zemlje prepustio ovu SamOj sebi. Tako se staldko uredenje dokraja izgradilo. a prc346

mIX' aristok racije znat no uvrstila. Vladanje Matijaa Korvina u drugoj polovini XV . st., ma koliko joj bilo ne:\,odnoljivo. nije je osjetljivije oslabilo, pogotovo Ile u njezinu materijalnom bogatstvu. T ako je Ugarska II Jloe t ku XVI. st.. kada je vanjska opasnost za nju bila tea, bila na najbolje m putu da se raspadne. U takvim je prili kama eksploatacija kmetova postajala j aa. Tendencija priveziva nja seljaka za zeDllju i poveavanja . \IZ feudalna I>odavanja. i drlavnih poreza. naroito ratnih. nailazila je od trideseti h godi na XV. st. na otpo r seljaka. koj i dos ti e svoj vrhunac g. 1514 u ustanku Jurja Dozse. To je otpornu snagu zemlje. neposredn o pred najezdu Tllraka. jo vie oslabi lu. A upra,o je ta opasnost postala od sredine XV. st. ivo tn o pitanje ne samo za neposredno ugroene zemlje na Balk .. nskom poluotoku. nego i za samu Ugarsku. Medutim. ona nije pokazala pravog rJZumije\'a nja za tu opas nos t. Propast Srbije i Uosne ona nijt mog la sprije i ti. iako je njezin utjecaj u njima bio tada jai n-cgo ikada prije: ona se zadovoljila da orga nizira vojnikll obranu. kojom je u obliku Krajina trebala da osigura granicu na jugll i jugoistoku. ;I glav nu je [lanju obratila prema zapadu. Ve due vremena javljale su se na razl iite nailIe tdnje. da se ckt i alpins ke zemlje ujed ine s ugarsko-hrvatskima u jednu politiku zajednicu. Prito m nije imala odlunu \'dnost samo porodina politika puje dinih vladara. Kako je u XV. 51. opasnost od nasilja i teri torijalnog lirenja T uraka rasla., tc su tduje primale sve odrede nijc oblike i sve su ,ik nametale konkretno rjeenje. Habsburgovci su im .. li II tome naj vie nade na us pjeh. jer je iza njih stajao vojniki i novani rezervoar earu,a. Ve prije "ego to je posljednji J agdovit na ugarsko -hrvatskom prijestolju poginuo na Mohakom polju 1526. njegove su zemlje ustvari ve ulazile u sklop babsburkih zemalja. hbor Habsbu rgO\'aea za ugarske i hrvatske kralje" e 1526-27 samo je ozakonio jednu gotovu historijsku io jenicu. Budu i da je od kraja XIII. sI. njcmaka drava bila stvar no podijeljena u bC1.brojne vec ili manje gotovo samos taln ~ politike: jedinice, koj e so tek (ormaino ujedinjavali dra"ni sabor, kolegij knezova - izbornika (ddinitivno utvren Zlatoom bulom (356) i od njih birani Iljem .. ki kraljevi (iz dinastije Luksemburg-ovaca 1346-143i, iz di nast ije Habsburgo,aca od

, "

,

34i

,-

I,,

,

,

H Si do kraja canIva 1806), njemaka drl,,"a kao cjdi na nije vie mogla da utjee na razvitak jugoslavenskih naroda. PrijaJnju ul ogu njemake dr!ave k~~ ~jelin~. prcuz~ li ~" II prv~m redu Habsburgovci. koji su polauh IZ SVOJih p.i!; u Srbiju; nm ~" sc ot~zah najV ie Zl) o.g otpo~a utjecajne vlastele:. kojoj je ko risno bilo" da. sc. rat O"a nJe na sta vi. Po k onan o uly rdc norn sporazumu M,1l1tlll J( za/lrbu osvojene kra jc"e: kao ~miraz . uz Simonid u. k,;erku cara Andro nik a. kojom ~~ vjenao. Jlrcdav ~i Grc:ima svoju dotadanju cnu Anu. trel:u po red u, k e r ku hil'kg cara T erter;ja (1299). Tim mirom zav dena je II T\'a ofenzi vna perioda Milutinovih od nosa prema Biza nt u. Dalji odnosi bili su uglavnom dobri. Bu du i da je Bizant u p oetku XIV. st. bio u vrlo td kim prilika ma zbog pob une ka talo nskih najamnika, koii su nekoliko godi na pustoili zapadn c provincije carstva (130:'-11), a Ka rl o Valo:s, t itulami car Latinskog ca rstv a . vr io ozbil j nc pripremc. (!;, OSN)ji Ca rigrad i postigne svoje 'pretenzije, M ilut in gl~dao da sc osig ura $ te stranc. .Jedn o n jegovo posla nstvo otlslo Je II Fr:mcusku i sklo pilo u njegovo ime savez s Ka rlom (1308). Mi;utin j e ohea o Karlu pomo. da s rui Bizant. kao i da ne e pr ima ti njegove ne prijatel je. Karl o sa svoje stra ne pri znavao je kralju pTll VO na oblast izmed u Prile,,,, i Prose ka. na Ov c l)olje, kr.lj oko Dehra do rijeke Mal a i Kievsk~. o.bl~st do Ohrida. Predvideno jc oalje. da e se Milutin >ovratlt, J ~d ln s t.vll i poslu~nosti svete Rim ske crk ve .. i da e s.e njeg~va k6 ~aTlc~ udati u Ka r\r.va sina. Posehnim akt om Mllutlrl Jc potvrdi O ta j ugo\'o r , koji ni je izv rJe n. jer je Karlo Valois napu.s.t io ,~voj e planove s Car:;:-raoom. M il ulin se, poslije kraeg nepr.IJ3te IJstva, ope t pribliio Bizantu i pomagao ga \'ojs kom pro lt\" Turak2.. S rpski odred od 2.000 kon j an ika, pod \" oJ.vod?m. Nova~o11l. G re: bostrckom, pomagao je, da se Turci p~otJeraJlI ,~ Gahpo\J3, PM je zat im ratovao i II Maloj Aziji (13 13)_ . . . . Doba kralja M ilutina odli ku je sc i POJa bIO pro~\.aslo za cara, morao Je zbog neuspjeha tra ili pribjeiste u SrbIJI l savez s Duanom. ostacima svoje vojsk e prcao je KantaKuzen na srpski leri:OTl J l:. Prosek i zatim je preko Velesa doao II Prilinu: gdidnje (tipovi rala s klj('zoim raonici ma \.I psaltirs kim minija:urama Miin1,)~-:lti panj,,~i. iivade i IUI>o\'i stvo ri li S\i povo:jne uv jete. d ~ h U Srbiji jako razvije ~ t " o. r ~ I "e. O~im p()vuljn ih geograLi:o-ekonomskil: ln'je t;:. n" ra7.vit;:i: Slobrs!vu u:je~:.:.ln jl ve .. moguf n o~t pocijel( rada na vl asteod::OlD ~ospoclar~! 'a. Pril,,::; H . i r",zvijeni Irg(.\'a:,i odnosi l prl m orS;, tlli gr;,o(l\'im ... ;). ;m:;"" "iih l ~ u,iajj~r;; !I~ zem lj am a poveb-

l" vali interes stranih trgovaca~a ~loars ko:

proizvode sro:dnjo-

! I

\'jek ovllc Srbijc. Po tipu s t oarske privrede postojala jc razlika izmedu planin skog sloars !'"a i stnl:arstva na vel ik im vlasteoskim imanjima. Prije uvdenja feudalnih odnosa II Srbiji planinsko je 5toarstvo

III

imalo nomadski karakter. Ono se odliko"alo tinu:. ;:10stoari ,

Vlas i, najrasprost ranjcniji

nisu bili nastanjeni na jed-

nom mjes tu, vel: su sc stalno kretali. Iraei bolju ispasu za stoku i bolja trliha la svoje proizvode. Obino s jeseni Vlasi su silazilis planina pa stoku gonili II primorje i tu 5VOjlagda ne, Sdjad su morali sudjelovati u zidanju grad o'-a, mo~lov a i putova. a feudaldma su dovozili drv a , slamu, ratarske i stoar ~ke proizvode ; radi li su na tere tnim ladama kod prijevo.ta !ita I d ruge roiH:. a i u,'ali grad ove. strabrili pred tamnieama. bili glason.ok. dava li pot ob, hranili gospodske pse i konje. prima li psare I ostale inol'ni h na obrok i priseliCIl. Driavna je blagajna u vc'lI'ala svoje p rih ode i razli ~i t i m tak sama - taksom za pregled a m aca, prolazni nom za lade. :aksom za so: ,caril~om od trgova i sajmova, mostarinom za pri Jd~z ?reko Tlj