HP Hrvatska pošta d.d. · 5 Društvo HP – Hrvatska pošta d.d. prihvaća odgovornost za sadrţaj ovog Prospekta. Prema saznanjima i podacima kojima HP – Hrvatska pošta d.d

HP – Hrvatska pošta d.d.

Prospekt uvrštenja

EUR 41,0 milijuna obveznica

Kamatna stopa 9,00%, dospijeće 2012.

Ukupno izdanje obveznica društva HP – Hrvatska pošta d.d. s kamatnom stopom od 9,00% i

dospijećem 1. srpnja 2012. iznosi EUR 41.000.000,00.

Obveznice su izdane u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od EUR 1.

Kamata će se obraĉunavati po fiksnoj godišnjoj stopi od 9,00% od i ukljuĉujući datum

izdanja. Kamata će se isplaćivati polugodišnje u jednakim iznosima.

HP – Hrvatska pošta d.d. je ĉlan Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., a 1. srpnja

2009. obveznice su uvrštene u Usluge Depozitorija i Usluge Prijeboja i Namire.

Obveznice nose ISIN oznaku HRHP00O127A4. Obveznice će, po odobrenju ovog Prospekta

od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i odgovarajuće odluke Zagrebaĉke

burze, biti uvrštene u Sluţbeno trţište Zagrebaĉke burze pod oznakom HP-O-127A.

28. sijeĉanj 2010.

2

1 SAŽETAK PROSPEKTA ....................................................................................................................... 6

1.1 UVODNE NAPOMENE ............................................................................................................. 6 1.2 PODACI O IZDAVATELJU ......................................................................................................... 9

1.2.1 Osnovni podaci o Hrvatskoj pošti ...................................................................................... 9 1.2.2 Predmet poslovanja ......................................................................................................... 10 1.2.3 Podaci o temeljnom kapitalu ........................................................................................... 11 1.2.4 Nezavisni revizori poslovanja Hrvatske pošte ................................................................. 11 1.2.5 Sažetak razvojne politike Hrvatske pošte ........................................................................ 11 1.2.6 SWOT analiza ................................................................................................................... 13 1.2.7 Tržišni položaj Hrvatske pošte ......................................................................................... 13 1.2.8 Rizici u poslovanju Hrvatske pošte .................................................................................. 13 1.2.9 Rizici Obveznica HP – Hrvatske pošte d.d. ....................................................................... 18

1.3 PODACI O VRIJEDNOSNOM PAPIRU ..................................................................................... 21 1.3.1 Način objave Prospekta ................................................................................................... 21 1.3.2 Rok važenja Prospekta ..................................................................................................... 21 1.3.3 Način upisa Obveznica ..................................................................................................... 21 1.3.4 Obveznice ........................................................................................................................ 22

1.4 POTPISNICI SAŽETKA PROSPEKTA ........................................................................................ 23 2 INFORMACIJE O IZDAVATELJU....................................................................................................... 24

2.1 ODGOVORNE OSOBE ........................................................................................................... 24 2.1.1 Odgovorne osobe Izdavatelja .......................................................................................... 24 2.1.2 Članovi Uprave ................................................................................................................. 24 2.1.3 Članovi Nadzornog odbora .............................................................................................. 24 2.1.4 Izjava odgovornih osoba .................................................................................................. 25

2.2 OSOBE ZADUŽENE ZA REVIZIJU FINANCIJSKIH INFORMACIJA ............................................. 26 2.2.1 Nezavisni revizori poslovanja .......................................................................................... 26 2.2.2 Promjena nezavisnog revizora ......................................................................................... 26

2.3 IZABRANE FINANCIJSKE INFORMACIJE ................................................................................ 27 2.4 ČIMBENICI RIZIKA ................................................................................................................. 28

2.4.1 Opdenito o rizicima .......................................................................................................... 28 2.4.2 Sistemski rizik .................................................................................................................. 28 2.4.3 Regulatorni rizik ............................................................................................................... 29 2.4.4 Usklađenje Zakona sa zakonodavstvom Europske unije ................................................. 29 2.4.5 Rizik utjecaja Zakona na poslovanje Hrvatske pošte ulaskom u EU ................................ 30 2.4.6 Rizik poslovnog okruženja ............................................................................................... 30 2.4.7 Rizik pokrida troškova ...................................................................................................... 30 2.4.8 Rizik konkurencije ............................................................................................................ 31 2.4.9 Cjenovni rizik.................................................................................................................... 31 2.4.10 Tehnološki rizik ................................................................................................................ 32 2.4.11 Rizik koncentracije velikih klijenata ................................................................................. 33 2.4.12 Kreditni rizik ..................................................................................................................... 33 2.4.13 Tečajni rizik ...................................................................................................................... 33 2.4.14 Porezni sustav .................................................................................................................. 33 2.4.15 Rizik utvrđivanja i registriranja prava vlasništva nad nekretninama evidentiranim u poslovnim knjigama....................................................................................................................... 34 2.4.16 Rizik zaduženosti .............................................................................................................. 34

2.5 INFORMACIJE O IZDAVATELJU ............................................................................................. 35 2.5.1 Osnovni podaci o Izdavatelju ........................................................................................... 35 2.5.2 Pravni oblik Izdavatelja .................................................................................................... 35

3

2.5.3 Značajni događaji i članstva u međunarodnim asocijacijama ......................................... 35 2.5.4 Povijest i razvoj Izdavatelja .................................................................................................. 36 2.5.5 Značajna ulaganja ............................................................................................................ 37

2.6 PREGLED POSLOVANJA ........................................................................................................ 38 2.6.1 Predmet poslovanja ......................................................................................................... 38 2.6.2 Novi proizvodi i usluge ..................................................................................................... 38 2.6.3 Tržišni položaj Izdavatelja ................................................................................................ 39 2.6.4 Konkurencija .................................................................................................................... 41 2.6.5 Reference ......................................................................................................................... 41 2.6.6 Zakonski okviri poslovanja ............................................................................................... 43

2.7 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ............................................................................................. 43 2.8 POSLOVNI TRENDOVI ........................................................................................................... 44

2.8.1 Promjene položaja Izdavatelja ......................................................................................... 44 2.8.2 Strategija razvoja Hrvatske pošte .................................................................................... 44 2.8.3 Plan profitabilnosti .......................................................................................................... 44 2.8.4 Strategija prodaje ............................................................................................................ 46 2.8.5 Strategija marketinga ...................................................................................................... 47

2.9 PREDVIĐANJA ILI PROCJENE DOBITI .................................................................................... 53 2.10 UPRAVNA, RUKOVODEDA I NADZORNA TIJELA I VIŠE POSLOVODSTVO .............................. 54

2.10.1 Imena, poslovne adrese i funkcije članova upravnih i nadzornih tijela .......................... 54 2.10.2 Sukob interesa upravnih, rukovodedih i nadzornih tijela te višeg rukovodstva .............. 55

2.11 PRAKSA UPRAVE................................................................................................................... 56 2.11.1 Revizorski odbor .............................................................................................................. 56 2.11.2 Kodeks korporativnog upravljanja ................................................................................... 56

2.12 VLASNIČKA STRUKTURA IZDAVATELJA ................................................................................. 57 2.13 FINANCIJSKI PODACI ............................................................................................................ 58

2.13.1 Povijesni financijski podaci .............................................................................................. 58 2.13.2 Godišnji izvještaj za 2007. godinu .................................................................................... 59 2.13.3 Godišnji izvještaj za 2008. godinu .................................................................................... 83 2.13.4 Financijski Izvještaj o poslovanju za razdoblje I.–IX. 2009. godine ................................ 133 2.13.5 Sudski postupci .............................................................................................................. 141 2.13.6 Značajne promjene financijskog i tržišnog položaja Izdavatelja .................................... 143

2.14 DODATNE INFORMACIJE .................................................................................................... 144 2.14.1 Temeljni kapital ............................................................................................................. 144 2.14.2 Statut ............................................................................................................................. 144

2.15 ZNAČAJNI UGOVORI ........................................................................................................... 145 2.16 INFORMACIJE ČIJI SU IZVOR TREDE OSOBE I IZJAVE STRUČNJAKA .................................... 146

2.16.1 Mišljenja tredih osoba ................................................................................................... 146 2.16.2 Informacije tredih osoba ................................................................................................ 146

2.17 DOKUMENTI DOSTUPNI NA PREGLED ............................................................................... 147 3 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU .................................................................................. 148

3.1 ČIMBENICI RIZIKA ............................................................................................................... 148 3.1.1 Opdenito o rizicima ........................................................................................................ 148 3.1.2 Valutni rizik .................................................................................................................... 148 3.1.3 Rizik promjene kamatnih stopa ..................................................................................... 148 3.1.4 Rizik tržišne cijene ......................................................................................................... 148 3.1.5 Rizik likvidnosti .............................................................................................................. 149 3.1.6 Hrvatsko tržište kapitala ..................................................................................................... 149

3.2 KLJUČNE INFORMACIJE ...................................................................................................... 150 3.2.1 Interesi pravnih i/ili fizičkih osoba u svezi s izdanjem ................................................... 150 3.2.2 Razlozi za ponudu i korištenje sredstava ....................................................................... 150

3.3 INFORMACIJE O OBVEZNICI ............................................................................................... 152

4

3.3.1 Rod i serija Obveznica .................................................................................................... 152 3.3.2 Karakteristike Obveznica ............................................................................................... 152 3.3.3 Položaj Obveznica .......................................................................................................... 152 3.3.4 Opis prava koje daju Obveznice .................................................................................... 152 3.3.5 Obračun kamate i isplata kamate .................................................................................. 153 3.3.6 Način i metode amortizacije .......................................................................................... 153 3.3.7 Kašnjenje s pladanjem kamate ...................................................................................... 154 3.3.8 Kašnjenje s isplatom glavnice ........................................................................................ 155 3.3.9 Zastara potraživanja s osnove isplate kamata i glavnice ............................................... 155 3.3.10 Naznaka prinosa ............................................................................................................ 155 3.3.11 Slučajevi povrede obveza Izdavatelja ............................................................................ 155 3.3.12 Skupština vlasnika Obveznica ........................................................................................ 156 3.3.13 Odluka o izdavanju vrijednosnih papira ....................................................................... 157 3.3.14 Odluka o izdavanju novih vrijednosnih papira .............................................................. 158 3.3.15 Datum izdanja Obveznica .............................................................................................. 158 3.3.16 Ograničenja u prijenosu Obveznica ............................................................................... 158 3.3.17 Porezna davanja vezana uz Obveznice .......................................................................... 158 3.3.18 Oporezivanje kamata ..................................................................................................... 159 3.3.19 Oporezivanje glavnice .................................................................................................... 159 3.3.20 Oporezivanje kapitalne dobiti ....................................................................................... 159 3.3.21 Isplata iz Obveznica bez odbitaka .................................................................................. 159

3.4 UVJETI PONUDE ................................................................................................................. 160 3.4.1 Postupak provedbe ponude .......................................................................................... 160 3.4.2 Pokrovitelj i Agent Izdanja ............................................................................................. 161 3.4.3 Platni i depozitarni agent ............................................................................................... 162

3.5 TRGOVANJE NA SEKUNDARNOM TRŽIŠTU ........................................................................ 163 3.5.1 Podaci o ranije izdanim i uvrštenim vrijednosnim papirima Izdavatelja ....................... 164 3.5.2 Podaci o osobama koje su preuzele obvezu da de djelovati kao posrednici pri sekundarnom trgovanju .............................................................................................................. 164

3.6 DODATNE INFORMACIJE .................................................................................................... 165 3.6.1 Savjetnici povezani s izdanjem Obveznica ..................................................................... 165 3.6.2 Obavijesti ....................................................................................................................... 165 3.6.3 Mjerodavno pravo i nadležnost ..................................................................................... 165 3.6.4 Ograničenje odgovornosti ............................................................................................. 166

3.7 POTPISNICI PROSPEKTA ..................................................................................................... 167 4 PRIVICI PROSPEKTA ..................................................................................................................... 168

4.1 STATUT IZDAVATELJA ......................................................................................................... 168 4.2 POSLOVNIK O RADU UPRAVE HP – HRVATSKE POŠTE D.D. ............................................. 182 4.3 STRATEŠKI PLAN RAZVOJA HP – HRVATSKE POŠTE D.D. DO 2013. GODINE ...................... 188

5 KAZALO ........................................................................................................................................ 193

5.1 INFORMACIJE O IZDAVATELJU ........................................................................................... 193 5.2 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU ......................................................................... 193

5

Društvo HP – Hrvatska pošta d.d. prihvaća odgovornost za sadrţaj ovog Prospekta. Prema

saznanjima i podacima kojima HP – Hrvatska pošta d.d. raspolaţe, podaci iz ovog Prospekta

odgovaraju ĉinjenicama i nema propusta koji bi mogli biti od bitnog utjecaja.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom obveznica, a koji nisu

sadrţani u ovom Prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti

kao na podatke i izjave ĉije je objavljivanje odobrila HP – Hrvatska pošta d.d. kao Izdavatelj

ili Hrvatska poštanska banka d.d. kao Agent izdanja. Nikakva jamstva, izriĉita ili implicitna,

nisu dana od strane HP – Hrvatske pošte d.d. za istinitost i potpunost takvih podataka.

Moguće je da se poslovanje HP – Hrvatske pošte d.d., njegov financijski poloţaj, rezultati

poslovanja te informacije u ovom Prospektu nakon uvrštenja obveznica na ureĊeno trţište

promijene. Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju

obveznica, savjetom o ulaganju, pravnim ili poreznim savjetom od strane ili za raĉun HP –

Hrvatske pošte d.d. ili od strane ili za raĉun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih

povezanih društava ili predstavnika u bilo kojoj zemlji u kojoj je davanje takvih ponuda ili

poziva od strane takvih osoba protuzakonito. Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju obveznica

upućuje se na vlastito ispitivanje, ocijenu i prosudbu HP – Hrvatske pošte d.d. te uvjete

obveznica, ukljuĉujući sve povezane prednosti, kao i rizike sadrţane u poglavlju 2.4 i

poglavlju 3.1.

Ako drugaĉije nije navedeno, sve navedeno, sve godišnje informacije, ukljuĉujući informacije

o financijskim izvještajima, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su

zaokruţivani, prema tome, brojevi prikazani za istu vrstu informacije mogu varirati i zbrojevi

moţda nisu aritmetiĉki agregati. Upućivanje u ovom dokumentu na „EUR“ oznaĉava euro, a

„kn“ ili „HRK“ hrvatske kune.

6

1 SAŢETAK PROSPEKTA

1.1 UVODNE NAPOMENE

Sukladno odredbama ĉlanka 356. Zakona o trţištu kapitala u nastavku prezentiramo Saţetak

Prospekta uvrštenja obveznica HP – Hrvatske pošte d.d., Zagreb, Jurišićeva 13 (dalje:

Saţetak), izraĊen za potrebe uvrštenja obveznica HP – Hrvatske pošte d.d. na Sluţbeno

trţište Zagrebaĉke burze.

Odlukom Uprave HP – Hrvatske pošte d.d. od dana 10. prosinca 2008. godine i odobrenjem

Nadzornog odbora HP – Hrvatske pošte d.d. od dana 19. prosinca 2008. godine predviĊeno

je zaduţivanje u 2008. godini u iznosu od 110.000.000,00 kuna (rijeĉima: stodesetmilijuna

kuna) izdavanjem kratkoroĉnih duţniĉkih vrijednosnih papira te zaduţivanje u 2009. godini u

iznosu do 200.000.000,00 kuna (rijeĉima: dvjestomilijuna kuna) izdavanjem dugoroĉnih

duţniĉkih vrijednosnih papira.

HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13 (dalje: Hrvatska pošta i/ili Izdavatelj) je dana

22. prosinca 2008. godine izdala komercijalne zapise nominalne vrijednosti HRK

110.000.000,00 (rijeĉima: stodesetmilijuna kuna) sa dospijećem 21. prosinca 2009. godine.

Iznos od 84.750.000 komercijalnih zapisa je 1. srpnja 2009. godine zamijenjen za Obveznice

Izdavatelja što je detaljno opisano u toĉki 3.4.1. dok je preostali iznos od 25.250.000,00

komercijalnih zapisa Hrvatska pošta otkupila po dospijeću. Otkup komercijalnih zapisa

financiran je iz vlastitih sredstava, te nema utjecaj na sadašnji financijski poloţaj Izdavatelja

u odnosu na zadnje objavljeno financijsko izvješće za treći kvartal 2009. godine. Naime

priljevom od izdanja komercijalnih zapisa 2008. godine financirano je zbrinjavanje radnika,

ĉime je Hrvatska pošta smanjila naredni trošak plaće te je akumuliranom razlikom od manjih

troškova plaće mogla financirati otkup komercijalnih zapisa po dospijeću.

Dana 16. lipnja 2009. godine Izdavatelj je odlukom Uprave odluĉio izdati obveznice s

valutnom klauzulom u iznosu do 28.000.000,00 eura (rijeĉima: dvadesetiosammilijuna eura)

koji dospijevaju 1. srpnja 2012. godine (dalje: Obveznice) i koje će biti ponuĊene na upis

iskljuĉivo kvalificiranim ulagateljima. Istom odlukom Uprave odluĉeno je da će se vlasnicima

komercijalnih zapisa Izdavatelja ponuditi zamjena komercijalnih zapisa za Obveznice

Izdavatelja. U procesu zamjene cijena po kojoj su se otkupljivali komercijalni zapisi je

sukladno odluci Uprave Izdavatelja iznosila 95,973% dok je cijena po kojoj su imateljima

komercijalnih zapisa plasirane Obveznice Izdavatelja bila jednaka jedinstvenoj cijeni izdanja

Obveznica.

U postupku ponude dva imatelja komercijalnih zapisa su donijeli odluku zamijeniti svoje

komercijalne zapise Izdavatelja u Obveznice Izdavatelja te je njihovih 84.750.000

komercijalnih zapisa zamijenjeno za 11.319.434 Obveznice.

Preostali kvalificirani ulagatelji kojima je bio ponuĊen upis Obveznica ukupno su upisali

9.680.566 Obveznica te je konaĉna veliĉina izdanja iznosila 21.000.000 eura (rijeĉima:

dvadesetijedanmilijun eura).

Dana 9. prosinca 2009. godine Izdavatelj je odlukom Uprave odluĉio zaduţiti se za iznos

veliĉine do HRK 150.000.000 izdavanjem duţniĉkih vrijednosnih papira. Dana 16. prosinca

2009. godine Nadzorni odbor Izdavatelja dao je suglasnost na tu odluku Uprave Izdavatelja.

Na isti dan, 16. prosinca 2009. godine, Uprava Izdavatelja donijela je odluku da će se

7

predviĊeno zaduţivanje provesti povećanjem postojećeg izdanja obveznica sa valutnom

klauzulom oznake HP-O-127A, ISIN: HRHP00O127A4, u visini do EUR 20.000.000,00. U toj

odluci je takoĊer definirano da će se obveznice koje se izdaju u povećanju izdanja ponuditi

iskljuĉivo kvalificiranim ulagateljima, a da će se sredstva prikupljena plasmanom obveznica

iskoristiti za isplatu otpremnina. Tijekom procesa ponude, interes kvalificiranih ulagatelja za

obveznice Izdavatelja je premašio ponuĊenu koliĉinu obveznica te je izdano svih 20.000.000

obveznica.

Ovaj Saţetak se smatra uvodom u Prospekt.

Svaka odluka o ulaganju u obveznice na sekundarnom trţištu mora biti temeljena na

ulagateljevoj procjeni Prospekta kao cjeline.

Ovaj Prospekt se ne smije smatrati preporukom za kupnju Obveznica. Svaki ulagatelj koji

razmatra kupnju Obveznica upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog poloţaja

Izdavatelja te uvjeta na sekundarnom trţištu, ukljuĉujući i inherentne rizike meĊu kojima su i

oni opisani u poglavlju 2.4. Prospekta.

Jezik Prospekta je hrvatski jezik.

Ne postoji i ne objavljuje se prijevod ovog Saţetka na neki drugi jezik osim hrvatskog niti je

zatraţena notifikacija ovog Prospekta.

Skrećemo pozornost potencijalnim ulagateljima na sekundarnom trţištu, ukoliko nisu

rezidenti Republike Hrvatske, u sluĉaju tuţbe i sudskog postupka u svezi s informacijama

sadrţanim u Prospektu kao cjelini, da su oni duţni izraditi prijevod Prospekta na sluţbeni

jezik suda pred kojim se vodi takav eventualni postupak, o vlastitom trošku.

Mjerodavno pravo za ovaj Saţetak i za Prospekt u cjelini je pravo Republike Hrvatske uz

iskljuĉenje kolizijskih normi meĊunarodnog privatnog prava. Za sporove koji bi se odnosili na

Obveznice, ukljuĉujući i sporove koji se odnose na pitanja valjanosti njihovog izdavanja, kao i

na pravne uĉinke koji iz toga proistjeĉu, nadleţni su stvarno nadleţni sudovi u Republici

Hrvatskoj, sukladno zakonskim odredbama o mjesnoj nadleţnosti.

Odgovorne osobe za poslovanje Hrvatske pošte su ĉlanovi Uprave, koju ĉine: Robert Jukić

predsjednik Uprave, Mateo Beusan, Ranko Marinović i Nenad Puškar, ĉlanovi Uprave.

Predsjednik Uprave u svim poslovima prema trećima zastupa Hrvatsku poštu pojedinaĉno i

samostalno. Ĉlan Uprave zajedno s predsjednikom Uprave zastupa Hrvatsku poštu u

poslovima iz mjerodavnosti tog ĉlana Uprave.

Ĉlanovi Uprave Hrvatske pošte su odgovorne osobe koje su saĉinile ovaj Saţetak, a koje

solidarno i neograniĉeno odgovaraju samo za štetu nastalu uslijed toga što ovaj Saţetak

dovodi u zabludu, netoĉan je ili nedosljedan kad ga se ĉita zajedno s ostalim dijelovima

Prospekta.

Ĉlanovi Uprave Hrvatske pošte ujedno su odgovorne osobe za podatke, politike, planove i

ostale dokumente navedene u Prospektu.

Radi boljeg razumijevanja trţišnog poloţaja Hrvatske pošte kao Izdavatelja skrećemo

pozornost potencijalnim ulagateljima na sekundarnom trţištu na poglavlja 1.2.5 Saţetak

razvojne politike Hrvatske pošte i 1.2.6 SWOT analiza ovog Prospekta kao i na poglavlja 2.6

Pregled poslovanja i 2.8 Poslovni trendovi.

8

Ĉlanovi Uprave Hrvatske pošte izjavljuju da ovaj Prospekt sadrţi sve znaĉajne informacije

vezane uz Hrvatsku poštu kao Izdavatelja i uz Obveznice koje je izdala, da te informacije

nisu zavaravajuće, nego istinite i toĉne u svakom materijalnom pogledu, da su sva mišljenja i

namjere u Prospektu izneseni pošteno i da nema drugih ĉinjenica ĉije bi izostavljanje uĉinilo

bilo koju izjavu iz Prospekta materijalno zavaravajućom ili navelo na pogrešne zakljuĉke.

9

1.2 PODACI O IZDAVATELJU

1.2.1 Osnovni podaci o Hrvatskoj pošti

Tvrtka: Hrvatska pošta d.d.

Skraćena tvrtka: HP d.d.

Datum donošenja Statuta: 7. prosinca 1998.

Datum upisa u Sudski registar: 29. prosinca 1998.

Sudski registar u koji je upisana: Sudski registar Trgovaĉkog suda u Zagrebu

MBS: 080266264

Vodeći broj depozitne institucije: 2390001

Glavni raĉun: 2390001-1100018674

Poslovni raĉun: 2390001-1100018674

Šifra djelatnosti: 5310 (pruţanje univerzalnih poštanskih usluga)

Telefon: 01 / 4806 066

Fax: 01 / 4981 769

E-mail: [email protected]

Internet stranica: www.posta.hr

Ostali podaci: Subjekt upisan prije razdvajanja na RUL 1-11545

Hrvatska pošta je istovremeno s Hrvatskim telekomunikacijama osnovana kao javno

poduzeće pod nazivom Hrvatska pošta i telekomunikacije.

Na temelju Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i

Hrvatske telekomunikacije (NN br. 101/98.) Hrvatska pošta poĉela je od 1. sijeĉnja 1999.

godine samostalno poslovati kao novo dioniĉko društvo: HP – Hrvatska pošta d.d..

Formalno pravno, trgovaĉko društvo Hrvatska pošta nastala je na temelju rješenja

Trgovaĉkog suda u Zagrebu br. Tt-98/5724-2 od 29.12.1998. godine s dodijeljenim MBS:

080266264.

Statut Hrvatske pošte donesen je 7. prosinca 1998. godine.

Skraćeni naziv tvrtke je HP d.d..

Sjedište Hrvatske pošte je u Zagrebu, Jurišićeva 13.

Hrvatska pošta je dioniĉko društvo, koje ima registrirani temeljni kapital u iznosu od

878.827.400,00 kuna podijeljenih na 8.788.274 redovnih dionica koje glase na ime,

nominalne vrijednosti 100,00 kuna svaka.

10

Adresa Izdavatelja je sljedeća: HP – Hrvatska pošta d.d.

Jurišićeva 13,

10000 Zagreb

1.2.2 Predmet poslovanja

Hrvatska pošta obavlja sljedeće djelatnosti:

- poštanske usluge

- obavljanje poslova platnog prometa

- usluge ostalog novĉanog posredovanja

- mjenjaĉke poslove

- izdavanje i prodaju poštanskih vrijednosnica, obrazaca, ambalaţe, publikacija, edicija

i sliĉno

- proizvodnja i prodaja poštanske opreme i pribora

- usluge trgovine na malo poštanskom dostavom

- brzojavne usluge

- kurirske usluge

- telefonske usluge iz javnih govornica s posredovanjem

- usluge promidţbe

- odrţavanje i popravak objekata, postrojenja i ureĊaja za obavljanje poštanskog prometa

- projektiranje, kontrola projekta, graĊenje i nadzor nad graĊenjem

- izrada investicijske i tehnološke dokumentacije

- usluge cestovnog prijevoza robe nespecijaliziranim vozilima

- meĊunarodno otpremništvo

- kupnja i prodaja robe

- usluge trgovine na malo knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom

- usluge trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama

- usluge trgovine na malo duhanskim proizvodima

- uvoz-izvoz

- usluge iznajmljivanja vlastitih nekretnina

- istraţne i sigurnosne usluge

- usluge tehniĉkog pregleda i registracije vozila

- pripremanje hrane i pruţanje usluga prehrane, pripremanje i usluţivanje pića i napitaka i pruţanje usluga smještaja

- zatupanje u osiguranju

- djelatnost informacijskog društva

- raĉunalne i srodne djelatnosti

11

- obavljanje trgovaĉkog posredovanja na domaćem i inozemnom trţištu

- istraţivanje trţišta i ispitivanje javnog mnijenja

Detalji o podruĉju poslovanja i registriranoj djelatnosti Hrvatske pošte nalaze se u

toĉkama 2.6.1 i 4.1 Prospekta.

1.2.3 Podaci o temeljnom kapitalu

Registrirani temeljni kapital Hrvatske pošte: 878.827.400,00 kn

Broj dionica: 8.788.274

Nominalna vrijednost dionica: 100,00 kn

Depozitorij, prijeboj i namira: Središnje klirinško depozitarno društvo

d.d.

Struktura vlasništva: u cijelosti u vlasništvu Republike Hrvatske

Temeljni kapital upisan je i uplaćen u cijelosti.

1.2.4 Nezavisni revizori poslovanja Hrvatske pošte

Poslove revizije poslovanja i financijskih izvješća Hrvatske pošte za 2006. i 2007. godinu

obavljalo je društvo Audit d.o.o., Baštijanova 52a, Zagreb, a za 2008. godinu društvo Deloitte

d.o.o., Radniĉka cesta 80, Zagreb.

Zainteresiranim ulagateljima skrećemo pozornost na detalje vezane uz reviziju poslovanja

Hrvatske pošte sadrţane u toĉki 2.2 Prospekta.

1.2.5 Saţetak razvojne politike Hrvatske pošte

Hrvatska pošta ima sljedeće opće ciljeve poslovanja:

- saĉuvati status stabilne i ugledne institucije, koja pruţa usluge kako graĊanima i

obrtnicima, tako i malim, srednjim i velikim poduzećima

- ostati najjaĉim davateljem univerzalnih i drugih poštanskih i kurirskih usluga

- pozicionirati se kao lider u ekspres uslugama na domaćem trţištu

- uspostaviti uravnoteţenje prihoda i troškova mreţe poslovnica

- poslovati na razini profitabilnosti poštanskih operatora u zemljama EU (3-5%)

- optimizirati strukturu i broj zaposlenih, te postići racionalizaciju poslovanja (stalno

unapreĊivanje poslovnih procesa, informatizacija, automatizacija, bolja interna

12

organizacija i preraspodjela poslova, ĉime se smanjuje obim poslovanja, te se isti

mogu obavljati s manjim brojem izvršitelja)

- saĉuvati povjerenje svojih klijenata te provesti dodatno prilagoĊavanje potrebama

klijenata

Temelji za ostvarivanje spomenutih ciljeva:

- Na temelju Strategije razvoja poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj, struĉne studije

Ministarstva mora, promete i infrastruktura iz sijeĉnja 2008. godine te temeljem

Akcijskog plana za provedbu navedene Strategije, kojeg je usvojila Vlada Republike

Hrvatske, Uprava Hrvatske pošte definirala je i donijela Strateški plan razvoja

Hrvatske pošte do 2013. godine.

- Hrvatska pošta je uvoĊenjem nove metodologije planiranja u 2009. godini postavila

temelj uĉinkovitog upravljanja troškovima radne snage, voznog parka i objekata.

- Kao jedan od kljuĉnih naĉina optimizacije troškova usvojen je Program zbrinjavanja

viška zaposlenih.

- 01.10.2009. godine Hrvatska pošta je prešla na divizionalnu organizaciju. Navedena

organizacija obuhvaća ĉetiri divizije: Poštu, Mreţu, Express i Podršku, od kojih su

prve tri teritorijalno organizirane, a Podrška je centralizirana u svrhu troškovne

efikasnosti. Dodatno, tijekom 2010. godine planirano je uvoĊenje integralnog

informatiĉkog rješenja po najboljim svjetskim standardima.

- Hrvatska pošta će prilagoditi radno vrijeme poštanskih ureda potrebama odnosno

navikama korisnika te uvesti dvije kategorije dostave, 5-dnevne dostave (obvezno ju

je implementirati do poĉetka 2011. godine), „part-time“ osoblja u dostavi, uvesti

usluge s dodanom vrijednošću, smanjiti troškove distribucije i sl.

- Strategija prodaje Hrvatske pošte fokusirana je na osiguravanje teritorijalne i

vremenske dostupnosti poštanskih usluga po pristupaĉnim cijenama na cijelom

podruĉju RH uz podizanje kvalitete usluga uvoĊenjem novih tehnologija

(„track&trace“) za praćenje pošiljaka, EMS-HPEkspres-a, paketa i preporuĉenih

pošiljaka, te uvoĊenje novih usluga kao što su hibridna pošta i elektronska prijamna

knjiga-list.

- Uz gore navedeno Hrvatska pošta prati, regulira te kontinuirano upravlja rizicima u

poslovanju.

Komparativne prednosti temeljem kojih je moguće oĉekivati ostvarenje strateškog cilja -

odrţavanja vodeće pozicije na trţištu poštanskih i kurirskih usluga uz ostvarenje organskog i

anorganskog rasta jesu: dobra kadrovska ekipiranost struĉnim osobljem, kvalitetna

tehnološka opremljenost i dugotrajni kvalitetni poslovno-partnerski odnosi.

Postavljene ciljeve Hrvatska pošta ima mogućnost ostvariti organskim rastom kroz investicije

u razvoj te anorganskim rastom putem akvizicija.

Plan ostvarenja dodatnih prihoda ostvarit će se primjenom horizontalne i vertikalne

diversifikacije aktivnosti, odnosno iskorakom u nove djelatnosti i sudjelovanjem u regionalnoj

konsolidaciji putem akvizicija ili udruţivanja s drugim poštanskim operatorima kao i vlastitim

ulaganjima.

13

1.2.6 SWOT analiza

1.2.7 Trţišni poloţaj Hrvatske pošte

Hrvatska pošta je u vodećoj poziciji na hrvatskom trţištu poštanskih usluga s udjelom od

89,7% trţišta. Na trţištu kurirskih i paketskih usluga pokriva 45,19% trţišta dok udio na

trţištu pismovnih usluga iznosi 90,76%.

Ukupni prihod iznosi nešto manje od 0,5% ukupnog BDP-a Republike Hrvatske.

Glavna trţišta na kojima se pojavljuje Hrvatska pošta su:

- trţište poštanskih usluga (unutarnji i meĊunarodni promet)

- trţište kurirskih usluga

- trţište gotovinskog platnog prometa

- trţište prodaje proizvoda na malo

Detaljniji podaci o trţišnom poloţaju te podaci o trţištima na kojima se Izdavatelj pojavljuje

dani su u toĉki 2.6.3 i 2.6.4 Prospekta.

1.2.8 Rizici u poslovanju Hrvatske pošte

Sukladno odredbama ĉlanka 356. toĉka 1. Zakona o trţištu kapitala, u Saţetku prospekta

moraju, ukratko i uporabom uobiĉajenih pojmova biti prikazane najbitnije osobine i rizici

povezani s Izdavateljem, jamcem i samim vrijednosnim papirima i to na jeziku u kojem je

Prospekt bio izvorno sastavljen.

14

U toĉki 2.4 Prospekta navedeni su detaljniji podaci o svim vrstama i osobinama ĉimbenika

rizika povezanim s Hrvatskom poštom, a ovdje samo navodimo njihove bitne osobine.

U nastavku navodimo osnovne karakteristike rizika povezanih s Hrvatskom poštom kao

Izdavateljem i na specifiĉnosti njenog poslovanja i poloţaja na trţištu.

(1) Sistemski rizik

Sistemski rizik odreĊen je politiĉkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i u regiji

koji utjeĉu na uspješnost poslovanja hrvatskih tvrtki. Politiĉki rizik pojedine drţave ukljuĉuje

sve rizike povezane s mogućom politiĉkom nestabilnošću, a u svojoj krajnosti ukljuĉuje i

integritet i opstojnost drţave. Uzimajući u obzir trenutne unutarnje i vanjsko-politiĉke odnose,

Republika Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija ĉiji su glavni vanjskopolitiĉki ciljevi

uspješno ukljuĉivanje u Europsku uniju te već ostvareni ulazak u NATO savez.

Politiĉki i opći društveni rizik je svojstven svim dijelovima jednog društva i na njega se iz

perspektive pojedine kompanije, u pravilu, ne moţe individualno utjecati, odnosno umanjiti

ga.

(2) Regulatorni rizik

Stvaranje stabilnog regulativnog okvira koji će osigurati prijam, usmjeravanje, prijenos i

uruĉenje poštanskih pošiljaka na cijelom podruĉju Republike Hrvatske osnovni je preduvjet

za nesmetano funkcioniranje poštanskog prometa, a samim time i uloga Izdavatelja kao

javnog operatora. Od posebnog je znaĉaja jaĉanje uloge administrativne sposobnosti

regulatornog tijela – Hrvatske agencije za poštu i elektroniĉke komunikacije (dalje: Agencija)

– radi zaštite slobodnog trţišnog natjecanja, odnosno uloge pravne drţave koja bi omogućila

sankcioniranje onih davatelja poštanskih usluga koji ne poštuju odredbe propisane Zakonom

o poštanskim uslugama (NN br. 88/09.) (dalje: Zakon).

(3) UsklaĊenje Zakona sa zakonodavstvom Europske unije

Novi Zakon o poštanskim uslugama usklaĊen je u potpunosti sa zakonodavstvom Europske

unije.Proces potpunog otvaranja trţišta poštanskih usluga ušao je u posljednju fazu

usvajanjem nove Treće poštanske direktive, Direktive 2008/6EZ, kojoj je cilj stvoriti

jedinstveno trţište ukidanjem dosad zajamĉenih ekskluzivnih prava, odnosno monopola

javnih operatora, osiguranjem svim korisnicima zemalja Europske unije zadovoljavajuću

razinu univerzalnih usluga te uspostavu usklaĊenih principa reguliranja u uvjetima

liberaliziranog trţišta, a s ciljem otklanjanja prepreka funkcioniranju jedinstvenog trţišta. Rok

za potpunu liberalizaciju trţišta poštanskih usluga, za zemlje ĉlanice EU, predviĊen je za kraj

2010. godine odnosno za kraj 2012. godine za dio zemalja izvan Europske Unije. Republika

Hrvatska je sukladno ĉlanku 63. stavku 3. Zakona dobila odgodu potpune liberalizacije do

31.12.2012. godine kao i 11 sadašnjih ĉlanica Europske Unije.

(4) Rizik utjecaja Zakona na poslovanje Hrvatske pošte ulaskom u EU

Odredbe Zakona kojima je regulirano smanjenje stope mase za pismovne pošiljke (sa 100

grama na 50 grama) koje ulaze u rezervirano podruĉje 1. sijeĉnja 2010. godine, neće bitno

utjecati na poslovanje Izdavatelja. MeĊutim, potpuno otvaranje trţišta 2013. godine

predstavlja odreĊeni rizik poslovanja primarno u urbanim sredinama. Pravodobna prilagodba

i restrukturiranje Izdavatelja, pribliţavanje ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju,

gospodarski razvoj Republike Hrvatske, uvoĊenje usluga s dodanom vrijednošću i drugih

15

novih usluga u poslovanje Izdavatelja te unapreĊenje tehnologije, osigurat će zadrţavanje

Izdavateljeve vodeće pozicije na trţištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj.

Treća direktiva usmjerena je na postupke organiziranja, nadgledanja i kontrole univerzalne

usluge. Uz organiziranje univerzalne usluge su vezane obveze koje Izdavatelj i trenutno

ispunjava. U domeni nadgledanja univerzalne usluge, Izdavatelj ovisi o stavu regulatora

odnosno o poĉetku primjene odreĊenih dijelova direktive koji se odnose na pruţanje

univerzalne usluge (više davatelja, financiranje po odreĊenim osnovama, prihvaćanju

raĉunovodstvenih podataka glede nadoknade troškova i cijena usluga za rezervirano

podruĉje rezultatima neovisnog snimanja kvalitete, transparentnost akata i informiranost

korisnika).

(5) Rizik poslovnog okruţenja

Korporacije su svakodnevno izloţene poslovnom riziku koji obuhvaća rizik lošeg poslovanja i

smanjenja stabilnosti kompanije. Loše poslovne odluke, loši poslovni i financijski rezultati

pojedinog segmenta, neefikasna kontrola troškova i sliĉno povećavaju poslovni rizik i mogu

rezultirati nestabilnošću poslovanja kompanije.

Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva odrţavanje dostatne koliĉine novca i obrtnog

kapitala te osigurava raspoloţivost financijskih sredstava u obliku kreditnih linija.

(6) Rizik pokrića troškova

Izdavatelj je kao javni operator davatelj svih univerzalnih poštanskih usluga te temeljem

Zakona ima pravo i obvezu ove usluge obavljati na cijelom podruĉju Republike Hrvatske.

Odredbe ĉlanka 35. Zakona propisuju da se, kada prihodi od rezerviranih i univerzalnih

poštanskih usluga ne pokrivaju njihove troškove, troškovi podmiruju iz sredstava drţavnog

proraĉuna Republike Hrvatske, na naĉin i prema mjerilima koja se pobliţe propisuju

pravilnikom koji donosi ministar, uz suglasnost ministra financija, u skladu s pravilima o

drţavnim potporama.

(7) Rizik konkurencije

Odredbe ĉlanka 36. Zakona obvezuju Izdavatelja kao javnog operatora, da uz uvjete

odreĊene Zakonom omogući pristup svojoj poštanskoj mreţi i drugim davateljima

univerzalnih poštanskih usluga i korisnicima usluga.

U Republici Hrvatskoj, osim Izdavatelja, za sada nije registriran niti jedan davatelj

univerzalnih poštanskih usluga. Potencijalna registracija odreĊenog novog davatelja

univerzalnih poštanskih usluga Izdavatelju predstavlja i priliku boljeg iskorištavanja svojih

raspoloţivih kapaciteta, posebno automatskih strojeva za razradu poštanskih pošiljaka koji

trenutaĉno nisu u cijelosti iskorišteni u odreĊenim dijelovima dana i noći. Njihovo

iskorištavanje u satima koji nisu vršni, osigurava profit kako konkurentima (drugim

operatorima) tako i javnom operatoru. Prednosti Izdavatelja oĉituju se i u razgranatoj mreţi

poštanskih ureda te ostaloj infrastrukturi na cijelom podruĉju Republike Hrvatske kojoj će

Izdavatelj dati pristup po jasno definiranim uvjetima i cijenama. Izdavatelj i danas posluje u

konkurentnom okruţenju u dijelu paketskih i kurirskih usluga, u financijskim uslugama i

maloprodaji, a jedina znaĉajnija promjena dogodit će se od 2013. godine kada će se

liberalizirati i trţište poštanskih usluga u cijelosti.

16

(8) Cjenovni rizik

Izdavatelj podlijeţe odreĊenim zakonodavnim restrikcijama s aspekta cijena svojih usluga.

Izdavatelj sukladno ĉlanku 33. Zakona samostalno odreĊuje cijene ostalih poštanskih usluga.

Za univerzalne poštanske usluge cijena istovrsnih usluga za pismovne pošiljke mora biti

jednaka za sve korisnike na cijelom podruĉju RH. Agencija moţe odlukom u cijelosti ili

djelomiĉno izmijeniti ili ukinuti cijene univerzalnih poštanskih usluga prije ili nakon njihove

objave.

Davatelj poštanskih usluga obvezan je cijene iz ĉlanka 32. stavka 2. Zakona dostaviti na

znanje Agenciji najmanje petnaest dana prije poĉetka njihove primjene.

Cijene rezerviranih poštanskih usluga odobrava Agencija na prijedlog javnog operatora.

Agencija ima pod kontrolom cijene rezerviranih poštanskih usluga pod kojima se

podrazumijevaju poštanske usluge, bez obzira na sadrţaj pošiljke i vrstu usluge, prijam,

usmjeravanje, prijenos i uruĉenje pismovnih pošiljaka mase do 100 grama (od 1.1.2010.

godine mase do 50 grama), u unutrašnjem i meĊunarodnom prometu.

Hrvatska pošta nije mijenjala cijene od 1999. godine, a jedina iznimka je od 1. sijeĉnja 2009.

godine kada je uvedena nova stopa mase za pismo do 50 grama (radi postupne prilagodbe

liberalizaciji trţišta) i odreĊena je cijena u iznosu od 3,50 kn, a ukinuta je stopa mase do 20

grama ĉija je cijena bila za tipizirano pismo 2,30 kn, a netipizirano pismo 2,80 kn te je ukinuta

i stopa mase od 20 grama do 100 grama ĉija je cijena iznosila 5,00 kn. Cijene za ostale

stope mase pisma i ostale vrste pošiljaka nisu mijenjane od 1999. godine.

(9) Tehnološki rizik

Hrvatska pošta trenutno, zajedno s drugim medijima u podruĉju komunikacija, ima vodeću

ulogu s obzirom na prijenos informacija i roba do potrošaĉa.

S jedne strane postoji rizik zamjene sve većeg broja raĉuna i izvještaja kao i većine osobne i

poslovne komunikacije elektroniĉkim komunikacijama. S druge strane, znaĉaj istog rizika

umanjen je povećanjem interakcije putem raznih programa lojalnosti kupaca, kataloških

kupnji i povećanjem izravnih marketinških aktivnosti poduzeća, koja povećava ukupni

volumen poštanskih usluga.

(10) Rizik koncentracije velikih klijenata

Iako rizik eventualne koncentracije velikih klijenata postoji, relativno je mali zbog

konkurentskog poloţaja, ali i znaĉajnih razliĉitosti u obliku i naĉinu poslovanja velikih

klijenata.

Zbog oĉuvanja tajnosti podataka kao i razliĉitog karaktera sadrţaja pošiljki (raĉuni, bankovna

izvješća, upravno-pravni postupci i sl.) te razliĉitog vlasništva, najznaĉajniji trţišni segmenti,

kao što su financijski sektor, telekomunikacije i drţavna uprava, do sada nisu pokazivali

namjeru udruţivanja i okrupnjivanja s namjerom jaĉanja pozicije jedinstvenog klijenta te nije

za oĉekivati da će isto ĉiniti i u budućnosti.

17

(11) Kreditni rizik

Kreditni rizik ukazuje na sposobnost otplate tj. servisiranja obveza Izdavatelja. Kreditni rizik

povezan je s dostupnošću vanjskih izvora financiranja, kao i ovisnosti o stvarnim naplatama

potraţivanja.

S obzirom da Izdavatelj ima mnogobrojne kreditirane korisnike te nije direktno ovisan niti o

jednom, kao i da se postotak naplate potraţivanja od kupaca kreće oko 96%, kreditni rizik

nije od velikog znaĉaja.

(12) Teĉajni rizik

Teĉajni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene teĉaja valute.

Izdavatelj mali dio svojih prihoda ostvaruje u inozemstvu te je iz tog razloga poput svakog

izvoznika u odreĊenoj mjeri izloţen kretanjima teĉaja kune prema euru i ameriĉkom dolaru te

manjim dijelom prema kretanjima teĉaja ostalih valuta.

Uz navedeno, manji dio nabave robe i plaćanja usluga Izdavatelj ostvaruje iz inozemstva te

je i kao uvoznik izloţen teĉajnom riziku. MeĊutim, prihodi ostvareni iz poslovanja s

inozemstvom iznose manji dio ukupnih prihoda Izdavatelja, a obveze prema dobavljaĉima su

u minimalnim iznosima i plaćaju se po dospijeću, stoga ne postoji znaĉajan teĉajni rizik.

(13) Rizik promjene poreznih propisa

Promjena poreznih propisa izravno utjeĉe na profitabilnost Izdavatelja. Jedinstvena stopa

poreza na dobit iznosi 20%.

Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojeg je

Hrvatski Sabor donio na sjednici 10.07.2009. godine, a stupa na snagu 01.01.2010. godine,

plaćanja poreza na dodanu vrijednost osloboĊene su univerzalne poštanske usluge i s njima

povezane isporuke svih pratećih dobara, u skladu s europskom praksom, što bi moglo imati

pozitivan efekt na poslovanje s individualnim korisnicima obzirom da usluge drugih davatelja

koji nisu registrirani za obavljanje univerzalnih usluga neće biti osloboĊene PDV-a.

Na isplatu kamata iz obveznica ne obraĉunava se i ne plaća porez na dodanu vrijednost.

Prihod koji hrvatske pravne osobe ostvare od kamata, ukljuĉivo i kamate iz obveznica, ulazi

u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od

20%.

Prihod koji fiziĉke osobe, porezni obveznici u Republici Hrvatskoj ostvare od kamata iz

obveznica ne smatra se dohotkom i ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak pa nije oporeziv.

Sukladno hrvatskim propisima, isplata kamata iz obveznica inozemnim pravnim i fiziĉkim

osobama ne podlijeţe plaćanju poreza po odbitku.

Kapitalna dobit koju prodajom obveznica ostvare domaće pravne osobe ulazi u osnovicu

poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.

Kapitalna dobit koju prodajom obveznica ostvare fiziĉke osobe, obveznici poreza na

dohodak, ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako to nije djelatnost

poreznog obveznika.

18

(14) Rizik utvrĊivanja i registriranja prava vlasništva nad nekretninama

Ukupan broj nekretnina je 806, koje su razvrstane kao nekretnine u funkciji (631 nekretnina),

nekretnine izvan funkcije (81 nekretnina) te stanovi (94 stana).

Od navedenog ukupnog broja nekretnina mali broj se nalazi u kategoriji izvanknjiţnog

vlasništva kojoj se ne moţe ukazati pravni slijed stjecanja nekretnine ili se ne moţe ući u trag

dokumentaciji te je ta kategorija i najriziĉnija kad se govori o upisu vlasništva u zemljišne

knjige. Tu kategoriju ne moţe se promatrati sa stajališta gubitka nekretnine već kao

eventualnu dugotrajnu provedbu postupka legalizacije. Rješavanje imovinsko-pravnih

odnosa je opisano u godišnjem izvještaju neovisnog revizora za 2008. godinu pod naslovom

17. MATERIJALNA IMOVINA gdje je navedeno da je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

nad nekretninama u tijeku te da Društvo nije bilo u mogućnosti dostaviti dostatnu

dokumentaciju kojom bi se uvjerili da je Društvo pravni vlasnik svih nekretnina iskazanih u

bilanci na dan 31. prosinca 2008. godine. Ovdje upućujemo na bilješku revizora na stranici

113 ovog Prospekta.

Postoji evidentan rizik da neke od navedenih nekretnina ne budu u konaĉnici upisane u

zemljišne knjige kao vlasništvo Izdavatelja, ali navedeno ne predstavlja rizik za stabilnost

redovnog financijskog poslovanja.

(15) Ostali rizici

Budući da su financijska trţišta posljednjih godina prošla kroz znaĉajne fluktuacije cijena,

koje su bile ĉesto nepovezane sa samim rezultatima poslovanja društava uslijed trţišnih

fluktuacija kao i općih gospodarskih uvjeta utjecaji na cijenu obveznica Hrvatske pošte mogu

biti od velikog znaĉaja. Cijena Obveznica moţe biti vrlo nestabilna i pod utjecajem raznih

internih ĉimbenika koji djeluju na Hrvatsku poštu, kao npr. rezultati poslovanja, promjene u

organizacijskoj strukturi, promjene u strukturi dioniĉara Hrvatske pošte i sl.

Tekući sudski ili drugi sporovi ili pravni postupci Hrvatske pošte obraĊeni su u toĉki 2.13.5

Brojĉano su najviše zastupljeni radni sporovi.

(16) Rizik zaduţenosti

Izdanjem obveznica sa danom 1. srpnja 2009. godine i povećanjem izdanja Obveznica sa

danom 7. sijeĉnja 2010. godine zaduţenost Izdavatelja se povećala za 41.000.000,00 EUR u

odnosu na zadnje objavljeno revidirano financijsko izvješće. Priljev od prodaje Obveznica

Izdavatelj je namijenio financiranju stimulativnih otpremnina radnika HP-a te financiranju

ostalog redovnog poslovanja. Iako se zaduţivanjem kroz prodaju Obveznica ukupna

zaduţenost Izdavatelja povećala, rizik je mali jer se stimulativnim otpremninama zbrinuo

višak radnika, ĉime će se smanjit troškovi radne snage u budućim razdobljima te poboljšati

rezultati poslovanja i financijski rezultat Izdavatelja.

1.2.9 Rizici Obveznica HP – Hrvatske pošte d.d.

(1) Valutni rizik

19

Imatelj Obveznica izloţen je riziku promjene teĉaja EUR/HRK. Svaki investitor koji ulaţe u

Obveznice Izdavatelja mora biti svjestan da promjena teĉaja moţe utjecati na prinos koji će

se ostvariti kupnjom Obveznice.

(2) Rizik promjene kamatnih stopa

Vlasnik obveznice s fiksnom kamatnom stopom izloţen je riziku pada cijene takve obveznice

kao rezultata promjene trţišnih kamatnih stopa, tj. kamatnih stopa koje na trţištu ostvaruju

usporedivi izdavatelji. Naime, iako je kamatna stopa na Obveznicu Izdavatelja fiksirana,

kamatne stope na trţištu mijenjaju se svaki dan. Kako se trţišne kamatne stope mijenjaju,

tako se mijenja i cijena obveznica, ali u suprotnom smjeru. Ako trţišna kamatna stopa raste,

cijena obveznice s fiksnom kamatnom stopom obiĉno pada, dok se prinos na takvu

obveznicu ne izjednaĉi s trţišnom kamatnom stopom i obrnuto, ako trţišna kamatna stopa

pada, cijena obveznice raste dok se prinos na takvu obveznicu otprilike ne izjednaĉi s

trţišnom kamatnom stopom. Ako investitor drţi obveznicu do dospijeća, kretanje kamatnih

stopa na trţištu, koje ostvaruju drugi izdavatelji dugoroĉnih vrijednosnih papira sliĉnih

karakteristika, neće utjecati na prinos koji će investitor ostvariti.

(3) Rizik trţišne cijene

Na trţišnu cijenu obveznica utjeĉe velik broj ĉimbenika kao npr. promjena trţišnih kamatnih

stopa, cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike centralne banke, inflacija te nedostatak ili

prevelika potraţnja za obveznicama. Vlasnik obveznica tako je izloţen riziku nepovoljnog

kretanja trţišne cijene obveznica koji se materijalizira ukoliko vlasnik obveznica iste proda

prije dospijeća.

(4) Rizik likvidnosti

Neovisno o uvrštenju Obveznica na ureĊeno trţište nema nikakvih garancija da će se razviti

aktivno trgovanje istima, a koje bi trajalo cijelo razdoblje do dospijeća Obveznica. U sluĉaju

da se aktivno trgovanje ne razvije, to bi moglo imati i negativan utjecaj na cijenu Obveznice,

a posebno na likvidnost Obveznice.

(5) Hrvatsko trţište kapitala

Trţište kapitala u Hrvatskoj još uvijek je plitko i nedovoljno razvijeno, u posljednje vrijeme s

vrlo narušenom i niskom likvidnošću, s problemima koje bi mogli nabrojati kako slijedi:

- Mali broj likvidnih vrijednosnih papira

- Nedovoljna likvidnost primarnog i sekundarnog trţišta

- Nedovoljna transparentnost poslovanja i poslovnih rezultata izdavatelja vrijednosnih

papira

- Niska domaća potraţnja i gotovo potpuna odsutnost velikih institucionalnih investitora

- Izuzetno velika volatilnost cijena

Odredbe Zakona o trţištu kapitala, Zakona o investicijskim fondovima i drugi propisi iz ove

oblasti, a osobito aktivnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) kao

središnjeg regulatornog tijela za funkcioniranje trţišta vrijednosnih papira, unaprijeĊeni

20

nadzor nad sudionicima trţišta i izdavateljima ĉine vrlo kvalitetan pravni okvir za

organiziranje i funkcioniranje ovog segmenta trţišta.

Gore navedeni problemi u najvećoj su mjeri posljedica nedostatne kapitaliziranosti sudionika

te oskudne, netransparentne ponude i visoko volatilne ili špekulativno formirane cijene

vrijednosnica.

Tijekom 2008. i prve polovice 2009. godine zabiljeţena je drastiĉna dekapitalizacija

financijskog trţišta koja je svim ulagateljima smanjila financijsku imovinu uloţenu u

vrijednosne papire ili nebankovne institucije. Ovaj pad bi mogao imati velike implikacije na

razinu potrošnje i investicije.

21

1.3 PODACI O VRIJEDNOSNOM PAPIRU

Ovaj Prospekt sadrţi podatke i uvjete ponude za upis i uplatu Obveznica s valutnom

klauzulom iskljuĉivo javnom ponudom kvalificiranim ulagateljima. U poĉetnoj ponudi od 1.

srpnja 2009. godine ponuĊene su na upis obveznice u vrijednosti od 28.000.000,00 eura,

dospijeća 1. srpnja 2012. godine, koje su izdane od strane Izdavatelja po jedinstvenoj

prodajnoj cijeni od 98,721% i prinosu do dospijeća od 9,5%. Interes investitora je bio manji

od ponuĊene koliĉine vrijednosnih papira te je izdano samo 21.000.000 obveznica.

U drugoj ponudi, tj. povećanju izdanja od 7. sijeĉnja 2010. godine ponuĊene su na upis

obveznice u vrijednosti od 20.000.000,00 eura, dospijeća 1. srpnja 2012. godine, koje su

izdane od strane Izdavatelja po jedinstvenoj prodajnoj cijeni od 101,096% i prinosu do

dospijeća od 8,5%. Obveznice su ponuĊene iskljuĉivo kvalificiranim ulagateljima, ĉiji je

interes za upis premašio koliĉinu ponuĊenih vrijednosnih papira te je izdano svih 20.000.000

obveznica.

Ostale obavijesti o vrijednosnom papiru sadrţane su u toĉki 3. ovog Prospekta („Informacije

o vrijednosnom papiru“).

1.3.1 Naĉin objave Prospekta

Ovaj Prospekt će se objaviti nakon primitka Rješenja o odobrenju Prospekta od strane

HANFA-e u elektronskom obliku na internet stranicama Izdavatelja (www.posta.hr), sukladno

odredbama ĉlanka 374. Zakona o trţištu kapitala.

Hrvatska pošta će sljedeći radni dan nakon dana objave Prospekta sukladno odredbama ĉl.

374. Zakona o trţištu kapitala, u jednim dnevnim novinama dostupnim na teritoriju Republike

Hrvatske objaviti oglas s naznakom da je Prospekt objavljen i naznaku mjesta i naĉina na

koji ulagatelji mogu pribaviti Prospekt.

1.3.2 Rok vaţenja Prospekta

Ovaj Prospekt je valjan jednu godinu od dana objave Prospekta, pod uvjetom da bude

redovno dopunjen novim informacijama.

1.3.3 Naĉin upisa Obveznica

Potpisom i ovjerom Upisnice, na tipskom obrascu, u tri primjerka. Budući da se Upisnice po potpisu i ovjeri šalju poštom u pravilu u sjedište Agenta Izdanja,

rizik eventualnog zakašnjenja u dostavljanju Upisnica upućenih poštom u propisanom roku

snosi iskljuĉivo ulagatelj.

22

1.3.4 Obveznice

Na dan objave Prospekta Hrvatska pošta ima izdanih ukupno 41.000.000 Obveznica s

valutnom klauzulom.

23

1.4 POTPISNICI SAŢETKA PROSPEKTA

24

2 INFORMACIJE O IZDAVATELJU

2.1 ODGOVORNE OSOBE

2.1.1 Odgovorne osobe Izdavatelja

Hrvatska pošta i odgovorne osobe Hrvatske pošte (ĉlanovi Uprave i Nadzornog odbora ĉija

su imena navedena u ovoj toĉki Prospekta) nakon svih provedenih ispitivanja, potvrĊuju da

ovaj Prospekt sadrţi sve znaĉajne informacije vezane uz Hrvatsku poštu kao Izdavatelja i uz

obveznice koje je izdala, da te informacije nisu zavaravajuće, nego istinite i toĉne u svakom

materijalnom pogledu, da su sva mišljenja i namjere u Prospektu iznesene pošteno i da

nema drugih ĉinjenica ĉije bi izostavljanje uĉinilo bilo koju izjavu iz Prospekta materijalno

zavaravajućom ili navelo na pogrešne zakljuĉke.

U skladu s tim, Izdavatelj prihvaća odgovornost za informacije sadrţane u ovom Prospektu.

Struktura upravljanja Hrvatskom poštom utvrĊena je Statutom, a duţnosti, odgovornost i

ovlasti Uprave i Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovaĉkim društvima, Statutom

i Poslovnikom o radu Uprave.

2.1.2 Ĉlanovi Uprave

Odgovorne osobe za poslovanje Hrvatske pošte su ĉlanovi Uprave koju ĉine Robert Jukić,

predsjednik Uprave te Ranko Marinović, Nenad Puškar i Mateo Beusan, ĉlanovi Uprave.

Predsjednik Uprave zastupa Hrvatsku poštu pojedinaĉno i samostalno. Ĉlan Uprave zastupa

Hrvatsku poštu zajedno s predsjednikom Uprave u poslovima iz mjerodavnosti tog ĉlana

Uprave, utvrĊenima u skladu sa Statutom i Poslovnikom o radu Uprave.

2.1.3 Ĉlanovi Nadzornog odbora

Odgovorne osobe za poslovanje Hrvatske pošte su i ĉlanovi Nadzornog odbora kojeg ĉine:

Boţidar Kalmeta, predsjednik Nadzornog odbora, Tamara Obradović Mazal, zamjenica

predsjednika Nadzornog odbora te Sanja Šarić, Drago Jakovĉević, Jadranka Dumbović,

Miomir Ţuţul i Ţeljko Vidaković, ĉlanovi Nadzornog odbora.

25

2.1.4 Izjava odgovornih osoba

26

2.2 OSOBE ZADUŢENE ZA REVIZIJU FINANCIJSKIH INFORMACIJA

2.2.1 Nezavisni revizori poslovanja

Poslove revizije poslovanja i financijskih izvješća Hrvatske pošte za 2007. godinu obavljalo je

društvo Audit d.o.o., Baštijanova 52a, Zagreb. Ovlašteni revizori društva Audit d.o.o. bili su

za 2006. godinu gospoĊa Renata Trifunović, a za 2007. godinu gospodin Zoran Vuk, budući

da u 2007. godini gospoĊa Renata Trifunović više nije zaposlenik društva Audit d.o.o..

Ovlaštena osoba društva Audit d.o.o. bio je gospodin Zoran Vuk, ĉlan Uprave društva.

Poslove revizije poslovanja i financijskih izvješća Hrvatske pošte za 2008. godinu obavilo je

društvo Deloitte d.o.o., Radniĉka cesta 80, Zagreb, ovlaštena osoba bio je gospodin

Branislav Vrtaĉnik, direktor.

2.2.2 Promjena nezavisnog revizora

U 2008. godini je istekao ugovor izmeĊu Hrvatske pošte i Audita d.o.o. te je proveden

postupak javne nabave kojim je odabran najbolji ponuditelj, Deloitte d.o.o..

27

2.3 IZABRANE FINANCIJSKE INFORMACIJE

Niţe prikazani financijski podaci za 2008. godinu odabrani su iz revidiranih godišnjih

financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.

Odabrani financijski podaci za prvih devet mjeseci 2008. i prvih devet mjeseci 2009. godine

uzeti su iz nerevidiranog Izvještaja o rezultatima poslovanja u razdoblju od I.-IX. 2008.

godine i nerevidiranog Izvještaja o rezultatima poslovanja u razdoblju od I.-IX. 2009. godine.

Godišnji financijski izvještaj za godinu koja je završila 31. prosinca 2008. revidiran je od

strane neovisnog revizora, društva Deloitte d.o.o., Radniĉka cesta 80, Zagreb. Izvještaj o

rezultatima poslovanja u razdoblju od I.-IX. 2008. godine te Izvještaj o rezultatima poslovanja

u razdoblju I.-IX. 2009. godine odobrila je Uprava Hrvatske pošte. Izvještaj o rezultatima

poslovanja u razdoblju od I.-IX. 2009. godine ne predstavlja nuţno indikaciju budućih

financijskih tokova i rezultata narednog razdoblja Hrvatske pošte, ukljuĉujući i godinu koja

završava 31. prosinca 2009.

Prikazane odabrane financijske podatke potencijalni ulagatelji bi trebali ĉitati zajedno s

revidiranim Financijskim izvješćima za godinu koja je završila 31. prosinca 2007. godine i 31.

prosinca 2008. godine, i nerevidiranim Izvještajem o rezultatima poslovanja u razdoblju od I.-

IX. 2009. godine, ukljuĉujući i bilješke uz ta Financijska izvješća.

HP-Hrvatska pošta d.d. 2007 2008 3Q2007 3Q 2008 3Q 2009

Iznosi u 000 kuna

Dugotrajna Imovina 922.464 982.330 943.717 881.061 1.036.187

Kratkotrajna Imovina 483.225 255.507 405.541 446.675 348.414

od toga novĉana sredstva 134.153 27.057 65.766 66.958 51.846

UKUPNO AKTIVA 1.405.689 1.237.837 1.349.258 1.327.736 1.384.601

Kapital i rezerve 957.066 703.536 1.022.950 885.927 770.784

Dugoroĉne obveze 199.913 186.535 96.779 181.592 198.056

Kratkoroĉne obveze 248.710 347.766 229.529 260.217 415.761

UKUPNO PASIVA 1.405.689 1.237.837 1.349.258 1.327.736 1.384.601

POSLOVNI PRIHODI 1.509.095 1.536.500 1.119.027 1.132.050 1.254.686

Poštanski prihodi i prihodi od ostalih usluga 1.469.595 1.492.017 1.090.965 1.109.220 1.235.844

Ostali poslovni prihodi 39.500 44.483 28.062 22.830 18.842

POSLOVNI RASHODI 1.703.112 1.740.150 1.180.436 1.172.167 1.187.230

Trošak osoblja 1.183.083 1.311.722 818.002 881.087 903.748

Ostali poslovni rashodi 520.029 428.428 362.434 291.080 283.482

Od toga Amortizacija i vrijednosno usklaĊenje 58.661 53.236 44.465 33.928 34.648

EBITDA -135.356 -150.414 -16.944 -6.189 102.104

Neto dobit -31.808 -253.880 40.387 -71.141 67.248

Povrat na Imovinu -2,3% -20,5% 3,0% -5,4% 4,9%

Povrat na Kapital -3,3% -36,1% 3,9% -8,0% 8,7%

Neto Dug 314.470 507.243 260.542 374.851 561.971

Dug prema Kapitalu 0,47 0,76 0,32 0,50 0,80

Neto Profitna Marţa -2,11% -16,36% 3,60% -6,22% 5,30%

28

2.4 ĈIMBENICI RIZIKA

2.4.1 Općenito o rizicima

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama, svjesno

preuzima pojedine vrste rizika. Pri razmatranju ulaganja u Obveznice Izdavatelja potencijalni

ulagatelj trebao bi uzeti u obzir ĉimbenike rizika izloţene u nastavku, ali se ulagatelj upućuje i

na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog poloţaja Izdavatelja, uvjeta Izdanja, kao i ostalih

utjecaja i informacija koje mogu utjecati na sposobnost Izdavatelja da ispunjava svoje

obveze u svezi s izdanjem Obveznica.

U nastavku se navode svi ĉimbenici rizika koji mogu utjecati na sposobnost Hrvatske pošte

da ispunjava svoje obveze u svezi s izdanjem Obveznica.

2.4.2 Sistemski rizik

Sistemski rizik odreĊen je politiĉkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji i regiji koji

utjeĉe na uspješnost poslovanja hrvatskih tvrtki. Politiĉki rizik pojedine drţave ukljuĉuje sve

rizike povezane s mogućom politiĉkom nestabilnošću, a u svojoj krajnosti ukljuĉuje i integritet

i opstojnost drţave. Uzimajući u obzir trenutne unutarnje i vanjsko-politiĉke odnose, Hrvatska

je stabilna parlamentarna demokracija ĉiji su glavni vanjskopolitiĉki ciljevi uspješno

ukljuĉivanje u Europsku uniju te već ostvaren ulazak u NATO savez.

Hrvatska je proces pribliţavanja Europskoj uniji zapoĉela potpisivanjem Sporazuma o

stabilizaciji i pridruţivanju s Europskom unijom, koji je stupio na snagu 1. veljaĉe 2005.,

provedbom kojega Republika Hrvatska ubrzano ispunjava politiĉke, gospodarske i pravne

kriterije za ĉlanstvo u Europskoj uniji (kriteriji iz Kopenhagena). TakoĊer, komponenta

Sporazuma o stabilizaciji i pridruţivanju koja se u svojim zahtjevima odnosi na jaĉanje

regionalne suradnje neposredno djeluje na uĉvršćivanje stabilnosti šire regije što je jedan od

preduvjeta uspješnog gospodarskog razvoja.

Sukladno cilju uspješnog pridruţivanja Europskoj uniji Hrvatska je znatan dio svojih aktivnosti

usmjerila na reforme potrebne za uspješno usklaĊivanje s pravnom steĉevinom Europske

unije (acquis communautaire-om), kao i na razvoj i odrţavanje intenzivnih partnerskih

odnosa s drţavama ĉlanicama Europske unije. Sluţbenim poĉetkom pregovora o prikljuĉenju

Europskoj uniji 3. listopada 2005. Republika Hrvatska intenzivirala je aktivnosti vezane uz

prilagodbu europskim standardima i normama. Za oĉekivati je da će proces prilagodbe na

razliĉite naĉine utjecati na razvoj svih hrvatskih gospodarskih subjekata, s obzirom na razna

podruĉja djelatnosti privatnog sektora koji se moraju uskladiti s kriterijima i standardima

Europske unije.

2007. godina je osim nastavka pregovora, Hrvatskoj donijela nove mogućnosti uporabe

predpristupnih fondova EU i to kroz novi, jedinstveni instrument pretpristupne pomoći IPA

(Instrument for Pre-Accession Assistance). Program IPA zamjenjuje dosadašnje

pretpristupne programe kao što su CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Ukupno je do 2010.

godine za Hrvatsku unutar programa IPA osiguran iznos od 589,9 milijuna eura.

29

Otvorena pitanja koja RH ima sa svojim susjedima ne utjeĉu na politiĉku stabilnost drţave

već predstavljaju legitimno zastupanje strateških i gospodarskih interesa drţave u

meĊunarodnim odnosima, kao što to ĉine i sve druge razvijene drţave.

Politiĉki i opći društveni rizik je svojstven svim dijelovima jednog društva i na njega se iz

perspektive pojedine kompanije, u pravilu, ne moţe individualno utjecati, odnosno umanjiti

ga.

2.4.3 Regulatorni rizik

Osnovni preduvjet za nesmetano funkcioniranje poštanskog prometa, a samim time i uloga

Izdavatelja kao javnog operatora je stvaranje stabilnog regulativnog okvira koji će osigurati

prijam, usmjeravanje, prijenos i uruĉenje poštanskih pošiljaka na cijelom podruĉju Republike

Hrvatske. Od posebnog je znaĉaja jaĉanje uloge administrativne sposobnosti regulatornog

tijela – Hrvatske agencije za poštu i elektroniĉke komunikacije – radi zaštite slobodnog

trţišnog natjecanja, odnosno uloge pravne drţave koja bi omogućila sankcioniranje onih

davatelja poštanskih usluga koji ne poštuju odredbe propisane Zakonom.

2.4.4 UsklaĊenje Zakona sa zakonodavstvom Europske unije

Novi Zakon o poštanskim uslugama usklaĊen je u potpunosti sa zakonodavstvom Europske

unije.

Proces potpunog otvaranja trţišta poštanskih usluga ušao je u posljednju fazu usvajanjem

nove Treće poštanske direktive, Direktive 2008/6EZ, kojoj je cilj stvoriti jedinstveno trţište

ukidanjem dosad zajamĉenih ekskluzivnih prava odnosno monopola javnih operatora,

osiguranjem svim korisnicima zemalja Europske unije zadovoljavajuću razinu univerzalnih

usluga te uspostavu usklaĊenih principa reguliranja u uvjetima liberaliziranog trţišta, a s

ciljem otklanjanja prepreka funkcioniranju jedinstvenog trţišta. Rok za potpunu liberalizaciju

trţišta poštanskih usluga za zemlje ĉlanice EU predviĊen je za kraj 2010. godine odnosno za

kraj 2012. godine za dio zemalja Europske Unije. Republika Hrvatska je sukladno ĉlanku 63.

stavak 3. Zakona dobila odgodu potpune liberalizacije do 31.12.2012. godine kao i 11

sadašnjih ĉlanica Europske Unije.

Zakon je propisao da će Izdavatelj kao javni operator od 1. sijeĉnja 2010. godine smanjiti

monopol na rezervirane univerzalne poštanske usluge sa 100 grama na 50 grama.

Izdavatelj je od 1. sijeĉnja 2009. godine već uveo u svoj sustav stope mase za pisma u

unutrašnjem i meĊunarodnom prometu do 50 grama te se na taj naĉin prilagodio postupnoj

liberalizaciji trţišta poštanskih usluga koja će nastupiti 1. sijeĉnja 2010. godine. Otvaranje

trţišta trebalo bi povećati kvalitetu postojećih usluga i potaknuti razvoj novih usluga

Izdavatelja.

30

2.4.5 Rizik utjecaja Zakona na poslovanje Hrvatske pošte ulaskom u EU

Odredbe Zakona kojima je regulirano smanjenje stope mase za rezervirane univerzalne

poštanske usluge sa 100 grama na 50 grama koje ulaze u rezervirano podruĉje 1. sijeĉnja

2010. godine, te daljnje potpuno otvaranje trţišta neće bitno utjecati na poslovanje

Izdavatelja. Pravodobna prilagodba Izdavatelja, pribliţavanje ulaska Republike Hrvatske u

Europsku Uniju, gospodarski razvoj Republike Hrvatske, uvoĊenje pošiljaka s dodanom

vrijednosti i drugih novih usluga u poslovanje Izdavatelja te unapreĊenje tehnologije, osigurat

će zadrţavanje Izdavateljeve vodeće pozicije na trţištu poštanskih usluga u Republici

Hrvatskoj.

Treća direktiva govori o postupcima organiziranja, nadgledanja i kontrole univerzalne usluge.

Uz organiziranje univerzalne usluge su vezane obveze koje Izdavatelj i trenutno ispunjava. U

domeni nadgledanja univerzalne usluge, Izdavatelj ovisi o stavu regulatora odnosno o

poĉetku primjene odreĊenih dijelova direktive koji se odnose na pruţanje univerzalne usluge

(više davatelja, financiranje po odreĊenim osnovama, prihvaćanje raĉunovodstvenih

podataka glede nadoknade troškova, cijena usluga, rezultatima neovisnog snimanja

kvalitete, transparentnosti akata i informiranosti korisnika), no regulator i ovdje ima završnu

rijeĉ. Primjer je zahtjev za neovisnim snimanjem univerzalnog podruĉja usluga koji

predstavlja veliku stavku u troškovima davatelja univerzalnih usluga.

2.4.6 Rizik poslovnog okruţenja Korporacije su svakodnevno izloţene poslovnom riziku koji obuhvaća rizik lošeg poslovanja i

smanjenja stabilnosti kompanije. Loše poslovne odluke, loši poslovni i financijski rezultati

pojedinog segmenta, neefikasna kontrola troškova i sliĉno povećavaju poslovni rizik i mogu

rezultirati nestabilnošću poslovanja kompanije.

Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva odrţavanje dostatne koliĉine novca i obrtnog

kapitala te osigurava raspoloţivost financijskih sredstava u obliku kreditnih linija.

2.4.7 Rizik pokrića troškova

Izdavatelj je kao javni operator davatelj svih univerzalnih poštanskih usluga te temeljem

Zakona ima pravo i obvezu ove usluge obavljati na cijelom podruĉju Republike Hrvatske.

Odredbe ĉlanka 35. Zakona propisuju da, kada prihodi od rezerviranih i nerezerviranih

univerzalnih poštanskih usluga ne pokrivaju njihove troškove, ti se troškovi podmiruju iz

sredstava drţavnog proraĉuna Republike Hrvatske.

Potpunom liberalizacijom trţišta Vlada Republike Hrvatske će trebati definirati tko će imati

obvezu obavljanja univerzalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Na drugim trţištima na kojima

je već nastupila potpuna liberalizacija uglavnom javni operatori imaju obvezu obavljanja

univerzalnih poštanskih usluga tj. usluga koje je pod jednakim uvjetima i pristupaĉnim

cijenama potrebno nuditi svim korisnicima usluga. Postupno otvaranje poštanskog trţišta

Izdavatelju, za sada jedinom davatelju univerzalnih usluga, daje dovoljno vremena za

31

uvoĊenje mjera modernizacije i restrukturiranja koje su potrebne da se osigura dugoroĉno

preţivljavanje u novim trţišnim uvjetima.

Ukidanjem rezerviranog podruĉja doći će do izmjena i dopuna odredbi ovog ĉlanka, koje će

biti usuglašene s trećom direktivom.

2.4.8 Rizik konkurencije

Dodatni regulatorni rizik proizlazi iz ĉinjenice da regulatorna tijela imaju ovlaštenje imenovati

više poduzeća kao davatelje univerzalnih usluga i to za pruţanje razliĉitih elemenata

univerzalne usluge, odnosno za pokrivanje razliĉitih dijelova nacionalnog podruĉja.

Odredbe ĉlanka 36. Zakona obvezuju Izdavatelja kao javnog operatora da uz uvjete

odreĊene Zakonom omogući pristup svojoj poštanskoj mreţi i drugim davateljima

univerzalnih poštanskih usluga i korisnicima usluga. Zakon takoĊer obvezuje Izdavatelja da

drugim davateljima poštanskih usluga i korisnicima usluga omogući pristup sustavu

poštanskih oznaka, bazi podataka za razvrstavanje pošiljaka te podacima o promjeni adrese,

preusmjeravanju poštanskih pošiljaka i vraćanju pošiljaka pošiljatelju.

U Republici Hrvatskoj, osim Izdavatelja, za sada nema registriran niti jedan davatelj

univerzalnih poštanskih usluga. Izdavatelj pritom ne vidi prijetnju u potencijalnoj registraciji

odreĊenog davatelja univerzalnih poštanskih usluga već priliku da potpuno iskoristi svoje

raspoloţive kapacitete, a posebno automatske strojeve za razradu poštanskih pošiljaka.

Iskorištavanjem automatskih strojeva za razradu u satima koji nisu vršni, mogu profitirati i

konkurenti (drugi operatori) i javni operator. Izdavatelj vidi dodatnu priliku i u svojoj prednosti

u razgranatoj mreţi poštanskih ureda i ostaloj infrastrukturi na cijelom podruĉju Republike

Hrvatske kojoj će dati pristup po jasno definiranim uvjetima i cijenama. Hrvatska pošta i

danas posluje u konkurentnom okruţenju u dijelu paketskih i kurirskih usluga, u financijskim

uslugama i maloprodaji, a jedina znaĉajnija promjena dogodit će se od 2013. godine kada će

se liberalizirati i trţište poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj u cijelosti.

2.4.9 Cjenovni rizik

Izdavatelj podlijeţe zakonodavnim restrikcijama u smislu cijena svojih usluga.

Izdavatelj sukladno ĉlanku 33. Zakona samostalno odreĊujue cijene poštanskih usluga. Za

univerzalne poštanske usluge, cijena istovrsnih usluga za pismovne pošiljke mora biti

jednaka za sve korisnike na cijelom podruĉju RH.

Davatelj poštanskih usluga moţe odobriti popust korisnicima koji šalju veći broj pošiljaka uz

uvjet da je takav popust predviĊen cjenikom poštanskih usluga i da se primjenjuje na sve

korisnike koji šalju pošiljke pod sliĉnim uvjetima.

Cijene univerzalnih poštanskih usluga moraju biti jednake za istovrsne usluge za pismovne

pošiljke za sve korisnike na cijelom podruĉju na kojemu davatelj poštanskih usluga obavlja

univerzalne poštanske usluge. Davatelj poštanskih usluga obvezan je cijenik iz ĉlanka 32.

32

stavka 2. Zakona dostaviti na znanje Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroniĉke komunikacije

najmanje petnaest dana prije poĉetka njihove primjene.

Prema ĉlanku 33. Zakona cijene rezerviranih poštanskih usluga temelje se, u pravilu, na

troškovima, s tim da se za cijene ovih usluga u meĊunarodnom prometu primjenjuju i mjerila

utvrĊena aktima Svjetske poštanske unije.

Cijene rezerviranih poštanskih usluga odobrava Agencija na prijedlog javnog operatora.

Napominje se da Agencija ima pod kontrolom cijene rezerviranih poštanskih usluga pod

kojim se podrazumijevaju poštanske usluge, bez obzira na sadrţaj pošiljke i vrstu usluge,

prijam, usmjeravanje, prijenos i uruĉenje pismovnih pošiljaka, mase do 100 grama (od

1.1.2010. godine mase do 50 grama), u unutrašnjem i meĊunarodnom dolaznom prometu te

moţe Odlukom u cijelosti ili djelomiĉno izmijeniti ili ukinuti cijene univerzalnih poštanskih

usluga prije ili nakon njihove objave.

Izdavatelj nije mijenjao cijene od 1999. godine, a jedina iznimka je od 1. sijeĉnja 2009.

godine kada je uvedena nova stopa mase za pismo do 50 grama (radi postupne liberalizacije

trţišta) i odreĊena je cijena u iznosu od 3,50 kn, a ukinuta je stopa mase do 20 grama ĉija je

cijena bila za tipizirano pismo 2,30 kn, a netipizirano pismo 2,80 kn te je ukinuta i stopa mase

od 20 grama do 100 grama ĉija je cijena iznosila 5,00 kn. Cijene za ostale stope mase pisma

i ostale vrste pošiljaka nisu mijenjane od 1999. godine.

Treća direktiva u domeni cijena govori u ĉlanku 14. podstavcima 1., 2. i 3. o voĊenju

raĉunovodstva za davatelje univerzalnih usluga.

2.4.10 Tehnološki rizik

Hrvatska pošta je trenutno, zajedno s drugim medijima u podruĉju komunikacija, vodeći akter

s obzirom na prijenos informacija i roba do potrošaĉa.

Iz današnje perspektive teško je predvidjeti buduće kretanje volumena poštanskih usluga na

hrvatskom trţištu. Elektroniĉka komunikacija zamjenjivat će sve veći broj raĉuna i izvještaja

kao i većinu osobne i poslovne komunikacije. S druge strane, povećanje interakcije putem

raznih programa lojalnosti kupaca, kataloške kupnje i povećane izravne marketinške

aktivnosti poduzeća povećat će ukupni volumen poštanskih usluga.

Volumen poštanskih usluga se u srednjoroĉnom razdoblju, unatoĉ supstituciji, ne bi trebao

dramatiĉno promijeniti. Zbog rastuće gospodarske aktivnosti zemlje volumen bi u kratkom

roku trebao porasti, ali dugoroĉno se oĉekuje postupno smanjenje. MeĊutim, oĉekuju se

znatnije promjene u strukturi trţišta te razvoja pojedinih segmenata trţišta, primjerice

specijaliziranih rješenja namijenjenih razliĉitim klijentima u pogledu sigurnosti, toĉnosti

usluga i spajanja s drugim medijima, kao i daljnjeg razvoja izravne pošte. Rast trţišta u tom

bi segmentu potaknula ponuda. Tradicionalni lanac vrijednosti poštanskih usluga neprestano

bi se raslojavao i proširivao u povezane aktivnosti, kao što su priprema pošiljaka, dizajn

sadrţaja pošiljaka, tiskanje i njihovo kuvertiranje, a te bi nove usluge stvarale dodatnu

potraţnju.

33

2.4.11 Rizik koncentracije velikih klijenata

Rizik eventualne koncentracije velikih klijenata je relativno mali zbog konkurentskog

poloţaja, ali i znaĉajnih razliĉitosti u obliku i naĉinu poslovanja velikih klijenata.

Zbog oĉuvanja tajnosti podataka kao i razliĉitog karaktera sadrţaja pošiljki (raĉuni, bankovna

izvješća, upravno-pravni postupci i sl.) te razliĉitog vlasništva, najznaĉajniji trţišni segmenti,

kao što su financijski sektor, telekomunikacije i drţavna uprava, do sada nisu pokazivali

namjeru udruţivanja i okrupnjivanja s namjerom jaĉanja pozicije jedinstvenog klijenta te nije

za oĉekivati da će isto ĉiniti i u budućnosti.

2.4.12 Kreditni rizik

Kreditni rizik ukazuje na mogućnost da Izdavatelj moţe otplatiti, tj. servisirati svoje obveze.

Kreditni rizik povezan je s dostupnošću vanjskih izvora financiranja, kao i ovisnost o stvarnim

naplatama potraţivanja.

U strukturi potraţivanja Izdavatelja 75% ĉine bezgotovinska potraţivanja koja se odnose na

pravne osobe s kojima su sklopljeni ugovori o kreditu (odgodi plaćanja), dok 25% ĉini

gotovina fiziĉkih osoba koja je naplaćena odmah pri obavljanju usluge.

S obzirom da Izdavatelj ima mnogobrojne kreditirane korisnike i nije direktno ovisan niti o

jednom te da se postotak naplate potraţivanja od kupaca kreće oko 96%, kreditni rizik nije

od velikog znaĉaja.

2.4.13 Teĉajni rizik

Izdavatelj mali dio svojih prihoda ostvaruje u inozemstvu te je zbog toga poput svakog

izvoznika u odreĊenoj mjeri izloţen kretanjima teĉaja kune prema euru i prema ameriĉkom

dolaru te manjim dijelom prema kretanjima teĉaja ostalih valuta.

TakoĊer, manji dio nabave robe i plaćanja usluga ostvaruje se iz inozemstva pa je i kao

uvoznik izloţen teĉajnom riziku. MeĊutim, kako prihodi ostvareni iz poslovanja s

inozemstvom iznose manji dio ukupnih prihoda Izdavatelja, a obveze prema dobavljaĉima su

u minimalnim iznosima i plaćaju se po dospijeću, ne postoji znaĉajan teĉajni rizik.

2.4.14 Porezni sustav

Jedinstvena stopa poreza na dobit iznosi 20%. Promjena poreznih propisa izravno utjeĉe na

profitabilnost Izdavatelja.

Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojeg je

Hrvatski Sabor donio na sjednici 10.07.2009. godine, a stupa na snagu 01.01.2010. godine

plaćanja poreza na dodanu vrijednost osloboĊene su univerzalne poštanske usluge i s njima

34

povezane isporuke svih pratećih dobara, u skladu s europskom praksom, što bi moglo imati

pozitivan efekt na poslovanje s individualnim korisnicima obzirom da usluge drugih davatelja

koji nisu registrirani za obavljanje univerzalnih usluga neće biti osloboĊene PDV-a.

2.4.15 Rizik utvrĊivanja i registriranja prava vlasništva nad nekretninama evidentiranim u poslovnim knjigama

Ukupan broj nekretnina je 806, koje su razvrstane kao nekretnine u funkciji (631 nekretnina),

nekretnine izvan funkcije (81 nekretnina) te stanovi (94 stana).

Od navedenog ukupnog broja nekretnina mali broj se nalazi u kategoriji izvanknjiţnog

vlasništva kojoj se ne moţe ukazati pravni slijed stjecanja nekretnine ili se ne moţe ući u trag

dokumentaciji te je ta kategorija i najriziĉnija kad se govori o upisu vlasništva u zemljišne

knjige. Tu kategoriju ne moţe se promatrati sa stajališta gubitka nekretnine već kao

eventualnu dugotrajnu provedbu postupka legalizacije. Rješavanje imovinsko-pravnih

odnosa je opisano u godišnjem izvještaju neovisnog revizora za 2008. godinu pod naslovom

17. MATERIJALNA IMOVINA gdje je navedeno da je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

nad nekretninama u tijeku te da Društvo nije bilo u mogućnosti dostaviti dostatnu

dokumentaciju kojom bi se uvjerili da je Društvo pravni vlasnik svih nekretnina iskazanih u

bilanci na dan 31. prosinca 2008. godine. Ovdje upućujemo na bilješku revizora na stranici

113 ovog Prospekta.

Postoji evidentan rizik da neke od navedenih nekretnina ne budu u konaĉnici upisane u

zemljišne knjige kao vlasništvo Izdavatelja, ali navedeno ne predstavlja rizik za stabilnost

redovnog financijskog poslovanja.

2.4.16 Rizik zaduţenosti

Izdanjem obveznica sa danom 1. srpnja 2009. godine i povećanjem izdanja Obveznica sa

danom 7. sijeĉnja 2010. godine zaduţenost Izdavatelja se povećala za 41.000.000,00 EUR u

odnosu na zadnje objavljeno revidirano financijsko izvješće. Priljev od prodaje Obveznica

Izdavatelj je namijenio financiranju stimulativnih otpremnina radnika HP-a te financiranju

ostalog redovnog poslovanja. Iako se zaduţivanjem kroz prodaju Obveznica ukupna

zaduţenost Izdavatelja povećala, rizik je mali jer se stimulativnim otpremninama zbrinuo

višak radnika, ĉime će se smanjit troškovi radne snage u budućim razdobljima te poboljšati

rezultati poslovanja i financijski rezultat Izdavatelja.

35

2.5 INFORMACIJE O IZDAVATELJU

2.5.1 Osnovni podaci o Izdavatelju

Ĉlankom 3. Zakona o razdvajanju javnog poduzeća Hrvatska pošta i telekomunikacije s p.o.

na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije i ĉlankom 2. Statuta društva propisana je

tvrtka društva koja glasi: HP – Hrvatska pošta d.d. Skraćeni naziv tvrtke je HP d.d..

Statut Hrvatske pošte donesen je 7. prosinca 1998. godine, a Društvo je upisano u sudski

registar 29. prosinca 1998. godine na temelju rješenja Trgovaĉkog suda u Zagrebu br. Tt-

98/5724-2 s dodijeljenim MBS: 080266264.

Adresa Izdavatelja je sljedeća: HP – Hrvatska pošta d.d.

Jurišićeva 13

10000 Zagreb

Telefon: ++385 / 1 / 4806 – 066

Fax: ++385 / 1 / 4981 – 769

Elektroniĉka pošta: [email protected]

Internet stranica: www.posta.hr

2.5.2 Pravni oblik Izdavatelja

Izdavatelj je dioniĉko društvo.

2.5.3 Znaĉajni dogaĊaji i ĉlanstva u meĊunarodnim asocijacijama

Godine 1992. Republika Hrvatska postala je drţava ĉlanica Svjetske poštanske unije (UPU)

koja je posebni organ organizacije Ujedinjenih naroda. Na temelju ĉlanstva u UPU kao i

potpisane Svjetske poštanske konvencije, Republika Hrvatska ima prava i obveze u cilju

podrţavanja pojma jedinstvenog poštanskog teritorija Svjetske poštanske unije osigurati da

svi korisnici uţivaju pravo na svjetsku poštansku uslugu u kojoj će biti sadrţane stalne

odredbe o kvalitetnim osnovnim poštanskim uslugama u svim mjestima u njihovim drţavama,

po pristupaĉnim cijenama.

Hrvatska pošta je od 1993. godine punopravna ĉlanica Udruge javnih europskih poštanskih

operatora - PostEurop. Na temelju ovog ĉlanstva Hrvatska pošta intenzivno sudjeluje u radu

posebnih radnih tijela PostEurop-a ĉime dolazi u priliku upoznati se uvoĊenjem novih

poštanskih usluga koje pruţaju poštanski operatori u najrazvijenijim zemljama EU.

Permanentno se radi na uvoĊenju novih usluga.

Na temelju ĉlanka 3. Zakona o poštanskim uslugama (Narodne novine broj 88/2009) i ĉlanka

3. Svjetske poštanske konvencije (NN-MeĊunarodni ugovori broj 5/2008) Republika Hrvatska

je u obvezi imati zakonodavni okvir koji omogućava i osigurava pruţanje univerzalnih

poštanskih usluga i da stoga drţava s povećanom pozornošću treba pratiti poslovanje javnog

operatora, tj. Hrvatske pošte d.d.. Naime, ovo društvo je na temelju ĉlanka 2. toĉka 8.

Zakona o poštanskim uslugama proglašeno javnim operatorom, te je davatelj svih

36

univerzalnih poštanskih usluga i na temelju ovoga Zakona ima pravo i obvezu ove usluge

obavljati na cijelom podruĉju Republike Hrvatske. Posljedica ove zakonske odredbe jest

obveza drţave da financijski prati rad javnog operatora kako bi se pravovremeno mogle

otkloniti eventualne financijske poteškoće.

2.5.4 Povijest i razvoj Izdavatelja

Na temelju Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i

Hrvatske telekomunikacije (NN br. 101/98.) Hrvatska pošta poĉela je od 1. sijeĉnja 1999.

godine samostalno poslovati kao novo dioniĉko društvo, nastavljajući stoljetni kontinuitet

obavljanja poštanske djelatnosti na podruĉju Republike Hrvatske. Razdvajanjem bivšeg

HPT-a, Hrvatska pošta preuzela je poštanski kapital, tj. poštanske zgrade, opremu,

mehanizaciju, vozila i oko 11.200 poštanskih radnika.

Razdvajanje poštanske od telekomunikacijske djelatnosti, omogućilo je Hrvatskoj pošti da

potpuno iskaţe svoje profesionalne mogućnosti u pruţanju poštanskih, financijskih i

trgovaĉkih usluga, koristeći stoljetno poslovno iskustvo, ali i današnji ubrzani tehnološki

razvitak sa svim prednostima globalizacije suvremenog društva.

Hrvatska pošta, temeljem Pravilnika o poštanskom sustavu javnog operatora duţna je na

cijelom teritoriju Republike Hrvatske imati minimalno otvorenih 1.134 poštanska ureda.

Godine 1992. Republika Hrvatska postala je drţava ĉlanica Svjetske poštanske unije (UPU)

koja je posebni organ organizacije Ujedinjenih naroda. Na temelju ĉlanstva u UPU kao i

potpisane Svjetske poštanske konvencije, Republika Hrvatska ima prava i obveze u cilju

podrţavanja pojma jedinstvenog poštanskog teritorija Svjetske poštanske unije osigurati da

svi korisnici uţivaju pravo na svjetsku poštansku uslugu u kojoj će biti sadrţane stalne

odredbe o kvalitetnim osnovnim poštanskim uslugama u svim mjestima u njihovim drţavama,

po pristupaĉnim cijenama.

Hrvatska pošta je od 1993. godine punopravna ĉlanica Udruge javnih europskih poštanskih

operatora - PostEurop.

Sjedište tvrtke je u Zagrebu.

Hrvatska pošta je 1. rujna 2008. godine ukinula komercijalne popuste svim korisnicima koji

se ne financiraju iz drţavnog proraĉuna. Efekt ukidanja ovih rabata je porast prihoda u rujnu,

listopadu, studenom i prosincu u iznosu od HRK 15.000.000,00 u odnosu na isto razdoblje

prethodne godine.

S datumom 1. sijeĉnja 2009. godine Hrvatska pošta je ukinula komercijalne popuste kupcima

korisnicima drţavnog proraĉuna.

U mjesecu prosincu 2008. godine Hrvatska pošta donijela je Odluku o novom cjeniku za

pismovnu uslugu u unutrašnjem prometu za stopu mase do 50 g po cijeni od 3,50 kune s

PDV-om s primjenom od 01.01.2009. godine. Ovom odlukom prestaju vaţiti stavke starog

cjenika za stopu mase od 20 g po cijeni od 2,30 kuna za tipizirana pisma i 2,80 kuna za

netipizirana pisma. Navedene usluge ĉine 74,3 % svih pismovnih usluga.

37

2.5.5 Znaĉajna ulaganja Znaĉajna ulaganja u razdoblju I. – IX. 2009. godine bila su u:

1. sustave sigurnosno-tehniĉke zaštite: 3.390.000,00 kn

2. informatiĉku opremu: 18.638.000,00 kn

3. transportna sredstva: 58.950.000,00 kn

UKUPNO 80.978.000,00 kn

U razdoblju od naredne dvije godine planira se izgradnja središnjeg distributivnog centra za

automatsko razvrstavanje pošte u blizini Zagreba. Izrada elaborata je u pripremnoj fazi, a

procjenjuje se da će ukupna vrijednost projekta iznositi oko EUR 100 milijuna. Planirano

ulaganje financirat će se većim dijelom iz dugoroĉnih sredstava financiranja, a manjim

dijelom iz sredstava vlastite akumulacije.

38

2.6 PREGLED POSLOVANJA

2.6.1 Predmet poslovanja

Glavne djelatnosti i stvarne aktivnosti Hrvatske pošte ukljuĉuju sljedeće znaĉajne proizvode i

usluge:

1. Poštanske usluge – prijam, prijenos i uruĉenje, u unutrašnjem i meĊunarodnom prometu: pismovnih pošiljaka, paketa, poštanskih i brzojavnih uputnica

2. Financijske usluge – jednostavne transakcije graĊana i tvrtki; isplate gotovinskih naloga, uplate na raĉun i isplate s raĉuna fiziĉkih i pravnih osoba u RH; otkup strane valute i TAX FREE ĉekova, isplata gotovine korisnicima kartica, usluge slanja novca poštanskim i brzojavnim uputnicama i Western Union sustavom u domaćem i meĊunarodnom prometu

3. Izdavanje i prodaja poštanskih vrijednosnica – izdavanje, prodaju i povlaĉenje iz uporabe poštanskih maraka RH i poštanskih vrijednosnica obavlja javni operator. Poštanske marke osim za potrebe plaćanja poštanskih usluga predstavljaju kulturnu i nacionalnu vrednotu, a koriste se i u filatelistiĉke i druge svrhe

4. Brzojavne usluge – prijam, prijenos i uruĉenje brzojava, radio-brzojava i faksimil priopćenja

5. Kurirske usluge – poštanske usluge s dodatnom vrijednosti koje davatelj poštanskih usluga obavlja na temelju posebnog zahtjeva pošiljatelja, a podrazumijevaju preuzimanje pošiljke na adresi pošiljatelja, te izravan prijenos i uruĉenje na adresu primatelja. Ova usluga se pri Hrvatskoj pošti naziva hpekspres

6. Usluge trgovine – podrazumijeva prodaju razliĉite robe putem specijaliziranih i nespecijaliziranih šaltera u poštanskim uredima

7. Usluge promidţbe – oglašavanje u poštanskim uredima, komercijalna poštanska marka i dr.

8. Usluge uvoza-izvoza – meĊunarodno otpremništvo – špedicija, i dr.

9. Usluge zastupanja u osiguranju

10. Usluge informacijskog društva

11. Usluge trgovaĉkog posredovanja na domaćem i inozemnom trţištu

2.6.2 Novi proizvodi i usluge

Hrvatska pošta d.d. planira uvesti uslugu proizvodnje (tiska i kuvertiranja) poštanskih

pošiljaka - hibridna pošta. Hibridna pošta predstavlja sponu tradicionalne pošte (faza

uruĉenja) i informatiĉke tehnologije (faze prijema, obrade i prijenosa), odnosno rezultat je

uvoza informatiĉke tehnologije u tradicionalnu poštansku djelatnost.

Svrha hibridne pošte je rješavanje poslovnih korisnika svih poslova – „outsourcing“ usluga

tiskanja, kuvertiranja, frankiranja, otpremanja i distribucije pismovnih pošiljaka (raĉuna,

promidţbenih materijala, i sl.).

39

Hibridna pošta predstavlja proces u kojem pošiljatelj (poslovni korisnik) predaje poštanskom

operateru podatke u digitalnom obliku (e-mail, CD-ROM), nakon ĉega se obavlja obrada

podataka, po potrebi arhiviranje (u digitalnom obliku), ispis, automatsko kuvertiranje i na

kraju uruĉenje.

2.6.3 Trţišni poloţaj Izdavatelja

Hrvatska pošta lider je na hrvatskom trţištu poštanskih usluga i ima udio od 89,7% trţišta.

Na trţištu kurirskih i paketskih usluga pokriva 45,19% trţišta te zauzima 90,76% trţišta

pismovnih usluga. Ukupni prihod iznosi oko 0,50% ukupnog BDP-a Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj jedan poštanski ured posluje u prosjeku na površini od 47 km2, te za

3.746 stanovnika što je povoljnije od uvjeta koje propisuju odredbe Pravilnika o poštanskom

sustavu javnog operatora (NN br. 05/05.). Prema površini na kojem posluje jedan poštanski

ured, Hrvatska se nalazi u prosjeku ostalih europskih zemalja.

Glavna trţišta na kojima se pojavljuje Hrvatska pošta d.d. su:

- trţište poštanskih usluga (unutarnji i meĊunarodni promet)

- trţište kurirskih usluga

- trţište financijskih usluga i

- trţište prodaje proizvoda na malo

Trţište poštanskih usluga je od velike vaţnosti za gospodarstvo iz razloga velikog broja

zaposlenika i prihoda kojeg ostvaruje, te utjecaja na trţište komunikacija, oglašavanja i

transporta. U usporedbi s ostalim europskim zemljama, obujam poštanskih usluga u

Republici Hrvatskoj raste po višoj stopi, a elektroniĉka komunikacija za sada nema znaĉajniji

utjecaj.

Zbog znaĉajnih tehnoloških promjena i razvoja elektroniĉkih komunikacija, poštanske usluge

prestaju biti samo sredstvo meĊusobne komunikacije izmeĊu dva subjekta, te sve više

postaju usluge oglašavanja (izravni marketing) i logistiĉke usluge.

Trţište kurirskih usluga - kontinuirani korisniĉki zahtjevi za povećanjem kvalitete i većom

brzinom prijenosa, trţište ekspresnih poštanskih usluga ĉini jednim od najvećih potencijala

na podruĉju prijenosa pošiljaka u budućnosti.

Privredni faktori, djelomiĉno razvoj e-commerca, su glavni faktori koji utjeĉu na povećanje

broja paketskog prometa odnosno povećanje broja kurirskih usluga.

Godina 2005. 2006. 2007. 2008.

Broj ostvarenih usluga (u mil.) 365 394 404 402

CAGR 1,67% 0,57% 0,21%

Godišnji rast br.usluga 7,95% 2,54% -0,5%

Izvor: Hrvatska agencija za poštu i telekomunikacije

40

U sljedećim grafiĉkim prikazima vidljiva su ostvarenja Hrvatske pošte d.d. u odnosu na

cjelokupno trţište poštanskih usluga, kao i udjeli koje pokriva po svim trţišnim segmentima.

300

320

340

360

380

400

420

2005. 2006. 2007. 2008.

HP Ukupno

Trţište poštanskih usluga: ukupno ostvarene poštanske usluge vs.

ostvarenje Hrvatske pošte 2005.-2008. (u milijunima)


0

50

100

150

200

250

300

350

400

2005 2006 2007 2008HP Ukupno

Broj ukupno ostvarenih pismovnih pošiljaka vs.



0,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

7,00

8,00

9,00

2005 2006 2007 2008

HP Ukupno

Broj ukupno ostvarenih paketa i kurirskih usluga vs.



Trţište financijskih usluga je trţište koje prolazi kroz velike transformacije. Zahvaljujući

velikoj paleti financijskih usluga (gotovinski platni promet, mjenjaĉki poslovi, otkup TAX

41

FREE ĉekova, uputniĉke usluge, zastupanje u osiguranju...) i dostupnosti poštanskih ureda,

Hrvatska pošta je najznaĉajniji subjekt na trţištu jednostavnih gotovinskih novĉanih

transakcija u RH.

Hrvatsko maloprodajno trţište jedan je od dinamiĉnijih sektora u hrvatskoj ekonomiji koje

je suoĉeno sa sve većom konkurencijom i konsolidacijom te ulaskom novih formata. Velika

prednost poštanskih ureda Hrvatske pošte koji prodaju robu na malo je posjedovanje svoje

vlastite, ali i robe svojih poslovnih partnera te dostupnost i veliki broj prodajnih mjesta.

Godina Hrvatska pošta - maloprodaja, promet

(u kn, bez pdv-a)

2006. 133.133.826,76

2007. 145.418.711,86

2008. 138.823.758,54

2.6.4 Konkurencija

Trenutna situacija konkurentskih odnosa po poštanskom trţištu Republike Hrvatske odlikuje

se konkurencijom u podruĉju kurirskih usluga te manjim dijelom u segmentu poštanskih

usluga.

Kod Hrvatske agencije za poštu i telekomunikacije, uz Hrvatsku poštu, registrirano je

sveukupno dvadeset i jedan pravni subjekt za obavljanje poštanskih i kurirskih usluga.

Hrvatska pošta je jedina registrirana za obavljanje univerzalnih poštanskih usluga na cijelom

podruĉju Republike Hrvatske.

2.6.5 Reference

Hrvatska pošta zauzima vodeće pozicije i na trţištu poštanskih usluga i na trţištu kurirskih i

paketskih usluga. U unutrašnjem prometu Hrvatska pošta ima preko 10.500 aktivnih

poslovnih korisnika s kojima je sklopljen ugovor za predaju poštanskih pošiljaka uz odgodu

plaćanja jer ispunjavaju uvjet za sklapanje takvog ugovora tj. njihov mjeseĉni iznos za

poštarinu iznosi najmanje HRK 1.750,00.

Ostali korisnici, pravne i fiziĉke osobe, plaćaju poštarinu prilikom predaje pošiljaka.

42

100 NAJZNAČAJNIJIH KORISNIKA - 2008. godina

RB NAZIV KORISNIKA RB NAZIV KORISNIKA

1 ALLIANZ ZAGREB 51 MOZAIK KNJIGA

2 BIO CLINICA 52 MUP

3 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREB 53 MZB

4 CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE 54 MZDR

5 CROATIA OSIGURANJE 55 NARODNE NOVINE

6 DIGI SATELITSKA TELEVIZIJA 56 NATHALIE

7 DINERS 57 NECKERMAN

8 DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA 58 NOVA BANKA

9 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK 59 ODV. DRUŠTVO HANŽEKOVIĆ. RAD. I PART.

10 EUROHERC OSIGURANJE 60 OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

11 EUROPAPRESS HOLDING 61 OPĆINSKI SUD RIJEKA

12 FINA 62 OPĆINSKI SUD SPLIT

13 FLEUR DE SANTE 63 OPĆINSKI SUD U PULI

14 GETRO 64 OPĆINSKI SUD ZADAR

15 GLAS KONCILA 65 OSIGURANJE ZAGREB

16 GLOBAL REFUND CROATIA 66 OT-OPTIMA TELEKOM

17 GRAD RIJEKA 67 PBZ

18 GRADSKI URED ZA OPĆU UPRAVU 68 PBZ AMERICAN

19 GRAWE HRVATSKA 69 PLINARA

20 HAK 70 PODRAVKA

21 HEP 71 PODRAVSKA BANKA

22 HPB 72 PORSCHE LEASING

23 HRT 73 PORTUS

24 HRVATSKA AGENCIJA ZA TELEKOMUNIKACIJE 74 PREKRŠAJNI SUD SPLIT

25 HRVATSKA LUTRIJA 75 PREKRŠAJNI SUD ZGB

26 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA 76 PRINT CENTAR KRAPINA

27 HRVATSKE VODE 77 PROFIL INTERNATIONAL

28 HRVATSKI STOČARSKI CENTAR 78 QUELLE KATALOŠKA PRODAJA

29 HYPO ALPE-ADRIA BANK 79 RAIFFEISEN MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJ.OBVEZ.MIR

30 HYPO-LEASING KROATIE 80 RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA

31 HZMO 81 RBA

32 HZZO 82 RRIF PLUS

33 IDEAL SERVIS D.O.O. 83 SLAVONSKA BANKA

34 INA 84 SLOBODNA DALMACIJA

35 INTER MEDIA PUBLIC 85 SPLITSKA BANKA HVB GRUPA

36 INTERNATIONAL MASTERS PUBLISHERS 86 SREDIŠNJE KLIRINŠKO DEPOZITARNO DRUŠTVO

37 IZDAVAČKA KUĆA UMJETNIKA KOJI SLIKAJU USTIMA I NOGAMA 87 STUDIO MODERNA-TV PRODAJA

38 JADRANSKO OSIGURANJE ZADAR 88 ŠKOLSKA KNJIGA POSLOVNA JEDINICA SKLADIŠTE

39 KONZUM 89 T COM

40 KVARNER WIENER STADTISCHE.OSIGURANJE 90 T MOBILE

41 LURA 91 TELE 2

42 MERCATOR-H 92 TISAK

43 MERKUR OSIGURANJE 93 TRGOVAČKI SUD

44 METRO 94 URED DRŽAVNE UPRAVE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

45 METRONET TELEKOMUNIKACIJE D.D. 95 VEČERNJI LIST

46 MINISTARSTVO FINANCIJA 96 VIP NET

47 MG KATALOŠKA PRODAJA 97 VODOVOD I KANALIZACIJA

48 MINISTARSTVO PRAVOSUĐA 98 VOLKSBANK

49 MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA 99 ZABA

50 MORH 100 ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

43

2.6.6 Zakonski okviri poslovanja Poštanske usluge su u Republici Hrvatskoj regulirane kroz sljedeće zakonske i podzakonske

akte:

Zakon o poštanskim uslugama (NN br. 88/09.) odreĊuje sve poštanske i kurirske usluge i

propisuje uvjete za obavljanje ovih usluga, ureĊuje prava, obveze i odgovornosti davatelja i

korisnika poštanskih i kurirskih usluga te ureĊuje druga pitanja u vezi s poštanskom

djelatnošću. Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na sve davatelje poštanskih i kurirskih

usluga te na usluge u meĊunarodnom poštanskom prometu, ukoliko aktima Svjetske

poštanske unije nije drugaĉije odreĊeno.

Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga (NN br. 151/04., 122/05.,

25/08., 142/08. i 37/09.) ureĊuje uvjete, naĉin i postupak za obavljanje poštanskih usluga,

uvjete koje moraju ispunjavati poštanske pošiljke, rokove za prijenos i uruĉenje poštanskih

pošiljaka i razinu kakvoće obavljanja poštanskih usluga.

Pravilnik o poštanskom sustavu javnog operatora (NN br. 5/05. i 112/08.) ureĊuje

poštanski sustav javnog operatora, mjerila, uvjete i postupak za otvaranja, zatvaranje i

preseljenje poštanskog ureda javnog operatora, odreĊivanje podruĉja na kojima je javni

operator obvezan osigurati prijam i uruĉenje poštanskih pošiljaka, ustrojstvo, izgradnju i

uporabu poštanskih objekata i opreme koja ĉini poštanski sustav javnog operatora,

odreĊivanje radnog vremena poštanskog ureda, kakvoću obavljanja univerzalnih poštanskih

usluga te naĉine i uvjete pod kojima je javni operator obvezan osigurati funkcioniranje

poštanskog prometa na podruĉju Republike Hrvatske.

Opći uvjeti za obavljanje poštanskih i kurirskih usluga (HP Glasnik br. 10/05., 3/08.,

14/08. i 10/09.) ureĊuju uvjete te naĉin i postupak obavljanja poštanskih i kurirskih usluga

koje pruţa Hrvatska pošta.

U meĊunarodnom prometu Hrvatska pošta mora se pridrţavati akata Svjetske poštanske Unije (UPU) - Konvencije SPU, Pravilnika o pismovnim pošiljkama, Pravilnika o paketima i Pravilnika o poštansko financijskim uslugama.

2.7 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Hrvatska pošta nije ĉlanica grupe (koncerna) u smislu definicije Zakona o trgovaĉkim

društvima.

44

2.8 POSLOVNI TRENDOVI

2.8.1 Promjene poloţaja Izdavatelja

Od datuma posljednjeg objavljenog revidiranog financijskog izvješća, Financijskog izvještaja i

Izvještaja neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2008. godine, Hrvatska

pošta je izdala sveukupno 41.000.000 eura obveznica ĉime joj se povećala ukupna

zaduţenost. Priljev od prodaje obveznica većim dijelom je iskorišten za isplatu stimulativnih

otpremnina ĉime se zbrinuo višak radnika Hrvatske pošte. Ostatak priljeva je iskorišten za

zamjenu komercijalnih zapisa, proširenje voznog parka te kao rezerviranje za buduće

stimulativne otpremnine kako je i opisano u toĉki 3.2.2..

Zbrinjavanjem viška radnika smanjit će se troškovi poslovanja, ĉime će se poboljšati poslovni

rezultati i financijski poloţaj Izdavatelja.

Unatoĉ gore navedenom nije bilo znaĉajnijih štetnih promjena u pogledu sadašnjeg i/ili

budućeg poloţaja izdavatelja, od datuma posljednjih objavljenih financijskih izvješća.

2.8.2 Strategija razvoja Hrvatske pošte

Stupanjem na snagu Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta HP-

Hrvatske pošte d.d. od 01.10.2009. godine Hrvatska pošta je prešla na divizionalnu

organizaciju s ĉetiri divizije: Pošta, Mreţa, Express i Podrška. Pošta, Mreţa i Express su

teritorijalno organizirane, dok je divizija Podrška centralizirana u cilju troškovne efikasnosti.

Uz to planira uvesti integralno informatiĉko rješenje po najboljim svjetskim standardima:

ERP, Šaltersko poslovanje, Razredi i sortiranje pošiljaka, Fleet Management, Upravljanje

nekretninama, Upravljanje ljudskim potencijalima i CRM, te provesti projekt glavnog data-

centra i back-up centra za elektronsku pohranu podataka. Certifikacija kvalitete po normi ISO

9000 i TAPA osigurat će formalizirane i kvalitetno upravljive poslovne procese i sigurno

rukovanje s poštanskim pošiljkama.

2.8.3 Plan profitabilnosti

Izdavatelj planira poslovati na razini profitabilnosti od 3%-5% po uzoru na poštanske

operatore u EU. Temeljem sljedećih aktivnosti neto profitabilnost moţe biti na navedenim

razinama:

Divizija pošte:

Povećanje prihoda iz temeljne djelatnosti prilagoĊavanjem potrebama klijenata Hrvatske

pošte i uvoĊenjem usluga s dodatnom vrijednošću te povećanjem troškovne aktivnosti:

45

1. PrilagoĊavanje vremena u kojem Hrvatska pošta pruţa uslugu današnjim navikama

klijenata uvoĊenjem dvije kategorije dostave, uvoĊenjem 5 dnevnog radnog tjedna i

uvoĊenjem „part time“ osoblja u dostavi.

2. UvoĊenje usluga s dodatnom vrijednošću: „track&trace“ tehnologija za praćenje

visokovrijednih pošiljaka, EMS hpekspres, paketi i preporuĉene pošiljke, uvoĊenje

elektronske prijamne knjige i In-sourcing korporativnih pisarnica.

3. Centralizacija razrade pošiljaka preseljenjem lokacije Branimirova na alternativnu

lokaciju kraj Zagreba. Nova lokacija bit će ujedno i sjedište Hrvatske pošte d.d na

koju će biti relocirani Uprava i management Divizija.

4. Smanjenje transportnih troškova uvoĊenjem fleet managment sustava, optimizacijom

ruta i prilagodbom voznog parka te transportnih parkiranja (kontejnerizacija i

paletizacija).

5. Optimizacija ruta dostave pošte uvoĊenjem novog adresnog poštanskog koda.

6. Poboljšanje povrata na imovinu pokretanjem organizacijske jedinice Upravljanja

imovine s ciljem prodaje, zamjene ili unajmljivanje sve imovine koja trenutno nije u

funkciji temeljne djelatnosti.

7. Smanjenje troškova distribucije pošte razdvajanjem visokovrijednih i niskovrijednih

pošiljaka.

8. Dostava svih pošiljaka po standardu D+3 primijenjena na 85% prioritetnih pošiljaka iz

meĊunarodnog prometa, kao i D+1 primijenjena na 95% prioritetnih pošiljaka u

unutrašnjem prometu.

9. IshoĊenje promjene zakonskog okvira u cilju prihvaćanja supstitucije Poštanskih

ureda sa Pristupnim poštanskim toĉkama (usluţna mjesta) radi smanjenja

distributivnih troškova.

Divizija mreţa:

Hrvatska pošta planira provesti uravnoteţenje prihoda i troškova mreţe poslovnica, ĉime će

postići pozitivan rezultat i to putem dodatnih aktivnosti koje nisu vezane za temeljnu

djelatnost.

Hrvatska pošta planira:

1. kategorizirati, unificirati i modernizirati mreţu poslovnica kroz intenzivni program

investicija koje će u potpunosti zadovoljiti zahtjeve informatizacije, sigurnosti i uvjeta

rada djelatnika.

2. optimizirati lokacije ureda tako da odgovaraju potrebama klijenata.

3. prilagodbom uredovnog radnog vremena prilagoditi se navikama, potrebama i

oĉekivanjima klijenata.

4. iskoristiti prostor ispred šaltera u cilju povećanja prihoda od trgovinske djelatnosti

pozicioniranjem Hrvatske pošte kao prepoznatljivog maloprodajnog lanca.

5. iskoristiti poštanske urede u cilju povećanja prihoda od financijske djelatnosti kroz

poduzeća u većinskom drţavnom vlasništvu (banke, osiguranja) ili outsourcingom

najveće šalterske mreţe u Republici Hrvatskoj po trţišnim uvjetima kroz proces javnih

tendera.

46

Divizija podrška

Cilj je pozicioniranje Hrvatske pošte kao troškovnog lidera na domaćem trţištu. Hrvatska

pošta planira centralizaciju administrativnih procesa ĉime će stvoriti troškovno efikasnu

strukturu, odnosno omogućiti obavljanje administrativnih djelatnosti s minimalnim brojem

djelatnika i realocirati kadrove iz „back office-a“ koji će se osloboditi procesom centralizacije i

informatizacije.

Divizija Express:

Cilj je pozicioniranje Hrvatske pošte kao lidera u ekspres uslugama na domaćem trţištu.

Poziciju lidera na domaćem trţištu Hrvatska pošta planira ostvariti organskim rastom kroz

investicije u razvoj hpekspresa te anorganskim rastom putem akvizicija. Nastavno,

pruţanjem usluga s dodanom vrijednošću, odnosno ekspanzijom usluge preuzimanja i

dostavljanja u prostorijama korisnika, proširenjem specijalizirane dostave paketa te

uvoĊenjem „track&trace“ tehnologije za praćenje paketa.

Uz gore navedeno, Izdavatelj planira ostvariti dodatne prihode primjenom horizontalne i

vertikalne diversifikacije aktivnosti.

Izdavatelj smatra kriterij povrata na investiciju jedinim kriterijem za donošenje odluka.

Do 2012. godine Hrvatska pošta planira ostvariti dodatnih 500.000.000,00 kuna prihoda kroz

horizontalnu i vertikalnu diversifikaciju aktivnosti tj. sudjelovanjem u regionalnoj konsolidaciji

putem akvizicija ili udruţivanja s drugim poštanskim operatorima.

Vertikalna diversifikacija podrazumijeva samostalni iskorak u nove djelatnosti dok

horizontalna diversifikacija podrazumijeva proširivanje tradicionalnog lanca vrijednosti, a sve

putem akvizicija i joint-venture projekata te vlastitih ulaganja.

Izdavatelj oĉekuje generiranje dodatnih prihoda te plasiranja istih u „upstream“ aktivnosti

(listing broker, trţišna istraţivanja, direktni marketing, proizvodnja pošte) i „downstream“

aktivnosti (ekspres, prijevoz i logistika).

2.8.4 Strategija prodaje

Strategija prodaje fokusira se na osiguravanje teritorijalne i vremenske dostupnosti

poštanskih usluga po pristupaĉnim cijenama na cijelom podruĉju Republike Hrvatske uz

podizanje kvalitete usluga uvoĊenjem novih tehnologija („track&trace“) za praćenje pošiljaka,

EMS hpekspres-a, paketa i preporuĉenih pošiljaka te uvoĊenje novih usluga kao što su

hibridna pošta i elektronska prijamna knjiga – list.

Strategija prodaje u Hrvatskoj pošti temelji se na:

- Modernom organizacijskom ustrojstvu sluţbi prodaje fokusiranom na poslovne

korisnike (briga o kljuĉnim korisnicima)

47

- Ustrojstvu i ponudi cjelokupnog poštanskog servisa za poslovne korisnike

(„outsourcing“)

- Dugotrajnim poslovno-partnerskim odnosima

- Prilagodljivosti radnog vremena i kapaciteta uzimajući u obzir vršna opterećenja

specifiĉna za Republiku Hrvatsku (turistiĉka sezona, boţićni i uskršnji blagdani,

dnevna vršna opterećenja u poštanskim uredima)

- Kontinuiranim struĉnim usavršavanjem i treninzima prodajnog osoblja

2.8.5 Strategija marketinga

U procesu oblikovanja strategije marketinga Hrvatska pošta prihvaća iskustva razvijenih

europskih poštanskih uprava u kombinaciji s vlastitom tradicijom, novim idejama i planovima

razvoja, a koji je u skladu sa strateškim planom razvoja poduzeća.

Marketinška strategija odraţava najbolju procjenu poduzeća kako će najisplativije primijeniti

svoje vještine i resurse na trţištu.

Strategija za poštanske usluge ima za cilj proširenje trţišnog udjela u RH i povećanje prihoda

u svim trţišnim segmentima (poslovne banke, kataloška prodaja, trgovaĉki lanci, drţavne

institucije i telekom poduzeća) naĉin uvoĊenja novih usluga - brandova (prioritetna pošiljka i

oglasna pošta), uvoĊenja novih paketa usluga (preuzimanje, tisak, kuvertiranje, adresiranje i

distribuiranje pošiljaka) i reorganizacije aktivnosti sluţbi prodaje na naĉin stvaranja prodajno-

komunikacijskih timova, zaduţenih za svu poštansku komunikaciju i logistiku za odreĊene

poslovne korisnike.

Marketinški ciljevi orijentiraju se na:

- prodavanje postojećih proizvoda postojećim trţištima

- širenje postojećih proizvoda na nova trţišta

- razvijanje novih proizvoda za postojeća trţišta

- razvijanje novih proizvoda za nova trţišta

Gruba podjela strategija za poštanske usluge ili grupe poštanskih usluga temelji se na

usmjerenju marketinških napora prema odreĊenim grupama korisnika:

- pravne osobe (tvrtke, institucije itd.)

- fiziĉke osobe (graĊanstvo)

Marketinške aktivnosti fokusirane su na temeljne poštanske usluge (pismo, tiskanica, paket,

hpekspres i EMS), dopisnice, platni promet i usluge za poslovne banke, brzojave, uputnice i

prodaju robe u poštanskim uredima.

Strategije za usluge (pismo, tiskanicu, paket , hpekspres, EMS hpekspres i EMS)

Usluge kao što su pismo, tiskanica, paket, hpekspres, EMS hpekspres i EMS su svojim

temeljnim znaĉajkama (obujam prodaje, prihod, profil korisnika, razlog korištenja, trendovi)

48

usluge kojima Hrvatska pošta ostvaruje najviše prihoda od pravnih osoba pa je i strategija za

ove usluge prilagoĊena trţišnom segmentu pravnih osoba.

Osnovna namjera objedinjavanja strategije za ove usluge je jaĉanje kontrole nad tim

paketom usluga najĉešće korištenih u trţišnom segmentu pravnih osoba. Stvaranje

dugoroĉnih veza s Hrvatskom poštom na naĉin da te usluge korisniku budu kontinuirano na

raspolaganju i uz najvišu razinu kvalitete, što je i bit strateškog pristupa glavnim uslugama.

Briga o komunikaciji podrazumijeva kompletan poštanski servis odnosno ponudu koja se

sastoji od sljedećih 6 faza:

1) priprema pošiljaka (tisak sadrţaja, kuvertiranje, adresiranje, frankiranje)

2) preuzimanje pošiljaka (svakodnevno ili ĉak više puta dnevno preuzimanje pošiljaka u

poslovnim prostorijama korisnika)

3) razrada pošiljaka (sortiranje i grupiranje pošiljaka)

4) prijenos pošiljaka u najbrţem mogućem ili dogovorenom roku

5) uruĉenje pošiljaka u zemlji i svijetu

6) potvrda uruĉenja pošiljaka pošiljatelju – klijentu

Slijedom navedene strategije za poštanske usluge (pismo, tiskanica, paket, hpekspres, EMS

hpekspres i EMS) usmjerene su poslovnim korisnicima i temelje se na sljedećim

karakteristikama i prednostima u odnosu na konkurenciju:

- prednosti kroz novostvorenu vrijednost odnosno novu kvalitetu za korisnika, kroz

objedinjavanje odnosno ugovornu ponudu «paketa» najtraţenijih usluga o ĉijem se

kvalitetnom izvršenju i dostupnosti brinu funkcionalni timovi odgovornih djelatnika na

3 razine (manager, upravitelj poštanskog ureda i dostavljaĉ «kontakt – osoba»)

- prednosti temeljene na doţivljenoj kvaliteti ili prednosti temeljene na brandu

- troškovno temeljene prednosti, s obzirom da klijent prihvaćanjem ugovora za «brigu o

pisanoj kompletnoj komunikaciji» uvelike smanjuje prijašnje vlastite troškove

uzrokovane troškovima ljudstva i sredstava rezerviranih za komunikaciju poštom

- prednosti temeljene na sveobuhvatnom paketu usluga, po naĉelu «sve na jednom

mjestu» i sinergijskom efektu istih koji je vrlo teško «kopirati» (npr. monopolom

rezervirane usluge i paketska dostava, dostava u unutarnjem i meĊunarodnom

prometu i kurirska dostava)

Vrsta pošiljke «dopisnica» jedna je od najvaţnijih «klasiĉnih» poštanskih usluga preteţno

namijenjena individualnim korisnicima - graĊanima.

Ciljane skupine za ovu uslugu su većim dijelom graĊanstvo i manje neprofitne udruge kao

npr. filatelistiĉka društva i klubovi te manjim dijelom pravne osobe odnosno tvrtke prireĊivaĉi

nagradnih igara usmjerenih prema graĊanima s ciljem unaprjeĊenja prodaje.

49

Poslovne «prilike» za dopisnice odnosno razglednice u budućnosti mogu se pronaći kroz

sljedeće kljuĉne ĉimbenike:

1. povećanje turistiĉkog trţišta (više od 10 milijuna turista u RH godišnje) i produljenje

turistiĉke sezone kao glavnih posrednih ĉimbenika povećanja prodaje razglednica

2. konkurentnu cijenu dopisnice u unutrašnjem prometu u odnosu na komunikaciju

modernim elektronskim tehnologijama

3. povećana i prikladna ponuda lokalnih motiva razglednica za svako turistiĉko mjesto i

pripadajući poštanski ured, kao i motiva RH kao drţave – destinacije

4. izrada prigodnih motiva dopisnica za specifiĉno filatelistiĉko trţište

Kako su obje kategorije tehnološki dizajnirane preteţno za individualne korisnike, one su i

najĉešće korištene poštanske usluge iz segmenta individualnih korisnika odnosno

graĊanstva.

Osnovne odrednice strategija za usluge temelje se na usmjerenju marketinških napora

prema individualnim korisnicima odnosno graĊanstvu s plateţnom moći (zaposleni i

umirovljenici, graĊanstvo iznad 18 godina) i realiziranju konkurentske prednosti razvijene

mreţe poštanskih ureda s kapacitetima za obavljanje jednostavnih novĉanih transakcija

(uplate, isplate po raĉunima i isplate gotovine).

Ove odrednice oĉituju se kroz:

- Nastavak politike cijena usluga platnog prometa za plaćanja mjeseĉnih i drugih

periodiĉnih raĉuna po sustavu «bez naknade», odnosno nastavak procesa

ugovaranja naknadnog obraĉuna s tvrtkama izdavaĉima mjeseĉnih raĉuna, a ne

neposredno od korisnika na šalterima

- Stvaranje novih vrijednosti za redovite «platiše» mjeseĉnih raĉuna

- PreureĊenje unutrašnjosti poštanskih ureda u urbanim sredinama koji za vrijeme

mjeseĉnih «špica» plaćanja raĉuna primaju veliki broj korisnika. Ovo preureĊenje

odnosi se na postavljanje većeg broja sjedećih mjesta u poštanskim uredima kao i

uvoĊenje automatizacije pristupa korisnika

Za uslugu „brzojavi“ trenutno se uvode znaĉajne promjene kroz nove tehnike i redizajn

postojećih prodajnih kanala.

- ojaĉanje branda pozivnog telefonskog broja za predaju brzojava «96» uz kvalitetniju

ponudu motiva i mikro-sezonske akcije (npr. predaja brzojava subotom za vjenĉanja

ili u predblagdanskim razdobljima ĉestitanja – Uskrs, Boţić, Nova godina, roĊendani)

- uvoĊenje organizacije brzojavne dostave na dostavu artikala naruĉenih prvenstveno s

budućeg poštanskog web-dućana

50

Usluge iz grupe usluga «uputnice» odnose se na usluge koje obavlja poštansko-uputniĉka

sluţba u unutrašnjem prometu i poštansko-uputniĉka sluţba putem Euro-Giro sustava u

meĊunarodnom poštanskom prometu kao i na uslugu «Western Union – transfer novca» -

uslugu najbrţeg prijenosa novca diljem svijeta.

Sve usluge iz ove grupe usmjerene su preteţno na individualne korisnike – graĊane, a

osnovna razlikovna karakteristika je rok uruĉenja: 3 dana za poštansku uputnicu u

unutrašnjem prometu, kraće rokove za brzojavnu uputnicu, do svega 15 minuta za Western

Union – uslugu brzog transfera novca.

«Klasiĉna» poštanska uputnica najjeftinija je usluga iz ove grupe i vrlo poznata našem

graĊanstvu. Brzojavna uputnica kao dio ukupnog uputniĉkog prometa u unutrašnjem

prometu u pripremi je redizajna rokova uruĉenja. Usluga Western Union najjaĉi je svjetski

brand u branši brzih novĉanih transfera, a Hrvatska pošta već je dugi niz godina zastupnik

ove usluge u Republici Hrvatskoj.

Osnovne koristi ovih usluga za korisnike oĉituju se u kvaliteti usluge brzog prijenosa novca

uz zagarantiranu sigurnost. Dugogodišnja kvaliteta obavljanja ovih usluga (poštanska

uputnica, brzojavna uputnica i WU) stvorila je od istih usluga i prepoznatljive brandove koji

pospješuju komponentu doţivljene koristi. Tehnologija istih usluga vrlo je teška (i skupa) za

jednostavno «preslikavanje».

Temeljne konkurentske prednosti upotrebe ovih usluga oĉituju se u samoj kvaliteti usluge

(brzina, sigurnost), doţivljenoj prednosti (brandovi «Western Union» i «Euro – Giro») i

cjenovnoj prednosti odnosno rokovima uruĉenja u sluĉaju poštanske uputnice, odnosno

brzojavne uputnice pa se odrednice strategije mogu opisati kroz:

- nastavak snaţnih promocijskih aktivnosti:

1. unutar poštanskog ureda (“merchandising“ i “branding“)

2. izvan poštanskog ureda (objava oglasa u zemlji i inozemstvu – u tisku i

vanjsko oglašavanje) na naĉin identifikacije karakteristiĉnih profila primatelja i

pošiljatelja u procesu novĉanih transakcija kao i specifiĉnih sezonskih

«vrhova» za ovu uslugu (Uskrs, turistiĉka sezona, «povratak u školu», Boţić)

- u sklopu nastavka unutarnjeg oglašavanja u pripremi je i proces integracije usluge

«Western Union» i «Euro-Giro» u poštanski sustav usluga na naĉin tehnološkog

vezivanja usluga koje po svojim karakteristikama dozvoljavaju obavljanje u sklopu

istih kapaciteta

Strategije za prodaju robe u poštanskim uredima

Prodaja robe u poštanskim uredima moţe se podijeliti na:

1. proizvode koji imaju neposrednu vezu s poštanskom industrijom (poštanske marke i filatelistiĉki pribor, razglednice, papirna ambalaţa - proizvodi za kuvertiranje i pakiranje)

2. proizvode koji imaju posrednu ili povijesnu vezu s poštom i poštanskom industrijom

(telekomunikacijski proizvodi, knjiţarski proizvodi – papirna konfekcija, pribori za pisanje - manualni i informatiĉki, knjige, ĉasopisi itd.)

51

3. proizvode koji nemaju nikakvu izravnu vezu s poštanskom industrijom (razni drugi

proizvodi, impulsni asortiman)

Navedeno preoblikovanje usluge «prodaja robe» Hrvatska pošta priprema uĉiniti na sljedeće

naĉine:

1. postupnim prelaskom na prodaju robe koja izravno «prati» ili je povijesno ili posredno vezana uz poštu kao djelatnost

2. moderniziranjem i standardiziranjem izloţbenih i ukupnih prodajnih kapaciteta u

poštanskom uredu (tipske police i vitrine za postavljanje proizvoda, informatizacija naplate – za kreditne i debitne kartice)

3. uvoĊenjem prodaje proizvoda u poštanskoj ponudi i putem kataloške prodaje i

interneta odnosno stvaranjem branda poštanske ponude preoblikovanjem naše Internet stranice u stranicu «portalnog» karaktera. Na ovaj naĉin ostvarila bi se konkurentska prednost kroz ekonomiju veliĉine (kupnjom velike koliĉine proizvoda ostvaruju se veliki rabati i posljediĉno veće marţe u prodaji) i vlastitu distribuciju odnosno dostavu na podruĉju cijele Republike Hrvatske

4. uvoĊenjem karakteristiĉnih - akcijskih sezonskih prodaja (blagdani Uskrs i Boţić,

turistiĉka sezona) u kojima bi se prodaja trgovaĉke robe obavljala uz atraktivne akcije

5. dodatnim edukacijama i usavršavanjem prodajnog osoblja, ali i radnika koji obavljaju dostavu i prijam pošiljaka u prostorima korisnika (npr. osoblje iz kurirske dostave – hpekspres). Uz dodatno usavršavanje potrebno je uvesti i motivacijske programe kojima bi se radnici u prodaji stimulirali za unaprjeĊenje prodajnih rezultata

6. oglašavanjem novosti vezanih uz poštansku prodaju putem vlastite i partnerskih

Internet stranice, putem izravne pošte, u suradnji s korisnicima/partnerima iz kataloške prodaje

7. stvaranjem modernih i veliĉinom primjerenih logistiĉkih centara za skladištenje,

pakiranje i slanje robe naruĉene putem direktne pošte, kataloške prodaje, u poštanskom uredu ili na Internet stranicama Hrvatske pošte i partnera Hrvatske pošte

Hrvatska pošta za korisnike usluga priprema i nove promjene:

- nove usluge – brandove:

1. prioritetna pošiljka (s fokusom na podsegment poslovnih banaka, katalošku

prodaju, komunalne i telekom tvrtke)

2. oglasna pošta (s fokusom na podsegment trgovaĉkih lanaca i poslovnih

banaka)

- nove pakete usluga (poštanskih servisa):

3. servis pismovne komunikacije i masovne produkcije dokumenata

(preuzimanje pošiljaka, priprema pošiljaka - tisak, kuvertiranje, adresiranje i

52

distribuiranje te potvrda uruĉenja pošiljaka) - za sve podsegmente trţišta

poslovnih korisnika

4. servis paketske distribucije (skladištenje, pakiranje, distribucija i naplata robe

naruĉene putem pošte ili Interneta) – za podsegment kuća kataloške prodaje i

trgovaĉkih lanaca

5. praćenje pošiljaka („track&trace“)

Hrvatska pošta svoje promotivne aktivnosti usmjerava sukladno dijelovima (segmentima)

trţišta na kojima djeluje.

Na trţištu tradicionalnih poštanskih usluga promotivne aktivnosti usmjerene su ponajprije na

komunikaciju prodajnog osoblja s pravnim osobama kako kroz redovite poslovne sastanke

tako i kroz predstavljanje ponude Hrvatske pošte na općim i specijaliziranim gospodarskim

sajmovima u Republici Hrvatskoj ali i u svijetu. Promotivne aktivnosti vezane uz klasiĉno

oglašavanje svojih usluga Hrvatska pošta usmjerava uglavnom u tiskane medije

(specijalizirani ĉasopisi, dnevne i poslovne novine) specijalizirane tematike, usmjerene

prema svojim najznaĉajnijim segmentima na trţištu poštanskih usluga (bankarstvo,

telekomunikacije, drţavna uprava, trgovina itd.).

Kada je rijeĉ o ponudi usluga koje su po svojim znaĉajkama bliţe individualnim korisnicima

Hrvatska pošta prvenstveno koristi svoju razgranatu mreţu poštanskih ureda za distribuciju

vlastitih tiskanih (letci i brošure) i elektronskih (video-oglasi) promidţbenih materijala.

Ovisno od znaĉajki usluge i ciljanim skupinama potrošaĉa kojima se ţeli obratiti Hrvatska

pošta u sluĉaju komunikacije s individualnim korisnicima koristi interne oglasne sustave te

klasiĉne medijske kanale kao što su tisak – dnevne novine, vanjsko oglašavanje – „outdoor“

ili rjeĊe elektronske medije (tv i radio). Nagradne igre, natjecanja za djecu te sponzorstva i

donacije takoĊer su oblici komunikacije koje Hrvatska pošta redovito provodi kako zbog

promocije vlastitih usluga i proizvoda, ali i zbog odgovornog ukljuĉenja i doprinosa ţivotu

zajednice u kojoj djeluje.

Hrvatska pošta je kroz poticajne otpremnine u prosincu 2008. godine zbrinula 718 radnika

što je utjecalo na mjeseĉno smanjenje troškova radne snage od cca. HRK 6.000.000,00. U

lipnju 2009. godine zbrinuto je kroz program poticajnih otpremnina 285 radnika, a planira se i

dodatno zbrinjavanje znatanog broja zaposlenih.

Izdavatelj je izradio Strateški plan razvoja HP – Hrvatske pošte d.d. do 2013. godine te se on

nalazi u privitku ovog Prospekta u toĉki 4.3.

53

2.9 PREDVIĐANJA ILI PROCJENE DOBITI

Izdavatelj nema predviĊanja ili procjene dobiti za koje je neovisni raĉunovoĊa ili revizor

pripremio izvješće.

54

2.10 UPRAVNA, RUKOVODEĆA I NADZORNA TIJELA I VIŠE POSLOVODSTVO

2.10.1 Imena, poslovne adrese i funkcije ĉlanova upravnih i nadzornih tijela UPRAVA IZDAVATELJA: Robert Jukić, predsjednik Uprave, Jurišićeva 13, Zagreb RoĊen je u Wuppertalu, Njemaĉka, 15. travnja 1971. godine. Diplomirao je na Ekonomskom

fakultetu u Zagrebu, smjer marketing, a prva radna iskustva stjeĉe na poslovima prodaje u

tvrtkama Walva, Zagreb (referent prodaje), Ecoper d.o.o. (voditelj prodaje) i Stesans GmbH

(direktor prodaje). Od 2001. do 2005. godine radio je u Badelu 1862 d.d., prvo kao pomoćnik

direktora prodaje, a zatim kao direktor Badela 1862. Od 2005. do 2008. godine bio je

predsjednik Uprave Daruvarske pivovare d.o.o.. PohaĊao je sljedeće seminare i treninge:

Utjecanje u prodaji (ASP Consulting, 2001. godine), Poslovne financije, Plan i analiza (MC

Beograd, 2003. godine), Planiranje za prodajne managere, VoĊenje prodajnog tima,

Coaching i komuniciranje s prodavaĉima te izbor i razvoj kadrova (Mercuri internationale,

2003. – 2004. godine). Govori engleski i ruski jezik. G. Jukić je trenutno ĉlan Nadzornog

odbora Hrvatske poštanske banke te je kao predstavnik Hrvatske pošte ĉlan skupštine

Hrvatske poštanske banke d.d..

Mateo Beusan, ĉlan Uprave, Jurišićeva 13, Zagreb Diplomirani inţenjer poštanskog prometa (Fakultet prometnih znanosti Sveuĉilišta u

Zagrebu), roĊen je 10. oţujka 1951. godine u Dubrovniku. U Hrvatskoj pošti zaposlen je

punih 38 godina tijekom kojih prolazi sve faze tehnološkog procesa te dobro upoznaje

poštansko poslovanje (od rada na šalteru, kontrole, upravljanja poštanskim uredom, voĊenja

Depoa, do mjesta šefa Sluţbe tehnologije). S uspjehom je obnašao i niz najodgovornijih

duţnosti – u dva je mandata bio direktor Središta pošta Dubrovnik, a u razdoblju od 2002. do

2005. godine radio je u Direkciji pošta u Zagrebu gdje je kao voditelj programa 1 rukovodio

poslovima marketinga, investicija i odrţavanja te poštanske tehnologije vezane uz

organizaciju i poslovanje poštanskih ureda. U petom mjesecu 2007. godine dolazi na mjesto

ĉlana Uprave za poštansku tehnologiju, razvoj i informatiku s funkcije izvršnog direktora

Središta pošta Dubrovnik. Od 2003. godine ukljuĉen je u rad Povjerenstva Vlade Republike

Hrvatske za projekt „Odrţivi razvoj otoka“, zaduţen za tematiku poštanskih ureda. G. Beusan

je trenutno ĉlan Nadzornog odbora Hrvatske pošte d.o.o. Mostar te je kao predstavnik

Hrvatske pošte ĉlan skupštine Hrvatske pošte d.o.o. Mostar.

Nenad Puškar – ĉlan Uprave, Jurišićeva 13, Zagreb Diplomirani pravnik roĊen je 23. lipnja 1967. godine u Karlovcu. Školovao se u Zagrebu gdje

je diplomirao na Pravnom fakultetu, a 2002. godine poloţio je pravosudni ispit. U HPT-u se

zaposlio 1995. godine na radnom mjestu diplomiranog pravnika. 1999. godine imenovan je

voditeljem Odsjeka općih poslova u Sluţbi pravnih, kadrovskih i općih poslova u Podruĉnoj

upravi Središnja Hrvatska, a radi i na najsloţenijim pravnim poslovima koji ukljuĉuju

zastupanje Hrvatske pošte pred sudovima, tijelima uprave i drugim drţavnim tijelima. Od

2002. do oţujka 2005. godine radi u Zajedniĉkim programima – Program marketing gdje

obavlja sloţene pravne poslove vezane uz nekretnine. U oţujku 2005. godine imenovan je

55

direktorom Sektora pravnih, kadrovskih i općih poslova Hrvatske pošte i tu je funkciju

obavljao do imenovanja za ĉlana Uprave Hrvatske pošte u sijeĉnju 2006 godine. G. Puškar

je kao predstavnik Hrvatske pošte ĉlan skupštine Hrvatske pošte d.o.o. Mostar.

Ranko Marinović – ĉlan Uprave, Jurišićeva 13, Zagreb RoĊen je u Splitu 1948. godine. Školovao se u Zagrebu, gdje je diplomirao na Ekonomskom

fakultetu. Zapošljava se 1972. godine u Republiĉkom fondu za kreditiranje studenata, koji je

1976. godine pripojen Privrednoj banci Zagreb te nastavlja raditi u toj banci. Bio je direktor

Direkcije dinarske bankovne tehnike i analitiĉkih raĉuna, a zatim direktor Sektora sredstava i

likvidnosti. Sudjelovao je u pripremama za transformaciju domaćeg platnog prometa kao ĉlan

MeĊuinstitucionalnog komiteta pri HNB-u te u radu Trţišta novca Zagreb, gdje je bio ĉlan i

predsjednik Nadzornog odbora. Od 1997. do 2001. godine radio je u Kreditnoj banci Zagreb

kao savjetnik predsjednika Uprave banke, a zatim u tvrtki Radij d.o.o., gdje je vodio

financijske poslove. Od 1. lipnja 2003. do 10. prosinca 2004. godine bio je ĉlan Uprave

Hrvatske pošte, potom Voditelj odjela te direktor Sektora financija.

NADZORNI ODBOR IZDAVATELJA: Boţidar Kalmeta - predsjednik Nadzornog odbora, Jurišićeva 13

Tamara Obradović Mazal - zamjenica predsjednika Nadzornog odbora, Jurišićeva 13

Sanja Šarić - ĉlanica Nadzornog odbora, Jurišićeva 13

Drago Jakovĉević - ĉlan Nadzornog odbora, Jurišićeva 13

Miomir Ţuţul - ĉlan Nadzornog odbora, Jurišićeva 13

Jadranka Dumbović - ĉlanica Nadzornog odbora, Jurišićeva 13

Ţeljko Vidaković - ĉlan Nadzornog odbora (predstavnik radnika), Jurišićeva 13

AKTIVNOSTI ĈLANOVA NADZORNOG ODBORA IZVAN IZDAVATELJA: Boţidar Kalmeta - ministar mora, turizma i infrastrukture, Nazorova 61, Zagreb

Tamara Obradović Mazal - drţavna tajnica za javnu nabavu u Ministarstvu

gospodarstva, rada i poduzetništva, Vukovarska 78, Zagreb

Sanja Šarić – ovlašteni inţenjer graditeljstva – nadzorni inţenjer u HEP Operatoru

prijenosnog sustava d.o.o., Sektor za izgradnju i investicije

Drago Jakovĉević – izvanredni profesor, Katedra: Financije, Ekonomski fakultet u Zagrebu,

Trg J.F. Kennedyja 6, Zagreb

Jadranka Dumbović - Hrvatski sindikat pošte, Radićeva 12, Zagreb

Miomir Ţuţul – predsjednik MeĊunarodnog sveuĉilišta u Dubrovniku

Ţeljko Vidaković – predstavnik radnika Republiĉkog sindikata radnika Hrvatske, Kneza

Mislava 11/2 , Zagreb

2.10.2 Sukob interesa upravnih, rukovodećih i nadzornih tijela te višeg rukovodstva Ne postoji sukob interesa osoba navedenih u prethodnoj toĉki u pogledu funkcija i aktivnosti koje obavljaju pri Izdavatelju i osobnih interesa, odnosno njihovih funkcija i aktivnosti izvan Izdavatelja.

56

2.11 PRAKSA UPRAVE

2.11.1 Revizorski odbor Odbor se sastoji od tri ĉlana, od kojih svaki mora imati poloţen revizorski ispit. Predsjednik

Odbora je predstavnik Nadzornog odbora Hrvatske pošte dok je jedan od ĉlanova Odbora

predstavnik, odnosno radnik Hrvatske pošte.

Predsjednik Odbora saziva i vodi sjednice. Odluke se donose većinom glasova. Ĉlanovi

Revizorskog odbora su: Drago Jakovĉević, predsjednik te ĉlanovi Boris Tušek i Gordana

Soldo-Spajić (predstavnica Hrvatske pošte).

Sukladno Zakonu o reviziji Odbor:

- prati postupak financijskog izvješćivanja

- prati uĉinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije te sustav upravljanja

rizicima

- nadgleda provoĊenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvještaja

- prati neovisnost samostalnih revizora ili revizorskog društva koje obavlja reviziju, a

posebno ugovore o dodatnim uslugama

- daje preporuke skupštini o odabiru samostalnog revizora ili revizorskog društva

- raspravlja o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o znaĉajnim

pitanjima koja se odnose na ovo podruĉje

O svojim aktivnostima Odbor podnosi izvještaj u pisanom obliku Nadzornom odboru

Hrvatske pošte najmanje dva puta godišnje, a u sluĉaju potrebe i u kraćim vremenskim

razdobljima.

2.11.2 Kodeks korporativnog upravljanja

Izdavatelj do dana objave ovog Prospekta još nije usvojio niti primjenjuje Kodeks

korporativnog upravljanja. Razlog tome je što Hrvatska pošta nije bila uvrštena na ureĊeno

trţište te joj, stoga, to nije bio prioritet.

57

2.12 VLASNIĈKA STRUKTURA IZDAVATELJA

Jedini dioniĉar i vlasnik svih 8.788.274 dionice je Republika Hrvatska. Ne postoje pisani dokumenti koji bi definirali mjere kojima se sprjeĉava korištenje vladajućeg poloţaja većinskog dioniĉara na štetu Izdavatelja. Prema saznanju Izdavatelja na dan objave ovog Prospekta ne postoje sporazumi koji bi rezultirali promjenom kontrole nad Izdavateljem.

58

2.13 FINANCIJSKI PODACI

2.13.1 Povijesni financijski podaci

U povijesnim financijskim podacima u nastavku dajemo prikaz podataka iz revidiranih

financijskih izvješća za 2007. godinu i 2008. godinu. Poslove revizije poslovanja i financijskih

izvješća za 2007. godinu obavljalo je društvo Audit d.o.o., Baštijanova 52a, Zagreb, a za

2008. godinu društvo Deloitte d.o.o., Radniĉka cesta 80, Zagreb.

Slijedom dajemo prikaz financijskih izvještaja Izdavatelja za prvih 9 mjeseci 2009. godine koji

je odobrila Uprava Hrvatske pošte.

Toĉke unutar pojedinih financijskih izvještaja se odnose na sam izvještaj, a ne na ovaj

Prospekt.

59

2.13.2 Godišnji izvještaj za 2007. godinu

60

Odgovornost za financijske izvještaje Uprava Društva je duţna osigurati da financijski izvještaji za godinu koja je završila 31.

prosinca 2007. godine budu sastavljeni u skladu sa Zakonom o raĉunovodstvu (NN br.

146/05.) i MeĊunarodnim standardima financijskog izvještavanja (NN br. 140/06.) koje je

izdao Odbor za standarde financijskog izvještavanja, tako da daju istinitu i objektivnu sliku

financijskog stanja, rezultata poslovanja, promjene kapitala i novĉane tokove Društva za to

razdoblje.

Na temelju provedenih istraţivanja, Uprava opravdano oĉekuje da Društvo ima odgovarajuća

sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Sukladno tomu, Uprava je izradila

financijske izvještaje pod pretpostavkom neograniĉenosti vremena poslovanja Društva.

Pri izradi financijskih izvještaja Uprava je odgovorna:

- za odabir i potom dosljednu primjenu ogovarajućih raĉunovodstvenih politika

- za davanje razumnih i razboritih prosudbi i procjena

- za primjenu vaţećih standarda financijskog izvještavanja i za objavu i objašnjenje u

financijskim izvještajima svakog odstupanja koje je od materijalnog znaĉenja

- izradu financijskih izvještaja uz pretpostavku o neograniĉenosti vremena poslovanja,

osim ako je pretpostavka neprimjerena

Uprava je odgovorna za voĊenje ispravnih raĉunovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje

doba s prihvatljivom toĉnošću odraţavati financijski poloţaj i rezultate poslovanja Društva,

kao i njihovu usklaĊenost sa Zakonom o raĉunovodstvu (NN br. 146/05.) i MeĊunarodnim

standardima financijskog izvještavanja (NN br. 140/06.) koje je izdao Odbor za standarde

financijskog izvještavanja. Uprava je takoĊer odgovorna za ĉuvanje imovine Društva, pa

stoga i za poduzimanje opravdanih mjera da bi se sprijeĉile i otkrile prijevare i ostale

nezakonitosti.

61

RAĈUN DOBITI I GUBITKA Za godinu koja je završila 31. prosinca 2007. 2007. godina 2006. godina

Bilješka u 000 kn u 000 kn

Prihodi od prodaje 3 1.469.595 1.420.523

Ostali poslovni prihodi 4 39.500 61.510

Ukupni prihodi iz osnovne djelatnosti 1.509.095 1.482.033

Troškovi sirovina i materijala 5 (78.113) (78.019)

Troškovi prodane robe 6 (74.598) (57.712)

Troškovi osoblja 7 (1.189.839) (1.123.414)

Amortizacija 8 (58.661) (61.643)

Ostali vanjski troškovi 9 (159.928) (132.785)

Rezerviranje troškova i rizika 10 (61.128) (76.395)

Vrijednosno usklaĊenje imovine 11 (2.464) (3.258)

Ostali troškovi poslovanja 12 (23.564) (31.116)

Ukupni troškovi poslovanja (1.648.295) (1.564.342)

Gubitak iz poslovanja (139.200) (82.309)

Financijski prihodi 13 169.300 91.784

Financijski rashodi 14 (28.857) (7.806)

Dobit iz financijskih aktivnosti 140.443 83.978

Dobit prije oporezivanja 1.243 1.669

Porez na dobit 15 - -

Dobit tekuće godine 33 1.243 1.669

Zarada po dionici (u kn) 16 0,14 0,19

Popratne bilješke pod brojem 1 do 42 u nastavku ĉine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

62

BILANCA Na dan 31. prosinca 2007.

2007. godina 2006. godina

u 000 kn u 000 kn

IMOVINA

Materijalna imovina 475.865 513.653

Nematerijalna imovina 4.443 5.250

Financijska imovina 391.944 385.754

Dugotrajna potraţivanja 34.422 36.530

Ukupna dugotrajna imovina 906.674 941.187

Zalihe 27.762 24.337

Potraţivanja iz predujmova 85 165

Potraţivanja od kupaca 157.886 153.502


Ostala potraţivanja 19.611 26.576

Novĉana sredstva 206.937 159.839

Ukupna kratkotrajna imovina 450.634 377.961

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

32.590 220

UKUPNA IMOVINA 1.389.898 1.319.368

IZVANBILANĈNA AKTIVA 106.858 128.274

GLAVINACA I OBVEZE

Temeljni kapital 878.827 878.827

Zakonske rezerve 71.936 71.936

Revalorizacijske rezerve 13.565 1.281

Ostale rezerve 5.989 4.320

Zadrţana dobit 24.531 24.531

Dobit tekuće godine 1.243 1.669

Ukupna glavnica 996.091 982.564

Rezerviranja 138.703 85.798

Ostale obveze 21.990 23.457

Ukupne dugoroĉne obveze 160.693 109.255

Obveze za predujmove 6.101 6.032

Obveze prema dostavljaĉima 42.423 38.286


Ukupne kratkoroĉne obveze 188.043 175.159

OdgoĊeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 45.071 52.390

UKUPNO GLAVNICA I OBVEZE 1.389.898 1.319.368

IZVANBILANĈNA PASIVA 106.858 128.274


63

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA Za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.

Temeljni kapital

Zakonske rezerve

Revalorizacijske rezerve

Ostale rezerve

Zadrţana dobit/ (Preneseni gubitak)

Dobit / (Gubitak)

tekuće godine

Ukupno

u 000 kn u 000 kn u 000 kn u 000 kn u 000 kn u 000 kn u 000 kn

31. prosinca 2005. 878.827 71.936 - 1.741 (3.568) 6.148 955.084

Promjena raĉunovodstvene politike - - - - 24.530 - 24.530

31. prosinca 2005. (prepravljeno) 878.827 71.936 - 1.741 20.962 6.148 979.614

Raspodjela dobiti 2005. - - - 2.579 3.569 (6.148) -

Povećanje vrijednosti financijske imovine - - 1.281 - - - 1.281

Dobit tekuće godine - - - - - 1.669 1.669

31.prosinca 2006. 878.827 71.936 1.281 4.320 24.531 1.669 982.564

Raspodjela dobiti 2006. - - - 1.669 - (1.669) -

Povećanje vrijednosti financijske imovine - - 12.284 - - - 12.284

Dobit tekuće godine - - - - - 1.243 1.243

31.prosinca 2007. 878.827 71.936 13.565 5.989 24.531 1.243 996.091


64

IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TOKU Za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.


u 000 kn u 000 kn

1. POSLOVNE AKTIVNOSTI

Novĉani primici od kupaca 1.998.234 2.001.859

Novĉani primici po kamatama 9.148 8.279

Novĉani izdaci dobavljaĉima (552.093) (545.353)

Novĉani izdaci za bruto plaće (1.170.896) (1.126.336)

Plaćene kamate (77) (157)

Ostali primici /izdaci - neto (300.412) (275.749)

NOVĈANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI (16.096) 62.543

2. INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

Novĉani primici od prodaje dugotrajne imovine 1.819 12.447

Novĉani primici po naplati zajmova danih drugima (izuzev financ. inst.)

2.042 2.376

Novĉani primici od dividendi 677 275

Novĉani primici po povratu depozita 13.196 87.518

Novĉani primici od prodaje dionica drugih 72.637 -

Novĉani izdaci za nabavu dugotrajne imovine (25.540) (20.922)

Novĉani izdaci za depozite (1.637) (102.238)

Ostali primici /izdaci - neto - 563

NOVĈANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 63.194 (19.981)

ĈISTI NOVĈANI TOK (1+2) 47.098 42.562

NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI NA POĈETKU RAZDOBLJA

159.839 117.277

NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI NA KONCU RAZDOBLJA

206.937 159.839

POVEĈANJE NOVCA I NOVĈANOG EKVIVALENTA 47.098 42.562


65

Bilješke uz financijske izvještaje OPĆI PODACI 1.1. Djelatnost HP-HRVATSKA POŠTA d.d. Zagreb, Jurišićeva 13, («Društvo») bavi se pruţanjem poštanskih usluga, poslovima platnog prometa, uslugama novĉanog posredovanja, mjenjaĉkim poslovima, izdavanjem i prodajom poštanskih vrijednosnica, obrazaca i sl., kao svojom osnovnom djelatnošću.

1.2. Zaposleni Broj zaposlenih u Društvu na 31. prosinca 2007. godine iznosi 12.163 djelatnika ( 2006. godine iznosio je 12.267 djelatnika). Struktura zaposlenih je kako slijedi:


DR 2 2

MR 26 24

VSS 593 592

VŠS 1003 976

SSS 7930 7896

NSS 1744 1849

VKV 64 67

KV 618 663

PKV 64 65

NKV 119 133

12.163 12.267

1.3. Nadzorni odbor i Uprava Društva

Ĉlanovi Nadzornog odbora Društva su: od do Damir Polanĉec, predsjednik 03. travnja 2008. 03. travnja 2012. Draţen Breglec, zamjenik 19. svibnja 2004. 19. svibnja 2008. Miomir Ţuţul, ĉlan 03. oţujka 2008. 03. oţujka 2012. Boţidar Kalmeta,ĉlan 29. kolovoza 2006. 29. kolovoza 2010. Drago Jakovĉević, ĉlan 30. studenoga 2005. 30. studenoga 2009. Jadranka Dumbović,ĉlan 20. listopada 2005. 20. listopada 2009. Boţidar Posavec,ĉlan 19. svibnja 2004. 19. svibnja 2008. Ivan Lonĉar, predsjednik 19. svibnja 2004. 03. oţujka 2008.

66

Damir Polanĉec, ĉlan 23. veljaĉe 2007. 03. travnja 2008. Diana Šimić, ĉlan 19. svibnja 2004. 23. veljaĉe 2007. Ĉlanovi Uprave Društva su: od do Damir Dobrinić, predsjednik 04. travnja 2008. 04. travnja 2012. Robert Jukić, ĉlan 04. travnja 2008. 04. travnja 2012. Mateo Beusan, ĉlan 17. svibnja 2007. 17. svibnja 2011. Ranko Marinović, ĉlan 01. oţujka 2007. 01. oţujka 2011. Nenad Puškar, ĉlan 06. sijeĉnja 2006. 06. sijeĉnja 2010. Jakov Krešić, predsjednik 01. oţujka 2007. 03. travnja 2008. Andrej Sardelić, predsjednik 22. travnja 2006. 28. veljaĉe 2007. Jadranko Mijalić, ĉlan 11. prosinca 2004. 03. travnja 2008. Ante Bilić, ĉlan 09. lipnja 2006. 28. veljaĉe 2007. Jakov Krešić, ĉlan 25. srpnja 2006. 28. veljaĉe 2007.

2. SAŢETAK NAJVAŢNIJIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA Saţetak najvaţnijih raĉunovodstvenih politika, koje su dosljedno primjenjivane u tekućoj i

prošloj godini, izloţen je u nastavku.

2.1. Osnova prikaza Financijski izvještaji Društva sastavljeni su u skladu sa Zakonom o raĉunovodstvu (NN br.

146/05.) i MeĊunarodnim standardima financijskog izvještavanja (NN br. 140/06.) koje je

izdao Odbor za standarde financijskog izvještavanja. Financijski izvještaji sastavljeni su uz

primjenu temeljne raĉunovodstvene pretpostavke nastanka poslovnog dogaĊaja po kojem

se uĉinci transakcija priznaju kada su nastali i iskazuju u financijskim izvještajima za

razdoblje na koje se odnose te uz primjenu temeljne raĉunovodstvene pretpostavke

vremenske neograniĉenosti poslovanja.

Financijski izvještaji Društva predstavljaju zbirne iznose imovine, obveza, kapitala i rezervi

Društva na 31. prosinca 2007. godine te rezultate poslovanja, promjene kapitala i novĉane

tokove za godinu koja je tada završila. Neke financijske stavke u financijskim izvještajima za

2007. i 2006. godinu su reklasificirane jer Uprava Društva smatra da to doprinosi boljem

prikazu financijskih izvještaja.

2.2. Izvještajna valuta Financijski izvještaji Društva sastavljeni su u hrvatskim kunama kao mjernoj, odnosno

izvještajnoj valuti Društva.

67

2.3. Priznavanje prihoda Prihodi od prodaje robe i usluga priznaju se u trenutku isporuke robe i usluga i prijenosa

vlasništva.

Prihodi od kamata obraĉunavaju se na temelju nepodmirenog potraţivanja i po primjenjivim

kamatnim stopama.

Prihodi od dividendi, odnosno udjela u dobiti priznaju se u trenutku kada su utvrĊena prava

na primitak dividende odnosno udjela u dobiti.

2.4. Troškovi posudbe Troškovi posudbe terete raĉun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. 2.5. Transakcije u stranim valutama Transakcije u stranim valutama poĉetno se preraĉunavaju u hrvatske kune primjenom

teĉajeva na datum transakcije. Novĉana sredstva, potraţivanja i obveze iskazani u stranim

valutama naknadno se preraĉunavaju po teĉajevima na datum bilance. Dobici i gubici nastali

preraĉunavanjem ukljuĉuju se u raĉun dobiti i gubitka za tekuću godinu.

Na 31. prosinca 2007. godine sluţbeni teĉaj hrvatske kune bio je 7,33 kn za 1 EUR (31.

prosinca 2006. godine 7,35 kn) i 4,99 kn za 1 USD (31. prosinca 2006. godine 5,58 kn).

2.6. Porez na dobit Obveza poreza na dobit za tekuću godinu utvrĊuje se na temelju rezultata ostvarenog u toj

godini, usklaĊenog za iznose koji ne ulaze u poreznu osnovicu ili porezno nepriznate

troškove (70% troškova reprezentacije, 30% troškova korištenja osobnih vozila i dr.). Porez

na dobit obraĉunava se primjenom poreznih stopa koje su bile na snazi na datum bilance.

2.7. Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina poĉetno je iskazana po povijesnom trošku

nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja

vrijednosti.

Trošak nabave dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine obuhvaća nabavnu vrijednost,

uvozne pristojbe i bespovratne poreze, kao i sve druge troškove koji se mogu izravno

pripisati dovoĊenju sredstva u stanje za njegovu namjeravanu uporabu. Troškovi tekućeg

odrţavanja i popravaka, zamjene, te investicijskog odrţavanja manjeg obima priznaju se kao

rashod razdoblja u kojem su nastali. U situacijama gdje je jasno da su troškovi rezultirali

povećanjem budućih oĉekivanih ekonomskih koristi, koje se trebaju ostvariti uporabom

dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine iznad njenih izvorno procijenjenih

mogućnosti, oni se kapitaliziraju, odnosno ukljuĉuju u knjigovodstvenu vrijednost tog

68

sredstva. Dobici i gubici temeljem rashodovanja ili otuĊenja dugotrajne materijalne i

nematerijalne imovine iskazuju se u raĉunu dobit i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

Obraĉun amortizacije zapoĉinje stavljanjem sredstva u uporabu. Amortizacija se obraĉunava

tako da se trošak nabave ili procijenjena vrijednost sredstava, izuzev zemljišta i dugotrajne

materijalne i nematerijalne imovine u pripremi, otpisuje tijekom procijenjenog vijeka uporabe

sredstva primjenom pravocrtne metode kako slijedi:

Stopa amortizacije ( od-do %)

GraĊevinski objekti 2,5 - 10 Postrojenja i oprema 5 - 25 Nematerijalna imovina 20 - 25

2.8. Ulaganja u pridruţena društva Pridruţena društva su društva u kojima Društvo ima znaĉajan utjecaj, ali ne i kontrolu nad

donošenjem i provoĊenjem financijskih i poslovnih politika.

Ulaganja u pridruţena društva iskazana su po metodi udjela. Prepravljanje poĉetnog stanja

slijedom promjene metode iskaza obavljeno je u korist zadrţane dobiti.

2.9. Umanjenja Na svaki datum bilance Društvo provjerava knjigovodstvene iznose svoje imovine kako bi

utvrdilo postoje li naznake da je došlo do gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti navedene

imovine. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstava da bi se

mogao utvrditi eventualni gubitak nastao umanjenjem. Ako je nadoknadivi iznos nekog

sredstva procijenjen na iznos niţi od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva

umanjuje se do nadoknadivog iznosa.

2.10. Zalihe

Zalihe se iskazuju po trošku ili neto oĉekivanoj prodajnoj vrijednosti koja se moţe realizirati,

ovisno o tome koja je niţa. Trošak obuhvaća direktan materijal i, ako je primjenjivo, direktne

troškove rada i sve reţijske/indirektne troškove povezane s dovoĊenjem zaliha do njihove

sadašnje lokacije i u sadašnje stanje. Trošak se utvrĊuje primjenom metode prosjeĉnog

ponderiranog troška. Neto oĉekivana prodajna vrijednost koja se moţe realizirati predstavlja

procijenjenu prodajnu cijenu umanjenu za sve procijenjene troškove dovršenja i troškove

marketinga, prodaje i distribucije.

U sluĉajevima kada je potrebno svesti vrijednost zaliha na neto oĉekivanu prodajnu

vrijednost obavlja se ispravak vrijednosti zaliha na teret raĉuna dobiti i gubitka za tekuću

godinu.

69

Sitan inventar, ambalaţa i auto-gume se otpisuju 100% kada se daju u uporabu.

2.11. Potraţivanja od kupaca i potraţivanja iz predujmova Potraţivanja od kupaca i potraţivanja iz predujmova iskazuju se po nominalnom iznosu

umanjenom za odgovarajući iznos ispravka vrijednosti za procijenjene nenaplative iznose.

Uprava Društva utvrĊuje ispravak vrijednosti potraţivanja riziĉnih u pogledu izvjesnosti

naplate na temelju pregleda starosne strukture svih potraţivanja te analize pojedinaĉnih

znaĉajnih iznosa. Ispravak vrijednosti potraţivanja riziĉnih u pogledu izvjesnosti naplate

obavlja se na teret raĉuna dobiti i gubitka za tekuću godinu.

2.12. Novac i novĉani ekvivalenti Novĉana sredstva se sastoje od stanja na raĉunima u bankama i novca u blagajni te

depozita i vrijednosnih papira unovĉivih po pozivu ili najkasnije u roku od tri mjeseca.

2.13. Financijski instrumenti Financijski instrumenti razvrstavaju se kao imovina i obveze ili glavnica u skladu sa suštinom

ugovornog aranţmana. Kamate, dividende, dobici i gubici koji se odnose na financijski

instrument razvrstan kao obveza iskazuju se kao prihod ili rashod kada su nastali.

Financijski instrumenti se prebijaju ako Društvo ima zakonsko pravo na prijeboj ili

istovremeno ostvarenje sredstva i podmirenje obveze u neto iznosu.

Financijska imovina i financijske obveze priznaju se u bilanci Društva kad je Društvo postalo

stranom ugovora o financijskom instrumentu.

Potraţivanja od kupaca

Potraţivanja od kupaca iskazuju se u nominalnom iznosu umanjenom za ispravak vrijednosti

za procijenjene nenadoknadive iznose.

Obveze prema dobavljaĉima

Obveze prema dobavljaĉima iskazuju se u nominalnom iznosu.

Ulaganja

Ulaganja se poĉetno mjere po trošku koji ukljuĉuje trošak transakcije i naknadno se mjere po

fer vrijednosti. Dobici i gubici nastali promjenama u fer vrijednosti ukljuĉuju se u neto rezultat

razdoblja ili rezerve Društva.

70

Bankarski krediti

Bankarski krediti na koje se obraĉunavaju kamate, kao i prekoraĉenja, iskazuju se u

iznosima primljenih sredstava, odnosno odobrenog prekoraĉenja.

Uprava Društva je uvjerena da se fer vrijednost imovine i obveza iskazanih u bilanci ne

razlikuje znaĉajno od njihovih knjigovodstvenih iznosa.

2.14. Rezerviranja Rezerviranje se priznaje onda i samo onda ako Društvo ima sadašnju obvezu kao rezultat

prošlog dogaĊaja i ako je vjerovatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s

ekonomskim koristima i ako se pouzdanom procjenom moţe utvrditi iznos obveze.

Rezerviranja se preispituju na svaki datum bilance i usklaĊuju prema najnovijim najboljim

procjenama.

Rezerviranja su utvrĊena za troškove sudskih sporova, troškove nagrada zaposlenicima za

dugogodišnje zaposlenje i umirovljenje (redovite jubilarne nagrade i otpremnine).

Rezerviranje troškova nagrada zaposlenicima za dugogodišnje zaposlenje i umirovljenje

(redovite jubilarne nagrade i otpremnine) utvrĊeno je kao sadašnja vrijednost budućih

odljeva novca koristeći diskontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi na drţavne obveznice.

2.15. Potencijalne obveze i imovina

Potencijalne obveze ne priznaju se u financijskim izvještajima. One se priznaju u

financijskim izvještajima jedino ako mogućnost odljeva resursa koji ĉine gospodarske koristi

nije daleka.

Potencijalna imovina se ne priznaje u financijskim izvještajima, nego se priznaje u trenutku

kada postane vjerojatan priljev gospodarskih koristi.

2.16. DogaĊaji nakon datuma bilance DogaĊaji nakon datuma bilance koji pruţaju dodatne informacije o poloţaju Društva na

datum bilance (dogaĊaji koji imaju za uĉinak usklaĊenja) priznaju se u financijskim

izvještajima. Oni dogaĊaji koji nemaju za posljedicu usklaĊenja objavljeni su u bilješkama

uz financijske izvještaje ako su od materijalnog znaĉaja.

3. PRIHODI OD PRODAJE


u 000 u 000

Prihod od prodaje u zemlji 1.441.243 1.404.449

Prihod od prodaje u inozemstvu 28.352 16.074

Ukupno 1.469.595 1.420.523

71

4. OSTALI POSLOVNI PRIHODI


u 000 u 000

Prihod na temelju upotrebe vlastitih proizvoda i usluga 793 621

Prihod od ukidanja rezerviranja 8.223 11.295

Prihod od prodaje imovine 1.819 12.446

Prihod od najma 11.253 8.517

Prihod od naplate otpisanih potraţivanja 1.325 8.422

Prihodi od rabata, penala i sl. 429 772

Prihodi iz ranijih godina 478 344

Prihod od kompenzacija, subvencija, dotacija 8.101 13.644

Prihod od otpisa obveza 289 178

Viškovi 38 95

Ostali prihodi 6.752 5.176

Ukupno 39.500 61.510

5. TROŠKOVI SIROVINA I MATERIJALA


u 000 u 000

Trošak sirovina i materijala 23.725 24.439

Trošak energije 36.532 36.191

Trošak rezervnih djelova 4.745 4.668

Trošak sitnog inventara 13.111 12.721

Ukupno 78.113 78.019

6. TROŠKOVI PRODANE ROBE Troškovi prodane robe u iznosu od 74.598 tisuća kuna (2006. godine u iznosu od 57.712

tisuća kuna) odnose se na nabavnu vrijednost prodane robe.

7. TROŠKOVI OSOBLJA


u 000 u 000

Neto plaće 664.896 631.938

Porezi, doprinosi i druga davanja 423.147 391.253

Naknade troškova djelatnicima 6.945 11.502

Jubilarne nagrade, otpremnine i sl. 91.884 81.741

Sudske presude i nagodbe 2.967 6.980

Ukupno 1.189.839 1.123.414

72

7.1. Troškovi primanja Uprave Društva u bruto iznosu 2.195 tisuća kn (2006. godine u

iznosu od 1.104 tisuća kuna) sastavni su dio iskazanih troškova osoblja.

8. AMORTIZACIJA


u 000 u 000

Amortizacija materijalne imovine 56.025 58.750

Amortizacija nematerijalne imovine 2.636 2.893

Ukupno 58.661 61.643

9. OSTALI VANJSKI TROŠKOVI


u 000 u 000

Troškovi prijevoza 6.915 6.635

Komunalni troškovi 6.671 5.953

Troškovi odrţavanja 24.503 24.155

Troškovi najma 31.405 16.799

Troškovi odvjetniĉkih, konzultantskih i drugih usluga 1.995 3.424

Troškovi reprezentacije 1.702 2.045

Troškovi propagande i reklame 855 1.865

Premije osiguranja 9.401 9.310

Troškovi ĉuvanja imovine 5.409 5.875

Troškovi telekomunikacija i ostalih usluga u meĊunarodnom prometu 39.111 30.459

Troškovi tiskanja 24.185 19.781

Ostali troškovi 7.776 6.484

Ukupno 159.928 132.785

10. REZERVIRANJE TROŠKOVA I RIZIKA Rezerviranje troškova i rizika u iznosu od 61.128 tisuća kn (2006. godine u iznosu od

76.395 kn) odnosi se na rezerviranja troškova sudskih sporova u iznosu od 7.536 tisuća kn

(2006. godine u iznosu od 24.273 tisuće kn) i troškova redovitih jubilarnih nagrada i

otpremnina u iznosu od 53.592 tisuće kn (2006. godine u iznosu od 52.122 tisuće kn).

11. VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE IMOVINE


u 000 u 000

Dugotrajna imovina 575 83

Zalihe 421 1.316

Potraţivanja od kupaca 875 1.303

Ostala kratkotrajna potraţivanja 593 548

Kratkotrajna financijska imovina - 8

Ukupno 2.464 3.258

73

12. OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA


u 000 u 000

Neotpisana vrijednost rashodovane imovine 1.466 6.942

Troškovi prethodnih razdoblja 410 977

Manjkovi 84 25

Bankarske naknade i provizije 2.692 3.120

Doprinosi javnim tijelima 15.118 12.841

Ostali troškovi 3.794 7.211

Ukupno 23.564 31.116

13. FINANCIJSKI PRIHODI


u 000 u 000

Teĉajne razlike 3.094 4.747

Prihodi od kamata 6.471 8.388

Prihodi od dividende i udjela u dobiti 677 275

Udjeli u dobiti - pridruţeno društvo HPB d.d., Zagreb 40.568 33.927

Ostali financijski prihodi 118.490 44.447

Ukupno 169.300 91.784

14. FINANCIJSKI RASHODI


u 000 u 000

Teĉajne razlike 4.681 7.504

Rashodi od kamata 169 154

Ostali financijski rashodi 24.007 148

Ukupno 28.857 7.806

15. POREZ NA DOBIT 15.1 SvoĊenje raĉunovodstvene dobiti na oporezivu dobit je obavljeno kako slijedi:

2007. godina

u 000

Raĉunovodstvena dobit (dobit prije oporezivanja) 1.243

Porezno nepriznati rashodi 73.219

Porezne olakšice -46.001

Oporeziva dobit tekuće godine 28.461

Preneseni porezni gubitak -82.310

Porezni gubitak za prijenos -53.849

Vaţeća stopa poreza na dobit u Republici Hrvatskoj za 2007. i 2006. godinu bila je 20%.

74

15.2 Društvo je u mogućnosti prenijeti porezne gubitke u buduća razdoblja u svrhu

umanjenja oporezive dobiti u razdoblju od narednih pet (5) godina. 31. prosinca 2007.

godine ukupni neto preneseni gubici utvrĊeni su u iznosu od 53.849 tisuća kn i moţe se

iskoristiti najkasnije do 31. prosinca 2009. godine.

OdgoĊena porezna imovina na temelju prenesenih poreznih gubitaka nije priznata u

financijskim izvještajima zbog neizvjesnosti ostvarivanja uvjeta za njihovo korištenje u

budućnosti.

16. ZARADA PO DIONICI


Neto dobit (u 000 kn) 1.243 1.699 Ponderirani prosjeĉni broj dionica 8.788.274 8.788.274 Zarada po dionici (u kn) 0,14 0,19

75

17. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA

u 000 Zemljište Zgrade Postrojenje i oprema

Imovina u pripremi

Ostalo Ukupno Predujmovi za materijalnu

imovinu

Ukupno

Nabavna vrijednost 31. prosinca 2006.

33.838 849.808 486.245 12.626 34.338 1.416.855 1 1.416.856

Povećanja 305 - - 19.393 - 19.698 1.344 21.042

Prijenos s imovine u pripremi - 7.776 10.907 -19.039 356 - - -

Prodaja ili rashodovanje - -207 -28.500 - -1.625 -30.332 -1.339 -31.671

31. prosinca 2007. 34.143 857.377 468.652 12.980 33.069 1.406.221 6 1.406.227

Ispravak vrijednosti 31. prosinca 2006.

- 484.248 396.080 - 22.875 903.203 - 903.203

Amortizacija za 2007. godinu - 19.953 35.456 - 616 56.025 - 56.025

Prodaja ili rashodovanje - -189 -27.891 - -786 -28.866 - -28.866

31. prosinca 2007. - 504.012 403.645 - 22.705 930.362 - 930.362

Neto knjigovodstvena vrijednost

31. prosinca 2007. 34.143 353.365 65.007 12.980 10.364 475.859 6 475.865

31. prosinca 2006. 33.838 365.560 90.165 12.626 11.463 513.652 1 513.653

76

17.1. HP-Hrvatska pošta d.d., Zagreb i HT-Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb pravni su

slijednici društva HPT – Hrvatska pošta i telekomunikacije s.p.o., Zagreb od 1. sijeĉnja 1999.

godine sukladno odredbama Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na

Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije od 10. srpnja 1998. godine. Postupak

utvrĊivanja i registriranja prava vlasništva nad nekretninama evidentiranim u poslovnim

knjigama nije u cijelosti riješen. Rješavanje imovinsko pravnih pitanja je u tijeku.

18. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA

u 000 kn Licence Ulaganja u tuĊu imovinu

Software Imovina u pripremi

Ukupno

Nabavna vrijednost 31. prosinca 2006.

2.378 47.607 21.169 340 71.494

Povećanja - 936 - 893 1.829

Prijenos s imovine u pripremi - 1.002 31 -1.033 -

Prodaja ili rashodovanje -508 -116 -199 - -823

31. prosinca 2007. 1.870 49.429 21.001 200 72.500

Ispravak vrijednosti 31. prosinca 2006.

2.276 44.556 19.412 - 66.244

Amortizacija za 2007. 49 1.292 1.295 - 2.636

Prodaja ili rashodovanje -508 -116 -199 - -823

31. prosinca 2007. 1.817 45.732 20.508 - 68.057


31. prosinca 2007. 53 3.697 493 200 4.443

31. prosinca 2006. 102 3.051 1.757 340 5.250

19. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Udio u vlasništvu 2007. godina 2006. godina

% u 000 u 000

Udjeli

HT d.o.o., Mostar, Bosna i Hercegovina 5,23% 60.512 48.424

HP d.o.o., Mostar, Bosna i Hercegovina 6,95% 6.783 6.586

Udjeli ukupno 67.295 55.010

Dionice

Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb 33,5564% 295.257 254.689

Croatia Airlines d.d., Zagreb 0,0278% 275 275

Velebit d.d., Karlovac 83 83

Ostale 265 265

Minus: Ispravak vrijednosti -348 -348

295.532 254.964

Imovina namijenjena prodaji - dionice

Tisak d.d., Zagreb - 36.010

Jadranska banka d.d., Šibenik 0,7143% 3.536 3.250

Croatia osiguranje d.d., Zagreb 1.840 1.128

Slatinska banka d.d., Slatina 1 1

Pominvest d.d., Split 0,9975% 35 35

77

5.412 40.424

Dionice ukupno 300.944 295.388

Obveznice 1.129 1.131

Ostalo 1 1

Jamĉevine i depoziti s rokom dospijeća preko godinu dana

22.575 34.224

31. prosinca 391.944 385.754

20. DUGOTRAJNA POTRAŢIVANJA


u 000 u 000

Stambeni krediti djelatnicama 26.795 28.676

Potraţivanja iz Proraĉuna Republike Hrvatske za otkup deviza 6.988 7.006

Potraţivanja od banaka za prodane stanove 639 848

31. prosinca 34.422 36.530

20.1. Potraţivanja iz Proraĉuna Republike Hrvatske za otkup deviza iskazana 31. prosinca

2007. godine u iznosu od 6.988 tisuća kn nisu potvrĊena od strane Privredne banke Zagreb

d.d., Zagreb, koja vodi evidenciju navedenih uplata.

21. ZALIHE


u 000 u 000

Trgovaĉka roba 19.778 16.743

Potrošni materijal 4.441 4.586

Rezervni dijelovi i sitan materijal 3.964 4.324

Minus: Ispravak vrijednosti trgovaĉke robe -249 -1.179

Minus: Ispravak vrijednosti sirovina i materijala -172 -137

31. prosinca 27.762 24.337

21.1 U vrijednosti zaliha nalaze se i zalihe sa usporenim obrtajem u iznosu od 2.205

tisuća kuna koje su, prema MeĊunarodnim raĉunovodstvenim standardima, bile predmet

preispitivanja u cilju njihova eventualnog ispravljanja na teret raĉuna dobiti i gubitka.

Slijedom toga, Uprava Društva, prema prosudbi o iskoristivosti istih (zalihe trgovaĉke robe u

iznosu od 250 tisuće kn, tiskanica, uredskog materijala, goriva, maziva, materijala za

odrţavanje i pt materijala u iznosu od 1.333 tisuće kn, rezervnih dijelova u iznosu od 282

tisuće kn te sluţbene i zaštitne odjeće u iznosu od 340 tisuća kn), nije ispravila njihovu

vrijednost.

78

22. POTRAŢIVANJA IZ PREDUJMOVA Potraţivanja iz predujmova u iznosu od 85 tisuća kn (2006. godine u iznosu od 165 tisuća

kn) odnose se na sredstva dana dobavljaĉima u zemlji za nabavku poslovnog materijala,

rezervnih dijelova, sitnog inventara i pruţanje usluga.

23. POTRAŢIVANJA OD KUPCA


u 000 u 000

Potraţivanja od kupca u zemlji 163.802 162.050

Potraţivanja od kupca u inozemstvu 6.230 5.020

Minus: Ispravak vrijednosti -12.146 -13.568

31. prosinca 157.886 153.502

24. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA Kratkotrajna financijska imovina u iznosu od 38.353 tisuća kn (2006. godine u iznosu od

13.542 tisuće kn) odnose se na prinose po ulaganjima u udjele u investicijski fond HPB

Global (vidi bilješku 26).

25. KRATKOTRAJNA OSTALA POTRAŢIVANJA


u 000 u 000

Potraţivanja od drţave i drţavnih investicija 8.924 9.165

Potraţivanja od zaposlenih 2.517 2.249

Potraţivanja za kamate 7.932 10.308

Potraţivanje s osnove financiranja novĉanog prometa (MPU-MENS) 1.000 2.291


Minus: Ispravak vrijednosti potraţivanja -3.484 -3.511

31. prosinca 19.611 26.576

26. NOVĈANA SREDSTVA


u 000 u 000

Stanje na ţiro raĉunu 101.914 48.926

Novac na blagajni 41 51

Stanje na deviznim raĉunima 31.953 37.311

Vrijednosni papiri 9 4

Udjel u investicijskom fondu (vidi Bilješku 24) 72.784 72.784

Ostala novĉana sredstva 236 763

31. prosinca 206.937 159.839

79

27. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA Aktivna vremenska razgraniĉenja u iznosu od 32.590 tisuća kn (2006. godine u iznosu od

220 tisuća kn) odnose se na plaćene troškove budućeg razdoblja u iznosu od 542 tisuće kn

(2006 godine u iznosu od 220 tisuća kn) i nedospjelu naplatu prihoda u iznosu od 32.048

tisuća kn.

28. TEMELJNI KAPITAL Temeljni kapital utvrĊen je u nominalnoj vrijednosti u iznosu od 878.827 tisuća kn (2006.

godine u istom iznosu) i sastoji se od 8.788.274 dionica nominalne vrijednosti od 100 kn

jedinog vlasnika/dioniĉara Republike Hrvatske.

Temeljni kapital Društva sastoji se od 8.788.274 redovnih dionica.

29. ZAKONSKE REZERVE Zakonske rezerve u iznosu od 71.936 tisuća kn (2006. godine u istom iznosu) nastale su iz

dobiti izdvajanjem u ranijim godinama.

30. REVALORIZACIJSKE REZERVE

u 000 kn

31. prosinca 2006. 1.281

Povećanje vrijednosti udjela u HP i HT Mostar 12.284

31. prosinca 2007. 13.565

31. OSTALE REZERVE

u 000 kn

31. prosinca 2006. 4.320

Dobit 2006. godine (vidi Bilješku 33) 1.669

31. prosinca 2007. 5.989

32. ZADRŢANA DOBIT Zadrţana dobit u iznosu od 24.531 tisuća kn (2006. godine u istom iznosu) odnosi se na

usklaĊivanje vrijednosti dugotrajne financijske imovine u 2006. godini iskazano kroz

prepravljanje Bilance na dan 31. prosinca 2006. godine zbog promjene poslovne politike.

33. DOBIT TEKUĆE GODINE Poslovanje Društva tijekom 2007. godine rezultiralo je ostvarenom dobiti u iznosu od 1.243

tisuća kn (2006. godine dobit u iznosu od 1.669 tisuća kn).

80

Dobit ostvarena poslovanjem Društva tijekom 2006. godine u iznosu od 1.669 tisuća kn

rasporeĊena je u ostale rezerve (vidi Bilješku 31).

34. REZERVIRANJA

Troškovi sudskih sporova

Troškovi jubilarnih nagrada i

otpremnina

Ukupno

u 000 kn u 000 kn u 000 kn

31. prosinca 2006. 33.676 52.122 85.798

Dodatna rezerviranja 7.536 53.593 61.129

Korištenje rezerviranja -8.224 - -8.224

31. prosinca 2007. 32.988 105.715 138.703

35. DUGOROĈNE OSTALE OBVEZE


u 000 u 000

Obveze za prodane stanove 21.990 23.457

31. prosinca 21.990 23.457

36. OBVEZE ZA PREDUJMOVE


u 000 u 000

Od kupaca u zemlji 5.939 5.886

Od kupaca u inozemstvu 154 142

Primljeni depoziti 8 4

31. prosinca 6.101 6.032

37. OBVEZE PREMA DOBAVLJAĈIMA


u 000 u 000

Obveze prema dobavljaĉima u zemlji 38.455 34.386

Obveze prema dobavljaĉima u inozemstvu 995 1.113

Nefakturirana roba i usluge 120 54

Roba u komisiji 2.853 2.733

31. prosinca 42.423 38.286

38. KRATKOROĈNE OSTALE OBVEZE


u 000 u 000

Obveze prema drţavi i drţavnim institucijama 62.603 52.570

Obveze prema zaposlenicima 64.823 57.809

Obveze s osnove financiranja novĉanog prometa (MPU- MENS) 302 783

Obveze prema Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., Zagreb za platni promet

6.031 8.030

Obveze na osnovi pogrešnih uplata 1.644 3.429


31. prosinca 139.519 130.841

81

39. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA Pasivna vremenska razgraniĉenja u iznosu od 45.071 tisuća kn (2006. godine u iznosu od

52.390 tisuća kn ) odnose se na odgoĊeno plaćanje troškova u iznosu od 6 tisuća kn (2006.

godine u iznosu od 1 tisuću kn) i prihod budućeg razdoblja u iznosu od 45.065 tisuća kn

(2006. godine u iznosu od 52.389 tisuća kn).

40. IZVANBILANĈNA AKTIVA I PASIVA Izvanbilanĉni zapisi u iznosu od 106.858 tisuća kn (2006. godine u iznosu od 128.274

tisuća kn) odnose se na sljedeće vrijednosnice: poštanske marke, pisma, dopisnice s

otisnutom markom i doplatne marke.

40.1. Zalihe bez prometa u 2007. godini u iznosu od 391 tisuću kn bile su predmet

preispitivanja, sukladno MeĊunarodnim raĉunovodstvenim standardima, a u cilju njihova

eventualnog ispravljanja na teret Raĉuna dobiti i gubitka. Slijedom toga, nije obavljen

ispravak vrijednosti zaliha sukladno prosudbama o njihovoj iskoristivosti.

41. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA

a) Trţišni rizik

Društvo posluje na hrvatskom i meĊunarodnim trţištima. Uprava utvrĊuje cijene svojih

proizvoda zasebno za domaće i strana trţišta, a na temelju trţišnih cijena.

b) Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik od promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjena

trţišnih stopa u odnosu na kamatne stope koje se primjenjuju na financijski instrument. Rizik

novĉanog toka je rizik od moguće promjene kamatnog troška odreĊenog instrumenta tijekom

vremena.

c) Kreditni rizik

Financijska imovina koja potencijalno moţe izloţiti Društvo kreditnom riziku sastoji se

uglavnom od gotovine, danih kredita i potraţivanja od kupaca. Potraţivanja od kupaca

usklaĊena su za iznos rezerviranja za sumnjiva i sporna potraţivanja. Društvo svoju

gotovinu drţi u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., Zagreb i Deutsche Postbank AG,

Saarbrücken, Njemaĉka. Društvo nema drugih znaĉajnijih koncentracija kreditnog rizika.

d) Valutni rizik

Sluţbena valuta Društva je hrvatska kuna. MeĊutim, odreĊene transakcije u stranim

valutama preraĉunavaju se u hrvatske kune primjenom valutnih teĉajeva koji su vaţeći na

datum bilance. Nastale teĉajne razlike knjiţe se u korist ili na teret raĉuna dobiti i gubitka, ali

ne utjeĉu na tijek novca.

82

e) Fer vrijednost financijskih instrumenata

Financijski instrumenti u posjedu do dospijeća knjiţe se po trošku, odnosno u neto iznosu

umanjenom za otplaćeni dio, ovisno o tome što je niţe. Fer vrijednost predstavlja iznos po

kojem se financijski instrument moţe razmijeniti izmeĊu poznatih i spremnih strana po

trţišnim uvjetima, osim u sluĉaju prodaje pod prisilom ili radi likvidacije. Fer vrijednost

financijskog instrumenta je ona koja je objavljena na trţištu vrijednosnica ili dobivena

metodom diskontiranog tijeka novca.

31. prosinca 2007. godine, knjigovodstveni iznosi novca, kratkoroĉnih depozita, potraţivanja,

kratkoroĉnih obveza i ukljuĉenih troškova, pribliţni su njihovim fer vrijednosnima radi

kratkoroĉne prirode ovih financijskih instrumenata.

42. USVAJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijske izvještaje iznijete na prethodnim stranicama usvojila je i odobrila njihovo

izdavanje Uprava Društva HP-Hrvatska pošta d.d., Zagreb dana 30. travnja 2008. godine.

83

2.13.3 Godišnji izvještaj za 2008. godinu

84

Odgovornost za financijske izvještaje Sukladno Zakonu o raĉunovodstvu Republike Hrvatske uprava je duţna pobrinuti se da za

svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijski izvještaji u skladu s MeĊunarodnim

standardima financijskog izvještavanja (MSFI), koji pruţaju istinitu i objektivnu sliku

financijskog stanja i rezultata poslovanja u društvu HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb

("Društvo"), za navedeno razdoblje.

Nakon provedbe odgovarajućeg istraţivanja, Uprava oĉekuje da će Društvo u dogledno

vrijeme raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga i dalje usvaja naĉelo vremenske

neograniĉenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvještaja.

Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvještaja obuhvaćaju sljedeće:

- odabir i dosljednu primjenu odgovarajućih raĉunovodstvenih politika

- davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena

- postupanje u skladu s vaţećim raĉunovodstvenim standardima, uz objavu i

85

obrazloţenje svih materijalno znaĉajnih odstupanja u financijskim izvještajima i

- sastavljanje financijskih izvještaja pod pretpostavkom vremenske neograniĉenosti

poslovanja, osim ako pretpostavka da će Društvo nastaviti poslovanje nije primjerena

Uprava je odgovorna za voĊenje odgovarajućih raĉunovodstvenih evidencija, koje u svakom

trenutku s opravdanom toĉnošću prikazuju financijski poloţaj Društva i duţna je pobrinuti se

da financijski izvještaji budu u skladu sa Zakonom o raĉunovodstvu. Pored toga, Uprava je

odgovorna za ĉuvanje imovine Društva te za poduzimanje opravdanih koraka za sprjeĉavanje

i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.

Raĉun dobiti i gubitka za 2008.godinu Za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.

2008. godine

2007. godine (prepravljeno)

Bilješka U tisućama kuna

U tisućama kuna

Prihodi od prodaje 3 1.491.380 1.469.595 Ostali prihodi 4 45.120 39.500 Ukupni prihodi 1.536.500 1.509.095 Troškovi sirovina i materijala 5 86.126 78.113 Troškovi prodane robe 6 69.964 74.598

Troškovi osoblja 7 1.311.722 1.183.083 Amortizacija 8 42.951 58.661 Ostali vanjski troškovi 9 139.815 130.925 Vrijednosno usklaĊenje kratkotrajne i dugotrajne imovine

10 10.284 2.464

Ostali troškovi poslovanja 11 60.799 59.353 Rezerviranja za rizike i troškove 12 18.488 115.945 Ukupni troškovi poslovanja 1.740.149 1.703.112 Gubitak iz poslovanja (203.649) (194.017) Financijski prihodi 13 12.773 104.726

Financijski rashodi 14 (67.993) (4.850) Udjel u dobitku od ulaganja u pridruţeno društvo

2.925 40.567

(Gubitak) / dobit iz financijskih aktivnosti (52.295) (53.574) Gubitak prije oporezivanja (255.944) (53.574) Porez na dobit 15 2.063 21.766

Gubitak tekuće godine (253.881) (31.808)

86

Bilanca

Na dan 31. prosinca 2008. godine

2008. godine

2007. godine (prepravljeno)

IMOVINA Bilješka U tisućama kuna

U tisućama kuna

Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina 16 3.654 4.443 Nekretnine, postrojenja i oprema 17 451.153 475.865 Ulaganja u pridruţena društva 18 298.181 295.256 Ulaganja raspoloţiva za prodaju 19 50.899 50.899 Ulaganja po fer vrijednosti kroz raĉun dobiti i gubitka

19 960 5.412

Ostala financijska imovina 19 8.029 23.705 Dugotrajna potraţivanja 20 134.929 34.422 OdgoĊena porezna imovina 15 34.525 32.462 Ukupna dugotrajna imovina 982.330 922.464 Kratkotrajna imovina Zalihe 21 28.366 27.762 Potraţivanja od kupaca 22 157.258 157.886 Ostala potraţivanja 23 41.589 19.697 Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

26 1.230 32.590

Kratkotrajna financijska imovina 24 3 111.137 Novĉana sredstva 25 27.061 134.153 Ukupna kratkotrajna imovina 255.507 483.225 UKUPNA IMOVINA 1.237.837 1.405.689 Glavnica Temeljni kapital 27 878.827 878.827 Rezerve 28 79.518 77.925 (Preneseni gubici) / zadrţana dobit 29 (254.810) 314 Ukupna glavnica 703.535 957.066 Dugoroĉno rezerviranje 30 166.371 177.923 Ostale dugoroĉne obveze 31 20.164 21.990 Ukupno dugoroĉne obveze 186.535 199.913 Obveze za predujmove 32 5.129 6.101 Obveze prema dobavljaĉima 33 37.498 42.423 Kratkoroĉne financijske obveze 34 100.940 - Ostale kratkoroĉne obveze 35 130.576 139.519 Kratkoroĉna rezerviranja 30 32.043 15.595 OdgoĊeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja

36 41.581 45.072

Ukupne kratkoroĉne obveze 347.767 248.710 Ukupno obveze 534.302 448.623 UKUPNA GLAVNICA I OBVEZE 1.237.837 1.405.689

87

Izvještaj o promjenama u vlasniĉkoj glavnici

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2008. godine

U tisućama kuna Temeljni

kapital

Zakonske

rezerve

Revalorizacijske

rezerve

Ostale

rezerve

Zadrţana dobit /

(preneseni

gubici)

Ukupno

Stanje 31. prosinca

2006. godine 878.827 71.936 1.281 4.320 26.200 982.564

Pogreška prethodnog

razdoblja (vidi bilješku

2.19)

- - (1.281) - 7.591 6.310

Stanje 31. prosinca

2006. godine

(prepravljeno)

878.827 71.936 - 4.320 33.791 988.874

Raspodjela dobiti 2006.

godine - - - 1.669 (1.669) -

Dobit tekuće godine - - - - (31.808) (31.808)

Stanje 31. prosinca

2007. godine

(prepravljeno)

878.827 71.936 - 5.989 314 957.066

Raspodjela dobiti 2007.

godine - - - 1.243 (1.243) -

Povećanje – donos

imovine - - - 350 - 350

Gubitak tekuće godine - - - - (253.881) (253.881)

Stanje 31. prosinca

2008. godine 878.827 71.936 - 7.582 (254.810) 703.535

88

Izvještaj o novĉanim tokovima Za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.godine Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (u tisućama kuna) 2008. godine 2007. godine

(prepravljeno)


OdgoĊena porezna imovina (2.063) (21.766)

Amortizacija nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine 42.951 58.661

Gubitak od prodaje imovine 1.190 2.805

Dobit od ulaganja koja se vrednuju po metodi udjela (2.925) (40.567)

Vrijednosno usklaĊenje financijske imovine raspoloţive na prodaju 4.452 (25.807)

Vrijednosno usklaĊenje dugotrajnih potraţivanja 7.625 -

Vrijednosno usklaĊenje zaliha 178 421

Vrijednosno usklaĊenje potraţivanja od kupaca 1.996 875

Povećanje dugoroĉnih i kratkoroĉnih rezerviranja 4.896 107.720

(Gubitak) / dobit iz redovnog poslovanja prije promjene u obrtnom kapitalu (195.581) 50.534

Povećanje zaliha (782) (3.846)

Povećanje potraţivanja od kupaca (1.368) (5.259)

Smanjenje / (povećanje) plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjela naplata 31.360 (32.370)

(Povećanje) / smanjenje ostalih potraţivanja (21.892) 7.044

(Smanjenje) / povećanje obveza prema dobavljaĉima (4.924) 4.137

(Smanjenje) / povećanje primljenih predujmova (972) 69

(Smanjenje) / povećanje ostalih kratkoroĉnih obveza (8.943) 8.678

(Smanjenje) ostalih dugoroĉnih obveza (1.826) (1.467)

(Smanjenje) odgoĊenog plaćanja troškova i prihoda budućih razdoblja (3.491) (7.318)

Novĉani tijek (korišten) / ostvaren poslovanjem (208.419) 20.202

Nabava nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine (18.290) (22.871)

Ulaganje u dopunski kapital Hrvatske poštanske banke d.d. (110.000) -

Smanjenje kratkotrajne financijske imovine 111.134 -

Smanjenje dugotrajne financijske imovine 17.543 49.767

Novĉani tijek ostvaren investicijskim aktivnostima 387 26.896

Izdanje komercijalnih zapisa 100.940 -

Novac ostvaren u financijskim aktivnostima 100.940 -

Neto tijek novca (107.092) 47.098

Na dan 1. sijeĉnja 134.153 87.055

Neto (odljev) / priljev novca (107.092) 47.098

Na dan 31. prosinca 27.061 134.153

89

1.1. Djelatnost HP – Hrvatska pošta d.d. Zagreb, Jurišićeva 13, bavi se pruţanjem poštanskih usluga,

poslovima platnog prometa, uslugama novĉanog posredovanja, mjenjaĉkim poslovima,

izdavanjem i prodajom poštanskih vrijednosnica, obrazaca i sl., te pruţanjem brzojavnih usluga i

kurirskih usluga kao svojom osnovnom djelatnošću.

1.2. Zaposleni Broj zaposlenih u Društvu na 31. prosinca 2008. godine iznosi 11.517 djelatnika (2007. godine

iznosio je 12.163 djelatnika). Struktura zaposlenih je kako slijedi:


DR 2 2

MR 30 26

VSS 576 593

VŠS 949 1003

SSS 7670 7930

NSS 1541 1744

VKV 55 64

KV 539 618

PKV 61 64

NKV 94 119

11.517 12.163

Bilješke uz nekonsolidirane financijske izvještaje

1.3. Nadzorni odbor i Uprava Društva od do

Boţidar Kalmeta - predsjednik 4. studeni 2008 29. kolovoz 2010 Tamara Obradović Mazal - ĉlan/zamjenik 29. kolovoz 2008 29. kolovoz 2012 Boţidar Posavec - ĉlan 19. svibanj 2004 19. svibanj 2008 Boţidar Posavec - ĉlan 13. lipanj 2008 13. lipanj 2012 Jadranka Dumbović - ĉlan 20. listopad 2005 20. listopad 2009 Drago Jakovĉević - ĉlan 30. studeni 2005 30. studeni 2009 Miomir Ţuţul - ĉlan 3. oţujak 2008 3. oţujak 2012 ĐurĊa Adlešić - ĉlan 2. listopad 2008 2. listopad 2012 Ivan Lonĉar - predsjednik 19. svibanj 2004 3. oţujak 2008 Damir Polanĉec - ĉlan 23. veljaĉa 2007 3. travanj 2008 Damir Polanĉec - predsjednik 3. travanj 2008 29. kolovoz 2008

90

Draţen Breglec - ĉlan/zamjenik 19. svibanj 2004 19. svibanj 2008 Draţen Breglec - ĉlan/zamjenik 13. lipanj 2008 2. listopad 2008 Boţidar Kalmeta - ĉlan 29. kolovoz 2006 4. studeni 2008 Ĉlanovi Uprave Društva su : od do Robert Jukić - predsjednik 21. lipanj 2008 21. lipanj 2012 Mateo Beusan - ĉlan 17. svibanj 2007 17. svibanj 2011 Ranko Marinović - ĉlan 1. oţujak 2007 1. oţujak 2011 Nenad Puškar - ĉlan 6. sijeĉanj 2006 6. sijeĉanj 2011 Robert Jukić - ĉlan 4. travanj 2008 20. lipanj 2008 Jakov Krešić - predsjednik 1. oţujak 2007 3. travanj 2008 Damir Dobrinić - predsjednik 4. travanj 2008 20. lipanj 2008 Jadranko Mijalić - ĉlan 11. prosinac 2004 3. travanj 2008

2. SAŢETAK NAJVAŢNIJIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA

Saţetak najvaţnijih raĉunovodstvenih politika, koje su dosljedno primjenjivane u tekućoj i prošloj

godini, izloţen je u nastavku.

2.1. Usvajanje novih i izmijenjenih standarda, te standardi i tumaĉenja koji još nisu na snazi

a) Standardi i tumaĉenja koji su na snazi za tekuće razdoblje

Društvo je u 2008. godini usvojilo sljedeće izmijenjene standarde, te prema zahtjevima prikazalo

usporedne podatke. Usvajanje izmijenjenih standarda nije imalo utjecaja na glavnicu na dan 1.

sijeĉnja 2008. godine:

IFRIC 11 „MSFI 2 – Transakcije dionicama grupe i trezorskim dionicama” sadrţi smjernice po

pitanju da li se transakcije temeljene na trezorskim dionicama ili u kojima sudjeluju subjekti u

sklopu neke grupe (primjerice, opcije na dionice matice) trebaju u odvojenim izvještajima matice

i subjekata unutar grupe obraĉunavati kao transakcije temeljem dionica plaćene vlasniĉkim

instrumentima ili transakcije temeljem dionica plaćene u novcu.

Usvajanje spomenutog tumaĉenja nije dovelo do promjena raĉunovodstvenih politika Društva.

Tumaĉenja objavljenih standarda, primjena kojih je obvezna za obraĉunska razdoblja koja

zapoĉinju na dan ili nakon 1. sijeĉnja 2008. godine, ali koji nisu relevantni za poslovanje

Društva:

- IFRIC 12 „Ugovori o koncesijama za usluge” i

- IFRIC 13 „Planovi oĉuvanja lojalnosti kupaca”

- IFRIC 14 „MRS 19 - Limit na sredstvo iz plana definiranih primanja, minimalna potrebna

sredstva financiranja i njihova interakcija

91

b) Prijevremeno usvojeni standardi i tumaĉenja od strane Društva

Društvo nije prijevremeno usvojilo standarde i tumaĉenja.

c) Standardi i tumaĉenja izdani, ali još neusvojeni

Sljedeći standardi i izmjene postojećih standarda su objavljeni i njihova primjena je obvezna u

obraĉunskim razdobljima Društva koja zapoĉinju na dan ili nakon 1. sijeĉnja 2009. godine, ali ih

Društvo nije usvojilo prije tog datuma:

MSFI 8 „Poslovni segmenti” zamjenjuje MRS 14 „Izvještavanje o segmentima” i usuglašava

segmentalno izvještavanje sa zahtjevima Sluţbenog proglasa Financijskog raĉunovodstvenog

standarda SAD-a broj 131 (SFAS 131) „Objavljivanje podataka o segmentima poduzeća i

povezanih informacija”. Novi standard zahtijeva primjenu „upravljaĉkog pristupa”, po kojem

se informacije o segmentima prezentiraju na istoj osnovi koja je primijenjena u internim

izvještajima, što dovodi do povećanja broja izvještajnih segmenata koji se prezentiraju. Pored

toga, o segmentima se izvještava na naĉin koji je podudarniji s internim izvještajima koji se

predoĉavaju glavnom donositelju poslovnih odluka. Ovaj MSFI će imati znaĉajan utjecaj na

izvještavanje o segmentima Društva s obzirom da će primjena upravljaĉkog pristupa rezultirati

objavom većeg broja segmenata.

MRS 23 (izmijenjen) „Troškovi posudbe” (na snazi od 1. sijeĉnja 2009. godine). Izmjena nalaţe

subjektima da troškove posudbe izravno povezane sa stjecanjem, izgradnjom ili izradom

kvalificiranog sredstva (a to je sredstvo koje zahtijeva znatno vrijeme da bi bilo dovedeno u

stanje u kojem je spremno za uporabu ili prodaju) pripisuju nabavnoj vrijednosti toga sredstva.

Opcija priznavanja takvih troškova posudbe kao rashoda se ukida. Društvo će izmijenjeni MRS

23 primijeniti prospektivno s 1. sijeĉnjem 2009. godine, premda MRS 23 nije trenutaĉno

primjenjiv jer u Društvu ne postoji kvalificirana imovina za koju se predviĊa de će se posuditi

sredstva za izgradnju.

MRS 1 (revidiran) „Prezentiranje financijskih izvještaja” (na snazi od 1. sijeĉnja 2009. godine).

Revidirani standard zabranjuje prezentiranje stavki prihoda i rashoda (to jest promjena glavnice

koje se ne odnose na vlasnika) u izvještaju o promjenama glavnice i nalaţe da se promjene

glavnice koje se ne odnose na vlasnika predoĉavaju odvojeno od promjena koje su povezane s

vlasnikom glavnice. Sve promjene glavnice koje nisu povezane s vlasnikom će se prezentirati u

izvještaju o uspješnosti, no subjekti mogu birati da li će ih prezentirati u jednom izvještaju o

uspješnosti (izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) ili u dvama izvještajima (raĉunu dobiti i gubitka i

izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti). Subjekti koji prepravljaju ili reklasificiraju usporedne

informacije duţni su prezentirati bilancu s krajem tekućeg razdoblja i usporednog razdoblja.

Društvo će revidirani MRS 1 primijeniti s 1. sijeĉnjem 2009. godine. Vjerojatno je da će i raĉun

dobiti i gubitka, i izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti biti predoĉeni kao izvještaji o uspješnosti.

MSFI 2 (izmijenjen) „Isplate temeljem dionica” (na snazi od 1. sijeĉnja 2009. godine). Izmijenjeni

standard obraĊuje uvjete stjecanja prava i otkazivanje prava temeljem isplate u obliku dionica.

Pojašnjava da su uvjeti stjecanja samo uvjeti povezani s uslugom i uspješnosti. Ostala obiljeţja

isplata temeljem dionica nisu uvjeti za stjecanja prava, već bi ih trebalo ukljuĉiti u fer vrijednost

92

na datum dodjele zaposlenima i drugima koji pruţaju sliĉne usluge; oni neće utjecati na broj

dodjela za koje se oĉekuje da će uvjeti za stjecanje prava biti ispunjeni, kao ni na njihovo

vrednovanje nakon datuma dodjele. Na svaki otkaz, bilo subjekta ili druge strane, bi trebalo

primijeniti isti raĉunovodstveni postupak. Društvo će izmijenjeni MSFI 2 primijeniti s 1. sijeĉnjem

2009. godine i ne oĉekuje nikakav utjecaj na financijske izvještaje Društva kao posljedica

primjene.

MRS 32 (izmijenjen) „Financijski instrumenti: prezentiranje“ i MRS 1 (izmijenjen) „Prezentiranje

financijskih izvještaja“, kod kojih se izmjene odnose na financijske instrumente s opcijom

prodaje i obveze koje proizlaze iz likvidacije (na snazi od 1. sijeĉnja 2009. godine). Prema

izmijenjenim standardima, subjekti su duţni financijske instrumente s opcijom prodaje i

instrumente ili komponente instrumenata koji nameću subjektu obvezu da drugoj strani

isporuĉi razmjeran udjel u svojoj neto imovini iskazati kao glavnicu samo prilikom likvidacije, uz

uvjet da ti financijski instrumenti imaju specifiĉna obiljeţja i udovoljavaju specifiĉnim uvjetima.

Društvo će izmijenjeni MRS 32 i MRS 1 primijeniti s 1. sijeĉnjem 2009. godine i ne oĉekuje

nikakav utjecaj na financijske izvještaje Društva kao posljedica njihove primjene.

MSFI 1 (izmijenjen) „Prva primjena MeĊunarodnih standarda financijskog izvještavanja“ i MRS

27 „Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji“ (na snazi od 1. sijeĉnja 2009.) Izmijenjeni

standardi dopuštaju subjektima koji prvi puta primjenjuju MSFI-jeve da kao poĉetni trošak

ulaganja u ovisna društva, subjekte pod zajedniĉkom kontrolom i pridruţena društva u

odvojenim financijskim izvještajima ulagaĉa koriste zamjenski trošak iskazan prema ranijoj

raĉunovodstvenoj praksi kao fer vrijednost ili knjigovodstvena vrijednost. Izmjenama se takoĊer

ukida definicija metode troška iz MRS-a 27 i zamjenjuje zahtjevom da se dividende u odvojenim

financijskim izvještajima ulagaĉa iskaţu kao prihod. Društvo će primijeniti MSFI 1 (izmijenjen) s

1. sijeĉnjem 2009. Izmjena neće utjecati na financijske izvještaje Društva.

MRS 27 (revidiran) „Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji“ (na snazi od 1. srpnja 2009.

godine). Revidirani standard nalaţe da se uĉinci svih transakcija koje obuhvaćaju udjele koji

ne daju kontrolu knjiţe u glavnici ako nije bilo promjene u kontroli i ako po tim transakcijama

više neće nastati nikakav goodwill, dobici i gubici. Standard takoĊer odreĊuje naĉin

obraĉunavanja kod gubitka kontrole. Svaki preostali udjel u subjektu se svodi na fer vrijednost, a

svaki dobitak ili gubitak se priznaje u dobit ili gubitak. Društvo će MRS 27 (revidiran) primijeniti

prospektivno na transakcije udjelima koji ne daju kontrolu od 1. sijeĉnja 2010. godine.

MSFI 3 (revidiran) „Poslovna spajanja“ (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). U izmijenjenom

standardu se na poslovna spajanja i dalje primjenjuje metoda udjela, uz neke znaĉajne

promjene. Primjerice, sva plaćanja za kupnju nekog poslovnog subjekta se knjiţe po fer

vrijednosti na datum stjecanja, pri ĉemu se nepredviĊena plaćanja razvrstana kao dug kasnije

mjere kroz raĉun dobiti i gubitka. Postoji mogućnost izbora da se, od stjecanja do stjecanja,

svaki udjel bez kontrole u neto imovini steĉenika mjeri ili po fer vrijednosti, ili razmjerno udjelu

koji udjel bez kontrole ima u neto imovini steĉenika. Svi troškovi povezani sa stjecanjem se

trebaju priznati kao rashod. Društvo će MSFI 3 (revidiran) primijenit prospektivno na sva

poslovna spajanja od 1. sijeĉnja 2010. godine.

93

MSFI 5 (izmijenjen) „Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i ukinuti dijelovi poslovanja“ (i

posljediĉne izmjene MSFI- ja 1 „Prva primjena MeĊunarodnih standarda financijskog

izvještavanja“ (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). Izmjena je sastavni dio izmjena i dopuna

proizašlih iz Godišnje revizije Odbora za MeĊunarodne raĉunovodstvene standarde i

objavljenih u svibnju 2008. godine. Izmjenom se pojašnjava da se sva imovina i sve obveze

ovisnog društva razvrstavaju u portfelj namijenjen prodaji ako plan djelomiĉne prodaje ima za

posljedicu gubitak kontrole. O takvom ovisnom društvu je potrebno objaviti relevantne podatke

ako je udovoljeno definiciji ukinutog dijela poslovanja. Društvo će MSFI 5 (izmijenjen) primijeniti

prospektivno na svaku djelomiĉnu prodaju ovisnih društava od 1. sijeĉnja 2010. godine.

MRS 36 (izmijenjen) „Umanjenje vrijednosti imovine“ (na snazi od 1. sijeĉnja 2009.). Izmjena je

sastavni dio izmjena i dopuna proizašlih iz Godišnje revizije Odbora za MeĊunarodne

raĉunovodstvene standarde i objavljenih u svibnju 2008. godine. Kad se fer vrijednost umanjena

za troškove prodaje izraĉunava na temelju diskontiranih novĉanih tokova, potrebno je objaviti

istovjetne podatke onima kod izraĉunavanja uporabne vrijednosti. Društvo će primijeniti MRS 36

(izmijenjen) i po potrebi objavljivati traţene podatke o testovima umanjenja od 1. sijeĉnja 2009.

godine.

MRS 19 (izmjene) „Primanja zaposlenih“ (na snazi od 1. sijeĉnja 2009.). Izmjena je sastavni dio

izmjena i dopuna proizašlih iz Godišnje revizije Odbora za MeĊunarodne raĉunovodstvene

standarde i objavljenih u svibnju 2008. godine.

- Izmjena pojašnjava da je izmjena plana kojom dolazi do promjene utjecaja budućih

povećanja plaća na obećana primanja zapravo smanjenje, dok izmjena kojom se

mijenjaju primanja koja se odnose na minuli rad ima za posljedicu negativan trošak

minulog rada ako dovodi do smanjenja sadašnje vrijednosti obveze temeljem

definiranih primanja.

- Definicija povrata na imovinu plana je izmijenjena na naĉin da se troškovi upravljanja

planom oduzimaju u izraĉunu povrata na imovinu plana samo do iznosa u kojem su bili

iskljuĉeni iz mjerenja obveze temeljem definiranih primanja.

- Razlika izmeĊu kratkoroĉnih i dugoroĉnih primanja zaposlenih će se zasnivati na tome

da li primanja dospijevaju na plaćanje unutar ili nakon 12 mjeseci od trenutka u kojem je

zaposleni pruţio svoje usluge.

- MRS 37 „Rezerviranja, nepredviĊene obveze i nepredviĊena imovina“ nalaţe da se

nepredviĊene obveze objavljuju, ali ne i priznaju. Sukladno tomu je izmijenjen i MRS 19.

Društvo će MRS 19 (izmijenjen) primjenjivati od 1. sijeĉnja 2009. godine i ne oĉekuje nikakav

utjecaj na financijske izvještaje kao posljedica njegove primjene. MRS 39 (izmijenjen)

„Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje“ (na snazi od 1. sijeĉnja 2009.). Izmjena je

sastavni dio izmjena i dopuna proizašlih iz Godišnje revizije Odbora za MeĊunarodne

raĉunovodstvene standarde i objavljenih u svibnju 2008. godine.

94

- Izmjena pojašnjava kako je moguća reklasifikacija u portfelj i iz portfelja odreĊenog za

mjerenje po fer vrijednosti uz prikaz promjena fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ako

izvedenica udovolji kriterijima priznavanja kao instrument zaštite novĉanog toka ili neto

ulaganja, odnosno ako ih prestane ispunjavati.

- Definicija financijskog sredstva ili financijske obveze odreĊene za iskazivanje po fer

vrijednosti uz prikaz promjena fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, ako se odnosi na

stavke namijenjene trgovanju, je takoĊer izmijenjena, ĉime se pojašnjava da se

financijsko sredstvo ili financijska obveza koja je dio portfelja financijskih instrumenata

koji se vode zajedno i u kojem postoje dokazi o nedavno postojećem obrascu

ostvarivanja dobiti u kratkom roku, u taj portfelj ukljuĉuje prilikom prvog priznavanja.

- Prema postojećim smjernicama za odreĊivanje i dokumentiranje zaštite, instrument

zaštite treba ukljuĉivati stranu koja je vanjska u odnosu na izvještajni subjekt i navodi

segment kao primjer izvještajnog subjekta. To znaĉi da bi, radi mogućnosti primjene

raĉunovodstva zaštite na razini segmenta, dotiĉni segment trebao udovoljavati kriterijima

raĉunovodstva zaštite. Izmjenom se briše primjer segmenta, tako da su sada smjernice

u skladu s MSFI-jem 8 „Poslovni segmenti“, koji nalaţe da se podaci koji se objavljuju o

segmentu temelje na informacijama koje se prezentiraju glavnom donositelju poslovnih

odluka.

- Kod ponovnog mjerenja knjigovodstvenog iznosa duţniĉkog instrumenta prilikom

prestanka raĉunovodstva zaštite fer vrijednosti, izmjenom se pojašnjava da se koristi

revidirana efektivna kamatna stopa (izraĉunata na datum na koji je prestalo

obraĉunavanje zaštite fer vrijednosti).

Društvo će MRS 39 (izmijenjen) primjenjivati od 1. sijeĉnja 2009. godine i ne oĉekuje nikakav

utjecaj na raĉun dobiti i gubitka Društva kao posljedica njegove primjene.

MRS 1 (izmijenjen) „Prezentiranje financijskih izvještaja“ (na snazi od 1. sijeĉnja 2009). Izmjena

je sastavni dio izmjena i dopuna proizašlih iz Godišnje revizije Odbora za MeĊunarodne

raĉunovodstvene standarde i objavljenih u svibnju 2008. godine. Izmjenom se pojašnjava da je

neka financijska imovina i financijska obveza, a ne sva, razvrstana sukladno MRS-u 39

„Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje“ primjeri tekuće imovine, odnosno tekućih

obveza. Društvo će MRS 1 (izmijenjen) primijeniti od 1. sijeĉnja 2009. godine i ne oĉekuje

nikakav utjecaj na financijske izvještaje Društva kao posljedica njegove primjene.

Postoji i nekoliko manjih izmjena MSFI-ja 7 „Financijski instrumenti: objavljivanje“, MRS-a 8

„Raĉunovodstvene politike, promjene raĉunovodstvenih procjena i pogreške“, MRS-a 20

„DogaĊaji nakon izvještajnog razdoblja“, MRS-a 18 „Prihodi“ i MRS-a 34 „Financijsko

izvještavanje unutar godine“ koje su sastavni dio izmjena i dopuna proizašlih iz Godišnje revizije

Odbora za MeĊunarodne raĉunovodstvene standarde i objavljenih u svibnju 2008. godine, a

koje nisu prethodno navedene. Rijeĉ je o izmjenama za koje su mali izgledi da će utjecati na

financijske izvještaje Društva, te koje stoga nisu podrobno analizirane.

95

MRS 16 (izmijenjen) „Nekretnine, postrojenja i oprema“ (i posljediĉna izmjena MRS-a 7

„Izvještaj o novĉanim tokovima“) (na snazi od 1. sijeĉnja 2009.). Izmjena je sastavni dio izmjena

i dopuna proizašlih iz Godišnje revizije Odbora za MeĊunarodne raĉunovodstvene standarde i

objavljenih u svibnju 2008. godine. Subjekti ĉije redovne aktivnosti obuhvaćaju davanje

imovine u zakup i nakon toga njenu prodaju, prezentiraju priljeve ostvarene prodajom te imovine

kao prihod i trebaju knjigovodstvenu vrijednost sredstva preknjiţiti na zalihe u trenutku u kojem

imovina postane sredstvo namijenjeno prodaji. Sukladno posljediĉnoj izmjeni MRS-a 7, novĉani

priljevi i odljevi temeljem kupnje, zakupa i prodaje takve imovine se iskazuju kao troškovi iz

poslovnih aktivnosti. Izmjena neće utjecati na poslovanje Društva jer Društvo nema zakup ni

kasniju prodaju imovine u sklopu svog redovnog poslovanja.

MRS 38 (izmijenjen) „Nematerijalna imovina“ (na snazi od 1. sijeĉnja 2009.) Izmjena je sastavni

dio izmjena i dopuna proizašlih iz Godišnje revizije Odbora za MeĊunarodne raĉunovodstvene

standarde i objavljenih u svibnju 2008. godine. Izmjenama se briše formulacija da je potpora u

prilog metodi koja bi rezultirala niţom stopom amortizacije od primjene pravocrtne metode

„rijetka, ako uopće i postoji“. Izmjena neće utjecati na poslovanje Društva jer se sva

nematerijalna imovina amortizira primjenom pravocrtne metode.

d) Tumaĉenja i izmjene postojećih standarda koji još nisu na snazi niti su relevantni za

poslovanje Društva

MRS 31 (izmijenjen) „Udjeli u zajedniĉkim pothvatima“ (i posljediĉne izmjene MRS- 32 i MSFI-ja

7) (na snazi od 1. sijeĉnja 2009.). Izmjena je sastavni dio izmjena i dopuna proizašlih iz

Godišnje revizije Odbora za MeĊunarodne raĉunovodstvene standarde i objavljenih u svibnju

2008. godine. Ako je udjel u zajedniĉkom pothvatu obraĉunat sukladno MRS-u 39 „Financijski

instrumenti: priznavanje i mjerenje“, potrebno je, osim podataka ĉije objavljivanje nalaţu MRS

32 „Financijski instrumenti: prezentiranje“ i MSFI 7 „Financijski instrumenti: objavljivanje“,

objaviti samo odreĊene, a ne sve podatke koje nalaţe MRS 31.

MRS 40 (izmijenjen) „Investicijske nekretnine“ (i posljediĉne izmjene MRS-a 16) (na snazi od 1.

sijeĉnja 2009.). Izmjena je sastavni dio izmjena i dopuna proizašlih iz Godišnje revizije Odbora

za MeĊunarodne raĉunovodstvene standarde i objavljenih u svibnju 2008. godine. Nekretnine u

izgradnji ili namijenjene u budućnosti kao investicijske nekretnine potpadaju u djelokrug MRS-a

40. Kod primjene metode fer vrijednosti, nekretnine se, prema tome, mjere po fer vrijednosti.

MeĊutim, ako fer vrijednost nekretnine u izgradnji nije moguće pouzdano odrediti, nekretnina se

vodi po trošku do dovršenja izgradnje ili dana na koji fer vrijednost postane pouzdano mjerljiva,

ovisno što je ranije. Izmjena neće utjecati na poslovanje Društva jer Društvo nema portfelj

investicijskih nekretnina.

MRS 41 (izmijenjen) „Poljoprivreda“ (na snazi od 1. sijeĉnja 2009.) Izmjena je sastavni dio

izmjena i dopuna proizašlih iz Godišnje revizije Odbora za MeĊunarodne raĉunovodstvene

standarde i objavljenih u svibnju 2008. godine. Njome se nalaţe primjena diskonte stope koja se

zasniva na trţišnoj ako se izraĉun fer vrijednosti temelji na diskontiranim novĉanim tokovima te

96

ukida zabrana da se kod izraĉuna fer vrijednosti uzme u obzir biološka transformacije. Izmjena

neće utjecati na poslovanje Društva jer se Društvo ne bavi poljoprivrednim djelatnostima.

MRS 20 (izmijenjen) „Raĉunovodstvo drţavnih potpora i objavljivanje drţavne pomoći“ (na snazi

od 1. sijeĉnja 2009.). Poticaj u vidu kamatne stope na zajam drţave koja je niţa od trţišne se

odreĊuje kao razlika izmeĊu knjigovodstvene vrijednosti po MRS-u 39 „Financijski instrumenti:

priznavanje i mjerenje“ i primitaka povezanih s pogodnošću obraĉunatih u skladu s MRS-

om 20. Izmjena neće utjecati na poslovanje Društva jer Društvo od drţave nije dobilo nikakav

zajam niti darovnicu.

Postoji i nekoliko manjih izmjena MRS-a 20 „Raĉunovodstvo drţavnih potpora i objavljivanje

drţavne pomoći“ i MRS-a 29 „Financijsko izvještavanje u uvjetima hiperinflacije“, MRS-a 40

„Investicijske nekretnine“ i MRS-a 41 „Poljoprivreda“, koje su sastavni dio izmjena i dopuna

proizašlih iz Godišnje revizije Odbora za MeĊunarodne raĉunovodstvene standarde i objavljenih

u svibnju 2008. godine, a koje nisu prethodno navedene. Rijeĉ je o izmjenama koje neće

utjecati na poslovanje Društva kako je prethodno opisano.

IFRIC 15 „Ugovori o izgradnji nekretnina“ (na snazi od 1. sijeĉnja 2009.) Tumaĉenje pojašnjava

da li bi na odreĊene transakcije trebalo primijeniti MRS 18 „Prihodi“ ili MRS 11 „Ugovori o

izgradnji“. Izgledi su da će se na veći broj transakcija primijeniti MRS 18. IFRIC 15 nije

relevantan za poslovanje Društva jer se sve prihodovne transakcije obraĉunavaju u skladu s

MRS-om 18, a ne MRS-om 11.

2.2. Izjava o usklaĊenosti

Financijski izvještaji su sastavljeni u skladu s MeĊunarodnim standardima financijskog

izvještavanja i hrvatskim zakonskim propisima.

2.3. Osnove sastavljanja

Financijski izvještaji Društva pripremljeni su na naĉelu povijesnog troška, a u skladu s

MeĊunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje objavljuje Odbor za MeĊunarodne

raĉunovodstvene standarde i hrvatskim zakonskim propisima.

Društvo vodi raĉunovodstvene evidencije na hrvatskom jeziku, u kunama i u skladu s hrvatskim

zakonskim propisima i raĉunovodstvenim naĉelima te praksom koje se pridrţavaju poduzeća u

Hrvatskoj.

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MeĊunarodnim standardima financijskog

izvještavanja (MSFI) zahtijeva upotrebu odreĊenih kljuĉnih raĉunovodstvenih procjena. TakoĊer

se od Uprave zahtijeva da se sluţi prosudbama u procesu primjene raĉunovodstvenih politika

Društva. Podruĉja koja ukljuĉuju viši stupanj prosudbe ili sloţenosti, odnosno podruĉja gdje su

pretpostavke i procjene znaĉajne za financijske izvještaje prikazana su u bilješci 2.20.

Društvo je sastavilo ove financijske izvještaje u skladu s hrvatskim zakonskim propisima.

97

Financijski izvještaji Društva predstavljaju zbirne iznose imovine, obveza, kapitala i rezervi

Društva na dan 31. prosinca 2008. godine te rezultate poslovanja za godinu koja je tada

završila. Neke financijske stavke u financijskim izvještajima su reklasificirane u odnosu na

prošlu godinu jer je poslovodstvo mišljenja da to doprinosi boljem prikazu financijskih

izvještaja u cjelini.

2.4. Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje robe priznaju se u trenutku isporuke robe i prijenosa vlasništva. Prihodi od

kamata obraĉunavaju se na temelju nepodmirene glavnice i po primjenjivim kamatnim stopama.

Prihodi od dividendi, odnosno udjela u dobiti, priznaju se u trenutku kad su utvrĊena prava

dioniĉara na primitak dividende, odnosno udjela u dobiti.

Sukladno Zakonu o poštanskim uslugama (NN br. 88/09.) Društvo je davatelj (javni operator)

poštanskih usluga pri ĉemu ima iskljuĉivo pravo obavljanja rezerviranih univerzalnih poštanskih

usluga kao i obvezu pruţanja tih usluga na cijelom podruĉju Republike Hrvatske. Poštanska

usluga obuhvaća usluge prijama, usmjeravanja, prijenosa i uruĉenja poštanskih pošiljaka.

Poštanska pošiljka je vlasništvo pošiljatelja sve dok nije uruĉena primatelju ili drugoj ovlaštenoj

osobi. Prihod se priznaje u trenutku prijema pošiljke, što nije u skladu s MRS-om 18, no Uprava

Društva smatra da uĉinak nije znaĉajan za priloţene financijske izvještaje.

2.5. Troškovi posudbe

Troškovi posudbe terete raĉun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

2.6. Transakcije u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama poĉetno se preraĉunavaju u hrvatske kune primjenom teĉajeva

na datum transakcije. Novĉana sredstva, potraţivanja i obveze iskazani u stranim valutama

naknadno se preraĉunavaju po teĉajevima na datum bilance. Dobici i gubici nastali

preraĉunavanjem ukljuĉuju se u raĉun dobiti i gubitka za tekuću godinu.

Vaţeći teĉaj hrvatske valute na dan 31. prosinca 2008. godine bio je 7,3244 kuna za 1 EUR i

5,1555 kuna za 1 USD (31. prosinca 2007. godine: 7,3251 kuna za 1 EUR i 4,9855 kuna za 1

USD).

2.7. Porez na dobit

Rezerviranje za porez na dobitak se knjiţi kad je to potrebno. OdgoĊeni porezi na dobitak

odraţavaju neto porezne efekte privremenih razlika izmeĊu iskazanih iznosa imovine i obveza

za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa korištenih za potrebe poreza na dobitak.

OdgoĊena porezna sredstva i obveze su izraĉunani koristeći porezne stope za koje se oĉekuje

98

da će se primijeniti na oporezivi dobitak u godinama za koje se oĉekuje da će te privremene

razlike biti povrative ili namirene. OdgoĊena porezna sredstva se priznaju za prenošenje

neiskorištenog poreznog gubitka i neiskorištenog poreznog kredita do stupnja oĉekivanja da će

budući oporezivi dobici biti ostvareni pa će neiskorišteni porezni gubici i neiskorišteni porezni

krediti u tom sluĉaju moći biti iskorišteni.

OdgoĊeni porez

OdgoĊeni porez jest iznos za koji se oĉekuje da će po njemu nastati obveza ili povrat temeljem

razlike izmeĊu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvještajima i

pripadajuće porezne osnovice koja se koristi za izraĉunavanje oporezive dobiti a obraĉunava se

metodom bilanĉne obveze. OdgoĊene porezne obveze općenito se

priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgoĊena porezna imovina se priznaje u onoj

mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloţiva oporeziva dobit na temelju koje je moguće

iskoristiti privremene razlike koje se odbijaju. OdgoĊene porezne obveze i porezna imovina ne

priznaju se po privremenim razlikama koje proizlaze iz goodwilla ili

poĉetnim priznavanjem druge imovine i obveza, osim kod poslovnog spajanja, u transakcijama

koje ne utjeĉu ni na poreznu niti raĉunovodstvenu dobit.

OdgoĊene porezne obveze priznaju se na temelju oporezivih privremenih razlika koje nastaju

po osnovi ulaganja u ovisna i pridruţena društva, odnosno udjela u zajedniĉkim ulaganjima,

osim ako Društvo nije u mogućnosti kontrolirati poništenje privremene razlike i ako je vjerojatno

da se privremena razlika neće poništiti u dogledno vrijeme.

Knjigovodstveni iznos odgoĊene porezne imovine preispituje se na svaki datum bilance i

umanjuje u onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloţiv dostatan iznos oporezive

dobiti za povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

OdgoĊeni porez obraĉunava se po poreznim stopama za koje se oĉekuje da će biti u primjeni u

razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva, temeljenim na poreznim

zakonima koji su na snazi ili u postupku donošenja do datuma bilance. Izraĉun odgoĊenih

poreznih obaveza i imovine odrţava iznos za koji se oĉekuje da će nastati obaveza ili povrat, na

datum izvještavanja.

OdgoĊena porezna imovina i obaveze se prebijaju ako postoji zakonsko pravo da se tekućom

poreznom imovinom pokriju tekuće porezne obaveze te kada se odnose na porezne prihode

koje utvrĊuje ista porezna uprava, a Društvo namjerava sravniti svoju tekuću poreznu imovinu s

poreznim obavezama.

Tekući i odgoĊeni porez za razdoblje

OdgoĊeni porez knjiţi se na teret ili u korist raĉuna dobiti i gubitka, osim ako se ne odnosi na

stavke koje se knjiţe izravno u korist ili na teret glavnice, u kom sluĉaju se odgoĊeni porez

takoĊer iskazuje u okviru glavnice ili kada porez proizlazi iz poĉetnog voĊenja raĉuna kod

poslovnog spajanja.

99

U sluĉaju poslovnog spajanja, porezi se uzimaju u obzir kod izraĉuna goodwilla ili utvrĊivanju

viška udjela kupca u neto fer vrijednosti prepoznatljive imovine, obaveza i mogućih obavezama

kupca u odnosu na trošak.

Porez na dodanu vrijednost

Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija

prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u bilanci na neto osnovi. U sluĉaju umanjenja potraţivanja

za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraţivanja, ukljuĉujući

PDV.

2.8. Nekretnine, postrojenja i oprema i nematerijalna imovina

Dugotrajna materijalna imovina poĉetno se iskazuje po trošku nabave umanjenom za ispravak

vrijednosti. Trošak nabave dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine obuhvaća nabavnu

vrijednost, uvozne pristojbe i bespovratne poreze na promet, kao i sve druge troškove koji se

mogu izravno pripisati dovoĊenju sredstva u stanje za njegovu namjeravanu uporabu.

Troškovi tekućeg odrţavanja i popravaka, zamjene te investicijskog odrţavanja manjeg obima

priznaju se kao rashod kad su nastali. U situacijama gdje je jasno da su troškovi rezultirali

povećanjem budućih oĉekivanih ekonomskih koristi, koje se trebaju ostvariti uporabom

dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine iznad njenih izvorno procijenjenih mogućnosti,

oni se kapitaliziraju, odnosno ukljuĉuju u knjigovodstvenu vrijednost tog sredstva. Dobici i

gubici temeljem rashodovanja ili otuĊenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

iskazuju se u raĉunu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Obraĉun amortizacije

zapoĉinje stavljanjem sredstva u uporabu.

Amortizacija se obraĉunava tako da se trošak nabave ili procijenjena vrijednost sredstva, izuzev

zemljišta i dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine u pripremi, otpisuje tijekom

procijenjenog vijeka uporabe sredstva primjenom pravocrtne metode kako slijedi:

Svaka stavka nekretnina, postrojenja i opreme znaĉajnog udjela u trošku ukupne vrijednosti

stavke se amortizira odvojeno.

Slijedom razdvajanja Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT) u dva subjekta Hrvatska pošta

d.d. i Hrvatski telekom d.d. rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad nekretninama je u tijeku.

Stopa amortizacije (%)

GraĊevinski objekti 2,5 – 10

Postrojenja i oprema 5 – 50

Nematerijalna imovina 20 – 25

100

Do dana izdavanja ovih financijskih izvještaja nismo bili u mogućnosti predoĉiti evidencije

kojima bi se omogućilo uvjerenje da Društvo posjeduje odgovarajuću dokumentaciju o

ekonomskom pravu korištenja navedenih zemljišta i zgrada.

2.9. Ulaganja u pridruţena društva

Pridruţeno društvo je subjekt u kojem Društvo ima znaĉajan utjecaj, ali koje nije ovisno društvo,

niti udjel u zajedniĉkom ulaganju. Znaĉajan utjecaj je moć sudjelovanja u donošenju odluka o

financijskim i poslovnim politikama u nekom društvu, ali ne i kontrola nad tim politikama.

U ovim financijskim izvještajima rezultati, imovina i obveze pridruţenih društava iskazani su po

metodi udjela. Prema metodi udjela, ulaganja u pridruţena društva se u bilanci iskazuju po

trošku usklaĊenom za sve promjene udjela Društva u neto imovini pridruţenog društva nakon

stjecanja, kao i za sva eventualna umanjenja vrijednosti pojedinaĉnih ulaganja. Gubitak

pridruţenog društva iznad udjela Društva u pridruţenom društvu, koji ukljuĉuje sve dugoroĉne

udjele koji su u svojoj suštini dio neto ulaganja grupe u pridruţeno društvo, se priznaje samo u

visini pravnih ili izvedenih obveza grupe ili plaćanja koje je grupa izvršila u ime pridruţenog

društva.

Društvo ne priprema konsolidirane financijske izvještaje jer nema ovisnih društava nego samo

jedno pridruţeno društvo. Kako su financijski izvještaji ujedno i jedini financijski izvještaji koje

Društvo priprema ulaganje u pridruţeno Društvo tretira se primjenom metode udjela kako je

gore navedeno.

2.10. Zalihe

Zalihe se iskazuju po trošku ili neto oĉekivanoj prodajnoj vrijednosti koja se moţe realizirati,

ovisno o tome što je niţe. Trošak obuhvaća direktan materijal i, ako je primjenjivo, direktne

troškove rada i sve reţijske/indirektne troškove povezane s dovoĊenjem zaliha do njihove

sadašnje lokacije i u sadašnje stanje.

Trošak nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda obuhvaća troškove sirovina i materijala,

ostale troškove proizvodnje te ostale opće troškove vezane za nedovršenu proizvodnju. U

sluĉajevima kad je potrebno svesti vrijednost zaliha na neto oĉekivanu prodajnu vrijednost,

obavlja se ispravak vrijednosti zaliha na teret raĉuna dobiti i gubitka za tekuću godinu.

Neto oĉekivana prodajna vrijednost, koja se moţe realizirati, predstavlja procijenjenu prodajnu

cijenu umanjenu za sve procijenjene troškove dovršenja i troškove marketinga, prodaje i

distribucije.

U okviru sitnog inventara iskazuju se i predmeti dugotrajne materijalne imovine koji imaju rok

uporabe duţi od jedne godine, ali im je pojedinaĉna nabavna vrijednost manja od 2.000 kuna.

101

2.11. Potraţivanja od kupaca i dani predujmovi

Potraţivanja od kupaca i plaćeni predujmovi iskazuju se po nominalnom iznosu umanjenom za

odgovarajući iznos ispravka vrijednosti za procijenjene nenaplative iznose.

Uprava utvrĊuje ispravak vrijednosti potraţivanja riziĉnih u pogledu izvjesnosti naplate na

temelju pregleda starosne strukture svih potraţivanja te analize pojedinaĉnih znaĉajnih iznosa.

Ispravak vrijednosti potraţivanja riziĉnih u pogledu izvjesnosti naplate obavlja se na teret raĉuna

dobiti i gubitka za tekuću godinu.

2.12. Novac i novĉani ekvivalenti

Novĉana sredstva se sastoje od stanja na raĉunima u bankama i novca u blagajni, te depozita i

vrijednosnih papira unovĉivih po pozivu ili najkasnije u roku od tri mjeseca.

2.13. Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju kad Društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) koja je

nastala kao rezultat prošlih dogaĊaja, ako je vjerojatno da će Društvo trebati podmiriti tu obvezu

i ako se iznos obveze moţe pouzdano procijeniti.

Rezerviranja se preispituju na dan bilance, te se usklaĊuju s procjenom temeljenom na trenutno

najboljim saznanjima. Kad je iznos smanjenja vrijednosti novca znaĉajan, iznos rezerviranja je

sadašnja vrijednost troškova za koje se oĉekuje da će nastati kako bi se podmirila obveza,

utvrĊenih korištenjem procijenjene bez riziĉne kamatne stope kao diskontne stope. Kad se

koristi diskontiranje, svake se godine utjecaj diskontiranja knjiţi kao financijski trošak, te je

iskazana vrijednost rezerviranja povećana svake godine za proteklo vrijeme.

Iznos priznat kao rezerviranje je najbolja procjena naknade koja će biti potrebna kako bi se

podmirila sadašnja obveza na datum bilance, uzimajući u obzir rizike i neizvjesnosti povezane s

obvezom. Ako se rezerviranje mjeri koristeći procjenu novĉanih tokova potrebnih za podmirenje

sadašnje obveze, knjigovodstveni iznos obveze je sadašnja vrijednost tih novĉanih tokova.

Kad se od treće strane oĉekuje povrat nekih ili svih ekonomskih koristi koje su potrebne da bi se

rezerviranje podmirilo, povezano potraţivanje se priznaje kao sredstvo ako je gotovo u

potpunosti izvjesno da će naknada biti primljena te ako je iznos potraţivanja moguće pouzdano

izmjeriti.

102

2.14. Otpremnine i jubilarne nagrade, te ostala primanja zaposlenih

Društvo zaposlenima isplaćuje jubilarne nagrade i jednokratne otpremnine prilikom umirovljenja.

Kod planova definiranih mirovinskih primanja, troškovi primanja odreĊuju se metodom

projicirane kreditne jedinice na temelju aktuarske procjene koja se obavlja na svaki dan bilance.

Metodom projekcije kreditne jedinice razmatra se svako razdoblje zaposlenja kao osnova za

dodatnu jedinicu prava na primanja i svaka se jedinica mjeri zasebno do stvaranja konaĉne

obveze. Obveza za umirovljenje mjeri se po sadašnjoj vrijednosti procijenjenih budućih

novĉanih tokova primjenom diskontne stope koja je sliĉna kamatnoj stopi na drţavne obveznice

kod kojih su valute i rokovi u skladu s valutama i procijenjenom trajanju obveze za isplatom

primanja.

Dobici i gubici nastali aktuarskom procjenom priznaju se u razdoblju u kojem su nastali i

iskazuju izvan dobiti i gubitka, odnosno u izvještaju o priznatim prihodima i rashodima. Trošak

minulog rada priznaje se odmah u onoj mjeri u kojoj su prava na primanja već steĉena. U

suprotnom, amortizira se razmjerno tijekom odreĊenog razdoblja sve do trenutka stjecanja

prava na naknade.

Obveze za mirovinske naknade priznate u bilanci predstavljaju sadašnju vrijednost obveza za

definirana primanja usklaĊenih za nepriznate troškove minulog rada i fer vrijednost imovine u

fondu. Svako sredstvo koje nastane primjenom ove kalkulacije ograniĉeno je na trošak minulog

rada, uvećan za sadašnju vrijednost raspoloţivih povrata i smanjenja budućih doprinosa koji se

uplaćuju u plan.

2.15. Potencijalne obveze

Potencijalne obveze ne priznaju se u financijskim izvještajima. One se objavljuju jedino ako

mogućnost odljeva resursa koji ĉine gospodarske koristi nije daleka. Potencijalna imovina se ne

priznaje u financijskim izvještajima, nego se objavljuje u trenutku kada postane vjerojatan priljev

gospodarskih koristi.

2.16. DogaĊaji nakon datuma bilance

DogaĊaji nakon datuma bilance koji pruţaju dodatne informacije o poloţaju Društva na datum

bilance (dogaĊaji koji imaju za uĉinak usklaĊenja) odraţavaju se u financijskim izvještajima. Oni

dogaĊaji koji nemaju za posljedicu usklaĊenja, objavljeni su u bilješkama uz financijske

izvještaje ako su od materijalnog znaĉaja.

103

2.17. Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze iskazani u priloţenim financijskim izvještajima ukljuĉuju

novac i novĉane ekvivalente, utrţive vrijednosnice, potraţivanja od kupaca i druga potraţivanja i

obveze, dugoroĉna potraţivanja, zajmove, posudbe i ulaganja. Raĉunovodstvene metode

priznavanja i vrednovanja ovih stavaka su izloţene u odgovarajućim raĉunovodstvenim

politikama.

Ulaganja se priznaju ili odbijaju priznati na datum transakcije kada se kupovina ili prodaja

ulaganja odvija prema ugovoru uvjeti kojeg zahtijevaju da se isporuka izvrši u vremenskim

okvirima odreĊenog trţišta, a poĉetno se utvrĊuje prema fer vrijednosti, bez uraĉunavanja

troškova transakcije, osim za onu financijsku imovinu klasificiranu kao fer vrijednost kroz izraĉun

dobiti ili gubitka, koja se poĉetno izraĉunava prema fer vrijednosti.

Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijske imovine a utvrĊuje se u vrijeme poĉetnog

prepoznavanja.

Metoda efektivne kamate

Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izraĉunava amortizirani trošak financijske imovine

ili obveza, te se prihod ili trošak od kamata rasporeĊuje tijekom relevantnog razdoblja.

Efektivna kamatna stopa jest stopa kojom se procijenjeni budući novĉani priljevi

diskontiraju tijekom oĉekivanog vijeka financijske imovine ili obveza ili kraćeg razdoblja ako je

primjenjivo.

Dani zajmovi i potraţivanja

Potraţivanja od kupaca, potraţivanja po danim zajmovima i druga potraţivanja s fiksnim ili

odredivim plaćanjima koja ne kotiraju na aktivnom trţištu su svrstana u dane zajmove i

potraţivanja. Zajmovi i potraţivanja se mjere po amortiziranom trošku koristeći metodu

efektivne kamate, umanjenom za eventualne gubitke zbog umanjenja. Prihodi od kamata se

priznaju primjenom efektivne kamatne stope, izuzev kod kratkoroĉnih potraţivanja, kod kojih

priznavanje kamata ne bi bilo materijalno znaĉajno.

Financijska imovina raspoloţiva za prodaju

Ulaganja koja su raspoloţiva za prodaju razvrstana su kao kratkoroĉna imovina ako Uprava ima

namjeru realizirati u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. Svaka kupovina i prodaja priznaje

se na datum podmirenja. Ulaganja se prvo iskazuju po nabavnoj cijeni, a to je fer vrijednost

naknade koja je dana za njih, ukljuĉujući troškove transakcije. Ulaganja koja su raspoloţiva za

prodaju nakon poĉetnog priznavanja se knjiţe po svojoj fer vrijednosti bez smanjenja za

troškove transakcije na temelju njihove trţišne cijene na datum bilance. Ako nije moguće utvrditi

fer vrijednost, ulaganja su iskazana po trošku nabave, uz provjeru mogućeg umanjenja

vrijednosti na svaki datum izvještavanja.

104

Smanjenje vrijednosti financijske imovine

Pokazatelji smanjenja vrijednosti za financijsku imovinu procjenjuju se na dan izrade svake

bilance. Smanjenje vrijednosti financijske imovine provodi se kad god postoje objektivni dokazi

da će jedan ili više dogaĊaja nakon poĉetnog knjiţenja financijske imovine dovesti do

promjene oĉekivanog budućeg novĉanog tijeka ulaganja. Za financijsku imovinu knjiţenu

prema amortiziranom trošku iznos smanjenja vrijednosti predstavlja razliku izmeĊu

knjigovodstvene vrijednosti i sadašnje vrijednosti procijenjenog budućeg novĉanog toka,

diskontiran za izvornu efektivnu kamatnu stopu.

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine umanjuje se za gubitak uslijed smanjenja

vrijednosti izravno za svu financijsku imovinu osim za potraţivanja od kupaca, za koje se

knjigovodstvena vrijednost umanjuje preko konta za ispravak vrijednosti. Kada potraţivanje od

kupca nije moguće naplatiti, ono se otpisuje preko konta za ispravak

vrijednost potraţivanja. Ukoliko doĊe do naplate prethodno otpisanih potraţivanja ona se knjiţe

u korist konta za ispravak vrijednosti.

Promjene knjigovodstvene vrijednosti konta za ispravak vrijednosti priznaju se u obraĉunu dobiti

ili gubitka. Financijski instrumenti su svrstani kao obveza ili glavnica u skladu s bitnim

ugovornim odredbama. Kamate, dividende, dobici i gubici koji se odnose na financijske

instrumente svrstani su kao obveze, a iskazani su kao prihod ili trošak kad nastanu. Financijski

instrumenti se prebijaju u sluĉaju kad ih Društvo ima zakonski pravo prebijati, bilo na neto

osnovi ili putem naplate imovine i plaćanjem obveza u isto vrijeme.

Prestanak priznavanja financijske imovine

Društvo prestaje priznavati financijsko sredstvo samo ako je isteklo ugovorno pravo na novĉane

tokove po osnovi sredstva, ako financijsko sredstvo prenese i ako svi rizici i sve nagrade

povezane s vlasništvom nad tim sredstvom većim dijelom prelaze na drugi subjekt. Ako Društvo

ne prenosi niti zadrţava gotovo sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom i ako i dalje ima

kontrolu nad prenesenim sredstvom, priznaje svoj zadrţani udjel u sredstvu te povezanu

obvezu u iznosima koje eventualno mora platiti. Ako Društvo zadrţi većim dijelom sve rizike i

nagrade povezane s vlasništvom nad prenesenim financijskim sredstvom, to sredstvo nastavlja

priznavati, zajedno s priznavanjem posudbe za koju je dan kolateral a koja je dobivena za

prihode koje je primilo.

Razvrstavanje u obveze ili glavnicu

Duţniĉki i glavniĉki instrumenti se razvrstavaju ili kao financijske obveze ili u glavnicu, u skladu

sa suštinom ugovornog sporazuma.

Glavniĉki instrumenti

Glavniĉki instrument je ugovor koji pruţa dokaz o ostatku udjela u imovini subjekta nakon

oduzimanja svih njegovih obveza. Glavniĉki instrumenti koje je izdalo Društvo se evidentiraju u

iznosu ostvarenih prihoda, umanjenih za direktne troškove izdavanja.

105

Financijske obveze

Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz iskazivanje

promjena fer vrijednosti u raĉunu dobiti i gubitka ili kao ostale financijske obveze.

2.18. Kljuĉne raĉunovodstvene prosudbe i kljuĉni izvori neizvjesnosti procjena

Kod primjene raĉunovodstvenih politika Društva, koje su opisane u bilješci 2, Uprava treba

davati prosudbe, procjene i izvoditi pretpostavke o knjigovodstvenim iznosima imovine i obveza

koje nisu vidljive iz drugih izvora. Procjene i s njima povezane pretpostavke se temelje na

iskustvu u proteklim razdobljima i drugim relevantnim ĉimbenicima. Stvarni rezultati se mogu

razlikovati od procjena.

Procjene i pretpostavke na temelju kojih su procjene izvedene se kontinuirano preispituju.

Izmjene raĉunovodstvenih procjena se priznaju u razdoblju revidiranja procjene ako izmjena

utjeĉe samo na to razdoblje ili u razdoblju revidiranja procjene i u budućim razdobljima ako

izmjena utjeĉe i na tekuće i na buduća razdoblja.

Procjene su korištene, ali ne i ograniĉene na razdoblja amortizacije i ostatke vrijednosti

nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine, ispravke vrijednosti zaliha i umanjenja

vrijednosti potraţivanja i rezerviranja za sudske sporove. Slijedi opis kljuĉnih prosudbi Uprave, u

procesu primjene raĉunovodstvenih politika Društva koje su najznaĉajnije utjecale na iznose

priznate u financijskim izvještajima.

Vijek trajanja nekretnina, postrojenja i opreme

Kao što je opisano u Bilješci 2.8., Društvo pregledava procijenjeni vijek trajanja nekretnina,

postrojenja i opreme na kraju svakog godišnjeg izvještajnog perioda. Nekretnine, postrojenja i

oprema su iskazani po trošku nabave umanjenom za akumulirani ispravak vrijednosti. Nije

provedena revalorizacija nekretnina, postrojenja i opreme (knjigovodstvena vrijednost odgovara

nabavnoj vrijednosti koja je umanjivana za amortizaciju, te je Uprava uvjerenja da je trţišna

vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme znatno veća od vrijednosti iskazane u priloţenim

financijskim izvještajima.

Diskontirana vrijednost imovine i obveza do dospijeća

Vrijednost imovine i obveza do dospijeća mjeri se po sadašnjoj vrijednosti procijenjenih budućih

novĉanih tokova primjenom diskontne stope koja je sliĉna kamatnoj stopi na drţavne obveznice

kod kojih su valute i rokovi u skladu s valutama i procijenjenom trajanju imovine i obveza.

Ispravak vrijednosti potraţivanja od kupaca

Uprava utvrĊuje ispravak vrijednosti potraţivanja riziĉnih u pogledu izvjesnosti naplate na

temelju pregleda starosne strukture svih potraţivanja te analize pojedinaĉnih znaĉajnih iznosa.

106

Ispravak vrijednosti potraţivanja riziĉnih u pogledu izvjesnosti naplate obavlja se na teret raĉuna

dobiti i gubitka za tekuću godinu.

Posljedice odreĊenih sudskih sporova

Društvo je strana u brojnim parnicama i postupcima nastalim u uobiĉajenom obavljanju

poslovanja. Uprava koristi procjenu kada su najvjerojatnije posljedice tih aktivnosti procijenjene i

rezerviranja su priznata prema najboljim procjenama Uprave ( vidu bilješku 30).

Aktuarske procjene korištene za izraĉun naknada za odlazak u mirovinu

Trošak definiranih planiranih naknada su utvrĊene koristeći aktuarske procjene. Aktuarske

procjene ukljuĉuju utvrĊivanje pretpostavki o diskontiranim stopama, budućim povećanjima

dohotka i smrtnosti ili stopi fluktuacije. Zbog dugoroĉne prirode tih planova, te procjene su

predmet nesigurnosti. Rezerviranja za naknade za mirovine i jubilarne

nagrade iznose 153.648 tisuća kuna i 160.530 tisuća kuna na 31. prosinca 2008. i 2007. godine

(vidi bilješku 30).

2.19. Promjena financijskih izvještaja zbog pogreške iz prethodnog perioda

Društvo je u 2008. godini utvrdilo da utvrĊena rezerviranja za jubilarne nagrade i otpremnine za

odlazak u redovnu mirovinu nisu u skladu s MeĊunarodnim raĉunovodstvenim standardom 19.

Komparativni financijski izvještaji Društva na dan 31. prosinca 2007. godine retroaktivno su

promijenjeni za iznos od 54.817 tisuća kuna, kako bi se iskazala ispravka ove greške. Društvo

je takoĊer napravilo ispravak odgoĊene porezne imovine povezane s ovim rezerviranjima ĉiji su

troškovi porezno nepriznati do trenutka novĉane isplate.

Društvo je takoĊer ispravilo vrijednost ulaganja u HT i HP Mostar na trošak ulaganja za iznos od

16.671 tisuća kuna na naĉin da je isknjiţilo iskazane revalorizacijske rezerve u glavnici za iznos

od 13.566 tisuća kuna te ostatak od 3.105 tisuća kuna koji je priznat kroz raĉun dobiti i gubitka

ranijih godina.

Društvo je u 2008. godini utvrdilo da nije priznalo odgoĊenu poreznu imovinu na porezno

nepriznate troškove do njihove realizacije te je komparativne financijske izvještaje retroaktivno

promijenilo za iznos od 32.462 tisuća kuna.

Usporedni financijski izvještaji za 2007. godinu su retroaktivno ispravljeni kako bi se iskazao

uĉinak gore navedenih ispravaka.

Ukupni utjecaj prepravljanja na financijske izvještaje je kako slijedi: Bilanca – Stanje na dan 31. prosinca 2007. Prepravljeno Prethodno stanje Rezerviranje za otpremnine i jubilarne nagrade 160.530 105.713 Ukupna obveza 448.623 393.807

Financijska imovina 80.016 96.687 OdgoĊena porezna imovina 32.462 -

107

Ukupno imovina 1.405.689 1.389.898

Gubitak / Dobit razdoblja (31.808) 1.243 Zadrţana dobit 31.122 24.531 Revalorizacijske rezerve - 13.565 Ukupni kapital 957.066 996.091

Račun dobiti i gubitka za 2007. godinu Prepravljeno Prethodno stanje

Trošak rezerviranja za jubilarne nagrade i otpremnine (108.409) (53.592) Prihod od priznavanja odgoĊene porezne imovine 21.766 - Gubitak / dobitak poslije poreza (31.808) 1.243

Osim navedenih promjena napravljene su odreĊene strukturne promjene odreĊenih pozicija u bilanci i raĉunu dobiti i gubitka koje nisu imale utjecaja na iznos neto dobit za 2007. godinu, odnosno na stanje imovine, obveza ili glavnice u bilanci na dan 2007. godine, a u svrhu odraţavanja bolje prezentacije financijskih izvještaja.

3. PRIHODI OD PRODAJE

Prihod predstavlja iznos potraţivanja (ne ukljuĉujući trošarine i sliĉne pristojbe) od prodaje robe i usluga. 2008. godine

u 000 kn 2007. godine (prepravljeno)

u 000 kn

Prihod od prodaje u zemlji 1.460.461 1.441.243 Prihod od prodaje u inozemstvu 30.919 28.352 1.491.380 1.469.595

4. OSTALI PRIHODI

2008. godine u 000 kn

2007. godine (prepravljeno) u 000 kn

Prihod od ukidanja rezerviranja 13.592 8.223 Prihod od najma 12.709 11.253 Prihod od kompenzacija, subvencija i dotacija 8.122 8.101 Prihod od odmarališta i restorana 3.210 3.117 Prihod od otpisa obveza 1.395 289 Prihod od rabata, penala i sl. 763 429 Prihod od naplate otpisanih potraţivanja 658 1.325 Prihod na temelju upotrebe vlastitih proizvoda i usluga

637 793

Prihodi od punjenja bankomata 532 833 Prihodi iz ranijih godina 447 478 Prihod od prodaje imovine 327 1.819 Viškovi 13 38 Ostali poslovni prihodi 2.715 2.802 45.120 39.500

5. TROŠKOVI SIROVINA I MATERIJALA



Energija 41.076 36.532

108

Trošak sirovina i materijala 26.384 23.725 Trošak sitnog inventara 13.133 13.111 Trošak rezervnih dijelova 5.533 4.745 86.126 78.113

6. TROŠKOVI PRODANE ROBE

Troškovi prodane robe u iznosu od 69.964 tisuće kuna (2007. godine u iznosu od 74.598 tisuća kuna) odnose se na nabavnu vrijednost prodanih zaliha trećima stranama. Prodaja zaliha robe vrši se kroz poštanske urede. 7. TROŠKOVI OSOBLJA



Plaće i nadnice 644.878 647.861 Doprinosi na bruto dohodak 393.196 401.879 Stimulativne otpremnine 140.376 Jubilarne nagrade, otpremnine, i ostali troškovi zaposlenih

125.683 126.398

Naknada troškova djelatnicima 7.589 6.945 1.311.722 1.183.083

Naknade troškova zaposlenima obuhvaćaju dnevnice, troškove noćenja i prijevoza na sluţbenom putu, naknade troškova prijevoza na posao, naknade za upotrebu vlastitog vozila u sluţbene svrhe i ostale poslovne svrhe. 8. AMORTIZACIJA



Amortizacija materijalne imovine 41.161 56.039 Amortizacija nematerijalne imovine 1.790 2.622 42.951 58.661

9. OSTALI VANJSKI TROŠKOVI



Troškovi odrţavanja 30.137 24.503 Troškovi najma 29.351 25.829 Troškovi telekomunikacija 22.896 25.539 Troškovi tiskanja 20.627 24.256 Troškovi ĉuvanja imovine 7.124 5.409 Komunalni troškovi 6.840 6.866 Troškovi prijevoza 6.524 6.915 Troškovi odvjetniĉkih, konzultantskih i drugih usluga

5.879 2.428

Troškovi reprezentacije 1.549 1.702 Troškovi propagande i reklame 715 1.072 Ostali troškovi 8.173 6.406 139.815 130.925

109

10. VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE KRATKOTRAJNE I DUGOTRAJNE IMOVINE



Dugotrajna potraţivanja 7.624 - Potraţivanja od kupaca i povezanih društava 1.996 875 Ostala potraţivanja 370 593 Vrijednosno usklaĊenje zaliha 178 421 Vrijednosno materijalne i nematerijalne imovine 116 575 10.284 2.464

11. OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA



Troškovi meĊunarodnog obraĉuna 20.013 19.148 Doprinosi javnim tijelima 16.186 15.119 Sudske presudbe i nagodbe, potpore za školovanje djece radnika

9.344 8.524

Premije osiguranja 8.276 9.401 Bankarske usluge, ĉlanarine i naknade udrugama

2.860 2.692

Manjkovi, kazne, penali i naknadne štete 1.058 681 Sudski troškovi i pristojbine 922 888 Neotpisana vrijednost otuĊene i rashodovane imovine

584 1.466

Neknadno utvrĊeni troškovi iz prošlih godina 308 410 Ostali poslovni rashodi 1.248 994 60.799 59.323

12. REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROŠKOVE



Rezerviranja po aktuarskom izraĉunu 17.281 108.409 Rezerviranja za sudske troškove 1.207 7.536 18.488 115.945

Trenutno se protiv Društva vodi znaĉajan broj sudskih sporova. Na temelju popisa otvorenih

sporova Uprava Društva je detaljno sagledala otvorene sudske sporove, te su izvršena

rezerviranja za otvorene sporove po najboljoj mogućoj procjeni konaĉnih ishoda sporova, te su

u priloţenim financijskim izvještajima ukalkulirani troškovi koji mogu proizaći iz gubitaka po

sudskim sporovima.

Društvo je retroaktivno napravilo ispravak rezerviranja za jubilarne nagrade i otpremnine za

odlazak u redovnu mirovinu te je ispravak tretiralo kao pogrešku iz prethodnih godina. Za utjecaj

ispravka vidi bilješku 2.19.

110

13. FINANCIJSKI PRIHODI

Udio u dobiti se odnosi na prihod od udjela u dobiti povezanog poduzeća Hrvatska poštanska

banka d.d., Zagreb (bilješka 18)

14. FINANCIJSKI RASHOD

2008. godine 2007. godine (prepravljeno)

u tisućama kuna u tisućama kuna

Rashodi od prodaje udjela u investicijskom fondu 54.354 -

Negativne teĉajne razlike 7.669 4.681

Nerealizirani rashodi 4.453 -

Ostali financijski rashodi (brokeri) 1.019 -

Rashodi od kamata 496 196

Vrijednosno usklaĊenje dugoroĉne financijske imovine 2 -

67.993 4.850

15. POREZ NA DOBIT

Porez na dobit se sastoji od :



OdgoĊena porezna imovina 2.063 21.766

Tekući porez - -

2.063 21.766



Pozitivne teĉajne razlike 4.954 3.094

Prihodi od kamata 4.820 1.880

Prihodi od zateznih kamata 2.952 4.591

Prihodi od dividendi i udjela u dobiti 47 677

Ostali financijski prihodi (nerealizirani dobici) - 94.484

12.773 104.726

111

Odnos izmeĊu raĉunovodstvenog dobitka i prenijetih poreznih gubitaka prikazan je kako slijedi:


U tisućama kuna U tisućama kuna

Gubitak Društva (255.944) (53.574)

Porezne razlike (ispravci raĉunovodstvene dobiti) - -

Porezno nepriznati rashodi 22.300 128.036

Porezne olakšice (15.533) (46.001)

Porezna osnovica (249.177) 28.461

Neiskorišteni porezni gubici iz prethodnog razdoblja (53.849) (82.310)

Porezni gubitak za prijenos (303.026) (53.849)

Porezna obveza po stopi od 20% - -

Porezni gubici istiĉu kako slijedi: Iznos Kumulativ

tisuće kuna tisuće kuna

Gubitak Društva (255.944) (53.574)

2009. godine 53.850 53.850

2010. godine - 53.850

2011. godine - 53.850

2012. godine - 53.850

2013. godine 249.176 303.026

Vaţeća stopa poreza na dobit u Republici Hrvatskoj za 2008. i 2007. godinu bila je 20%. Društvo je u mogućnosti prenijeti porezne gubitke u buduća razdoblja u svrhu umanjenja oporezive dobiti u razdoblju u idućih pet (5) godina.

OdgoĊena porezna imovina proizlazi iz slijedećeg:

Poĉetno stanje (prepravljeno)

Na teret raĉuna dobiti i gubitka

Zakljuĉno stanje

u tisućama kuna u tisućama kuna u tisućama kuna

Otpremnine 18.771 (1.430) 17.341

Jubilarne nagrade 13.335 53 13.388

Neiskorišteni godišnji odmori - 3.403 3.403

Vrijednosno usklaĊenje potraţnja i zaliha 347 46 393

Druga rezerviranja 9 (9) -

32.462 2.063 34.525

OdgoĊena porezna imovina na temelju prenesenih poreznih gubitaka nije priznata u financijskim izvještajima zbog neizvjesnosti ostvarivanja uvjeta za korištenje u budućnosti.

112

16. NEMATERIJALNA IMOVINA

Licence Ulaganja u tuĊu imovinu

Software Imovina u pripremi Ukupno

Nabavna vrijednost

Stanje 31. prosinca 2006. godine 2.378 47.607 21.169 340 71.494

Nabava - 936 - 893 1.829

Prijenos s imovine u pripremi - 1.002 31 (1.033) -

Prodaja ili rashodovanje (508) (116) (199) - (823)

Stanje 31. prosinca 2007. godine (prepravljeno)

1.870 49.429 21.001 200 72.500

Nabava - 538 - 344 882

Prijenos s imovine u pripremi - 210 134 (344) -


Stanje 31.prosinca 2008. godine 1.756 49.903 20.972 200 72.831

Ispravak vrijednosti

Stanje 31. prosinca 2006. godine 2.276 44.556 19.412 - 66.244

Amortizacija za godinu 49 1.279 1.294 - 2.622


Stanje 31. prosinca 2007. godine (prepravljeno)

1.817 45.732 20.508 - 68.057

Amortizacija za godinu 49 1.373 368 - 1.790


Stanje 31. prosinca 2008. godine 1.752 46.692 20.733 - 69.177


Na dan 31. prosinca 2008. godine 4 3.211 239 200 3.654

Na dan 31. prosinca 2007. godine (prepravljeno)

53 3.697 493 200 4.443

113

17. MATERIJALNA IMOVINA

u 000 kuna Zemljište Zgrade Postrojenja i oprema

Imovina u pripremi

Ostalo Ukupno Predujmovi za materijalnu imovinu

Ukupno

Nabavna vrijednost

Stanje 31. prosinca 2006. godine 33.838 849.808 486.245 12.626 34.338 1.416.855 1 1.416.856

Nabava 305 - - 19.393 - 19.698 1.344 21.042

Prijenos s imovine u pripremi - 7.776 10.907 (19.039) 356 - - -

Prodaja ili rashodovanje - (207) (28.500) - (1.625) (30.332) (1.339) (31.671)

Stanje 31. prosinca 2007. godine (prepravljeno) 34.143 857.377 468.652 12.980 33.069 1.406.221 6 1.406.227

Nabava 24 1.222 - 15.347 - 16.593 1.164 17.757

Prijenos s imovine u pripremi - 6.034 12.157 (18.596) 405 - - -

Prodaja ili rashodovanje - (12) (18.779) - (529) (19.320) (1.170) (20.490)

Stanje 31.prosinca 2008. godine 34.167 864.621 462.030 9.731 32.945 1.403.494 - 1.403.494

Ispravak vrijednosti

Stanje 31. prosinca 2006. godine - 484.248 396.080 - 22.875 903.203 - 903.203

Amortizacija za godinu - 20.053 35.079 - 907 56.039 - 56.039

Prodaja ili rashodovanje - (289) (27.514) - (1.077) (28.880) - (28.880)

Stanje 31. prosinca 2007. godine (prepravljeno) - 504.012 403.645 - 22.705 930.362 - 930.362

Amortizacija za godinu - 20.227 20.112 - 822 41.161 - 41.161

Prodaja ili rashodovanje - (501) (18.208) - (473) (19.182) - (19.182)

Stanje 31. prosinca 2008. godine - 523.738 405.549 - 23.054 952.341 - 952.341


Na dan 31. prosinca 2008. godine 34.167 340.883 56.481 9.731 9.891 451.153 - 451.153

Na dan 31. prosinca 2007. godine (prepravljeno) 34.143 353.365 65.007 12.980 10.364 475.859 6 475.865

114

U 2008. godini Društvo je prodalo dio graĊevinskih objekata i opreme nabavne vrijednosti 1.497

tisuća kuna i otpisane vrijednosti u iznosu od 1.468 tisuća kuna po prodajnoj vrijednosti u iznosu

od 327 tisuća kuna.

i. vlasništvo nad zemljištem i graĊevinskim objektima

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad nekretninama je u tijeku. Društvo nije bilo u

mogućnosti dostaviti dostatnu dokumentaciju kojom bi se uvjerili da je Društvo pravni vlasnik

svih nekretnina iskazanih u bilanci na dan 31. prosinca 2008. godine.

ii. umanjenje vrijednosti imovine

MRS 36 propisuje smjernice za prepoznavanje i mjerenje umanjenja vrijednosti iskazane

vrijednosti imovine. Sukladno MRS-u 36, kad god postoje naznake za umanjenje vrijednosti

imovine, iskazana vrijednost bi se trebala usporediti s povrativom vrijednošću, te bi iznos

povrativog trebao biti otpisan. Povrativi iznos je veći iznos usporeĊujući (i) neto prodajnu cijenu

ako se imovina moţe prodati, i (ii) «vrijednost u uporabi imovine», što predstavlja neto sadašnju

vrijednost budućih novĉanih tijekova, temeljenih na razumnim i potkrepljivim pretpostavkama i

najboljim saznanjima Uprave od budućim ekonomskim uvjetima poslovanja. Uprava vjeruje da

je iskazani iznos materijalne imovine u prethodnoj tabeli povrativ kroz buduće poslovanje.

iii. nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti imovine koja je prodana ili rashodovana

Raĉunovodstvene evidencije Društva ne omogućavaju razgraniĉenje nabavne vrijednosti i

ispravka vrijednosti imovine koje je prodana ili rashodovana. U priloţenom kretanju materijalne i

nematerijalne imovine ispravci vrijednosti su veći od nabavne vrijednosti prodane i rashodovane

imovine, što se dogodilo uslijed usvojene tehnike knjiţenja. Uprava Društva smatra da uĉinak

ovih pogrešaka nije materijalan za financijska izvještaje te oĉekuje da će se greške nastale

uslijed primjene navedene tehnike riješiti u 2009. godini.

18. ULAGANJA U PRIDRUŢENA DRUŠTVA

Na dan 31. prosinca 2008. godine društvo HP – Hrvatska pošta d.d. ima u vlasništvu sljedeća

materijalno znaĉajna pridruţena društva:

Naziv pridruţenog društva Glavna djelatnost

Mjesto osnutka i

poslovanja

Udjel u vlasništvu Objavljena fer vrijednost

2008. godine

2007.godine (prepravljeno)

2008. godine

2007.godine (prepravljeno)

% % u 000 kuna u 000 kuna

Hrvatska poštanska banka d.d.

bankarstvo Zagreb 33,5564 33,5564 298.181 295.256

298.181 295.256

115

U nastavku su iznesene saţete financijske informacije koje se odnose na pridruţeno društvo:

2008. godine

(u tisućama kuna)

2007. godine

(prepravljeno) (u

tisućama kuna)

Ukupna imovina 14.637.051 14.535.802

Ukupne obveze (13.712.601) (13.571.522)

Udjel društva u neto imovini pridruţenog društva 310.212 323.578

2008. godine

(u tisućama kuna)

2007. godine

(prepravljeno) (u

tisućama kuna)

Ukupni prihodi 592.335 434.261

Ukupna dobit tekuće godine 8.717 120.916

Udjel društva u dobiti pridruţenog društva 2.925 40.567

19. ULAGANJA RASPOLOŢIVA ZA PRODAJU, ULAGANJA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAĈUN DOBITI I GUBITKA I

OSTALA FINANCIJSKA IMOVINA

Udio u

vlasništvu

%

2008. godine

(u tisućama

kuna)

2007. godine

(prepravljeno)

(u tisućama

Kuna)

Ulaganja raspoloživa za prodaju

HT d.o.o., Mostar, Bosna i Hercegovina 5,23 45.602 45.602

HP d.o.o., Mostar, Bosna i Hercegovina 6,95 5.022 5.022

Croatia Airlines d.d., Zagreb 0,0278 275 275

Velebit d.d., Karlovac 83 83

Ostalo 265 265

Minus: Ispravak vrijednosti (348) (348)

50.899 50.899

Ulaganje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Jadranska banka d.d., Šibenik 0,7143 595 3.536

Croatia osiguranje d.d., Zagreb 329 1.840

Slatinska banka d.d., Slatina 1 1

Pominvest d.d., Split 0,0075 35 35

960 5.412

Ostala financijska imovina

Obveznice 1.129 1.129

Ostalo - 1

Jamĉevine i depoziti s rokom dospijeća preko godinu dana 6.900 22.575

8.029 23.705

116

Dionice i udjeli razvrstane kao ulaganja raspoloţiva za prodaju mjere se po trošku stjecanja jer

je rijeĉ o vlasniĉkim instrumentima ĉija cijena ne kotira na aktivnom trţištu (ili nije kotirala u

trenutku svrstavanja u imovinu po fer vrijednosti u raĉunu dobiti i gubitka) i ĉija se fer vrijednost

ne moţe pouzdano izmjeriti.

20. DUGOTRAJNA POTRAŢIVANJA

2008. godine

(u tisućama

kuna)

2007. godine

(prepravljeno)

(u tisućama

kuna)

Dani zajam HPB-u 110.000 -

Stambeni krediti djelatnicima 24.929 26.795

Potraţivanja iz proraĉuna Republike Hrvatske za otkup deviza 6.987 6.988

Potraţivanja od banaka za prodane stanove 638 639

Minus: ispravak vrijednosti (7.625) -

134.929 34.422

Društvo je uloţilo u dopunski kapital Hrvatske poštanske banke d.d. na rok od 61 mjesec. Na

uloţena sredstva banka plaća kamatu po nepromjenjivoj stopi od 9% godišnje. Uloţena sredstva

predstavljaju podreĊeni dug.

Sukladno Zakonu o bankama i Odluke o adekvatnosti kapitala banaka, cjelokupni iznos u cijelosti

stoji na raspolaganju Banci za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja odnosno za isplatu

steĉajnih odnosno likvidacijskih vjerovnika u sluĉaju steĉaja ili likvidacije Banke, pri ĉemu je

isplata moguća tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima Banke.

21. ZALIHE

2008. godine

(u tisućama

kuna)

2007. godine

(prepravljeno)

(u tisućama

kuna)

Trgovaĉka roba 20.071 19.778

Potrošni materijal 4.457 4.441

Rezervni dijelovi i sitan invertar 4.868 3.964

Minus: ispravak vrijednosti trgovaĉke robe (1.008) (249)

Minus: ispravak vrijednosti sirovina i materijala (22) (172)

28.366 27.762

117

22. POTRAŢIVANJA OD KUPACA

2008. godine

(u tisućama

kuna)

2007. godine

(prepravljeno)

(u tisućama

kuna)

Potraţivanja od kupaca u zemlji 164.845 163.802

Potraţivanja od kupaca u inozemstvu 5.001 6.230

Minus: ispravak vrijednosti (12.588) (12.146)

157.258 157.886

Prosjeĉno razdoblje kreditiranja prodaje iznosi 10 dana. Za prvih 10 dana od datuma fakture se

ne obraĉunava zatezna kamata, a nakon isteka toga razdoblja (valute plaćanja) se na zaostali

iznos obraĉunava zakonska zatezna kamata koja je u 2008. godini iznosila 17 % godišnje

(2007.: 15 %). Društvo je knjiţilo ispravak vrijednosti za sva nenaplaćena potraţivanja koja su

utuţena, bez obzira na protek roka naplate, kao i sva dospjela, a nenaplaćena potraţivanja koja

su dospjela preko 365 dana od dospijeća.

U potraţivanja od kupaca su ukljuĉena potraţivanja knjigovodstvenog iznosa 35.228 tisuća

kuna (u 2007. godini: 31.303 tisuća kuna), koja su dospjela na izvještajni datum, a za koje

Društvo nije evidentiralo ispravak vrijednosti jer nije bilo znaĉajne promjene kreditne sposobnosti

kupaca, te se potraţivanja još uvijek smatraju nadoknadivima. Društvo ne posjeduje nikakve

instrumente osiguranja naplate za ta potraţivanja. Prosjeĉno razdoblje kašnjenja u naplati

spomenutih potraţivanja je 27 dana (u 2007. godini: 28 dana).

Promjene ispravka vrijednosti za sumnjiva potraţivanja

2008. godine

(u tisućama

kuna)

2007. godine

(prepravljeno)

(u tisućama

kuna)

Stanje na poĉetku godine 12.146 13.594

Otpisi u toku godine (928) (1.101)

Naplaćena ispravljena potraţivanja (649) (1.264)

Dodatno povećanje ispravka vrijednosti 2.019 917

12.588 12.146

118

Starosna analiza umanjenih potraţivanja od kupaca

2008. godina

(u tisućama

kuna)

2007. godina

(prepravljeno)

(u tisućama

kuna)

0 – 731 dana 2.010 1.155

732 – 1.096 dana 817 511

1.097 – 1.827 dana 856 1.637

Preko 1.827 dana 8.905 8.843

12.588 12.146

Sva potraţivanja starija od 365 dana su ispravljena. Najveći dio potraţivanja je utuţen ili prijavljen u steĉajnu masu.

Potraţivanja od ovisnih društava

2008. godine

(u tisućama

kuna)

2007. godine

(prepravljeno)

(u tisućama

kuna)

Potraţivanja od HPB-a po osnovi poštanskih usluga 11.465 16.698

Potraţivanja od HPB-a po osnovi gotovinskog platnog prometa 3.184 2.563

Potraţivanja od HPB-a za obraĉunane kamate 379 148

Minus: ispravak vrijednosti (366) (296)

14.662 19.113

Promjene ispravka vrijednosti za sumnjiva potraţivanja

2008. godine

(u tisućama

kuna)

2007. godine

(prepravljeno)

(u tisućama

kuna)

Stanje na poĉetku godine 296 160

Otpisi u toku godine (28) (157)

Dodatno povećanje ispravka vrijednosti 98 293

366 296

119

23. OSTALA POTRAŢIVANJA

2008. godine

(u tisućama kuna)

2007. godine

(prepravljeno)

(u tisućama kuna)

Potraţivanja od drţave i drţavnih institucija 31.010 8.924

Potraţivanja za kamate 7.226 6.207

Potraţivanja od zaposlenih 2.942 2.517

Potraţivanja s osnove financiranja novĉanog prometa 559 1.000

Potraţivanja za naknadno odobrene popuste 412 101

Potraţivanja za predujmove dane dobavljaĉima 357 85

Potraţivanja s osnove prodanih stanova 340 362

Potraţivanja za blagajniĉke manjkove 279 503

Potraţivanja za pretporez 263 176

Gotovinski prihodi jedinica poštanske mreţe 206 966

Potraţivanja iz odštetnih zahtjeva 183 179


Minus: ispravak vrijednosti ostalih potraţivanja (3.404) (3.484)

41.589 19.696

Potraţivanja od drţave i drţavnih institucija se odnose na potraţivanja od Fonda zdravstvenog osiguranja, potraţivanja iz drţavnog proraĉuna i osiguravajućih kuća. 24. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Društvo je imalo ulaganja u investicijske fondove HPB Global koje je tijekom 2008. godine

prodalo i pri tome ostvarilo gubitak u iznosu od 54.354 tisuća kuna (vidi bilješku 14).

25. NOVĈANA SREDSTVA

2008. godine

(u tisućama kuna)

2007. godine

(prepravljeno)

(u tisućama kuna)

Stanje na ţiro raĉunu 18.631 101.914

Stanje na deviznom raĉunu 7.855 31.953

Novac u blagajni 53 41

Vrijednosni papiri 3 9

Ostala novĉana sredstva 519 236

27.061 134.153

120

26. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA

Aktivna vremenska razgraniĉenja u iznosu od 1.230 tisuća kuna (2007. godine: 32.590

tisuća kuna) odnose se na plaćene troškove budućeg razdoblja u iznosu od 1.230 tisuća kuna

(2007. godine: 542 tisuća kuna) i nedospjelu naplatu prihoda u iznosu od 0 tisuća kuna (2007.

godine: 32.048 tisuća kuna).

27. TEMELJNI KAPITAL

Upisani temeljni kapital iznosi 878.827 tisuća kuna i sastoji se od 8.788.274 dionica nominalne

vrijednosti od 100 kuna (2007. godine u iznosu od 878.827 tisuća kuna, 8.788.274 dionice

nominalne vrijednosti od 100 kuna).

Društvo je u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske. 28. REZERVE



Na dan 1. sijeĉnja 77.925 76.256

Raspodjela dobiti 1.243 1.669

Povećanje – donos imovine 350 -

Na dan 31. prosinca 79.518 77.925

29. (PRENESENI GUBICI) / ZADRŢANA DOBIT



Na dan 1. sijeĉnja 314 33.791

Raspodjela u rezerve (1.243) (1.669)


Na dan 31. prosinca (254.810) 314

121

30. REZERVIRANJA

Kratkoroĉna Dugoroĉna

u tisućama kuna 31. prosinca 2008.

godine

31. prosinca 2007.

godine

(prepravljeno)

31.prosinca 2008.

godine

31. prosinca 2007.

godine

(prepravljeno)

Jubilarne nagrade 6.983 7.154 59.958 59.522

Otpremnine 8.044 8.441 78.663 85.413

Sudski sporovi - - 27.750 32.988

Neiskorišteni godišnji odmori 17.016 - - -

32.043 15.595 166.371 177.923

u tisućama kuna 31. prosinca 2007.

godine

(prepravljeno)

Dodatna rezerviranja Iskorištenje rezerviranja

tijekom godine

31. prosinca 2008.

godine

Jubilarne nagrade 66.676 265 - 66.941

Otpremnine 93.854 - (7.147) 86.707

Sudski sporovi 32.988 - (5.238) 27.750

Neiskorišteni godišnji odmori - 17.016 - 17.016

193.518 17.281 (12.385) 198.414

Jubilarne nagrade i otpremnine

Plan definiranih primanja

Sukladno kolektivnom ugovoru Društvo ima obvezu isplaćivanja jubilarnih nagrada,

otpremnina i ostalih naknada svojim zaposlenicima. Društvo ima plan definiranih primanja

za zaposlenike koji ispunjavaju odreĊene kriterije. Prema odredbama Kolektivnog ugovora

(HP Glasnik br. 14/06.), otpremnine za odlazak u mirovinu isplaćuju se u iznosu od

najmanje pet prosjeĉnih mjeseĉnih neto – plaća i naknada plaća isplaćenih u HP-u u

prethodnom mjesecu. Drugih oblika primanja nakon odlaska u mirovinu nema. Jubilarne

nagrade su odreĊene prema Kolektivnom ugovoru, HP Glasnik br. 14/06. Za dugogodišnji rad

kod Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to:

40% za 10 godina neprekinutog radnog staţa






150% za 40 godina neprekinutog radnog staţa od iznosa jedne prosjeĉne neto-plaće i

naknade plaće isplaćene kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.

122

Jubilarna nagrada isplaćuje se za navršene godine radnog staţa u tekućoj godini, a

isplaćuje se u mjesecu kad je navršena puna godina staţa.

Sadašnja vrijednost obveza po definiranim primanjima, povezani troškovi tekućeg i minulog

rada odreĊeni su metodom projicirane kreditne jedinice.

Kljuĉne pretpostavke:

Iskazan iznos u bilanci na osnovu obveza Društva s naslova definiranih otpremnina i jubilarnih

nagrada za odlazak u mirovinu:

2008. godine (u 000 kn)

2007. godine (prepravljeno) (u 000 kn)

Sadašnja vrijednost jubilarnih nagrada 66.941 66.676 Sadašnja vrijednost otpremnina 86.707 93.854 Obveza iskazana u bilanci 153.648 160.530

2008. godine 2007. godine

Diskontna stopa 5,41% 6%

Stopa fluktuacije 2,44% 2,60%

Od toga po roĉnosti: 2008. godine

(u tisućama kuna)

2007. godine ( prepravljeno)

(u tisućama kuna)

Kratkoroĉne obveze 15.027 15.595

Dugoroĉne obveze 138.621 144.935

UKUPNO 153.648 160.530

123

31. OSTALE DUGOROĈNE OBVEZE

32. OBVEZE ZA PREDUJMOVE

33. OBVEZE PREMA DOBAVLJAĈIMA

2008. godine

(u tisućama kuna)


(u tisućama kuna)

Obveze za prodane stanove 20.164 21.990

UKUPNO 20.164 21.990

2008. godine

(u tisućama kuna)


(u tisućama kuna)

Od kupaca u zemlji 4.563 5.947

Od kupaca u inozemstvu 566 154

UKUPNO 5.129 6.101

2008. godine

(u tisućama kuna)


(u tisućama kuna)

Obveze prema dobavljaĉima u zemlji 36.306 38.455

Obveze prema dobavljaĉima u inozemstvu 1.163 995

Nefakturirana roba i usluge 29 120

Roba u komisiji - 2.853

37.498 42.423

124

34. KRATKOROĈNE FINANCIJSKE OBVEZE

Kratkoroĉne financijske obveze u iznosu od 100.940 tisuća kuna se odnose na obveze

po izdanim komercijalnim zapisima dana 22. prosinca 2008. godine, s rokom dospijeća od

364 danam, a kamatnom stopom od 9%. Agent izdanja je bila Hrvatska poštanska banka

d.d., a izdanje su upisale komercijalne banke, investicijski fondovi i osiguravajuća društva u

Republici Hrvatskoj.

35. OSTALE KRATKOROĈNE OBVEZE

U Hrvatskoj ne postoji formalan postupak za potvrĊivanje konaĉnog iznosa poreza prilikom

podnošenja poreznih prijava za porez na dobit i PDV. MeĊutim, porezna obveza podlijeţe

kontroli odgovarajućih poreznih organa u bio kojem trenutku u naredne tri godine nakon

završetka porezne godine u kojoj su porezne prijave podnesene. Društvo od 2005. godine je

podloţno poreznom nadzoru. Tijekom 2007. i 2008. godine nije bilo poreznih nadzora u

Društvu.

36. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

Pasivna vremenska razgraniĉenja u iznosu od 41.581 tisuća kuna (2007 godine: 52.390

tisuća kuna) odnose se na odgoĊeno plaćanje troškova u iznosu od 17 tisuća kuna (2007.

godina: 6 tisuća kuna) i prihoda budućeg razdoblja u iznosu od 41.564 tisuća kuna koji se u

najvećem dijelu odnosi na odgoĊeni prihod temeljem obraĉunatih zateznih kamata i drţavne

subvencije (2007. godina: 45.065 tisuća kuna).

2008. godine

(u tisućama kuna)


(u tisućama kuna)

Obveze prema zaposlenima 61.232 64.823

Obveze prema drţavi i drţavnim institucijama 58.209 62.603

Obveze prema Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. za

platni promet

5.879 6.031

Obveze po osnovi pogrešnih uplata 1.165 1.644

Obveze s osnove financiranja novĉanog prometa 578 302


130.576 139.519

125

37. TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA

( u tisućama kuna )

Potraživanja Obveze

2008. 2007. 2008. 2007.

Hrvatska poštanska banka d.d. 14.662 19.113 171 821

14.622 19.113 171 821

Poslovni prihodi i rashodi

Prihodi Rashodi

2008. 2007. 2008. 2007.


- prihodi od poštanskih usluga 55.718 37.059 - -

- prihodi od platnog prometa 100.376 103.368 - -

- troškovi za bankovne usluge - - 576 398

- troškovi za usluge platnog prometa - - 1.519 1.535

UKUPNO 156.094 140.427 2.095 1.933

Financijski prihodi i rashodi Prihodi Rashodi

2008. 2007. 2008. 2007.


- prihodi od udjela u dobiti pridruţenih

društava

2.925 40.567 - -

- prihodi od kamata 5.160 1.952 - -

- prihodi od teĉajnih razlika 3.177 1.391 - -

- rashodi od teĉajnih razlika - - 2.865 2.267

- troškovi emisije komercijalnih zapisa - - 1.009 -

UKUPNO 11.262 43.910 3.874 2.267

126

Naknade ĉlanovima Uprave i Nadzornog odbora

Tabliĉna analiza rizika likvidnosti i rizika kamatnih stopa

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća nederivacijskih

financijskih obveza Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novĉanih

odljeva po financijskim obvezama po najranijem datumu na koji Društvo moţe zatraţiti

plaćanje.

(u tisućama kuna)

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća nederivacijske

financijske imovine Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novĉanih

odljeva po financijskoj imovini po najranijem datumu na koji Društvo moţe zatraţiti plaćanje.

2008. godine

(u tisućama kuna)


(u tisućama kuna)

Bruto plaće

Uprava 2.113 1.793

Nadzorni odbor 422 324

UKUPNO 2.555 2.117

Do 1mj. Od 1 do 3

mj.

Od 3 mj.

do 1 g.

Od 1 do 5

g.

Preko 5 g. UKUPNO

2008. godina

Beskamatne

172.815 62 118.107 175 201.562 492.721

172.815 62 118.107 175 201.562 492.721

2007. godina

Beskamatne

187.205 516 174 148 215.509 403.552

187.205 516 174 148 215.509 403.552

127

Uprava je mišljenja da stanja i transakcije prema drugim društvima u preteţnom drţavnom

vlasništvu nisu materijalno znaĉajna za priloţene financijske izvještaje.

Do 1mj. (u

tisućama

kuna)

Od 1 do 3

mj. (u

tisućama

kuna)

Od 3 mj. do

1 g. (u

tisućama

kuna)

Od 1 do 5 g.

(u tisućama

kuna)

Preko 5 g. (u

tisućama

kuna)

UKUPNO

(u tisućama

kuna)

2008. godina

Beskamatne

156.670 8.292 58.597 119.252 77.916 420.727

UKUPNO 156.670 8.292 58.597 119.252 77.916 420.727

2007. godina

Beskamatne

279.425 5.042 137.621 23.347 91.862 537.296

279.425 5.042 137.621 23.347 91.862 537.296

128

38. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA

38.1. Koeficijent financiranja

Koeficijent financiranja Društva koji se odreĊuje omjerom neto duga i glavnice nalazi se u rasponu izmeĊu 0 - 11%. Koeficijent financiranja na kraju godine:

38.2. Kategorije financijskih instrumenata

Na izvještajni datum nije bilo znaĉajnih koncentracija kreditnog rizika po zajmovima i

potraţivanjima odreĊenima za iskazivanje po fer vrijednosti kroz raĉun dobiti i gubitka.

2008. godine

(u tisućama kuna)


(u tisućama kuna)

Obveze po kreditima 100.940 -

Novac i novĉani ekvivalenti 27.061 134.153

Neto dug 73.879 -

Glavnica 703.535 957.066

Omjer duga i glavnice 10,5% -

2008. godine

(u tisućama kuna)


(u tisućama kuna)


Financijska imovina po fer vrijednosti kroz raĉun dobiti i

gubitka

960 116.550

Financijska imovina po trošku stjecanja 50.899 50.899

Zajmovi i potraţivanja (ukljuĉujući novac i novĉane

ekvivalente)

360.839 346.142

Ulaganja koja se drţe do dospijeća 8.029 23.705

Financijske obveze 492.721 403.552

Obveze po izdanim komercijalnim zapisima 100.940

Obveze prema dobavljaĉima 37.498 42.423


Obveze za rezerviranja 198.414 193.518

129

38.3. Ciljevi upravljanja financijskim rizikom

Funkcija Sluţbe financija u Društvu pruţa usluge djelatnostima Društva, koordinira

pristupom domaćem i meĊunarodnom financijskom trţištu, prati financijske rizike koji se

odnose na poslovanje Društva i njima upravlja putem internih izvještaja o rizicima u kojima

su izloţenosti analizirane po stupnju i veliĉini rizika. Rijeĉ je o trţišnim rizicima, koji ukljuĉuje

valutni rizik, rizik fer vrijednosti kamatne stope i cjenovni rizik, zatim kreditnom riziku, riziku

likvidnosti i kamatnom riziku novĉanog toka.

Društvo nastoji svesti uĉinke spomenutih rizika na najmanju moguću razinu. Društvo

ne zakljuĉuje ugovore o financijskim instrumentima, ukljuĉujući derivacijske financijske

instrumente, niti njima trguje za spekulativne namjene.

38.4. Upravljanje cjenovnim rizikom

Najveće trţište na kojem Društvo pruţa usluge i prodaje svoje proizvode je trţište Republike

Hrvatske. Uprava Društva na temelju trţišnih cijena odreĊuje cijene svojih usluga i to

zasebno za domaće te zasebno za inozemno trţište. Cijene za rezervirano podruĉje

odreĊuje Hrvatska agencija za poštu i elektroniĉke komunikacije na prijedlog Javnog

operatera, Hrvatske pošte.

38.5. Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed

promjene trţišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske

instrumente. Rizik kamatnih stopa kod tijeka novca je rizik da će troškovi kamata na

financijske instrumente biti promjenjivi tijekom razdoblja. Društvo nema znaĉajne dugoroĉne

obveze po kreditima, stoga nije znaĉajno izloţeno kamatnom riziku. Izloţenost na kamatni

rizik je mala jer nema financijskih instrumenata koji imaju promjenjivu kamatnu stopu.

38.6. Kreditni rizik

Financijska imovina koja potencijalno moţe dovesti Društvo u kreditni rizik je uglavnom

gotovina, a potraţivanja od kupaca umanjena su za sumnjiva i sporna potraţivanja.

Društvo je usvojilo politiku poslovanja iskljuĉivo s kreditno sposobnim stranama i

pribavljanju dodatnih instrumenata osiguranja (bankovne garancija, zaduţnice ili

zadrţavanjem depozita po raĉunima do primopredaje posla) kako bi ublaţila rizik

financijskog gubitka zbog neispunjenja obveza. Društvo svoju gotovinu drţi u

Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., Zagreb. Ostalih znaĉajnijih koncentracija kreditnog rizika

Društvo nema.

38.7. Upravljanje valutnim rizikom

Društvo odreĊene transakcije izvršava u stranoj valuti, te je po tom pitanju izloţena rizicima

promjene valutnih teĉajeva. Izloţenošću valutnom riziku se upravlja putem odobrenih

parametara iz politike. U idućoj tablici su prikazani knjigovodstveni iznosi monetarne

imovine i monetarnih obveza Društva u stranoj valuti na izvještajni datum.

130

38.7.1. Analiza osjetljivosti na valutni rizik

Društvo je uglavnom izloţeno valuti zemalja ĉija je valuta EUR. U idućoj tablici je

analizirana osjetljivost Društva na smanjenje teĉaja kune od 5 % u 2008. godini i u 2007.

godini u odnosu na relevantne strane valute. Prethodne stope osjetljivosti su stope koje se

koriste u internim izvještajima kljuĉnim rukovoditeljima o valutnom riziku i predstavljaju

procjenu rukovodstva o realno mogućim promjenama valutnih teĉajeva. Analiza

osjetljivosti ukljuĉuje samo otvorene novĉane stavke u stranoj valuti i njihovo

preraĉunavanje na kraju razdoblja usklaĊuje temeljem postotne promjene valutnih

teĉajeva. Analiza osjetljivosti ukljuĉuje monetarnu imovinu i monetarne obveze u valuti.

Pozitivan broj pokazuje povećanje dobiti ako se hrvatska kuna u odnosu na predmetnu valutu

promijenila za gore navedene postotke. U sluĉaju obrnuto proporcionalne promjene

vrijednosti hrvatske kune u odnosu na predmetnu valutu, utjecaj na dobit bio bi jednak i

suprotan.

(i) Uglavnom se moţe povezati s izloţenošću prema potraţivanjima i obvezama Društva u

EUR-u i SDR-u na kraju godine. Po mišljenju Uprave, analiza osjetljivosti ne odraţava

inherentni valutni rizik .

38.8. Upravljanje rizikom likvidnosti

Odgovornost za upravljanje kreditnim rizikom snosi Uprava. Društvo upravlja svojom

likvidnošću korištenjem bankovnih te kontinuiranim praćenjem planiranih i ostvarenih

novĉanih tokova, te usklaĊenjem financijske imovine i financijskih obveza. Planirani

novĉani tijek izraĊuje se mjeseĉno, te se dnevno prate odstupanja u cilju boljeg

upravljanja likvidnošću.

Tabliĉna analiza rizika likvidnosti i rizika kamatnih stopa

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća nederivacijskih

financijskih obveza Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novĉanih

odljeva po financijskim obvezama po najranijem datumu na koji se od Društva moţe zatraţiti

plaćanje.

Na dan 31. prosinca (u tisućama kuna) Obveze Imovina

2008. 2007. 2008. 2007.

SDR 69 77 503 417

EUR 79 53 290 1.521

148 130 793 1.938

Utjecaj valute EUR Utjcaj valute SDA

Na dan 31. prosinca (u tisućama kuna) 2008. 2007. 2008. 2007.

Dobit 10 73 22 17

131

Do 1. mj Od 1 do 3 mj. Od 3 mj. do 1

g.

Od 1 do 5 g. Preko 5 g. Ukupno

U tisućama

kuna

U tisućama

kuna

U tisućama

kuna

U tisućama

kuna

U tisućama

kuna

U tisućama

kuna

2008. godina

Beskamatne 172.815 62 118.107 175 201.562 492.721

172.815 62 118.107 175 201.562 492.721

2007. godina

Beskamatne 187.205 516 174 148 215.509 403.552

187.205 516 174 148 215.509 403.552

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća nederivacijske

financijske imovine Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novĉanih odljeva po

financijskoj imovini po najranijem datumu na koji Društvo moţe zatraţiti plaćanje.

Do 1. mj Od 1 do 3 mj. Od 3 mj. do 1

g.

Od 1 do 5 g. Preko 5 g. Ukupno

U tisućama

kuna

U tisućama

kuna

U tisućama

kuna

U tisućama

kuna

U tisućama

kuna

U tisućama

kuna

2008. godina

Beskamatne 156.670 8.292 58.597 119.252 77.916 420.727

156.670 8.292 58.597 119.252 77.916 420.727

2007. godina

Beskamatne 279.425 5.042 137.621 23.347 91.862 537.296

279.425 5.042 137.621 23.347 91.862 537.296

38.9. Fer vrijednost financijskih instrumenata

Financijski instrumenti koji se drţe do dospijeća u normalnom poslovanju su knjiţeni po trošku

nabave ili neto iznosu smanjenom za otplaćeni dio.

Fer vrijednost je odreĊena kao iznos po kojem se financijski instrument moţe prodati trgovanjem

izmeĊu dobrovoljnih poznatih stranaka po trţišnim uvjetima, osim u sluĉaju prodaje pod prisilom ili

radi likvidacije. Fer vrijednost financijskog instrumenta je ona koja je objavljena na trţištu

vrijednosnica ili dobivena metodom diskontiranog tijeka novca.

Na dan 31. prosinca 2008. iskazani iznosi novca, kratkoroĉnih depozita, potraţivanja, kratkoroĉnih

obveza, ukalkuliranih troškova, kratkoroĉnih pozajmica i ostalih financijskih instrumenata

odgovaraju njihovoj trţišnoj vrijednosti, zbog kratkoroĉne prirode ovih sredstava i obveza.

39. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Dana 17. lipnja 2009. godine Hrvatska poštanska banka d.d. je donijela odluku o povećanju

kapitala i izdavanju novih dionica. Povećanje temeljnog kapitala za iznos od 69.540 tisuća kuna,

se povećava unosom potraţivanja s osnova izvršenih uplata u novcu u dopunski kapital Banke.

Sve nove dionice će uplatiti i upisati HP – Hrvatska pošta d.d.

132

40. USVAJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijske izvještaje iznijete na prethodnim stranicama od 1 do 55 usvojila je i odobrila

njihovo izdavanje Uprava Društva HP-Hrvatska pošta d.d., Zagreb 17. lipnja 2009. godine.

133

2.13.4 Financijski Izvještaj o poslovanju za razdoblje I.–IX. 2009. godine

Uvod

Hrvatska pošta je kao vodeći davatelj poštanskih usluga u Hrvatskoj u razdoblju od I. – IX.

2009. godine postigla znatno bolje financijske rezultate u odnosu na isto obraĉunsko

razdoblje 2008. godine. Kontinuirani rast prihoda i smanjenje rashoda rezultirali su

povećanjem neto dobiti razdoblja za 138,4 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle

godine.

Pozitivno financijsko poslovanje rezultat je primjene nove razvojne strategije, poduzetih

mjera racionalizacije troškova te smanjenja broja zaposlenih u skladu s Programom

zbrinjavanja viška zaposlenih.

Glavna obiljeţja izvještajnog razdoblja

ukupni prihodi iznose 1.268,3 mln kn i veći su za 10,9% dok su poslovni prihodi u

iznosu od 1.254,7 mln kn veći za 10,8%

ukupni rashodi iznose 1.201 mln kn i manji su za 1,1% dok su poslovni rashodi veći

za 1,3% i iznose 1.187 mln kn budući da ukljuĉuju jednokratne rashode za

stimulativne otpremnine

neto dobit povećana je za 138,4 mln kn i ostvarena je u iznosu od 67,2 mln kn

neto novĉani tijek od poslovnih aktivnosti znatno je povećan (za 251,7 mln kn) u

odnosu na stanje krajem prošle godine (31.12.2008. godine)

broj zaposlenih smanjen je za 7,9% odnosno za 963 radnika

134

1. Raĉun dobiti i gubitka za razdoblje od 01. sijeĉnja do 30. rujna 2009. godine

2008. 2009.

I. POSLOVNI PRIHODI 1.132.049.903,53 1.254.686.170,37

1. Prihodi od prodaje 1.108.783.909,87 1.235.239.189,70

2. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga 435.684,45 604.671,50

3. Ostali poslovni prihodi 22.830.309,21 18.842.309,17

II. POSLOVNI RASHODI 1.172.167.427,73 1.187.229.868,36

1. Promjene vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda

2. Materijalni troškovi 211.858.479,11 202.727.469,10

a) Troškovi sirovina i materijala 59.215.321,87 53.001.154,71

b) Troškovi prodane robe 54.200.629,86 45.593.210,91

c) Ostali vanjski troškovi 98.442.527,38 104.133.103,48

3. Troškovi osoblja 881.087.154,50 903.747.751,20

a) Neto plaće i nadnice 574.877.966,58 597.931.472,15

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 188.780.980,93 190.915.482,86

c) Doprinosi na plaće 117.428.206,99 114.900.796,19

4. Amortizacija 32.707.034,27 32.381.639,49

5. Ostali troškovi poslovanja 38.754.559,30 39.786.203,19

6. Vrijednosno usklaĊivanje 1.221.029,71 2.266.815,31

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 0,00 0,00

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 1.221.029,71 2.266.815,31

7. Rezerviranja 0,00 0,00

8. Ostali poslovni rashodi 6.539.170,84 6.319.990,07

III. FINANCIJSKI PRIHODI 11.684.432,06 13.590.266,35

1.

Kamate, teĉajne razlike, dividende i sliĉni prihodi iz odnosa s

povezanim poduzetnicima 5.763.843,24 7.431.382,90

2.

Kamate, teĉajne razlike, dividende i sliĉni prihodi iz odnosa s

nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama 2.644.766,62 5.379.765,11

3. Dio prihoda od pridruţenih poduzetnika i sudjelujućih interesa 0,00 0,00

4. Nerealizirani dobici (prihodi) 3.275.597,70 779.118,34

5. Ostali financijski prihodi 224,50 0,00

IV. FINANCIJSKI RASHODI 42.707.658,77 13.798.195,70

1.

Kamate, teĉajne razlike i drugi rashodi s povezanim

poduzetnicima 4.322.015,84 6.723.872,66

2.

Kamate, teĉajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim

poduzetnicima i drugim osobama 1.230.442,72 5.451.671,29

3. Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine 37.152.785,63 403.533,20

4. Ostali financijski rashodi 2.414,58 1.219.118,55

V. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

VI. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

VII. UKUPNI PRIHODI 1.143.734.335,59 1.268.276.436,72

VIII. UKUPNI RASHODI 1.214.875.086,50 1.201.028.064,06

IX. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA -71.140.750,91 67.248.372,66

1. Dobit prije oporezivanja 0,00 67.248.372,66

2. Gubitak prije oporezivanja 71.140.750,91 0,00

X. POREZ NA DOBIT

XI. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA -71.140.750,91 67.248.372,66

1. Dobit razdoblja 0,00 67.248.372,66

2. Gubitak razdoblja 71.140.750,91 0,00

DODATAK RAĈUNU DOBITI I GUBITKA

XII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

1. Pripisano imateljima kapitala matice2. Pripisano manjinskom interesu

OZNAKA

POZICIJENAZIV POZICIJE

IZNOSI U HRK

U razdoblju od I. – IX. 2009. godine poslovni prihodi veći su za 10,8% i iznose 1.254,7 mln kn dok su poslovni rashodi povećani za 1,3% na 1.187 mln kn budući da ukljuĉuju jednokratni rashod za stimulativne otpremnine. Neto dobit razdoblja tekuće godine iznosi 67,248 mln kn i veća je za 138,4 mln kn u odnosu na isto razdoblje 2008. godine kada je iskazan gubitak u iznosu od 71,140 mln kn.

135

2.Bilanca

31.12.2008. 31.09.2009

AKTIVA

A. POTRAŢIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B. DUGOTRAJNA IMOVINA 982.329.640,02 1.036.187.260,12

I. NEMATERIJALNA IMOVINA 3.653.763,56 4.768.403,82

1. Izdaci za razvoj

2. Koncesije, patenti, licencije, robne i usluţne marke, software i ostala prava 3.453.763,56 4.619.303,82

3. Goodwill

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine

5. Nematerijalna imovina u pripremi 200.000,00 149.100,00

6. Ostala nematerijalna imovina

II. MATERIJALNA IMOVINA 451.153.318,02 504.732.628,93

1. Zemljište 34.167.473,81 34.158.088,07

2. GraĊevinski objekti 340.883.146,76 329.087.997,82

3. Postrojenja i oprema 25.145.141,02 29.442.746,67

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 31.334.562,22 79.967.069,91

5. Biološka imovina

6. Predujmovi za materijalnu imovinu 478,36 14.386,90

7. Materijalna imovina u pripremi 9.731.426,77 22.946.998,22

8. Ostala materijalna imovina 9.891.089,08 9.115.341,34

9. Ulaganje u nekretnine

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 358.068.154,69 468.419.424,81

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 298.180.819,52 408.180.139,52

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 51.858.176,24 52.233.761,38

4. Ulaganja u vrijednosne papire 1.129.122,33 1.129.122,33

5. Dani zajmovi, depoziti i sliĉno 6.900.036,60 6.876.401,58

6. Vlastite dionice i udjeli

7. Ostala dugotrajna financijska imovina

IV. POTRAŢIVANJA 134.928.624,91 23.741.023,72

1. Potraţivanja od povezanih poduzetnika 110.000.000,00

2. Potraţivanja po osnovi prodaje na kredit 24.446.177,19 23.291.989,01

3. Ostala potraţivanja 482.447,72 449.034,71

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 34.525.778,84 34.525.778,84

C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 254.277.289,66 342.128.100,04

I. ZALIHE 28.365.887,46 27.784.385,28

1. Sirovine i materijal 9.302.545,09 11.806.568,17

2. Proizvodnja u tijeku

3. Nedovršeni proizvodi i poluproizvodi

4. Gotovi proizvodi

5. Trgovaĉka roba 19.063.342,37 15.977.817,11

6. Predujmovi za zalihe

7. Ostala imovina namijenjena prodaji

II. POTRAŢIVANJA 198.847.330,40 262.460.467,84

1. Potraţivanja od povezanih poduzetnika 14.662.163,34 16.808.426,10

2. Potraţivanja od kupaca 141.811.136,78 204.703.783,94

3. Potraţivanja od sudjelujućih poduzetnika 15.296.857,91 1.142.283,99

4. Potraţivanja od zaposlenika i ĉlanova poduzetnika 1.209.079,87 1.418.798,35

5. Potraţivanja od drţave i drugih institucija 16.812.843,02 20.379.708,31

6. Ostala potraţivanja 9.055.249,48 18.007.467,15

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 6.915,00 37.365,00

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

3. Sudjelujući interesi (udjeli)

4. Ulaganja u vrijednosne papire 3.475,00 30.925,00

5. Dani zajmovi, depoziti i sliĉno 3.440,00 6.440,00

6. Vlastite dionice i udjeli

7. Ostala financijska imovina

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 27.057.156,80 51.845.881,92

D. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAĈUNATI PRIHODI 1.230.243,64 6.285.757,20

E. GUBITAK IZNAD KAPITALA

F. UKUPNO AKTIVA 1.237.837.173,32 1.384.601.117,36G. IZVANBILANĈNI ZAPISI 125.238.503,70 141.599.881,13

OZNAKA


IZNOSI U HRK

136

31.12.2008. 31.09.2009

PASIVA

A. KAPITAL I REZERVE 703.535.828,46 770.784.201,12

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 878.827.400,00 878.827.400,00

II. KAPITALNE REZERVE

III. REZERVE IZ DOBITI 79.517.657,88 79.517.657,88

1. Zakonske rezerve 71.935.662,65 71.935.662,65

2. Rezerve za vlastite dionice

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)

4. Statutarne rezerve

5. Ostale rezerve 7.581.995,23 7.581.995,23

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE

V. ZADRŢANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK -928.355,55

1. Zadrţana dobit

2. Preneseni gubitak 928.355,55 254.809.229,42

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE -253.880.873,87

1. Dobit poslovne godine 67.248.372,66

2. Gubitak poslovne godine 253.880.873,87

VII. MANJINSKI INTERES

B. REZERVIRANJA 198.413.988,98 198.301.988,98

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i sliĉne obveze 170.664.455,18 170.664.455,18

2. Rezerviranja za porezne obveze

3. Druga rezerviranja 27.749.533,80 27.637.533,80

C. DUGOROĈNE OBVEZE 20.163.691,39 170.418.346,45

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite i sliĉno

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

4. Obveze za predujmove

5. Obveze prema dobavljaĉima

6. Obveze po vrijednosnim papirima 150.897.962,73

7. Ostale dugoroĉne obveze 20.163.691,39 19.520.383,72

8. OdgoĊena porezna obveza

D. KRATKOROĈNE OBVEZE 274.143.427,87 186.916.763,98

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 170.534,49 134.307,482. Obveze za zajmove, depozite i sliĉno

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

4. Obveze za predujmove 5.128.111,64 5.266.034,06

5. Obveze prema dobavljaĉima 37.328.588,88 28.358.456,60

6. Obveze po vrijednosnim papirima 100.940.400,00 23.170.410,00

7. Obveze prema zaposlenicima 61.232.365,65 54.870.987,83

8. Obveze za poreze, doprinose i sliĉna davanja 58.208.770,99 58.515.690,07

9. Obveze s osnove udjela u rezultatu

10. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji

11. Ostale kratkoroĉne obveze 11.134.656,22 16.600.877,94

E. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA 41.580.236,62 58.179.816,83

F. UKUPNO PASIVA 1.237.837.173,32 1.384.601.117,36

G. IZVANBILANĈNI ZAPISI 125.238.503,70 141.599.881,13

DODATAK BILANCI

A. KAPITAL I REZERVE

1. Pripisano imateljima kapitala matice2. Pripisano manjinskom interesu

OZNAKA


IZNOSI U HRK

Ukupna aktiva na 30.09.2009. godine iznosi 1.384,6 mln kn i veća je za 146,8 mln kn (za

11,9%) u odnosu na stanje na 31.12.2008. godine. Na povećanje aktive utjecale su promjene

na dugotrajnoj materijalnoj imovini (novonabavljena transportna sredstva i informatiĉka

oprema) te promjene u okviru kratkotrajne imovine (povećanje potraţivanja od kupaca

poštanskih usluga i stanja novca u banci i blagajni).

Iznos od 110 mln kn koji je Hrvatska pošta uloţila u dopunski kapital HPB-a, pretvoren je u

dionice HPB-a što je vidljivo na poziciji dugotrajne financijske imovine.

137

Kapital i rezerve Društva iznose 770,8 mln kn i uvećane su za ostvarenu dobit tekućeg

razdoblja koja iznosi 67,2 mln kn (za 9,6%).

Dugoroĉne obveze povećale su se za 150,3 mln kn na 170,4 mln kn u odnosu na stanje

31.12.2008. godine. Razlog povećanja su nastale obveze za zaduţivanje putem izdavanja

21 mil. eura korporativnih obveznica (nominalna vrijednost jedne obveznice iznosi 1 eur) u

iznosu od 152,9 mln kn odnosno 150,9 mln kn, što je iznos nakon umanjenja za diskont na

izdane obveznice.

Kratkoroĉne obveze smanjile su se za 87,2 mln kn na 186,9 mln kn u odnosu na stanje

31.12.2008. godine. U strukturi kratkoroĉnih obveza smanjile su se obveze po izdanim

komercijalnim zapisima za 77,8 mln kn (konverzija komercijalnih zapisa u obveznice).

138

2.1. Struktura aktive i pasive (Graf 1.)

Graf 1.

-1.800.000

-1.500.000

-1.200.000

-900.000

-600.000

-300.000

0

300.000

600.000

900.000

1.200.000

1.500.000

1.800.000iz

nosi

u 0

00 k

n

Kapital i rezerve -703.536 -770.784 -751.346

Rezerviranja -198.414 -198.302 -132.258

Dugoroĉne obveze -20.164 -170.418 -20.164

Kratkoroĉne obveze -274.143 -186.917 -349.047

OdgoĊeno plać. troškova i prihod

budućeg razd.

-41.580 -58.180 -41.578

Plaćeni troš. budućeg razd. i obraĉ.

prihodi

1.230 6.286 1.230

Kratkotrajna imovina (obrtna sredstva) 254.277 342.128 259.790

Dugotrajna imovina 982.330 1.036.187 1.033.373

31.12.2008. 30.09.2009. Plan 2009.

139

3. Izvještaj o novĉanom tijeku (indirektna metoda) za razdoblje od 01. sijeĉnja do 30. rujna 2009. godine

2008. 2009.

NOVĈANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Dobit prije poreza / (gubitak) -71.140.750,91 67.248.372,66

2. Amortizacija 32.707.034,27 32.381.639,49

3. Povećanje kratkoroĉnih obveza

4. Smanjenje kratkotrajnih potraţivanja

5. Smanjenje zaliha 580.796,88

6. Ostalo povećanje novĉanog tijeka 86.085.142,85 24.585.665,26

I. UKUPNO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 47.651.426,21 124.796.474,29

1. Smanjenje kratkoroĉnih obveza 20.853.587,27 9.456.673,89

2. Povećanje kratkotrajnih potraţivanja 21.517.946,78 65.879.247,45

3. Povećanje zaliha 697.281,70

4. Ostalo smanjenje novĉanog tijeka 4.594.055,25 6.189.406,37

II. UKUPNO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 47.662.871,00 81.525.327,71

A1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 43.271.146,58

A2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 11.444,79

NOVĈANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novĉani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 1.280.621,61 1.187.601,19

2. Novĉani primici od prodaje vlasniĉkih i duţniĉkih instrumenata

3. Novĉani primici od kamata

4. Novĉani primici od dividendi

5. Ostali novĉani primici od investicijskih aktivnosti

III. UKUPNO NOVĈANI PRIMICI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 1.280.621,61 1.187.601,19

1. Novĉani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 12.406.250,51 88.057.017,76

2. Novĉani izdaci za stjecanje vlasniĉkih i duţniĉkih financijskih instrumenata

3. Ostali novĉani izdaci od investicijskih aktivnosti 56.032.143,89

IV. UKUPNO NOVĈANI IZDACI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 68.438.394,40 88.057.017,76

B1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

B2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 67.157.772,79 86.869.416,57

NOVĈANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novĉani primici od izdavanja vlasniĉkih i duţniĉkih financijskih instrumenata68.414.445,11

2. Novĉani primici od glavnice kredita, zaduţnica, pozajmica i drugih posudbi

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti

V. UKUPNO NOVĈANI PRIMICI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 68.414.445,11

1. Novĉani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica

2. Novĉani izdaci za isplatu dividendi

3. Novĉani izdaci za financijski najam

4. Novĉani izdaci za otkup vlastitih dionica

5. Ostali novĉani izdaci od financijskih aktivnosti

VI. UKUPNO NOVĈANI IZDACI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

C1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 68.414.445,11

C2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

Ukupno povećanje novĉanog tijeka 24.816.175,12

Ukupno smanjenje novĉanog tijeka 67.169.217,58

NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI NA POĈETKU RAZDOBLJA 134.152.571,33 27.060.631,80

Povećanje novca i novĉanih ekvivalenata 24.816.175,12

Smanjenje novca i novĉanih ekvivalenata 67.169.217,58

NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA 66.983.353,75 51.876.806,92

OZNAKA


IZNOSI U HRK

140

U razdoblju od I. – IX. 2009. godine novĉani tijek od poslovnih aktivnosti povećao se za 43,3

mln kn u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je iskazano smanjenje tijeka od

poslovnih aktivnosti za 11 tis. kuna.

Novĉani tijek od financijskih aktivnosti u izvještajnom razdoblju iznosi 68,4 mln kn, a odnosi

se na novĉane primitke od prodaje obveznica.

Krajem rujna 2009. godine novac i novĉani ekvivalenti iznosili su 51,9 mln kn što je

povećanje za 24,8 mln kn u odnosu na stanje na poĉetku razdoblja.

4. Izvještaj o promjenama u vlasniĉkoj glavnici

REDNI

BROJ

STAVKE

NAZIV STAVKE

IZNOS U KN

2008. 2009.

1. UPISANI KAPITAL 878.827 878.827

2. PREMIJE NA EMITIRANE DIONICE

3. REZERVE 79.518 79.518

3.1. Zakonske rezerve 71.936 71.936

3.2. Rezerve za vlastite dionice

3.3. Statutarne rezerve

3.4. Ostale rezerve 7.582 7.582

4.

ZADRŢANA DOBIT ILI PRENESENI

GUBITAK 928 254.809

5. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE 253.881 67.248

6. DIVIDENDE (UDJELI U DOBITI)

I.

UKUPNO ULOŢENI I ZARAĐENI

KAPITAL 703.536 770.784

8.

REVALORIZACIJA NEKRETNINA,

POSTROJENJA I OPREME

9. REVALORIZACIJA ULAGANJA

10. OSTALA REVALORIZACIJA

11.

TEĈAJNE RAZLIKE S OSNOVA NETO

ULAGANJA U INOZEMNO

POSLOVANJE

II.

UKUPNO IZRAVNO POVEĆANJE /

SMANJENJE GLAVNICE

13.

PROMJENE RAĈUNOVODSTVENIH

POLITIKA

14. ISPRAVAK TEMELJNIH POGREŠAKA

III.

UKUPNO IZRAVNO POVEĆANJE /

SMANJENJE ZADRŢANE DOBITI

A. UKUPNO KAPITAL 703.536 770.784

141

2.13.5 Sudski postupci

VoĊenje sporova i postupaka u kojima je Hrvatska pošta oznaĉena kao tuţenik, odnosno

pasivno legitimirana, dijeli se na sljedeće vrste: trgovaĉki, radni i upravni sporovi, kazneni i

arbitraţni postupci, izvansudske nagodbe i postupci mirenja.

Navedeni sporovi i postupci, ovisno o ishodu i vrijednosti spora, mogu utjecati na financijsko

poslovanje Hrvatske pošte kao i na poloţaj radnika u cjelini.

U protekloj godini brojĉano je evidentirano manje sporova, posebice radnih, u odnosu na

prethodne godine iz razloga što su uglavnom dovršeni «masovni» radni sporovi s osnova

isplata i naknada plaće iz bivših Kolektivnih ugovora (regresi, boţićnice, uskrsnice, razlike

plaće i dr.).

Na Trgovaĉkim sudovima vodi se najmanji broj sporova, uglavnom veće vrijednosti, dok je na

Općinskim graĊanskim sudovima daleko veći broj, s rasponom vrijednosti od neznatne pa do

vrijednosti iznad 1.000.000,00 kn.

Radni sporovi su brojĉano najviše zastupljeni, a mogu se svrstati u nekoliko kategorija:

1. otkazi (redovni, izvanredni, otkazi s ponudom izmijenjenog Ugovora), isplate i

naknade plaće, utvrĊivanje statusa radnika, traţenje zamjenske suglasnosti i dr.

2. naknade štete

3. zaštita dostojanstva radnika

Trenutno je u tijeku 388 radnih sporova u kojima je Hrvatska pošta tuţenik, a od toga 276

oznaĉenih pod toĉkom 1., 110 oznaĉenih pod toĉkom 2. i 2 oznaĉena pod toĉkom 3..

Vezano za isticanje vrijednosti spora u kategoriji radnih sporova koji se odnose na

nedopuštenost otkaza i vraćanje radnika na rad teško je ili nemoguće definirati vrijednost sve

do zakljuĉenja glavne rasprave. S obzirom na dugotrajnost postupaka vrijednosti sporova su

znaĉajne.

Hrvatska pošta vodi 3 upravna spora od kojih se 1 odnosi na iseljenje i ispraţnjenje

stambenog prostora, a 2 na brisanje zemljišno knjiţnog upisa.

U Hrvatskoj pošti je završeno sklapanje izvansudskih nagodbi vezanih za isplatu razlike

plaće (s osnova korekcijskih faktora) za razdoblje od 2006. do 2008. godine ukupno za oko

960 radnika. Pojedinaĉni iznosi kreću se od 700 kn bto 1. do 9.000,00 kn bto 1.

Arbitraţni postupci trenutno se ne provode.

U tijeku su sporovi oko vlasništva nekretnina s Hrvatskim telekomom nastali u postupku

razdvajanja HPT-a na HP d.d. i HT d.d..U nastavku slijedi pregled znaĉajnijih sudskih

postupaka Izdavatelja:

142

HP-Hrvatska pošta d.d. tuţenik je u 3 (tri) spora te se u njima potraţuje ukupno

6.230.827,79 kn

1. Tuţba Lidije Dukić

- Tuţba je radi isplate pred Općinskim sudom u Zagrebu. HP-Hrvatska pošta d.d. je

drugotuţeni, a Alianz osiguranje je prvotuţeni. Sporno je dostava pismena tuţiteljici od

strane javnog biljeţnika.

- VPS 1.500.000,00 kn

2. Tuţba Eurocomputer systems d.o.o..

- Tuţba je radi isplate. Sporna je okolnost da li je Ugovor o godišnjem odrţavanju

informatiĉke opreme produţen, odnosno da li je dogovoren nastavak odrţavanja opreme

putem narudţbenica.

- VPS: 2.950.197,79 kn

3. Tuţba Jul – com d.o.o., Pleternica

- Tuţba je protiv HT d.d. i HP d.d., radi naplate štete. U ovom sporu HT i HP su solidarni

duţnici u sluĉaju da sud prihvati tuţbeni zahtjev.

- Prvostupanjski sud je usvojio tuţbeni zahtjev te su uloţene ţalbe, a predmet se nalazi na

Ţupanijskom sudu u Zagrebu.

- VPS 1.780.630,00 kn

Hrvatska pošta je tuţitelj u tri spora te u istima potraţuje ukupno: 4.838.071,21 kn

4. Tuţba protiv Školske knjige d.d., Zagreb

- pokrenut ovršni postupka protiv Školske knjige, te je uloţen ovršenik uloţio prigovor

- postupak se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu

VPS 1.135.451,13 kn

5. Tuţba protiv Carponia print d.o.o.

- tuţba je pokrenuta radi isplate (podmirenje duga)

- postupak pred Općinskim sudom u Krapini

VPS 1.074.566,96 kn

6. Tuţba protiv Komercijalne banke d.d. Zagreb

- steĉajni drugostupanjski postupak radi naplate potraţivanja

- VPS 2.628.063,12 kn

Postoji evidentirani rizik da neki od navedenih sporova ne budu riješenih u korist Društva, ali

navedeno ne predstavlja rizik za stabilnost redovnog financijskog poslovanja.

143

2.13.6 Znaĉajne promjene financijskog i trţišnog poloţaja Izdavatelja Od datuma posljednjeg objavljenog revidiranog financijskog izvješća, Financijskog izvještaja i

Izvještaja neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2008. godine, Hrvatska

pošta je izdala sveukupno 41.000.000 eura obveznica ĉime joj se povećala ukupna

zaduţenost. Priljev od prodaje obveznica većim dijelom je iskorišten za isplatu stimulativnih

otpremnina ĉime se zbrinuo višak radnika Hrvatske pošte.

Zbrinjavanjem viška radnika smanjit će se troškovi poslovanja, ĉime će se poboljšati poslovni

rezultati i financijski poloţaj Izdavatelja.

144

2.14 DODATNE INFORMACIJE

2.14.1 Temeljni kapital

Izdavatelj je dioniĉko društvo koje ima registrirani temeljni kapital u iznosu od

878.827.400,00 kuna podijeljenih na 8.788.274 redovnih dionica koje glase na ime,

nominalne vrijednosti 100,00 kuna svaka.

Temeljni kapital upisan je i uplaćen u cijelosti.

2.14.2 Statut Hrvatska pošta sukladno ĉlanku 5. svojeg Statuta obavlja sljedeće djelatnosti:

- poštanske usluge



- mjenjaĉki poslovi

- izdavanje i prodaja poštanskih vrijednosnica, obrazaca, ambalaţe, publikacija, edicija i sliĉno



- brzojavne usluge

- kurirske usluge


- usluge promidţbe

- odrţavanje i popravak objekata, postrojenja i ureĊaja za obavljanje poštanskog prometa





- kupnja i prodaja robe


- usluge ostale trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama


- uvoz-izvoz



145


- pripremanje hrane i pruţanje usluga prehrane, pripremanje i usluţivanje pića i napitaka i pruţanje usluga smještaja

- zastupanje u osiguranju





Prijepis cjelovitog Statuta Hrvatske pošte nalazi se u privitku ovog Prospekta u toĉki 4.

2.15 ZNAĈAJNI UGOVORI

Niti jedan ugovor nije toliko velik da bi predstavljao znaĉajnu stavku u prihodima Hrvatske

pošte.

146

2.16 INFORMACIJE ĈIJI SU IZVOR TREĆE OSOBE I IZJAVE STRUĈNJAKA

2.16.1 Mišljenja trećih osoba

U Prospekt nije ukljuĉeno mišljenje niti izvješće koje je izradila treća osoba, izuzev

revizorskih mišljenja na financijske izvještaje.

2.16.2 Informacije trećih osoba

U Prospekt nije ukljuĉeno nijedno mišljenje koje se pripisuje trećoj osobi kao struĉnjaku.

U pojedinim dijelovima Prospekta (toĉka 2.6.3) korišteni su statistiĉki podaci Hrvatske

agencije za poštu i telekomunikacije i Vijeća za poštanske usluge, pri ĉemu nisu izostavljene

ĉinjenice zbog kojih bi tako prenesene informacije bile netoĉne ili obmanjujuće.

147

2.17 DOKUMENTI DOSTUPNI NA PREGLED

Sljedeći dokumenti bit će dostupni na pregled u pisanom obliku:

Statut Izdavatelja

Revidirana konsolidirana financijska izvješća za 2007. i 2008. godinu i

Kvartalna financijska izvješća s datumom 30.9.2008. i 30.9.2009. godine

Gore navedeni dokumenti mogu se pregledati u sjedištu Izdavatelja, na adresi Jurišićeva 13,

10000 Zagreb, svakim radnim danom od 8:00 do 16:00 sati.

148

3 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU

3.1 ĈIMBENICI RIZIKA

3.1.1 Općenito o rizicima

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama odnosa

rizika i povrata iz ulaganja, svjesno preuzima pojedine vrste rizika. Kod razmatranja ulaganja

u obveznice Hrvatske pošte, ulagatelj bi trebao uzeti u obzir ĉimbenike rizika obveznice

izloţene u nastavku, ali se ulagatelj upućuje i na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog

poloţaja Hrvatske pošte, a posebice na toĉke 2.3., 2.4. i 2.13. ovog Prospekta.

3.1.2 Valutni rizik

Imatelj Obveznica izloţen je riziku promjene teĉaja EUR/HRK. Svaki investitor koji ulaţe u

Obveznice Izdavatelja mora biti svjestan da promjena teĉaja moţe utjecati na prinos koji će

se ostvariti kupnjom Obveznice.

3.1.3 Rizik promjene kamatnih stopa

Vlasnik obveznice s fiksnom kamatnom stopom izloţen je riziku pada cijene takve obveznice

kao rezultata promjene trţišnih kamatnih stopa, tj. kamatnih stopa koje na trţištu ostvaruju

usporedivi izdavatelji. Naime, iako je kamatna stopa na Obveznicu Izdavatelja fiksirana,

kamatne stope na trţištu mijenjaju se svaki dan. Kako se trţišne kamatne stope mijenjaju,

tako se mijenja i cijena obveznica, ali u suprotnom smjeru. Ako trţišna kamatna stopa raste,

cijena obveznice s fiksnom kamatnom stopom obiĉno pada, dok se prinos na takvu

obveznicu ne izjednaĉi s trţišnom kamatnom stopom i obrnuto, ako trţišna kamatna stopa

pada, cijena obveznice raste dok se prinos na takvu obveznicu otprilike ne izjednaĉi s

trţišnom kamatnom stopom. Ako investitor drţi obveznicu do dospijeća kretanje kamatnih

stopa na trţištu, koje ostvaruju usporedivi izdavatelji, neće utjecati na prinos koji će investitor

ostvariti.

3.1.4 Rizik trţišne cijene

Na trţišnu cijenu obveznica utjeĉe velik broj ĉimbenika kao npr. promjena trţišnih kamatnih

stopa, cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike centralne banke, inflacija te nedostatak ili

prevelika potraţnja za obveznicama. Vlasnik obveznica tako je izloţen riziku nepovoljnog

kretanja trţišne cijene obveznica koji se materijalizira ukoliko vlasnik obveznica iste proda

prije dospijeća.

149

3.1.5 Rizik likvidnosti

Neovisno o uvrštenju Obveznica na ureĊeno trţište nema nikakvih garancija da će se razviti

aktivno trgovanje istima, a koje bi trajalo cijelo razdoblje do dospijeća Obveznica. U sluĉaju

da se aktivno trgovanje ne razvije, to bi moglo imati i negativan utjecaj na cijenu Obveznice,

a posebno na likvidnost Obveznice.

3.1.6 Hrvatsko trţište kapitala

Trţište kapitala u Hrvatskoj još uvijek je plitko i nedovoljno razvijeno, u posljednje vrijeme s

vrlo narušenom i niskom likvidnošću, s problemima koje bi mogli nabrojati kako slijedi:

- Mali broj likvidnih vrijednosnih papira

- Nedovoljna likvidnost primarnog i sekundarnog trţišta

- Nedovoljna transparentnost poslovanja i poslovnih rezultata izdavatelja vrijednosnih

papira

- Niska domaća potraţnja i gotovo potpuna odsutnost velikih institucionalnih investitora

- Izuzetno velika volatilnost cijena

Odredbe Zakona o trţištu kapitala, Zakona o investicijskim fondovima i drugi propisi iz ove

oblasti, a osobito aktivnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) kao

središnjeg regulatornog tijela za funkcioniranje trţišta vrijednosnih papira, unaprijeĊeni

nadzor nad sudionicima trţišta i izdavateljima ĉine vrlo kvalitetan pravni okvir za

organiziranje i funkcioniranje ovog segmenta trţišta.

Gore navedeni problemi u najvećoj su mjeri posljedica nedostatne kapitaliziranosti sudionika

te oskudne, netransparentne ponude i visoko volatilne ili špekulativno formirane cijene

vrijednosnica.

Tijekom 2008. i prve polovice 2009. godine zabiljeţena je drastiĉna dekapitalizacija

financijskog trţišta koja je svim ulagateljima smanjila financijsku imovinu uloţenu u

vrijednosne papire ili nebankovne institucije. Ovaj pad bi mogao imati velike implikacije na

razinu potrošnje i investicije.

150

3.2 KLJUĈNE INFORMACIJE

3.2.1 Interesi pravnih i/ili fiziĉkih osoba u svezi s izdanjem

Hrvatska poštanska banka d.d. izvršila je duţnost Agenta i Pokrovitelja poĉetnog izdanja s

datumom 1. srpanj 2009. godine te duţnost Agenta povećanja izdanja s datumom 7. sijeĉnja

2010. godine. Postojao je interes Hrvatske poštanske banke d.d. kao agenta i pokrovitelja

izdanja te agenta povećanja izdanja kroz proviziju izdanja.

Hrvatska poštanska banka d.d. kreditira Izdavatelja. Hrvatska poštanska banka d.d. imala je

interes za uspjeh obje ponude jer je izdavanje obveznica utjecalo na cjelokupni financijski

poloţaj Izdavatelja.

3.2.2 Razlozi za ponudu i korištenje sredstava

Obje ponude su organizirane kako bi se reprogramirao dug te prikupila novĉana sredstva za

financiranje daljnjih troškova poslovanja.

Poĉetnim izdanjem je izdano ukupno 21.000.000 eura Obveznica ĉija je nominalna

protuvrijednost na dan izdanja iznosila 152.852.952,00 kuna. Cijena poĉetnog izdanja je

iznosila 98,721% te je iznos koji je Izdavatelj dobio u priljev iznosio 150.897.962,74 kune. Od

toga je za zamjenu postojećih komercijalnih zapisa Izdavatelja iskorišteno 11.319.434

Obveznice odnosno 81.337.120,48 kuna, dok je preostalih 9.680.566 Obveznica odnosno

69.560.842,26 kuna uplaćeno od strane ostalih kvalificiranih ulagatelja. Proces upisa i

odreĊivanja cijene pobliţe je opisan u toĉki 3.4.1.

Prikupljena novĉana sredstva iskorištena su kako slijedi:

Otpremnine 59.079.619,04 kune

Proširenje voznog parka 9.334.826,07 kune

Preostala novĉana sredstva prikupljena izdanjem Obveznica iskorištena su za daljnje

financiranje redovitog poslovanja Izdavatelja.

Povećanjem izdanja s datumom 7. sijeĉnja 2010. godine izdano je dodatnih 20.000.000 eura

Obveznica ĉija je nominalna protuvrijednost na dan izdanja iznosila 145.831.180,00 kuna.

Cijena povećanja izdanja iznosila je 101,096% te je iznos, raĉunajući i steĉenu kamatu, koji

je Izdavatelju uplaćen iznosio 147.647.027,97 kuna. Proces upisa i odreĊivanja cijene

pobliţe je opisan u toĉki 3.4.1.

Novĉana sredstva prikupljena povećanjem izdanja iskorištena su kako slijedi:

Otpremnine 105.579.754,07 kune

Rezerviranja za buduće stimulativne otpremnine 40.973.540,05 kuna

151

Preostala novĉana sredstva prikupljena povećanjem izdanja Obveznica iskorištena su za

daljnje financiranje redovitog poslovanja Izdavatelja.

152

3.3 INFORMACIJE O OBVEZNICI

3.3.1 Rod i serija Obveznica

Predmet ovog Prospekta uvrštenja su dugoroĉni duţniĉki vrijednosni papiri Izdavatelja

(„Obveznice“) koje nose oznaku HP-O-127A. MeĊunarodna jedinstvena identifikacijska

oznaka (ISIN) koja je dodijeljena Obveznici je HRHP00O127A4. Obveznice su izdane u

denominaciji od EUR 1. Ukupno izdanje Obveznica Izdavatelja s fiksnom kamatnom stopom

od 9,00% godišnje i dospijećem 1. srpnja 2012. godine iznosi EUR 41.000.000,00.

3.3.2 Karakteristike Obveznica

Obveznice su prenosivi, dugoroĉni duţniĉki vrijednosni papiri, izdani na ime, u

nematerijaliziranom obliku, u denominaciji od EUR 1.

3.3.3 Poloţaj Obveznica

Obveze Izdavatelja iz Obveznica predstavljaju neosigurane, izravne i bezuvjetne obveze

Izdavatelja, meĊusobno ravnopravne i najmanje pari passu sa svim drugim, sadašnjim i

budućim neosiguranim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo

temeljem kogentnih propisa.

3.3.4 Opis prava koje daju Obveznice

Temeljna prava vlasnika Obveznica su pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamate.

Obveznice takoĊer daju pravo na zatezne kamate u sluĉaju kašnjenja, kako je opisano u

toĉkama 3.3.7 i 3.3.8. Obveznice su slobodno prenosive te imatelj ima pravo raspolaganja

Obveznicama, ukljuĉujući i zasnivanje zaloţnog prava.

Izdavatelj moţe, u bilo koje vrijeme, vlasnicima Obveznica ponuditi otkup dijela ili cijelog

iznosa Obveznica kojim raspolaţu uz uvjet da takva ponuda bude jednako dostupna svim

vlasnicima Obveznica.

Niti jedan vlasnik Obveznica nije duţan prihvatiti ponudu Izdavatelja niti je obvezan prodati

Izdavatelju bilo koji iznos Obveznica kojim raspolaţe.

Izdavatelj moţe tako prikupljene Obveznice poništiti bez posebne suglasnosti vlasnika

Obveznica.

Vlasnici Obveznica imaju pravo traţiti prijevremenu isplatu glavnice pod uvjetima i na naĉin

koji je detaljno opisan u toĉkama 3.3.11 i 3.3.12

153

3.3.5 Obraĉun kamate i isplata kamate

Obveznice nose kamatu na glavnicu po nepromjenjivoj stopi od 9,00% godišnje. Kamatna

stopa raĉuna se kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu podijeljena s

uĉestalošću isplate kamate po dospjelim kuponima iz Obveznica na godišnjoj razini. S

obzirom na to da se kamata isplaćuje polugodišnje, polugodišnja kamatna stopa Obveznica

iznosi 4,50%.

Za obraĉun steĉene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se

obraĉunavaju kamate tj. za razdoblje od, i ukljuĉujući, dan dospijeća zadnje kamate do, ali ne

ukljuĉujući, dan dospijeća sljedeće kamate.

Kamate će se isplaćivati putem Platnog agenta u kunskoj protuvrijednosti iznosa u eurima,

obraĉunatoj primjenom srednjeg teĉaja Hrvatske narodne banke na dan dospijeća, prema

sljedećem planu:

Datum dospijeća

Razdoblje za koje se isplaćuje kamata

1. sijeĉanj 2010. Za razdoblje od i ukljuĉujući 1. srpanj 2009. godine, do, ali ne

ukljuĉujući 1. sijeĉanj 2010. godine

1. srpanj 2010. Za razdoblje od i ukljuĉujući 1. sijeĉanj 2010. godine, do, ali ne

ukljuĉujući 1. srpanj 2010. godine









3.3.6 Naĉin i metode amortizacije

Izdavatelj će putem Platnog agenta iskupljivati Obveznice po dospijeću po nominalnoj

vrijednosti od EUR 1, u kunskoj protuvrijednosti po srednjem teĉaju Hrvatske narodne banke

na dan dospijeća. Ne postoji amortizacijski plan već se cjelokupni iznos glavnice iskupljuje

odjednom po dospijeću.

154

3.3.7 Kašnjenje s plaćanjem kamate

U sluĉaju kašnjenja s plaćanjem kamate iz Obveznica, Izdavatelj će platiti zakonsku zateznu

kamatu od dana dospijeća kamate do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obraĉunat će

se u eurima i isplatiti u kunskoj protuvrijednosti po srednjem teĉaju Hrvatske narodne banke

na dan isplate. Zakonska zatezna kamata koju Izdavatelj plaća investitorima posredstvom

SKDD-a, obraĉunava se primjenom sljedeće formule:

gdje oznake imaju sljedeće znaĉenje:

K – zatezna kamata

C – glavnica

p – stopa zatezna kamate

n – broj godina

Pri obraĉunu zatezne kamate za obraĉunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se

kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeći matematiĉki izraz:

odnosno za prijestupnu godinu:

gdje oznake imaju sljedeće znaĉenje:

K – zatezna kamata

C – glavnica

p – stopa zatezne kamate

d – broj dana

155

3.3.8 Kašnjenje s isplatom glavnice

U sluĉaju kašnjenja s otplatom glavnice Obveznice, Izdavatelj će platiti zakonsku zateznu

kamatu od dana dospijeća kamate do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obraĉunat će

se u eurima i isplatiti u kunskoj protuvrijednosti po srednjem teĉaju Hrvatske narodne banke

na dan isplate. Zakonska zatezna kamata, koju Izdavatelj plaća investitorima posredstvom

SKDD-a, obraĉunava se primjenom formule prezentirane u toĉki 3.3.7 ovog Prospekta.

3.3.9 Zastara potraţivanja s osnove isplate kamata i glavnice

Potraţivanja prema Izdavatelju iz kamata Obveznica zastarijevaju u roku od 3 godine od

datuma dospijeća pojedinog iznosa kamata, dok potraţivanja prema Izdavatelju iz glavnice

Obveznica zastarijevaju u roku od 5 godina od datuma dospijeća glavnice.

3.3.10 Naznaka prinosa

Cijena Obveznice kod poĉetnog izdanja 1. srpnja 2009. godine iznosila je 98,721%, kupon

iznosi 9,00%. Prinos do dospijeća na Obveznice pri izdanju iznosio je 9,50%.

Cijena Obveznice kod povećanja izdanja 7. sijeĉnja 2010. godine iznosila je 101,096%,

kupon iznosi 9,00%. Prinos do dospijeća na Obveznice pri povećanju izdanja iznosio je

8,50%.

Prinos do dospijeća definira se kao prinos obveznice koji bi se realizirao iz svih prihoda po

obveznici (kamata i glavnica), ako bi se obveznica drţala do dospijeća.

Prinos do dospijeća izraĉunava se primjenom sljedeće formule:

B = (C1 / (1+Y)1) + (C2 / (1+Y)2) + … + (Cn / (1+Y)n) + (P / (1+Y)n)

B Trenutna cijena obveznice

C Iznos kamate (kupona)

P Nominalna vrijednost glavnice

n Broj godina do dospijeća glavnice

Y Prinos do dospijeća

3.3.11 Sluĉajevi povrede obveza Izdavatelja

156

Vlasnik odnosno vlasnici Obveznica Izdavatelja imaju pravo proglasiti bilo koju Obveznicu

dospjelom i plativom prije njenog dospijeća u sljedećim sluĉajevima:

1. neispunjenja bilo koje novĉane obveze iz Obveznica od strane Izdavatelja o njezinom

dospijeću (osim u sluĉaju kad je takvo neispunjenje posljedica tehniĉke ili

administrativne greške koja ne traje dulje od 7 kalendarskih dana); ili

2. objava općeg moratorija odnosno prekida ili bilo kakvog prestanka plaćanja obveza iz

Obveznica i drugih vrijednosnih papira, obveza temeljem izdanih jamstava te obveza

po kreditima nakon dana izdavanja Obveznica, a do dana dospijeća Obveznica; ili

3. postojanje ili mogućnost nastupa okolnosti koje mogu bitno negativno utjecati na

sposobnosti Izdavatelja da uredno ispunjava obveze iz Obveznica; ili

4. utvrĊivanja da su bilo koja izjava i obveza Izdavatelja bitno netoĉni, ako to moţe imati

utjecaja na njegovo ispunjenje ugovornih obveza iz Obveznica i zbog takvih

netoĉnosti poloţaj vlasnika Obveznica bude nepovoljniji nego što je bio prije takvog

dogaĊaja; ili

5. izjave Izdavatelja o njegovoj nesposobnosti za plaćanje dospjelih obveza, likvidacija

Izdavatelja, pokretanje steĉaja i preustroj u steĉaju, bilo da je takav postupak

pokrenut od strane steĉajnih duţnika ili vjerovnika, insolventnost ili drugi analogni

postupci Izdavatelja; ili

6. prestanka cijelog ili dijela poslovanja Izdavatelja, a koji uzrokuje bitne negativne

promjene na strani Izdavatelja, posebice spajanje, pripajanje ili bilo koja druga

statusna promjena Izdavatelja pri ĉemu novo društvo ne priznaje obveze temeljem

Obveznica kao pravni slijednik Izdavatelja i/ili novo društvo ima znaĉajno lošiju

kreditnu sposobnost odnosno bude opterećena znatnijim obvezama nakon statusne

promjene nego što je imao Izdavatelj; ili

7. prestanak cijelog ili dijela poslovanja Izdavatelja, a koji uzrokuje bitne negativne

promjene na strani Izdavatelja; ili

8. osporavanja od strane Izdavatelja bilo koje obveze iz Obveznica.

3.3.12 Skupština vlasnika Obveznica

Skupštinu ĉine svi registrirani vlasnici Obveznica. Svaka Obveznica nosi jedan glas na

skupštini. Pravo sazivanja skupštine imaju svi vlasnici Obveznica koji zajedniĉki raspolaţu s

najmanje 30% glasova od ukupnog broja glasova (broj izdanih Obveznica). Odluke se

donose kvalificiranom većinom, koju predstavlja najmanje 75% od ukupne nominalne

vrijednosti Obveznica.

Skupština ima sljedeće ovlasti:

(i) proglasiti povrede obveze Izdavatelja;

157

(ii) donijeti odluku o poduzimanju mjera prisilne naplate;

(iii) donijeti odluku o prijevremenom dospijeću;

(iv) donijeti odluku o izmjeni ovih uvjeta, u suglasnosti s Izdavateljem.

U sluĉaju odluke Skupštine o prijevremenom dospijeću Obveznica, Agent izdanja će za

raĉun vlasnika Obveznica pozvati Izdavatelja na prijevremenu otplatu Obveznica u roku od

90 kalendarskih dana od dana odluke Skupštine. Zatezna kamata poĉinje teći prvi radni dan

po isteku spomenutog roka.

Skupštinu će voditi Agent izdanja. Sazvat će se sukladno odredbama ovih uvjeta i zakona,

objavom u najmanje jednim dnevnim novinama i Narodnim novinama Republike Hrvatske.

Skupština vlasnika Obveznica odrţava se u sjedištu Izdavatelja, a zapisnik vodi Agent

izdanja ili osoba imenovana od Agenta izdanja.

Odluke Skupštine obvezujuće su za sve vlasnike Obveznica i duţan ih je provoditi Agent

izdanja za raĉun svih vlasnika.

Troškove odrţavanja Skupštine snose pro rata vlasnici Obveznica, a regresiraju se od

Izdavatelja. Agent izdanja ne provodi prisilnu naplatu.

3.3.13 Odluka o izdavanju vrijednosnih papira

Uprava Izdavatelja je dana 10. prosinca 2008. godine donijela odluku, koju je Nadzorni odbor

Izdavatelja dana 19. prosinca 2008. godine odobrio, da će se Izdavatelj u 2008. i 2009.

godini zaduţiti do sveukupnog iznosa od HRK 200.000.000,00 izdavanjem korporativnih

duţniĉkih vrijednosnih papira.

Dana 16. lipnja 2009. Uprava Izdavatelja donijela je odluku da će Izdavatelj izdati dugoroĉne

duţniĉke vrijednosne papire s valutnom klauzulom. U odluci je definirano da će obveznice,

dospijeća 1. srpnja 2012. godine, nositi nepromjenjivu kamatnu stopu u iznosu od 9%

godišnje te da će se kamata po Obveznici isplaćivati polugodišnje dok će se glavnica isplatiti

u potpunosti po dospijeću. Sve obveze po Obveznici će se isplaćivati u kunskoj

protuvrijednosti po srednjem teĉaju Hrvatske narodne banke na dan dospijeća. U odluci je

takoĊer definirano da će cijena obveznice na izdanju iznositi izmeĊu 98,721% i 100,647%

ĉime prinos do dospijeća izdanja iznosi izmeĊu 8,750% i 9,500%.

TakoĊer je odluĉeno da će se imateljima komercijalnih zapisa Izdavatelja oznake HP-M-

952A koji dospijevaju 21. prosinca 2009. godine ponuditi otkup odnosno njihova zamjena za

Obveznice na sam dan izdanja po otkupnoj cijeni za komercijalne zapise u iznosu od

95,973%. Odluĉeno je i da će cijena po kojoj će se imateljima komercijalnih zapisa koji su se

odluĉili za zamjenu plasirati obveznice biti jednaka jedinstvenoj cijeni izdanja Obveznica.





158




iskljuĉivo kvalificiranim ulagateljima.

3.3.14 Odluka o izdavanju novih vrijednosnih papira

Na datum ovog prospekta ne postoji nikakva odluka Izdavatelja o izdavanju novih

vrijednosnih papira.

3.3.15 Datum izdanja Obveznica

Datum poĉetnog izdanja Obveznica je 1. srpnja 2009. godine. Datum povećanja izdanja

Obveznica je 7. sijeĉanj 2010. godine.

3.3.16 Ograniĉenja u prijenosu Obveznica

Ne postoje nikakva ograniĉenja u prijenosu ovih Obveznica.

3.3.17 Porezna davanja vezana uz Obveznice

Sljedeći saţetak poreznog tretmana vlasništva Obveznica temelji se na hrvatskim zakonima i

drugim propisima na snazi u vrijeme pripreme ovog Prospekta.

Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumaĉenja, sudske i upravne odluke mogu

izmijeniti ovdje navedeno i imati porezne posljedice za vlasnika Obveznica. Izdavatelj neće

raditi dopunu Prospekta niti obavještavati vlasnike Obveznica o eventualnim naknadnim

izmjenama propisa.

Svaki budući vlasnik Obveznica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o

poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja

Obveznicama, ukljuĉivo primjenjivost i uĉinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih

drţava ili poreznih meĊunarodnih ugovora, kao i moţebitne izmjene i dopune relevantnih

poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih drţava ili poreznih meĊunarodnih ugovora, kao

i moţebitne izmjene i dopune relevantnih poreznih propisa koje su u tijeku ili su predloţene

do dana izdavanja ovog Prospekta te o izmjenama i dopunama relevantnih poreznih propisa

nakon datuma ovog Prospekta.

159

3.3.18 Oporezivanje kamata

Na isplatu kamata iz Obveznica ne obraĉunava se i ne plaća porez na dodanu vrijednost.

Prihod koji hrvatske pravne osobe ostvare od kamata, ukljuĉivo i kamate iz Obveznica, ulazi

u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od

20%.

Prihod koji fiziĉke osobe, porezni obveznici u Republici Hrvatskoj, ostvare od kamata iz

Obveznica ne smatra se dohotkom i ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak pa nije oporeziv.

Sukladno hrvatskim propisima, isplata kamata iz Obveznica inozemnim pravnim i fiziĉkim

osobama ne podlijeţe plaćanju poreza po odbitku.

3.3.19 Oporezivanje glavnice Sukladno hrvatskim propisima, isplata glavnice Obveznica nije podloţna posebnim porezima.

3.3.20 Oporezivanje kapitalne dobiti

Kapitalna dobit u smislu ovog Prospekta je prihod ostvaren prodajom Obveznica, u iznosu

razlike izmeĊu cijene po kojoj je Obveznica prodana i cijene po kojoj je uplaćena, odnosno

kupljena.

Kapitalna dobit koju ostvare domaće pravne osobe ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi

drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.

Kapitalna dobit koju prodajom obveznica ostvare fiziĉke osobe, obveznici poreza na

dohodak, ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako to nije djelatnost

poreznog obveznika.

3.3.21 Isplata iz Obveznica bez odbitaka

Otplata glavnice i plaćanje kamate iz Obveznica bit će uĉinjene bez ustege ili odbitaka svih

sadašnjih ili budućih poreza, carina, akontacije poreza ili pristojbi bilo koje prirode.

Ako je takva ustega ili odbitak zakonska obveza, Izdavatelj će platiti dodatne iznose koji su

potrebni da vlasnici Obveznica prime iznose koje bi primili da takvih traţenih ustega ili

odbitaka nije bilo.

160

3.4 UVJETI PONUDE

3.4.1 Postupak provedbe ponude

Poĉetno izdanje 1. srpnja 2009. godine

Obveznice su izdane na temelju odluke Uprave Izdavatelja od 16. lipnja 2009. godine, kojom

odlukom su utvrĊeni bitni uvjeti izdanja Obveznica i to: izdavanje obveznica s valutnom

klauzulom u iznosu do 28.000.000,00 eura koje dospijevaju 1. srpnja 2012. godine s

godišnjom fiksnom kamatnom stopom od 9,00% koja će se isplaćivati u polugodišnjim

kuponima, koje će biti ponuĊene na upis iskljuĉivo kvalificiranim ulagateljima. Predmetnom

odlukom je takoĊer utvrĊeno da će cijena izdanja iznositi izmeĊu 98,721% i 100,647% ĉime

bi prinos do dospijeća izdanja iznosio izmeĊu 8,750% i 9,500% te da će imateljima

komercijalnih zapisa Izdavatelja ponuditi zamjena izdanih komercijalnih zapisa za Obveznice

Izdavatelja. Naime, Odlukom Uprave Izdavatelja od dana 10. prosinca 2008. godine, koja je

odobrena od strane Nadzornog odbora Izdavatelja dana 19. prosinca 2008. godine,

predviĊeno je zaduţivanje u 2008. godini u iznosu od 110.000.000,00 kuna izdavanjem

kratkoroĉnih duţniĉkih vrijednosnih papira te zaduţivanje u 2009. godini do iznosa od

200.000.000,00 kuna izdavanjem dugoroĉnih duţniĉkih vrijednosnih papira.

Izdavatelj je dana 22. prosinca 2008. godine izdao komercijalne zapise nominalne vrijednosti

110.000.000,00 kuna koji dospijevaju 21. prosinca 2009. godine, oznake vrijednosnog papira

HP-M-952A, ISIN: HRHP00M952A7.

Knjiga upisa bila je otvorena od 23. lipnja do 1. srpnja 2009. godine, a kvalificirani ulagatelji

su svoje obvezujuće ponude dostavljali putem elektroniĉke pošte ili telefaksom, a o alokaciji

vrijednosnih papira te o detaljima uplate su obaviješteni elektroniĉkom poštom. Minimalni i

maksimalni broj Obveznica koje se moglo upisati nisu bili propisani. Niti jedan potencijalni

ulagatelj nije imao pravo prvenstva pri upisu Obveznica.

Sukladno upisnoj dokumentaciji jedinstvena cijena poĉetnog izdanja se definirala na naĉin da

su kvalificirani ulagatelji na upisnicama naznaĉili koliĉinu, cijenu i prinos po kojem ţele

upisati Obveznice, a Obveznice su se alocirale onim ulagateljima koji su ponudili najvišu, a

time i najpovoljniju cijenu za Izdavatelja. Budući da su svi kvalificirani ulagatelji, koji su se

odluĉili za upis Obveznica, naznaĉili minimalnu cijenu te maksimalan prinos, odluĉeno je da

jedinstvena cijena poĉetnog izdanja iznosi 98,721% ĉime prinos do dospijeća iznosi 9,500%,

a kvalificirani ulagatelji upisali su ukupno 9.680.566 Obveznica. U postupku ponude je

takoĊer svim imateljima izdanih komercijalnih zapisa dostavljena obavijest o ponudi za

zamjenu izdanih komercijalnih zapisa za Obveznice, ukljuĉujući i uvjete i naĉin zamjene te su

dva imatelja komercijalnih zapisa donijeli odluku zamijeniti svoje komercijalne zapise

Izdavatelja za Obveznice Izdavatelja. U tu svrhu je 84.750.000 komercijalnih zapisa

zamijenjeno za 11.319.434 Obveznica što je odgovaralo jedinstvenoj cijeni poĉetnog izdanja

od 98,721%, otkupnoj cijeni komercijalnih zapisa u iznosu od 95,973% te sluţbenom

srednjem teĉaju Hrvatske narodne banke na dan izdanja koji je iznosio 7,278712 HRK, a

zamjena je provedena u depozitoriju SKDD-a u skladu s vaţećim pravilima i uputama o

provedbi korporativnih akcija.

161

Konaĉan iznos poĉetnog izdanja je 21.000.000 EUR, a svim ulagateljima alociran je

ponuĊeni odnosno traţeni iznos Obveznica.

Povećanje izdanja 7. sijeĉnja 2010. godine








iskljuĉivo kvalificiranim ulagateljima, a da će se sredstva prikupljena plasmanom obveznica

iskoristiti za isplatu otpremnina. Predmetnom odlukom utvrĊeno je da će cijena obveznica pri

povećanju izdanja iznositi izmeĊu 101,762% i 100,654% ĉime bi prinos do dospijeća iznosio

izmeĊu 8,200% i 8,700%.

Knjiga upisa bila je otvorena od 28. prosinca 2009. godine do 5. sijeĉnja 2010. godine, a

kvalificirani ulagatelji su svoje obvezujuće ponude dostavljali putem elektroniĉke pošte ili

telefaksom, a o alokaciji vrijednosnih papira te o detaljima uplate su obaviješteni

elektroniĉkom poštom. Minimalni i maksimalni broj Obveznica koje se moglo upisati nisu bili

propisani. Niti jedan potencijalni ulagatelj nije imao pravo prvenstva pri upisu Obveznica.

Sukladno upisnoj dokumentaciji jedinstvena cijena povećanja izdanja se definirala na naĉin

da su kvalificirani ulagatelji na upisnicama naznaĉili koliĉinu, cijenu i prinos po kojem ţele

upisati Obveznice, a Obveznice su se alocirale onim ulagateljima koji su ponudili najvišu, a

time i najpovoljniju cijenu za Izdavatelja. Budući da su svi kvalificirani ulagatelji, koji su se

odluĉili za upis Obveznica, naznaĉili cijenu od 101,096% te prinos od 8,500%, odluĉeno je

da jedinstvena cijena povećanja izdanja iznosi 101,096% ĉime prinos do dospijeća iznosi

8,500%. Sluţbeni srednji teĉaj Hrvatske narodne banke na dan povećanja izdanja je iznosio

7,291559 HRK.

Tijekom procesa ponude, interes kvalificiranih ulagatelja za obveznice Izdavatelja je

premašio ponuĊenu koliĉinu obveznica te je alokacija provedenu sukladno diskrecijskoj

odluci Izdavatelja kako je bilo i navedeno u upisnoj dokumentaciji. Pri postupku povećanja

izdanja izdano je svih predviĊenih 20.000.000 obveznica.

3.4.2 Pokrovitelj i Agent Izdanja

Agent i Pokrovitelj poĉetnog izdanja Obveznica bila je Hrvatska poštanska banka dioniĉko

društvo sa sjedištem u Zagrebu, Jurišićeva 4, koju zastupa predsjednik i/ili ĉlan uprave

pojedinaĉno i samostalno. Hrvatska poštanska banka je upisana u sudski registar

Trgovaĉkog suda u Zagrebu pod MBS 080010698.

Sukladno ĉlanku 78. stavak 1. toĉka 1. Zakona o bankama, Hrvatska pošta je osoba u

posebnom odnosu s Hrvatskom poštanskom bankom.

162

Hrvatska pošta i Hrvatska poštanska banka su dana 19. lipnja 2009. godine sklopili Ugovor o

pokroviteljstvu ĉime je Izdavatelj angaţirao Hrvatsku poštansku banku za obavljanje poslova

Agenta te Pokrovitelja Obveznica Izdavatelja. Kao Agent Izdanja, Hrvatska poštanska banka

se obvezala strukturirati i provesti Izdanje Obveznica, utvrditi uvjete Izdanja Obveznica,

pomoći Izdavatelju pri izradi Informacijskog memoranduma i Prospekta odnosno obavijesti o

Izdanju Obveznica ili neki drugi sliĉan dokument namijenjen potencijalnim investitorima,

organizirati, pripremiti i provesti upis i uplate Izdanja Obveznica i obaviti druge potrebne

poslove za Izdavatelja u vezi s izdavanjem vrijednosnih papira po izriĉitom nalogu

Izdavatelja.

Hrvatska poštanska banka bila je jedini Dealer Obveznica. Uloga Dealera je bila prikupljanje

ponuda za kupnju Obveznica na zahtjev Izdavatelja, obrada prikupljenih ponuda, sklapanje

Upisnica u ime i za raĉun Izdavatelja s investitorima.

Kao Pokrovitelj poĉetnog izdanja, Hrvatska poštanska banka obvezala se otkupiti sve

Obveznice Izdavatelja koje nisu bile prodane tijekom upisa pod uvjetom da cjelokupni iznos

izloţenosti Hrvatske poštanske banke prema Izdavatelju niti u jednom trenutku ne prelazi

iznos od 10% zadnjeg utvrĊenog jamstvenog kapitala Hrvatske poštanske banke.

Agent povećanja izdanja je takoĊer bila Hrvatska poštanska banka dioniĉko društvo sa

sjedištem u Zagrebu, Jurišićeva 4, koju zastupa predsjednik i/ili ĉlan uprave pojedinaĉno i

samostalno.

Hrvatska pošta i Hrvatska poštanska banka su dana 15. prosinca 2009. godine sklopili

Ugovor o aranţiranju ĉime je Izdavatelj angaţirao Hrvatsku poštansku banku za obavljanje

poslova Agenta povećanja izdanja Obveznica Izdavatelja. Kao Agent povećanja izdanja,

Hrvatska poštanska banka se obvezala strukturirati i provesti povećanje izdanja Obveznica,

utvrditi uvjete povećanja izdanja Obveznica, pomoći Izdavatelju pri izradi Informacijskog

memoranduma odnosno obavijesti o povećanju izdanja Obveznica ili neki drugi sliĉan

dokument namijenjen potencijalnim investitorima, organizirati, pripremiti i provesti upis i

uplate povećanja izdanja Obveznica i obaviti druge potrebne poslove za Izdavatelja u vezi s

izdavanjem vrijednosnih papira po izriĉitom nalogu Izdavatelja.

Hrvatska poštanska banka bila je jedini Dealer povećanja izdanja Obveznica. Uloga Dealera

je bila prikupljanje ponuda za kupnju Obveznica na zahtjev Izdavatelja, obrada prikupljenih

ponuda, sklapanje Upisnica u ime i za raĉun Izdavatelja s investitorima.

3.4.3 Platni i depozitarni agent

Hrvatska pošta podmiruje svoje financijske obveze prema imateljima Obveznica preko

institucije: Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., Heinzelova 62a, Zagreb.

163

3.5 TRGOVANJE NA SEKUNDARNOM TRŢIŠTU

Obveznice Izdavatelja uvrstit će se u Sluţbeno trţište Zagrebaĉke burze, nakon odobrenja

ovog Prospekta uvrštenja od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te

odluke Zagrebaĉke burze o uvrštenju.

Po uvrštenju u Sluţbeno trţište Zagrebaĉke burze, cijena Obveznica temeljit će se na tzv.

„ĉistoj cijeni“, što znaĉi da ne obuhvaća steĉenu kamatu. Plaćanje po obavljenoj kupnji

Obveznica u Sluţbenom trţištu obavljat će se prema cijeni po kojoj se trgovalo, uvećanoj za

steĉenu kamatu za razdoblje od zadnje isplate kamate po dospjelom kuponu pa sve do

pretpostavljenog dana namire, ne ukljuĉujući pretpostavljeni dan namire.

Za obraĉun steĉene kamate iz Obveznica uzimat će se stvarni broj dana u razdoblju za koje

se obraĉunavaju kamate tj. za razdoblje od, i ukljuĉujući, dan dospijeća prethodnog kupona

do, ali ne ukljuĉujući, dan dospijeća sljedećeg kupona.

Kupon Isplata

kupona

Za razdoblje Broj dana Steĉena kamata

po danu (%)

Steĉena kamata

po danu po

Obveznici

(EUR)

Od Do

1. 1.1.2010 1.7.2009 1.1.2010 184 0,024456522% 0,000244565

2. 1.7.2010 1.1.2010 1.7.2010 181 0,024861878% 0,000248619

3. 1.1.2011 1.7.2010 1.1.2011 184 0,024456522% 0,000244565

4. 1.7.2011 1.1.2011 1.7.2011 181 0,024861878% 0,000248619

5. 1.1.2012 1.7.2011 1.1.2012 184 0,024456522% 0,000244565

6. 1.7.2012 1.1.2012 1.7.2012 182 0,024725275% 0,000247253

Steĉena kamata po danu (%) = Godišnja kamatna stopa / Broj dana u razdoblju

Steĉenu kamatu po danu izraţenu kao % nominalne vrijednosti Obveznice dobivamo

dijeljenjem godišnje kamatne stope s godišnjom frekvencijom isplata kamata po dospjelim

kuponima iz Obveznica (2 puta godišnje) i brojem dana u razdoblju izmeĊu dvije isplate

kamata po dospjelim kuponima.

Steĉena kamata po danu (EUR) = Steĉena kamata po danu (%) * broj Obveznica * Broj

dana od zadnjeg dospijeća kamate do, ali ne ukljuĉujući, dana namire * nominalna vrijednost

Obveznica (1 EUR)

Apsolutni iznos steĉene kamate dobiva se mnoţenjem steĉene kamate po danu po

Obveznici, izraţene kao % nominalne vrijednosti Obveznice, s brojem Obveznica, te brojem

dana proteklim od zadnje isplate kamata po dospjelom kuponu do, ali ne ukljuĉujući, dana

namire i nominalnom vrijednošću Obveznica (1 EUR).

164

Primjer izraĉuna ukupne cijene Obveznica u trgovanju na sekundarnom trţištu

1. Vrijednosni papir: Obveznica HP – Hrvatske pošte s dospijećem

1. srpnja 2012.

2. Kamatna stopa: % godišnje

3. Datum trgovanja:

4. Datum namire: (4. = 3. + 3 radna dana)

5. Datum dospijeća kupona:

6. Cijena Obveznica na burzi („ĉista

cijena“):

% (% nominalne vrijednosti Obveznica)

7. Broj obveznica:

8. Ukupna ĉista cijena (EUR): (8. = 7. * 6. * EUR 1)

9. Broj dana od zadnjeg dospijeća kupona

do dana namire

(9. = 4. – 5.)

10. Steĉena kamata po danu po Obveznici

(EUR):

(iz tabele „Steĉena kamata“)

11. Steĉena kamata (EUR) (11. = 10. * 9. * 7.)

12. Ukupno (ĉista cijena + steĉena

kamata):

(12. = 11. + 8.)

3.5.1 Podaci o ranije izdanim i uvrštenim vrijednosnim papirima Izdavatelja

Izdavatelj do sada nije izdao vrijednosne papire koji su bili uvršteni na ureĊeno trţište.

3.5.2 Podaci o osobama koje su preuzele obvezu da će djelovati kao posrednici pri

sekundarnom trgovanju

Ne postoje osobe koje su se obvezale da će djelovati kao posrednici pri sekundarnom

trgovanju Obveznicama.

165

3.6 DODATNE INFORMACIJE

3.6.1 Savjetnici povezani s izdanjem Obveznica

Niti Izdavatelj niti Agent Izdanja nisu koristili savjetniĉke usluge trećih osoba.

3.6.2 Obavijesti

Do konaĉne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica, sve obavijesti vlasnika

Obveznica prema Izdavatelju, a posebno obavijesti koje proizlaze iz sluĉajeva navedenih u

toĉkama 3.3.11 i 3.3.12, moraju biti dostavljene putem Agenta izdanja, faksom, uz naknadnu

potvrdu poštom, na sljedeću adresu:


n/p g. Marinko Papuga, Izvršni direktor Sektora investicijskog bankarstva

Praška 5

10 000 Zagreb

Tel: 01/4888 107

Fax: 01/4888 163

Obavijesti Agenta izdanja Izdavatelju moraju biti dostavljene faksom, uz naknadnu potvrdu

poštom, na sljedeću adresu:

HP – Hrvatska pošta d.d.

n/p gĊa. Gordana Soldo-Spajić, Izvršna direktorica Sektora riznice

Jurišićeva 13

10 000 Zagreb

Tel: 01/4981 163

Fax: 01/4981 287

3.6.3 Mjerodavno pravo i nadleţnost

Mjerodavno pravo je pravo Republike Hrvatske uz iskljuĉenje kolizijskih normi

meĊunarodnog privatnog prava.

Svi sporovi koji proizlaze iz Obveznica, ukljuĉujući i sporove koji se odnose na pitanja

njihovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne uĉinke koji iz toga

proistjeĉu, konaĉno će se riješiti pred nadleţnim sudom u Zagrebu.

166

3.6.4 Ograniĉenje odgovornosti

Izdavatelj prihvaća odgovornost za sadrţaj ovog Prospekta.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji

nisu sadrţani u ovom Prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije

osloniti kao na podatke i izjave ĉije je objavljivanje odobrio Izdavatelj ili Hrvatska poštanska

banka d.d. kao Agent izdanja. Nikakva jamstva, izriĉita ili implicitna, nisu dana od strane

Agenta izdanja za istinitost i potpunost takvih podataka.

Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju Obveznica

od strane ili za raĉun Izdavatelja, Agenta izdanja ili od strane ili za raĉun druge osobe koja je

s njima povezana, njihovih povezanih društava ili predstavnika, u bilo kojoj drţavi u kojoj je

davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito.

Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu

financijskog poloţaja Izdavatelja te uvjeta Obveznica, ukljuĉivo inherentne rizike navedene u

ovom Prospektu.

Izdavanje ovog Prospekta, niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti

vezane uz Izdavatelja nisu izmijenile od datuma izdavanja ovog Prospekta.

Agent izdanja ni na koji naĉin ne odgovara ni ne jamĉi Izdavatelju niti bilo kojim trećim

osobama (ulagateljima, upisnicima, vlasnicima Obveznica i sl.) bilo izravno ili posredno za

izvršenje obveza Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i sadrţaj Prospekta odnosno

potpunost podataka u Prospektu.

167

3.7 POTPISNICI PROSPEKTA

168

4 PRIVICI PROSPEKTA

U ovom privitku dajemo prijepise Statuta, Poslovnika o radu Uprave te Strateški plan razvoja

Hrvatske pošte do 2013. godine.

4.1 STATUT IZDAVATELJA

Na Glavnoj skupštini društva HP - Hrvatska pošta d.d. odrţanoj 28. rujna 2009. godine

usvojen je u proĉišćenom tekstu

S T A T U T

dioniĉkog društva Hrvatska pošta

Ĉlanak 1.

Hrvatska pošta dioniĉko je društvo nastalo razdvajanjem javnog poduzeća Hrvatska pošta i

telekomunikacije na dva dioniĉka društva temeljem Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i

telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije (NN br. 101/98.) (u daljnjem

tekstu: Društvo).

Tvrtka Društva

Ĉlanak 2.

Tvrtka Društva je:

HP - Hrvatska pošta d.d.

Skraćena tvrtka:

HP d.d.

Tvrtka Društva na engleskom jeziku glasi:

CROATIAN POST

Odluku o promjeni tvrtke donosi Glavna skupština.

169

Sjedište Društva

Ĉlanak 3.

Sjedište Društva je u Zagrebu, Jurišićeva 13.

Odluku o promjeni sjedišta donosi Glavna skupština.

Peĉat, ţig i zaštitni znak Društva

Ĉlanak 4.

Društvo ima peĉat, ţig i zaštitni znak Društva.

Oblik, sadrţaj, veliĉinu, uporabu i ĉuvanje peĉata i ţiga, te izgled zaštitnog znaka ureĊuje

Uprava Društva.

Predmet poslovanja

Ĉlanak 5.

Predmet poslovanja Društva sastoji se od obavljanja sljedećih djelatnosti:

- poštanske usluge



- mjenjaĉki poslovi

- izdavanje i prodaja poštanskih vrijednosnica, obrazaca, ambalaţe, publikacija, edicija

i sliĉno



- brzojavne usluge

- kurirske usluge


- usluge promidţbe

- odrţavanje i popravak objekata, postrojenja i ureĊaja za obavljanje poštanskog

prometa

170





- kupnja i prodaje robe


- usluge ostale trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama


- uvoz-izvoz




- pripremanje hrane i pruţanje usluga prehrane, pripremanje i usluţivanje pića i

napitaka i pruţanje usluga smještaja

- zastupanje u osiguranju





Odluku o promjeni predmeta poslovanja donosi Glavna skupština.

Ĉlanak 6.

Društvo moţe osnivati podruţnice u kojima obavlja svoje djelatnosti.

Odluku o osnivanju podruţnica donosi Uprava Društva uz suglasnost Nadzornog odbora.

171

Temeljni kapital i dionice Društva

Ĉlanak 7.

Temeljni kapital Društva iznosi 878.827.400,00 kuna (slovima:

osamstosedamdesetosammilijunaosamstodvadesetsedamtisućaĉetristo kuna), a ĉini ga dio

kapitala javnog poduzeća HPT - Hrvatska pošta i telekomunikacije koji se odnosi na

poštanski sustav kao poseban dio javnog poduzeća HPT - Hrvatska pošta i telekomunikacije

u smislu odredbe ĉlanka 6. stavka 2. i ĉlanka 7. Zakona o osnivanju javnog hrvatskog

poštanskog i telekomunikacijskog poduzeća (NN br. 42/90., 61/91. i 109/93.) prema bilanci

na dan 31. prosinca 1997. godine u kojoj su sadrţani i vlasniĉki udjeli javnog poduzeća HPT

- Hrvatska pošta i telekomunikacije u drugim poduzećima i bankama, a odnose se na

poštanski sustav i iznose 228.122.719,08 kn (slovima:

dvjestodvadesetosammilijunastodvadesetdvijetisućesedamstodevetnaest kuna i osam lipa),

što je u skladu sa Zakonom o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku

poštu i Hrvatske telekomunikacije (NN br. 101/98.) utvrĊeno Odlukom Upravnog odbora

HPT-a od 7.12.1998. godine.

Ĉlanak 8.

Temeljni kapital Društva podijeljen je na 8.788.274 dionica nominalne vrijednosti 100 kuna.

Sve su dionice prve emisije redovite i glase na ime. Svaka dionica daje pravo na jedan glas.

Nije moguće izdavanje novih dionica koje glase na donositelja ili zamjena starih dionica za

dionice koje bi glasile na donositelja.

Ĉlanak 9.

Za prijenos dionica potrebna je suglasnost Društva. O davanju suglasnosti odluĉuje Nadzorni

odbor, a odluku dioniĉarima priopćava (uruĉuje) Uprava Društva.

Ĉlanak 10.

Uprava Društva vodi knjigu dionica. Uprava Društva moţe povjeriti voĊenje knjige dionica

drugoj, za to struĉno i tehniĉki osposobljenoj osobi.

Potonja pravila o ustroju i voĊenju knjige dionica kao i o postupku upisa u knjigu dionica

donosi Uprava Društva uz suglasnost Nadzornog odbora Društva.

Svi upisi u knjigu dionica i brisanja u njoj obavljaju se na temelju odgovarajuće

dokumentacije.

Prema Društvu vrijedi kao dioniĉar samo onaj tko ima dionicu što glasi na ime, a upisan je u

knjigu dionica.

172

Uprava Društva

Ĉlanak 11.

Uprava Društva broji do 5 (pet) ĉlanova, od kojih se jedan imenuje predsjednikom Uprave.

Predsjednika i ĉlanove Uprave imenuje i opoziva Nadzorni odbor Društva.

Ukoliko prilikom odluĉivanja rezultat glasovanja bude neodluĉan, odluĉuje glas predsjednika

Uprave.

Mandat predsjednika i ĉlanova Uprave traje ĉetiri godine.

Ako se u tijeku mandata ĉlana Uprave pojavi zakonska smetnja za obnašanje te funkcije ili

se naknadno utvrdi da neki ĉlan ne ispunjava uvjete za obnašanje te funkcije, Nadzorni

odbor će opozvati Odluku o imenovanju toga ĉlana i umjesto njega imenovati novog ĉlana

Uprave Društva.

Ako mandat ĉlana Uprave prestane iz drugih razloga (zbog odlaska u mirovinu, zbog smrti ili

dr.), Nadzorni odbor će utvrditi prestanak mandata ĉlana Uprave i imenovati novog ĉlana.

U sluĉajevima iz ovog ĉlanka mandat novoimenovanog predsjednika ili ĉlana Uprave traje do

isteka mandata osobe kojoj je prestala funkcija.

Ĉlanak 12.

Uprava vodi poslove Društva na vlastitu odgovornost, pozornošću urednog i savjesnog

gospodarstvenika. Pri tome je duţna i ovlaštena poduzimati sve radnje i donositi odluke koje

smatra potrebnima za uspješno voĊenje poslova Društva.

Pod voĊenjem poslova Društva razumijeva se donošenje odluka radi ostvarivanja poslovne

strategije, planova i programa rada, aktivnosti koje proizlaze iz zajedniĉkog cilja, ali i svako

stvarno i pravno djelovanje unutar Društva i u njegovu korist.

Uprava vodi poslove Društva na vlastitu odgovornost tako da osigura uredno obavljanje svih

djelatnosti i struĉnih poslova. Odluke u sklopu voĊenja poslova Društva (nalozi, upute,

smjernice i sl.), što su ih donijeli ĉlanovi Uprave u granicama njihovih ovlasti, obvezatne su

za zaposlenike na niţim razinama organiziranja.

Uprava obavlja posebno sljedeće poslove:

- vodi poslove Društva;

- priprema odluke i opće akte za ĉije je donošenje mjerodavna Glavna skupština;

- saziva Glavnu skupštinu u sluĉajevima odreĊenima zakonom i Statutom;

- donosi akte i odluke iz podruĉja poslovanja Društva sukladno propisima i Statutu;

173

- podnosi izvješća Nadzornom odboru;

- obavlja i druge poslove sukladno zakonu i drugim propisima.

Ĉlanak 13.

Uprava moţe samo uz suglasnost Nadzornog odbora odluĉivati o:

1. utvrĊivanju unutrašnje organizacije Društva;

2. osnivanju podruţnica i trgovaĉkih društava;

3. prodaji dionica, tj. udjela koje Društvo ima u drugim društvima;

4. kupnji dionica, tj. udjela u drugim društvima;

5. uzimanju zajma i davanju jamstva za iznose više od 16.000.000,00 kuna (slovima:

šesnaestmilijuna kuna);

6. kupnji, prodaji i opterećenju nekretnina ĉija vrijednost prelazi 8.000.000,00 kuna

(slovima: osammilijuna kuna);

7. odricanju od nekog prava bez naknade;

8. davanju prokure.

Ĉlanak 14.

Uprava odluĉuje većinom glasova svih ĉlanova Uprave.

Predsjednik Uprave ima prava i duţnosti utvrĊene zakonom, ovim Statutom, Poslovnikom o

radu Uprave, te drugim aktima Društva i odlukama tijela Društva. Predsjednik Uprave

predsjeda sjednicama Uprave, usklaĊuje voĊenje poslova Društva, te u ime Uprave podnosi

izvješća Nadzornom odboru, odnosno Glavnoj skupštini Društva.

Ĉlan Uprave ima ovlasti i zaduţenja utvrĊena u skladu sa zakonom, ovim Statutom,

Poslovnikom o radu Uprave, te drugim aktima Društva.

VoĊenje poslova Društva i rad Uprave ureĊuje se Poslovnikom o radu Uprave, kojeg donosi

Nadzorni odbor na prijedlog Uprave.

Ĉlanak 15.

Uprava zastupa Društvo tako da:

1. Predsjednik Uprave zastupa pojedinaĉno i samostalno;

174

2. Ĉlan Uprave zajedno s predsjednikom Uprave zastupa Društvo u poslovima iz

mjerodavnosti tog ĉlana Uprave, utvrĊenima u skladu s ovim Statutom i Poslovnikom

o radu Uprave.

Uprava moţe dati drugoj osobi prokuru te pisanu punomoć za sklapanje odreĊenih vrsta

ugovora i poduzimanje drugih pravnih radnji, ili za sklapanje pojedinaĉno odreĊenih ugovora

i poduzimanje drugih pojedinaĉno odreĊenih pravnih radnji.

Prokuru daje Uprava uz suglasnost Nadzornog odbora, a punomoć daje Uprava prema

svojim ovlastima za zastupanje.

Pri zastupanju Društva ĉlanovi Uprave navode tvrtku i svojstvo ĉlana Uprave.

Ĉlanak 16.

Društvo, koje prema ĉlanovima Uprave zastupa Nadzorni odbor, sklapa s ĉlanovima Uprave

pojedinaĉne ugovore o zaposlenju i ugovor o voĊenju poslova Društva kojim se potanko

ureĊuju njihova prava i obveze (plaća, sudjelovanje u dobitku, naknade i izdaci, plaćanje

premije osiguranja, uvjeti za raskid ugovora, raskidni rok i dr.).

Nadzorni odbor

Ĉlanak 17.

Nadzorni odbor ima 7 (sedam) ĉlanova, od kojih 6 (šest) imenuje Glavna skupština HP-a, a

jedan, kao predstavnik radnika, imenuje se i opoziva na naĉin i po postupku propisanim

Zakonom o radu.

Mandat ĉlanova Nadzornog odbora traje ĉetiri godine.

Ĉlanak 18.

Ĉlanovi Nadzornog odbora izmeĊu sebe biraju predsjednika i njegovog zamjenika.

Zamjenik zamjenjuje nenazoĉnog predsjednika.

Ĉlanak 19.

Za ĉlana Nadzornog odbora moţe biti izabrana osoba ĉije znanje, iskustvo te radne i

moralne osobine jamĉe da će uredno i savjesno obnašati funkciju ĉlana Nadzornog odbora.

175

Ĉlanak 20.

Glavna skupština moţe opozvati ĉlana Nadzornog odbora i prije isteka mandata iz vaţnog

razloga, poglavito:

1. ako nesudjelovanjem u radu na sjednicama Nadzornog odbora ili na drugi naĉin ne

ispunjava svoje obveze;

2. ako se u svezi s njim pojavi neki od razloga zbog kojeg ne bi mogao biti izabran za

ĉlana Nadzornog odbora;

3. ako ĉlan Nadzornog odbora svojim postupcima šteti interesima Društva;

4. ako se utvrdi da ima osobne ili poslovne interese koji su suprotni interesima Društva.

Ĉlanak 21.

U sluĉaju opoziva ĉlana Nadzornog odbora, Glavna skupština izabrat će novog ĉlana

Nadzornog odbora.

Ĉlanak 22.

Nadzorni odbor nadzire voĊenje poslova Društva.

U sklopu svoje mjerodavnosti Nadzorni odbor je ovlašten:

1. imenovati i opozvati Upravu;

2. pregledavati i ispitivati poslovne knjige, dokumentaciju, blagajnu, vrijednosne papire,

te druge dokumente koji se odnose na poslovanje Društva;

3. nadzirati poslovanje Društva izravno ili za to angaţirati posebne struĉnjake;

4. davati suglasnost na odluke Uprave kada je to propisano zakonom, ovim Statutom ili

posebnom odlukom Nadzornog odbora ili Glavne skupštine.

Nadzorni odbor i svaki njegov ĉlan duţan je štititi interese Društva.

Ĉlanak 23.

Nadzorni odbor radi na sjednicama. Za obavljanje pojedinih poslova Nadzorni odbor moţe

ovlastiti svog ĉlana ili više njih, ili angaţirati struĉnu osobu (fiziĉku ili pravnu) izvan

Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor moţe osnivati povjerenstva struĉnjaka koja mu pomaţu u radu. Ĉlanovi

Nadzornog odbora moraju sudjelovati u radu Glavne skupštine.

176

Ĉlanak 24.

Sjednice Nadzornog odbora sazivaju se prema potrebi.

Ĉlanak 25.

Sjednica Nadzornog odbora moţe se odrţati ako je nazoĉna većina od ukupnog broja

ĉlanova.

Odluke Nadzornog odbora donose se većinom od ukupnog broja glasova.

Svaki ĉlan ima jedan glas.

U ţurnim sluĉajevima predsjednik Nadzornog odbora moţe odrediti da se glasuje i pisanim

putem (pismom, brzojavom, telefaksom), ako se ni jedan ĉlan Nadzornog odbora tome ne

protivi.

Rezultati glasovanja moraju se ĉlanovima predoĉiti u pisanom obliku i unijeti u zapisnik

sljedeće sjednice.

Ĉlanak 26.

Rad Nadzornog odbora pobliţe će se urediti Poslovnikom kojeg donosi Nadzorni odbor.

Ĉlanak 27.

Za svoj rad ĉlanovi Nadzornog odbora imaju pravo na nagradu.

Nagradu za rad utvrĊuje Glavna skupština.

Glavna skupština

Ĉlanak 28.

Glavnu skupštinu Društva ĉine dioniĉari Društva.

Pravo glasa na Glavnoj skupštini dioniĉar ostvaruje osobno ili putem zastupnika, tj.

opunomoćenika, prema nominalnim svotama dionica, što sukladno ĉlanku 8. ovoga Statuta

znaĉi da svaka dionica daje jedan glas.

Ĉlanak 29.

Glavna skupština Društva odluĉuje o pitanjima koja su odreĊena zakonom i ovim Statutom, a

poglavito:

177

1. izmjenama Statuta;

2. promjeni tvrtke, predmetu poslovanja, sjedištu Društva;

3. godišnjim financijskim izvješćima i uporabi dobitka;

4. povećanju i smanjenju temeljnog kapitala Društva;

5. bira i razrješuje ĉlanove Nadzornog odbora Društva i utvrĊuje nagradu za njihov

rad;

6. daje razrješnice ĉlanovima Uprave i Nadzornog odbora;

7. o imenovanju revizora Društva;

8. o statusnim promjenama i o prestanku Društva.

Glavna skupština obavlja i druge poslove sukladno zakonu i ovom Statutu.

Ĉlanak 30.

Glavnu skupštinu Društva saziva Uprava Društva.

Uprava Društva mora sazvati Skupštinu kada to zatraţi Nadzorni odbor ili dioniĉari koji

raspolaţu s dionicama koje predstavljaju najmanje dvadeseti dio temeljnog kapitala Društva.

Ĉlanak 31.

Pravo sudjelovanja na Glavnoj skupštini imaju dioniĉari koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

- da su upisani u knjigu dionica;

- da su unaprijed prijavili svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini najkasnije desetoga

dana prije odrţavanja Glavne skupštine.

U pozivu na Glavnu skupštinu odredit će se podrobni uvjeti za prijavu sudjelovanja na

Glavnoj skupštini.

Dioniĉari koji ne ispune sve uvjete navedene u ovom ĉlanku i u pozivu na Glavnu skupštinu

nemaju pravo sudjelovati na Glavnoj skupštini.

Ĉlanak 32.

Glavnoj skupštini predsjedava predsjednik kojeg bira Glavna skupština na vrijeme od dvije

godine, a moţe ga birati za svaki saziv posebno.

178

Do izbora predsjednika Glavne skupštine, ili ako se iz bilo kojeg razloga predsjednik ne

izabere, sjednici Glavne skupštine predsjedava predsjednik Nadzornog odbora ili njegov

zamjenik.

Rad Glavne skupštine uredit će se poslovnikom o radu.

Ĉlanak 33.

Glavna skupština Društva odrţava se u pravilu u sjedištu Društva.

Uprava Društva moţe u opravdanim sluĉajevima odluĉiti da se Glavna skupština odrţi i u

drugom mjestu.

Godišnji obraĉun i uporaba dobitka

Ĉlanak 34.

Poslovna godina Društva jest kalendarska godina.

Uprava je duţna voditi ili osigurati voĊenje svih poslovnih knjiga u skladu sa zakonom.

Ĉlanak 35.

Nakon isteka svake poslovne godine Uprava je duţna u zakonom odreĊenom roku sastaviti

godišnja financijska izvješća (bilanca, raĉun dobitaka i gubitaka, izvješće o promjenama u

financijskom poloţaju, bilješke uz financijska izvješća), dostaviti ih na reviziju, te sastaviti

godišnje izvješće. Nakon primitka izvješća o obavljenoj reviziji, Uprava bez odlaganja

podnosi Nadzornom odboru godišnja financijska izvješća, godišnje izvješće, te izvješće o

obavljenoj reviziji zajedno s prijedlogom o uporabi dobitka.

Nadzorni odbor podnosi Glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru voĊenja

poslova Društva u skladu sa zakonom.

Nakon obavljenih radnji i postupaka navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga ĉlanka, Uprava je

duţna sazvati redovitu Glavnu skupštinu Društva koja se mora odrţati u rokovima

odreĊenima zakonom.

Redovita Glavna skupština odluĉuje osobito o usvajanju godišnjih financijskih izvješća,

uporabi dobitka, davanju razrješnice ĉlanovima Uprave i Nadzornog odbora, te o imenovanju

revizora Društva.

179

Ĉlanak 36.

Glavna skupština nakon usvajanja godišnjih financijskih izvješća odluĉuje o uporabi dobitka.

Glavna skupština moţe odluĉiti da se dobitak podijeli dioniĉarima ili rasporedi u zakonske,

statutarne ili ostale priĉuve, ili odluĉiti da se dobitak upotrijebi u druge svrhe.

U sluĉaju da Glavna skupština odluĉi da se dobitak ili dio dobitka podijeli dioniĉarima, udjeli

dioniĉara u dobitku odreĊuju se u obliku dividende prema nominalnom iznosu njihovih

dionica.

Uprava je ovlaštena, uz suglasnost Nadzornog odbora, tijekom poslovne godine iz

predvidivog dijela neto dobitka isplatiti dioniĉarima predujam na ime dividende, i to samo

onda ako raĉun dobitaka i gubitaka za proteklu godinu pokazuje dobitak. Isplata predujma ne

moţe prijeći iznos polovice prošlogodišnjeg dobitka.

Prestanak rada Društva

Ĉlanak 37.

Društvo se osniva na neodreĊeno vrijeme, a prestaje s radom:

- na osnovi odluke Glavne skupštine;

- steĉajem;

- na osnovi sudske odluke;

- u drugim sluĉajevima odreĊenima zakonom.

Ĉlanak 38.

U sluĉaju prestanka rada Društva provodi se likvidacijski postupak, osim ako Društvo

prestaje s radom zbog steĉaja.

U sluĉajevima u kojima likvidatore ne odreĊuje sud, postupak likvidacije vode ĉlanovi Uprave

Društva.

Priopćenja Društva

Ĉlanak 39.

Kada je zakonom odreĊeno da se objavljuju podaci i priopćenja Društva, oni se objavljuju u

"Narodnim novinama" Republike Hrvatske, a ostala priopćenja objavljuju se u glasilu

Društva.

180

Poslovna tajna i zabrana konkurencije

Ĉlanak 40.

Poslovnom se tajnom smatraju svi podaci, informacije i dokumenti sadrţaj kojih je vaţan za

interese i uspješnost poslovanja Društva, a zbog kojih bi mogla nastati šteta Društvu ako bi

poslovna tajna bila poznata trećim osobama.

Svi zaposleni u Društvu duţni su ĉuvati poslovnu tajnu i podatke koji se smatraju osobnim

podacima zaposlenika Društva.

Ĉlanak 41.

Za ĉlanove Uprave i Nadzornog odbora primjenjuju se zakonske odredbe o zabrani

konkurencije.

Organizacija Društva

Ĉlanak 42.

Organizacija Društva utvrdit će se posebnim općim aktom koji donosi Uprava Društva uz

suglasnost Nadzornog odbora.

Opći akti Društva

Ĉlanak 43.

Statut je osnovni akt Društva i svi ostali opći akti moraju biti usklaĊeni s njegovim

odredbama.

Ostale opće akte Društva donosi Uprava Društva.

Izmjene i dopune ovoga Statuta moguće su samo na naĉin koji je propisan zakonom.

Završne odredbe

Ĉlanak 44.

Uprava Društva je duţna donijeti potrebne opće akte Društva u roku od 120 dana.

Do donošenja općih akata Društva u poslovanju Društva će se primjenjivati opći akti javnog

poduzeća HPT - Hrvatska pošta i telekomunikacije, ako nisu u suprotnosti s odredbama

ovoga Statuta.

181

Ĉlanak 45.

Stupanjem na snagu ovoga Statuta prestaje vaţiti Statut Javnog poduzeća HPT – Hrvatska

pošta i telekomunikacije od 27. sijeĉnja 1994. godine.

Ovaj Statut stupa na snagu danom davanja izjave o njegovom usvajanju ministra

mjerodavnog za poštu i telekomunikacije na temelju ĉlanka 7. Zakona o razdvajanju

Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije (NN br.

101/98.).

Predsjednik Glavne skupštine

Siniša Pervan v. r.

182

4.2 POSLOVNIK O RADU UPRAVE HP – HRVATSKE POŠTE D.D.

Na temelju odredbe ĉlanka 14. Statuta HP – Hrvatske pošte d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, a na

prijedlog Uprave HP d.d., Nadzorni odbor HP d.d. na sjednici odrţanoj 19. sijeĉnja 1999.

godine donio je

P O S L O V N I K

o radu Uprave HP – Hrvatske pošte d.d.

1. O P Ć E O D R E D B E

Ĉlanak 1.

Ovim Poslovnikom ureĊuje se organizacija i naĉin rada Uprave HP – Hrvatske pošte d.d.

(dalje: Društvo).

Uprava vodi poslove Društva suglasno Zakonu, Statutu i ovom Poslovniku.

Odredbe ovog Poslovnika obvezuju ĉlanove Uprave, njihove opunomoćenike i sve osobe

koje su nazoĉne sjednicama Uprave.

2. O R G A N I Z A C I J A U P R A V E

2.1. Predsjednik Uprave

Ĉlanak 2.

Predsjednik Uprave obavlja poslove iz djelokruga odreĊenog Zakonom, Statutom te

odlukama Glavne skupštine i Nadzornog odbora.

Predsjednik Uprave usklaĊuje rad Uprave, saziva sjednice Uprave i predsjedava im,

usklaĊuje funkcije u Društvu te zajedno s drugim ĉlanovima Uprave podnosi izvješća

Nadzornom odboru i Glavnoj skupštini Društva, najmanje jedanput godišnje.

Ĉlanak 3.

Ako je Predsjednik Uprave sprijeĉen u obavljanju prava i obveza iz svojeg djelokruga

zamjenjuje ga ĉlan Uprave predviĊen Pravilnikom o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji

radnih mjesta Društva ili posebnom odlukom Nadzornog odbora, ili drugi ĉlan Uprave na

temelju usmene ili pisane punomoći Predsjednika Uprave.

183

2.2. Ovlasti i zaduţenja ĉlanova Uprave

Ĉlanak 4.

Svaki ĉlan Uprave ima djelokrug, ovlasti i zaduţenje utvrĊen Pravilnikom o unutrašnjem

ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Društvu te ovlasti i zaduţenja koja je primio od

Uprave.

Djelokrug, ovlasti i zaduţenja svakog ĉlana Uprave mogu se tijekom mandata dopunjavati i

mijenjati prema potrebama Uprave Društva, o ĉemu odluĉuje Uprava.

O bitnim promjenama djelokruga ĉlana Uprave Društva odluĉuje Nadzorni odbor.

Ĉlanak 5.

Ĉlan Uprave je obvezan sudjelovati u radu sjednice Uprave.

U sluĉaju sprijeĉenosti ĉlan Uprave mora unaprijed o tome izvijestiti Predsjednika Uprave ili

drugog ĉlana Uprave koji zamjenjuje Predsjednika.

Ĉlanak 6.

Ako ĉlan Uprave predviĊa sluţbeno putovanje, godišnji odmor ili sliĉno, u trajanju duţem od

tri dana, mora najmanje sedam dana unaprijed o tome izvijestiti Predsjednika Uprave ili

drugog ĉlana Uprave koji zamjenjuje Predsjednika.

Predsjednik Uprave obvezan je uskladiti rad Uprave na naĉin da istodobno ne mogu biti

nenazoĉna više od dva ĉlana Uprave.

Ĉlanak 7.

Ĉlanovi Uprave zastupaju i potpisuju Društvo u granicama ovlasti, a zastupaju ga sukladno

Statutu Društva i upisu u Sudski registar.

2.3. Odluke Uprave

Ĉlanak 8.

Uprava odluĉuje, u pravilu, u punom sastavu, u skladu sa zakonom.

U opravdanim sluĉajevima Uprava moţe donositi odluke iako ne sudjeluju svi ĉlanovi

Uprave.

Ako, u sluĉaju iz prijašnjeg stavka, neki ĉlan Uprave zatraţi odluĉivanje o odreĊenom pitanju

Uprave u punom sastavu, Uprava neće odluĉivati o tom pitanju dok se u odluĉivanju ne

184

osigura nazoĉnost svih njenih ĉlanova, osim ako bi nedonošenjem odluke mogla nastati šteta

za Društvo.

Ĉlanak 9.

U skladu s djelokrugom, ovlasti i zaduţenjem pojedinog ĉlana Uprave, svaki ĉlan iz svog

djelokruga predlaţe Upravi donošenje odluka, zakljuĉaka i drugih akata.

Prijedlog iz prijašnjeg stavka ovlašteni ĉlan Uprave podnosi Upravi, u pravilu, u pisanom

obliku s kratkim obrazloţenjem.

Iznimno, u opravdanim sluĉajevima, prijedlog moţe biti podnijet i obrazloţen usmeno na

samoj sjednici, ako se tome ne usprotivi netko od ĉlanova Uprave.

Ĉlanak 10.

Svaki prijedlog odluke, zakljuĉka ili drugog akta mora sadrţavati naputak o potrebi i naĉinu

objave akta kao i kojim se organizacijskim jedinicama ili osobama u Društvu ili izvan njega

oni obvezno dostavljaju radi provedbe u djelo.

2.4. Nadzor nad provoĊenjem odluka, zakljuĉaka i drugih akata Uprave

Ĉlanak 11.

Uprava nadzire i provjerava provoĊenje odluka, zakljuĉaka i drugih akata koje je donijela.

Ĉlan Uprave u ĉijem je djelokrugu, ovlasti i zaduţenju odreĊeno pitanje o kojem je Uprava

donijela odluku, zakljuĉak ili drugi akt, redovito usmeno izvješćuje Upravu o naĉinu kako se

oni provode i izvršavaju.

3. R A D U P R A V E

Ĉlanak 12.

Uprava odluĉuje na sjednicama Uprave.

Sjednice Uprave odrţavaju se prema potrebi, a saziva ih Predsjednik Uprave.

Svaki ĉlan Uprave moţe zahtijevati sazivanje sjednice Uprave, uz navoĊenje razloga.

185

Ĉlanak 13.

Sjednicama Uprave predsjedava Predsjednik Uprave.

Ako je Predsjednik Uprave sprijeĉen sudjelovati u radu sjednice, sjednicom predsjedava ĉlan

Uprave koji ga zamjenjuje.

Ĉlanak 14.

Sjednicama Uprave mogu biti nazoĉni samo ĉlanovi Uprave i zaposlenici koje Predsjednik

Uprave ili Uprava pozovu da sudjeluju u radu sjednice.

Sjednicama Uprave nazoĉni su i zaposlenici Ureda Uprave koji se brinu o zapisniku i svim

drugim poslovima prijeko potrebnim za djelotvoran tijek sjednice Uprave.

Ĉlanak 15.

Uprava ima Ured Uprave koji priprema sjednice i brine se da se rad Uprave odvija

nesmetano.

Ured obavlja administrativno-struĉne poslove za Upravu.

Dopisivanje Uprave obavlja se putem Ureda Uprave ili Uprava daje posebno zaduţenje

Sektorima društva.

3.1. Odluĉivanje i glasovanje

Ĉlanak 16.

Odluke Uprave donose se većinom ukupnog broja glasova ĉlanova Uprave.

Prema nalogu Predsjednika Uprave moţe se odluĉivati i izvan sjednice Uprave davanjem

glasova pisanim putem, putem telefona i telefaksa.

Glas dan putem telefona mora se naknadno usmeno ili pisano potvrditi.

Odluke Uprave donijete izvan sjednice moraju se potvrditi glasovanjem na prvoj sjednici

Uprave.

Ĉlanak 17.

Odluke, zakljuĉke i druge akte Uprave potpisuje Predsjednik Uprave.

186

3.2. Zapisnik

Ĉlanak 18.

O sjednicama Uprave sastavlja se zapisnik koji mora sadrţavati mjesto, dan i sat odrţavanja

sjednice, sudionike, dnevni red, kratak sadrţaj rasprave, te redoslijed donijetih odluka,

zakljuĉaka i drugih akata.

Zapisnik sa sjednice Uprave vodi zaposlenik u Uredu Uprave.

Ĉlanak 19.

Zapisnik potpisuje Predsjednik Uprave ili osoba koja ga zamjenjuje na sjednici.

Zapisnik se mora dostaviti svim ĉlanovima Uprave uz dnevni red za sljedeću sjednicu

Uprave.

Ĉlanak 20.

Ĉlan Uprave moţe na prvoj sljedećoj sjednici dati primjedbu na dostavljeni tekst zapisnika.

Usuglašeni tekst zapisnika potpisuje Predsjednik Uprave.

Ĉlanak 21.

Originali zapisnika, odluka, zakljuĉaka i drugih akata Uprave ĉuvaju se u Uredu Uprave.

Svaka odluka, zakljuĉak i drugi akt Uprave ima svoj redni broj i oznaku kalendarske godine u

kojoj su donijeti.

Ured Uprave vodi registar Zapisnika sjednica Uprave i registar odluka, zakljuĉaka i drugih

akata Uprave.

187

4. Z A K L J U Ĉ N E O D R E D B E

Ĉlanak 22.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja, a objavit će se u

sluţbenom glasilu Društva.

Predsjednik Nadzornog odbora

Broj spisa: P-6-154/99 Dominik Filipović, dipl. ing., v. r.

Broj spisa: P-6-888/99

188

4.3 STRATEŠKI PLAN RAZVOJA HP – HRVATSKE POŠTE D.D. DO 2013. GODINE

Uprava Hrvatske pošte d.d. na temelju rezultata Strateške radionice odrţane u Svetom

Martinu na Muri u mjesecu rujnu 2008. godine donijela je Strateški okvir za poslovni plan

2009. godine.

Obzirom da donešeni Strateški okvir sadrţi sve elemente, mjere, planove i aktivnosti

potrebne i nuţne za razvoj i restrukturiranje Hrvatske pošte d.d. u srednjeroĉnom razdoblju,

Uprava Hrvatske pošte d.d. u okviru svojih ovlasti, poradi usklaĊenja s odrednicama

Akcijskog plana provedbe Strategije razvoja trţišta poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj i

ispunjenja zadataka zadanih od strane vlasnika, Republike Hrvatske, mijenja naziv

donesenog dokumenta „Strateški okvir za poslovni plan 2009. godine“ u „Strateški plan

razvoja HP – Hrvatske pošte d.d. do 2013. godine“.

Ovaj dokument predstavlja zajedniĉku platformu djelovanja svih djelatnika Hrvatske pošte

d.d.

Uprava Hrvatske pošte d.d. preuzima sponzorstvo i odgovornost nad svim navedenim

aktivnostima.

Realizacija Strateškog plana razvoja nastavlja se i nadalje kao sastavni dio svih Poslovnih

planova Društva u razdoblju do 2013. godine.

U Zagrebu, 25.05.2009. godine.

Robert Jukić Mateo Beusan Ranko Marinović Nenad Puškar

Predsjednik Uprave Ĉlan Uprave Ĉlan Uprave Ĉlan Uprave

189

1. Hrvatska pošta d.d. će dobiti trajnu dozvolu za rad na sljedećim aktivnostima:

1. Prelaskom na divizionalnu organizaciju s ĉetiri divizije: Pošta, Mreţa, Express i

Podrška. Pri ĉemu će Pošta, Mreţa i Express biti teritorijalno organizirane, dok će

Divizija Podrška biti centralizirana u cilju troškovne efikasnosti.

2. Redizajnom poslovnih procesa u cilju veće autonomije i odgovornosti divizionalnih

struktura.

3. UvoĊenjem integralnog informatiĉkog rješenja po najboljim svjetskim standardima:

ERP, Šaltersko poslovanje, Razrada i sortiranje pošiljaka, Fleet Management,

Upravljanje nekretninama, Upravljanje ljudskim potencijalima i CRM.

4. Provesti projekt glavnog dana centra i back up centra za elektronsku pohranu

podataka.

5. UvoĊenje norma i normativa.

6. Certificiranjem kvalitete po normi ISO 9000 i TAPA ĉime će se osigurati formalizirani i

kvalitetno upravljivi poslovni procesi i sigurno rukovanje s poštanskim pošiljkama.

2. Hrvatska pošta će poslovati na razini profitabilnosti na nivou poštanskih operatora

u EU, 3% - 5% neto profitabilnosti temeljem ostvarenja sljedećih aktivnosti u

Divizijama Hrvatske pošte:

2.1 DIVIZIJA POŠTA: Povećanjem prihoda iz temeljne djelatnosti prilagoĊavanjem

potrebama klijenata Pošte i uvoĊenjem usluga s dodatnom vrijednošću te povećanjem

troškovne efikasnosti:

1. Prilagodbom vremena u kojem pruţamo uslugu današnjim navikama naših klijenata

uvoĊenjem dvije kategorije dostave, uvoĊenjem 5 dnevnog radnog tjedna na nivou

RH i uvoĊenjem „part time“ osoblja u dostavi.

2. UvoĊenjem sljedećih usluga s dodatnom vrijednošću:

o UvoĊenje „Track and Trace“ tehnologije za praćenje visokovrijednih pošiljaka,

EMS-HPExpress-a, paketa i preporuĉenih pošiljaka

o UvoĊenjem elektronske prijamne knjige

o In-sourcing korporativnih pisarnica

3. Centralizacijom razrade pošiljaka preseljenjem lokacije Branimirova na alternativnu

lokaciju kraj Zagreba. Nova lokacija bit će ujedno i novo sjedište Hrvatske pošte d.d.

na koju će biti realocirani Uprava i menadţment Divizija

190

4. Smanjenjem transportnih troškova uvoĊenjem fleet managment sustava,

optimizacijom ruta i prilagodbom voznog parka, te transportnih pakiranja

(kontejnerizacija i paletizacija)

5. Optimizacijom ruta dostave pošte uvoĊenjem novog adresnog poštanskog koda

6. Poboljšanjem povrata na imovinu (engl. return on assets) pokretanjem organizacijske

jedinice Upravljanja imovine s ciljem prodaje, zamjene ili unajmljivanja sve imovine

koja trenutno nije u funkciji temeljne djelatnosti

7. Smanjenjem troškova distribucije pošte razdvajanjem visokovrijednih i niskovrijednih

pošiljaka

8. Dostava svih pošiljaka po standardu D+3 primijenjen na 85% prioritetnih pošiljaka iz

meĊunarodnog prometa, kao i D+1 primijenjen na 95% prioritetnih pošiljaka u

unutrašnjem prometu

9. Lobiranjem ishoditi promjenu zakonskog okvira u cilju prihvaćanja substitucije

Poštanskih ureda s Pristupnim poštanskim toĉkama (usluţna mjesta) radi smanjenja

distributivnih troškova

2.2 DIVIZIJA MREŢA: Uravnoteţenjem prihoda i troškova mreţe poslovnica, postić će se

pozitivan rezultat, sa sljedećim aktivnostima koje nisu vezane za temeljnu djelatnost:

1. Kategorizirati, unificirati i modernizirati mreţu poslovnica Hrvatske pošte kroz

intenzivni program investicija koje će u potpunosti zadovoljiti zahtjeve informatizacije,

sigurnosti i uvjeta rada djelatnika

2. Optimizirati lokacije ureda tako da odgovaraju potrebama klijenata

3. Prilagodbom uredovnog radnog vremena prilagoditi se navikama, potrebama i

oĉekivanjima klijenata

4. Iskoristiti prostor ispred šaltera u cilju povećanja prihoda od trgovinske djelatnosti

pozicioniranjem Hrvatske pošte kao prepoznatljivog maloprodajnog lanca

5. Iskoristiti šalter u cilju povećanja prihoda od financijske djelatnosti kroz poduzeća

kćeri u većinskom vlasništvu (banke, osiguranja) ili outsourcingom najveće šalterske

mreţe u Republici Hrvatskoj po trţišnim uvjetima kroz proces javnih tendera

2.3 DIVIZIJA PODRŠKA: Centralizacijom administrativnih procesa stvoriti troškovno efikasnu

strukturu koja će omogućiti da Hrvatska pošta bude troškovni lider na trţištu.

1. Omogućiti obavljanje administrativnih djelatnosti s minimalnim brojem djelatnika

191

2. Realocirati kadrove koji će se osloboditi procesom centralizacije i informatizacije iz

„back office-a“ u „front office“.

2.4 DIVIZIJA EXPRESS: Pozicioniranjem Hrvatske pošte kao lidera u express uslugama na

domaćem trţištu.

1. Lidersku poziciju će ostvariti organskim rastom kroz investicije u razvoj HP Expressa,

kao i putem akvizicija

2. Pruţanjem usluga sa dodatnom vrijednošću

o Ekspanzijom usluge preuzimanja i dostavljanja u prostorijama korisnika

o Proširenjem specijalizirane dostave paketa

o UvoĊenje „Track and Trace“ tehnologije za praćenje paketa i HP Expressa

3. Fokus će se osigurati odvajanjem usluga, poslovnih procesa i resursa (flota vozila) od

poštanskog poslovanja

2.5 DIVERZIFIKACIJA: Hrvatska pošta će stvoriti dodatnih 500 Mio HRK do 2012. godine

kroz horizontalnu i vertikalnu diverzifikaciju aktivnosti. Strategija Hrvatske pošte je

oportunizam s kriterijem povrata na investiciju kao jedinim kriterijem za donošenje odluka:

1. Diverzificiranje aktivnosti sudjelovanjem u regionalnoj konsolidaciji putem akvizicija ili

udruţivanja s drugim poštanskim operaterima. Fokusi u regionalnom rastu su: Bosna

i Hercegovina i Kosovo

2. Vertikalna diverzifikacija, iskorak u nove djelatnosti samostalno, putem akvizicija,

joint-venture projektima, a sve u cilju povećanja ukupne profitabilnosti

3. Horizontalna diverzifikacija ekstenzijom tradicionalnog lanca vrijednosti putem

akvizicija, joint-venture projekata ili vlastitim ulaganjima Hrvatska pošta će generirati

dodatne prihode u:

- „Up Stream“ aktivnostima: listing broker, trţišna istraţivanja, direktni

marketing, proizvodnja pošte i

- „Down Stream“ aktivnostima: express, prijevoz i logistika

3. Hrvatska pošta d.d. će biti prepoznata kao ugodno i poticajno mjesto za rad. Do

kraja 2012. godine organizacijska klima će po standardu HrOK doseći 3,11 bodova, a

kao rezultat bolje organizacijske klime, bolovanja će se reducirati na 9,2 dana po

djelatniku godišnje.

192

1. U cilju optimizacije troškova bit će proveden program optimizacije broja i strukture

zaposlenih sukladno novoj organizaciji i zahtjevima trţišta. Zajedno sa socijalnim

partnerima Hrvatska pošta će realizirati program socijalnog zbrinjavanja radnika

2. U cilju smanjenja povreda na radu na republiĉki prosjek od 2,35 % investirat će se u

podizanje mjera potrebnih za sigurnost mreţe, mikroklimu i osnovnu infrastrukturu

svih poslovnih prostora, te zaštitnu obuću i odjeću

3. U cilju poboljšanja vlastitih kompetencija razvit će se sustav informiranja djelatnika,

praćenja uĉinka i nagraĊivanja, sustav praćenja i razvoja kompetencija rukovoditelja i

struĉnjaka. Na temelju rezultata razvijat će se kontinuirani programi edukacije u cilju

unapreĊenja ljudskih resursa

4. Program sustavne edukacije i prekvalifikacije u skladu s potrebama poslovnih funkcija

i povećanja mobilnosti radne snage izmeĊu divizija

4. Hrvatska pošta neutralizirati će svoj utjecaj na zagaĊenje okoliša

1. UvoĊenjem ekoloških tehnologija prilikom kupovine i obnavljanja voznog parka i

informatiĉke opreme

2. Recikliranjem 100% reciklaţnog otpada koji stvara Hrvatska pošta

3. Pribavljanje certifikata kvalitete po normi ISO 14000

4. Van vlastite temeljne djelatnosti pokretanjem projekta arhiviranja arhiva, radi

zbrinjavanja otpada naših poslovnih partnera

193

5 KAZALO

5.1 INFORMACIJE O IZDAVATELJU

Odgovorne osobe 24 Osobe zaduţene za reviziju financijskih informacija 26 Izabrane financijske informacije 27 Ĉimbenici rizika 28 Informacije o Izdavatelju 35 Pregled poslovanja 38 Organizacijska struktura 43 Informacije o trendovima 44 PredviĊanja ili procijene dobiti 53 Upravna, rukovodeća i nadzorna tijela i više poslovodstvo 54 Praksa Uprave 56 Većinski dioniĉari 57 Financijski podaci o imovini, obvezama, financijskom poloţaju te dobicima i gubicima Izdavatelja 58 Dodatne informacije 144 Znaĉajni ugovori 145 Informacije ĉiji su izvor treće osobe i izjave struĉnjaka 146 Dokumenti dostupni na pregled 147

5.2 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU

Odgovorne osobe 24 Ĉimbenici rizika 148 Kljuĉne informacije 150 Informacije o vrijednosnim papirima koji će biti ponuĊeni / uvršteni radi trgovanja 152 Uvjeti ponude 160 Uvrštenje radi trgovanja na ureĊenom trţištu 163 Dodatne informacije 165 Potpisnici Prospekta 167

Documents

HP Hrvatska pošta d.d. · 5 Društvo HP – Hrvatska pošta d.d. prihvaća odgovornost za sadrţaj ovog Prospekta. Prema saznanjima i podacima kojima HP – Hrvatska pošta d.d