Hrvatska povijest

Ivan Dukić, Krešimir Erdelja, Igor Stojaković

Hrvatska povijestpriručnik

za nastavnike povijesti u trogodišnjim strukovnim školama

urednikmr. sc. Zoran Velagić

recenzentKrešimir Blaznik

lektorPetar Vuković

korektorVladimir Tkalčec

grafičko-likovni urednikIva Dokmanović

© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2003.Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

Uporaba priručnika odobrena je rješenjem Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, klasa UP/Iº-602-09/03-01/0132 ur. broj 532-02-03/1-03-1, Zagreb, 12. svibnja 2003.

CIP dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Zagreb, 430709076

ISBN 953-0-50387-3

tisakGRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE, d.o.o., Zagreb

ŠKOLSKA KNJIGA, d.d.

Zagreb, Masarykova 28

Za izdavača: Ante Žužul, prof.

Tisak dovršen u srpnju 2003.


HRVATSKA POVIJESTpriručnik za nastavnike povijesti u trogodišnjim strukovnim školama

Školska knjiga, Zagreb, 2003.

S A D R Ž A JNASTAVA POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA.................................... 7

U POTRAZI ZA KVALITETNOM ŠKOLOM ............................................................... 8

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT.........................11REALIZACIJA NASTAVNIH SUSTAVA

U NASTAVI POVIJESTI ....................................17

PLANIRANJE NASTAVE.................................... 27

I. OBRAZOVNO RAZDOBLJEARTIKULACIJA NASTAVNIH JEDINICA (PRIPREME) .................................................... 43

1. UVODNI SAT: PONAVLJANJE NASTAVNIH SADRŽAJA IZ OSNOVNE ŠKOLE ........................................... 44

2. UPOZNAVANJE S PROGRAMOM, SASTAVNICAMA PRAĆENJA I OBLICIMA RADA ............................................ 46

3. POVIJEST I NJEZINO ZNAČENJE............... 494. SEOBA HRVATA.

ŽIVOT NA NOVIM PODRUČJIMA ............... 525. POSTANAK HRVATSKE DRŽAVE.

HRVATSKA U 9. STOLJEĆU........................... 536. POVIJEST I NJEZINO ZNAČENJE.

SEOBA HRVATA. POSTANAK DRŽAVE. HRVATSKA U 9. STOLJEĆU – PONAVLJANJE............................................... 56

7. HRVATSKA U 10. STOLJEĆU. TOMISLAV. STJEPAN DRŽISLAV ................ 57

8. HRVATSKA KRAJEM 10. I U 11. STOLJEĆU. STJEPAN DRŽISLAV. PETAR KREŠIMIR IV. DMITAR ZVONIMIR ....................................... 60

9. KULTURA U HRVATSKOJ OD 9. DO 11. STOLJEĆA............................................. 63

10. HRVATSKA U 10. I 11. STOLJEĆU – PONAVLJANJE.................................................. 65

11. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU – USUSTAVLJIVANJE ..................... 67

12. VLADAVINA ARPADOVIĆA (1102. – 1301.)....................................................... 69

13. VLADAVINA ANŽUVINACA (1301. – 1386.) .......................................................71

14. BORBE ZA HRVATSKO-UGARSKO PRIJESTOLJE.....................................................74

15. HRVATSKA I OSMANLIJE .......................... 7716. VLADAVINA ARPADOVIĆA I

ANŽUVINACA. BORBE ZA PRIJESTOLJE. HRVATSKA I OSMANLIJE – PONAVLJANJE ..................... 80

17. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU.................... 8218. DRUŠTVENI I GOSPODARSKI

ODNOSI HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA .................................... 84

19. KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU ........................................ 87

20. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU. DRUŠTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA. KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU – PONAVLJANJE .............................. 89

21. HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU – USUSTAVLJIVANJE CJELINE .......................91

22. HRVATSKA U 16. STOLJEĆU ..................... 9323. OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU

I APSOLUTIZMU .............................................. 9624. HRVATSKA PODRUČJA ZA VRIJEME

MLETAČKE I OSMANLIJSKE VLASTI. DUBROVAČKA REPUBLIKA ........................ 98

25. HRVATSKA U 16. STOLJEĆU. OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU, HRVATI POD MLEČANIMA I TURCIMA. DUBROVAČKA REPUBLIKA – PONAVLJANJE..............................................101

26. USUSTAVLJIVANJE GRADIVA I PRIPREMA ZA I. ISPIT ZNANJA ..............103

27. PRVI ISPIT ZNANJA .....................................10428. ANALIZA ISPITA ZNANJA .........................10429. I 30. USMENA PROVJERA ZNANJA

I ZAKLJUČIVANJE OCJENA .......................105

II. OBRAZOVNO RAZDOBLJE...........................107

31. PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRVOG OBRAZOVNOG RAZDOBLJA ..................... 108

32. BOSNA U VRIJEME OSMANLIJSKE VLASTI ...............................109

33. OSMANLIJSKI UZMAK .............................11134. GOSPODARSKI RAZVOJ

HRVATSKE .......................................................11435. KULTURNI RAZVOJ OD 16.

DO POČETKA 18. STOLJEĆA ......................11736. OSMANLIJSKI UZMAK.

GOSPODARSKI I KULTURNI RAZVOJ HRVATSKE OD 16. DO POČETKA 18. STOLJEĆA – PONAVLJANJE .......................119

37. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU (16. – 18. ST.) – USUSTAVLJIVANJE CJELINE ............................................................121

38. PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM U HRVATSKOJ................................................. 122

39. FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ ..... 12540. PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM I

FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ – PONAVLJANJE............................................. 128

41. HRVATSKI NARODNI PREPOROD .......... 12942. BAN JOSP JELAČIĆ – OTPOR

UGARSKOM HEGEMONIZMU ....................13343. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO

SREDINE 19. STOLJEĆA – USUSTAVLJIVANJE CJELINE .................... 135

44. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBA ..................................................................137

45. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA .........14046. MODERNIZACIJA HRVATSKE ZA

BANOVANJA IVANA MAŽURANIĆA .........14347. DALMACIJA I ISTRA U 19. STOLJEĆU.

HRVATI U GRADIŠĆU I JUŽNOJ UGARSKOJ........................................................147

48. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBA. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA. MODERNIZACIJA HRVATSKE ZA BANOVANJA IVANA MAŽURANIĆA – PONAVLJANJE............................................. 150

49. HRVATSKA KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA .......................152

50. BOSNA I HERCEGOVINA U 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA......................... 155

51. HRVATSKA POČETKOM 20. STOLJEĆA.................................................. 158

52. DALMACIJA I ISTRA, HRVATI U GRADIŠĆU I JUŽNOJ UGARSKOJ, BANSKA HRVATSKA KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA – PONAVLJANJE..............................................161

53. BIH U 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA. HRVATSKA POČETKOM 20. STOLJEĆA – PONAVLJANJE..............................................163

54. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. I NA POČETKU 20. STOLJEĆA – USUSTAVLJIVANJE CJELINE .....................164

55. HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA...........................165

56. HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA SRBA, HRVATA I SLOVENACA....................168

57. HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA. HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA SHS – PONAVLJANJE.................................................171

58. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIČKIH STRANAKA (1918. – 1935.) .....................................................173

59. HRVATSKO PITANJE I NASTANAK

BANOVINE HRVATSKE .................................17760. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIČKIH

STRANAKA (1918. – 1935.). HRVATSKO PITANJE I NASTANAK BANOVINE HRVATSKE – PONAVLJANJE.......................179

61. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ...........18162. HRVATSKI NAROD U

ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI ..........................18463. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE

JUGOSLAVIJE..................................................18764. STVARANJE I OBRANA

SAMOSTALNE HRVATSKE DRŽAVE ....... 19065. SUVREMENO DOBA:

HRVATSKA U 20. STOLJEĆU – USUSTAVLJIVANJE CJELINE .................... 193

66. PONAVLJANJE I PRIPREMA ZA II. ISPIT ZNANJA ..................................... 194

67. II. PISMENA PROVJERA ZNANJA – PONAVLJANJE................................................ 196

68. ANALIZA II. ISPITA ZNANJA – PONAVLJANJE................................................ 196

69. USUSTAVLJIVANJE GRADIVA II. OBRAZOVNOG RAZDOBLJA – PONAVLJANJE................................................ 197

70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA ...................... 197

RAD S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (PRILAGOĐENI PROGRAM) ............................ 199

EKSKURZIJA U NASTAVI POVIJESTI ............... 205

MUZEJI U HRVATSKOJ....................................219

OBRAZAC ZA PRIPREMU ............................... 223

LITERATURA ................................................. 225

PRILOZI – VREMENSKE LENTE ...................... 227

Poštovane kolegice i poštovani kolege,

pred vama je Hrvatska povijest – priručnik za nastavnike rađen prema udžbeniku autora Ivana Dukića, Krešimira Erdelje i Igora Stojakovića: Hrvatska povijest. Priručnik je zamišljen kao konkretna pomoć nastavniku da što kvalitetnije, svrsishodnije i kreativnije sam osmisli nastavu i izvede nastavni sat, odnosno zahtjevni program nastave povijesti za srednje strukovne škole. Osnovu priručnika čini izvedbeni plan (makroplan i mikroplan) i artikulacija svih nastavnih jedinica, uključujući i satove ponavljanja i usustavljivanja. Znatan dio satova obrade napravljen je i na dva načina kako bi nastavnik sam mogao procijeniti koji je način obrade adekvatniji njegovim učenicima. Priručnik nudi i niz konkretnih priloga: prilagođeni program, primjere ekskurzija, popise muzeja i dr., koji nam mogu obogatiti nastavu i učiniti je zanimljivijom.Naglašavamo da su primjeri obrade nastavnih jedinica u priručniku samo prijedlozi. Svaki će nastavnik samostalno procijeniti kognitivne mogućnosti učenika i odlučiti hoće li primjerice, koristiti grupni rad ili hoće li na ploču ispisati sve natuknice predložene u priručniku. Jedinstvenog rješenja za sve konkretne slučajeve rada s učenicima nema – uloga nastavnika pri tom je nezamjenjiva.

Želimo vam ugodan rad.Autori i Školska knjiga

NASTAVA POVIJESTI U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA

Povijest se u srednjim strukovnim školama uči dvije godine za četverogodišnje, odnosno jednu za tro-godišnje smjerove.

a) Program

Jednogodišnji program povijesti prilično je opsežan. Naime, učenici u samo jednoj godini uče-nja trebaju usvojiti osnovna znanja iz cjelokupne povijesti hrvatskoga naroda: od doseljenja do suvremenog doba – nastanka samostalne i međunarodno priznate Hrvatske i Domovinskog rata, odnosno mirne integracije hrvatskog Podunavlja. Dakle, radi se o vremenskom razdoblju od 13 stoljeća, koje obuhvaća doba narodnih vladara, hrvatsko-ugarske države, ulaska Hrvatske u zajed-nicu s Habsburgovcima, vrijeme teritorijalne ugroženosti od Turaka, hrvatski narodni preporod i novi apsolutizam, razdoblje Prvoga svjetskog rata, međuraća i Drugoga svjetskog rata te razdoblje Hrvatske u prvoj i drugoj Jugoslaviji do potpunog osamostaljenja i međunarodnog priznanja. Zbog opsežnosti programa ne smijemo previše ići u detalje. Učenicima treba dati sažetu i jednostavnu informaciju, koja je u logičnom slijedu i prihvatljiva je učeniku.

b) Struktura učenika

Moramo biti svjesni da trogodišnje strukovne škole rijetko upisuju učenici koji obožavaju povijest i žive samo za taj predmet. Takvi učenici upisuju gimnazije. Stoga moramo uložiti dosta truda, osobnog šarma i duhovitosti da bi povijest postala nešto više nego „nužno zlo” iz kojega je potrebno tek izvući pozitivnu ocjenu. Ovo možemo postići čestim uopćavanjima, korelacijama s učeničkom strukom, sa stvarnošću, ne insistiranjem na mnoštvu nepotrebnih detalja.

8


U POTRAZI ZA KVALITETNOM ŠKOLOM1

Često čujemo da treba podići kvalitetu našeg školovanja. Obično se govori o kritikama usmjerenima na preveliki opseg programa koji rezultira prevelikim opterećenjem učenika, ali se ne nude konkretna rješe-nja. Članovi Udruženja roditelja i nastavnika u Floridi, Sjedinjene Američke Države, u misiji zajedničke vizije škole istaknuli su pet ključnih vrijednosti kvalitetne škole (Greene, 1996.: 58. i dalje):

1) Poštuje se svaki pojedinac.

2) Nastavnicima je obrazovanje profesija.

3) Roditelji su partneri.

4) Odluke se donose zajednički.

5) Nastavnici su članovi tima.

Razmislimo o tome postižemo li mi navedenu suradnju ili ne. Kako unaprijediti nastavu?O kvalitetnoj školi pisao je B. Greene (1996.). On je istaknuo da se, ako želimo kvalitetu, na nju moramo usredotočiti: aktivirati učenike, pokazati da nastavnici vole svoj posao, da su ljubazni, dobro komunici-raju, pravično ocjenjuju i postavljaju visoke zahtjeve (Greene, 1996.: 19.).Kakva bi, dakle, trebala biti kvalitetna škola? Škola u kojoj se ne koristi prisila i kazna. Škola u kojoj svi poštuju jedni druge: učenici učenike, učenici nastavnike, nastavnici učenike, roditelji nastavnike, nas-tavnici roditelje, nastavnici druge nastavnike… Škola u kojoj vlada suradnja i prijateljski odnosi. Škola u kojoj se upravlja voditeljski, a ne šefovski. Škola u kojoj učenici rade i uče najviše što mogu. Škola u kojoj nema nediscipline i izostanaka. Želimo li unaprijediti nastavu općenito (pa i povijesti), razmislimo od koga prije krenuti: od učitelja ili učenika? Možda je ipak lakše prvo krenuti od sebe. Sedam osnovnih pitanja učitelju (Brajša, 1995.: 14.):

1) Vjerujem li u sebe i u svoje učenike?

2) Volim li sebe i svoje učenike?

3) Znam li se koristiti svim svojim potencijalima i omogućujem li svojim učenicima da se koriste vlastitim potencijalima?

4) Jesam li motiviran učeničkim radom i motiviram li uspješno svoje učenike?

5) Kako vodim školu: autokratski ili demokratski?

6) Omogućujem li skupini stvarnu zajedničku kreativnost?

7) Kako razgovaram s kolegama i učenicima: slušam li ih, razmišljam li o tome i razgovaram li o tome s njima?

1 Korišteni su dijelovi teksta I. Dukić (2000.): Povijest 7 – priručnik za nastavnike, Zagreb: Školska knjiga i I. Dukić (2001.): Povijest 8 – priručnik za nastavnike, Zagreb: Školska knjiga

9

Hrvatska povijest

Brajša prenosi i obilježja učiteljeva ponašanja (prema Rahnu, 1992.): profesionalnost, ljudskost, kriti-čnost, priznavanje suradnika, objektivnost, humor, strogoća i razumijevanje. Kao glavnu tajnu uspješne škole. Brajša naglašava demokratsko vođenje nastave. Nije dovoljno podijeliti zadatke, učenike za njih treba oduševiti.

UČITELJ

USPJEŠAN NEUSPJEŠAN

proaktivan reaktivan

s ciljem bez cilja

osobno organiziran osobno neorganiziran

jedan od dobitnika jedini dobitnik

alterocentričan egocentričan

suradnik nesuradnik

održavan (stalno uči i razvija se) neodržavan

Prema R. Coveyu (1992.) iz P. Brajša (1994.) prilagodio I. Dukić.

Hartmut von Hentig (1997.) piše o školi kao o mjestu na kojemu se živi i kao o prostoru na kojemu se stječe iskustvo, te o školi kao o polisu (Hentig, 1997.: 187. i dalje). On ističe pet pravila uspješna učenja:

1) Razumijevanje je za stjecanje spoznaja važnije od znanja.

2) Učenje se ne može unaprijediti prisilom.

3) Učenje daje bolje rezultate ako se stvari povezuju.

4) Učenje sa zanimanjem brže je, kraće i trajnije.

5) Uzor i sudjelovanje djeluje bolje od poučavanja.

Razmislimo o gore navedenim pravilima. Kako bismo pomoću njih ostvarili što kvalitetniju nastavu povijesti? Uvijek nakon nekoliko sati obrade trebali bismo napraviti sat ponavljanja: s lentom vremena, kronološkim i usporednim tablicama, a ne svesti ga na tihi rad učenika dok mi ispitujemo pojedinca. Razvijajmo kod učenika radne navike i kontinuitet u radu. Vježbajmo uočavanje uzročno-posljedične veze i snalaženje u vremenu i prostoru (koristimo se u nastavi fizičkom kartom i povijesnim zemljovi-dom). Potaknimo učenike na samostalno traženje informacija (TV, računala, Internet, stručna literatura i časopisi). Koristimo se humorom u nastavi: budimo spremni na šalu, ali zadržimo potrebnu ozbiljnost i visoku razinu pripremljenosti za nastavu. Voditelj ne prosuđuje druge kao šef, već ih poštuje. On ne okrivljuje ljude za probleme, već traži rješe-nja. Dok šef kaže: „Nisam tako loš kao toliki drugi”, voditelj će priznati: „Dobar sam, ali bih mogao biti bolji”. Šef nadzire, gleda na sebe i druge kao na nešto samorazumljivo, a voditelj jednostavno – vodi te jednako cijeni i sebe i druge. S jedne strane zahtijevanje i prisila na rad, a s druge tek traženje i ponašanje trenera. Jedan se oslanja na autoritet, a drugi na suradnju. Dok šef izaziva strah govoreći „ja”, voditelj

10


budi entuzijazam govoreći „mi”. Šef će tražiti krivca za problem, a voditelj naći rješenje problema. Šef vidi samo sadašnjost i iskorištava ljude, a voditelj misli na sadašnjost i budućnost i pomaže ljudima da se razvijaju. Šef stalno zapovijeda i nikada nema vremena, a voditelj daje primjer i nalazi vrijeme za važne stvari. Šef će liječiti simptome, a voditelj tražiti uzroke. Ako šef rješava sukobe prema načelu „pobjednik – gubitnik”, voditelj razrješava prema načelu „pobjednik – pobjednik”.

11

Hrvatska povijest

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Na kraju priručnika možete naći predložak za izradu pripreme za nastavni sat. Priprema treba sadržavati jasno izražen cilj nastavne jedinice, zadatke (obrazovno-materijalne, funkcionalne i odgojne), navedena nastavna sredstva i pomagala, metode, korelacije, jasan i pregledan PLAN PLOČE te kratku artikulaciju sata (tijek izvedbe nastavne jedinice).

ZADACI I CILJEVI NASTAVE POVIJESTIOdređivanje ciljeva nastave najvažniji je dio nastavnikove pripreme (v. Itković, 1997.: 75.).Ciljevi mogu biti obrazovni, odgojni i funkcionalni.

Materijalni zadaci nastaveMaterijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se proučava u na-stavi pojedinih predmeta (Poljak, 1989.: 19. i dalje). U materijalne zadatke nastave uključujemo sve nove spoznaje i znanja koje učenici stječu sudjelovanjem u izvedbi nove nastavne jedinice. Oni su određeni programom Ministarstva prosvjete i športa, ali modificirani udžbenikom prema kojemu se radi, premda on mora biti rađen u skladu s programom Ministarstva prosvjete i športa. Do 19. stoljeća smatralo se da je to jedini zadatak nastave, da će se mladi to bolje pripremiti za život što više znanja steknu, no tada je nastava patila od lekcionizma (zadavanja lekcija u školi), što je uvjetovalo formalističko, a ne konkretno znanje.Kad je riječ o obrazovnim ciljevima, nastavnik iz strukture materijala sam uočava bitno i određuje ci-ljeve: nove pojmove, zakonitosti, događaje, ono što učenici moraju naučiti.

Funkcionalni zadaci nastaveFunkcionalni zadaci odnose se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti, odnosno psiho-fizičkih funkcija. Nekad su se nazivali formalnim zadacima, a uz sebe vežu niz zagovornika s početka prošlog, 20. stoljeća, koji su, (pre)naglašavajući ulogu tih zadataka, željeli umanjiti vrijednost materi-jalnih zadataka.Tim zadacima razvijamo kod učenika neke vještine, u slučaju povijesti – snalaženje u vremenu i prostoru, uočavanje uzročno-posljedične veze, povezivanje povijesnih procesa i razvijanje povijesnog mišljenja. Ako učenike potičemo na individualni rad, dodatno razvijamo i njihovu samostalnost. S učenicima provodimo vježbanje u promatranju, govoru ili pisanju, crtanje shema, svladavanje modela uzročno-posljedične veze i snalaženje u prostoru i vremenu.

Odgojni zadaci nastaveNo nastava je, osim stjecanja obrazovanja, i proces kojim se usvajaju stanovite odgojne vrijednosti, pa je bez daljnjega i odgojno-obrazovni proces. Svaki predmet pojedinačno, uz materijalne i funkcionalne, ima i svoje odgojne zadatke. Posebno takve zadatke ima predmet povijesti. Nastava povijesti od velike je važnosti za izobrazbu učenika kao mladih ljudi koji stječu znanja o go-spodarstvu, kulturi, a posebno demokratičnosti, toleranciji, poštovanju mišljenja drugoga, njegove po-sebnosti, razvijanju razumijevanja velikih naroda prema „malim” – manjinama i razvijanju svijesti o jednakosti unatoč svim različitostima. To su oni ciljevi koje učenik može neposredno ostvariti s učenicima: razvoj lijepog ponašanja, estetski

12


osjećaji, usredotočenje pozornosti, jačanje volje i motivacije za rad i učenje, urednost, preciznost, razvoj samospoznaje i odgovornosti, svojevrsna priprema za demokraciju.Odgojni zadaci kreiraju osobnost učenika, njihovu socijalizaciju, pa i narav, koja nerijetko određuje čovjekovu sudbinu.

OBLICI RADAOblik rada u nastavi može biti frontalan i samostalan. U samostalan rad učenika ubrajamo skupni rad, rad u paru i individualan rad.

Frontalni radNajtradicionalniji oblik rada frontalni je rad; dominirao je do pojave reforme pedagogije u 20. stoljeću, kad je podvrgnut oštrim kritikama. No kao i ostali oblici rada, ima svoje prednosti i nedostatke. Prednost je što omogućuje istodobno prenošenje velikog broja informacija velikom broju učenika, a nedostatak je u tome što je aktivnost pretežito na nastavniku, a učenici receptivno primaju i memoriraju informacije, pa se učenik pasivizira.

Samostalan rad učenikaU samostalnom radu učenici su stavljeni u izravan odnos prema nastavnim sadržajima i oni od objekta poučavanja postaju subjekt. No budući da u razredu ima mnogo učenika, samostalni rad učenika može biti trojak:

a) skupni (grupni) radb) rad u paruc) individualni rad.

Kvalitetna škola (Greene, 1996.: 43. i dalje) smanjuje važnost samostalnog rada i konkurencije, a težište prenosi na timski rad i suradnju. Skupni (grupni) rad izvodi se tako da se unutar razrednog odjela povremeno formiraju manje skupine učenika koje samostalno rade na određenim zadacima te nakon obavljanja zadatka s rezultatima upo-znaju nastavnika, odnosno kolege u razredu.Sve grupe u razredu mogu imati iste zadatke, čime u razredu stvaramo ozračje natjecanja (kompeticije), ali skupinama možemo zadati i različite zadatke, jer na taj način razvijamo osjećaj kolektiva i suradnje. Natjecanje stvara pobjednike i gubitnike, smanjuje kreativnost, dovodi do stresa (ako se izgubi) i rađa nepovjerenje i varanje.Rad u paru podrazumijeva da na istom zadatku rade učenici koji sjede jedan pokraj drugoga. Primjenom takvog rada razvijamo umijeće uske suradnje. Posebno je djelotvoran u radu izvan škole jer uključuje pomaganje u rješavanju domaće zadaće te zajedničko pripremanje ispita radi samoprovjeravanja (Pro-danović, 1989.: 14. i dalje).Individualan rad učenika odnosi se na pojedinačni, samostalni rad učenika u kojemu svaki učenik sam za sebe, ne surađujući s drugima, rješava dobiveni zadatak. Prednosti su u tome što je učenik postavljen u direktan odnos prema određenim zadacima, ali krajnji uspjeh ovisi o angažiranosti svakog pojedinca.Na više mjesta, kao alternativni način obrade nastavne jedinice, u ovom priručniku nudi se kombini-rani grupni rad – rad u paru – individualni rad, prema sljedećoj shemi (v. tablice). Ovakvom podjelom rada obuhvaćeno je 32 učenika (tablica 2.a), odnosno 30 učenika, što je prosjek broja učenika u našim školama.

13

Hrvatska povijest

Radom u 4 skupine s po 4 para obuhvaćamo 32 učenika.Tablica 2.a

SKUPINA I. SKUPINA II. SKUPINA III. SKUPINA IV.

1. par 1. par 1. par 1. par




Radom u 3 skupine s po 5 parova obuhvaćamo je 30 učenika

Tablica 2.b

SKUPINA I. SKUPINA II. SKUPINA III.

1. par 1. par 1. par





Zašto preporučujemo ovakav način rada?• Razvijamo timski rad, bez natjecateljske atmosfere. • Dolaze do izražaja kreativne mogućnosti učenika.• Ostvarujemo ne samo materijalne već i funkcionalne i odgojne zadatke.

Individualan rad dobiva sve važnije mjesto jer omogućuje svakom učeniku napredovanje prema indivi-dualnim mogućnostima. Cilj treba biti da učenici rade više od nastavnika. Pri tome se možemo korisiti trima glavnim načinima: metodama „reci mi”, „pokaži mi” i „uključi me”. Jedna od osnovnih didaktičkih poslovica vjerojatno je ova: „Reci mi, možda zapamtim. Uključi me, pa ću shvatiti.”„Suvremena metodika ne preferira nijedan oblik rada kao najuspješniji ili čak jedini, već naglašava po-trebu kombinacije različitih oblika rada, pri čemu se dobiva najbolji radni efekt u nastavi” (Z. Itković, 1997.: 95.). Iz iskustva rada u učionici mogu reći da je, premda je kombinacija metoda napornija za na-stavnika, učinak tako naučenog sadržaja kod učenika osjetno veći.

14


ARTIKULACIJA SATA

Tablica 6. Didaktičke komponente nastavnog procesa

DIDAKTIČKE KOMPONENTE NASTAVNOG PROCESA ETAPE RADA NA SATU

1. pripremanje/uvođenje učenika u nastavni rad uvodni dio

2. obrađivanje novih sadržaja (stjecanje novih znanja) obrada

3. uvježbavanje aktivnosti/stjecanje vještina i navika vježba

4. ponavljanje sadržaja završni dio sata

* prema Z. Itković (1997.: str. 77.) sastavio I. Dukić

Uvod (priprema) Radi učinkovitije i kvalitetnije obrade, učenike je potrebno dobro pripremiti. Kao što ne gradimo kuću od krova, tako treba u kratkom vremenu stvoriti dobre temelje za stjecanje novih i nepoznatih sadrža-ja. Nastavnik mora obaviti materijalno-tehničku stranu pripremanja (pripremiti pomagala, rasporediti učenike); sa spoznajne strane dati im neke osnovne informacije ili podsjetiti na već prije naučene sadr-žaje; sa psihološke strane potrebno je učenike angažirati, motivirati, zaintrigirati i zainteresirati za neku temu; a sve to treba izvesti prikladnim metodičkim postupcima. Nerijetko o uvodnom dijelu sata ovisi uspješnost cijeloga nastavnog sata. Pri tome je nužno:

1) podsjetiti učenike na staro gradivo s nekoliko pitanja, ali ne ići previše u širinu

2) ostvariti radnu disciplinu

3) jasno najaviti novu temu (učiniti to učenicima razumljivim rječnikom)

4) ne držati se slijepo unaprijed određenog vremena (5 – 10 min) – ako su učenici usredotočeni, zainteresirani, može se brže prijeći na obradu.

Obrada novih nastavnih sadržajaOvo je jedna od temeljnih strukturnih komponenata nastavnog procesa. Dobro izvoditi etapu obrade novih nastavnih sadržaja znači obogatiti je na potrebnoj materijalno-tehničkoj osnovi brojnim spoznaj-nim, psihološkim i metodičkim elementima (Poljak, 1989.: 115. – 124.).Postoji nekoliko etapa obrade novih nastavnih sadržaja:

1) Proces stjecanja znanja

Učenje činjenica na izvorima znanja, u slučaju povijesti to su povijesni izvori (dijelovi udžbeni-ka, čitanka), učenici doživljavaju intenzivno, ali pri tome treba paziti da se u tome ne pretjera jer ćemo na taj način učenike zbuniti.

2) Dimenzioniranje znanja

Ekstenzitetom treba precizirati kvantitetu činjenica i generalizacija koje učenici moraju naučiti, a intenzitetom odrediti koliko će se sadržaji obrađivati u dubinu.

15

Hrvatska povijest

3) Stupnjevanje (graduiranje) etape obrade

Potrebno je uspostaviti primjereno graduiranje novih nastavnih sadržaja. Loše je kad tijek obrade nastavnih sadržaja ide u preblagom usponu jer se time ne iziskuje potreban intelektualni napor učenika, a loše je i kad ide u prevelikom usponu koji učenici neće moći svladati.

Tablica 7. Didaktička načela (principi)

NAZIV OBJAŠNJENJE

Načelo zornosti i apstraktnosti * Zornost osigurava usvajanje činjenica, a apstraktnost –

generalizaciju.

Načelo aktivnosti i razvoja * Aktivnost uvjetuje razvoj.

Načelo sustavnosti i postupnosti * Sustavnost podrazumijeva obradu nastavnih sadržaja u logičkom pregledu, a postupnost je izražena u pravilima: od lakšega k težemu,

od jednostavnoga k složenomu, od bližega k nepoznatomu, od konkretnoga k apstraktnomu…

Načelo diferencijacije i integracije * Diferencijacijom dijelimo nastavni sadržaj na nastavne predmete, a integracijom provodimo sjedinjenje (sintezu).

Načelo primjerenosti i napora * Zasniva se na činjenici da nastavni rad treba prilagoditi učenikovoj dobi.

Načelo individualizacije i socijalizacije

* Nastavu treba uskladiti individualnim mogućnostima učenika, ali i uklopiti u društveni okvir (razvijati interpersonalne odnose među

učenicima).

Načelo racionalizacije i ekonomičnosti

* Racionalizacija podrazumijeva smišljene, racionalne promjene u nastavnim postupcima, a ekonomičnost teži ostvarenju najvećeg

učinka s najmanjim utroškom vremena.

Načelo historičnosti i suvremenosti

* Pojave imaju svoju prošlost koju moramo poznavati, ali sadržaje moramo i aktualizirati i osuvremeniti.

* prema V. Poljak (1989.: 199. – 219.), prilagodio I. Dukić

VježbanjeVježbanjem ostvarujemo funkcionalne zadatke nastave jer primjenjujemo i razvijamo radnu vještinu. Stoga ga možemo uključiti u dio obrade, ali i u ZAVRŠNI DIO SATA. U slučaju našeg predmeta to će biti razvijanje sposobnosti snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanja uzročno-posljedičnih veza te analize povijesnih tekstova, čime razvijamo umijeće povijesnog shvaćanja i mišljenja. Ali u vježbanje uključujemo i rješavanje zadataka objektivnog tipa, koje učenici mogu rješavati na kraju nastavnih cjelina u udžbeniku.Prema vremenu izvođenja, vježbanje može biti početno ili uvodno (učenicima i nastavnicima najteže), osnovno ili temeljno i završno ili dopunsko. Spomenimo još i korektivno vježbanje, koje se primjenjuje za učenike za koje se naknadno ustanovi da su tijekom vježbanja formirali pogrešnu vještinu i naviku (primjerice kod modela uzročno-posljedične veze, v. Dukić, 2001.: 28.).

16


PonavljanjePonavljanjem nastojimo ostvariti da novostečena znanja postanu trajno vlasništvo učenika. S obzirom na opseg, može biti fragmentarno, tematsko i kompleksno, a s obzirom na kvalitetu, ponavljanje može biti produktivno (stvaralačko, aktivno, kreativno) i reproduktivno (mehaničko, pasivno, formalno).Produktivno je ponavljanje kvalitetnije jer uključuje primjenu misaone aktivnosti. Za takvo ponavljanje možemo koristiti uspoređivanjem (predmeta, pojava, teorija, sustava…), analogijom, sintetiziranjem i usustavljivanjem. Sat usustavljivanja preporučljiv je nakon nekoliko sati ponavljanja, na kraju obrazovnog razdoblja, a nuždan je neposredno prije pisanja pismenih provjera znanja.Kako izbjeći kampanjsko učenje?Učenici su skloni učenju samo kad se gradivo nakupi (što u našem slučaju, zbog opsežnosti programa, uopće nije problem), pa uče obično prije ispitivanja ili prije pismene provjere znanja. Takva na brzinu stečena znanja, bez ponavljanja i utvrđivanja, površna su i nemaju trajne vrijednosti. Kampanjskom učenju možemo stati na kraj:

• primjenom čestih kratkih ispitivanja manjih dijelova gradiva• planiranjem različitih zadataka izvan nastave (domaća zadaća)• čestim kratkim pismenim provjerama znanja (5-minutnim testovima)• ocjenjivanjem učenika pri ponavljanju i utvrđivanju gradiva• povremenim konstruiranjem i primjenom ispita znanja.

Važna napomena:Nemojmo smetnuti s uma da od kvalitete pripremanja nastavnika za nastavu zavisi kvaliteta nastave uopće.

17

Hrvatska povijest

REALIZACIJA NASTAVNIH SUSTAVA U NASTAVI POVIJESTI

Osnovno čemu treba pristupiti pri izvedbi nastave jest individualizacija nastave (Jelavić, 1995.: 119. i dalje). Da bismo je mogli ostvariti, moramo se upoznati s mogućnostima svakog učenika, ali i s njegovim karakterom, pa sukladno tomu prilagoditi stil, opseg učenja i kriterij valorizacije.Prema stilu učenja učenici mogu biti: imaginativni, analitički, zdravorazumski i dinamični. I nastavnika također ima različitih. N. A. Flanders (1970.) ispitivao je ponašanje nastavnika u nastavi. Uočio je dva stila ponašanja: direktivni i nedirektivni.

DIREKTIVNI NASTAVNIK NEDIREKTIVNI NASTAVNIK

• ima inicijativu u svojim rukama• daje informacije i postavlja pitanja• strogo artikulira nastavu (shematizira)• traži od učenika da sluša, pamti • njegova je riječ ZAKON

• oslobađa inicijativu učenika• ima razumijevanje za individualne potrebe i

interese• ne pati od hijerarhičnosti i autoritarnosti

Nekoliko je nastavnih sustava. Trebalo bi ih sve kombinirati i postupno težiti što većem osamostaljenju učenika.

PREDAVAČKA NASTAVAPredavačka nastava pretežito je verbalna i frontalna nastava (ex cathedra). U tom obliku nastave glavni i najčešći izvor znanja je sam nastavnik, koji pokazuje, eksplicira činjenice, izvodi zaključke i dokazuje njihovu valjanost. Težište je na nastavniku, a sadržaj kojega učenik obilno prima učenici često ne mogu valjano obraditi. Svaka učenička inicijativa remeti red (jer učitelj je mjerilo svega!), pa se samosvjesni učenici, koji drukčije misle i osjećaju, tretiraju kao nedisciplinirani. Predavačkoj nastavi pribjegavamo obično kada nam se žuri nešto obraditi, nadoknaditi, ili ako ne nailazimo kod učenika na povratnu infor-maciju. Međutim, postoje neke nastavne jedinice u kojima je predavačka nastava jednostavno neizbježna jer ostvarenje zadaća nastavne jedinice ne ostavlja prostora za neko drugo tumačenje do kojega učenici mogu doći rješavanjem problema.

HEURISTIČKA NASTAVAOvaj koncept nastave temelji se na razvojnom razgovoru (postavljanjem pitanja) kojim se učenik potiče i usmjerava na pronalaženje i otkrivanje novih spoznaja. Naglasak te nastave jest na traganju i otkri-vanju. Zasniva se na tzv. „plodonosnom trenutku”, odnosno „aha-doživljaju”, trenutku kad pojedinac doživi heureku – novu spoznaju. Stanovito ograničenje predstavlja činjenica da uglavnom samo učitelj postavlja pitanja.Poseban problem ove nastave jest to što nastavnik stoji sam naspram cijelog razreda pa se obraća „pro-sječnom” učeniku. Zbog toga je ova nastava za jedne preteška, a za druge prelagana.

18


EGZEMPLARNA NASTAVA

Poseban didaktički sustav koji se naziva egzemplarnom nastavom nastao je zbog preopširnosti nastavnog programa, uzrokovane porastom znanstvenih spoznaja. Osim Rendića-Miočevića (Rendić-Miočević, 2000.: 49. i dalje), o tom didaktičkom sustavu pisali su Vladimir Poljak (Poljak, 1997.: 57.-76.) i Željka Kargačin, koja je zaključila da je prednost tog sustava u usvajanju metoda i postupaka učenja, što je posljedica izbora egzemplara i izbora primjerne obrade sadržaja. V. Poljak još je 1974. pisao da je potreb-no izdvojiti slične sadržaje te da pristup mora biti bez šablona, što nastavnik može postići raznolikim načinom rada i upotrebom prikladnih multimedijskih izvora. Izdvajanje sličnih sadržaja:Hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj

a) Egzemplaran sadržaj: Narodni preporod u Dalmacijib) Analogan sadržaj: Preporod u Bosni i Hercegovini

Egzemplarno obrađene teme postaju „primjeri” na koje se učenici mogu osloniti pri obradi sličnih tema.

PROGRAMIRANA NASTAVAOva nastava u osnovi sadržava ideje heurističke nastave, ali je razlika u tome što vođenje i usmjerava-nje učenja (poučavanje) ne čini nastavnik, već se te funkcije ugrađuju na program (softvere). Umjesto s nastavnikom, učenik pri učenju komunicira s programom, čime se postiže apersonalna komunikacija. U tom obliku nastave učenje pojedinca nalazi se pod stalnim „nadzorom” programa i ne dopušta mu se opuštanje. Premda je taj način učenja naišao na otpor, prinos je programirane nastave tradicionalnoj velik: upozorila je na potrebu jasnijeg određivanja nastavnih ciljeva, optimalnost spoznajnih koraka, racionalizaciju nastave, drukčiju ulogu nastavnika u nastavi i drugo. Za strukturu programirane nastave karakteristični su „mali koraci” (Rendić-Miočević, 2000.: 35. i dalje) u kojima se u svakom članku ostvaruju gotovo uvijek sve faze procesa učenja (priprema, obrada novoga, ponavljanje, vježbanje i provjeravanje). Sve se etape ponavljaju u jednom satu onoliko puta koliko se članaka svlada za vrijeme školskog sata. Učenje „malim koracima” omogućava bolje učenje, a naučeni su sadržaji trajniji.

19

Hrvatska povijest

Primjer: 1. PACTA CONVENTA

1. Uvodna informacijaPacta Conventa (lat. sklopljen sporazum) dokument je kojim Hrvatska priznaje vlast ugarskog kralja. Tim dokumentom Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Ugarskom, dakle zajednicu dviju država koje su povezane tek osobom vladara. Kritičkom analizom tog izvora povjesničari su za-ključili da je dokument nastao u kasnijem razdoblju (15. st.), kad je trebalo dokazati da su Hrvati i otprije imali neka stara prava.

2. i 3. zadatak (proučavanje izvora) i prostor za unošenje rješenja

„Kako i kojim ugovorom se predadoše Hrvati kralju Ugarskomu.Koloman, Božjom milošću sin Vladislava, kralja Ugarskoga, vladajući na mjestu svoga oca, a jer je bio veoma odvažan, odluči da čitavu Hrvatsku sve do mora dalmatinskoga podloži pod svoju vlast. Dođe sa svojom vojskom do rijeke Drave. Hrvati pak, čuvši za dolazak kraljev, skupiše svoju vojsku i spremiše se na bitku. Kralj pak, doznavši da su se Hrvati skupili, pošalje svoje poslani-ke htijući s njima prijateljski pregovarati i sklopiti ugovor kakav su oni željeli. Hrvati, saslušavši poruku gospodina kralja, sastavši se na skupštini svi skupa, prihvatiše i poslaše 12 plemenitih starješina od 12 hrvatskih plemena, i to župana Jurja od roda Kačića, župana Ugrina od roda Kukara, župana Mrmonju od roda Šubića, župana Pribislava od roda Čudomirića, župana Jurja od roda Snačića, župana Petra od roda Murića, župana Pavla od roda Gusića, župana Martina od roda Karinjana i od roda Lapčana, župana Pribislava od roda Poletčića, župana Obrada od roda Lačničića, župana Ivana od roda Jamometa, župana Miro(ne)ga od roda Tugomira. Ovi, došavši k gospodinu kralju, iskazaše mu dužnu počast. Gospodin pak kralj, primivši ih poljupcem mira, te dostojanstveno s njima postupajući, ovako se pogodiše: da će spomenuti sa svim svojim bližnjima uživati svoje posjede i imovinu u miru i bez smetnje; da nijedan od spomenutih rodova ni njego-vi ljudi nisu dužni spomenutomu kraljevskom veličanstvu plaćati porez ili dohodak, osim što su spomenuti dužni gospodinu kralju, kad netko navali na njegove granice, tad ako gospodin kralj pošalje po njih, dužni su tad poći s najmanje 10 oboružanih konjanika od svakog spomenutoga roda do Drave na svoj trošak, odonud prema Ugarskoj na trošak gospodina kralja, i sve dok traje vojna, moraju ostati. I tako je bilo uređeno godine Gospodnje 1102.”

Zadaci

1. Kakve se kraljeve osobine ističu u tekstu? ___________________________________________

Navedi prezimena 12 rodova:

20


2. Koja je strana prva zaželjela sklopiti mir (zaokruži točan odgovor):a) Kolomanb) Hrvati

3. Kako su Hrvati došli ugarskomu kralju? ____________________________________________

Kako je kralj primio 12 plemena? ___________________________________________________

Kako je s njima postupao? _________________________________________________________

4. Uvrsti u tablicu:

KAKVA SU PRAVA DOBILI HRVATI ŠTO SU BILE NJIHOVE OBVEZE

5. Koja se rijeka spominje u tekstu? __________________________________________________

Razmisli i pokušaj objasniti zašto.

6. Koja se godina spominje u tekstu? _________________________________________________

7. Uoči uzročno-posljedičnu vezu:

UZROK DOGAĐAJ POSLJEDICA

Pacta Conventa (1102.)

Povratna informacija:1. odvažnost; Kačić, Kukar, Šubić, Čudomirić, Snačić, Murić, Gusić, Karinjan i Lapčan, Poletčić, Lačni-čić, Jamomet, Tugomir

2. a)3. s dužnim poštovanjem; dao im je poljubac mira; dostojanstveno4. potvrdu starih povlastica; obvezu plaćanja poreza i opremanja 10 konjanika 5. Drava; granica prema Ugarskoj6. 1102.7. upražnjeno hrvatsko prijestolje; ulazak Hrvatske u personalnu uniju

21

Hrvatska povijest

Primjer: 2. PROSINAČKE ŽRTVE U ZAGREBU

1. Uvodna informacijaUjedinjenje Države SHS s Kraljevinom Srbijom (koja je prije sebi priključila Vojvodinu i Crnu Goru) nije provedeno u skladu s odlukama Narodnog vijeća SHS. „Naputak” u kojemu se traži priznanje hrvatske samobitnosti na putu do Beograda promijenjen je u „Adresu”. Vijest o proglašenju ujedinjenja stigla je u Zagreb 2. XII. 1918. navečer. Pristaše ujedinjenja odmah su po ulicama priredile manifestacije, koje su se nastavile i sljedećih dana. Dana 5. XII. na Trgu bana Jelačića došlo je do krvavog sukoba između odjela Narodne straže (sastavljenoga uglavnom od sokolaša i mornara) i vojnika zagrebačkoga garnizona. Oglasila se i Stranka prava proglasom protiv ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom i za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u republikansku državu.

2. i 3. zadatak (proučavanje izvora) i prostor za unošenje rješenja

„Dan nakon proglašenja ujedinjenja održana je velika manifestacijska proslava; psihološka je po-greška učinjena što i ta vojska nije privučena u proslavu. Tek je u kasarnskom krugu objašnjeno momčadi značenje događaja. Momčad bez pogovora prima to objašnjenje. U krugu bivše 53. puk. kod tog akta došlo je međutim do protestnih poklika. Tu se moglo opaziti da agitacija protiv novog stanja zahvaća teren; na sudskoj raspravi utvrđeno je da je agitaciju provodio neki narednik Murk, o kojemu točnije podatke nitko nije mogao pružiti. Znalo se samo da potječe iz krajeva koje je Italija okupirala i da je nakon 5. XII. netragom iščezao… (…)Do prvog sukoba došlo je između kolone na raskrižju Frankopanske ulice i Ilice. Koloni vojnika suprotstavio se odjel mornara; ispaljeno je nekoliko hitaca u zrak, a mornari su uzmakli. (…) Čulo se regetanje mitraljeza. To je pucao odjel sokolske straže u sokolani, jamačno u panici, jer pred sokolanom nigdje nije bilo ni jednog pobunjenika. Kad je vojska stigla do Jelačićeva trga, dočekana je paljbom iz mitraljeza. Od te paljbe uglavnom su pali slučajni radoznalci. Na paljbu mitraljeza odgovorili su i vojnici. Pucnjava je potrajala tek minutu-dvije, a onda su se i masa i vojnici razbježali. U sukobu je poginulo 13, a ranjeno 17 osoba. Iste je noći cijeli zagrebački garnizon razoružan i sljedećeg se dana pristupilo likvidaciji tih dviju pukovnija. Još iste večeri, 5. XII., preuzeli su vojničku službu odredi srpske vojske, koji su poslje-dnjih dana stigli u Zagreb i koji dotad nisu napuštali vojarne. Oružana snaga Države Narodnog vijeća bila je 5. XII. stvarno likvidirana. Formalno će 10. XII. biti likvidiran i vojni odsjek Narod-nog vijeća, a sve njegove funkcije preuzet će misija srpske vojske. Time je ujedinjenje provedeno i na vojničkom području…Političke posljedice događaja 5. XII. odmah su se osjetile. Istog dana obustavljeno je izlaženje glasila Stranke prava Hrvatska i Radićev Dom. Nekoliko dana kasnije bit će uhićeni predstavnici Čiste stranke prava dr. Elegović i dr. Sachs. Energično se počinje provoditi politika likvidiranja svih protivnika novoga stanja.” (J. Horvat: Politička povijest Hrvatske)

22


Zadaci

1. Agitaciju u vojarni provodio je narednik (upiši ime) ___________________________________

Što u opisu te osobe opravdava sumnju da je sve bilo unaprijed smišljeno? ___________________

Objasni svoje mišljenje. ___________________________________________________________

2. U gore navedenom tekstu posebno se spominje jedna politička stranka:a) Hrvatska seljačka strankab) Stranka pravac) Radikalna stranka

3. Koliko je ljudi stradalo u sukobu? _______________ poginulih, _______________ ranjenih

4. Što se dogodilo s pukovnijama? ___________________________________________________

5. Koje su novine prestale izlaziti? _______________ i _______________

Zašto je vlastima stalo ukinuti ta glasila? _____________________________________________

6. Uoči uzročno-posljedičnu vezu:


Prosinačke žrtve

Povratna informacija:a) Murk; nitko o njemu ništa nije znao, nestao je poslije tog događaja; vjerojatno je ubačen da bi

izazvao incident b) b) c) 13 poginulih, 17 ranjenihd) razoružane su (likvidirane su)e) Hrvatska i Dom; kako ne bi poticali narod na otpor novom režimu f) uzrok: želja za ostvarenjem prevlasti srpske vojske, povod: sukob vojske i mornara,

posljedica: razoružanje zagrebačkoga garnizona, uništenje vojske NV-a SHS i vojna okupacija bivše Države SHS

PROBLEMSKA NASTAVAProblemska nastava zasniva se na „iskustvenom učenju”, a pri rješavanju novonastalih situacija učenik angažira svoja ranija iskustva. Uloga nastavnika i ovdje je ključna: on mora jasno formulirati neki pro-blem (stvoriti problemsku situaciju), a zatim će učenik istraživanjem sam doći do rješavanja problema i zaključka. Od tradicionalnoga i klasičnog poučavanja valjalo bi prijeći na samostalno učenje, a taj bi put išao od

23

Hrvatska povijest

heurističke nastave preko programirane, egzemplarne i problemske nastave k mentorskoj nastavi i au-todidaktičkom radu.

ODLAZAK KHUENA HÉDERVÁRYJA IZ HRVATSKE

PripremaKároly Khuen-Héderváry došao je u Hrvatsku 1883. sa zadaćom njezina smirivanja. Banom je bio slje-dećih 20 godina, tijekom kojih je radio na produbljenju sukoba između Hrvata i Srba. Nakon demonstra-cija u Zaprešiću, gdje su seljaci iz Brdovca zapalili mađarsku zastavu sa željezničke postaje, u sukobu s oružništvom ubijen je i jedan seljak. To je pokrenulo niz novih pobuna u Zagrebu, Zagorju, Prigorju, Gorskom kotaru, čak i u Međimurju, koje je bilo pod izravnom ugarskom upravom. Pobunjenici su uni-štavali sve znakove mađarske vlasti, napadali mađarone i Mađare. Protumađarski pokret naišao je na potporu u Dalmaciji, Istri, Sloveniji i u hrvatskih iseljenika. U tom trenutku Khuen-Héderváry odstupa s banske časti. Zašto?

HipotezaKároly Khuen-Héderváry protjeran je iz Hrvatske zbog hrvatskoga otpora nakon demonstracija 1903. godine. Prihvaćaš li ovu hipotezu ili je odbacuješ? Ako je prihvaćaš, zaokruži DA, a ako je odbacuješ, zao-kruži NE.

DA NE(Učenici će se odlučiti za jedan od odgovora i zapisati ga u bilježnicu.)

Tekst 1.„Direktni povod padu Khuenova režima bili su veliki, krvavi nemiri u proljeće 1903., najprije u Zagrebu, a zatim u znatnom dijelu Hrvatske, naročito u Zagorju i na Primorju, a izazvao ih je golem protuzakonit natpis, sastavljen samo mađarskim jezikom na novosagrađenoj zgradi zagrebačke direkcije željeznica („Magyar állami vasutak”). Grof Khuen-Héderváry ostavi iznenada Zagreb kad je 26. lipnja imenovan za ugarskog ministra predsjednika, a za bana je 4. srpnja imenovan grof Teodor Pejačević, sin bana La-dislava Pejačevića.” (F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Matica hrvatska, Zagreb, 1962.)

Zadaci:1. Što je prema Šišiću izravni povod padu Khuenova režima?2. Naglašava li posebno da je Héderváry promaknut na bolje mjesto?

Tekst 2.„Khuenov je režim upotrijebio vojsku za gušenje pokreta. Sve su tamnice bile pune. (…) Mađarska je štampa, s izuzetkom socijalista, koji su pokret odobravali i podupirali, uporno tvrdila da je bečka „ka-marila” pokrenula hrvatske mase protiv Mađara. U toku lipnja pokret sve više jenjava da bi, zatim, zamro u pojedinačnim nemirima sve do kolovoza. U lipnju Khuen napušta banski položaj. Nije to bila posljedica narodnog pokreta uperenog protiv njegova

24


režima, kako je to hrvatska javnost uglavnom vjerovala, nego se radilo o kraljevu pokušaju da mađar-sku krizu riješi uz pomoć Khuena, čovjeka svog povjerenja, kao ministra predsjednika. Međutim on ne uspijeva ukrotiti mađarsku opoziciju pa mora ubrzo odstupiti.” (Jaroslav Šidak et al.: Povijest hrvatskog naroda, 1860. – 1914., Školska knjiga, Zagreb, 1968.)

Zadaci:1. Kako je Khuenov režim ugušio pokret 1903.?2. Koga odgovornim smatra mađarski tisak?3. Smatra li autor da je Héderváryja smijenio hrvatski otpor?

Tekst 3. Na kraju će učenik usporediti svoj zaključak s postavljenom hipotezom i rezimirati rezultate svojega malog istraživanja.

KOJE OBLIKE RADA I NASTAVNE METODE PRIMJENJIVATI?Treba sve više napuštati stari način frontalnog rada, a učenike sve više uključivati u nastavni proces. Nastavnik bi trebao biti pomoćnik koji učeniku pomaže da se sam spoznajno ostvari. Ne treba učiti samo činjenice („bubati”), već valja razvijati intelektualne sposobnosti učenika. Ovo nas, naravno, ne smije skrenuti u drugu krajnost, jer teško je pojmiti povijesne procese bez osnovne usvojenosti podataka. Da bi se unaprijedila nastava povijesti, treba razviti suvremene didaktičke sustave, ostvariti individuali-zaciju učenja i diferencijaciju učenika prema njihovim sposobnostima i interesima. Nastavnik se treba koristiti učenikovim sposobnostima apstrakcije i kritičkog mišljenja, teoretiziranjem i zanimanjem za međuljudske odnose.

Pri izvođenju nastave trebalo bi što više ići na učenikovo aktivno sudjelovanje i na vizualizaciju nastav-nih sadržaja. Ne smijemo smetnuti s uma staru kinesku poslovicu: „Što čujem – zaboravim, što vidim – zapamtim, što učinim – razumijem i znam.”Učenje povijesti u Hrvatskoj treba usklađivati s europskim standardima. Naime, početkom 1996. skupština Vijeća Europe donijela je Preporuku 1283. o povijesti i nastavi povijesti u Europi. U njoj se kaže da je zadaća nastavnika razvijati sposobnosti učenika za kritičko razmišljanje i prepoznavanje kompleksnosti fenomena prošlosti. Govoreći o području koji bi moderna nastava povijesti trebala obuhvatiti, u prepo-ruci se kaže da bi to trebali biti svi aspekti društva: socijalna i kulturna povijest, uloga žena, lokalna i nacionalna (ali ne i nacionalistička) povijest, povijest manjina, kontroverze i nerazjašnjeni događaji. Samo se tako može razvijati i odgajati mladi čovjek koji će biti demokratski i misleći građanin svijeta u nastajanju. Povijest se ne smije izvrtati i prilagođavati političkom trenutku jer učenike treba učiti istinu – ako prepoznaju laž, u njima ćemo samo pobuditi nepovjerenje. Valja spomenuti i američke standarde za učenje povijesti (Rendić Miočević, 2000.: 77.). To su:

1) kronološko mišljenje2) povijesno shvaćanje3) povijesna analiza i interpretacija

25

Hrvatska povijest

4) sposobnosti povijesnog istraživanja5) povijesna analiza problema i odlučivanja.

Prema američkim autorima, standardi (ciljevi) koje učenici trebaju postići dijele se na dvije skupine: povijesno razumijevanje i sposobnost povijesnog mišljenja.U nastavu povijesti u Hrvatskoj trebalo bi unositi što više inovacija. Međutim, inovacije obično nailaze na otpor nekih kolega. Zašto mijenjati nešto ako već godinama funkcionira dobro? Zašto pisati nove pripreme ako su i stare dobre? Zašto se koristiti novim udžbenikom ako još iz upotrebe nije povučen stari, za koji već imam pripremu? Zašto se uopće truditi kad primam tako malu plaću? Zašto učenicima nešto kvalitetno ispredavati kad će ionako za dva mjeseca sve zaboraviti? Ovo su, naravno, sve negativni primjeri nastavničkih razmišljanja. Onaj tko tako misli često nije svjestan koliko takvim umovanjem može štetiti djeci. U tablici su nabrojane neke inovacije koje se mogu primijeniti u našim školama.

INOVACIJE U NASTAVI

1. Individualizirana i individualno planirana nastava

2. Programirana nastava

3. Nastava na više nivoa težine

4. Problemska nastava

5. Heuristička nastava

6. Mentorska nastava

7. Mikronastava

8. Timska nastava

9. Nastava uz pomoć kompjutora

10. Školska medijateka

(prema Z. Itković, 1997.)

INDIVIDUALIZACIJA NASTAVEU individualiziranoj nastavi nastava se prilagođava interesima, potrebama i načinima učenja pojedina-čnih učenika. Ako nastavnik ne pribjegne individualiziranoj nastavi, obraća se „prosječnom učeniku” i istodobno čini dvije nepravde: izvrsni i vrlo dobri učenici moraju „cupkati u mjestu” i čekati lošije, a loši su učenici zbunjeni preteškim zadacima, što često uzrokuje odbojnost prema predmetu. Postoji više metodičkih načina individualizacije nastave:

1. Učenici rade na raznim zadacima, s različitim ciljevima, u okviru jednoga šireg programa. 2. Učenici rade na istim zadacima s istim ciljem, koristeći se različitim materijalom.3. Učenici proučavaju određenu temu u različitim situacijama.

26


4. Oblikom „timske nastave” učenici s određenim nastavnikom rade temu ili tematsku cjelinu, a vježbaju i ponavljaju s jednim, dvama ili s više nastavnika.

5. Učenici uče određenu temu različitim metodama rada. 6. Učenici uče određene sadržaje različitim tempom rada.

Individualizacija nastave obično se provodi ubacivanjem u nastavu listića s pitanjima na tri razine za izvrsne (i vrlo dobre), srednje i lošije učenike. Tipovi zadataka u nastavnim listićima mogu biti: podcrta-vanje, višestruki izbor (zaokruživanje), problemski zadaci, usporedba, tekstualno ili grafičko rješavanje i drugi.

27

Hrvatska povijest

PLANIRANJE NASTAVE

1. IZRADA MAKROPLANA

Dobro planiranje nužno je za organiziranje nastave (Rendić Miočević, 2000.: 61. i dalje), a temelji se na makroplanu, mikroplanu i pripremi za nastavnu jedinicu. Makroplaniranjem odabiremo cjeline koje ćemo obrađivati tijekom cijele školske godine. Obično sadržava mjesec, broj sata, nastavnu cjelinu, nastavnu jedinicu i tip sata. Na taj način dobivamo globalni, orijentacijski, tematski plan ili makroplan. Pred vama je primjer makroplana rađen na temelju programa Ministarstva prosvjete i športa i radnog udžbenika Dukić – Erdelja – Stoja-ković: Hrvatska povijest.

28


Mjesec Sat Nastavna cjelina, nastavna jedinica Oblik sata

I. OBRAZOVNO RAZDOBLJER

UJA

N

1. Uvodni sat: ponavljanje gradiva iz osnovne škole ponavljanje2. Upoznavanje sa sastavnicama praćenja ponavljanje3. 1. UVOD U UČENJE POVIJESTI

Povijest i njezino značenje *obrada

4. 2. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU OD 7. DO KRAJA 11. ST.Seoba Hrvata. Život na novim područjima

obrada

5. Postanak hrvatske države. Hrvatska u 9. stoljeću obrada6. Hrvatska u 10. stoljeću. Tomislav. Stjepan Držislav obrada

LIST

OPA

D

7. Ponavljanje ponavljanje8. Hrvatska krajem 10. i u 11. stoljeću. Stjepan Držislav.

Petar Krešimir IV. Dmitar Zvonimir obrada

9. Kultura u Hrvatskoj od 9. do 11. stoljeća obrada10. Ponavljanje* ponavljanje 11. Hrvatska u ranom srednjem vijeku usustavljivanje 12. 3. HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU

(OD KRAJA 11. DO POČETKA 16. STOLJEĆA)Vladavina Arpadovića (1102. – 1301.)

obrada

13. Vladavina Anžuvinaca (1301. – 1386.) obrada14. Godine bijesa: borbe za hrvatsko-ugarsko prijestolje obrada15. Hrvatska i Osmanlije obrada

STU

DEN

I

16. Ponavljanje* ponavljanje17. Bosna u srednjem vijeku obrada18. Društveni i gospodarski odnosi u razvijenom srednjem vijeku obrada19. Kultura u razvijenom srednjem vijeku obrada20. Ponavljanje* ponavljanje21. Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku usustavljivanje22. 4. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU (OD POČETKA 16. DO

POČETKA 17. STOLJEĆA)Hrvatska u 16. stoljeću

obrada

23. Otpor bečkom centralizmu i apsolutizmu obrada24. Hrvatska područja za vrijeme mletačke i osmanlijske vlasti.

Dubrovačka republika *obrada

PRO

SIN

AC

25. Ponavljanje ponavljanje26. Usustavljivanje gradiva i priprema za I. ispit znanja ponavljanje27. I. pismena provjera znanja ponavljanje28. Analiza ispita znanja ponavljanje29. Usustavljivanje gradiva I. obrazovnog razdoblja ponavljanje30. Zaključivanje ocjena na kraju I. obrazovnog razdoblja ponavljanje

29

Hrvatska povijest

Mjesec Sat Nastavna cjelina, nastavna jedinica Oblik sata

II. OBRAZOVNO RAZDOBLJESI

JEČ

AN

J

31. Ponavljanje gradiva iz prvog obrazovnog razdoblja ponavljanje32. Bosna u vrijeme osmanlijske vlasti obrada33. Osmanlijski uzmak obrada34. Gospodarski razvoj Hrvatske obrada35. Kulturni razvoj od 16. do početka 18. st. obrada36. Ponavljanje * ponavljanje37. Hrvatska u novom vijeku (16. – 18. st.) usustavljivanje

VEL

JAČ

A

38. 5. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆAProsvijećeni apsolutizam u Hrvatskoj

obrada

39. Francuska vlast u Hrvatskoj obrada40. Ponavljanje ponavljanje41. Hrvatski narodni preporod obrada42. Ban Josip Jelačić – odlučan otpor ugarskom hegemonizmu obrada43. Ponavljanje * ponavljanje44. Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – cjeline usustavljivanje45. 6. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

Hrvatska u osvit modernog dobaobrada

OŽU

JAK

46. Hrvatsko-ugarska nagodba obrada47. Modernizacija Hrvatske za banovanja Ivana Mažuranića obrada48. Dalmacija i Istra u 19. stoljeću. Hrvati u Gradišću i južnoj Ugarskoj obrada49. Ponavljanje ponavljanje50. Hrvatska krajem 19. i početkom 20. stoljeća obrada51. Bosna i Hercegovina u 19. i početkom 20. stoljeća obrada

TRAV

AN

J

52. Hrvatska početkom 20. stoljeća obrada53. Ponavljanje * ponavljanje54. Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća usustavljivanje55. 7. SUVREMENO DOBA – HRVATSKA U 20. STOLJEĆU

Hrvatska u vrijeme Prvog svjetskog rataobrada

56. Hrvatska u sastavu Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca obrada57. Ponavljanje ponavljanje58. Djelovanje hrvatskih političkih stranaka. Atentat na hrvatske

zastupnike. Diktatura kralja Aleksandraobrada

59. Hrvatsko pitanje i nastanak Banovine Hrvatske obrada

30


SVIB

AN

J60. Ponavljanje * ponavljanje61. Nezavisna Država Hrvatska obrada62. Hrvatski narod u antifašističkoj borbi obrada63. Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije obrada64. Stvaranje i obrana samostalne hrvatske države obrada65. Suvremeno doba: Hrvatska u 20. st.* usustavljivanje66. Ponavljanje i priprema za II. ispit znanja ponavljanje

LIPA

NJ

67. II. pismena provjera znanja ponavljanje68. Analiza II. ispita znanja ponavljanje69. Usustavljivanje gradiva II. obrazovnog razdoblja ponavljanje70. Zaključivanje ocjena ponavljanje

31

Mikroplan

Nastavnacjelina

Nas

tavn

a je

dini

ca, b

roj i

ob

lik s

ata

Zada

ci n

asta

veO

blic

i rad

aN

asta

vne

met

ode

Nas

tavn

a sr

edst

va

PRVO

OB

RA

ZOVN

O R

AZD

OB

LJE

Uvo

dni s

at1.

pona

vlja

nje

a) m

ater

ijaln

i: ut

vrđi

vanj

e ra

zine

pre

dzna

nja

koje

su

učen

ici u

svoj

ili u

os

novn

oj š

koli

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e in

tere

sa z

a pr

edm

etc)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

pros

toru

i vr

emen

u

front

alni

, in

divi

dual

ni

razg

ovor

, iz

laga

nje,

de

mon

stra

cija

graf

osko

p,

povi

jesn

i ze

mljo

vid

Sast

avni

ce

prać

enja

i ob

lici

rada 2.

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

spoz

naja

o n

ačin

u ra

dab)

odg

ojni

: raz

vija

nje

radn

ih n

avik

a, o

sjeć

aja

za re

d i p

rave

dnos

tc)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

luže

nja

udžb

enik

om

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop,

po

vije

sni

zem

ljovi

di

1.

Povi

jest

i n

jezi

no

znač

enje

3.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: us

vojit

i osn

ovne

poj

mov

e –

povi

jest

, pov

jesn

ičar

i, vr

ste

izvo

ra, i

men

a zn

amen

itih

hrva

tski

h po

vjes

niča

ra, r

azdo

blja

hrv

atsk

e po

vije

sti

b) o

dgoj

ni: r

azvi

jati

inte

res

za p

ovije

st k

ao p

redm

et k

oji p

rouč

ava

naro

d, a

li i ž

ivot

čov

jeka

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

ati s

nala

ženj

e u

vrem

enu

i pro

stor

u

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, an

aliz

a sl

ike,

te

ksta

udžb

enik

, gr

afos

kop,

ep

isko

p

2.

Seob

a H

rvat

a.

Živo

t na

novi

m

podr

učjim

a4.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: us

vojit

i zna

nja

o do

lask

u H

rvat

a, u

vjet

ima,

nač

inu

i or

gani

zaci

ji ži

vota

u n

ovoj

pos

tojb

ini

b) o

dgoj

ni: r

azvi

jati

inte

res

i lju

bav

prem

a na

cion

alno

j pov

ijest

i c)

funk

cion

alni

: vje

žbat

i sna

laže

nje

u vr

emen

u i p

rost

oru

te u

očav

anje

uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, ze

mljo

vid,

gr

afos

kop

Post

anak

hr

vats

ke

drža

ve.

Hrv

atsk

a u

9.

stol

jeću

5.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

pos

tank

u hr

vats

ke d

ržav

e i p

ovije

sti

Hrv

ata

za k

nezo

va T

rpim

ira, D

omag

oja

i Bra

nim

ira (9

. st.)

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e in

tere

sa z

a pr

edm

et, l

juba

vi p

rem

a sv

om n

arod

u i

njeg

ovoj

pov

ijest

ic)

funk

cion

alni

: uoč

avan

je b

itnog

a u

teks

tu, v

ježb

anje

uoč

avan

ja

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze te

sna

laže

nja

u vr

emen

u i p

rost

oru

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, ze

mljo

vid,

gr

afos

kop

Pona

vlja

nje

6.

a) m

ater

ijaln

i: po

navl

janj

e i u

tvrđ

ivan

je d

osad

usv

ojen

ih n

asta

vnih

sa

drža

jab)

odg

ojni

: raz

voj r

adni

h na

vika

, kon

tinui

teta

u uče

nju,

zan

iman

ja z

a hr

vats

ku (n

acio

naln

u) p

ovije

stc)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u te

uo

čava

nja

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

razg

ovor

, iz

laga

nje

gr

afos

kop,

po

vije

sni

zem

ljovi

d

32

Mikroplan

Hrv

atsk

a u

10.

st. T

omis

lav

7.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

ti zn

anja

o p

ovije

sti H

rvat

a u

vrije

me

Tom

isla

va

(rat

ovan

je p

rotiv

Mađ

ara

i Bug

ara

te d

va c

rkve

na s

abor

a u

Split

u) i

Stje

pana

Drž

isla

va (u

prav

a na

d bi

zans

tkom

Dal

mac

ijom

)b)

odg

ojni

: raz

vija

ti in

tere

s za

nac

iona

lnu,

pos

ebno

crk

venu

pov

ijest

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

sna

laže

nja

u vr

emen

u i p

rost

oru

te

uoča

vanj

a uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

grup

ni, r

ad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni

rad

na te

kstu

, iz

laga

nje,

de

mon

stra

cija

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

Hrv

atsk

a kr

ajem

10.

i u

11. s

t.8.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

eći z

nanj

a o

hrva

tsko

j pov

ijest

i kra

jem

10.

i u

11.

stol

jeću

: nov

im n

apad

ima

Mleča

na, v

lada

vini

Pet

ra K

reši

mira

IV. i

D

mitr

a Zv

onim

irab)

odg

ojni

: raz

vija

ti po

zitiv

an s

tav

prem

a je

dins

tvu

hrva

tski

h ze

mal

jac)

funk

cion

alni

: vje

žbat

i sna

laže

nje

u pr

osto

ru i

vrem

enu

te u

očav

anje

uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

met

oda

izla

ganj

a,

razg

ovor

a,

anal

ize

teks

ta, s

like

i pov

ijesn

og

teks

ta

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p,

epis

kop

Kultu

ra u

H

rvat

skoj

od

9.

do 1

1. s

t.9.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: up

ozna

ti uč

enik

e s

kultu

rom

Hrv

ata

u ra

nom

sre

dnje

m

vije

ku: p

redr

oman

ički

m c

rkva

ma,

reljefi m

a, p

lete

rom

, pis

men

ošću

to

ga ra

zdob

ljab)

odg

ojni

: raz

vija

ti sk

lono

st p

rem

a lij

epom

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

ati r

azlik

ovan

je p

redr

oman

ičko

g st

ila o

d dr

ugih

gr

adite

ljski

h st

ilova

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop,

ep

isko

p, v

ideo

Pona

vlja

nje

10.

a) m

ater

ijaln

i: po

novi

ti pr

ije u

svoj

ene

sadr

žaje

o p

ovije

sti H

rvat

a u

10. i

11.

sto

ljeću

: raz

dobl

je v

lada

vine

Tom

isla

va (r

at s

Mađ

arim

a i

Bug

arim

a, c

rkve

ni s

abor

i), S

tjepa

na D

ržis

lava

, Pet

ra K

reši

mira

IV. i

D

mitr

a Zv

onim

ira

b) o

dgoj

ni: r

azvo

j rad

nih

navi

ka, k

ontin

uite

ta u

uče

nju,

zan

iman

ja z

a hr

vats

ku (n

acio

naln

u) p

ovije

stc)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u te

uo

čava

nja

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, gr

afič

ke,

vizu

alne

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

Hrv

atsk

a u

rano

m s

redn

jem

vi

jeku

11.

usus

tavl

jivan

je

a) m

ater

ijaln

i: us

usta

viti

osno

vne

sadr

žaje

sve

ukup

ne p

ovije

sti

hrva

tsko

g ra

nosr

ednj

ovje

kovl

ja o

d do

lask

a H

rvat

a do

pos

ljedn

jeg

Trpi

miro

vića

b) o

dgoj

ni: r

azvi

jati

inte

res

za p

ovije

st H

rvat

a, is

tican

je v

rlina

poš

tenj

a,

čast

i, ra

zvija

nje

radn

ih n

avik

ac)

funk

cion

alni

: prim

jena

steče

nih

znan

ja, v

ježb

anje

sna

laže

nja

u vr

emen

u i p

rost

oru

te u

očav

anja

uzr

očno

-pos

ljedičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

3.

Vla

davi

na

Arp

adov

ića

12.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

ti zn

anja

o d

olas

ku A

rpad

ović

a na

vla

st u

H

rvat

skoj

, vla

davi

ni p

rvih

Arp

adov

ića

Ladi

slav

a i K

olom

ana,

ut

emel

jenj

u Za

greb

ačke

bis

kupi

je, o

dnos

u A

rpad

ović

a pr

ema

dalm

atin

skim

i sl

avon

skim

gra

dovi

ma

te jača

nju

hrva

tski

h ve

likaš

kih

obite

lji.

b) o

dgoj

ni: o

cije

niti

utje

caj v

anjs

kih

sila

na

povi

jesn

i raz

voj h

rvat

skih

ze

mal

jac)

funk

cion

alni

: vje

žbat

i uoč

avan

je u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze i

snal

ažen

ja u

vre

men

u i p

rost

oru

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop,

po

vije

sni

zem

ljovi

d

33

Mikroplan

Vla

davi

na

Anž

uvin

aca

13.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: us

vojit

i zna

nja

o do

lask

u A

nžuv

inac

a na

vla

st,

polit

ici K

arla

I. i

Ludo

vika

, odn

osim

a pr

ema

velik

ašim

a i V

enec

iji,

Zada

rsko

m m

iru i

njeg

ovim

pos

ljedi

cam

a, p

olitičk

im b

rako

vim

a u

sred

njem

vije

kub)

odg

ojni

: uvi

djet

i ulo

gu o

bite

lji Š

ubić

u d

ovođ

enju

din

astij

e A

nžuv

inac

a na

vla

st, r

azvi

jati

ljuba

v pr

ema

svoj

oj d

omov

ini,

svije

st o

ob

rani

hrv

atsk

og te

ritor

ija o

d tuđe

g pr

esiz

anja

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

ati s

nala

ženj

e u

vrem

enu

i pro

stor

u i u

očav

anje

uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni

met

oda

izla

ganj

a,

razg

ovor

a, ra

d na

teks

tu

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d

Borb

e za

hr

vats

ko

prije

stol

je14

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: us

vaja

nje

znan

ja o

din

astič

kim

bor

bam

a na

kon

Ludo

viko

ve s

mrt

i, te

nas

tank

u i r

azvo

ju D

ubro

vnik

ab)

odg

ojni

: osu

diti

nasi

lje (K

rvav

i sab

or k

rižev

ački

), ra

zvija

ti lju

bav

prem

a do

mov

ini i

inte

res

za h

rvat

sku

povi

jest

c) fu

nkci

onal

ni: r

azvi

jati

spos

obno

st s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u,

uoča

vanj

a uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze, u

očav

anja

bitn

oga

u te

kstu

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni ra

d

razg

ovor

, iz

laga

nje

udžb

enik

, gr

afos

kop

Hrv

atsk

a i

Osm

anlije

15.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

ti zn

anja

o b

orbi

Hrv

atsk

o-U

gars

ke D

ržav

e pr

otiv

Tu

raka

Osm

anlij

a, v

lada

ru M

atiji

Kor

vinu

te n

ajva

žniji

m b

itkam

a (K

rbav

ska

i Moh

ačka

bitk

a) i

njih

ovim

pos

ljedi

cam

ab)

odg

ojni

: raz

vija

ti do

mol

jubl

je i

osjeća

j spr

emno

sti n

a ob

ranu

do

mov

ine,

osu

da o

svaj

ački

h ra

tova

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

uoč

avan

ja u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze,

snal

ažen

ja u

vre

men

u i p

rost

oru

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop,

po

vije

sni

zem

ljovi

d

Pona

vlja

nje

16.

a) m

ater

ijaln

i: ut

vrđi

vanj

e već

steč

enih

zna

nja

o A

rpad

ović

ima

i A

nžuv

inci

ma,

bor

bam

a za

prij

esto

lje, b

orbi

Hrv

ata

prot

iv T

urak

a O

sman

lija

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e ra

dnih

nav

ika,

kon

tinui

teta

u uče

nju

c) fu

nkci

onal

ni: r

azvi

janj

e po

vije

snog

miš

ljenj

a, s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pr

osto

ru te

uoč

avan

ja u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

niiz

laga

nje,

ra

zgov

orud

žben

ik,

graf

osko

p

Bosn

a u

sred

njem

vije

ku

17.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: us

vaja

nje

osno

vnih

spo

znaj

a o

povi

jest

i Bos

ne u

sr

ednj

em v

ijeku

, prv

im b

anov

ima,

kra

ljevi

ma,

Crk

vi b

osan

skoj

i nj

ezin

im p

oseb

nost

ima,

pad

u B

osne

pod

turs

ku v

last

b) o

dgoj

ni:

razv

ijanj

e vj

ersk

e sn

ošlji

vost

i, in

tere

sa z

a po

vije

st H

rvat

a iz

van

dom

ovin

ec)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

pros

toru

i vr

emen

u (p

ovije

sni

zem

ljovi

d), u

očav

anja

bitn

oga

u po

vije

snom

teks

tu i

uzročn

o--p

oslje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

Dru

štve

ni i

gosp

odar

ski

odno

si

hrva

tsko

g sr

ednj

ovje

kovl

ja18

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: us

vojit

i osn

ovna

zna

nja

o go

spod

arsk

im i

druš

tven

im

prili

kam

a u

razv

ijeno

m s

redn

jem

vije

ku (k

ralje

v dv

or, v

elep

osje

di,

grad

– s

elo

i dr.)

b)

odg

ojni

: raz

vija

ti po

zitiv

an s

tav

prem

a sv

im d

rušt

veni

m s

redi

nam

a (s

elo

– gr

ad)

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

ati r

ad n

a te

kstu

, uoč

avan

je u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni

rad

na te

kstu

, ra

zgov

or,

izla

ganj

e

udžb

enik

, gr

afos

kop

34

Mikroplan

Kultu

ra H

rvat

a (1

2.–

16. s

t.)19

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

osno

vnih

zna

nja

o st

ilovi

ma

u gr

adite

ljstv

u (r

oman

ika,

got

ika,

rene

sans

a), k

ipar

stvu

, slik

arst

vu, k

njiž

evno

sti i

zn

anos

ti H

rvat

a u

razv

ijeno

m s

redn

jem

vije

kub)

odg

ojni

: raz

vija

nje

ljuba

vi p

rem

a ku

lturi,

um

jetn

osti

i zna

nost

i svo

ga

naro

dac)

funk

cion

alni

: stje

canj

e vj

eštin

e ra

spoz

nava

nja

stilo

va u

gra

dite

ljstv

u

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop,

ep

isko

p, v

ideo

Pona

vlja

nje

20.

a) m

ater

ijaln

i: ut

vrđi

vanj

e st

ečen

ih z

nanj

a o

Hrv

atim

a i r

atov

anju

pro

tiv

Osm

anlij

a, o

Bos

ni u

sre

dnje

m v

ijeku

, gos

poda

rstv

u i k

ultu

ri H

rvat

ab)

odg

ojni

: raz

vija

nje

inte

resa

za

hrva

tsku

pov

ijest

, rad

nih

navi

ka,

kont

inui

teta

u uče

nju

i rad

uc)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

pros

toru

i vr

emen

u, u

očav

anja

uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

nira

zgov

or,

izla

ganj

e,

dem

onst

raci

ja

udžb

enik

, gr

afos

kop

Hrv

atsk

a u

razv

ijeno

m

i kas

nom

sr

ednj

em v

ijeku

21.

usus

tavl

jivan

je

a) m

ater

ijaln

i: us

usta

vljiv

anje

cje

line

pona

vlja

njem

sad

ržaj

a hr

vats

ke

povi

jest

i u d

oba

vlad

avin

e A

rpad

ović

a, A

nžuv

inac

a, d

inas

tički

h bo

rbi,

borb

i pro

tiv T

urak

a, p

olitičk

e, a

li i g

ospo

dars

ke i

kultu

rne

povi

jest

ib)

odg

ojni

: raz

vija

nje

inte

resa

za

povi

jest

hrv

atsk

oga

naro

dac)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u te

uo

čava

nja

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, rje

šava

nje

zada

taka

ob

jekt

ivno

g tip

a

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

4.

Hrv

atsk

a u

16.

stol

jeću

22.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

ti zn

anja

o d

olas

ku H

absb

urgo

vaca

na

hrva

tsko

pr

ijest

olje

, bor

bam

a iz

međ

u Za

polji

nih

i Fer

dina

ndov

ih p

rista

ša,

rato

vim

a s

Osm

anlij

ama

(Dug

i rat

), po

loža

ju s

elja

ka (s

eljačk

oj b

uni)

i Vo

jnoj

kra

jini

b) o

dgoj

ni: o

sudi

ti gr

ađan

ski r

at, k

oji s

labi

unu

tarn

ju s

nagu

drž

ave,

ra

zvija

ti in

tere

s za

pol

ožaj

sel

jaka

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

ati r

ad n

a te

kstu

, sna

laže

nje

u vr

emen

u i p

rost

oru

i uoč

avan

je u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

front

alni

, in

divi

dual

ni

rad

na te

kstu

, iz

laga

nje,

ra

zgov

or

udžb

enik

, gr

afos

kop

Otp

or b

ečko

m

cent

raliz

mu

i ap

solu

tizm

u23

. ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

uzr

ocim

a ne

zado

voljs

tva

hrva

tski

h ve

likaš

a, ti

jeku

i po

slje

dica

ma

urot

eb)

odg

ojni

: raz

vija

ti lju

bav

prem

a do

mov

ini i

inte

res

za p

ovije

st H

rvat

ac)

funk

cion

alni

: vje

žbat

i uoč

avan

je u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

razg

ovor

, iz

laga

nje

udžb

enik

, gr

afos

kop,

ep

isko

p

Hrv

atsk

a po

druč

ja

za v

rijem

e m

letačk

e i

osm

anlijs

ke

vlas

ti.

Dub

rovačk

a R

epub

lika

24.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

pol

ožaj

u H

rvat

a po

d m

letačk

om i

turs

kom

vla

šću

te p

oseb

no o

razv

oju

Dub

rovačk

e R

epub

like

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e in

tere

sa z

a hr

vats

ku n

acio

naln

u po

vije

st, l

juba

vi

prem

a sl

obod

ic)

funk

cion

alni

: vje

žban

je u

očav

anja

bitn

oga

u te

kstu

, sna

laže

nja

u vr

emen

u i p

rost

oru

i uoč

avan

ja u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

rad

na te

kstu

, ra

zgov

or,

izla

ganj

e

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

35

Mikroplan

Pona

vlja

nje

25.

a) m

ater

ijaln

i: po

navl

janj

e već

usvo

jeni

h na

stav

nih

sadr

žaja

o p

ovije

sti

Hrv

ata

u 16

. i 1

7. s

toljeću

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e ra

dnih

nav

ika,

kon

tinui

teta

u uče

nju

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

sna

laže

nja

u vr

emen

u i p

rost

oru

front

alni

, in

divi

dual

niiz

laga

nje,

ra

zgov

or

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d

Pona

vlja

nje

i pr

ipre

ma

za I.

is

pit z

nanj

a26

.

a) m

ater

ijaln

i: us

usta

vljiv

anje

zna

nja

i prip

rem

a za

vre

dnov

anje

st

ečen

ih z

nanj

ab)

odg

ojni

: raz

vija

nje

radn

ih n

avik

ac)

funk

cion

alni

: prim

jena

steče

nih

znan

ja i

vješ

tina

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

pI.

pism

ena

prov

jera

zna

nja

27.

pona

vlja

nje

a) m

ater

ijaln

i: pr

ovje

ra s

teče

nog

znan

jab)

odg

ojni

: vre

dnov

anje

zna

nja

c) fu

nkci

onal

ni: p

rakt

ična

prim

jena

steče

nih

znan

jain

divi

dual

nim

etod

a pi

sanj

aza

daci

ob

jekt

ivno

g tip

a

Ana

liza

ispi

ta

znan

ja28

.po

navl

janj

e

a) m

ater

ijaln

i: pr

ovje

ra s

teče

nog

znan

jab)

odg

ojni

: vre

dnov

anje

steče

nih

znan

ja

c) fu

nkci

onal

ni: p

rimje

na s

teče

nog

znan

ja

front

alni

, in

divi

dual

ni

(gru

pni)

izla

ganj

e,

dem

onst

raci

ja,

razg

ovor

udžb

enik

Usu

stav

ljivan

jegr

adiv

a I.

obra

zovn

og

razd

oblja

29.

pona

vlja

nje

a) m

ater

ijaln

i: us

usta

vljiv

anje

zna

nja

steč

enih

tije

kom

prv

og

obra

zovn

og ra

zdob

ljab)

odg

ojni

: raz

vija

nje

radn

ih n

avik

a c)

funk

cion

alni

: prim

jena

steče

nih

znan

ja i

vješ

tina

front

alni

, in

divi

dual

ni

(gru

pni)

izla

ganj

e,

dem

onst

raci

ja,

razg

ovor

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

di,

graf

osko

p

Zakl

juči

vanj

e oc

jena

na

kraj

u I.

obra

zovn

og

razd

oblja

30.

pona

vlja

nje

a) m

ater

ijaln

i: pr

ovje

ra s

teče

nih

znan

jab)

odg

ojni

: vre

dnov

anje

rada

tije

kom

cije

log

polu

godi

šta

c) fu

nkci

onal

ni: p

rimje

na s

teče

nih

vješ

tina

indi

vidu

alni

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

pov

ijesn

i ze

mljo

vidi

DR

UG

O O

BRA

ZOV

NO

RA

ZDO

BLJ

E

Pona

vlja

nje

grad

iva

prvo

g ob

razo

vnog

ra

zdob

lja31

.po

navl

janj

e

a) m

ater

ijaln

i: po

novi

ti već

usvo

jene

sad

ržaj

eb)

odg

ojni

: raz

vija

ti in

tere

s za

pre

dmet

i na

cion

alnu

pov

ijest

c) F

unkc

iona

lni:

vjež

banj

e sn

alaž

enja

u v

rem

enu

i pro

stor

u i u

očav

anje

uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

niiz

laga

nje,

ra

zgov

or

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

Osm

anlijs

ki

uzm

ak32

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

ti zn

anja

o u

zmak

u O

sman

lija

tijek

om V

elik

og ra

ta

(168

3. –

169

9.) i

rata

(171

4. –

171

8.) t

e po

sebn

o o

borb

i Hrv

ata

u Ve

likom

ratu

(Sla

voni

ja, L

ika

i Dal

mac

ija)

b) o

dgoj

ni: r

azvi

jati

osjeća

j spr

emno

sti n

a ob

ranu

dom

ovin

ec)

funk

cion

alni

: vje

žbat

i sna

laže

nje

u vr

emen

u i p

rost

oru,

uoč

avan

je

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, an

aliz

a te

ksta

udžb

enik

, gr

afos

kop,

po

vije

sni

zem

ljovi

d

36

Mikroplan

Gos

poda

rski

ra

zvoj

Hrv

atsk

e33

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

dem

ogra

fski

m p

rom

jena

ma

na

dije

lovi

ma

pod

osm

anlij

skom

vla

šću,

uzr

ocim

a te

škog

sta

nja

u po

ljopr

ivre

di i

razl

ozim

a nj

ezin

a op

orav

ka,

razv

oju

prom

eta,

obr

ta i

trgo

vine

te u

spon

u gr

adov

ab)

odg

ojni

: raz

voj i

nter

esa

za n

acio

naln

u go

spod

arsk

u po

vije

stc)

funk

cion

alni

: vje

žban

je ra

da n

a te

kstu

, uoč

avan

ja u

zroč

no-

-pos

ljedičn

e ve

ze i

snal

ažen

ja u

vre

men

u i p

rost

oru

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

front

alni

, in

divi

dual

ni ra

d

met

oda

razg

ovor

a,

izla

ganj

a,

anal

iza

teks

ta

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

Kultu

rni r

azvo

j od

16.

do

poč.

18

. st.

34.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

ti zn

anja

o k

ultu

rnim

dos

tignu

ćim

a H

rvat

a od

16.

–

18. s

t.b)

odg

ojni

: raz

vija

ti in

tere

s za

kul

turn

u po

vije

st h

rvat

skog

a na

roda

c) fu

nkci

onal

ni: s

tjeca

ti vj

eštin

u ra

zlik

ovan

ja g

radi

teljs

kih

stilo

va

(rom

anik

a –

gotik

a –

baro

k –

rene

sans

a)

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cije

udžb

enik

, gr

afos

kop,

vi

deo-

mat

erija

l

Pona

vlja

nje

35.

a) m

ater

ijaln

i: po

navl

janj

e već

steč

enih

zna

nja

o po

vlač

enju

Osm

anlij

a te

gos

poda

rsko

m i

kultu

rnom

razv

oju

Hrv

atsk

e od

16.

do

poče

tka

18.

stol

jeća

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e in

tere

sa z

a go

spod

arsk

u i k

ultu

rnu

naci

onal

nu

povi

jest

c)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u te

uo

čava

nja

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cije

graf

osko

p,

povi

jesn

i ze

mljo

vid

Hrv

atsk

a u

novo

m v

ijeku

(1

6 –

18. s

t.)36

.us

usta

vljiv

anje

cj

elin

e

a) m

ater

ijaln

i: us

usta

vljiv

anje

cje

line:

od

Sabo

ra u

Cet

inu

i dol

azak

a H

absb

urgo

vaca

na

vlas

t, pr

eko

borb

i pro

tiv O

sman

lija

i Mleča

na,

seljačk

ih i

pučk

ih b

una,

Uro

te z

rinsk

o-fr

anko

pans

ke d

o os

lobađa

nja

od tu

rske

vla

sti

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e ra

dnih

nav

ika,

sis

tem

atič

nost

i u uče

nju

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

sna

laže

nja

u vr

emen

u i p

rost

oru

te

uoča

vanj

a uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d

5.

Pros

vijeće

ni

apso

lutiz

am u

H

rvat

skoj

37.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

idej

ama

pros

vjet

itelja

, o

pred

stav

nici

ma

vlad

ara

pros

vijeće

nog

apso

lutiz

ma,

refo

rmam

a M

arije

Ter

ezije

i Jo

sipa

II.,

ustr

oju

Ban

ske

Hrv

atsk

e i V

ojne

kra

jine

b) o

dgoj

ni: k

roz

vjer

sku

tole

ranc

iju ra

zvija

ti sv

ijest

o lj

ubav

i pre

ma

svom

e i p

oštiv

anju

tuđe

gac)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u i u

očav

anja

uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni

anal

iza

teks

ta,

razg

ovor

, iz

laga

nje

udžb

enik

, ze

mljo

vid,

gr

afos

kop

Fran

cusk

a vl

ast

u H

rvat

skoj

38.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

ti zn

anja

o o

koln

ostim

a do

lask

a hr

vats

kih

zem

alja

po

d pr

vu a

ustr

ijsku

i po

d fr

ancu

sku

vlas

t, o

Ilirs

kim

pok

rajin

ama

i o

polo

žaju

sta

novn

ištv

a po

d fr

ancu

skom

vla

šću

(nje

zini

m d

obrim

i lo

šim

str

anam

a)b)

odg

ojni

: raz

vija

ti in

tere

s za

hrv

atsk

u po

vije

st, l

juba

v pr

ema

svim

di

jelo

vim

a do

mov

ine

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

ati s

nala

ženj

e u

vrem

enu

i pro

stor

u, u

očav

anje

uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze i

bitn

oga

u te

kstu

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

37

Mikroplan

Pona

vlja

nje

39.

a) m

ater

ijaln

i: po

navl

janj

e us

voje

nih

sadr

žaja

o p

rosv

ijeće

nom

ap

solu

tizm

u u

Hrv

atsk

oj (r

efor

mam

a M

arije

Ter

ezije

i Jo

sipa

II.)

i fr

ancu

skoj

vla

sti u

Hrv

atsk

ojb)

odg

ojni

: raz

vija

nje

inte

resa

za

kultu

rnu

i gos

poda

rsku

nac

iona

lnu

povi

jest

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

ati s

nala

ženj

e u

vrem

enu

i pro

stor

u te

uoč

avan

je

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, gru

pni,

indi

vidu

alni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop

Hrv

atsk

i na

rodn

i pr

epor

od40

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

pol

itičk

om p

olož

aju

Hrv

ata

(izm

eđu

bečk

og c

entr

aliz

ma

i uga

rsko

g pr

itisk

a) te

o z

nam

eniti

m

prep

orod

itelji

ma

zasl

užni

ma

za s

tvar

anje

hrv

atsk

oga

knjiž

evno

g je

zika

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e in

tere

sa z

a hr

vats

ku p

ovije

st i

ljuba

vi p

rem

a hr

vats

kom

jezi

ku

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

sna

laže

nja

u vr

emen

u i p

rost

oru,

uoč

avan

ja

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze i

uoča

vanj

a bi

tnog

a u

teks

tu

grup

ni, r

ad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni

anal

iza

teks

ta,

razg

ovor

, iz

laga

nje,

de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop

Ban

Josi

p Je

lačić

– od

luča

n ot

por

ugar

skom

he

gem

oniz

mu

41.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: us

vaja

ti zn

anja

o n

ačin

u iz

bora

i dj

elat

nost

i ban

a Jo

sipa

Je

lačića

, pol

itičk

im i

druš

tven

im p

rom

jena

ma

u nj

egov

o do

ba (r

at s

M

ađar

ima,

uki

danj

e km

etst

va, z

astu

pnič

ki s

abor

) te

o O

ktro

irano

m

usta

vu c

ara

Fran

je J

osip

ab)

odg

ojni

: raz

vija

nje

ljuba

vi p

rem

a do

mov

ini,

inte

resa

za

naci

onal

nu

povi

jest

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

sna

laže

nja

u vr

emen

u i p

rost

oru

i uoč

avan

ja

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, ze

mljo

vid,

gr

afos

kop

Pona

vlja

nje

42.

a) m

ater

ijaln

i: po

navl

janj

e pr

ije u

svoj

enih

sad

ržaj

a o

hrva

tsko

me

naro

dnom

pre

poro

du i

djel

atno

sti b

ana

Jelačića

b)

odg

ojni

: raz

vija

nje

radn

ih n

avik

a, k

ontin

uite

ta u

uče

nju

c) fu

nkci

onal

ni: p

rimje

na s

teče

nih

vješ

tina

front

alni

, in

divi

dual

nira

zgov

or,

izla

ganj

e

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

pH

rvat

ska

od

sred

ine

18.

do s

redi

ne 1

9.

stol

jeća

43

.us

usta

vljiv

anje

cj

elin

e

a) m

ater

ijaln

i: us

usta

vljiv

anje

cje

line:

pon

avlja

nje

sadr

žaja

o re

form

ama

Mar

ije T

erez

ije i

Josi

pa II

., fr

ancu

skoj

vla

sti u

Hrv

atsk

oj, h

rvat

skom

e na

rodn

om p

repo

rodu

, dje

latn

osti

bana

Jos

ipa

Jelačića

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e na

vike

usu

stav

ljiva

nja

grad

iva

i kon

tinui

rano

g uč

enja

c)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u te

uo

čava

nja

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

nira

zgov

or,

izla

ganj

e

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

6.

Hrv

atsk

a u

osvi

t m

oder

nog

doba

44.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: us

vojit

i zna

nja

o uv

ođen

ju, p

rove

dbi i

slo

mu

novo

g ap

solu

tizm

a, d

jelo

vanj

u ba

na J

elač

ića

u ok

olno

stim

a ne

oaps

olut

izm

a, z

asje

danj

u H

rvat

skog

sab

ora

1861

.b)

odg

ojni

: raz

vija

ti de

mok

ratič

nost

, par

lam

enta

rizam

, uva

žava

nje

tuđe

g m

išlje

nja

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

ati r

ad n

a te

kstu

, uoč

avan

je u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze

grup

ni ra

d, ra

d u

paru

, fro

ntal

ni

rad,

indi

vidu

alni

ra

d

rad

na te

kstu

, m

etod

a ra

zgov

ora

i de

mon

stra

cije

udžb

enik

, gr

afos

kop

38

Mikroplan

Hrv

atsk

o-ug

arsk

a na

godb

a45

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

oko

lnos

tima

nast

anka

Aus

tro-

ugar

ske

nago

dbe,

uzr

ocim

a i p

oslje

dica

ma

Hrv

atsk

o-ug

arsk

e na

godb

e, o

R

akov

ičko

j bun

i i p

očec

ima

indu

strij

aliz

acije

Hrv

atsk

eb)

odg

ojni

: raz

vija

nje

inte

resa

za

hrva

tsku

pol

itičk

u, a

li i g

ospo

dars

ku

povi

jest

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

uoč

avan

ja u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze i

snal

ažen

ja u

vre

men

u i p

rost

oru

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, ze

mljo

vid,

gr

afos

kop

Mod

erni

zaci

ja

Hrv

atsk

e za

ba

nova

nja

Ivan

a M

ažur

anić

a46

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

razd

oblju

ban

ovan

ja Iv

ana

Maž

uran

ića,

pok

ušaj

u m

oder

niza

cije

Hrv

atsk

e, ra

zvoj

u in

dust

rije

i pro

met

a, s

jedi

njen

ju V

ojne

kra

jine

s B

ansk

om H

rvat

skom

i

mađ

ariz

aciji

za

bano

vanj

a La

disl

ava

Pejače

vića

b)

odg

ojni

: raz

vija

nje

ljuba

vi p

rem

a sv

ome

naro

du, c

jelo

vito

sti s

voje

do

mov

ine

i int

eres

a za

nac

iona

lnu

povi

jest

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

uoč

avan

ja b

itnog

a u

teks

tu, s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u te

uoč

avan

ja u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni

rad

na te

kstu

, iz

laga

nje,

ra

zgov

or,

dem

onst

raci

ja

udžb

enik

, gr

afos

kop

Pona

vlja

nje

47.

a) m

ater

ijaln

i: po

navl

janj

e st

ečen

ih z

nanj

a o

Hrv

atsk

om s

abor

u 18

61.,

Hrv

atsk

o-ug

arsk

oj n

agod

bi, m

oder

niza

ciji

Hrv

atsk

e za

ban

ovan

ja

Ivan

a M

ažur

anić

ab)

odg

ojni

: raz

vija

nje

radn

ih n

avik

a, k

ontin

uira

nog

učen

ja i

zani

man

ja

za p

ovije

stc)

funk

cion

alni

: vje

žban

je lo

gičk

og z

aključi

vanj

a, u

očav

anja

uzr

očno

-po

slje

dičn

e ve

ze i

snal

ažen

ja u

vre

men

u i p

rost

oru

indi

vidu

alni

, rad

u

paru

razg

ovor

, iz

laga

nje

udžb

enik

, gr

afos

kop

Dal

mac

ija i

Istra

u 1

9.

stol

jeću

. Hrv

ati

u G

radi

šću

i U

gars

koj

48.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

ti zn

anja

o h

rvat

skom

e na

rodn

om p

repo

rodu

u

Dal

mac

iji i

Istr

i, G

radiću

i ju

žnoj

Uga

rsko

jb)

odg

ojni

: raz

vija

ti in

tere

s za

pov

ijest

Hrv

ata

u sv

im d

ijelo

vim

a do

mov

ine

i ino

zem

stvu

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

ati u

očav

anje

uzr

očno

-pos

ljedičn

e ve

ze i

snal

ažen

ja u

vre

men

u i p

rost

oru

grup

ni, r

ad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni

rad

na te

kstu

, iz

laga

nje,

ra

zgov

or

udžb

enik

, gr

afos

kop

Hrv

atsk

a kr

ajem

19.

i poče

tkom

20.

st

oljeća

49.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: us

vojit

i zna

nja

o ob

iljež

jima

polit

ike

Khu

ena

Héd

ervá

ryja

i u

zroc

ima

njez

ina

slom

a, g

ospo

dars

kom

sta

nju

u ze

mlji

, pol

ožaj

u ra

dniš

tva

te ra

zvoj

u ku

lture

, um

jetn

osti

i špo

rta

b) o

dgoj

ni: o

suda

nac

iona

lne

nesn

ošlji

vost

i i n

egira

nja

post

ojan

ja

neko

g na

roda

c)

funk

cion

alni

: vje

žban

je ra

da n

a te

kstu

i an

aliz

e sl

ikov

nog

mat

erija

la

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni

met

oda

izla

ganj

a,

razg

ovor

a,

rad

na te

kstu

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop

(epi

skop

)

Pona

vlja

nje

50.

a) m

ater

ijaln

i: ut

vrđi

vanj

e st

ečen

ih z

nanj

a o

hrva

tsko

me

naro

dnom

pr

epor

odu

u D

alm

aciji

, Ist

ri, G

radi

šću

i juž

noj U

gars

koj,

te o

po

litič

kom

i go

spod

arsk

om s

tanj

u u

svim

dije

lovi

ma

Hrv

atsk

e kr

ajem

19

. i p

očet

kom

20.

sto

ljeća

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e in

tere

sa z

a po

vije

st H

rvat

a u

svim

dije

lovi

ma

dom

ovin

e i i

noze

mst

vuc)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u te

uo

čava

nja

uzročn

o –

posl

jedičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop,

po

vije

sni

zem

ljovi

d

39

Mikroplan

Bosn

a i

Her

cego

vina

u

19. i

poč

etko

m

20. s

t.51

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

BiH

u 1

9. i

poče

tkom

20.

sto

ljeća

: us

tank

u u

BiH

(187

5. –

187

8.),

zau

zim

anju

BiH

od

stra

ne A

ustr

o-U

gars

ke, a

neks

iji B

iH (1

908.

), pr

epor

odu

Hrv

ata

u B

iH, o

dje

lova

nju

hrva

tski

h po

litič

kih

stra

naka

i m

oder

niza

ciji

BiH

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e in

tere

sa z

a po

vije

st s

usje

dnih

zem

alja

u k

ojim

a ži

ve H

rvat

i c)

funk

cion

alni

: raz

vija

nje

vjež

banj

e uo

čava

nja

bitn

oga

u te

kstu

, sn

alaž

enja

u v

rem

enu

i pro

stor

u te

uoč

avan

ja u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, rad

s

teks

tom

udžb

enik

, gr

afos

kop

Hrv

atsk

a poče

tkom

20.

st

oljeća

52.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

ti zn

anja

o p

olitičk

ome

i gos

poda

rsko

m s

tanj

u H

rvat

ske

na p

očet

ku 2

0. s

toljeća

: osn

ivan

je H

PSS-

a, p

oliti

ka „

novo

g ku

rsa”

, nas

tana

k H

rvat

sko-

srps

ke k

oalic

ije te

isel

java

nje

Hrv

ata

b) o

dgoj

ni: r

azvi

jati

inte

res

za p

ovije

st H

rvat

a u

dom

ovin

i i in

ozem

stvu

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

uoč

avan

ja b

itnog

a u

teks

tu, s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u i u

očav

anja

uzr

očno

-pos

ljedičn

e ve

ze

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

front

alni

, in

divi

dual

ni

rad

na te

kstu

, iz

laga

nje,

ra

zgov

or,

dem

onst

raci

ja

udžb

enik

, ze

mljo

vid,

gr

afos

kop

Pona

vlja

nje

53.

a) m

ater

ijaln

i: po

navl

janj

e već

usvo

jeni

h na

stav

nih

sadr

žaja

o u

stan

ku

u B

iH, i

stoč

noj k

rizi t

e dj

elov

anju

pol

itičk

ih s

tran

aka

i gos

poda

rsko

m

stan

ju u

Hrv

atsk

oj p

očet

kom

20.

sto

ljeća

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e ra

dnih

nav

ika,

inte

res

za p

ovije

st H

rvat

a iz

van

Hrv

atsk

ec)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u, u

očav

anja

uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

niiz

laga

nje,

ra

zgov

or

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d

Hrv

atsk

a u

drug

oj p

olov

ici

19. s

t.54

. us

usta

vljiv

anje

cj

elin

e

a) m

ater

ijaln

i: us

usta

viti

steč

ena

znan

ja o

pol

itičk

im, g

ospo

dars

kim

i dr

uštv

enim

pril

ikam

a u

Hrv

atsk

oj u

dru

goj p

olov

ici 1

9. i

poče

tkom

20

. sto

ljeća

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e do

mol

jubl

ja, s

vije

sti o

jedi

nstv

enos

ti i

pove

zano

sti h

rvat

skog

a na

roda

i in

tere

sa z

a H

rvat

e iz

van

Hrv

atsk

ec)

funk

cion

alni

: vje

žbat

i sna

laže

nje

u vr

emen

u i p

rost

oru,

jasn

o uo

blič

avan

je i

izra

žava

nje

mis

li i s

tavo

va

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

7.

Hrv

atsk

a u

vrije

me

Prvo

g sv

jets

kog

rata

55.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

Hrv

atim

a u

Prvo

me

svje

tsko

m ra

tu,

polit

ički

m i

gosp

odar

skim

pril

ikam

a i d

jelo

vanj

u hr

vats

ke p

olitičk

e em

igra

cije

b) o

dgoj

ni: o

suda

rata

, pos

ebno

bor

be z

a tuđe

cilj

eve,

ali

razv

ijanj

e sv

ijest

i o o

bran

i dom

ovin

e i n

jezi

nih

dije

lova

(obr

ana

hrva

tske

oba

le

od t

alija

nski

h po

seza

nja)

c)

funk

cion

alni

: vje

žban

je u

očav

anja

uzr

očno

-pos

ljedičn

e ve

ze,

snal

ažen

ja u

vre

men

u i p

rost

oru,

ana

lize

povi

jesn

og z

emljo

vida

, te

ksta

i cr

teža

grup

ni ra

d,

rad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

, fro

ntal

ni

met

oda

izla

ganj

a,

razg

ovor

a,

dem

onst

raci

ja,

anal

iza

teks

ta i

karik

atur

e

udžb

enik

, gr

afos

kop,

po

vije

sni

zem

ljovi

d (z

idni

ili

u kn

jizi)

40

Mikroplan

Hrv

atsk

a u

sast

avu

Kra

ljevs

tva

SHS

56.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

nas

tank

u i u

stro

jstv

u N

arod

nog

vijeća

SH

S, n

asta

nku

Drž

ave

SHS,

talij

ansk

om z

auzi

man

ju h

rvat

ske

obal

e, s

tvar

anju

Kra

ljevs

tva

SHS

(raz

lika

Nap

utak

– A

dres

a) i

prvi

m

izra

žajim

a ne

zado

voljs

tva

Hrv

ata

b) o

dgoj

ni: r

azvi

jati

ljuba

v pr

ema

dom

ovin

i, te

ritor

ijaln

oj c

jelo

vito

sti

Hrv

atsk

e i o

sjeć

aj d

emok

ratič

nost

i c)

funk

cion

alni

: vje

žbat

i uoč

avan

je u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze,

snal

ažen

je n

a po

vije

snom

zem

ljovi

du i

jasn

o iz

raža

vanj

e m

išlje

nja

i st

avov

a

front

alni

, in

divi

dual

ni

verb

alne

(iz

laga

nje,

ra

zgov

or),

vizu

alne

(fo

togr

afija

, ze

mljo

vid)

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

Pona

vlja

nje

57.

a) m

ater

ijaln

i: po

novi

t ćem

o već

usvo

jene

sad

ržaj

e o

borb

i Hrv

ata

u Pr

vom

e sv

jets

kom

ratu

, nas

tank

u D

ržav

e SH

S te

oko

lnos

tima

njez

ina

ulas

ka u

Kra

ljevs

tvo

SHS

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e in

tere

sa z

a hr

vats

ku p

ovije

st, o

sjeć

aja

za

dem

okra

ciju

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

uoč

avan

ja u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze te

sn

alaž

enja

u v

rem

enu

i pro

stor

u

front

alni

, in

divi

dual

ni

razg

ovor

, iz

laga

nje,

de

mon

stra

cija

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

Dje

lova

nje

hrva

tski

h po

litič

kih

stra

naka

(191

8.-

1935

.)58

. ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

pol

itičk

om p

olož

aju

Hrv

ata

u K

ralje

vstv

u SH

S od

191

8. d

o 19

34. g

odin

e, V

idov

dans

ki u

stav

, dj

elov

anje

HSS

-a, a

tent

at n

a za

stup

nike

HSS

-a, Š

esto

siječa

njsk

a di

ktat

ura,

Okt

roira

ni u

stav

, nas

tana

k us

tašk

og p

okre

ta i

aten

tat u

M

arse

illeu

na

kral

ja A

leks

andr

ab)

odg

ojni

: raz

vija

nje

inte

resa

za

naci

onal

nu p

ovije

st, o

suda

nas

ilja

kao

nepr

imje

reno

g ob

lika

rješa

vanj

a pr

oble

ma

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

uoč

avan

ja b

itnog

a u

teks

tu, u

zroč

no-

posl

jedičn

e ve

ze i

snal

ažen

ja u

vre

men

u i p

rost

oru

grup

ni, f

ront

alni

, ra

d u

paru

i in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, an

aliz

a te

ksta

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, ze

mljo

vid,

gr

afos

kop

Hrv

atsk

o pi

tanj

e i n

asta

nak

Bano

vine

H

rvat

ske

59.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: us

vaja

nje

znan

ja o

hrv

atsk

om p

itanj

u, u

zroc

ima

isel

java

nja

Hrv

ata,

spo

razu

mu

Cve

tkov

ić –

Mač

ek i

nast

anku

B

anov

ine

Hrv

atsk

e b)

odg

ojni

: raz

vija

nje

duha

dem

okra

cije

i sv

ijest

i o rj

ešav

anju

pol

itičk

ih

pita

nja

dem

okra

tski

m in

stitu

cija

ma

(sab

or, s

pora

zum

i sl

ično

), os

uda

velik

osrp

stva

jer p

oniš

tava

pra

vo n

arod

a na

sam

oodr

eđen

jec)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u (z

emljo

vid

Ban

ovin

e H

rvat

ske)

, rad

a na

teks

tu i

uoča

vanj

a uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, rad

na

teks

tu

udžb

enik

, gr

afos

kop,

ze

mljo

vid

Pona

vlja

nje

60.

a) m

ater

ijaln

i: po

novi

t ćem

o ra

zdob

lje p

olitičk

og d

jelo

vanj

a hr

vats

kih

stra

naka

(191

8. –

193

5), h

rvat

sko

pita

nje

i nas

tana

k B

anov

ine

Hrv

atsk

eb)

odg

ojni

: raz

vija

nje

inte

resa

za

povi

jest

Hrv

ata,

osj

ećaj

a za

de

mok

raci

ju i

tem

eljn

e lju

dske

vrij

edno

sti (

građ

ansk

e sl

obod

e i

drug

o), o

suda

dik

tatu

rec)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u te

uo

čava

nja

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d

41

Mikroplan

Nez

avis

na

Drž

ava

Hrv

atsk

a61

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

oko

lnos

tima

nast

anka

ND

H i

njez

inim

ob

iljež

jima

b) o

dgoj

ni: o

suda

faši

zma,

rasn

e i v

jers

ke n

ejed

nako

sti

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

ati r

ad n

a te

kstu

(uoč

avan

je b

itnog

a u

teks

tu),

snal

ažen

je u

vre

men

u i p

rost

oru

te u

očav

anje

uzr

očno

-pos

ljedičn

e ve

ze

front

alni

, gru

pni,

rad

u pa

ru,

indi

vidu

alni

razg

ovor

, iz

laga

nje,

rad

na te

kstu

udžb

enik

, gr

afos

kop,

po

vije

sni

zem

ljovi

d

Hrv

atsk

i nar

od

u an

tifaš

istič

koj

borb

i62

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

nas

tank

u, o

rgan

izac

iji i

djel

ovan

ju

part

izan

skog

pok

reta

b)

odg

ojni

: raz

vija

nje

naci

onal

nog

osjeća

ja, l

juba

vi p

rem

a do

mov

ini i

sl

obod

ic)

funk

cion

alni

: vje

žban

je u

očav

anja

bitn

oga

u te

kstu

, uzr

očno

-po

slje

dičn

e ve

ze te

sna

laže

nja

u vr

emen

u i p

rost

oru

front

alni

, in

divi

dual

ni

razg

ovor

, iz

laga

nje,

de

mon

stra

cija

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

Hrv

atsk

a u

sast

avu

drug

e Ju

gosl

avije

63.

obra

da

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

pol

ožaj

u H

rvat

a u

soci

jalis

tičko

j Ju

gosl

aviji

: suk

ob s

IB-o

m, s

uđen

je S

tepi

ncu,

hrv

atsk

o pr

oljeće

i dr

ugo

b) o

dgoj

ni: r

azvi

jati

inte

res

za h

rvat

sku

povi

jest

, osu

da k

omun

istič

kog

tota

litar

izm

ac)

funk

cion

alni

: vje

žban

je u

očav

anja

bitn

oga

u te

kstu

, sna

laže

nja

u vr

emen

u i p

rost

oru

te u

očav

anja

uzr

očno

– p

oslje

dičn

e ve

ze

grup

ni, r

ad u

pa

ru, f

ront

alni

, in

divi

dual

ni

razg

ovor

, iz

laga

nje,

rad

na te

kstu

udžb

enik

, gr

afos

kop,

vi

deo

Stva

ranj

e i o

bran

a sa

mos

taln

e hr

vats

ke d

ržav

e64

.ob

rada

a) m

ater

ijaln

i: st

jeca

nje

znan

ja o

razl

ozim

a ra

spad

a SF

RJ-

a, te

škim

ok

olno

stim

a os

amos

talje

nja

Hrv

atsk

e, b

orbi

za

sam

osta

lnos

t i

međ

unar

odno

priz

nanj

eb)

odg

ojni

: raz

vija

nje

ljuba

vi p

rem

a do

mov

ini

i nov

ijoj n

acio

naln

oj

povi

jest

ic)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u te

uo

čava

nja

uzročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze, a

naliz

e do

kum

enta

rnog

fi lm

a

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop,

vi

deo

mat

erija

l

Suvr

emen

o do

ba: H

rvat

ska

u 20

. st.

65.

usus

tavl

jivan

je

cjel

ine

a) m

ater

ijaln

i: us

usta

vljiv

anje

pov

ijest

i Hrv

ata

20. s

toljeća

b) o

dgoj

ni: r

azvi

janj

e in

tere

sa z

a na

jnov

iju h

rvat

sku

povi

jest

, us

ađiv

anje

ljub

avi p

rem

a de

mok

raci

ji i t

emel

jnim

ljud

skim

vr

ijedn

ostim

ac)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u i u

očav

anja

uz

ročn

o-po

slje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d,

graf

osko

p

Pona

vlja

nje

i pr

ipre

ma

za II

. is

pit z

nanj

a66

.po

navl

janj

e

a) m

ater

ijaln

i: us

usta

vljiv

anje

steče

nog

znan

jab)

odg

ojni

: raz

vija

nje

radn

ih n

avik

a, p

ripre

ma

za v

redn

ovan

je ra

dac)

funk

cion

alni

: utv

rđiv

ati r

azin

u us

voje

nih

poda

taka

, vje

žbat

i sn

alaž

enje

u v

rem

enu

i pro

stor

u te

uoč

avan

je u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze

front

alni

, in

divi

dual

niiz

laga

nje.

ra

zgov

or

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljoid

II. p

ism

ena

prov

jera

zna

nja

67.

pona

vlja

nje

a) m

ater

ijaln

i: pr

imje

na s

teče

nih

znan

jab)

odg

ojni

: vre

dnov

anje

rada

c) fu

nkci

onal

ni: p

rimje

na s

teče

nih

vješ

tina

indi

vidu

alni

42

MikroplanA

naliz

a II.

ispi

ta

znan

ja68

.po

navl

janj

e

a) m

ater

ijaln

i: pr

imje

na s

teče

nih

znan

jab)

odg

ojni

: raz

vija

nje

kritičn

oti i

obj

ektiv

nost

i pre

ma

vlas

titom

radu

c) fu

nkci

onal

ni: p

rimje

na s

teče

nih

vješ

tina

front

alni

, in

divi

dual

niiz

laga

nje,

ra

zgov

or

udžb

enik

, po

vije

sni

zem

ljovi

d

Usu

stav

ljivan

je

grad

iva

II.

obra

zovn

og

razd

oblja

69.

pona

vlja

nje

a) m

ater

ijaln

i: us

usta

vljiv

anje

steče

nih

znan

jab)

odg

ojni

: raz

vija

nje

sklo

nost

i pre

ma

hrva

tsko

j pov

ijest

ic)

funk

cion

alni

: vje

žban

je s

nala

ženj

a u

vrem

enu

i pro

stor

u

front

alni

, in

divi

dual

ni,

grup

ni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop,

po

vije

sni

zem

ljovi

di

Zakl

juči

vanj

e oc

jena

70.

a) m

ater

ijaln

i: pr

imje

na s

teče

nih

znan

jab)

odg

ojni

: vre

dnov

anje

steče

nih

znan

ja i

vješ

tina,

razv

ijanj

e kr

itičn

osti

prem

a vl

astit

om ra

du ti

jeko

m c

ijele

god

ine

c) fu

nkci

onal

ni: v

ježb

anje

uoč

avan

ja u

zroč

no-p

oslje

dičn

e ve

ze i

snal

ažen

ja u

vre

men

u i p

rost

oru

indi

vidu

alni

, gr

upni

izla

ganj

e,

razg

ovor

, de

mon

stra

cija

udžb

enik

, gr

afos

kop,

po

vije

sni

zem

ljovi

di

I. OBRAZOVNO RAZDOBLJE

ARTIKULACIJA NASTAVNIH JEDINICA (PRIPREME)

44


1. UVODNI SAT: PONAVLJANJE NASTAVNIH SADRŽAJA IZ OSNOVNE ŠKOLE

Jedan nastavni satPonavljanje

Zadaci a) materijalni: utvrđivanje razine predznanja koje su učenici stekli u osnovnoj školib) odgojni: razvijanje interesa za predmetc) funkcionalni: vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu.

Oblici rada:– frontalni, individualni.

Nastavne metode:– razgovor, izlaganje, demonstracija.

Nastavna sredstva:– grafoskop, povijesni zemljovid.

Korelacije:– nastava povijesti u osnovnoj školi

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Predstavit ćemo se učenicima i reći im da predajemo povijest. Sat možemo započeti i neformalno, ispričav-ši im neki vic na povijesnu temu ili anegdotu o nekoj povijesnoj ličnosti. Možemo im ispričati i kako smo, kada i zašto odlučili baviti se ovim poslom. Moramo biti svjesni da je prvi dojam presudno važan.

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 30 min.Učenike možemo podijeliti na 3 skupine prema tome kako sjede pa im naizmjence postavljati pitanja. Pitanja mogu biti sljedeća:

1. Što je povijest?

2. Tko su povjesničari?

3. Na temelju čega povjesničari proučavaju povijest?

4. Kakvi sve povijesni izvori (vrela) postoje?

5. Navedite povijesna razdoblja.

6. Nacrtajte lentu vremena.

7. Čime započinju povijesna razdoblja? (Ucr-tati na lentu vremena.)

8. Kad su se doselili Hrvati?

9. Kad su primili kršćanstvo?

10. Kako se zvala prva vladarska obitelj (dina-stija)?

11. Sjećaš li se nekih vladara iz dinastije Trpi-mirovića?

12. Što znaš o Trpimiru? Branimiru? Tomisla-vu? Petru Krešimiru IV.? Dmitru Zvoni-miru?

45

Hrvatska povijest

13. Kako su Arpadovići došli na vlast?

14. Kad je osnovana zagrebačka biskupija?

15. Što to znači slobodni kraljevski grad?

16. Kako su Anžuvinci došli na vlast?

17. S kim su se Hrvati borili na Jadranu?

18. Kad su i kako Habsburgovci došli na vlast u Hrvatskoj?

19. Kad su Turci osvojili Bosnu?

20. Zašto je nastala Vojna krajina?

21. Zašto je izbila Seljačka buna (1573.)?

22. Sjećaš li se Urote zrinsko-frankopanske?

23. Što znaš o povijesti Dubrovnika?

24. Tko su bili uskoci?

25. Kako su se oslobađali dijelovi Hrvatske od Turaka?

26. Sjećaš li se istaknutih boraca protiv Tura-ka?

27. Sjećaš li se Marije Terezije i Josipa II.?

28. Kako se Hrvatska našla pod francuskom upravom?

29. Što si zapamtio/zapamtila o hrvatskom narodnom preporodu?

30. Pamtite li neke preporoditelje i njihova dje-la?

31. Što si zapamtio/zapamtila o banu Jelačiću?

32. Kako je nastala zagrebačka nadbiskupija?

33. Sjećaš li se pojma novog apsolutizma ili neoapsolutizma?

34. Sjećaš li se triju političkih stranaka u Hr-vatskom saboru 1861.?

35. Sjećaš li se Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868.)? O čemu je Hrvatska mogla samo-stalno odlučivati?

36. Po čemu si zapamtio/zapamtila bana Ivan Mažuranića?

37. Tko je bio Khuen-Héderváry? Kakvu je politiku provodio?

38. Opiši događaje u Zagrebu 1895. godine

39. U čemu je bît politike „novog kursa”?

40. Što je bilo s Hrvatima u Prvom svjetskom ratu? Gdje se bore i u čijoj vojsci?

41. Zašto je Italija ušla u Prvi svjetski rat? Sje-ćaš li se Londonskog sporazuma?

42. Kako je nastalo Kraljevstvo SHS?

43. Koja je najvažnija hrvatska politička stran-ka između dvaju ratova?

44. Kakav je bio položaj Hrvata u monarhis-tičkoj Jugoslaviji?

45. Prepričaj atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini.

46. Kako je nastala Nezavisna Država Hrvat-ska?

47. Što je bilo Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH)?

48. Kakav je bio položaj Hrvata u socijalistič-koj Jugoslaviji?

49. Što je to Hrvatsko proljeće?

50. Kako je nastala samostalna i međunarodno priznata hrvatska država?

46


ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min.Na kraju ćemo sumirati rezultate. Vidjet ćemo koja je skupina pobijedila. Pohvalit ćemo učenike koji su bili kvalitetni u satu ponavljanja.

PLAN PLOČE

Lenta vremena – povijesna razdoblja

do 1102. razdoblje narodnih vladara – samostalna Hrvatska

1102 – 1526. Ugarsko-hrvatska Država

1526 – 1918. Habsburgovci (Habsburška Monarhija, Austro-Ugarska Monarhija)

1918. Država Slovenaca, Hrvata i Srba

1918 – 1941. monarhistička Jugoslavija (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevina Jugoslavija)

1941 – 1945. Nezavisna Država Hrvatska

1945 – 1991. socijalistička Jugoslavija (DFJ; FNRJ; SFRJ)

od 1991. Republika Hrvatska

2. UPOZNAVANJE S PROGRAMOM, SASTAVNICAMA PRAĆENJA I OBLICIMA RADA


Zadaci a) materijalni: stjecanje spoznaja o načinu radab) odgojni: razvijanje radnih navika, osjećaja za red i pravednostc) funkcionalni: vježbanje služenja udžbenikom.


Nastavne metode:– izlaganje, razgovor, demonstracija.

Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop, povijesni zemljovidi.

47

Hrvatska povijest

Korelacije:– nastava povijesti u osnovnoj školi.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike bi svakako valjalo upoznati s programom, sastavnicama praćenja (usvojenost osnovnih podataka, uočavanje uzročno-posljedične veze te snalaženje u vremenu i prostoru) i oblicima rada, tj. korištenjem udžbenikom.

VJEŽBANJE Predviđeno vrijeme: 35 min.

1. Program

Učenicima ćemo predstaviti program povijesti za trogodišnje strukovne škole. Pritom ih ne smijemo zaplašiti količinom gradiva koje ćemo u tih 70-tak nastavnih sati proći. Moramo naglasiti da neće-mo inzistirati na svakom detalju, već da je bitno uočiti povijesne procese i kretanje u vremenu.

2. Sastavnice praćenja:

a) USVOJENOST OSNOVNIH PODATAKA Ovo je osnovna rubrika u vrednovanju znanja učenika u nastavi povijesti. Ali povijest nipošto ne smije biti suhoparno učenje činjenica, premda su nam osnovni podaci nužni kako bismo mogli promišljati povijest i uočavati povijesne procese. Znanje se može provjeravati kratkim usmenim ispitivanjima, barem dva tijekom jednog obrazovnog razdoblja, ali isto tako i pismenom provje-rom znanja. No trebamo uzeti u obzir individualne sposobnosti učenika od kojih se možda neki bolje i lakše izražavaju pismeno nego usmeno. Ako želimo stvoriti objektivnu i potpunu sliku o učeniku, moramo često usmeno, ali i pismeno provjeravati.

b) UOČAVANJE UZROČNO-POSLJEDIČNE VEZEUčenicima ćemo ukratko objasniti što je to uzročno-posljedična veza. Svaki događaj, koji ima svoj tijek, ima i svoj uzrok (ono što ga je pokrenulo/uzrokovalo), ali i posljedicu (ono što je taj događaj prouzročio, tj. što je nakon njega uslijedilo). Povijest je lanac međusobno povezanih procesa. Po-sljedica nekog događaja često je uzrok nekoga novoga. Učenika valja poučiti kako odijeliti uzrok od posljedice te kako uočiti vezu između pojedinih događaja/procesa.


ono što je pokrenulo neki događaj ono što je neki događaj uzrokovao

Tijekom nastavne godine učenike se može na nizu primjera ispitivati uočavanje uzročno-posljedične veze, a znanje se može vrednovati u rubrici praćenja.

48


Zadatke za uočavanje uzročno-posljedične veze možemo naći u radnom dijelu udžbenika, no možemo ih i zadati učenicima na ploči (mnogo primjera ima u ovom priručniku).

a) SNALAŽENJE U VREMENU I PROSTORUOva sastavnica praćenja pomaže nam pri praktičnoj primjeni stečenih znanja. Snalaženje u pro-storu i vremenu kod učenika možemo razvijati na više načina. Kako vježbati snalaženje u prostoru i vremenu?Način prvi: Primjenom povijesnih zemljovida Povijesni zemljovidi pomažu nam shvatiti širenje neke države tijekom povijesti, odnosno pro-mjenom njezinih granica; možemo shvatiti i sukob geostrateških interesa nekih država na istom prostoru ili samo odnos neke države i njezinih susjeda. Na reljefnim kartama susrećemo se i s pri-rodnom osnovom nekog prostora koja također predodređuje političke okvire nečijeg teritorija. Način drugi: Primjenom kronoloških tablicaKronološke tablice važne su jer nam pomažu pri svladavanju kronologije događaja. Sinkronističke (usporedne) tablice pomažu nam da događaje na jednom prostoru usporedimo s događajima na drugom prostoru ili ih stavimo u širi europski ili svjetski kontekst.

KRONOLOŠKA TABLICA

GODINA DOGAĐAJ

1861. Hrvatski sabor

1868. Hrvatsko-ugarska nagodba

1873. Mažuranić postaje banom

… …

SINKRONISTIČKA TABLICA

GODINA HRVATSKA EUROPA SVIJET

1861. Hrvatski sabor ujedinjenje Italije građanski rat u SAD-u

… …. … …

Način treći: Izradom lenti vremenaLenta vremena dugačka je neprekinuta crta na koju upisujemo najvažnije događaje. Možemo se njome koristiti i za usporedbu nekoliko država ili dijelova nekih država (primjerice: Banska Hrvatska/Slavonija – Dalmacija/Istra).

3. Kako se služiti udžbenikom

Udžbenik se sastoji od sedam većih cjelina. Na početku svake cjeline nalazi se uvod u cjelinu, koji učenika upoznaje s osnovnim zbivanjima toga razdoblja u Europi i u svijetu. Svaka nastavna

49

Hrvatska povijest

jedinica ima kratak uvod (pripremu) koji služi za to da kroz nekoliko već poznatih činjenica krene-mo prema manje poznatim sadržajima. Svaka nastavna jedinica podijeljena je na nekoliko manjih cjelina (podnaslova) u kojima su važnije stvari deblje otisnute. Na kraju svakog odjeljka, izvora ili zanimljivosti nalazi se nekoliko kratkih pitanja kojima možemo provjeriti koliko su učenici usvojili bitno u tekstu. Na kraju svake nastavne jedinice, kao i na kraju udžbenika nalazi se pojmovnik u kojemu učenici mogu pročitati značenje novih pojmova i nekih manje poznatih riječi. Nakon ne-koliko sadržajno opsežnijih nastavnih jedinica i posebno na kraju svake nastavne cjeline nalazimo radni dio udžbenika, gdje se nalazi nekoliko zadataka objektivnog tipa koje možemo uklopiti u satove ponavljanja i usustavljivanja, ali s kojima i učenici mogu raditi kod kuće.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. Na kraju ćemo pokušati provjeriti koliko su učenici ovladali vještinom upotrebe udžbenika.

PLAN PLOČE

UZROK → DOGAĐAJ → POSLJEDICAKronološke i sinkronističke tablice

3. POVIJEST I NJEZINO ZNAČENJE Jedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: naučiti osnovne pojmove – povijest, povjesničari, vrste povijesnih izvora, znameniti

hrvatski povjesničari, razdoblja hrvatske povijestib) odgojni: razvijati interes za povijest kao predmet koji proučava narod, ali i život čovjekac) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru.

Oblici rada:– frontalni, individualni

Nastavne metode:– izlaganje, razgovor, analiza slike, teksta

Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop, episkop.

Korelacije:– svakodnevni život, nastava povijesti u osnovnoj školi

50


Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Sat možemo započeti razgovorom s učenicima i pitanjima:

1. Je li vam djed kad pričao kako je to bilo kad je on bio mali?2. Možeš li podijeliti koju priču sa svojim kolegama u razredu?3. Što misliš, je li djed možda preuveličao stvari?

Učenicima ćemo objasniti da tada nisu bili ni svjesni da se koriste povijesnim izvorom (oral history). To rade i povjesničari. Ali ako je djed lagao ili preuveličao stvari, teško ćemo doći do prave istine. Zato danas povjesničari često podvrgavaju izvore kritičkom ispitivanju, tj. analizi, služeći se pri tome raznim tehnikama.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.U prvom koraku obrade učenike ćemo upoznati s time što je to povijest – znanost koja istražuje, pro-učava i objašnjava prošlost od pojave prvog čovjeka do danas. Ako proučavamo povijest svih naroda i njihove međusobne odnose, govorimo o svjetskoj povijesti, ali ako se bavimo samo poviješću jednog naroda, govorimo o nacionalnoj povijesti. Mi ćemo ove godine proučavati nacionalnu povijest hrvatsko-ga naroda upravo zato da bismo bolje upoznali sebe, ali da bismo kroz vlastite vrijednosti mogli lakše uočavati i cijeniti tuđe. Ovisno o tome što proučava, povijest može biti politička, kulturna, gospodarska i socijalna. Nakon što zapišemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču, projicirat ćemo grafoskopom (ili episkopom) sliku, kojom možemo zornije predočiti učenicima što je povijest, a što prošlost. U sljedećem koraku obrade objasnit ćemo učenicima tko su povjesničari – znanstvenici koji proučavaju povijest na temelju povijesnih izvora ili vrela. Izvori mogu biti: materijalni, pisani, slikovni, zvukovni. Izvore ćemo još bolje predočiti učenicima ako im neke od njih i pokažemo. Zatim ćemo im objasniti što su ere – velika neprekinuta razdoblja, različite za različite narode i civilizacijske krugove. Tako razliku-jemo kršćansku, svjetsku, islamsku, olimpijsku i rimsku eru. Ako želimo, možemo učenicima objasniti s kojim događajem počinju pojedine ere. U udžbeniku imaju zadatak preračunavanja vremena iz jedne ere u drugu. S prozirnice ćemo projicirati sliku s 5 povijesnih razdoblja, kojom će lakše shvatiti vremenske odnose: prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek i najnovije doba. Na ploču im možemo nacrtati i lentu vremena u koju ćemo unijeti velika povijesna razdoblja i granice između njih. Zatim ćemo ih upoznati s razdobljima hrvatske povijesti:

a) rani srednji vijek – dolazak Hrvata (7. st.)b) razvijeni i kasni srednji vijek – Arpadovići na vlasti, dinastičke borbec) novi vijek – dolazak Habsburgovaca (1527.)d) najnoviji vijek – od kraja Prvoga svjetskog rata (nastanak Države SHS i ulazak u Kraljevstvo

SHS). Nakon što učenici zapišu osnovne natuknice u bilježnicu, upoznat ćemo ih s najstarijim

51

Hrvatska povijest

historiografima, Herodotom („ocem historije”) i Tukididom (zaslužnim za kritičku povijest). U posljednjem koraku obrade, učenicima ćemo predstaviti neke od najznačajnijih hrvatskih po-vjesničara: Ivana Lučića, Jurja Rattkaya, Ivana Kukuljevića-Sakcinskog, Franju Račkog, Tadu Smičiklasa, Vjekoslava Klaića, Ferdu Šišića i najaviti da i suvremeno doba obećava dati velike hrvatske povjesničare. Možemo se našaliti da će možda i netko od njih tijekom ove školske godi-ne shvatiti da je povijest njegova životna profesija.

3. POVIJESNO RAZDOBLJEPONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Učenici će samostalno riješiti dio vježbenice koji se odnosi na nastavnu jedinicu Uvod u povijest.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. Provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na zadatke u radnom dijelu udžbenika.

PLAN PLOČE

POVIJEST I NJEZINO ZNAČENJE– POVIJEST = znanost koja istražuje, proučava i objašnjava prošlost od pojave

prvog čovjeka do danas → svjetska i nacionalna povijest → politička, kulturna, gospodarska i socijalna– povjesničari = znanstvenici koji proučavaju povijest na temelju povijesnih izvora ili vrela– izvori mogu biti: materijalni, pisani, slikovni, zvukovni– ere = velika neprekinuta razdoblja (kršćanska, svjetska, islamska…)– 5 povijesnih razdoblja: prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek i najnovije doba– razdoblja hrvatske povijesti: a) rani srednji vijek – dolazak Hrvata (7. st.)

b) razvijeni i kasni srednji vijek – Arpadovići na vlasti c) novi vijek – dolazak Habsburgovaca (1527.) d) najnoviji vijek – od kraja Prvoga svjetskog rata (nastanak Države SHS i ulazak u Kraljev-

stvo SHS)– najstariji historiografi: Herodot („otac historije”) i Tukidid (kritička povijest)– hrvatski povjesničari: Ivan Lučić, Juraj Rattkay, Ivan Kukuljević Sakcinski, Franjo Rački,

Tadija Smičiklas, Vjekoslav Klaić, Ferdo Šišić i drugi

Tema za pisani radZa domaću zadaću učenicima možemo zadati da od slika svojih djedova i roditelja naprave foto-strip kojim će ispričati njihov život. Ako to netko stvarno i učini, treba ga posebno pohvaliti i nagraditi.

52


4. SEOBA HRVATA. ŽIVOT NA NOVIM PODRUČJIMA

Jedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: steći znanja o dolasku Hrvata, uvjetima, načinu i organizaciji života u novoj postoj-

bini b) odgojni: razvijati interes i ljubav prema nacionalnoj povijesti c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, te uočavanje uzročno-posljedične veze.



Nastavna sredstva:– udžbenik, zemljovid, grafoskop.

Korelacije:– seobe Germana i Slavena u Europi, svakodnevni život danas.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Zainteresirati učenike možemo podsjećanjem na pjesmu Od stoljeća sedmog… zabavnog pjevača Dražena Žanka. U uvodu ćemo učenicima reći u čemu je najveći problem s ovim razdobljem, a to je – relativan nedostatak povijesnih izvora. Zatim ćemo im ukratko izložiti što se događalo u Europi u to vrijeme (v. uvod u cjelinu).

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Učenike ćemo upoznati s kretanjem (seobom) Hrvata na nova područja, što možemo potkrijepiti i nešto kasnijim izvorom Konstantina Porfirogeneta, tako da jedan učenik čita tekst, a drugi odgovara na pi-tanja na kraju teksta. Zatim ćemo zapisati nekoliko osnovnih natuknica. U nastavku obrade učenicima ćemo izložiti kakav je bio odnos prema starosjediocima, te kako su se Hrvati prilagodili novim životnim uvjetima i organizirali na novom prostoru (sklavinije, županije). Neki učenik može pročitati o načinu života starih Hrvata: što su Hrvati jeli i u što su vjerovali. Porazgovarat ćemo s učenicima razlikuje li se tadašnji jelovnik od današnjega i znaju li što bi bio uzrok tih razlika. Zatim ćemo zapisati zadnju skupinu natuknica na ploču.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 13 min.U završnom dijelu sata učenici mogu odgovoriti na pitanja iz knjige u bilježnicu ili im možemo zadati

53

Hrvatska povijest

jednostavan zadatak uočavanja uzročno-posljedične veze.

UZROK DOGAĐAJ POSLJEDICA (moguća rješenja)

prodor Huna s istoka seoba Germana a) podjela Rimskog Carstvab) nastanak germanskih država

na tlu Zapadnoga Rimskog Carstva

c) pad Zapadnoga Rimskog Carstva

prodor Avara s istoka seoba Slavena a) dolazak Hrvatab) nastanak sklavinija

PLAN PLOČE

SEOBA HRVATA. ŽIVOT NA NOVIM PODRUČJIMA– Huni pokrenuli Germane (4./5. st.), a Avari Slavene (6. st.) → seobe naroda– dolazak Hrvata (6./7. st.) s porječja Visle do obale Jadranskog mora → dio Romana odlazi u

gradove i na otoke, a dio u planine (Vlasi)– stara vjerovanja i stari način života– nastanak sklavinija (država Slavena) i županija

Tema za pisani radAko netko ima posebnu želju, može pročitati poglavlje Opće prilike i običaji – nastambe, naselja, pro-mjena pogrebnih običaja, svakodnevni život iz djela I. Goldsteina Hrvatski rani srednji vijek (str. 104. – 112.), Zagreb, 1995., i o tome pripremiti pismeno izvješće za sat ponavljanja.

5. POSTANAK HRVATSKE DRŽAVE. HRVATSKA U 9. STOLJEĆU


Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o postanku hrvatske države i povijesti Hrvata za knezova Trpimira,

Domagoja i Branimira (9. st.)b) odgojni: razvijanje interesa za predmet, ljubavi prema svom narodu i njegovoj povijesti

54


c) funkcionalni: uočavanje bitnoga u tekstu, vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze te snalaženje u vremenu i prostoru.




Korelacije:– gradivo povijesti 6. razreda.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 10 min.Učenike ćemo pripremiti s nekoliko kratkih pitanja:

1. U čemu je glavni problem proučavanja povijesti ranoga srednjeg vijeka? (relativan nedostatak izvora.)

2. Kad su se doselili Hrvati? (početkom 7. stoljeća.)3. Kako su se organizirali? (sklavinije, županije)4. Što je bilo sa starosjediocima? (Povukli su se na otoke u utvrđene gradove i nepristupačne plani-

ne.)5. Što misliš, zašto je značajno prihvaćanje kršćanstva za neki narod? (zbog kulturnog uspona i

razvoja)

Ako učenici ne znaju odgovore na pitanja, naravno da ćemo im pomoći potpitanjem te konačnim rje-šenjem.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Nakon što objasnimo u čemu je važnost prihvaćanja kršćanstva za neki srednjovjekovni narod, izložit ćemo učenicima kako su pokršteni Hrvati. Obratit ćemo pozornost na smjerove širenja kršćanstva, jer su to bila ujedno i središta političke moći, a pokrštavanje je značilo i vezivanje neke slavenske države uz Bizant ili Franačku. Nakon što zapišemo natuknice na ploču, usporedit ćemo prostor Hrvatske i Pa-nonije. Učenike će sigurno zanimati Ljudevitov ustanak, o čemu će netko pročitati i izvor iz knjige, a drugi će učenik odgovoriti na pitanja. Uz pomoć pregledne tablice hrvatskih vladara 9. stoljeća (Trpimir, Domagoj, Branimir) u udžbeniku učenik će lako naučiti bitne sadržaje vezane uz hrvatske vladare iz 9. stoljeća. Nakon toga zapisat ćemo osnovne natuknice na ploču. Zatim će jedan učenik pročitati tekst o Crkvi u srednjem vijeku iz udžbenika, a potom će učenici zajedno zaključiti u čemu je bila uloga pape u srednjem vijeku. Nakon što zapišemo posljednju skupinu natuknica na ploču, napravit ćemo kratko ponavljanje bitnih sadržaja.

55

Hrvatska povijest

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min. Učenicima možemo zadati nekoliko zadataka, a za to vrijeme ispitati 1 – 2 učenika.

I. Pitanja mogu biti sljedeća: 1. Kad su Hrvati primili kršćanstvo i iz kojih smjerova?2. Što znaš o Ljudevitovu ustanku?3. Po čemu je važan Trpimir?4. Što si zapamtio/zapamtila o Domagoju, a što o Branimiru?5. U čemu je razlika u odnosu pape Ivana VIII. prema Domagoju i Branimiru?6. Kad je i kako Hrvatska doživjela prvo međunarodno priznanje?

II. Zadatke uzročno-posljedične veze neki učenici mogu samostalno riješiti, a drugima ćemo pomoći.


nasilje franačkih misionara ustanak Ljudevita Posavskoga

dolazak benediktinaca kulturni polet Hrvatske

PLAN PLOČE

POSTANAK HRVATSKE DRŽAVE. HRVATSKA U 9. STOLJEĆU– 3 smjera pokrštavanja Hrvata: Rim, Bizant i Franačka → misionari (pokrštavanje do 9.

stoljeća)– sukob Borne i Ljudevita → poraz Ljudevita– knezovi 9. stoljeća: Trpimir – doveo benediktince, ratovao protiv Bizanta i Bugara Domagoj – ratovao protiv Mlečana Branimir – gospodarski procvat, obnova crkava, pismo pape Ivana VIII. – Branimir priznat neovisnim vladarom

Tema za pisani radPokaže li neki učenik posebno zanimanje, možemo ga uputiti na djelo Franje Šanjeka Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991. Na temelju poglavljâ Počeci kršćanstva u Hr-vata i Benediktinci (str. 15. – 46.) učenik može sastaviti pismeno izvješće (referat) koji može iznijeti na satu ponavljanja.

56


6. POVIJEST I NJEZINO ZNAČENJE. SEOBA HRVATA. POSTANAK DRŽAVE.

HRVATSKA U 9. STOLJEĆU – PONAVLJANJEJedan nastavni satPonavljanje

Zadaci a) materijalni: ponavljanje i utvrđivanje dosad usvojenih nastavnih sadržajab) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u učenju, zanimanja za hrvatsku (nacionalnu) po-

vijestc) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze.


Nastavne metode:– razgovor, izlaganje.


Korelacije:– seobe Germana i Slavena, dolazak Hrvata, život u srednjem vijeku.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 10 min.Za početak, s učenicima možemo odigrati igru brzog kviza: učenike podijelimo u tri skupine pa pred-stavnicima svake skupine naizmjence postavljamo pitanja. Svaki točan odgovor bilježimo križićem, a netočan – krugom (nulom). Na kraju ćemo zbrojiti bodove. Pobijedila je skupina koja ima više križića. Pitanja mogu biti sljedeća:

1. Što je povijest?2. Tko su povjesničari?3. Nabroji vrste povijesnih izvora.4. Gdje se čuvaju povijesni izvori?5. Navedi pet povijesnih razdoblja.6. Navedi razdoblja hrvatske povijesti.7. Kako su se zvali prvi grčki povjesničari? 8. Koga smatramo ocem hrvatske historiografije?9. Možeš li nabrojiti nekoliko pomoćnih povijesnih znanosti?

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 25 min.

57

Hrvatska povijest

Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena i zamolit ćemo nekog od učenika da u nju označi povijesna razdo-blja. Zatim ćemo podsjetiti učenike da je najveći problem za ranu povijest Hrvata nedostatak izvora.


dolazak Hrvata u novu postojbinudolazak benediktinaca na Trpimirov dvorpapino pismo Branimiru

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min.U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja i kako su ispunili lentu vremena.

PLAN PLOČE

LJUDEVIT TRPIMIR DOMAGOJ BRANIMIR

– ustanak protiv Franaka

– sukob s Bornom

– dolaze benediktinci → kulturni polet

– ratuje protiv Mlečana i Arapa

– gospodarski procvat– papin blagoslov →

prvo međunarodno priznanje

7. HRVATSKA U 10. STOLJEĆU. TOMISLAV. STJEPAN DRŽISLAV


Zadaci a) materijalni: stjecati znanja o povijesti Hrvata u vrijeme Tomislava (ratovanje protiv Mađara i

Bugara te dva crkvena sabora u Splitu) i Stjepana Držislava (uprava nad bizantskom Dalmaci-jom)

b) odgojni: razvijati interes za nacionalnu, posebno crkvenu povijestc) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze.

Oblici rada:Inačica 1.

– grupni, rad u paru, individualni, frontalni.

58


Inačica 2. – frontalni, individualni.

Nastavne metode:– rad na tekstu, izlaganje, demonstracija.

Nastavna sredstva:– udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop.

Korelacije:– znameniti srednjovjekovni kraljevi.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 10 min.Sat možemo započeti igrom asocijacija (vidi tablicu). Učenike će sigurno zanimati povijest najpopular-nijega hrvatskog vladara – Tomislava. Možemo ustanoviti je li u razredu netko tko se tako zove.

četvrti kineski monarh

treći mađarski vladar

drugi engleski otac princa

posljednji od Hrvata nije knez, nego…

PRVI HRVATSKI KRALJ

KRALJ TOMISLAV

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Inačica 1.Učenike ćemo podijeliti u četiri skupine s po četiri para. Unutar svake skupine podijelit ćemo zadatke prema sljedećoj tablici.

I. SKUPINA II. SKUPINA III. SKUPINA IV. SKUPINA

1. par Čita odjeljak s podnaslovom Tomislav

i vadi osnovne natuknice.

Čita odjeljak s podnaslovom Crkveni sabori u Splitu i vadi

osnovne natuknice.

Čita odjeljak s podnaslovom Stjepan

Držislav i vadi osnovne natuknice.

Čita odjeljak s podnaslovom Put u raj i vadi osnovne

natuknice.

2. par Odgovara na pitanja na kraju istog odjeljka.

Odgovara na pitanja na kraju istog odjeljka.


Čita odjeljak s podnaslovom Bog na zemlji i vadi osnovne

natuknice.

59

Hrvatska povijest

3. par Analizira izvor Konstantin

Porfirogenet o kralju Tomislavu.

Čita odjeljak s podnaslovom Put u raj i vadi osnovne

natuknice.

Čita odjeljak s podnaslovom Bog na zemlji i vadi osnovne

natuknice.

Čita odjeljak s podnaslovom

Čudotvorni mučenici i vadi osnovne

natuknice.

4. par Čita odjeljak s podnaslovom Put u raj i vadi osnovne

natuknice.

Odgovara na pitanja uzročno-

-posljedične veze.

Odgovara na pitanja uzročno-posljedične

veze.

Odgovara na pitanja uzročno-posljedične

veze.

Inačica 2. Učenike ćemo upoznati s dvije nove opasnosti koje su se tada pojavile u Europi: Mađari i Bugari. Tomi-slav je uspješno porazio jedne i druge uspostavivši granicu s Mađarima na Dravi (pokazati na zemljo-vidu) i s Bugarima na Drini (isto). Pri tome je ujedinio dvije hrvatske kneževine, a papa ga je nazvao kraljem. Učenik će pročitati izvor Konstantina Porfirogeneta, koji govori o broju Tomislavovih vojnika, a zatim će netko drugi odgovoriti na pitanja. Nakon toga zapisat ćemo nekoliko prvih natuknica na ploču. U sljedećem koraku učenike ćemo upoznati s crkvenim prilikama za Tomislava (dva crkvena sabora). Možemo episkopom ili grafoskopom projicirati sliku C. Medovića Crkveni sabori u Splitu ili sljedeću shemu, kako bismo podigli vizualizaciju sata i gradivo približili učenicima.

grad Nin Split Zadar

kandidat biskup Grgur nadbiskup Ivan biskup Formin

razlog najveća biskupija Splitska je crkva nasljednica Salonitanske crkve

Zadar je glavni grad bizantske Dalmacije

ishod – + –

Nakon što zapišemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču, počet ćemo zadnji korak obrade: učenicima ćemo izložiti hrvatsku povijest u doba Stjepana Držislava. Potom ćemo zapisati osnovne natuknice, a zatim će učenici krenuti u samostalnu analizu teksta o crkvenoj povijesti Hrvata u tom razdoblju. Uče-nicima ćemo postavljati pitanja i tako provjeriti koliko su usvojili naučili iz teksta.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min.U nekoliko pitanja (ako smo obradu radili prema po inačici 1.) ili pitanjima uočavanja uzročno-poslje-dične veze (ako smo obradu radili prema inačici 2.) provjerit ćemo koliko su učenici naučili najvažnije sadržaje.

I. Pitanja za provjeru znanja:1. Protiv koga je ratovao Tomislav i s kakvim ishodom?2. O čemu se raspravljalo na crkvenim saborima u Splitu? 3. Po čemu je važan Stjepan Držislav?4. Što znaš o povijesti crkve u 10. stoljeću?

60


II. Uzročno-posljedična veza:


česte pljačke Mađara Tomislavova pobjeda nad Mađarima

I. crkveni sabor u Splitu (925.) Split postao nadbiskupijom

II. crkveni sabor u Splitu (928.) ukinuta Ninska biskupija

PLAN PLOČE

HRVATSKA U 10. STOLJEĆU. TOMISLAV. STJEPAN DRŽISLAV– Tomislav (910. – 928.) – papa ga je u pismu nazvao kraljem

a. vanjska politika – ratovao protiv: 1) Mađara – potisnuo ih preko Drave 2) Bugara – preko Drineb. unutarnja politika: crkveni sabori u Splitu (925. i 928.) → Split postao nadbiskupijom

(925.), Grgur uložio žalbu, ukinuta Ninska biskupija (928.), zabranjeno slavensko bogoslu-žje i rad glagoljaša

– Stjepan Držislav (969. – 995.): zadržao upravu nad bizantskom Dalmacijom– Crkva u srednjem vijeku: vladari daruju Crkvi zemljišta kako bi dospjeli u raj, Bog upravlja

događajima na Zemlji (određuje ishod bitaka), čudotvorni „mučenici” – česte krivotvorine

Tema za pisani radAko učenik želi, u knjižnici može pronaći neku od sinteza hrvatske povijesti (V. Klaić, Ferdo Šišić, T. Macan) pa sastaviti referat o Tomislavu, koji će iznijeti pred ostalim učenicima na satu ponavljanja.

8. HRVATSKA KRAJEM 10. I U 11. STOLJEĆU. STJEPAN DRŽISLAV. PETAR KREŠIMIR IV.

DMITAR ZVONIMIR


Zadaci a) materijalni: steći znanja o hrvatskoj povijesti krajem 10. i u 11. stoljeću: novim napadima Mleča-

na, vladavini Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira

61

Hrvatska povijest

b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema jedinstvu hrvatskih zemaljac) funkcionalni: vježbati snalaženje u prostoru i vremenu te uočavanje uzročno-posljedične veze.


Nastavne metode:– metoda izlaganja, razgovora, analize teksta, slike i povijesnog teksta.

Nastavna sredstva:– udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop, episkop.

Korelacije:– dolazak Hrvata, primanje kršćanstva, ratovanje protiv Mlečana za Domagoja.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 10 min. Sat možemo započeti postavljanjem pitanja

1. Kad su se doselili Hrvati? (na početku 7. stoljeća)2. Kad su primili kršćanstvo? (do 9. stoljeća)3. Kako se zvala prva dinastija narodnih vladara? (Trpimirovići)4. Tko su bili važni hrvatski vladari 9. stoljeća? (Trpimir, Domagoj, Branimir)5. Tko je od njih posebno žestoko ratovao protiv Mlečana? (Domagoj)6. Što znamo o Tomislavu? (Pobijedio Mađare i Bugare, ujedinio hrvatske kneževine i za njegove

vladavine održana su 2 crkvena sabora u Splitu.)

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Uskoro poslije Tomislavove smrti nastupilo je stoljeće nestabilnosti i borbe za vlast, koju su željeli iskoristiti Mlečani. Oni su krenuli u nove napade u 11. stoljeću. Služili su se i lukavstvom jer su željeli obećanjem oslobođenja od plaćanja poreza pridobiti gradove bizantske Dalmacije. Učenici će to pratiti na zemljovidu u knjizi ili projiciranome episkopom/grafoskopom. U vrijeme crkvenog raskola (1054.) Hrvati su se našli u zapadnom crkvenom, kulturnom i civilizacijskom krugu, što ćemo učenicima pribli-žiti skicom u planu ploče. Nakon što zapišemo prvu skupinu natuknica na ploču, učenike ćemo upoznati s razdobljem vladanja Petra Krešimira IV. (1058. – 1074.). Učenici će na zemljovidu utvrditi teritorijalni opseg Hrvatske i zaključiti da je on bio najveći upravo za Petra Krešimira IV. Zatim ćemo im ispričati o crkvenom saboru (1060.), na kojemu je potpuno zabranjeno slavensko bogoslužje. Njegov suvladar bio je Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.), koji nije bio u krvnom srodstvu s Petrom Krešimirom IV., pa je tražio da ga kao kralja potvrdi papa. To je i učinjeno: Zvonimira je okrunio papin poslanik Gebizon. S prozirnice ćemo projicirati lik hrvatskog vladara koji vjerojatno prikazuje Zvonimira. Objasnit ćemo učenicima da se na njemu vidi i utjecaj Bizanta – podanik se klanja ničice. Nakon toga projicirat ćemo im Bašćansku ploču (fotografija u udžbeniku) i reći u čemu je važnost tog najvrednijeg kamenoga glagoljskog spome-nika. Zapisat ćemo natuknice na ploču. Potom ćemo ispričati legendu o Zvonimirovoj smrti i objasniti da je ona nastala u kasnije vrijeme, kad je trebalo objasniti zašto Hrvatskom vladaju vladari strane krvi.

62


Zatim ćemo s učenicima pročitati tekst iz udžbenika Hrvatsko srednjovjekovno društvo. Učenici će odgovoriti na pitanja na kraju odjeljaka.

VJEŽBANJE Predviđeno vrijeme: 7 min.U završnom dijelu sata napravit ćemo kratko ponavljanje pitanjima ili zadacima uočavanja uzročno--posljedične veze.

I. Pitanja za provjeru znanja:1. Kojim lukavstvom Mlečani pokušavaju pridobiti dalmatinske gradove?2. Kako se odrazio crkveni raskol (1054.) na povijest Hrvata?3. Za kojega je narodnog vladara Hrvatska bila teritorijalno najveća?4. U čemu je važnost Bašćanske ploče?5. Zašto je nastala legenda o Zvonimirovoj smrti?

II. Uočavanje uzročno-posljedične veze (v. tablicu). Nastavnik će pomoći učenicima koji te zadatke ne mogu samostalno riješiti.


želja Mlečana za zauzimanjem dalmatinskih gradova

mletačka invazija

borba pape i carigradskog patrijarha za vrhovništvom

crkveni raskol (1054.)

crkveni sabor (1060.)

papin poslanik okrunio Zvonimira

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 3 min.Kratko ćemo provjeriti rješenja kod učenika tako da jedan učenik čita svoje odgovore naglas, a drugi učenik ili nastavnik ispravi eventualnu pogrešku.

63

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

HRVATSKA KRAJEM 10. i U 11. STOLJEĆU– Mlečani žele osvojiti dalmatinske gradove → privremeno zaposjedanje gradova

do sredine 11. st.– Crkveni raskol (skica Priručnik 6, str. 56. → Hrvati na strani Katoličke crkve)– Petar Krešimir IV. (1058. – 1074.): 1) povećao hrvatski teritorij 2) obnova crkve 3) poticao razvoj gradova (Nin, Šibenik…)– Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.): okrunio ga papin poslanik → Zvonimir = papin vazal

(saveznik)– legenda o Zvonimirovoj smrti

Tema za pisani radUčenicima ćemo zadati nekoliko tema za referate za sljedeći sat:

1. Predromanika i romanika u Hrvatskoj2. Radovan3. Andrija Buvina4. Bašćanska ploča5. Glagoljica u Hrvata

Učenici se mogu koristiti knjigama J. Horvat: Kultura Hrvata kroz 1000. godina, Likovna enciklopedija i raznim sintezama hrvatske povijesti.

9. KULTURA U HRVATSKOJ OD 9. DO 11. STOLJEĆAJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: upoznati učenike s kulturom Hrvata u ranom srednjem vijeku: predromaničkim

crkvama, reljefima, pleterom, pismenošću toga razdobljab) odgojni: razvijati sklonost prema lijepomec) funkcionalni: vježbati razlikovanje predromaničkog stila od drugih graditeljskih stilova.


64



Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop, episkop, video.

Korelacije:– ostali graditeljski stilovi.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min. S učenicima ćemo povesti diskusiju o tome što znači kad se za nekoga kaže da je kulturan, a što nekul-turan. Tako ćemo pomalo pokušati zajedno doći do objašnjenja pojma kulture.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Inačica 1.Učenici će jedan za drugim iznositi svoje referate, a drugi će ih učenici pratiti. Možemo zadati učeni-cima da zapišu po tri najvažnije činjenice o svakoj temi referata, a možemo i pripremiti natuknice na prozirnici, pa ih postupno otkrivati dok učenici iznose svoja pismena izvješća. Vodit ćemo bilješke dok učenici iznose referate pa ćemo nakon svakog pročitanog referata postaviti nekoliko pitanja učenicima kako bismo provjerili koliko su shvatili izlaganje svoga kolege. Na kraju svih iznesenih referata izvest ćemo kratko i sažeto ponavljanje tek najvažnijih sadržaja.

Inačica 2. Ako se odlučimo za pretežito frontalni oblik rada, učenike ćemo prvo upoznati s pojmom kulture – to je sve ono što je neki narod stvorio. Pokazat ćemo im starohrvatske crkve u knjizi, objasnit ćemo im ka-kvom su tehnikom građene, upozorit ćemo ih da ih je na području Hrvatske očuvano stotinjak, od kojih je najveća crkva sv. Donata u Zadru. Zapisat ćemo im nekoliko osnovnih natuknica na ploču, a zatim ćemo objasniti učenicima kako su te crkve bile iznutra uređivane: natpisima (poput Bašćanske ploče) i reljefima koji su prikazivali prizore iz Kristova života. Temeljni je ukras hrvatski pleter – reljefni ukras u obliku pletenice. Nakon što učenicima opet zapišemo nekoliko sljedećih osnovnih natuknica na ploču, upoznat ćemo ih s pismenosti Hrvata tog razdoblja. Tada su se Hrvati koristili trima pismima: latinicom, glagoljicom i bosančicom (zapadnim oblikom ćirilice). Možemo im episkopom ili grafoskopom pokazati nekoliko natpisa iz tog razdoblja.

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Učenicima ćemo postaviti nekoliko kratkih pitanja, koja će zapisati, a potom odgovoriti na njih u bilje-žnicu:

1. Koja su obilježja predromaničkog stila graditeljstva?

65

Hrvatska povijest

2. Navedi nekoliko starohrvatskih crkava iz tog razdoblja.3. Kako su crkve iznutra ukrašavane?4. Što su prikazivali reljefi? Čemu su oni služili?5. Što je hrvatski pleter?6. Navedi tri hrvatska srednjovjekovna pisma.

Dok učenici odgovaraju na pitanja, možemo ispitati 1 – 2 učenika.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. U završnom dijelu sata metodom uzorka provjerit ćemo učenička rješenja.

PLAN PLOČE

KULTURA U HRVATSKOJ OD 9. DO 11. STOLJEĆA– crkve – predromaničke i romaničke crkve – stotinjak sačuvanih, najveća – crkva sv. Donata u

Zadru– natpisi u crkvama (Bašćanska ploča)– reljefi = prizori iz Kristova života → pleter – reljefni ukras u obliku pletenice– pismenost: latinica, glagoljica i bosančica (zapadna ćirilica)

Tema za pisani radNa temelju djela J. Horvata: Kultura Hrvata kroz tisuću godina i druge literature učenici mogu napraviti malo istraživanje na temu „Graditeljstvo Hrvata u doba narodnih vladara”, posebno ako su graditeljske struke.

10. HRVATSKA U 10. I 11. STOLJEĆU – PONAVLJANJEJedan nastavni satPonavljanje

Zadaci a) materijalni: ponoviti prije naučene sadržaje o povijesti Hrvata u 10. i 11. stoljeću: razdoblje vla-

davine Tomislava (rat s Mađarima i Bugarima, crkveni sabori), Stjepana Držislava, Petra Kreši-mira IV. i Dmitra Zvonimira

b) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u učenju, zanimanja za hrvatsku (nacionalnu) povi-jest

66


c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze.

Nastavne metode:– izlaganje, razgovor, grafičke, vizualne.


Korelacije:– znanje učenika o hrvatskoj povijesti i kulturi ranog srednjeg vijeka (povijest i srodni predmeti).

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike možemo podijeliti na 3 skupine koje će ponavljanjem skupljati bodove, tj. na kraju dobiti ocjene, ili možemo raditi frontalno, tako da postavljamo pitanje na koje će odgovoriti onaj tko zna.

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 20 min.Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena na koju ćemo označiti: vrijeme Tomislavova vladanja (910. – 928.), rata protiv Mađara i Bugara, 2 crkvena sabora (925. i 928.); vrijeme vladanja Stjepana Držislava (969. – 997.), koji je dobio na upravu bizantsku Dalmaciju; vrijeme Petra Krešimira IV. (1058. – 1074.), razvoj gradova i Crkve; vrijeme Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.), kojega je okrunio papin poslanik Gebizon, darovao je Crkvi posjede (Bašćanska ploča).Ponoviti možemo i uz pomoć tablice koju ćemo projicirati s prozirnice na grafoskopu.

Tomislav (910. – 928.)

Stjepan Držislav (969. – 997.)

Petar Krešimir IV.(1058. – 1074.)

Dmitar Zvonimir(1075. – 1089.)

– ujedinio dvije hrvatske kneževine

– papa Ivan X. naziva ga kraljem

– crkveni sabori u Splitu

– obnavlja snagu Hrvatske

– dobio na upravu Dalmaciju

– dobio kraljevsko vladarsko znakovlje od bizantskog cara

– vlada Dalmacijom, Slavonijom, Neretljanskom kneževinom i dijelom Bosne

– potiče razvoj gradova (Nin, Šibenik, Biograd)

– daruje Crkvu i gradi samostane

– 1075. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije

– oženjen mađarskom princezom Jelenom

– poklanjao Crkvi zemljišne posjede (Bašćanska ploča) i podigao mnoge građevine

– Bizant – saveznik– Mađari – protivnici– Bugari – protivnici

– Bizant – saveznik – Normani – protivnici – Bizant – protivnik– Venecija – protivnik– papa – saveznik

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Učenici mogu odgovoriti na pitanja u knjizi, u radnom dijelu udžbenika, a zatim možemo vježbati uo-čavanje uzročno-posljedične veze (v. tablicu dolje).

67

Hrvatska povijest


borba Tomislava protiv Mađaraprvi crkveni sabor u Splitu (925.)

drugi crkveni sabor u Splitu (928.)Bašćanska ploča

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja.

PLAN PLOČE

Tablica vladara i tablica uočavanja uzročno-posljedične veze.

11. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU – USUSTAVLJIVANJE


Zadaci a) materijalni: usustaviti osnovne sadržaje sveukupne povijesti hrvatskog ranosrednjovjekovlja od

dolaska Hrvata do posljednjeg Trpimirovićab) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata, isticanje vrlina poštenja, časti, razvijanje radnih

navikac) funkcionalni: primjena stečenih znanja, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja

uzročno-posljedične veze.




68


Korelacije:– veze s drugim predmetima: pokrštavanje Hrvata (vjeronauk), Bašćanska ploča (hrvatski) i dr.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike možemo podijeliti na 3 grupe i naizmjence grupama postavljati pitanja kako bismo stvorili poticajnu atmosferu kompeticije. Sat možemo započeti i rješavanjem igre asocijacija.

koji dolazi iz Hrvatske … snijeg ni lijevi, ni desni stoljeće

… jezik … mraz ni mali, ni veliki. razdoblje

… proizvod suprotno od kasni ni dugačak, ni kratak … trajanja

„ … dragovoljac” Tko rano … dvije sreće grabi!

prst Rimuje se s tijek !

HRVATSKI RANI SREDNJI VIJEK

HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 20 min.Prvo ćemo postaviti nekoliko općenitih pitanja:

1. Što je povijest?2. Tko proučava povijest? I na temelju čega?3. Kakvi sve povijesni izvori postoje?

Zatim ćemo preko grafoskopa projicirati tablicu i upozoriti na osnovni problem – nedostatak izvora. Uz pomoć tablice učenici će ponoviti najvažnije o navedenim vladarima.U sljedećem koraku na ploču ćemo nacrtati lentu vremena i u nju upisati najvažnije događaje. Ovo opet može poslužiti kao podloga nekomu da još jednom sve lijepo ispriča.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Učenicima možemo zadati da riješe zadatke u radnom dijelu udžbenika koji im mogu poslužiti za pri-mjenu stečenih znanja.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.Metodom uzoraka provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja u radnom dijelu udžbenika.

69

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

(v. vremensku lentu u prilogu)

12. VLADAVINA ARPADOVIĆA (1102. – 1301.)Jedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Arpadovića na vlast u Hrvatskoj, vladavini prvih Arpado-

vića Ladislava i Kolomana, utemeljenju zagrebačke biskupije, odnosu Arpadovića prema dalma-tinskim i slavonskim gradovima te jačanju hrvatskih velikaških obitelji

b) odgojni: ocijeniti utjecaj vanjskih sila na povijesni razvoj hrvatskih zemaljac) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru.



Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop, povijesni zemljovid.

Korelacije:– važni vladari iz dinastije Trpimirovića.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike ćemo ukratko upoznati sa sadržajima o kojima će učiti u trećoj cjelini svoga udžbenika. Nakon toga osvrnut ćemo se i na prilike u onovremenoj Europi. Zatim ćemo im postaviti nekoliko osnovnih pitanja:

1. Kako se zvala prva dinastija hrvatskih vladara?

70


2. Navedi nekoliko vladara iz te dinastije. (Trpimir, Branimir, Tomislav, Petar Krešimir IV…)3. Tko je naslijedio Petra Krešimira IV. i kako? (Dmitar Zvonimir, koji mu je bio suvladar)4. Što se dogodilo nakon smrti Dmitra Zvonimira? (borbe za vlast)

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.U prvom koraku obrade učenike ćemo upoznati sa stranama sukobljenima u borbi za prijestolje nakon Zvonimirove smrti. Dio velikaša stao je uz Zvonimirovu udovicu Jelenu, a dio uz Petra Snačića. Jelena je pozvala u pomoć svog brata Ladislava, ugarskog kralja. Prije nego što se vratio u Ugarsku, u Zagrebu je utemeljio biskupiju (1094.). Zatim ćemo zapisati prvi dio natuknica na ploču. U sljedećem koraku obrade govorit ćemo o sukobu Kolomana, Ladislavova nećaka, s Petrom Snačićem na Gvozdu (1097.) i Petrovoj pogibiji. Koloman je počeo opsjedati dalmatinske gradove pa su se hrvatski velikaši navodno nagodili i sklopili sporazum „Pacta Conventa” (1102.). Ovo možemo ilustrirati i jednim umjetničkim prikazom sklapanja ugovora (Mücke), koji možemo prikazati grafoskopom. Objasnit ćemo pojam personalne unije i naglasiti da nije značio gubljenje državnosti. Ovo ćemo ilustrirati primjerom iz rubrike Zanimljivosti. U 12. i 13. stoljeću jačaju hrvatski velikaši (knezovi Bribirski, knezovi Krčki i Babonići) i počinju po-malo ugrožavati vladara. Na zemljovidu projiciranom grafoskopom možemo pokazati gdje su ti velikaši imali svoje posjede. Zatim ćemo zapisati osnovne natuknice na ploču. Zanimljiv je i odnos Arpadovića prema gradovima. S Mlečanima se stalno bore za prevlast nad dalmatinskim gradovima, koji su imali komunalno uređenje, a kao slobodni kraljevski gradovi brže se razvijaju gradovi u Slavoniji.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min. S učenicima se može vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze sljedećim zadacima. Učenicima ćemo zadati samo uzrok ili uzrok i događaj, a oni će samostalno proniknuti događaj ili događaj i posljedicu (v. tablicu). Uočavanje uzročno-posljedične veze


smrt Dmitra Zvonimira, koji nema nasljednika

dolazak Arpadovića na vlast u Hrvatskoj

Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Ugarskom

Ladislav želi nekako utjecati na Hrvatsku

osnivanje Zagrebačke biskupije (1094.)

razvoj crkvene organizacije u Hrvatskoj

širenje posjeda jačanje hrvatskih velikaša ugrožavanje moći vladara

želja za ograničenjem moći velikaša

proglašenje gradova „slobodnim kraljevskim gradovima”

uspon gradova

Dok učenici rješavaju zadatke samostalno ili u paru, nastavnik može ispitati 1 – 2 učenika.

71

Hrvatska povijest

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 3 min.Metodom uzorka provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja uzročno-posljedične veze.

PLAN PLOČEVLADAVINA ARPADOVIĆA (1102.-1301.)

– Zvonimir umire bez nasljednika → borbe za vlast:

Ladislav ↔ Petar

– Ladislav utemeljio Zagrebačku biskupiju (1094.) – Koloman (nasljednik) poveo vojsku prema jugu → sukob s Petrom na Gvozdu (1097.) → pogibija Petra – Pacta Conventa (1102.) – navodni sporazum Kolomana s hrvatskim velikašima– 12. i 13. st. – jačanje hrvatskih velikaša: knezovi Bribirski, krčki Frankopani i knezovi Ba-

bonići– slobodni kraljevski gradovi

Tema za pisani rada) Učenik može sastaviti pismeno izvješće (referat) o dolasku Arpadovića na vlast, koristeći se

kao literaturom knjigom N. Klaić: Povijest Hrvata u srednjem vijeku (str. 146. – 165.) ili nekom od sinteza hrvatske povijesti (T. Macan: Povijest hrvatskog naroda, F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskog naroda, I. Perić: Povijest Hrvata).

b) Drugi učenik može sastaviti pismeno izvješće o hrvatskim knezovima (Frankopani, Bribirci, Babonići…) koristeći se knjigom N. Klaić: Povijest Hrvata u srednjem vijeku (str. 282 – 319.).

c) Učenik kojega zanima odnos Arpadovića prema istočnom Jadranu može pročitati u djelu T. Raukara: Hrvatsko srednjovjekovlje, str. 63. – 68.

13. VLADAVINA ANŽUVINACA (1301. – 1386.)Jedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: usvojiti znanja o dolasku Anžuvinaca na vlast, politici Karla I. i Ludovika, odnosi-

ma prema velikašima i Veneciji, Zadarskome miru i njegovim posljedicama, političkim brakovi-ma u srednjem vijeku

72


b) odgojni: uvidjeti ulogu obitelji Šubić u dovođenju dinastije Anžuvinaca na vlast, razvijati ljubav prema svojoj domovini, svijest o obrani hrvatskog teritorija od tuđeg presizanja

c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru i uočavanje uzročno-posljedične veze.


– grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni. Inačica 2.

– frontalni, individualni.Nastavne metode:

– metoda izlaganja, razgovora, rad na tekstu.Nastavna sredstva:

– udžbenik, povijesni zemljovid.Korelacije:

– pojam dinastije, značajni vladari dinastija Trpimirovića i Arpadovića.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike ćemo upoznati s prilikama u Europi u vrijeme novih promjena na hrvatskom prijestolju, tj. do-laska na vlast Anžuvinaca: feudalci jačaju u Svetome Rimskom Carstvu Njemačkog Naroda, Francuska i Engleska ratuju u Stogodišnjem ratu, papa je u „avinjonskom ropstvu” (objasnite pojam učenicima!), na europskom kopnu pojavljuju se Turci Osmanlije, a Europa je izložena stalnim haranjima „crne smrti” – kuge.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Inačica 1.Učenike ćemo podijeliti u četiri skupine s po četiri para.


1. par Čita tekst s podnaslovom Anžuvinci postaju ugarsko-hrvatskim kraljevima i vadi osnovne natuknice iz teksta.

Čita tekst s podnaslovom Obračun s feudalcima i vadi osnovne natuknice iz teksta.

Čita tekst s podnaslovom Sukob s Venecijom i vadi osnovne natuknice iz teksta.

Čita tekst s podnaslovom Značenje rodbinskih veza i vadi osnovne natuknice iz teksta.





73

Hrvatska povijest

3. par Odgovara na prvo pitanje zadataka uzročno-posljedične veze.

Odgovara na treće pitanje zadataka uzročno-posljedične veze.

Odgovara na treće pitanje zadataka uzročno-poslje-dične veze.

Odgovara na četvrto pitanje zadataka uzročno-poslje-dične veze.

4. par Odgovara na drugo pitanje zadataka uzročno-posljedične veze.

Odgovara na četvrto pitanje zadataka uzročno-posljedične veze.

Pročitat će rubriku Zanimljivosti iz knjige i pripremiti odgovore na dolje navedenapitanja

Utvrdit će na povijesnom zemljovidu koje dijelove hrvatske obale je Venecija izgubilaZadarskimmirom

Inačica 2. Učenike ćemo upoznati s time kako su Anžuvinci postali ugarsko-hrvatskim kraljevima. Posebno ćemo naglasiti ulogu Pavla I. Šubića u dolasku Anžuvinaca na vlast. Nakon toga zapisat ćemo nekoliko osnovnih natuknica. Zatim ćemo upoznati učenike s time kako se Karlo Anžuvinac obračunao s feudalcima, što je nastavio i njegov nasljednik Ludovik. Pošto zapišemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču, učenike ćemo upoznati s tijekom sukoba Anžuvinaca s Venecijom. Njihovo političko lukavstvo možemo ilustri-rati jednom zanimljivošću vezanom uz raško kraljevstvo. Na zemljovidu ćemo učenicima pokazati što je Venecija izgubila, tj. što su Hrvati stekli Zadarskim mirom (1358.). Na primjeru Anžuvinaca učenicima možemo lako dočarati i značenje rodbinskih veza. Učenike ćemo informirati i o povijesti Istre, a zatim ćemo zapisati i ostatak natuknica na ploču.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 8 min.Učenici će svoje novostečene spoznaje primijeniti na dva načina: odgovaranjem na pitanja (ako smo obradu radili prema inačici 1.) ili rješavanjem zadataka uzročno-posljedične veze (ako smo obradu radili prema inačici 2.).

a) Primjeri pitanja:1. Kako su Anžuvinci došli na vlast u Hrvatskoj? 2. Kako su Anžuvinci slomili moć velikaša?3. Kako Venecija iskorištava pad bribirskih knezova?4. Opiši ishod Ludovikova rata s Venecijom.5. Na primjeru Anžuvinaca objasni rodbinske veze u Europi.

b) Zadaci uzročno-posljedične veze:


dolazak Anžuvinaca na hrvatsko prijestoljeZadarski mir (1358.)

74


PLAN PLOČE

VLADAVINA ANŽUVINACA (1301. – 1386.)– francuska velikaška obitelj – pomoću Šubića dolaze na vlast u Hrvatskoj

KARLO I. (1301. – 1341.) LUDOVIK (1342. – 1382.)

– želi ojačati svoju vlast na cijelom području– bori se protiv moći velikaša– borba protiv Venecije

– ratuje s Mlečanima → poraz i osmogodišnje primirje (1348.)

– nove borbe → pobjeda: Zadarski mir (1358.)

– Istra – doselili Hrvati, ali izvan Hrvatske (pod vlašću Franaka, Svetog Rimskog Carstva Njemač kog Naroda, zatim Venecije i Akvileje, a od 15. st. podijeljena između Mlečana i Habs-burgovaca)

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. Metodom uzoraka provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja, odnosno riješili zadatke uoča-vanja uzročno-posljedične veze.

14. BORBE ZA HRVATSKO-UGARSKO PRIJESTOLJEJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o dinastičkim borbama nakon Ludovikove smrti te nastanku i raz-

voju Dubrovnikab) odgojni: osuditi nasilje (Krvavi sabor križevački), razvijati ljubav prema domovini i interes za

hrvatsku povijestc) funkcionalni: razvijati sposobnost snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanja uzročno-

-posljedične veze, uočavanja bitnoga u tekstu.


– grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni rad.Inačica 2.

– frontalni, individualni rad.Nastavne metode:

– razgovor, izlaganje.

75

Hrvatska povijest

Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop.

Korelacije:– borbe za vlast nakon Zvonimirove smrti.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo pripremiti uz pomoć nekoliko općenitih pitanja:

1. Kakva država može biti prema uređenju? (monarhija, republika)2. Tko vlada u monarhiji? (kralj ili car)3. Što je dinastija? (vladarska obitelj)4. Kakvo je načelo nasljedstva u vladarskim obiteljima? (prema muškoj lozi – s oca na sina)5. Što misliš što će se dogoditi ako neki kralj nema muških nasljednika? (borbe za vlast)

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Inačica 1.


1. par Čita tekst s podnaslovom Tko ratuje s kime i zašto? i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Žigmund Luksemburški obračunava se s feudalcima i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Prodaja Dalmacije i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Tko su zapravo Mlečani i vadi natuknice.





3. par Odgovara na prvi zadatak uzročno--posljedične veze.

Analizira tekst o Dubrovačkoj Republici.

Odgovara na četvrti zadatak uzročno--posljedične veze.

Analizira tekst o Mletačkoj Republici i trgovačkom gradu.

4. par Odgovara na drugi zadatak uzročno-posljedične veze.

Odgovara na treći zadatak uzročno-poslje-dične veze.

Odgovara na peti zadatak uzročno-posljedične veze

Odgovara na šesti zadatak uzročno-posljedične veze.

Inačica 2.Učenike ćemo pomoću skice (v. udžbenik ili PLAN PLOČE) upoznati s time tko s kime ratuje i zašto. Objasnit ćemo im da u to vrijeme još nije bilo uobičajeno da na prijestolju bude žena. Naglasit ćemo

76


ulogu Žigmunda Luksemburškoga, njegove interese i činjenicu da mu je bila potrebna velika pobjeda protiv Turaka da bi se učvrstio na vlasti. U tom kontekstu treba gledati i njegovu borbu protiv Turaka kod Nikopolja (1396.), koja se neočekivano pretvorila u poraz. Vijesti su stizale sporo pa se mislilo da je i Žigmund poginuo, što su htjeli iskoristiti njegovi protivnici kako bi se dograbili vlasti. Nakon povratka sazvan je sabor u Križevcima, gdje se Žigmund sa svojim pristašama obračunao sa svojim protivnicima. Zapisat ćemo natuknice na ploču ili ćemo ih otkriti s prozirnice na grafoskopu. To je uzrokovalo još veće sukobe u koje se umiješao i Hrvoje Vukčić Hrvatinić – bosanski feudalac. Žigmund je poveo vojnu na Bosnu, protiv patarena (bogumila). Za to vrijeme Ladislav Napuljski u Zadru se okrunio za kralja (1403.), a zatim, uvidjevši da će izgubiti, odlučio izvući korist te prodao svoje „pravo na Dalmaciju” Mlečanima za 100 000 dukata. Ovo možemo potkrijepiti zanimljivošću iz udžbenika i pitanjem na kraju te zanimljivosti. Nakon što učenici zapišu osnovne natuknice u bilježnicu, upoznat ćemo ih s nekoliko činjenica o Mletačkoj Republici: kako je Venecija nastala, kako se razvila u trgovačku i pomorsku velesilu, te s karakterom njezine vlasti u osvojenim područjima. Nakon toga upoznat ćemo učenike s nastankom Dubrovačke Republike. Zapisat ćemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Znanje učenika možemo provjeriti uz pomoć nekoliko pitanja ili vježbom uočavanja uzročno-posljedične veze. Za to vrijeme možemo ispitati 1 – 2 učenika.

a) Primjeri pitanja:1. Zašto su izbile borbe za vlast nakon Ludovikove smrti?2. Tko se sukobio u toj borbi za vlast?3. Zašto je Žigmund pokrenuo vojnu na bosanske patarene?4. Što si naučio/naučila o nastanku i razvoju Venecije? 5. Što je temelj razvoja Dubrovačke Republike?

b) Uočavanje uzročno-posljedične veze:


borbe za vlast (1382. –1409.)

Bitka kod Nikopolja (1396.)

Krvavi sabor križevački (1397.)

Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju (1409.)

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.Metodom uzorka provjerit ćemo točnost učeničkih rješenja. Dobra ćemo rješenja pohvaliti, a kriva pre-usmjeriti. Posebnu ćemo pozornost obratiti modelu uočavanja uzročno-posljedične veze.

77

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

BORBE ZA HRVATSKO-UGARSKO PRIJESTOLJE– smrt Ludovika (1382.) – bez muških nasljednika → kći Marija i njezina majka Elizabeta – Žigmund Luksemburški (Marijin zaručnik) – okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja (1387.) – Ladislav Napuljski (sin Karla Dračkoga) – podrška Ivana od Paližne i bosanskih velikaša– bitka kod Nikopolja (1396.) – Žigmundov poraz protiv Turaka → jača Ladislav Napuljski– Krvavi sabor križevački (1397.) – Žigmundovo razračunavanje s protivnicima– Ladislav Napuljski – okrunjen za kralja (u Zadru, 1403.)– Žigmundova vojna protiv bogumila u Bosni (1408.) → razračunavanje s bosanskim velikašima– Ladislav Veneciji prodaje pravo na Dalmaciju za 100 000 dukata (1409.) – Dubrovnik – plaćao porez (Bizant, Venecija, ugarsko-hrvatski kralj, Osmanlije) i slobodno tr-

govao → republika (vlast Velikog vijeća i kneza)

Tema za pisani radUčenik može na temelju literature: V. Klaić: Povijest Hrvata II. i F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda sastaviti pismeno izvješće „Dinastičke borbe” o kraljicama Elizabeti i Mariji, Žigmundu i La-dislavu Napuljskome.

15. HRVATSKA I OSMANLIJEJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecati znanja o borbi Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva protiv Turaka Osmanlija,

vladaru Matiji Korvinu te najvažnijim bitkama (Krbavska i Mohačka bitka) i njihovim posljedi-cama

b) odgojni: razvijati domoljublje i osjećaj spremnosti na obranu domovine, osuda osvajačkih ratovac) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze, snalaženja u vremenu i prostoru.




78


Korelacije:– borba Hrvata protiv Tatara (13. st.), borba drugih naroda protiv Turaka, turska osvajanja u rani-

jim razdobljima.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.U uvodu učenike svakako moramo upoznati s prilikama na širem balkanskom prostoru: dolaskom Turaka, pokoravanjem Srbije i Bugarske te osvajanjem Carigrada i ukinućem Bizantskog Carstva.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Učenike ćemo upoznati s Ivanom Hunyadijem – poslije kralja najmoćnijim čovjekom Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Velikaši su za kralja postavili njegova sina Matiju očekujući da će im „izlaziti u susret”, no on je ograničio njihov utjecaj. Naglasit ćemo njegovo zanimanje za kulturu i umjetnost, a plastični-je ćemo ga dočarati i zanimljivošću o njegovu navodnom podrijetlu. Takve usporedbe (Atila i rimski konzul) vjerojatno su i oznaka njegove karakterizacije. U takvim usporedbama možemo vidjeti kako su ga suvremenici doživljavali. Zapisat ćemo nekoliko natuknica na ploču, a zatim učenike upoznati s podrijetlom, usponom i vojnom organizacijom Turaka Osmanlija. To možemo učiniti tako da netko od učenika čita tekst u knjizi, a drugi ga slušaju i na kraju pokušaju odgovoriti na pitanja na kraju teksta. Po želji možemo zapisati najvažnije na ploču, a zatim ćemo podrobnije objasniti odnos Osmanlija i Ugarsko--Hrvatskog Kraljevstva te iznijeti osnovno o sustavu protuturske obrane (Jajačka i Srebrenička banovina Matije Korvina). Posebno ćemo naglasiti poraz Hrvata u Krbavskoj bici, njegove uzroke i posljedice, što možemo dodatno ilustrirati zanimljivošću o banu Emeriku Derenčinu. U daljnjim borbama protiv Turaka, gdje hrvatski velikaši nisu imali potpore Beča, naglasit ćemo važnost Mohačke bitke (1526.) u kojoj je stradao i ugarsko-hrvatski kralj Ludovik, čime je prijestolje opet postalo upražnjeno.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Ponavljanje možemo provesti uz pomoć nekoliko jednostavnih pitanja, a zatim ćemo vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze.

I. Primjeri zadataka za ponavljanje:1. Tko je bio Ivan Hunyadi i po čemu je značajan?2. Što znaš o Matiji Korvinu? 3. Kakav je obrambeni sustav protiv Turaka utemeljio Matija Korvin?4. U čemu je važnost Krbavske bitke?5. Tko su nakon toga nositelji borbe protiv Turaka?6. U čemu je važnost Mohačke bitke?

79

Hrvatska povijest

II. Uočavanje uzročno-posljedične veze:


utemeljenje Jajačke i Srebreničke banovineKrbavska bitka (1493.)Mohačka bitka (1527.)

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 3 min.U završnom dijelu sata provjerit ćemo učenička rješenja.

PLAN PLOČE

HRVATSKA I OSMANLIJE– Ivan Hunyadi – zapovjednik vojske, najmoćniji uz kralja– Matija Korvin – feudalcima visoki porezi, ustroj stajaće vojske, poticaj razvoja znanosti– Turci Osmanlije: a) podrijetlo b) velesila c) nadmoćna vojska– Osmanlije i Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo: Hunyadijeva vojska u početku uspješna (do bitke

kod Varne, 1444.), polije obrambeni ratovi– obrambeni sustavi: Jajačka i Srebrenička banovina na tlu Bosne– Krbavska bitka (1493.) – težak poraz hrvatske vojske, izginulo mnogo plemića– nositelji daljnje borbe protiv Turaka: Ivan Karlović, Krsto Frankopan, Petar Berislavić i Petar

Kružić → bez središnje potpore Beča– Mohačka bitka (1526.) – poraz ugarske vojske, stradao kralj Ludovik

Tema za pisani radNa temelju literature – Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda i T. Macan: Povijest Hrvata, neka učenik sastavi pisani rad o velikim bitkama Hrvata protiv Turaka.

80


16. VLADAVINA ARPADOVIĆA I ANŽUVINACA. BORBE ZA PRIJESTOLJE.

HRVATSKA I OSMANLIJE – PONAVLJANJE


Zadaci a) materijalni: utvrđivanje već stečenih znanja o Arpadovićima i Anžuvincima, borbama za

prijestolje, borbi Hrvata protiv Turaka Osmanlijab) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiteta u učenjuc) funkcionalni: razvijanje povijesnog mišljenja, snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja



Nastavne metode:– izlaganje, razgovor.


Korelacije:– borbe za vlast i borba protiv Turaka.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo zainteresirati postavljanjem zadatka asocijacije.

zlatna … ljutnja

jubilarna … srdžba

prijestupna … gnjev

školska … orlando

GODINA BIJES

„GODINE BIJESA”

Pitat ćemo ih zašto razdoblje borbi za hrvatsko prijestolje možemo zvati „godinama bijesa”.Zatim ćemo ih pripremiti s nekoliko općenitih pitanja:

a) Kada dolazi do borba za vlast u nekoj državi?

81

Hrvatska povijest

b) Što misliš kako se to odražava na unutarnju snagu te države?c) Tko bi te borbe za vlast mogao iskoristiti?

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Na ploču ćemo ucrtati lentu vremena, a grafoskopom možemo projicirati tablicu (v. PLAN PLOČE). Učenici će usmeno proširivati sadržaj tablice, a nastavnik će upisivati najvažnije događaje u lentu vre-mena na ploču. Tako ćemo ponoviti razdoblje vladanja dinastija Arpadovića i Anžuvinaca te godina borba za vlast u Hrvatskoj.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Učenicima možemo zadati nekoliko pitanja na koja trebaju odgovoriti, u bilježnicu, odnosno nekoliko zadataka uočavanja uzročno-posljedične veze.

I. Moguća pitanja: 1. Kako su Arpadovići došli na vlast u Hrvatskoj? 2. Tko je i kada utemeljio Zagrebačku biskupiju? 3. Kako se zvao prvi Arpadović na hrvatskom prijestolju? 4. Što znaš o Andriji II. i Beli IV.? 5. Što znači za neki grad da je „slobodni kraljevski grad”? 6. Kako su na vlast u Hrvatskoj došli Anžuvinci? 7. Što si zapamtio/zapamtila o Karlu i Ludoviku? 8. Zašto dolazi do borbe za vlast nakon Ludovikove smrti? 9. Što si zapamtio/zapamtila o borbi za vlast između Žigmunda i Ljudevita Napuljskoga? 10. Kako je Matija Korvin organizirao sustav obrane protiv Osmanlija? 11. U čemu je važnost Krbavske bitke? 12. Što se dogodilo s ugarsko-hrvatskim vladarom u Mohačkoj bici?

II. Zadaci uočavanja uzročno-posljedične vezea) prva razina (lakša – zadaci s jednom nepoznanicom)


Krbavska bitka težak poraz Hrvata

b) druga razina (teža – zadaci s dvjema nepoznanicama):


Krvavi sabor križevački

Učenici mogu ispuniti radni materijal u udžbeniku, a za to vrijeme možemo ispitati 2 – 3 učenika.

82


ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min.U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja. Posebnu pozornost obratit ćemo modelu uočavanja uzročno-posljedične veze. Ispravna ćemo rješenja pohvaliti (i ocijeniti), a po-grešna preusmjeriti.

PLAN PLOČE

DINASTIJA VLADARI VAŽNOST

ARPADOVIĆI Ladislav * utemeljenje Zagrebačke biskupije (1094.)

Koloman * pogibija Petra Snačića, Pacta Conventa → personalna unija Hrvatske s Ugarskom

Andrija II. * jača gradove u borbi protiv velikaša

Bela IV. * borba protiv Tatara, slobodni kraljevski gradovi

ANŽUVINCI Karlo * obračun sa Šubićima

Ludovik * uspješno ratuje protiv Mlečana à Zadarski mir (1358.)

BORBE ZA VLAST

Marija i Elizabeta (Žigmund) protiv Ladislava Napuljskog

* Krvavi sabor križevački (1397.)* prodaja Dalmacije Mlečanima (1409.)

17. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU


Zadaci a) materijalni: stjecanje osnovnih spoznaja o povijesti Bosne u srednjem vijeku, prvim banovima,

kraljevima, Crkvi bosanskoj i njezinim posebnostima, padu Bosne pod tursku vlast b) odgojni: razvijanje vjerske snošljivosti, interesa za povijest Hrvata izvan domovinec) funkcionalni: vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu (povijesni zemljovid), uočavanja bit-

noga u povijesnom tekstu i uzročno-posljedične veze.



83

Hrvatska povijest


Korelacije:– dolazak Hrvata, Hrvatska u doba Tomislava i Petra Krešimira IV.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike ćemo pripremiti uz pomoć nekoliko pitanja:

1. Kad su se doselili Hrvati? (početkom 7. stoljeća)2. Koje su prostore nastavali? (Doselili su se do Jadrana, a zatim su naselili i unutrašnjost.)3. Na kojim se prostorima prostirala hrvatska država u doba kraljeva Tomislava i

Petra Krešimira IV.?

Zatim ćemo učenike upoznati s prirodnim značajkama bosanskog prostora (slabo naseljene, neprohodne planine) i političkim okolnostima (nadzor hrvatskih vladara).

OBRADAPredviđeno vrijeme: 20 min.Učenike ćemo upoznati s počecima bosanske države, odnosno vladavinom bana Kulina, koji je prizna-vao vrhovnu vlast Arpadovića, ali je vladao gotovo samostalno, razvijajući trgovinu s Dubrovnikom i (u početku) Crkvu bosansku. Nakon što zapišemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču, učenicima ćemo ispričati nekoliko bitnih činjenica o banu Stjepanu Kotromaniću, koji je proširio bosansku državu na jug i zapad. Zapisat ćemo nekoliko osnovnih natuknica, a zatim ćemo učenike upoznati sa Stjepanom Tvr-tkom I. (1353. – 1392.), prvim bosanskim kraljem, koji je proširio bosanski teritorij do Jadranskog mora. Neki učenik može pročitati izvor iz udžbenika, a drugi će ga učenici prokomentirati. U sljedećem koraku obrade učenike ćemo upoznati s ustrojstvom Crkve bosanske, pojmom hereze i bogumila, djelovanjem franjevaca i dominikanaca u Bosni te kulturnim posebnostima toga prostora. Nakon što zapišemo osnov-ne natuknice na ploču, učenike ćemo upoznati s okolnostima pada Bosne pod tursku vlast. Na primjeru Katarine Kosače ponovno možemo progovoriti o položaju žena u srednjem vijeku.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 13 min.Učenicima ćemo zadati nekoliko pitanja na koja trebaju odgovoriti u bilježnice, odnosno primjera uoča-vanja uzročno-posljedične veze, a za to vrijeme ispitat ćemo 1 – 2 učenika.

I. Pitanja mogu biti sljedeća:1. Po čemu je važan ban Kulin?2. Što si zapamtio/zapamtila o Stjepanu Kotromaniću?3. Kako se zvao prvi bosanski kralj, kad je vladao i po čemu je važan?4. Što znaš o Crkvi bosanskoj?

84


5. Kako je Bosna pala pod vlast Turaka?6. Navedi nekoliko najvažnijih bosanskih velikaša.



pojava Crkve bosanske

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.U završnom dijelu sata provjerit ćemo metodom uzorka kako su učenici odgovorili na pitanja.

PLAN PLOČE

BOSNA U SREDNJEM VIJEKUProstor: neprohodne, slabo naseljene planine; nadzor hrvatskih vladara– ban KULIN – vrhovna vlast Arpadovića: 1) trgovina s Dubrovnikom 2) Crkva bosanska– ban Stjepan KOTROMANIĆ – širi državu na jug i zapad– kralj Stjepan TVRTKO I. (1353. – 1391.) – proširio Bosnu na teritorij Srbije i Hrvatske,

do Jadranskog mora– Crkva bosanska – bogumili ili patareni: vjeruju u borbu dobra i zla → otpor pape– kulturne posebnosti: a) bosančica – zapadna ćirilica b) stećci – nadgrobni spomenici

Tema za pisani radUčenik koji pokaže posebno zanimanje za povijest Bosne i Hercegovine može sastaviti pismeno izvješće o srednjovjekovnoj Bosni koristeći se djelom V. Klaića Povijest Bosne. Bude li u referatu uspješan, može ga iznijeti pred svojim kolegama na satu ponavljanja.

18. DRUŠTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA


Zadaci a) materijalni: steći osnovna znanja o gospodarskim i društvenim prilikama u razvijenom sred-

njem vijeku (kraljev dvor, veleposjedi, grad – selo i dr.)

85

Hrvatska povijest

b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema svim društvenim sredinama (selo – grad)c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu, uočavanje uzročno-posljedične veze.


– grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni.Inačica 2.


– rad na tekstu, razgovor, izlaganje.Nastavna sredstva:

– udžbenik, grafoskop.Korelacije:

– društveni i gospodarski odnosi u Europi.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Na početku ćemo pitati učenike što sve ubrajamo u gospodarstvo neke zemlje. Postoji li povezanost između politike i gospodarstva?

OBRADAPredviđeno vrijeme: 20 min.Inačica 1.Učenike ćemo podijeliti u četiri skupine s po četiri para. Projicirat ćemo zadatke preko prozirnice i sva-kom paru objasniti što od njega očekujemo.


1. par Čita tekst Kralj i njegov dvor i vadi natuknice.

Čita tekst Krupni feudalci i vadi natuknice.

Čita tekst Carine i vadi natuknice.

Čita tekst Vitezovi i vadi natuknice.

2. par Čita isti tekst (kao par 1., sk. 1.) i odgovara na pitanja.

Čita isti tekst (kao par 1., sk. 2.) i odgovara na pitanja.



3. par Čita tekst Kmetovi i težaci i vadi natuknice.

Čita tekst Gradovi i patriciji i vadi natuknice.

Čita tekst Crkva i vadi natuknice.

Čita tekst Zanimljivosti o viteškim idealima i vadi natuknice.

4. par Čita isti tekst (kao par 3., sk. 1.) i odgovara na pitanja.




86


Nakon što u 8 – 10 minuta svaki par napravi svoj dio posla, počet ćemo u zajedničku sintezu. Uz pomoć grafoskopa projicirat ćemo natuknice koje će učenici zapisivati u bilježnice. Otkrivat ćemo ih postupno, nakon što predstavnik svakog para iznese svoj dio zadatka. Inačica 2.Ako se odlučimo za pretežito frontalnu obradu ove nastavne jedinice, nakon uvodnih pitanja učenike ćemo upoznati sa životom na kraljevu dvoru (kraljem, poslugom, činovnicima…) i feudalcima „krup-nima” (s prostranim veleposjedima, vlastitom vojskom, koji su ugrožavali kralja i zadržavali novac od carina) i„sitnima” (sa zemljom koju daju u zakup kmetu dok oni ratuju kao vitezovi). Nakon što učenici zapišu osnovne natuknice u bilježnice, možemo im pročitati neki povijesni tekst kako bismo im bolje uprizorili srednjovjekovni život. U sljedećem koraku obrade pozabavit ćemo se životom u srednjovje-kovnim gradovima, koji imaju samoupravu u razvijenom srednjem vijeku, s društvenim skupinama: patricija (gradsko plemstvo) i pučana. Crkva je tada bila krupni feudalac.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 12 min.Nastavnik može ispitati 1 – 2 učenika, a učenici će za to vrijeme novo znanje funkcionalno primijeniti na sljedećim zadacima:

I. Zadaci za ponavljanje:1. Usporedi život na kraljevu dvoru i vlastelinstvu. U čemu su razlike?2. Što je viteški ideal?3. Usporedi život na gradu i selu. Gdje bi ti radije živio/živila? Zašto?4. Tko su bili koloni?5. Što znaš o crkvi u srednjem vijeku?

II. Zadaci za vježbanje uočavanje uzročno-posljedične veze:


nastanak vojske feudalaca

sukobi trgovaca i carinika

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 8 min. U završnom dijelu sata provjerit ćemo učenička rješenja. Kao i obično, dobra ćemo pohvaliti, a pogrešna preusmjeriti k točnima.

87

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

DRUŠTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA– život na dvoru: kralj, posluga, činovnici (kraljeva riznica, kovnica novca)– feudalci:

a) „krupni” – prostrani veleposjedi, vlastita vojska (→ ugrožava kralja), zadržavaju novac od carina

b) „sitni” – zemlja u zakup kmetu, a oni ratuju (vitezovi)– gradovi – samouprava u razvijenom srednjem vijeku: patriciji (gradsko plemstvo) i pučani– Crkva = krupni feudalac

Tema za pisani rad

a) Učenik koji pokaže veliki interes za povijest može sastaviti pisani rad na temu Gospodarske djelatnosti koristeći se djelom T. Raukara Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997. (str. 151. – 168.).

b) Za idući nastavni sat učenici mogu sastaviti pismena izvješća o znamenitim Hrvatima (J. Klo-vić, M. Marulić, Benedikt Kotruljević, Herman Dalmatinac i drugi) zaslužnima za razvoj hr-vatske kulture i gospodarstva 16. – 18. stoljeća i pripremiti ih za idući nastavni sat.

19. KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU


Zadaci a) materijalni: stjecanje osnovnih znanja o stilovima u graditeljstvu (romanika, gotika, renesansa),

kiparstvu, slikarstvu, književnosti i znanosti Hrvata u razvijenom srednjem vijekub) odgojni: razvijanje ljubavi prema kulturi, umjetnosti i znanosti svoga narodac) funkcionalni: stjecanje vještine raspoznavanja stilova u graditeljstvu.

Oblici rada:– individualni, frontalni.


Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop, episkop, video.

88


Korelacije:– kultura i umjetnost Hrvata u doba narodnih vladara, kultura i umjetnost Europe u razvijenom

srednjem vijeku.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.S učenicima ćemo ponoviti pojam kulture, što on sve obuhvaća. Zatim ćemo ih s nekoliko kratkih pitanja podsjetiti na ranosrednjovjekovnu kulturu Hrvata. Pitanja mogu biti sljedeća:

1. Kako nazivamo stil u graditeljstvu u doba narodnih vladara. (predromanika.)2. Koja su obilježja tog stila? (pravilan tlocrt u obliku križa, masivni zidovi, uski i duguljasti pro-

zori, kupole po uzoru na Bizant…)3. Možeš li navesti nekoliko predromaničkih crkava u Hrvatskoj? (velika – crkva sv. Donata u Za-

dru, mala – crkva Sv. Križa u Ninu)

OBRADAPredviđeno vrijeme: 20 min.Učenike ćemo upoznati s osnovnim obilježjima graditeljskih stilova toga vremena: romanika, gotika i renesansa. Sve ćemo im ilustrirati pomoću slika u udžbeniku i drugih slika pripremljenih na prozirnici za grafoskop ili na episkopu. Zatim ćemo im predstaviti slikarstvo i kiparstvo onog vremena: oslikava-nje unutrašnjosti crkava, izradu minijatura te kiparske prikaze iz Kristova života. Bilo bi dobro i taj dio vizualizirati. Grafoskopom ćemo projicirati prvi dio natuknica i tablicu (v. PLAN PLOČE). Zatim ćemo učenike upoznati s pismenošću, znanošću i književnošću. Možemo se koristiti tekstom zanimljivosti i izvora kako bismo im ih bolje predočili. Posebnu pozornost obratit ćemo liku i djelu Marka Marulića. Učenike ćemo upoznati i s pojavom Osmanlija u hrvatskoj književnosti.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.U ovom će dijelu sata učenici iznijeti svoja pismena izvješća koja su prije pripremili na teme:Juraj Julije Klović, Benedikt Kotruljević, Herman Dalmatinac i Marko Marulić. Dok učenik čita svoje pismeno izvješće, ostali učenici vode osnovne bilješke. Na kraju učenici mogu postaviti pitanje onomu tko je napisao izvješće.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.U nekoliko kratkih pitanja možemo utvrditi koliko su učenici usvojili nove nastavne sadržaje. Pitanja mogu biti sljedeća.

1. Usporedi obilježja romanike, gotike i renesanse. Objasni u čemu su razlike. 2. Što su prikazivali kipari i slikari razvijenoga srednjeg vijeka?3. Što znaš o pismenosti toga vremena?4. Tko je bio Marko Marulić i o čemu je pisao?

89

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU– umjetnost Europe (15. i 16. st.) – humanizam i renesansa

STIL RAZDOBLJE OBILJEŽJA PRIMJERI

ROMANIKA veće, masivnije crkve zadarska katedrala

GOTIKA visoki, šiljasti zvonici, uski lukovi zvonik trogirske katedrale

RENESANSA male, s kupolama šibenska katedrala

– graditeljstvo: šibenska katedrala sv. Jakova (15./16. st.)– kiparstvo: prizori iz Kristova života i života svetaca (do 15. st.), a poslije svakodnevni likovi– slikarstvo: unutrašnjost crkava, minijature u knjigama (Juraj Julije Klović)– pismenost: vezana uz samostane i zakonike – znanost: kronike (Ljetopis popa Dukljanina i Povijest Salone Tome Arhiđakona), prijevodi

Hermana Dalmatinca s arapskoga na latinski, Benedikt Kotruljević: O trgovini i savršenom trgovcu

– renesansna književnost: Splićanin Marko Marulić

20. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU. DRUŠTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG

SREDNJOVJEKOVLJA. KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU – PONAVLJANJE


Zadaci a) materijalni: utvrđivanje stečenih znanja o Hrvatima i ratovanju protiv Osmanlija, o Bosni u

srednjem vijeku, gospodarstvu i kulturi Hrvatab) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, radnih navika, kontinuiteta u učenju i raduc) funkcionalni: vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu, uočavanja uzročno-posljedične

veze.



90



Korelacije:– usporedba srednjovjekovne Hrvatske i Bosne, međusobna ispletenost kroz plemićke posjede.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo podijeliti na tri skupine. Svaka će skupina dobiti jednu od tema s podnaslovima

TEMA ZA PONAVLJANJE PODNASLOVI

I. skupina Bosna u srednjem vijeku Počeci bosanske državeStjepan Kotromanić Kralj Stjepan Tvrtko I.Hrvoje Vukčić Hrvatinić Crkva bosanskaOsmanlije osvajaju Bosnu i Hercegovinu

II. skupina Društveni i gospodarski odnosi hrvatskog srednjovjekovlja

Kralj i njegov dvor„Krupni” feudalciVitezoviSeljaci: kmetovi i težaci Gradovi: patriciji i pučaniCrkva

III. skupina Kultura u razvijenom srednjem vijeku Graditeljstvo KiparstvoSlikarstvo Statuti i zakonici Kršćanstvo i pismenost Renesansna književnost Osmanlije u hrvatskoj književnosti

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Preko prozirnice na grafoskopu projicirat ćemo teme za ponavljanje, postupno ćemo otkrivati tablicu i na temelju podnaslova oblikovati pitanja. Učenici će po redu odgovarati na pitanja te tako ponavljati.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min. Možemo vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze, odnosno snalaženje u vremenu i prostoru.

I. Zadaci uočavanja uzročno-posljedične veze:

91

Hrvatska povijest


Tvrtko I. postaje prvim bosanskim kraljem

nastanak Crkve bosanske

osmanlijska prijetnja Osmanlije u hrvatskoj književnosti

II. Snalaženje u vremenu i prostoru:

Možemo zadati učenicima da naprave lentu vremena na koju će ucrtati najvažnije događaje iz povijesti srednjovjekovne Bosne Dok učenici odgovore na zadatke, možemo ispitati 1 – 2 učenika.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min. Provjerit ćemo ispravnost učeničkih odgovora. Posebno ćemo pohvaliti one kod kojih smo zamijetili pozitivan pomak i istaknuti ih kao primjer ostalima.

21. HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU – USUSTAVLJIVANJE CJELINE


Zadaci a) materijalni: usustavljivanje cjeline ponavljanjem sadržaja hrvatske povijesti u doba vladavine

Arpadovića, Anžuvinaca, dinastičkih borbi, borbi protiv Turaka, političke, ali i gospodarske i kulturne povijesti

b) odgojni: razvijanje interesa za povijest hrvatskoga narodac) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, te uočavanja uzročno-posljedične veze.


Nastavne metode:– izlaganje, razgovor, rješavanje zadataka objektivnog tipa.


Korelacije:– dinastije Arpadovića, Anžuvinaca, borbe za vlast u raznim periodima povijesti.

Artikulacija sata

92


UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike možemo pripremiti igrom asocijacija.

Mujo i Haso Seldžuci prvi čovjekov izum onaj tko je gore

sevdah Osmanlije slobodni… … i donosi odluke

ćevapi Mehmed Osvajač uspon i… vlada

„bosanski lonac” Sulejman Veličanstveni rijeka Po „pozicija”

BOSNA TURCI PAD VLAST

PAD BOSNE POD TURSKU VLAST

Nakon što učenici odgonetnu rješenje, možemo pristupiti ponavljanju cjeline.

PONAVLJANJE Predviđeno vrijeme: 15 min.Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena u koju ćemo označiti vladarske obitelji: Arpadovići (1102. – 1301.), Anžuvinci (1301. – 1381.), dinastičke borbe. Učenici će dopuniti lentu vremena najvažnijim događajima, a zatim će netko od vrlo dobrih i odličnih učenika ispričati priču na temelju događaja s lente vremena.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min. Učenici će rješavati zadatke u radnom dijelu udžbenika. Za to vrijeme možemo ispitati 2 – 3 učenika.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 8 min. U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici riješili zadatke u radnom dijelu udžbenika.

93

Hrvatska povijest

22. HRVATSKA U 16. STOLJEĆU


Zadaci a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Habsburgovaca na hrvatsko prijestolje, borbama između

Zapoljinih i Ferdinandovih pristaša, ratovima s Osmanlijama (Dugi rat), položaju seljaka (Seljačkoj buni) i Vojnoj krajini

b) odgojni: osuditi građanski rat, koji slabi unutarnju snagu države, razvijati interes za položaj seljaka

c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu, snalaženje u vremenu i prostoru i uočavanje uzročno--posljedične veze.


– grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni.Inačica 2.


– rad na tekstu, izlaganje, razgovor.Nastavna sredstva:


– ranija turska osvajanja, položaj hrvatskih seljaka u ranijim razdobljima (rani, razvijeni i kasni srednji vijek).

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min. Učenike ćemo pripremiti s nekoliko općenitih pitanja:

1. Što je dinastija? (vladarska obitelj)2. Kakvo je načelo nasljedstva u nekoj vladarskoj obitelji? (prema muškoj lozi)3. Što se obično događa kad neka vladarska obitelj nema muških nasljednika? (Dolazi do borbe za

vlast između nekoliko kandidata.)

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Inačica 1.Učenike ćemo podijeliti u četiri skupine s po četiri para. Svaki će par dobiti svoj zadatak (vidi tablicu). Dat ćemo im 10-tak minuta za samostalni rad, obilaziti skupine i po potrebi im pomagati.

94



1. par Čita tekst s podnaslovom Habsburgovci postaju ugarsko-hrvatskim kraljevima i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Ivan Zapolja protiv Ferdinanda Habsburškog i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Hrvatski feudalci i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Stanje na selu Seljačka buna 1573. godine i vadi natuknice

2. par Odgovara na pitanja na kraju istog teksta.

Odgovara na pitanja na kraju istog teksta.



3. par Čita tekst s podnaslovom Ratovi s Osmanlijama i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Dugi rat i bitka kod Siska i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Vojna krajina i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Život na granici (Iseljavanje, Uskoci, Senjski uskoci, Vlaški statuti) i vadi natuknice.





Nakon pojedinačne analize napravit ćemo zajedničku sintezu tako da predstavnici skupina iznose svoj dio gradiva. Natuknice koje će svi učenici zapisati u bilježnicu možemo pripremiti na grafoskopu, pa ih postupno otkrivati. Na kraju ćemo provjeriti naučenost novih sadržaja s nekoliko postavljenih pitanja. Inačica 2. Ako smo se odlučili za frontalni oblik rada, prvo ćemo upoznati učenike s time kako su Habsburgovci postali hrvatski kraljevi i s borbama između Ferdinanda i Ivana Zapolje te podjelom hrvatskih velikaša na Ferdinandove i Zapoljine pristaše. Nakon što učenici zapišu nekoliko osnovnih natuknica (v. PLAN PLOČE), počet ćemo objašnjenje prilika na selu, s posebnim osvrtom na hrvatsko-slovensku Seljačku bunu 1573. godine. Prilike možemo bolje ilustrirati analizom povijesnog izvora. Učenici će zapisati nekoliko osnovnih natuknica, a zatim ćemo prijeći na objašnjenje ratova s Osmanlijama. Pritom ćemo posebnu pozornost obratiti ulozi Petra Kružića, Petra Berislavića, Nikole Jurišića i bana Nikole Šubića Zrinskoga. Naglasit ćemo važnost Bitke kod Siska kao početka Dugog rata i prekretnice u ratovanju protiv Osmanlija. Učenici će zapisati osnovne natuknice u bilježnice. Zatim ćemo ih upoznati s nastankom i važnošću Vojne krajine. Ovdje možemo objasniti kakav je bio život na granici koristeći se tekstovima iz udžbenika s podnaslovima: Iseljavanje, Uskoci, Senjski uskoci, Vlaški statuti i Meka granica. Možemo zapisati nekoliko natuknica.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Naučenost nastavnih sadržaja možemo provjeriti uz pomoć nekoliko pitanja i modela uzročno-poslje-dične veze.

95

Hrvatska povijest

I. Pitanja:1. Kako su došli Habsburgovci na vlast u Hrvatskoj? 2. Tko je podržavao Ivana Zapolju?3. Kako je završio sukob Ferdinandovih i Zapoljinih pristaša?4. U čemu je važnost Sisačke bitke?5. Tko su bili vlasi i uskoci?



Ferdinand Habsburgovac postaje kraljem

Seljačka buna (1573.)

Sisačka bitka (1593.)

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 2 min.Na kraju ćemo provjeriti kako su učenici odgovorili na pitanja. Posebnu ćemo pozornost obratiti modelu uočavanja uzročno-posljedične veze.

PLAN PLOČE

HRVATSKA U 16. STOLJEĆUPogibija Ludovika u Mohačkoj bitci (1526.) → Habsburgovci = hrvatsko-ugarski kraljevi

Ferdinandgrađanski rat

(1527. – 1538.)

Ivan Zapoljapodrška velikaša iz južne

Hrvatskepodrška velikaša iz Slavonije

Prodori Osmanlija → palež i pljačka sela, veći nameti feudalaca, tlaka → nezadovoljstvo seljaka– Seljačka buna (1573.) – na posjedu Franje Tahyja → ugušena, a vođe pogubljeni– Petar Berislavić, Nikola Jurišić, Nikola Šubić Zrinski – borci protiv Turaka– Dugi rat (1593. – 1606.) protiv Turaka: bitka kod Siska (1593.) → prekretnica: Turci počinju

gubiti– Vojna krajina (granica) = obrambeni pojas prema Turcima (vlasi, uskoci)

Tema za pisani radUčenik može posuditi knjigu autorice Wendy Bracwell: Senjski uskoci i sastaviti pismeno izvješće o senj-skim uskocima.

96


23. OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU


Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o uzrocima nezadovoljstva hrvatskih velikaša, tijeku i posljedicama

uroteb) odgojni: razvijati ljubav prema domovini i interes za povijest Hrvatac) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze.



Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop, episkop.

Korelacije:– nastanak Vojne krajine, borba Hrvata protiv Turaka.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.

tajni savez Zrinjevac krčki knezovi

prevrat Katarina Vinodol

zavjera Nikola Šubić… Fran Krsto

UROTA ZRINSKI FRANKOPANI

UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA

Nakon što učenici uspješno riješe igru asocijacije, postavit ćemo im nekoliko uvodnih pitanja:1. Što je centralizam? (vlast iz jednog središta)2. Što je apsolutizam? (potpuna vlast vladara)3. Tko se najviše borio protiv Turaka na hrvatskim prostorima u 17. stoljeću? (hrvatski velikaši,

krajišnici: uskoci i vlasi)4. Kada je i zašto stvorena Vojna krajina? (u 16. st. radi obrane od Turaka)

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.U prvom koraku obrade upoznat ćemo učenike s uzrocima nezadovoljstva hrvatskih velikaša, a potom

97

Hrvatska povijest

i s organizacijom urote protiv Beča (Nikola i Petar Zrinski). Nakon što zapišemo nekoliko prvih natuk-nica na ploču (ili ih otkrijemo s grafoskopa), upoznat ćemo učenike s daljnjim tijekom urote u koju se uključuje i Fran Krsto Frankopan te njegova žena Katarina (Zrinska). Nakon neuspješnih pregovora s Francuskom, Venecijom i Poljskom, urotnici su se posredno obratili i turskom sultanu. Dio hrvatskih velikaša nije prihvaćao to zadnje rješenje pa su urotnici imali problema s prikupljanjem vojske, a u me-đuvremenu je i vijest „procurila” do bečkog dvora, koji se odlučio razračunati s urotnicima. Urotnici su otišli u Beč tražiti milost, ali su utamničeni i poslije pogubljeni. Posjedi Zrinskih i Frankopana su popljačkani i zaplijenjeni, a svi muški članovi tih obitelji likvidirani su, tako da su rodovi najutjecajnijih hrvatskih velikaša potpuno uništeni.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Učenicima ćemo zadati nekoliko pitanja za provjeru znanja te model uzročno-posljedične veze.

I. Pitanja za ponavljanje:1. Što je uzrokovalo nezadovoljstvo hrvatskih velikaša bečkim dvorom? 2. Tko je organizirao urotu?3. Što se dogodilo s Nikolom Zrinskim?4. S kim su sve Zrinski i Frankopani pregovarali i s kakvim ishodom?5. Zašto urota nije uspjela?6. Što se dogodilo s urotnicima?

II. Uzročno-posljedična veza:


nezadovoljstvo hrvatskih velikaša: a) dio posjeda velikaša pretvoren

u vojnu krajinu b) vojni zapovjednici bili su

Nijemci (imaju velike plaće)

Urota zrinsko-frankopanska a) pljenidba imanjab) zatiranje loze Zrinskih i

Frankopana

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. U završnom dijelu sata provjerit ćemo rješenja učenika.

98


PLAN PLOČE

OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU– uzroci nezadovoljstva hrvatskih velikaša: 1) dio posjeda pretvoren u Vojnu krajinu 2) njemački zapovjednici (velike plaće) → želja za svrgavanjem Habsburgovaca– Nikola i Petar Zrinski organiziraju urotu → Nikola pogiba, priključuje se Fran Krsto

Frankopan i žena mu Katarina (Zrinska)– neuspješni pregovori s Francuskom, Venecijom, Poljskom, a zatim i s Turcima– hrvatski velikaši ne žele s Turcima protiv Beča – Beč saznaje za urotu → odlučuje se razračunati s organizatorima– Zrinski i Frankopan odlaze u Beč moliti milost → uhićeni i zatvoreni, a zatim i pogubljeniPosljedica: pljenidba imanja, uništenje muških nasljednika loze Zrinskih i Frankopana

Tema za pisani radUčenik može posuditi knjigu T. Đurića i D. Feletara: Navik on živi ki zgine pošteno i sastaviti pismeno izvješće o Zrinskima i Frankopanima.

24. HRVATSKA PODRUČJA ZA VRIJEME MLETAČKE I OSMANLIJSKE VLASTI. DUBROVAČKA REPUBLIKA


Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o položaju Hrvata pod mletačkom i turskom vlašću, te posebno o

razvoju Dubrovačke Republike b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku nacionalnu povijest, ljubavi prema slobodic) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja



– grupni rad, rad u paru, individualni.Inačica 2.


– rad na tekstu, razgovor, izlaganje.

99

Hrvatska povijest


Korelacije:– ratovanja s Mlečanima i pomorska trgovina kroz različita razdoblja.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike možemo zabaviti pogađanjem igre asocijacija.

…na život ili smrt od stoljeća sedmog… turbani ako nisi za…

prsa o prsa kralj Tomislav Osmanlije ako se ne slažeš…

rat kršćanstvo Istanbul ako imaš obrazloženje…

fight stanovnici Hrvatske traperice možeš biti i…

borba Hrvati Turci protiv

BORBA HRVATA PROTIV TURAKA



1. par Čita tekst s podnaslovom Položaj Hrvata pod turskom vlašću i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Dalmacija pod mletačkom vlašću i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Istra i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Uskoci i vadi natuknice.

2. par Odgovara na pitanja na kraju odjeljka.

Odgovara na pitanja na kraju odjeljka.



3. par Odgovara na prvi zadatak uzročno--posljedične veze.

Čita izvor O kugi u Šibeniku.

Čita tekst s podnaslovom Dubrovnik i vadi natuknice.

Čita zanimljivost o Uskocima

4. par Odgovara na drugi zadatak uzro-čno-posljedične veze.




Nakon što svaki par napravi samostalnu analizu, počet ćemo u zajedničku sintezu. Nastavnik će biti vo-ditelj: postupno će otkrivati natuknice s grafoskopa, a učenici će za to vrijeme po parovima i skupinama iznositi ono što su naučili i/ili zabilježili.

100


Inačica 2.Nastavnik će učenike prvo upoznati s položajem Hrvata pod turskom vlašću. On nije bio toliko loš: nemuslimani doduše moraju plaćati dodatni porez ali ne služe osmanlijsku vojsku. No nakon prestanka turskih osvajanja povećavaju se porezi pa raste i nezadovoljstvo stanovništva, što rezultira pojavom haj-duka. Ovo bi bilo dobro vizualizirati nekom slikom hajduka iz onog vremena ili potkrijepiti tekstom o hajdučiji. Zatim ćemo grafoskopom učenicima projicirati prvi dio natuknica. U sljedećem koraku obrade, učenicima ćemo izložiti kako su živjeli Hrvati pod mletačkom vlašću (Dalmacija, Istra). I Dalmacija, koja se nalazila pod mletačkom vlašću, bila je izložena turskim osvajanjima. Venecija je, kao članica Svete Lige (objasnit ćemo je učenicima), u ratovanju protiv Turaka bila uspješna tako da je pomaknuta granica prema unutrašnjosti i tada je nastala današnja granica prema Bosni i Hercegovini. Ovo razdoblje možemo učenicima približiti i tekstom o stradanju Šibenčana u epidemiji kuge. Društvena previranja možemo obraditi na primjeru Hvarske bune (1510. – 1514.) kao izraza želje pučana za sudjelovanjem u vlasti. Na grafoskopu ćemo otkriti novu skupinu natuknica, a zatim ćemo učenike upoznati s poviješću Istre. Teritorij Istre u to doba podijeljen je između Mlečana (obala) i Habsburgovaca (unutrašnjost). Sta-novništvo Istre izloženo je kugi i Uskočkom ratu (ratu koji se vodio između Venecije i Austrije, 1615.), koji je završio tako što je Austrija morala preseliti uskoke u unutrašnjost. Nakon što netko od učenika pročita tekst o uskocima, opet ćemo otkriti novu skupinu natuknica na grafoskopu. U posljednjem kora-ku obrade učenike ćemo upoznati s poviješću Dubrovačke Republike, čiji se stanovnici bave trgovinom i plaćaju porez, prvo Veneciji, a poslije i Osmanlijama. Dubrovnik je doživio uspon do 17. st., kad je počeo opadati nakon velikog potresa i požara koji ga je poharao 1667. godine.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Ponavljanje ćemo provesti postavljanjem nekoliko pitanja, a nakon toga, ako želimo, možemo učenicima zadati i nekoliko zadataka uzročno-posljedične veze. Za to vrijeme možemo ispitati 1 – 2 učenika.

I. Pitanja za ponavljanje:1. Kakav je bio položaj nemuslimana pod turskom vlašću? Što su bile dobre, a što loše strane?2. Kako su živjeli Hrvati pod mletačkom vlašću?3. Zašto se vodio Uskočki rat i tko je ratovao? S kakvim ishodom?4. Što je temelj gospodarskog uspona Dubrovačke Republike? Kad je i zašto nastala kriza?

II. Uočavanje uzročno-posljedične veze


Hvarska buna (1510. – 1514.)

Uskočki rat

veliki požar u Dubrovniku (1667.)

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 8 min.U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja.

101

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

HRVATSKA PODRUČJA ZA VRIJEME MLETAČKE I OSMANLIJSKE VLASTI.DUBROVAČKA REPUBLIKA

a) Hrvati pod turskom vlašću– nemuslimani moraju plaćati dodatni porez, ali ne služe osmanlijsku vojsku

Prestanak turskih osvajanja → veći porezi → nezadovoljstvo stanovništva (pojava hajduka)

b) Hrvati pod mletačkom vlašću– Dalmacija – pod mletačkom vlašću → turska osvajanja, kuga – Venecija – članica Svete Lige (= savez protiv Turaka) → pomaknuta granica prema Bosni– Hvarska buna (1510. – 1514.) – želja pučana za sudjelovanjem u vlasti– Istra – podijeljena između Mlečana (obala) i Habsburgovaca (unutrašnjost), izložena kugi i

Uskočkom ratu (rat između Venecije i Austrije, 1615.) → Austrija morala preseliti uskokec) Dubrovačka Republika

– bavi se trgovinom i plaća porez (Veneciji, poslije Osmanlijama) – uspon do 17. st. – veliki potres i požar (1667.)

Tema za pisani radUčenik koji pokaže poseban interes može na temelju djela N. Moačanina Turska Hrvatska (poglavlje Društvene strukture i gospodarstvo, str. 117. – 136) sastaviti pisani rad o Hrvatima pod Osmanlijskom vlašću.

25. HRVATSKA U 16. STOLJEĆU. OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU,

HRVATI POD MLEČANIMA I TURCIMA. DUBROVAČKA REPUBLIKA – PONAVLJANJE


Zadaci a) materijalni: ponavljanje već naučenih nastavnih sadržaja o povijesti Hrvata u 16. i 17. stoljećub) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiteta u učenjuc) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru.

102




Nastavna sredstva:– udžbenik, povijesni zemljovid.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo motivirati pogađanjem igre asocijacija.

neslaganje valcer centar

neprihvaćanje odrezak Beč

ohm glavni grad Austrije vlast iz jednog središta

otpor Beč centralizam

OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU

Onaj tko pogodi rješenje asocijacije, mogao bi objasniti i na koji su način Hrvati pružali otpor bečkom centralizmu.

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 20 min.Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena u kojoj ćemo istaknuti događaje kao žarišne točke. Zatim ćemo učenicima postavljati pitanja na koja će oni što je moguće samostalnije odgovarati.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.S učenicima možemo vježbati snalaženje u vremenu i prostoru ili uočavanje uzročno-posljedične veze tako da im zadamo nekoliko dolje navedenih zadataka. Dok učenici to samostalno rješavaju, možemo ispitati 2 – 3 učenika.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.Provjerit ćemo točnost učeničkih rješenja. Dobra ćemo nagraditi (pohvala, ocjena), srednja potaknuti, a kriva preusmjeriti.

103

Hrvatska povijest

26. USUSTAVLJIVANJE GRADIVA I PRIPREMA ZA I. ISPIT ZNANJA


Zadaci a) materijalni: usustavljivanje znanja i priprema za vrednovanje stečenih znanjab) odgojni: razvijanje radnih navikac) funkcionalni: primjena stečenih znanja i vještina.




Korelacije:– gradivo povijesti iz prvoga obrazovnog razdoblja.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo upoznati s opsegom gradiva koje ćemo pismeno provjeriti.

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 20 min.Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena i zajedno s učenicima u nju upisivati najvažnije događaje. Kori-steći se što više uzročno-posljedičnom vezom, pokušat ćemo učenicima približiti događaje i povezati ih u smislenu cjelinu.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Ovisno o tome za koji smo se tip pismene provjere odlučili, možemo učenicima dati i nekoliko tipova pitanja. Ako su to teme za pisanje, napisat ćemo u zagradu uz pitanje o čemu bi se u tome trebalo pisati. Ako se radi o zadacima objektivnog tipa (nadopunjavanje, zaokruživanje, povezivanje, provjera istini-tosti tvrdnje), onda ćemo učenicima dati nekoliko takvih primjera.Tim zadacima možemo pomoći učenicima da sami utvrde svoju trenutačnu razinu znanja i da uoče svoje slabosti kako bi ih još stigli popraviti.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.Pitat ćemo učenike ima li kakvih nejasnoća. Možemo im dati i nekoliko savjeta kako učiti.

104


PLAN PLOČE

V. vremensku lentu u prilogu

27. PRVI ISPIT ZNANJAJedan nastavni satPonavljanje

Zadaci a) materijalni: provjera stečenog znanja.b) funkcionalni: praktična primjena stečenih znanja.c) odgojni: vrednovanje znanja.


Nastavne metode:– metoda pisanja.

Nastavna sredstva:– zadaci objektivnog tipa.


28. ANALIZA ISPITA ZNANJAJedan nastavni satPonavljanje

Zadaci:a) materijalni: provjera stečenog znanjab) funkcionalni: primjena stečenog znanjac) odgojni: vrednovanje stečenih znanja.


105

Hrvatska povijest




Artikulacija sataPrvo će se nastavnik osvrnuti na uspjeh razreda kao cjeline, a zatim s učenicima analizirati odgovore iz pismene provjere znanja. Učenici će čitati svoje odgovore, a nastavnik će upozoriti na najčešće po-greške. Učenici koji su najbolje napisali pročitat će svoja rješenja. U završnom dijelu sata nastavnik će upisati ocjene u imenik.

29. i 30. USMENA PROVJERA ZNANJA I ZAKLJUČIVANJE OCJENA


Zadaci:a) materijalni: provjera stečenog znanjab) funkcionalni: primjena stečenog znanjac) odgojni: vrednovanje stečenih znanja.

Oblici rada:– individualni.




II. OBRAZOVNO RAZDOBLJE

108


31. PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRVOG OBRAZOVNOG RAZDOBLJA


Zadaci a) materijalni: ponoviti već naučene sadržajeb) odgojni: razvijati interes za predmet i nacionalnu povijestc) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanje uzročno-posljedične veze.





Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min. Naglasit ćemo da smo zadovoljni rezultatima učenika u prošlome obrazovnom razdoblju i da se nadamo još boljoj suradnji. Zatim ćemo im dati nekoliko naznaka o čemu će biti govora u drugome obrazovnom razdoblju.

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 20 min.Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena u koju ćemo postupno upisivati najvažnije događaje koje smo učili u prošlome obrazovnom razdoblju. Pokušat ćemo što više uključiti učenike postavljanjem niza pitanja uzročno-posljedične veze.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Vježbati možemo postavljanjem raznih zadataka uočavanja uzročno-posljedične veze. Njih ćemo pripre-miti na temelju dijelova ovog priručnika koji se odnose na prvo obrazovno razdoblje.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. Provjerit ćemo kako su učenici riješili zadane zadatke.

109

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

V. vremensku lentu u prilogu.

32. BOSNA U VRIJEME OSMANLIJSKE VLASTI


Zadaci a) materijalni: stjecati znanja o upravnoj podjeli u Osmanlijskom carstvu, vjerskom sastavu

stanovništva (katolici, pravoslavci, muslimani i židovi) i socijalnoj strukturi Bosanskog pašaluka, životu u gradovima, kulturi i djelatnosti franjevaca te posebno o pobuni bosanskih feudalaca

b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata izvan domovinec) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru i uočavanje uzročno-posljedične veze.


Nastavne metode:– izlaganje, razgovor, analiza teksta.


Korelacije:– osvajanja Osmanlija do 17. stoljeća.

Artikulacija sata

UVODNI DIOPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo pripremiti s nekoliko postavljenih pitanja:

1. Kad su se Hrvati doselili na današnje prostore?2. S kim je ratovao Tomislav? Do kuda je protjerao Bugare?3. Pokaži na karti prostor vladavine Petra Krešimira IV.4. Kako se zvao prvi važni bosanski ban? Tko je bio prvi bosanski kralj? 5. Pokaži na karti teritorij koji je obuhvaćala Bosna u doba kralja Tvrtka.6. Kad je i kako Bosna pala pod tursku vlast?

110


Učenike možemo zainteresirati i igrom asocijacija.

„...šaptom pade! ” „hercegova zemlja” stanovnici Hrvatske

naziv po gornjem toku istoimene rijeke

Južno od Bosne od stoljeća sedmog na našim su prostorima

zemlja Kulina bana Hrvoje Vukčić Hrvatinić

Bosna Hercegovina Hrvati

HRVATI U BOSNI I HERCEGOVINI

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Učenike ćemo upoznati s teritorijalnim opsegom Bosanskog pašaluka. To možemo učiniti pomoću zidne povijesne karte ili karte s prozirnice projicirane grafoskopom. Posebno ćemo se zadržati na važnosti mira u Srijemskim Karlovcima (1699.), kojim su određene granice. U sljedećem koraku obrade učenike ćemo upoznati s multikulturalnošću Bosne, koja se ističe u četirima vjerama na jedinstvenom prostoru. Nakon što učenicima objasnimo kakav je društveni sastav stanovništva (feudalci i raja), opisat ćemo im kakav je bio život u gradovima. Naglasit ćemo ulogu franjevaca, koji su očuvali nacionalni identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini. Modelom uzročno-posljedične veze učenicima možemo objasniti pobunu bosanskih feudalaca (1830./1831.).

VJEŽBANJE I PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Vježbanje možemo obaviti na dva načina:

I. Zadavanjem pitanja na koja će učenici samostalno odgovoriti:1. Koja je područja obuhvaćao Bosanski pašaluk?2. Koje vjere postoje na području Bosanskog pašaluka?3. Kakav je bio položaj raje? Što je zulum?4. Usporedi život na selu i život u gradu.5. U čemu je važnost djelatnosti franjevaca na tlu Bosne i Hercegovine?

II. Vježbanjem modela uzročno-posljedične veze:


Mir u Srijemskim Karlovcima (1699.)

djelatnost franjevaca u BiH

pobuna bosanskih feudalaca

111

Hrvatska povijest

ZAVRŠNI DIOPredviđeno vrijeme: 5 min.U završnom dijelu sata metodom uzorka provjerit ćemo učenička rješenja. Dobra ćemo pohvaliti i even-tualno ocijeniti, a netočna preusmjeriti.

PLAN PLOČE

BOSNA U VRIJEME OSMANLIJSKE VLASTI– Bosanski pašaluk – 4 vjere: katolici, pravoslavci, muslimani i židovi → „vjerska tolerancija”– stanovništvo: feudalci i raja (izloženi danku u krvi i zulumu)– razvoj trgovine i obrta → procvat gradova– kultura: bosančica, sevdalinke– franjevci – očuvali hrvatski identitet– želja za samostalnim izborom vezira → pobuna bosanskih feudalaca (predvodi ih Husein-

-beg Gradaščević) – Omer-paša Latas dolazi smiriti Bosnu → nasilje

33. OSMANLIJSKI UZMAK


Zadaci a) materijalni: stjecati znanja o uzmaku Osmanlija tijekom Velikog rata (1683 – 1699.) i rata

(1714. – 1718.) te posebno o borbi Hrvata u Velikom ratu (Slavonija, Lika i Dalmacija)b) odgojni: razvijati osjećaj spremnosti na obranu domovinec) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, uočavanje uzročno-posljedične veze.


Nastavne metode:– izlaganje, razgovor, analiza teksta.


Korelacije:– osvajanja Osmanlija do 17. stoljeća.

Artikulacija sata

112


UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike ćemo pripremiti uz pomoć nekoliko uvodnih pitanja kojima ćemo ponoviti tijek turskih osva-janja:

1. Kad su se Turci Osmanlije pojavili na Balkanskom poluotoku? (sredinom 14. st.)

2. Kad su osvojili balkanske zemlje Srbiju i Bugarsku? (nakon Kosovske bitke 1389. – krajem 14. st.)

3. Kad je Bosna pala pod Tursku vlast? (1463.)

4. Što je to značilo za Hrvatsku? (Turci su tada došli na same granice Ugarsko-Hrvatskog Kraljev-stva, počeli ga pljačkati i dio po dio osvajati.)

5. Zašto je stvorena Vojna krajina? (kao granica, obrambeni pojas, utvrda Habsburgovaca prema Turcima)

6. Po čemu je značajna Krbavska bitka 1493. godine? (veliki poraz Hrvata, kad je izginuo znatan broj hrvatskih velikaša)

7. Koje smo još važne bitke učili? Mohačka bitka (1526.), Sigetska bitka (1566.), Sisačka bitka (1593.)

8. U čemu je značenje Sisačke bitke? (To je prekretnica nakon koje su Turci počeli gubiti.)

Što su bili uzroci obrata ratne sreće? Ponajprije preustroj europske vojske (stvaranje stajaće vojske), koja je postala i kvalitetnije naoružana u odnosu na ranije razdoblje, te sve manji broj janjičara i spahija na turskoj strani.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.U prvom koraku obrade učenike ćemo upoznati s tijekom Velikog rata (1683. – 1699.). Veliki vezir Kara--Mustafa poveo je tursku vojsku na Beč. Beču su pomogle poljske konjaničke čete, koje je predvodio J. Sobjeski. Uslijedio je niz turskih poraza, a kršćanska vojska ušla je duboko u Osmanlijsko carstvo (do Makedonije i Srbije). Rat je okončan Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699.), kojim su Turci izgubili veći dio srednjoeuropskih posjeda. Učenici će pomoću karte ustanoviti koja su to područja. Zatim ćemo grafoskopom projicirati prvu skupinu natuknica.U sljedećem koraku obrade učenicima ćemo izložiti Rat protiv Turaka (1714. – 1718.). Venecija je prva krenula, a uskoro joj se pridružila i Habsburška Monarhija. Rat je okončan Požarevačkim mirom (1718.), kojim je Habsburška Monarhija privremeno dobila nadzor nad Srbijom i južnom Ugarskom. Učenici će opet prepisati nekoliko osnovnih natuknica s prozirnice u bilježnicu, a zatim će nastavnik ili učenik pročitati tekst o Eugenu Savojskome – predvodniku kršćanske vojske protiv Turaka („plemenitom vite-zu”). Nakon što opet zapišu nekoliko osnovnih natuknica u bilježnicu, krenut ćemo na posljednji korak obrade: izložit ćemo učenicima što je bilo s Hrvatskom u Velikom ratu. Ovdje su se posebno istaknuli

113

Hrvatska povijest

fra Luka Ibrišimović u Slavoniji (životopis imamo u udžbeniku), Marko Mesić u Lici, a borbe su se vo-dile i u Dalmaciji.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 13 min.Provjerit ćemo naučenost novih sadržaja tako da učenici sami dopune tablicu.

RAT TRAJANJE ISHOD

VELIKI RAT

1714. – 1718.

Dok učenici ispunjavaju tablicu, možemo pitati 1 – 2 učenika. Na kraju ćemo provjeriti kako su učenici riješili zadatak.

PLAN PLOČE

OSMANLIJSKI UZMAKVeliki rat (1683. – 1699.): – veliki vezir Kara-Mustafa vodi tursku vojsku na Beč → Beču pomogle poljske čete (J. Sobjeski) → niz poraza → kršćanska vojska duboko u Osmanlijskom carstvu– Mir u Srijemskim Karlovcima (1699.): Turci izgubili veći dio srednjoeuropskih posjedaRat od 1714. do 1718. godine– Venecija i Habsburška Monarhija protiv Turaka → Požarevački mir (1718.)– Eugen Savojski – predvodnik kršćanske vojske protiv Turaka („plemeniti vitez”)Hrvatska u velikom ratu: a) Slavonija – Luka Ibrišimović b) Lika – Marko Mesić c) Dalmacija

Tema za pisani radUčenicima ćemo zadati teme za referate koje se tiču kulturne povijesti kako bi ih stigli pripremiti za sat Kulturni razvoj od 16. do početka 18. stoljeća.

114


34. GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE


Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o demografskim promjenama na dijelovima pod osmanlijskom

vlašću, uzrocima teškog stanja u poljoprivredi i razlozima njezina oporavka, razvoju prometa, obrta i trgovine te usponu gradova

b) odgojni: razvoj interesa za nacionalnu gospodarsku povijestc) funkcionalni: vježbanje rada na tekstu, uočavanja uzročno-posljedične veze i snalaženja u vre-

menu i prostoru.


– grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni rad.Inačica 2.

– frontalni, individualni rad.Nastavne metode:

– metoda razgovora, izlaganja, analiza teksta.Nastavna sredstva:

– udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop.Korelacije:

– gospodarski razvoj Hrvatske u ranijim razdobljima, struka učenika.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike ćemo podsjetiti na pojam gospodarstva, što on sve uključuje i o čemu sve ovisi. Porazgovarat ćemo o njihovoj struci i strukom ih pokušati zainteresirati za gospodarsku povijest Hrvata u 17. i 18. stoljeću.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 20 min.Inačica 1.Ako želimo kombinirati oblike rada, možemo učenike podijeliti u četiri skupine s po četiri para te im podijeliti zadatke u skladu s dolje navedenom tablicom.

115

Hrvatska povijest


1. par Čita tekst s podnaslovom Pučanstvo i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Poljoprivreda i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Napredak prometa i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom. Razvoj gradova, luka, obrta i manufakture i vadi natuknice.





3. par Rješava prvi zadatak uzročno-posljedične veze.

Čita izvor koji govori o uzgoju kukuruza i krumpira.

Rješava treći zadatak uzročno-posljedične veze.

Čita izvor o brijačima-kirurzima.

4. par Rješava drugi zadatak uzročno-posljedične veze.

Rješava prvi zadatak uzročno--posljedične veze.

Rješava četvrti zadatak uzročno-posljedične veze.

Rješava peti zadatak uzročno-posljedične veze.

Nakon 10-ak minuta pojedinačne analize počet ćemo zajedničku sintezu: grafoskopom ćemo projicirati osnovne natuknice i postupno ih otkrivati, što će biti podloga za izlaganje učenika koji su imali taj dio gradiva za obradu.

Inačica 2. U prvom koraku obrade učenike ćemo upoznati s posljedicama turskih osvajanja: promjenom demograf-skog sastava stanovništva (doseljavanje Vlaha i Srba, islamizacija te odlazak Hrvata u Austriju i Italiju) i gospodarskim prilikama nakon oslobođenja (poljoprivredna su područja napuštena i zapuštena). S pro-zirnice možemo projicirati prvi dio natuknica koje će učenici zapisati u bilježnice. U sljedećem koraku obrade objasnit ćemo kako je došlo do napretka poljoprivrede nakon uvođenja novih poljoprivrednih kultura (krumpir, kukuruz), te regulacijom obveza kmeta (urbari). Osnova je gospodarskog razvoja i promet, jer o njemu ovisi protok proizvoda, robe i ljudi. Promet je u Hrvatskoj toga vremena unaprijeđen: grade se nove ceste Karolina (Karlovac – Rijeka) i Jozefina (Karlovac – Senj), koje se izvrsno uklapaju u žitni put, čineći cjelinu kombiniranoga riječno-kanalsko-cestovnog prometa. Na grafoskopu možemo projicirati zemljovid koji prikazuje žitni put. Nakon toga učenici će zapisati osnovne natuknice. Zatim ćemo učenicima obrazložiti kako su uspon zabilježili i gradovi (posebno Osijek, Zemun, Požega, Jastre-barsko, Karlovac i drugi), luke (Rijeka, Kraljevica) te kako dolazi do novog razvoja obrta i manufakture. Posebnu pozornost obratit ćemo nastanku cehova – udruženja obrtnika iste struke, te pojavi manufak-turnih radionica, gdje je podjelom rada ostvarena brža, kvalitetnija i jeftinija proizvodnja. Zabilježit ćemo posljednju skupinu natuknica.

VJEŽBANJE I PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Ako smo obradu radili prema prvoj inačici, učenicima ćemo zadati pitanja za provjeru znanja, a ako smo radili prema drugoj inačici, možemo im zadati i zadatke uočavanja uzročno-posljedične veze.

116


I. Pitanja za provjeru znanja:1. Objasni kakve su promjene u sastavu stanovništva nastale nakon turskih osvajanja.2. Zašto su poljoprivredna područja bila zapuštena?3. Što je potaknulo napredak poljoprivrede?4. Kako se razvio promet?5. Što su cehovi, a što manufakture?



promjena sastava stanovništva na području pod Osmanlijama

napredak poljoprivrede

izgradnja Karoline i Jozefine

nastanak cehova

pojava manufaktura

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 8 min. U završnom dijelu sata metodom uzoraka provjerit ćemo ispravnost učeničkih rješenja.

PLAN PLOČE

GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE– turska osvajanja → promjena sastava stanovništva (doseljavanje Vlaha i Srba, islamizacija,

odlazak nekih Hrvata)– nakon oslobođenja → napuštena i zapuštena poljoprivredna područja– napredak poljoprivrede: 1) uvođenje novih kultura (krumpir, kukuruz) 2) urbari = zakoni koji reguliraju odnose feudalca i kmeta– razvoj prometa: Karolina (cesta Karlovac – Rijeka) i Jozefina (cesta Karlovac – Senj)– razvoj gradova (Osijek, Zemun, Požega…), luka (Rijeka, Kraljevica), obrta (cehovi = udruženja

obrtnika iste struke) i manufakture (= radionice s obavljenom podjelom rada)

Tema za pisani radOvisno o svojoj struci, učenici mogu sastaviti pismeno izvješće:

a) o razvoju trgovine u tom razdoblju (R. Horvat: Trgovina) b) o razvoju prometa na temu cestac) o cehovima i obrtu svoga grada.

117

Hrvatska povijest

35. KULTURNI RAZVOJ OD 16. DO POČETKA 18. STOLJEĆA


Zadaci a) materijalni: stjecati znanja o kulturnim dostignućima Hrvata od 16. – 18. st.b) odgojni: razvijati interes za kulturnu povijest hrvatskoga narodac) funkcionalni: stjecati vještinu razlikovanja graditeljskih stilova

(romanika – gotika– renesansa– barok).



Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop, videomaterijal.

Korelacije:Predromanika, romanika, gotika.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Postavit ćemo učenicima nekoliko uvodnih pitanja:

1. Što je kultura?

2. Što bismo danas mogli nazvati kulturom Hrvata?

3. Što misliš, je li kultura slika stanja duha nekog naroda? Obrazloži svoj stav.

4. Koje smo graditeljske stilove u ranome i razvijenome srednjem vijeku učili? Možeš li objasniti razlike?

OBRADAPredviđeno vrijeme: 20 min.Učenike ćemo upoznati s graditeljstvom kasne renesanse: u sjevernoj Hrvatskoj graditeljstvo je for-tifikacijsko, u službi obrane od Turaka (utvrde), a u južnoj se Hrvatskoj i dalje grade crkve (sakralno graditeljstvo). Poseban je slučaj Dubrovnik, koji nije ratno ugrožen (jer plaća visoke poreze) pa se grade raskošne vile. Učenici mogu analizirati slike u knjizi ili im možemo grafoskopom ili episkopom projici-rati slike. Nakon što zapišu nekoliko osnovnih natuknica, objasnit ćemo im do kakvih promjena dolazi u crkvi. Njemački svećenik Martin Luther protivi se prodaji oprosta od grijeha, osobnom bogaćenju sve-ćenika i prodaji crkvenih položaja te utemeljuje novi pokret – reformaciju. Pojava reformacije izazvala

118


je otpor – protureformaciju, što dovodi do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata u Europi (1618. – 1648.). Katolička crkva shvaća da joj je potrebna obnova pa osniva novi crkveni red jezuita (isusovaca), koji su posebno važni za razvoj kulture. Katolička crkva potiče i promjene u graditeljstvu. Pojavljuje se novi stil – barok, s mnoštvom ukrasa, pozlate i dr. U baroknom stilu građena je crkva sv. Katarine u Zagrebu te znatan dio stare jezgre Varaždina. Bilo bi dobro nešto od tih građevina vizualizirati učenicima. Nakon što zapišu nekoliko osnovnih natuknica, počet ćemo obradu renesansne i barokne književnosti (Marin Držić, Hanibal Lucić, Petar Hektorović, Petar Zoranić, Ivan Gundulić). Prema vlastitu izboru možemo im pročitati neki od tekstova zanimljivosti. Iz tog vremena potječe i gramatika Bartola Kašića (1604.). U glazbi važna su djela Ivana Lukačića. Nakon što zapišemo i posljednju skupinu natuknica na ploču (ili ih projiciramo grafoskopom), najavit ćemo učeničke referate.

VJEŽBANJE Predviđeno vrijeme: 15 min. Učenici koji su pripremili referate iznosit će ih pred drugim učenicima koji će im postavljati pitanja, odnosno u bilježnice bilježiti osnovne natuknice. Možemo im i grafoskopom projicirati pitanja na koja će odgovore učenici pronaći u izlaganju svojih kolega jer ćemo im tako skrenuti pozornost na najvažnije stvari.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. U završnom dijelu sata neki će učenici pročitati svoje odgovore na pitanja, odnosno natuknice o refera-tima koje su zapisali u bilježnice.

PLAN PLOČE

KULTURNI RAZVOJ OD 16. DO POČETKA 18. STOLJEĆA– razdoblje renesanse – graditeljstvo: a) sjeverne Hrvatske – fortifikacijsko (utvrde) b) južne Hrvatske – sakralno (crkveno) * Dubrovnik – raskošne vile– reformacija – Martin Luther protiv prodaje oprosta od grijeha, osobnog bogaćenja svećenika i

prodaje crkvenih položaja → protureformacija (Tridesetogodišnji rat u Europi, 1618. – 1648.)– katolička obnova: 1) osnivanje jezuita (isusovca) → razvoj kulture 2) barok (= stil u graditeljstvu, mnoštvo ukrasa, pozlate i dr.) → crkva sv. Katarine u Zagrebu, znatan dio jezgre Varaždina– renesansna i barokna književnost: Marin Držić, Petar Zoranić, Ivan Gundulić– gramatika Bartola Kašića (1604.)– glazba: Ivan Lukačić

119

Hrvatska povijest

36. OSMANLIJSKI UZMAK. GOSPODARSKI I KULTURNI RAZVOJ HRVATSKE OD 16. DO POČETKA

18. STOLJEĆA – PONAVLJANJEJedan nastavni satPonavljanje

Zadaci a) materijalni: ponavljanje već stečenih znanja o povlačenju Osmanlija te gospodarskome i kul-

turnom razvoju Hrvatske od 16. do početka 18. stoljećab) odgojni: razvijanje interesa za gospodarsku i kulturnu nacionalnu povijest c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze.




Korelacije:– Tko su zapravo Turci Osmanlije?

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo kratko podsjetiti na to tko su Turci Osmanlije, kad su se pojavili u Europi, kako im je bila organizirana vojska i slično.

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 25 min.Grafoskopom ćemo projicirati sljedeću tablicu. Postupno ćemo je otkrivati i uz pomoć učenika ponavljati razdoblje ratovanja Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva protiv Turaka Osmanlija.

R A T BITKA / MIR ISHOD

STOGODIŠNJI RAT (1493. – 1593.)

Krbavska bitka (1493.) pobijedili Turci, izginulo hrvatsko plemstvo

Mohačka bitka (1526.) pobijedili Turci, stradao kralj Ludovik Jagelović

Sigetska bitka (1566.) pobijedili Turci, junački poginuo Nikola Šubić Zrinski

120


Sisačka bitka (1593.) PREKRETNICA: pobijedila kršćanska vojska, Turska moć počela slabjeti

DUGI RAT (1593. – 1606.)

mnogo bitaka duž prostranog bojišta

Hrvati oslobodili područje sjeverno od Kupe

mir u Žitvi izjednačio sultana i kralja; Hrvatskoj vraćeni Petrinja, Čazma, Moslavina i područje južno od Kupe

PRVI TURSKI RAT(1663. – 1664.)

Bitka kod Svetog Gottharda na Rabi

pobijedila kršćanska vojska

Mir u Vasvaru (1664.) Hrvati nezadovoljni jer su mogli osloboditi sve svoje zemlje, a nisu to ostvarili; sklopljeno 20-godišnje primirje

VELIKI OSLOBODILAČKI RAT

(1683. – 1699.)

Opsada Beča (1683.) poražena turska vojska

borbe u Lici (1683. – 1689.)

vođe: M. Mesić, D. Kovačević i J. Rukavina → Lika i Krbava oslobođene 1689., ali uključene u sastav Vojne granice

borbe u Dalmaciji(1683. – 1694.)

vođe: Stojan Janković i Franjo Posedarski → Turci istjerani do 1694., Venecija širi posjed

borbe u Slavoniji (1687.) Slavonija pod vlašću Dvorske komore (Austrija)

Bitka kraj Slankamena (1691.)

austrijska vojska porazila tursku vojsku

Bitka kraj Sente (1697.) vojska Eugena Savojskoga porazila tursku vojsku

Mir u Srijemskim Karlovcima (1699.)

utvrđene nove granice Hrvatskog Kraljevstva

RAT (1714. – 1718.) bitke kod Petrovaradina i Beograda

E. Savojski potukao tursku vojsku

Mir u Požarevcu (1718.) Hrvatska stekla područja preko Une

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min. Nakon ponavljanja, možemo učenicima zadati da napišu kratak sastavak na temu gospodarskoga i/ili kulturnog razvoja Hrvatske (16. – 18. st.). Možemo im zadati i nekoliko zadataka uzročno-posljedične veze ili ih mogu učenici i sami osmisliti. Za to ćemo vrijeme ispitati 1 – 2 učenika.

121

Hrvatska povijest

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.U završnih 5 minuta provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na zadatke.

37. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU (16. – 18. ST.) – USUSTAVLJIVANJE CJELINE


Zadaci a) materijalni: usustavljivanje cjeline: od Sabora u Cetinu i dolaska Habsburgovaca na vlast preko

borbi protiv Osmanlija i Mlečana, seljačkih i pučkih buna, Urote zrinsko-frankopanske do oslobađanja od turske vlasti

b) odgojni: razvijanje radnih navika, sistematičnosti u učenjuc) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze.




Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min. S učenicima ćemo napraviti kratak osvrt na prošlu cjelinu. Razmislit ćemo kako bismo to razdoblje hrvatske povijesti mogli nazvati. Započet ćemo naslov, a učenici će upotrijebiti svoju kreativnost i sa-mostalno ga završiti.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 35 min. Učenicima ćemo zadati da si u bilježnicu ucrtaju lentu vremena. Zatim ćemo im grafoskopom projicirati tablicu koju će morati samostalno dopuniti.

122


GODINA DOGAĐAJ VAŽNOST

1526. Mohačka bitka

1527. Sabor u Cetinu

1527. – 1538. građanski rat

1573. Seljačka buna

1593. Sisačka bitka

1671. Urota zrinsko--frankopanska

1683. – 1699. Veliki rat protiv Turaka

1699. Mir u Srijemskim Karlovcima

1714. – 1718. rat protiv Turaka

Zatim će događaje iz tablice unijeti u lentu vremena. Na kraju ćemo im dati da odgovore na pitanja u radnom dijelu udžbenika. Za to vrijeme možemo ispitati 1 – 2 učenika.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. Provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na zadatke.

PLAN PLOČE


38. PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM U HRVATSKOJ


Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o idejama prosvjetitelja, o predstavnicima vladara prosvijećenog

apsolutizma, reformama Marije Terezije i Josipa II., ustroju Banske Hrvatske i Vojne krajineb) odgojni: kroz vjersku toleranciju razvijati svijest o ljubavi prema svome i poštivanju tuđega c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja uzročno-posljedične veze.

123

Hrvatska povijest




– analiza teksta, razgovor, izlaganje. Nastavna sredstva:

– udžbenik, zemljovid, grafoskop.Korelacije:

– pojmovi apsolutizma i centralizma.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenicima ćemo grafoskopom projicirati rebus (PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM). Nakon što netko ispravno riješi rebus, ponovit ćemo s učenicima pojmove: APSOLUTIZAM i CENTRALIZAM.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 20 min. Inačica 1.


1. par Čita tekst s podnaslovom Prosvjetiteljstvo i vadi natuknice

Čita tekst s podnaslovom Prosvijećeni apsolutisti.

Čita tekst s podnaslovom Marija Terezija.

Čita tekst s podnaslovom Josip II.





3. par Čita tekst s podnaslovom Banska Hrvatska u Habsburškoj Monarhiji.

Čita tekst s podnaslovom Vojna krajina.

Čita tekst Zanimljivosti o vješticama.

Čita tekst o unutarnjoj upravi Banske Hrvatske





Nakon pojedinačne analize počet ćemo zajedničku sintezu. Osnova za razgovor bit će natuknice koje ćemo projicirati grafoskopom i postupno ih otkrivati, a učenici će ih objašnjavati i proširivati.Inačica 2. Ako smo se odlučili za pretežito frontalni oblik rada, učenike ćemo prvo upoznati s idejama prosvjetitelja, koji su se zauzimali za vlast razuma i smatrali da su svi ljudi jednaki u pravima. Najviše ih je djelovalo

124


u Francuskoj, ali su se njihove ideje širile po cijeloj Europi. Pod njihovim utjecajem bili su i neki vladari: Katarina II. (ruska carica), Fridrik (pruski kralj) te Marija Terezija i Josip II. – Habsburgovci. Prosvijećeni apsolutisti tvrdili su da vladaju na dobrobit svojih podanika te uvode reforme, otvaraju škole i razvijaju znanost. Zapisat ćemo ili grafoskopom projicirati nekoliko natuknica, a zatim ćemo učenicima uz pomoć tablice izložiti reforme Marije Terezije i Josipa II. Marija Terezija (1740. – 1780.) uvela je opću školsku obvezu, urbarima uredila odnose između kmetova i feudalaca te osnovala Kraljevsko vijeće. U primjeni reformi bila je oprezna jer nije htjela pobuditi nezadovoljstvo nekih interesnih skupina. Njezin sin Josip II. (1780. – 1790.) nije bio toliko oprezan, već se prsimice bacio u reforme: ograničio moć Crkve, uveo vjersku slobodu, kmetovima dao osobnu slobodu i centralizirao upravu. To je uzrokovalo otpor reforma-ma Josipa II. pa ih je u sklopu ostalih događaja u Europi (Francuska revolucija – Marija Antoaneta bila je Josipova sestra) povukao sve osim vjerske ravnopravnosti. Nakon što učenici prepišu tablicu u bilježnicu, posebnu ćemo pozornost posvetiti Banskoj Hrvatskoj. Učenicima ćemo prvo predočiti njezin teritorij na zemljovidu u knjizi ili s prozirnice na grafoskopu, a zatim ćemo im razložiti ustrojstvo njezine unutar-nje uprave, koja se sastojala od hrvatskoga staleškog sabora (zakonodavnog tijela vlasti), bana (izvršne vlasti), velikih župana (upravitelja županija), Gradskog vijeća te sudstva, koje tada nije bilo odvojeno od uprave. Učenici će zapisati nekoliko osnovnih natuknica o Banskoj Hrvatskoj, a zatim ćemo ih upoznati s ustrojem Vojne krajine, kojom je upravljao bečki dvor putem Dvorskog ratnog vijeća.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min. Ponovit ćemo uz pomoć nekoliko postavljenih pitanja, na koja će učenici odgovoriti u svoje bilježnice, a vježbat ćemo uočavanje uzročno-posljedične veze.

I. Pitanja za ponavljanje:1. Za što se zauzimaju prosvjetitelji?2. Navedi nekoliko vladara prosvijećenih apsolutista. 3. Navedi nekoliko reformi Marije Terezije.4. Navedi nekoliko reformi Josipa II.5. Zašto je Josip II. povukao gotovo sve svoje reforme?6. Što si naučio/naučila o unutarnjoj upravi Banske Hrvatske?



pojava prosvijećenih apsolutista

osnivanje Kraljevskog vijeća

ukidanje nekih crkvenih redova

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min.

125

Hrvatska povijest

U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja koja smo im zadali te pose-bno kako su riješili zadatke uočavanja uzročno-posljedične veze.

PLAN PLOČE

PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM U HRVATSKOJProsvjetitelji: za vlast razuma, smatraju da svi ljudi trebaju biti jednaki u pravimaProsvijećeni apsolutisti – vladaju na dobrobit svojih podanika (uvode reforme, otvaraju škole,

razvijaju znanost)– habsburški vladari: Marija Terezija i Josip II.

MARIJA TEREZIJA (1740. – 1780.) JOSIP II. (1780. – 1790.)

• uvela opću školsku obvezu• uredila odnose kmeta i feudalaca

(urbari)• osnovala Kraljevsko vijeće

• ograničio moć crkve, uveo vjersku slobodu

• kmetovima dao osobnu slobodu• centralizirao upravu

– otpor reformama Josipa II. → povukao ih sve (osim vjerske ravnopravnosti)– Banska Hrvatska – ima određenu samostalnost• unutarnja uprava: hrvatski staleški sabor (zakonodavno tijelo vlasti), ban (izvršna vlast), veliki

župani (upravitelji županija), Gradsko vijeće, sudstvo (nije odvojeno od uprave)– Vojna krajina – njome upravlja bečki dvor putem Dvorskoga ratnog vijeća

Tema za pisani radNa temelju neke od sinteza hrvatske povijesti (T. Macan, F. Šišić, D. Pavličević…) učenik može sastaviti pismeno izvješće o Mariji Tereziji i Josipu II.

39. FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecati znanja o okolnostima dolaska hrvatskih zemalja pod prvu austrijsku i

pod francusku vlast, o Ilirskim pokrajinama i o položaju stanovništva pod francuskom vlašću (njezinim dobrim i lošim stranama)

b) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, ljubav prema svim dijelovima domovinec) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, uočavanje uzročno-posljedične veze i

bitnoga u tekstu.

126





Korelacije:– Napoleonova osvajanja (7. razred osnovne škole).

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Druga polovica i kraj 18. stoljeća početak je sve znatnijeg utjecaja prosvjetitelja. Oni utječu na pripadni-ke trećeg staleža, koji se žele u pravima izjednačiti sa svećenstvom i plemstvom, ali utječu i na vladare. Francuska revolucija (1789.) odjeknula je cijelom Europom. Mnogi vladari strahuju da bi se takvo što moglo i njima dogoditi. To je ujedno i razlog zašto Josip II. povlači svoje reforme. Prisjeti se:

1. Tko je pružao otpor reformama Josipa II. i zašto?

2. Pod čijom su vlašću bile Dalmacija i Istra?

3. Sjećaš li se Napoleona (iz 7. razreda osnovne škole)? Što si o njemu zapamtio?

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Učenike ćemo podsjetiti na to kako je Napoleon došao na vlast: spriječio je državni udar, a zatim ga izveo i sam, bio je prvo konzul, a zatim i car. Pošto je pokorio veći dio Europe, doživio je prvi veliki poraz u Rusiji (1812.), a prvi slom u Bici naroda kod Leipziga (1813.), nakon toga je zatočen na Elbi, ali se uskoro vratio na vlast („Sto dana”) te konačan poraz doživio u Bici kod Waterlooa (1814.), nakon čega je zatočen na Sv. Helenu, gdje je i umro. Učenici će zapisati nekoliko osnovnih natuknica na ploču. U sljedećem koraku obrade objasnit ćemo kako je uopće došlo do toga da dijelom Hrvatske zavladaju Francuzi. Nakon ukidanja Mletačke Republike (1797.) Dalmacija i Istra našle su se u sklopu Habsburške Monarhije. Tada se prvi put javila i želja za ujedinjenjem s Banskom Hrvatskom (Andrija Dorotić). Kompleksnost sudbine Andrije Dorotića možemo ilustrirati tekstom zanimljivosti, kojega će učenici sami prokomentirati. Zatim ćemo uz pomoć tablice (v. PLAN PLOČE) objasniti koje su dobre, a koje loše strane francuske vlasti u Hrvatskoj. Dobre su, svakako, izgradnja cesta (Lujzijana i Marmontova cesta), otvaranje osnovnih škola (nastava na hrvatskome), prve novine na hrvatskome Kraglski Dalmatin) te rječnik ilirskog jezika. No stanovništvu su teško padali stalno novi porezi i novačenje vojnika. Francuska uprava u hrvatskim zem-ljama imala je dvije etape: prvu – 1805. – 1809., kad su postojali civilni upravitelj (V. Dandolo) i vojni (A. Marmont). U drugoj etapi postojanja Ilirskih pokrajina (1809. – 1813.) sa središtem u Ljubljani samo je jedan upravitelj – A. Marmont. Nakon Napoleonova sloma (1813.) Ilirske su pokrajine priključene Habsburškoj Monarhiji, a javljaju se nove želje za ujedinjenjem (M. Vrhovac).

127

Hrvatska povijest

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Kao i obično, ponovit ćemo uz pomoć nekoliko kratkih pitanja, a vježbati možemo uočavanje uzročno--posljedične veze.

I. Pitanja za provjeru znanja:1. Tko je ukinuo Mletačku Republiku?2. Tko je bio civilni, a tko vojni upravitelj u Hrvatskoj pod Francuzima?3. Koji su teritorij uključivale Ilirske pokrajine? Gdje se nalazilo upravno središte? Tko je bio

njihov upravitelj?4. Što su dobre, a što loše strane vladavine Francuza u Hrvatskoj? 5. Kad su ukinute Ilirske pokrajine?

II. Uočavanje uzročno-posljedične veze


ukinuće Mletačke Republike

želje za ujedinjenjem Dalmacije s Banskom Hrvatskom

izgradnja Lujzinske ceste

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 3 min.U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na zadana pitanja. Dobra ćemo rješenja kao i obično, pohvaliti, a loša ispraviti.

PLAN PLOČE

FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ– Napoleon – na vlast došao državnim udarom, prvo konzul, zatim car; pokorio veći dio Europe → poraz u Rusiji (1812.), prvi slom kod Leipziga (1813.), zatočenje na Elbi, pa povratak na vlast („Sto dana”), poraz kod Waterlooa (1814.) → zatočenje i smrt na Sv. Heleni

FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ (1805. – 1813.)

dobre strane loše strane

izgradnja cesta otvaranje osnovnih školaprve novine na hrvatskome (Kraglski Dalmatin) rječnik ilirskog jezika

novi porezinovačenje vojnika

– Dalmacija i Istra – nakon ukidanja Mletačke Republike (1797.) u sklopu su Habsburške Monarhije → želja za ujedinjenjem s Banskom Hrvatskom

128


– Francuska uprava u hrvatskim zemljama: a) 1805. – 1809.: V. Dandolo – civilni upravitelj, A. Marmont – vojni upraviteljb) Ilirske pokrajine (1809. – 1813.) – središte u Ljubljani, upravitelj A. Marmont

– slom Napoleona (1813.) → Ilirske pokrajine priključene Habsburškoj Monarhiji → nove želje za ujedinjenjem (M. Vrhovac)

Tema za pisani radUčenik na temelju literature D. Pavličević: Povijest Hrvatske (poglavlje Francuske Ilirske pokrajine, str. 241. – 242.) može sastaviti pisani rad.

40. PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM I FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ – PONAVLJANJE


Zadaci a) materijalni: ponavljanje usvojenih sadržaja o prosvijećenom apsolutizmu u Hrvatskoj (reforma-

ma Marije Terezije i Josipa II.) i francuskoj vlasti u Hrvatskojb) odgojni: razvijanje interesa za kulturnu i gospodarsku nacionalnu povijestc) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru te uočavanje uzročno-posljedične veze.

Oblici rada:– frontalni, grupni, individualni.



Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Sat možemo započeti igrom asocijacije. Učenici će pogađati zagonetni pojam, a kad ga odgonetnu, netko će ga od učenika objasniti.

„Buddha” diktatura

pametan, bistar vlast jednoga

129

Hrvatska povijest

prosvijetljen oslonac na vojsci, policiji i činovnicima

prosvijećen apsolutizam

prosvijećeni apsolutizam

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Učenike možemo podijeliti u tri skupine. Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena. Označit ćemo razdoblje vladavine Marije Terezije, vladavine Josipa II. i francuske vlasti u Hrvatskoj. Po dva predstavnika svake skupine trebat će dopuniti po jedan dio lente. Kad završe, dobit ćemo cjelinu. Dva učenika iz prve klupe odredit ćemo da ocijene izvedbu svake skupine ocjenom od 1 – 5. Tako će učenici vidjeti da baš i nije jednostavno ocjenjivati nečije znanje.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min. Vježbat ćemo na temelju zadataka u radnom dijelu udžbenika. Učenici će na to odgovarati, a za to vri-jeme ispitat ćemo 1 – 2 učenika.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min.U završnom dijelu sata provjerit ćemo učenička rješenja. Dobra ćemo pohvaliti, a loša preusmjeriti.

41. HRVATSKI NARODNI PREPORODJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o političkom položaju Hrvata (između bečkog centralizma i ugar-

skog pritiska) te o znamenitim preporoditeljima zaslužnima za stvaranje hrvatskoga književnog jezika

b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest i ljubavi prema hrvatskom jeziku c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanja uzročno-posljedične veze i

uočavanja bitnoga u tekstu.


– grupni, rad u paru, individualni, frontalni.

130


Inačica 2.– frontalni i individualni.

Nastavne metode:– analiza teksta, razgovor, izlaganje, demonstracija.


Korelacije:– hrvatske budnice.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo podsjetiti na pjesmu Još Horvatska nij propala ili Lijepu našu. Time ćemo najbolje naja-viti današnju temu – Hrvatski narodni preporod.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Inačica 1. Učenike možemo podijeliti na četiri skupine s po četiri para i podijeliti im zadatke kao što je navedeno u tablici.


1. par Čita tekst s podnaslovom Otpor pritisku iz Ugarske i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Nastup mladog naraštaja i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Politički i gospodarski program preporoda i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Kulturna djelatnost preporoditelja i vadi natuknice.





3. par Čita tekst s podnaslovom Djelovanje političkih stranaka i vadi natuknice.

Čita tekst kao 1. par iste skupine i odgovara na prvi zadatak uzročno--posljedične veze

Čita tekst s podnaslovom Hrvatski sabor 1847. godine i vadi natuknice.

čita tekst kao 1. par iste skupine i odgovara na treći zadatak uzročno--posljedične veze.


Čita tekst kao 3. par 1. skupine i odgovara na drugi zadatak uzročno--posljedične veze.


Čita tekst kao 3. par 3. skupine i odgovara na četvrti zadatak uzročno--posljedične veze.

Inačica 2. Ako smo se zbog opsežnosti gradiva ipak odlučili za pretežito frontalni oblik rada, učenike ćemo prvo

131

Hrvatska povijest

podsjetiti na pojam bečkog centralizma. Hrvati su mu se u to vrijeme pokušali oduprijeti tako da je Hr-vatski sabor (1790.) dio svojih ovlasti prenio na ugarski sabor. Ovime su Hrvati sebi otežali položaj jer u Ugarskoj se tada već nazire želja za stvaranjem „Velike Mađarske” od Karpata do Jadrana. Učenicima možemo pokazati taj prostor na zemljovidu. Premda su ovdje živjeli mnogi nemađarski narodi, Lájos Kossuth tvrdio je da ovdje ne vidi drugog naroda. Pomađariti nemađarske narode moglo se uvođenjem mađarskog jezika u škole i urede (mađarizacijom). Mađarizacija je izazvala otpor hrvatskoga plemstva (predvođenoga M. Vrhovcem), koje se odupire zauzimanjem za očuvanje latinskog jezika kao službe-noga. Učenici će zapisati natuknice u bilježnicu (v. PLAN PLOČE). U sljedećem koraku obrade učenike ćemo upoznati s nastupom mladog naraštaja okupljenoga oko Ljudevita Gaja koji nazivamo „hrvatskim prepo-roditeljima”. Ljudevit Gaj bio je autor Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.), u kojoj se zauzimao za pojednostavnjenje i standardizaciju hrvatskog pravopisa, pri čemu bi svi trebali prijeći na štokavštinu radi šire integracije južnoslavenskih naroda. Grof Janko Drašković stvorio je Disertatiju (iliti razgovor darovan gospodi poklisarom) 1832. godine, što je bio politički i gospodarski program preporo-da. U njemu se zauzimao za stvaranje „Velike Ilirije”. Nakon što učenici zapišu natuknice u bilježnice, s prozirnice ćemo projicirati sliku Muževi ilirske dobe. Pitat ćemo učenike prepoznaju li koga od njih (možda Jelačića, Mažuranića, Preradovića…). Zatim ćemo ih upitati vide li među njima i koju ženu. U sljedećem koraku obrade učenicima ćemo ukratko izložiti kulturnu djelatnost preporoditelja: Novine Horvatzke, otvaranje knjižnica i čitaonica, drame i opere na hrvatskom jeziku, djelatnost Matice ilirske i dr. Pošto zapišu osnovne natuknice u bilježnice, ukratko ćemo izložiti djelovanje političkih stranaka: Ilirska (Narodna) stranka i Horvatsko-vugerska stranjka. Često su se sukobljavale, a vrhunac sukoba bile su Srpanjske žrtve (1845.). Vrhunac hrvatskoga narodnog preporoda uslijedio je 1847. godine, kad je Hrvatski sabor proglasio hrvatski jezik službenim.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Ponavljanje ćemo provesti pomoću nekoliko jednostavnih pitanja, a vježbati možemo uočavanje uzročno--posljedične veze prema već poznatom modelu. Ako smo radili prema prvoj inačici, samo ćemo ponav-ljati, jer su pitanja uzročno-posljedične veze sadržane u dijelu obrade.

I. Pitanja za ponavljanje:1. Kakav je bio politički položaj Hrvata krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća? (Hrvatske

zemlje bile su podijeljene.)2. Čijem su pritisku hrvatske zemlje bile izložene? (bečkom centralizmu i mađarizaciji)3. Kako su se Hrvati odupirali bečkom centralizmu, a kako mađarizaciji? (bečkom centralizmu

– vezavši se uz ugarsko plemstvo, a mađarizaciji – zagovaranjem uporabe latinskog jezika)4. Navedi nekoliko znamenitih preporoditelja i njihovih djela. (Lj. Gaj: Kratka osnova, J. Dra-

šković: Disertacija, V. Lisinski: Ljubav i zloba, I. Kukuljević: Juran i Sofija…)5. Što smatramo vrhuncem hrvatskoga narodnog preporoda? (odluku hrvatskog sabora da je

hrvatski služben jezik, 1847. godine)

132




Kratka osnova… Ljudevita Gaja

osnivanje Horvatsko-vugerske stranjke (1841.)

Novine Horvatzke Ljudevita Gaja

odluka Hrvatskog sabora da hrvatski postane službeni jezik (1847.)

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. Metodom uzoraka provjeriti ćemo rješenja učenika. Ispravna ćemo ocijeniti, a polovična preusmjeriti.

PLAN PLOČE

HRVATSKI NARODNI PREPOROD– bečki centralizam → Hrvatski sabor (1790.) – dio svojih ovlasti prenosi na ugarski sabor– „Velika Mađarska”– od Karpata do Jadrana → mađarizacija → otpor: zauzimanje za latinski

jezik kao službeni u Hrvatskoj – nastup mladog naraštaja – okupljeni oko Ljudevita Gaja → preporoditelji– Lj. Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.) → za pojednostavnjenje

pravopisa (štokavština)– J. Drašković: Disertacija (1832.) – politički i gospodarski program preporoda– kulturna djelatnost preporoditelja: Novine Horvatzke, otvaranje knjižnica i čitaonica, drame i

opere na hrvatskom jeziku – djelovanje političkih stranaka: Ilirska (Narodna) stranka i Horvatsko-vugerska stranjka– vrhunac preporoda: Hrvatski sabor proglasio hrvatski jezik službenim (1847.)

Tema za pisani radUčenici mogu sastaviti pismena izvješća o znamenitim preporoditeljima: Ljudevit Gaj, Janko Draško-vić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Petar Preradović, Vatroslav Lisinski, Maksimilijan Vrhovac ili Dragojla Jarnević.

133

Hrvatska povijest

42. BAN JOSIP JELAČIĆ – OTPOR UGARSKOM HEGEMONIZMU


Zadaci a) materijalni: usvajati znanja o načinu izbora i djelatnosti bana Josipa Jelačića, političkim i

društvenim promjenama u njegovo doba (rat s Mađarima, ukidanje kmetstva, zastupnički sabor) te o Oktroiranom ustavu cara Franje Josipa

b) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini, interesa za nacionalnu povijestc) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja uzročno-posljedične veze.




Korelacije:– pjesma Ustani bane

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 10 min.Učenike ćemo podsjetiti na pjesmu Ustani bane. Reći ćemo da je ta pjesma nastala 1903., u vrijeme zasićenja Hrvata dvadesetogodišnjom mađarizacijom bana Khuena Héderváryja. Ban Jelačić postao je simbolom otpora Hrvata svakoj podčinjenosti (mađarizaciji, velikosrpstvu i jugoslavenskom unitarizmu u Kraljevini Jugoslaviji, pa i komunizmu, koji je potpuno zatirao nacionalne posebnosti).

OBRADAPredviđeno vrijeme: 20 min.Učenike ćemo podsjetiti na Proljeće naroda 1848. U sklopu revolucija, koje su zahvatile gotovo cijelu Europu, čuli su se zahtjevi za ujedinjenjem (Italija, Njemačka), uspostavom republike (Francuska), rav-nopravnosti naroda (Habsburška Monarhija), ukinućem kmetstva, uspostavom građanskih sloboda i dr. I u Zagrebu se održala „velika narodna skupština” (25. III. 1848.), na kojoj su sročeni „Narodni zahtje-vi”, među kojima je prvi bio postavljanje Josipa Jelačića za bana, zatim ukidanje kmetstva, organizacija narodne straže, uvođenje hrvatskoga u škole, građanske slobode… Zatim ćemo učenicima grafoskopom projicirati prvih nekoliko natuknica. Neovisno o tome, kraljevom voljom, Josip Jelačić postao je hrvat-skim banom, zatim generalom i zapovjednikom Vojne krajine, a nešto poslije i namjesnikom Rijeke i Dalmacije, pa je barem na trenutak pod svojom vlašću ujedinio sve hrvatske zemlje. Uslijedile su zatim Jelačićeve važne odluke: prekid državnopravnih veza s Ugarskom, osnivanje Banskog vijeća, ukinuće

134


kmetstva te saziv prvoga zastupničkog sabora. Nakon što učenici zapišu osnovne natuknice, učenike ćemo upoznati s hrvatsko-mađarskim ratom (1848./1849.). U njemu je Jelačić bio uspješan, a pomogao je caru Franji Josipu da se održi na vlasti. Rat je okončan kad je u Mađarsku upala ruska vojska cara Nikole i do kraja slomila Mađare. Ipak, car je s Hrvatima postupio isto kao i s Mađarima: nametnuo je (oktroirao) ustav kojim je Habsburška Monarhija postala centralistička država, a ugarski i hrvatski sabor izgubili su pravo samostalnog odlučivanja.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Ponovit ćemo uz pomoć nekoliko postavljenih pitanja, a zatim ćemo vježbati snalaženje u prostoru i vremenu (pomoću povijesnog zemljovida) te uočavanje uzročno-posljedične veze.

I. Pitanja za ponavljanje:1. Kakvi su zahtjevi izraženi u Zagrebu 1848.?2. Kako je ban Jelačić ujedinio sve hrvatske zemlje?3. Što je sve ban Jelačić poduzeo?4. Kako je okončan rat protiv Mađara?5. U čemu je loša strana Oktroiranog ustava?

II. Snalaženje u vremenu i prostoru:

Pomoću zemljovida učenici će ustanoviti kretanje Jelačićeve vojske u zimskoj vojnoj protiv Ma-đara.

III. Uočavanje uzročno-posljedične veze:


Zahtjevi naroda (1848.)

Mađarska revolucija (1848.)

Oktroirani ustav (1849.)

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. Provjerit ćemo ispravnost učeničkih rješenja.

135

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

BAN JELAČIĆ – OTPOR UGARSKOM HEGEMONIZMU– Proljeće naroda 1848. → zahtjevi: ujedinjenje (Italija, Njemačka), uspostava republike

(Francuska), ravnopravnost naroda (Habsburška Monarhija), ukinuće kmetstva– narodna skupština u Zagrebu (25. 3. 1848.) → „Narodni zahtjevi”: Jelačića za bana, ukidanje

kmetstva, organizacija narodne straže, hrvatski u škole, građanske slobode…– Josip Jelačić – postao hrvatskim banom, generalom i zapovjednikom Vojne krajine, a poslije i

namjesnikom Rijeke i Dalmacije → ujedinio pod svojom vlašću sve hrvatske zemlje– Jelačićeve odluke: prekid državnopravnih veza s Ugarskom, osnivanje Banskog vijeća,

ukinuće kmetstva, saziv prvoga zastupničkog sabora– hrvatsko-mađarski rat (1848./1849.) – Jelačić uspješan, pomogao caru Franji Josipu da se

održi na vlasti → ruska vojska do kraja slomila Mađare– car nametnuo (oktroirao) ustav → Habsburška Monarhija postala centralistička država

(ugarski i hrvatski sabor izgubili su pravo odlučivanja)

Tema za pisani radUčenik može na temelju djela A. Mijatovića: Ban Josip Jelačić, Zagreb 1992. sastaviti pismeno izvješće o najpopularnijem hrvatskom banu, koji je poslije postao simbol otpora Hrvata svakoj tuđinskoj vlasti (Khuenu Héderváryju, Karađorđevićima i Kraljevini Jugoslaviji, pa i socijalističkoj Jugoslaviji).

43. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA – USUSTAVLJIVANJE CJELINE

Zadaci a) materijalni: usustavljivanje cjeline: ponavljanje sadržaja o reformama Marije Terezije i Josipa II.,

francuskoj vlasti u Hrvatskoj, hrvatskom narodnom preporodu, djelatnosti bana Josipa Jelačića b) odgojni: razvijanje navike usustavljivanja gradiva i kontinuiranog učenja c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze:



Nastavna sredstva:– grafoskop.

Artikulacija sata

136


UVODPredviđeno vrijeme: 7 min. Učenike ćemo pripremiti tako što ćemo razdoblje druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća nazvati Vremenom reformi i revolucija. Počet ćemo time kao tezom koju će učenici morati dokazati ili pobiti.

1. Tko je provodio reforme? Koje?

2. Tko je dizao revolucije? Kada?

3. Što su bili uzroci, a što posljedice tih događaja?

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 20 min. Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena u koju ćemo upisati žarišne događaje oko kojih ćemo uz pomoć primjera uzročno-posljedične veze izvesti ponavljanje.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Grafoskopom možemo projicirati tablicu, koju će učenici sami dovršiti. Za to vrijeme možemo ispitati 1– 2 učenika.


1740. – 1780. vladavina Marije Terezije

1780. – 1790. vladavina Josipa II.


1805. – 1813. francuska vlast u Hrvatskoj

1830. Kratka osnova Ljudevita Gaja

1832. Disertatia Janka Draškovića

1847. uvođenje hrvatskoga kao službenog jezika

1848. „Zahtijevanja naroda”

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min.Provjerit ćemo učenička rješenja. Dobre ćemo pohvaliti i nagraditi ocjenom, a pogrešna ćemo preu-smjeriti. Ostane li vremena, učenike možemo zabaviti i rješavanjem igre asocijacija.

137

Hrvatska povijest

strani arena Luj XIV. Zeleni

brbljavi rat Anžuvinac Savski

književni prsa o prsa Posavski Cezar

jezik borba Ljudevit Gaj

Hrvatski narodni preporod

PLAN PLOČE

V. vremensku lentu u prilogu

44. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBAJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: usvojiti znanja o uvođenju, provedbi i slomu novog apsolutizma, djelovanju bana

Jelačića u okolnostima neoapsolutizma, zasjedanju Hrvatskog sabora 1861. * novi pojmovi: neoapsolutizam, germanizacija b) odgojni: razvijati demokratičnost, parlamentarizam, poštovanje tuđeg mišljenjac) funkcionalni: vježbati rad na tekstu, uočavanje uzročno-posljedične veze.


– grupni rad, rad u paru, frontalni rad, individualni rad.Inačica 2.

– frontalni i individualni rad.Nastavne metode:

– rad na tekstu, metoda razgovora i demonstracije.Nastavna sredstva:


– pojam personalne unije (Pacta Conventa, 1102.), prekid veza s Ugarskom (1848.).

138


Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike ćemo pripremiti tako da ih podsjetimo na prilike u Hrvatskoj 1848./1849.: bana Jelačića, Oktroira-ni ustav i carev apsolutizam. Podsjetit ćemo ih i na značenje pojmova Oktroirani ustav i apsolutizam.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Inačica 1.Učenike ćemo podijeliti u 4 skupine, prema sljedećoj tablici (v. tablica). Prva će skupina analizirati tekst s podnaslovom Novi apsolutizam, druga s podnaslovom Djelovanje bana Josipa Jelačića, treća – Slom neoapsolutizma, a četvrta Zasjedanje Hrvatskoga sabora 1861.


1. par Čita tekst Novi apsolutizam i vadi natuknice.

Čita tekst Djelovanje bana Josipa Jelačića i vadi natuknice.

Čita tekst Slom neoapsolutizma i vadi natuknice.

Čita tekst Zasjedanje Hrvatskog sabora 1861. i vadi natuknice.





3. par Analizira stav bana J. Jelačića prema uhođenju.

Analizira izvor o Bachovim husarima.

Čita i analizira zanimljivost o prvoj željezničkoj pruzi u Hrvatskoj.

Čita i analizira zanimljivost o prvoj željezničkoj pruzi u Hrvatskoj.

4. par Odgovara na pitanja

Odgovara na pitanja Odgovara na pitanja

Odgovara na pitanja

Nakon pojedinačne analize počet ćemo zajedničku sintezu: predstavnici skupina izlazit će pred ploču i iznositi najvažnije iz svoga dijela teksta, a nastavnik će zapisivati najvažnije natuknice na ploču.

Inačica 2.Učenike ćemo upoznati sa značenjem Oktroiranog ustava, koji je značio jačanje bečke centralizacije i početak razdoblja novog apsolutizma. Oslonac takve vladavine bili su činovnici, vojska i policija. Čino-vnici na „mala vrata” donose germanizaciju, a narod ih naziva Bachovim husarima. Osim toga, dolazi i do ukidanja građanskih sloboda, pri čemu ćemo posebno naglasiti važnost tog pojma u duhu demokra-cije. Kroz izvor u udžbeniku možemo pokazati kako je germanizacija kod nekih izazvala čak „izraze zadovoljstva”. Zatim ćemo na ploču zapisati prvi dio natuknica, ili ih projicirati grafoskopom. Nakon toga učenike ćemo upoznati s djelovanjem bana Jelačića. Posebno ćemo naglasiti njegovo zau-zimanje za razvoj kulturne i crkvene posebnosti Hrvata primjerom podizanja Zagrebačke biskupije na čast nadbiskupije. Nakon što postavljanjem pitanja s kraja odjeljka provjerimo naučenost novih sadržaja,

139

Hrvatska povijest

zapisat ćemo novu skupinu natuknica ili ih projicirati s prozirnice.U sljedećem koraku obrade učenicima ćemo skrenuti pozornost na važnost zasjedanja Hrvatskog sabora 1861. godine, jer je to ujedno značilo i početak stranačkog života u Hrvata. Ovdje će doći do izražaja tri mišljenja o načinu ujedinjenja Hrvata s Ugarskom: pravaša, unionista i narodnjaka. Premda su bili u manjini, istaknut ćemo zauzimanje pravaša za samostalnu hrvatsku državu, jer se u tome vidi težnja Hrvata za uspostavom samostalne hrvatske države neovisne o Beču i Pešti. Pobijedilo je mišljenje na-rodnjaka, što je poslije postalo poznato kao čl. 42. Kako ne bismo govorili samo o političkoj povijesti, učenicima možemo pročitati zanimljivost o otvaranju željezničke pruge između Kotoribe i Macinca u Međimurju.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 13 min.Neovisno o načinu obrade, nastavnik će u završnom dijelu sata postaviti nekoliko pitanja kojima će provjeriti koliko su učenici usvojili nove spoznaje. Pitanja učenicima možemo postaviti usmeno ili ih projicirati grafoskopom, a mogu biti sljedeća:

1. Čime je započelo razdoblje novog apsolutizma u Hrvatskoj? (uvođenjem oktroiranog ustava)

2. Što su najteže posljedice novog apsolutizma? (germanizacija i ukidanje građanskih sloboda.)

3. Na koji je način ban Jelačić djelovao u doba novog apsolutizma? (djelovanje na kulturnome i vjerskom području)

4. U čemu je značenje Listopadske diplome? (Potvrđena je jednakost svih ljudi i najavljeno je sazi-vanje svih zemaljskih sabora, što je značilo slom neoapsolutizma.)

5. Tko je postao hrvatskim banom nakon Jelačićeve smrti? (Barun Josip Šokčević.) Koje su njego-ve zasluge? (uvođenje hrvatskog jezika kao službenoga)

6. Zašto se sastao Hrvatski sabor 1861.? (Zato da se odredi prema Austriji i Ugarskoj.)

7. Kakva su politička mišljenja iznesena na saboru 1861.? (pravaši, unionisti, narodnjaci…)

8. Za što se svaka od tih triju političkih skupina zauzimala? (unionisti za bezuvjetno ujedinjenje s Ugarskom, Stranka prava za samostalnu Hrvatsku, Narodna stranka za ujedinjenje s Ugarskom uz uvjet priznanja ravnopravnosti i cjelovitosti Hrvatske)

9. Čije je mišljenje prevladalo kao zaključak sabora 1861.? (Narodna stranka – članak 42.)

140


PLAN PLOČE

HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBA– Oktroirani ustav (1849.) → HM je centralistička država (središnji parlament u Beču)– car Franjo Josip ukida ustav i uvodi novi apsolutizam → germanizacija, ukidanje građanskih

sloboda– J. Jelačić – ograničene političke aktivnosti, djelovanje na kulturnome i vjerskom području:

1) ujedinjenje Zagreba (1850.)2) Zagrebačka nadbiskupija (1852.)

– Listopadska diploma (1860.) – potvrda jednakosti ljudi pred zakonom, najava sazivanja svih zemaljskih sabora

HRVATSKI SABOR (1861.)

* zadaća: odrediti se prema Austriji i Ugarskoj, izabrati predstavnike za Carevinsko vijeće

NARODNA STRANKA UNIONISTI STRANKA PRAVA

• obnova saveza s Ugarskom uz uvjet priznanja neovisnosti, ravnopravnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske

• bezuvjetni savez s Ugarskom • samostalna Hrvatska vezana uz HM samo osobom vladara (personalna unija)

Članak 42: savez uz uvjet priznanja neovisnosti, ravnopravnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske

Tema za pisani radUčenik može na temelju djela A. Lukinovića: Zagreb – devetstoljetna biskupija i F. Šanjeka: Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, napisati pisani rad s naslovom Nastanak zagrebačke nadbiskupije.

45. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA Jedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka Austro-ugarske nagodbe, uzrocima i po-

sljedicama Hrvatsko-ugarske nagodbe, o Rakovičkoj buni i počecima industrijalizacije Hrvatskeb) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku političku, ali i gospodarsku povijestc) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru.

141

Hrvatska povijest




Korelacije:– personalna unija, Hrvatski sabor 1790., ban Jelačić, Hrvatski sabor 1861.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike ćemo zabaviti igrom asocijacije.

kralj Tomislav sveti Ištvan dogovor

Lijepa naša Arpadovići Mefisto

Republika … personalna unija sporazum

… nogometna liga Mađarska pogodba

HRVATSKA UGARSKA NAGODBA

HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA

Nakon što pogode zagonetni pojam, postavit ćemo im nekoliko uvodnih pitanja:a) Kad su Hrvati stupili u zajednicu s Ugarskom? (nakon Zvonimirove smrti)b) Što je to personalna unija? (zajednica dvaju ili više država povezanih osobom vladara.)c) Kad su Hrvati prekinuli veze s Ugarskom? (za bana Jelačića 1848.)d) Zašto je sazvan Hrvatski sabor 1861.? (Kako bi se razmotrili odnosi Hrvata prema Ugarskoj i

Austrijie) Što je bio zaključak tog sabora? (Čl. 42 – Hrvatska će ući u zajednicu s Mađarima ako joj se

prizna teritorijalna cjelovitost i samostalnost.)

OBRADAPredviđeno vrijeme: 20 min.Za početak obrade učenike ćemo upoznati s novom silom u tadašnjoj Europi – Njemačkom. Položaj Njemačke možemo prikazati na povijesnom zemljovidu s prozirnice. Njemačka je nastala ujedinjenjem feudalnih država oko Pruske, nakon poraza Austrije i Francuske. Taj poraz Habsburške Monarhije od Pruske poljuljao je njezin položaj u Europi: car Franjo Josip uviđa da je nužna nagodba Austrije s Ugar-skom kako bi iznutra osnažila njegovu zemlju. Nakon što učenici zapišu osnovne natuknice u bilježnicu, upoznat ćemo ih s odredbama Austro-ugarske nagodbe (1867.). Došlo je do podjele države na austrijski i ugarski dio Monarhije te poslova na unutarnje (školstvo, prosvjeta, trgovina) i zajedničke (vanjski poslovi,

142


vojska i financije). Mađarima je ostavljeno da se nagode s Hrvatima. Zapisat ćemo osnovne natuknice ili ih projicirati grafoskopom, a potom objasniti učenicima kako je došlo do Hrvatsko-ugarske nagodbe. Banom postaje Levin Rauch, koji tijekom izbora provodi niz prijevara pa tako osigurava unionistima većinu. Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi (1868.), Hrvatska je zadržala poseban položaj, ali samostal-ne odluke može donositi samo na području sudstva, školstva, bogoštovlja i unutarnje uprave. Hrvate je najteže pogađala financijska nesamostalnost, odnosno odljev hrvatskog novca. Poseban je slučaj sud-bina Rijeke, koja je „Riječkom krpicom” (na prijevaru) pripala Ugarskoj. Opet ćemo zapisati nekoliko sljedećih natuknica na ploči ili ih projicirati grafoskopom. U sljedećem koraku obrade izložit ćemo što je bilo s Hrvatskom nakon Nagodbe. Sabor je izglasovao novi zakon: svako kršenje Nagodbe postaje kazneno djelo. Ipak, Nagodba će se u sljedećem razdoblju često kršiti, a Hrvati će je pokušati preinačiti – revidirati. Učenicima ćemo ispričati i ulogu Eugena Kvaternika u tom razdoblju, koji je nakon brojnih neuspjelih diplomatskih pregovora podigao bunu u Rakovici (1871.), gdje je očekivao podršku nezado-voljnoga pravoslavnog pučanstva, ali je buna zbog izdaje doživjela neuspjeh. Bunu možemo ilustrirati slikama E. Kvaternika i slikom posljedica bune (O. Iveković). Kako ne bismo učenicima govorili samo o političkoj povijesti, upoznat ćemo ih i s početkom industrijalizacije u Hrvatskoj (polovica 19. st.) – s dolaskom parnog stroja i željeznice u Hrvatsku.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min. Ponavljanje ćemo obaviti s nekoliko jednostavnih pitanja, a zatim ćemo vježbati uočavanje uzro-čno-posljedične veze.

I. Primjeri pitanja za ponavljanje:1. Što je značilo jačanje Pruske u Europi? (ugrožavanje položaja Habsburške Monarhije)2. Zašto se austrijski car odlučio nagoditi s Mađarima? (Kako bi iznutra učvrstio Monarhiju.) 3. Što znaš o Austro-ugarskoj nagodbi? (podjela na austrijski i ugarski dio države, na zajedni-čke i samostalne poslove)

4. U čemu je sličnost s Hrvatsko-ugarskom nagodbom? (također podjela na zajedničke i unutar-nje poslove)

5. Koji su dijelovi Nagodbe najteže pogodili Hrvatsku? (nesamostalnost u financijama)



Pruska je porazila Francusku i Austriju

nastanak Njemačke ugrožavanje austrijskih posjeda

Hrvatsko-ugarska nagodba

Rakovička buna (1871.)

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 8 min.

143

Hrvatska povijest

Pregledat ćemo kako su učenici odgovorili na postavljene zadatke. Dobre ćemo pohvaliti, a pogrešne preusmjeriti. Posebnu pozornost obratit ćemo modelu uočavanja uzročno-posljedične veze.

PLAN PLOČE

HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA – Njemačka – nova velika sila u Europi, nastala ujedinjenjem oko Pruske, nakon poraza Austrije

i Francuske → poljuljan položaj Habsburške Monarhije u Europi → nužna nagodba Austrije s Ugarskom

– Austro-ugarska nagodba (1867.): podjela na austrijski i ugarski dio Monarhije, unutarnje (škol-stvo, prosvjeta, trgovina) i zajedničke poslove (vanjski poslovi, vojska i financije)

– Hrvatsko-ugarska nagodba (1868.): Hrvatska zadržala poseban položaj, ali samostalne odluke samo na području sudstva, školstva, bogoštovlja i unutarnje uprave

– „Riječka krpica” – na prijevaru Rijeka pripala Ugarskoj– Hrvatska nakon Nagodbe → Sabor izglasovao zakon: svako kršenje Nagodbe kazneno je djelo– Eugen Kvaternik – buna u Rakovici (1871.) → neuspjeh– početak industrijalizacije u Hrvatskoj (1/2 19. st.): dolazak parnog stroja, željeznica

Tema za pisani radUčenik može posuditi djelo J. Šidak [et al]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 15. – 48.) i sastaviti pisani rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1860. do 1871.

46. MODERNIZACIJA HRVATSKE ZA BANOVANJA IVANA MAŽURANIĆA


Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o razdoblju banovanja Ivana Mažuranića, pokušaju modernizaci-

je Hrvatske, razvoju industrije i prometa, sjedinjenju Vojne krajine s Banskom Hrvatskom i mađarizaciji za banovanja Ladislava Pejačevića

b) odgojni: razvijanje ljubavi prema svome narodu, cjelovitosti svoje domovine i interesa za nacio-nalnu povijest

c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze.


– grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni.

144


Inačica 2. – frontalni, individualni.

Nastavne metode:– rad na tekstu, izlaganje, razgovor, demonstracija.


Korelacije:– napredne reforme u ranijim razdobljima.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min. Sat možemo započeti igrom vješala s pojmom MODERNIZACIJA. Nakon što učenici pogode pojam, objasnit ćemo što taj pojam znači. Zatim ćemo ih pripremiti postavljanjem pitanja iz uvoda u nastavnu jedinicu u udžbeniku. Ako smo se odlučili za prvu inačicu obrade, podijelit ćemo učenike u tri skupine s po pet parova.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min. Inačica 1.Grafoskopom ćemo projicirati zadatke za svaku skupinu i par unutar skupine. Imenovat ćemo učenike tako da znaju što se od njih na satu očekuje. Objasnit ćemo im da za rješenje svoga dijela zadatka imaju vrijeme od 10 minuta, a da će nakon toga predstavnici prvog para skupina iznijeti pred cijelim razredom što su pročitali u tekstu.


1. par Čita tekst u udžbeniku s podnaslovom Doba građanskih reformi i vadi bitne natuknice.

Čita tekst u udžbeniku s podnaslovom Gospodarski razvoj i vadi bitne natuknice.

Čita tekst u udžbeniku s podnaslovom Sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom, Otpor nezakonitim ugarskim grbovima i vadi bitne natuknice.

Čita tekst u udžbeniku s podnaslovom Otpor nezakonitim ugarskim grbovima i vadi bitne natuknice.

2. par Čita isti tekst kao prvi par i odgovara na pitanja na kraju odjeljka.

Čita isti tekst kao prvi par i odgovara na pitanja na kraju odjeljka.



3. par Čita izvor koji govori o reakciji Katoličke i Pravoslavne crkve i odgovara na pitanja.

Čita zanimljivost o nastavnim predmetima i odgovara na pitanja.

Odgovara na prvi zadatak uočavanja uzročno-posljedične veze.

Odgovara na drugi zadatak uočavanja uzročno-poslje-dične veze.

4. par Odgovara na treći zadatak uočavanja uzročno-posljedične veze.

Odgovara na četvrti zadatak uočavanja uzročno-posljedične veze.

Odgovara na peti zadatak uočavanja uzročno-posljedične veze.

Odgovara na šesti zadatak uočavanja uzročno-posljedične veze.

145

Hrvatska povijest

Inačica 2. Nastavnik će grafoskopom projicirati sliku Ivana Mažuranića, prvoga hrvatskog bana (1873. – 1880.) koji nije bio plemićkog podrijetla pa su ga prozvali „banom pučaninom”. Bilo je to doba građanskih reformi: sudstvo je odvojeno od uprave, ban je odgovoran pred zakonom, ozakonjena je sloboda sastajanja i tiska, uvedeno obvezatno 4-godišnje školstvo. Nakon što zapišemo osnovne natuknice na ploču, upoznat ćemo učenike s gospodarskim razvojem Hrvatske toga vremena. Premda je Hrvatska i dalje bila pretežito agrarna zemlja (objasnit ćemo taj pojam), tj. većina stanovništva bavila se poljoprivredom, dolazi do raspada kućnih zadruga, početka razvoja industrije, gradi se željeznička pruga Budimpešta – Zagreb – Karlovac – Rijeka (1873.), a planira se i pruga prema Zemunu. Zapisat ćemo osnovne natuknice, a zatim ćemo učenike upoznati s razlozima odstupanja Mažuranića s funkcije bana. Premda je nakon okupacije Bosne i Hercegovine od Austrije (1878.) definitivno uklonjena turska opasnost, dvor je odugovlačio sa sjedinjenjem Vojne krajine s Banskom Hrvatskom. S druge pak strane, osjetan je bio i otpor provedbi reformi. Sve je to potaknulo Mažuranića da 1880. da ostavku na funkciju bana. Nakon što učenici zapišu osnovne natuknice, upoznat ćemo ih s djelovanjem Mažuranićeva nasljednika bana Ladislava Pejačevića. Tijekom njegova banovanja provedeno je sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom (1881.), ali je i pojačana mađarizacija. Ovo drugo očito je na otporu Hrvata nezakonitim (dvojezičnim) grbovima.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJE Predviđeno vrijeme: 10 min. Ponavljanje ćemo provesti odgovorom na pitanja, a zatim možemo vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze. Zadatke možemo projicirati grafoskopom, pa za to vrijeme možemo ispitati 1 – 2 učenika.

I. Pitanja za ponavljanje:1. Zašto Mažuranića zovemo banom pučaninom? (Zato jer nije bio plemićkog podrijetla.)2. Koje je reforme Mažuranić proveo? (Odvojio je upravu od sudstva, uveo građanske slobode,

obvezatno četverogodišnje školovanje…)3. Što znaš o školstvu u doba Mažuranića? (Uveo je školske odbore, koji su nadzirali sve osim

crkve…)4. Znaš li što o položaju žena u doba I. Mažuranića? (Žene su mogle biti samo učiteljice i to

dok se ne udaju.)5. Zašto je Mažuranić odstupio s dužnosti bana? (zbog odugovlačenja sa sjedinjenjem Vojne

krajine i zbog otpora uvođenju reformi)6. Koja su obilježja banovanja Ladislava Pejačevića? (priključenje Vojne krajine Banskoj Hr-

vatskoj i mađarizacija)



Ivan Mažuranić postaje hrvatskim banom (1873. – 1880.)

uvođenje Školskih odbora

146


izgradnja željezničke pruge Budimpešta – Zagreb – Karlovac – Rijeka (1873.)

Mažuranić daje ostavku na funkciju bana

banovanje Ladislava Pejačevića

razbijanje dvojezičnih grbova

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 3 min. U zadnjih nekoliko minuta provjerit ćemo učenička rješenja. Učenici sami mogu ispraviti pogreške svojih kolega.

PLAN PLOČEMODERNIZACIJA HRVATSKE ZA BANOVANJA IVANA MAŽURANIĆA

– Ivan Mažuranić – hrvatski ban (1873. – 1880.), „ban pučanin” → doba građanskih reformi: a) sudstvo odvojeno od uprave

b) ban je odgovoran pred zakonom c) ozakonjena sloboda sastajanja i tiska d) obvezatno 4-godišnje školstvo– gospodarski razvoj: Hrvatska – agrarna zemlja (poljoprivredno stanovništvo), raspad

kućnih zadruga, početak razvoja industrije, izgradnja željezničke mreže (Budimpešta – Zagreb – Karlovac – Rijeka, 1873.)

– problem: odugovlačenje sjedinjenja Vojne krajine s Banskom Hrvatskom, otpor provedbi reformi → Mažuranićeva ostavka

– ban Ladislav Pejačević – sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom (1881.), mađarizacija → otpor nezakonitim (dvojezičnim) grbovima

Tema za pisani rada. Učenik može posuditi djelo J. Šidak [et al.]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 69. – 115.) i sastaviti

pisani rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1871. do 1883. b. Ako netko pokaže poseban interes, može napisati pisani rad o Anti Starčeviću koristeći se kao

literaturom djelom J. Horvata: Ante Starčević, i njegovim govorima.

147

Hrvatska povijest

47. DALMACIJA I ISTRA U 19. STOLJEĆU. HRVATI U GRADIŠĆU I JUŽNOJ UGARSKOJ


Zadaci a) materijalni: stjecati znanja o hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji i Istri, Gradišću i

južnoj Ugarskojb) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata u svim dijelovima domovine i inozemstvuc) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru.


– grupni, rad u paru, individualni, frontalni.Inačica 2.


– rad na tekstu, izlaganje, razgovor.Nastavna sredstva:


– hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 10 min. Uz pomoć nekoliko pitanja podsjetit ćemo učenike na hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj. Pitanja mogu biti sljedeća:

1. Tko su bile središnje osobe hrvatskoga narodnog preporoda u Banskoj Hrvatskoj? (Ljudevit Gaj i Janko Drašković)

2. U čemu su zasluge Ljudevita Gaja? (Stvorio je Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisa-nja, pokrenuo Novine Horvatzke...)

3. Što je napisao Janko Drašković? (Disertaciju – politički, socijalni i gospodarski program ilir-skog pokreta, prvi spis na hrvatskom jeziku)

4. Što su posljedice hrvatskoga narodnog preporoda u Banskoj Hrvatskoj? (otvaranje knjižnica, niza institucija, stvaranje djela na hrvatskom jeziku…)

5. Što je vrhunac preporodnog razdoblja u Hrvatskoj? (odluka Hrvatskog sabora da je hrvatski jezik službeni 1847. godine)

148


OBRADAPredviđeno vrijeme: 20 min. Inačica 1.Učenike ćemo podijeliti na četiri skupine, s po četiri para unutar svake skupine.


1. par Čita tekst Dalmacija i Istra u Habsburškoj (Austro-Ugarskoj) Monarhiji i vadi natuknice.

Čita tekst Preporodni pokreti i borba za jezik i vadi natuknice.

Čita tekst Narodni preporod Hrvata u Dalmaciji i vadi natuknice.

Čita tekst Narodni preporod Hrvata u Istri i vadi natuknice.





3. par Čita tekst Hrvati u Gradišću i južnoj Ugarskoj i vadi natuknice.

Odgovara na prvi zadatak uzročno-posljedične veze.

Čita tekst Kojem narodu pripadam? i vadi natuknice.

Odgovara na treći zadatak uzročno--posljedične veze.


Odgovara na drugi zadatak uzročno--posljedične veze.



Nakon pojedinačne analize počet ćemo zajedničku sintezu: grafoskopom ćemo projicirati natuknice (v. PLAN PLOČE), koje ćemo postupno otkrivati i koje će nam biti osnova za razgovor. Učenici koji su obrađivali te dijelove teksta proširivat će i objašnjavati natuknice, a svi će ih učenici prepisivati u bilježnice. Inačica 2. Učenike ćemo upoznati s položajem Dalmacije i Istre u Habsburškoj monarhiji. Osnovna kočnica go-spodarskog razvoja bila je prometna izoliranost. Većinu dalmatinskog stanovništva činili su Hrvati, a manjine su predstavljali Talijani i Srbi. Istra je imala važan položaj jer je predstavljala izlaz Austrije na Jadransko more. Što se demografskog sastava Istre tiče, Hrvati su živjeli u unutrašnjosti, a Talijani u gradovima na obali. Možemo dati kratak osvrt na istarsko zbrinjavanje izbjeglica (doseljavanje Vlaha, Rumunja, Crnogoraca i Makedonaca, koji su bježali pred turskim osvajanjima). Nakon što zapišemo ne-koliko osnovnih natuknica na ploču, učenike ćemo upoznati s ciljevima preporodnog pokreta i borbom za hrvatski jezik. Preporod će učenici vjerojatno lakše usvojiti uz pomoć komparativne tablice (v. PLAN PLOČE). Postupno ćemo tablicu otkrivati na grafoskopu i učenicima tumačiti posebnosti preporoda u nekom od dijelova Hrvatske.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min. Naučene sadržaje možemo ponoviti uz pomoć nekoliko osnovnih pitanja. Nakon toga, ako nismo obra-đivali prema prvoj inačici, možemo vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze.

149

Hrvatska povijest

I. Primjeri pitanja za ponavljanje:1. Što je kočilo gospodarski razvoj Dalmacije? (prometna izoliranost)2. Zašto je Istra bila važna Austriji? (Zato jer je predstavljala njezin izlaz na more.)3. Usporedi obilježja i ciljeve preporoda u Dalmaciji, Istri, Gradišću i južnoj Ugarskoj (Jedno-

stavno je riješiti uz pomoć gore navedene tablice.)4. Navedi predstavnike preporoda u Dalmaciji, Istri, Gradišću i južnoj Ugarskoj.5. Objasni sukobe autonomaša i narodnjaka u Dalmaciji.

II. Zadaci uočavanja uzročno-posljedične veze:


početak izlaženja Zore dalmatinske u Dalmaciji

pojava autonomaša u Dalmaciji

okupljanje tabora u Istri

pokušaj nametanja mađarskog jezika u južnoj Ugarskoj

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.Provjerit ćemo kako su učenici riješili zadane zadatke. Posebnu pozornost posvetit ćemo uočavanju uzročno-posljedične veze. Točna ćemo rješenja pohvaliti, a kriva preusmjeriti.

PLAN PLOČE

DALMACIJA I ISTRA U 19. STOLJEĆU. HRVATI U GRADIŠĆU I JUŽNOJ UGARSKOJ– Dalmacija – prometno izolirana, stanovništvo: većina Hrvata, manjina – Talijani i Srbi– Istra – austrijski izlaz na Jadransko more, stanovništvo: Hrvati u unutrašnjosti, Talijani u

gradovima

područje predstavnici obilježja cilj

DALMACIJA Mihovil Pavlinović borba „narodnjaka” i „autonomaša”

priključenje Banskoj Hrvatskoj – nije ostvareno

ISTRA Juraj Dobrila tabori = narodni skupovi, iznose se politički programi

uvođenje hrvatskog jezika u urede i škole

GRADIŠĆE Mate Meršić– Miloradić život u njemačkom okruženju

promicanje kulture

JUŽNA UGARSKA

Ivan Antunović otpor mađarizaciji,Bunjevačka stranka (1906.)

tiskanje novina,knjiga i otvaranješkola na hrvatskom jeziku

150


Tema za pisani rad Učenik može napisati pismeno izvješće o Mihovilu Pavlinoviću, Jurju Dobrili, Mati Meršiću Miloradiću i Ivanu Antunoviću.

48. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBA. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA. MODERNIZACIJA

HRVATSKE ZA BANOVANJA IVANA MAŽURANIĆA – PONAVLJANJE


Zadaci a) materijalni: ponavljanje stečenih znanja o Hrvatskom saboru 1861., Hrvatsko-ugarskoj nagodbi,

modernizaciji Hrvatske za banovanja Ivana Mažuranićab) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiranog učenja i zanimanja za povijestc) funkcionalni: vježbanje logičkog zaključivanja, uočavanja uzročno-posljedične veze i snalaženja

u vremenu i prostoru.

Oblici rada:– individualni, rad u paru.



Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 10 min.Sat možemo započeti igrom asocijacija.Asocijacija prva:

Franjo likovna Unionistička zmaj

Jelačić kazališna Pravaška Križanić

sveti vojna Samostalna Dobrila

Šokčević policijska Narodna Haulik

Josip akademija stranka Juraj

STROSSMAYER

151

Hrvatska povijest

Onaj tko je pogodio morao bi nešto ispričati o Josipu Jurju Strossmayeru. Asocijacija druga:

roditelj patria

nije majka samo je jedna

tata Hrvatska

otac domovina

„OTAC DOMOVINE”

Pitat ćemo učenika tko je imao nadimak „otac domovine”. Ako zna, neka ispriča sve što zna o Anti Starčeviću.

PONAVLJANJE Predviđeno vrijeme: 20 min.Ponavljanje možemo provesti na više načina:

1) Na ploču možemo nacrtati lentu vremena u koju će učenici unijeti najvažnije događaje.

2) Grafoskopom možemo projicirati prozirnicu na kojoj će biti najvažniji događaji te je postupno otkrivati i uz to ponavljamo. Učenici mogu sami dovršiti tablicu (upisati važnost događaja).



1868. Hrvatsko-ugarska nagodba

1873. – 1880. Banovanje Ivana Mažuranića

1881. priključenje Vojne krajine Banskoj Hrvatskoj

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Ako nam ostane vremena i ako želimo, možemo učenicima zadati nekoliko zadataka uočavanja uzro-čno-posljedične veze:


sklapanje Hrvatsko-ugarske nagodbe

odstupanje Mažuranića s mjesta bana

152


Za to vrijeme možemo ispitati 1 – 2 učenika.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.U završnom dijelu sata provjerit ćemo rješenja učenika. Dobra ćemo pohvaliti, a neispravna rješenja preusmjeriti.

49. HRVATSKA KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA


Zadaci a) materijalni: usvojiti znanja o obilježjima i uzrocima sloma politike Khuena Héderváryja,

gospodarskom stanju u zemlji, položaju radništva te razvoju kulture, umjetnosti i športab) odgojni: osuda nacionalne nesnošljivosti i negiranja postojanja nekog naroda c) funkcionalni: vježbanje rada na tekstu i analiza slikovnog materijala.



– frontalni, individualni. Nastavne metode:

– metoda izlaganja, razgovora, rad na tekstu, demonstracija.Nastavna sredstva:

– udžbenik, grafoskop (episkop).Korelacije:

– Velika Mađarska Lájosa Kossutha.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike ćemo pripremiti za obradu nove nastavne jedinice uz pomoć nekoliko pitanja:

1. Kako je Khuen-Héderváry postavljen za bana?

2. Što je prouzročilo protumađarske demonstracije 1883.?

153

Hrvatska povijest

3. Kako su one zaustavljene?

4. Što znači pojam mađarizacija?

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Inačica 1. Ako se odlučimo za prvu inačicu obrade, podijelit ćemo učenike na pet skupina s po tri para i zadati im zadatke.

I. SKUPINA II. SKUPINA III. SKUPINA IV. SKUPINA V. SKUPINA

1. par

Čita tekst s podnaslovom Banovanje Khuena-Héderváryja i vadi bitne natuknice u bilježnicu.

Čita tekst s podnaslovom Protumađarske demonstracije 1903. i odlazak bana i vadi bitne natuknice u bilježnicu.

Čita tekst s podnaslovom Gospodarske prilike i vadi bitne natuknice u bilježnicu.

Čita tekst s podnaslovom Položaj radništva. Djelovanje katoličke crkve i vadi bitne natuknice u bilježnicu.

Čita tekst s podnaslovom Razvoj kulture, umjetnosti i sporta i vadi bitne natuknice u bilježnicu.

2. par






3. par

Čita zanimljivost u knjizi i sprema je za izvedbu pred drugim učenicima.

Rješava zadatak uzročno-pos-ljedične veze (v. tablicu).



Čita zanimljivost o djelatnosti F. Bučara i sprema je za izvedbu pred drugim učenicima.

Učenici će raditi u parovima i u skupinama 10-tak minuta, a zatim ćemo pristupiti zajedničkoj sintezi nove nastavne jedinice. Predstavnici skupina izlazit će pred ploču ili s mjesta iznositi ono što su proči-tali, a nastavnik će zapisivati najvažnije natuknice na ploču ili ih otkrivati s grafoskopa. Na pitanja na kraju svakog odjeljka odgovarat će pripadnici drugih skupina kako bismo dobili povratnu informaciju o usvojenosti novih sadržaja. Posebnu pozornost posvetit ćemo zadacima uzročno-posljedične veze.


1. nezadovoljstvo kršenjem Hrvatsko-ugarsko nagodbe

spaljivanje mađarske zastave na Jelačićevu trgu (1895.)

2. protusrpske demonstracije (1902.)

produbljen hrvatsko-srpski sukob

3. protumađarske demonstracije (1903.)

odlazak Khuena Héderváryja

Inačica 2. Učenike ćemo upoznati s okolnostima dolaska Khuena Héderváryja na vlast te s njegovim metodama smirenja Hrvatske: novi izborni zakoni, kupovanje opozicije, produbljenje nesloge između Srba i Hrvata,

154


ograničenje građanskih sloboda, provođenje mađarizacije… Nekog učenika možemo zamoliti da pročita zanimljivost iz knjige koja govori o tadašnjem javnom glasovanju nakon što učenicima objasnimo okol-nosti raskola u Stranci prava, događaje oko spaljivanja mađarske zastave na Jelačićevu trgu i protusr-pske demonstracije u Zagrebu (1902.). Nešto od toga možemo vizualizirati fotografijama projiciranima grafoskopom ili episkopom. Zatim ćemo zapisati prvi dio natuknica. U sljedećem koraku učenike ćemo upoznati s okolnostima odlaska bana Khuena, a zatim ćemo prijeći na temu gospodarskih prilika. Uzroci teškog stanja bili su politički (razdijeljenost hrvatskih zemalja), zatim spora industrijalizacija i bolest vinove loze. Ovo je sve potaknulo masovno iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje. Zatim ćemo otkriti drugi dio natuknica na grafoskopu. Uz pomoć nekoliko kratkih pitanja možemo provjeriti jesu li učenici shvatili ono što smo im do tada iznijeli. Nakon toga upoznat ćemo učenike s prilikama u gradu, pose-bno s teškim položajem malobrojnog radništva, koji žele popraviti socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije i Katolička crkva. Pošto učenici prepišu novu skupinu natuknica s prozirnice, prijeći ćemo na oslikavanje prilika na području kulture, umjetnosti i sporta. Nakon nekoliko osnovnih informacija o književnim i slikarskim pravcima, posebnu ćemo pozornost posvetiti napretku sporta. Ovo možemo ilustrirati s nekoliko slika sportaša iz tog vremena, što će učenike svakako zainteresirati. Nakon analize fotografije otkrit ćemo učenicima i zadnju skupinu natuknica.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 13 min.U završnom dijelu sata učenicima ćemo zadati nekoliko pitanja na koja mogu odgovoriti na mjestu, a za to vrijeme ispitat ćemo 1 – 2 učenika. Primjeri pitanja:

1. Kako je Khuen-Héderváry želio primiriti Hrvatsku?

2. Što se dogodilo za posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895.?

3. Kakve su bile prilike na selu, a kakve u gradu u to vrijeme?

4. Tko se sve zauzimao za bolji položaj radnika i na koji način?

5. Što znaš o razvoju kulture, umjetnosti i športa toga vremena?

155

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

HRVATSKA KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA– Khuen Héderváry – hrvatski ban (1883. – 1903.) → zadaća: smirivanje Hrvatske * načini:

1) izborni zakoni2) kupovanje oporbe u Saboru3) produbljivanje razdora Hrvata i Srba4) cenzura tiska5) mađarizacija

– posjet cara Franje Josipa Zagrebu (1895.) – spaljivanje mađarske zastave– napis u Srbobranu negira Hrvate → protusrpske demonstracije (1902.)

SELO GRAD

– većina stanovnika– pad cijene, porez → propast gospodarstva– peronospora → odlazak u inozemstvo

– malo stanovnika– težak položaj radništva → bolji položaj:

sindikati i Katolička crkva

– književnost realizma i moderne, slikarstvo V. Bukovca i C. Medovića, osnivanje sportskih klubova

Tema za pisani radUčenik može posuditi djelo J. Šidak [et al.]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 119. – 192.) i sastaviti pisani rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1883. do 1903.

50. BOSNA I HERCEGOVINA U 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA


Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o BiH u 19. i početkom 20. stoljeća: ustanku u BiH (1875. – 1878.),

zauzimanju BiH od Austro-Ugarske, aneksiji BiH (1908.), preporodu Hrvata u BiH, o djelovanju hrvatskih političkih stranaka i modernizaciji BiH

b) odgojni: razvijanje interesa za povijest susjednih zemalja u kojima žive Hrvati c) funkcionalni: razvijanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u vremenu i prostoru te uočava-

nja uzročno-posljedične veze.


156


Nastavne metode:– izlaganje, razgovor, rad s tekstom.


Korelacije:– doseljavanje Hrvata, Bosna i Hercegovina u ranijim razdobljima (nastanak bosanske države,

padanje pod tursku vlast).Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min. Učenike ćemo pripremiti uz pomoć nekoliko uvodnih pitanja:

1. Kad su Hrvati naselili prostor Bosne i Hercegovine? 2. Kad je nastala samostalna bosanska država?3. Kad je Bosna pala pod tursku vlast?4. Što je to značilo za Hrvatsku?5. Kakav je bio položaj Hrvata pod turskom vlašću?6. Kad u Europi dolazi do buđenja nacionalne svijesti?

OBRADAPredviđeno vrijeme: 20 min.U prvom koraku obrade objasnit ćemo učenicima da je vjera bila osnova za razvoj nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini. Na temelju triju vjera nastala su i tri naroda Bosne i Hercegovine: Hrvati (katolici), Srbi (pravoslavci) i Bošnjaci (muslimani). Nakon što zapišemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču, počet ćemo upoznavati učenike s ustankom u Bosni i Hercegovini (1875. – 1878.). Radilo se o pobuni kršćana (pravoslavaca i katolika) protiv Turaka . Uskoro se proširio u opći ustanak u koji su se uključile Srbija i Crna Gora te na kraju Rusija. Nakon što je od Rusije doživjela poraz, Turska je pristala na uvjete Berlinskog kongresa (1878.): morala se odreći većine europskih posjeda, a Austro-Ugarska je dobila pravo okupacije Bosne i Hercegovine. Zapisat ćemo osnovne natuknice ili ih projicirati s prozirnice grafosko-pom. Zatim ćemo obraditi odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Narodna stranka pokrenula je ideju priključenja Bosne i Hercegovine Hrvatskoj unutar Austro-Ugarske. U sljedećem koraku upoznat ćemo učenike s organizacijom Austro-Ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini: Benjamin Kallay postao je upravitelj BiH. Nova kriza nastupila je 1908. godine i zaprijetila izbijanjem međunarodnog sukoba kada je Austro-Ugarska odlučila pripojiti BiH. Tomu su se protivili srpski političari u BiH, ali i Kraljevina Srbija. Pod vlašću Austro-Ugarske dolazi do brze modernizacije BiH: modernizirana je uprava, sudstvo i porezni sustav, grade se željeznice… Učenicima ćemo projicirati nekoliko sljedećih natuknica. Posebnu pozornost posvetit ćemo Hrvatima u Bosni i Hercegovini: njihovim preporodnim nastojanjima (fra Ivan Frano Jukić pokreće novine Bosanski prijatelj, koje izlaze u Zagrebu) te djelovanju hrvatskih političkih stranaka u BiH (Hrvatska narodna zajednica, Hrvatska katolička udruga).

157

Hrvatska povijest

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min. Ponovit ćemo uz nekoliko jednostavnih pitanja, a zatim možemo vježbati uočavanje uzročno-posljedi-čne veze.

I. Pitanja za ponavljanje:1. Kako je nastala današnja nacionalna struktura BiH? (U 19. st. na temelju triju vjera nastaju

tri nacionalnosti u BiH: Hrvati (katolici), Srbi (pravoslavci) i Bošnjaci (muslimani).)2. Zašto je izbio ustanak u BiH? (zbog velikih turskih poreza)3. Tko se sve u taj ustanak uključio? (Srbija, Crna Gora i Rusija)4. Tko se protivio austro-ugarskoj aneksiji BiH? (srpski političari u BiH i Srbija)5. Što očekuju neki političari u Hrvatskoj? (Da se BiH priključi Hrvatskoj u sklopu Austro-

Ugarske.)

II. Vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze:


ustanak kršćana u BiHpreporod Hrvata u BiHprevrat u Beogradu (1903.) →ubojstvo kralja i kraljiceaneksija BiH (1908.)modernizacija Bosne i Hercegovine


PLAN PLOČE

BOSNA I HERCEGOVINA U 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA– vjera – osnova za razvoj nacionalne svijesti u BiH → narodi Bosne i Hercegovine:

Hrvati (katolici), Srbi (pravoslavci) i Bošnjaci (muslimani) – ustanak u Bosni i Hercegovini (1875. – 1878.): pobuna kršćana (pravoslavaca i katolika) protiv

Turaka → opći ustanak: uključile se Srbija i Crna Gora te na kraju Rusija → Berlinski kongres (1878.): Turska se morala odreći većine posjeda, a Austro-Ugarska dobila je pravo okupacije BiH

– Narodna stranka – ideja priključenja Bosne i Hercegovine Hrvatskoj unutar Austro-Ugarske – organizacija austro-ugarske vlasti: Benjamin Kallay – upravitelj BiH– prevrat u Beogradu (1903.): ubojstvo kralja i kraljice → početak međudržavne krize– Austro-Ugarska odlučila pripojiti BiH (1908.) – protive se srpski političari u BiH i Srbija → aneksijska kriza (prijetnja izbijanja međunarodnog sukoba)

– modernizacija BiH: uprava, sudstvo i porezni sustav, željeznice

158


– Hrvati u Bosni i Hercegovini: a) preporodna nastojanja – Ivan Frano Jukić Bosanski prijatelj b) hrvatske stranke u BiH: Hrvatska narodna zajednica, Hrvatska katolička udruga

Tema za pisani radUčenik može posuditi djelo J. Šidaka [et al]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 193. – 198.) i sastaviti pisani rad na temu Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1903.

51. HRVATSKA POČETKOM 20. STOLJEĆAJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecati znanja o političkome i gospodarskom stanju Hrvatske na početku 20.

stoljeća: osnivanje HPSS-a, politika „novog kursa”, nastanak Hrvatsko-srpske koalicije te iselja-vanje Hrvata

b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata u domovini i inozemstvuc) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja



– grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni.Inačica 2.


– rad na tekstu, izlaganje, razgovor, demonstracija.Nastavna sredstva:


– Hrvati u inozemstvu danas.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Za početak ćemo pitati učenike imaju li rođake u inozemstvu. Ako odgovore pozitivno, pitat ćemo ih gdje žive, čime se bave… Možda ustanovimo da žive na istim kontinentima, možda čak u istim država-ma, bave se istim ili sličnim poslom.

159

Hrvatska povijest

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Inačica 1.Ako smo se odlučili za prvu inačicu obrade, učenike ćemo podijeliti u četiri skupine s po četiri para.


1. par Čita tekst s podnaslovom Nove političke stranke i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Stanje u Dalmaciji i Istri i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Politika „novog kursa” i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Riječka i Zadarska rezolucija i vadi natuknice.





3. par Čita tekst s Zanimljivosti o razvoju turizma u Opatiji.

Čita tekst Zanimljivosti o prekooceanskim putovanjima Hrvata.

Čita tekst s podnaslovom Nastavak iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje i vadi natuknice.

Zanimljivost o lančanim iseljavanjima Hrvata.

4. par Rješava prvi zadatak uzročno-posljedične veze.

Rješava drugi zadatak uzročno-posljedične veze.


Rješava treći zadatak uzročno-pos-ljedične veze.

Nakon pojedinačne analize, krenut ćemo u zajedničku sintezu. Preko grafoskopa ćemo projicirati na-tuknice, koje ćemo postupno otkrivati. One će biti okvir za prepričavanje dijela gradiva koji su trebali obraditi parovi pojedinih skupina.Inačica 2. Ako smo se odlučili za pretežito frontalni oblik rada, učenike ćemo prvo upoznati s hrvatskim političkim strankama toga vremena: spajanjem Stranke prava i Neodvisne narodne stranke nastala je Hrvatska stran-ka prava, tu su još i Hrvatska napredna stranka, zatim Čista stranka prava (podsjetimo učenike kako je ona nastala) te kao potpuno nova stranka – Hrvatska pučka seljačka stranka (1904.). Izložit ćemo osnove programa HPSS-a i najavit ćemo je kao najvažniju političku stranku Hrvata između dvaju svjetskih ra-tova. Zatim ćemo zapisati prvu skupinu natuknica na ploču. U sljedećem koraku obrade upoznat ćemo učenike sa stanjem u Dalmaciji i Istri. Pri tome ćemo ih podsjetiti na ono čega se sjećaju otprije, a to su sputavajući čimbenici gospodarskog razvoja Dalmacije: prometna izoliranost i nedovoljno ulaganje u gospodarski razvoj. Ovisno o raspoloživosti slikovnog materijala, možemo im nešto od sadržaja vizu-alizirati. Naglasit ćemo i važnost djelovanja Stranke prava u Dalmaciji te konstantne borbe za hrvatski jezik, koja će potrajati do 1912. godine. Nakon što osnovne natuknice zapišu u bilježnicu, učenike ćemo upoznati sa zaokretom u hrvatskoj politici – politikom „novog kursa”. Autori su te politike Frano Supilo i Ante Trumbić (možemo im pokazati njihove slike), koji su se počeli zauzimati za podršku mađarskoj oporbi u zamjenu za sjedinjenje Dalmacije i Banske Hrvatske. Na tom su tragu i dvije rezolucije iz

160


1905. godine: Riječka i Zadarska. Iz politike novog kursa počela je i suradnja hrvatskih i srpskih po-litičara (nezamisliva u Khuenovo doba) te nastanak Hrvatsko-srpske koalicije. Međutim, ta je politika uskoro doživjela slom, kad se uspostavilo da mađarska oporba ne želi ispuniti zahtjev za sjedinjenjem hrvatskih zemalja, ali Hrvatsko-srpska koalicija nastavila je djelovati do početka Prvoga svjetskog rata. Učenici će zapisati nekoliko osnovnih natuknica. U završnom koraku obrade, učenicima ćemo izložiti problematiku iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje: najviše u SAD, zatim Kanadu, Južnu Ameriku, Australiju i Novi Zeland.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 8 min.Učenicima ćemo postaviti nekoliko jednostavnih pitanja kako bismo provjerili razinu naučenosti novih sadržaja, a ako nismo radili prema prvoj inačici, možemo im zadati i zadatke uočavanja uzročno-po-sljedične veze.

I. Pitanja za ponavljanje:1. Tko je i kada osnovao HPSS i koji je bio njezin program?2. Što su bili uzroci lošega gospodarskog stanja u Dalmaciji i Istri?3. U čemu je važnost Riječke i Zadarske rezolucije?4. Objasni lančana iseljavanja Hrvata početkom 20. stoljeća.



Riječka i Zadarska rezolucija

politika „novog kursa”

nastanak Hrvatsko-srpske koalicije

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. Metodom uzorka provjerit ćemo točnost učeničkih rješenja.

161

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

HRVATSKA POČETKOM 20. STOLJEĆA– nove političke stranke: Hrvatska stranka prava (Stranka prava + Neodvisna narodna stranka),

Hrvatska napredna stranka, Čista stranka prava, Hrvatska pučka stranka (1904.), – stanje u Dalmaciji i Istri: gospodarska nerazvijenost, djelovanje Stranke prava, borba za

hrvatski jezik – politika „novog kursa” (F. Supilo i A. Trumbić): podrška mađarskoj oporbi u zamjenu za

ujedinjenje Dalmacije i Banske Hrvatske – Riječka i Zadarska rezolucija (1905.) → nastanak Hrvatsko-srpske koalicije– brzi slom politike „novog kursa”, ali H-S koalicija traje do početka Prvoga svjetskog rata– nastavak iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje: najviše u SAD, zatim Kanadu, Južnu

Ameriku, Australiju i Novi Zeland

52. DALMACIJA I ISTRA, HRVATI U GRADIŠĆU I JUŽNOJ UGARSKOJ, BANSKA HRVATSKA KRAJEM

19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA – PONAVLJANJEJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: utvrđivanje stečenih znanja o hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji, Istri,

Gradišću i južnoj Ugarskoj, te o političkom i gospodarskom stanju u svim dijelovima Hrvatske krajem 19. i početkom 20. stoljeća

b) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata u svim dijelovima domovine i inozemstvuc) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze.




Korelacije:– hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj.

Artikulacija sata

162


UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo pripremiti s nekoliko kratkih pitanja:

1. Što je narodni preporod?2. Što su bili ciljevi preporoditelja?3. Što je bio vrhunac preporoda u Banskoj Hrvatskoj?

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Ponavljanje možemo napraviti tako da nacrtamo na ploču lentu vremena. Na gornji dio lente napisat ćemo Banska Hrvatska/Slavonija, a dolje Dalmacija/Istra pa ćemo unijeti događaje. Kad završimo, učenici će te žarišne točke povezati u ponavljanje.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Zatim ćemo grafoskopom projicirati tablicu koju će učenici sami dopuniti:

predstavnici djela posljedice

BANSKA HRVATSKA

DALMACIJA

ISTRA

GRADIŠĆE

JUŽNA UGARSKA

Nakon toga možemo im dati i nekoliko zadataka uzročno-posljedične veze:


borba autonomaša i narodnjaka

politika „novog kursa”

iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje

Dok učenici rješavaju zadatke, možemo ispitati 1 – 2 učenika.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min. U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na postavljenje zadatke.

163

Hrvatska povijest

53. BiH U 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA. HRVATSKA POČETKOM 20. STOLJEĆA – PONAVLJANJE


Zadaci a) materijalni: ponavljanje već naučenih nastavnih sadržaja o ustanku u BiH, istočnoj krizi te

djelovanju političkih stranaka i gospodarskom stanju u Hrvatskoj početkom 20. stoljećab) odgojni: razvijanje radnih navika, interes za povijest Hrvata izvan Hrvatskec) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanja uzročno-posljedične veze.




Artikulacija sata

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme:Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena i u nju upisati najvažnije događaje. Možemo napraviti i usporednu lentu za događaje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

VJEŽBANJES učenicima možemo vježbati snalaženje u vremenu i prostoru te uočavanje uzročno-posljedične veze.

I. Vježba snalaženja u vremenu i prostoru:

Na ploču ćemo nacrtati zaglavlje sinkronijske tablice koju će učenici sami dopuniti u bilježnice.

HRVATSKA GODINE BOSNA I HERCEGOVINA



ustanak kršćana u BiH

164


ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 15 min.Provjerit ćemo učenička rješenja. Posebno ćemo pohvaliti učenike kod kojih smo zamijetili pozitivan pomak.

54. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. I NA POČETKU 20. STOLJEĆA – USUSTAVLJIVANJE CJELINE


Zadaci a) materijalni: usustaviti stečena znanja o političkim, gospodarskim i društvenim prilikama u

Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljećab) odgojni: razvijanje domoljublja, svijesti o jedinstvenosti i povezanosti hrvatskoga naroda i inte-

resa za Hrvate izvan Hrvatskec) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, jasno uobličavanje i izražavanje misli i

stavova.




Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.U uvodnom dijelu sata zamolit ćemo učenike da sami izdvoje nekoliko prema njihovu sudu najvažnijih događaja, a zatim ćemo ih pokušati svesti na zajednički nazivnik. Zadat ćemo im da sami okarakterizi-raju vrijeme o kojemu su učili u prošloj cjelini te dovrše tablicu.

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Nastavnik će na ploču nacrtati lentu vremena u koju će upisivati ključne događaje hrvatske povijesti u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća. Zatim će učenici prepričavati i objašnjavati događaje, pri čemu će ih navoditi na smisleno i logično uobličavanje misli te na povezivanje događaja na temelju modela uzročno-posljedične veze.

165

Hrvatska povijest

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Dok ispitamo 2 – 3 učenika, ostali učenici mogu ispunjavati radni dio udžbenika na kraju nastavne cjeline.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 8 min. U završnom dijelu sata provjerit ćemo učenička rješenja.

PLAN PLOČE


55. HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATAJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o Hrvatima u Prvome svjetskom ratu, političkim i gospodarskim

prilikama i djelovanju hrvatske političke emigracijeb) odgojni: osuda rata, posebno borbe za tuđe ciljeve, ali razvijanje svijesti o obrani domovine i

njezinih dijelova (obrana hrvatske obale od talijanskih posezanja) c) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze, snalaženja u vremenu i prostoru,

analize povijesnog zemljovida, teksta i crteža.


– grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni. Inačica 2.

– frontalni, individualni.

166


Nastavne metode:– metoda izlaganja, razgovora, demonstracija, analiza teksta i karikature.

Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop, povijesni zemljovid (zidni ili u knjizi).

Korelacije:– Berlinski kongres, Istočna kriza, položaj Hrvata u Austro-Ugarskoj, gradivo povijesti iz 8. ra-

zreda osnovne škole. Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike ćemo upoznati s time o čemu će učiti u ovoj cjelini (vidi uvod u cjelinu u udžbeniku). U slučaju prve inačice obrade učenike ćemo podijeliti u 3 skupine s po 4 para i zadati im zadatke (v. tablicu).

OBRADAPredviđeno vrijeme: 30 min.Inačica 1.Podijelit ćemo učenike u tri skupine s po pet parova i zadati im zadatke u skladu s tablicom.

I. SKUPINA II. SKUPINA III. SKUPINA

1. par Čita tekst pod naslovom Hrvati u Austro-ugarskoj vojsci i vadi osnovne natuknice.

Čita tekst pod naslovom Političke i gospodarske prilike i vadi osnovne natuknice.

Čita tekst pod naslovom Djelovanje hrvatske političke emigracije i vadi osnovne natuknice.




3. par Analiza izvora iz udžbenika Kako su vojnici izbjegavali vojsku.

Analiza izvora Kršnjavi o talijanskom avionu nad Zagrebom.

Rješava pitanja uzročno--posljedične veze.

Inačica 2.Učenike ćemo ukratko podsjetiti na Veliku istočnu krizu, terorizam u Srbiji (1903.), atentat u Sarajevu (1914.) te zaraćene strane u Prvome svjetskom ratu kako bismo im osvježili gradivo osmog razreda. Za-tim ćemo početi izlagati o borbi Hrvata u Austro-ugarskoj vojsci, na kojim su se bojištima borili i protiv koga. Bilo bi dobro grafoskopom ili episkopom pokazati sliku Hrvata u austro-ugarskoj odori. Učenik može pročitati izvor koji govori o tome na koji su način neki pokušavali izbjeći vojnu obvezu. Nasta-vnik će ispričati o pojavi „zelenog kadera”. Spomenut ćemo i dobrovoljačke odrede koji su se borili na strani Antante te pobune u ratnoj mornarici (Pula, Boka kotorska). Zatim će učenici zapisati prvi dio natuknica u bilježnice. U sljedećem koraku obrade govorit ćemo o političkim i gospodarskim prilikama: nestašici, gladi, bolestima, ograničenjima građanskih sloboda, cenzuri, što možemo potkrijepiti izvorom

167

Hrvatska povijest

iz udžbenika u kojemu se govori o tome kako je neprijateljski (talijanski) zrakoplov nadlijetao grad, a nijedne novine nisu o tome izvijestile. Neki učenik može rastumačiti karikaturu u knjizi. U posljednjem koraku obrade učenike ćemo informirati o djelovanju hrvatske političke emigracije – Hrvatskog odbo-ra (poslije Jugoslavenskoga) koji se borio protiv osvajačkih težnji Italije te smatrao da je ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom nužno. Objasnit ćemo učenicima sukob dviju koncepcija: Hrvati su bili za ravnopravnost, a srbijanska vlada za centralizam s Karađorđevićima na čelu. Napisat ćemo na ploču i zadnju skupinu natuknica postavljajući istodobno učenicima nekoliko pitanja kojima ćemo ustanoviti razinu usvojenosti novih sadržaja.


Prvi svjetski rat

pobuna u austro-ugarskoj mornarici

pojava „zelenog kadera”

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 8 min.Učenicima ćemo zadati nekoliko pitanja ili, ako smo radili prema inačici 2., zadatke uzročno-posljedične veze iz inačice 1. Moguća pitanja:

1. Gdje su se sve Hrvati borili u Prvome svjetskom ratu?

2. Zašto nisu rado išli u a) Austro-ugarsku vojsku?

b) dobrovoljačke jedinice Antante?

3. Kako su se osjećale posljedice Prvoga svjetskog rata?

4. Protiv čega se morala boriti hrvatska politička emigracija?

168


PLAN PLOČE

HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA– Hrvati se bore: 1) u Austro-ugarskoj vojsci (većina) – protiv Rusije, Srbije i Italije 2) na strani Antante (manjina – dobrovoljci)– izbjegavanje vojne obveze – „zeleni kader”– političke i gospodarske prilike: nestašica, glad, ograničene građanske slobode (cenzura)– djelovanje hrvatske političke emigracije – Hrvatski (Jugoslavenski) odbor:

protiv Italije → povezivanje sa Srbijom i Crnom Gorom– sukob dviju ideja: ravnopravnost (Hrvati) → centralizam s Karađorđevićima (Srbi)

Tema za pisani rad Na temelju literature I. Perić: Povijest Hrvata ili D. Pavličević: Povijest Hrvatske učenik može napisati pisani rad o Hrvatima u Prvome svjetskom ratu.

56. HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA SRBA, HRVATA I SLOVENACA


Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku i ustrojstvu Narodnog vijeća SHS, nastanku Države

SHS, talijanskom zauzimanju hrvatske obale, stvaranju Kraljevstva SHS (razlika Naputak – Adresa) i prvim izražajima nezadovoljstva Hrvata

b) odgojni: razvijati ljubav prema domovini, teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske i osjećaj demokratičnosti

c) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze, snalaženja na povijesnom zemljovidu i jasno izražavanje mišljenja i stavova.


Nastavne metode:– verbalne (izlaganje, razgovor), vizualne (fotografija, zemljovid).


Korelacije:– ulazak Italije u Prvi svjetski rat, završetak Prvoga svjetskog rata.

Artikulacija sata

169

Hrvatska povijest

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Nakon što u najkraćim crtama informiramo učenike o događajima u svijetu, za obradu nove nastavne jedinice pripremit ćemo ih postavljanjem sljedećih pitanja:

1. Što je Antanta obećala Italiji Londonskim ugovorom?

2. Na čijoj se strani bori većina Hrvata u Prvome svjetskom ratu?

3. Što za Hrvatsku znači ako Antanta pobijedi?

4. S kime je pregovarao Jugoslavenski odbor?

5. Kakvo ujedinjenje predlaže srbijanska strana (Nikola Pašić)?

6. U kakvom je, dakle, Hrvatska političkom položaju?

Učenici će sami zaključiti da se Hrvatska našla u teškom političkom položaju pa ćemo im nakon toga najaviti današnju temu.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.U prvom koraku obrade učenike ćemo upoznati s ciljem, ustrojstvom i radom Narodnog vijeća SHS. Pritom možemo projicirati slike A. Korošca, A. Pavelića (starijega) i S. Pribićevića kako bismo ostvarili kvalitetniju vizualizaciju nastave. Zatim ćemo objasniti kako je nastala Država SHS. Poseban naglasak stavit ćemo na dvije odluke sabora: prekid veza s Ugarskom i Austrijom i ulazak Trojednice u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba. Učenici će analizirati sliku u udžbeniku, a zatim ćemo im grafoskopom pro-jicirati zemljovid kako bi vidjeli da se radi o teritoriju na kojemu su živjeli Slovenci, Hrvati i Srbi, ali na području bivše Austro-Ugarske. Dodatni vanjsko-politički pritisak predstavljao je početak talijanskog ispunjavanja Londonskog ugovora (tj. zauzimanje hrvatske obale od Italije), što je ubrzalo proces pre-govora s Kraljevinom Srbijom. Uslijedilo je potpisivanje Ženevske deklaracije (pod pritiskom Velike Britanije i Francuske), ali je Pašić povukao potpis nakon povratka u Beograd. Netko od učenika pročitat će izvor koji govori o izjavi ppuk. Dušana Simovića, a drugi će odgovoriti na pitanja. Posebnu pozornost obratit ćemo sjednici Središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS (28./29. XI. 1918.), gdje se raspravljalo o načinu ujedinjenja Države SHS s Kraljevinom Srbijom. Učenike ćemo upoznati s bitnim odrednicama „Naputka” i u čemu se razlikovao od „Adrese”. Nezadovoljstvo Hrvata osjetilo se već u sljedećih neko-liko dana (proglas Stranke prava, Prosinačke žrtve). U zadnjem koraku obrade učenike ćemo upoznati s posljedicama Rapalskog ugovora i Rimskog sporazuma.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 13 min. Usvojenost novih sadržaja možemo provjeriti tako da:

170


Inačica 11) učenicima zadamo pitanja uzročno-posljedične veze (v. tablicu).


Talijani počinju zauzimati hrvatsku obalu

Prosinačke žrtve

Rapalski ugovor

Inačica 2

2) učenici odgovore u bilježnice na pitanja na kraju odjeljaka u knjizi.Dok učenici odgovaraju na zadatke, možemo ispitati 1 – 2 učenika. Zadnje 2 minute sata ostavit ćemo za provjeru kako su učenici riješili zadatke.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 3 min.Na kraju ćemo provjeriti učenička rješenja.

PLAN PLOČE

HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA SRBA, HRVATA I SLOVENACA– Narodno vijeće SHS – najviše političko tijelo južnoslavenskih zemalja HM (A. Korošec

– predsjednik)– Hrvatski sabor (29. X. 1918.) – 2 važne odluke:

a) prekinute sve državnopravne veze s Austrijom i Ugarskom i Trojedna Kraljevina ulazi u Državu SHS

b) sve ovlasti Hrvatski sabor prenosi na Narodno vijeće SHS– Talijani zauzimaju hrvatsku obalu → ubrzano ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom Srbijom– Ženevska deklaracija – dogovorena ravnopravnost → Pašić povlači potpis– sjednica Središnjeg odbora NV-a SHS (XI. 1918.) → dogovoren „Naputak”– izaslanstvo pročitalo „Adresu” (bezuvjetno ujedinjenje) → nastanak Kraljevstva SHS (1. XII.

1918.) s dinastijom Karađorđevića na čelu – nezadovoljstvo Hrvata (proglas Stranke prava, Prosinačke žrtve)– Rapalski ugovor (krajem 1920.) – Italija dobila Trst, Istru, Zadar i otoke– Rimski sporazum – Rijeka pripala Italiji

Tema za pisani rad Na temelju djela H. Matkovića: Suvremena politička povijest Hrvatske i Povijest Jugoslavije učenik može sastaviti pisani rad o ulasku Hrvatske u Kraljevstvo SHS.

171

Hrvatska povijest

57. HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA. HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA SHS

– PONAVLJANJEJedan nastavni satPonavljanje

Zadacia) materijalni: ponovit ćemo već naučene sadržaje o borbi Hrvata u Prvome svjetskom ratu,

nastanku Države SHS te okolnostima njezina ulaska u Kraljevstvo SHSb) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, osjećaja za demokracijuc) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze te snalaženja u vremenu i prostoru.




Korelacije:– položaj Hrvata u Austro-Ugarskoj.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike možemo pripremiti igrom asocijacija.

Nije republika… uputa spaljivanje mađarske zastave (1895.)

na pismu

… a nije ni carstvo sastavilo ga NV SHS osnivač i predsjednik HSS-a

pročitano kralju Aleksandru

vlada kralj sadržava uvjete ujedinjenja

političar, rođen u Trebarjevu Desnom

(1871.)

Svetozar Pribićević

Ugarsko-Hrvatsko … 23. XI. 1918. „guske u magli” 1. XII. 1918.

Kraljevstvo Naputak Stjepan Radić Adresa

KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Ponoviti možemo uz pomoć nekoliko jednostavnih pitanja:

172


1. Kakav je bio položaj Hrvata u Austro-Ugarskoj?2. Kad su se javile ideje o ujedinjenju svih južnih Slavena?3. Zašto je Italija ušla u Prvi svjetski rat, kada i na čijoj strani?4. Na čijoj su se strani pretežito borili Hrvati u Prvome svjetskom ratu?5. Za što se zauzimao Jugoslavenski odbor? Oko čega se taj odbor sukobljavao s Pašićevom vla-

dom?6. Kako je nastala Država SHS? Koje je narode ona uključivala?7. Što je Naputak, a što Adresa?8. Zašto Hrvati nisu bili zadovoljni ujedinjenjem 1. XII. 1918.?

Dok učenici samostalno odgovore na zadatke u svoje bilježnice, možemo ispitati 1 – 2 učenika.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.U sljedećem koraku s učenicima možemo vježbati snalaženje u vremenu i prostoru te uočavanje uzro-čno-posljedične veze.

I. Snalaženje u vremenu i prostoru:

Pomoću prozirnica pokazat ćemo učenicima u čemu se razlikuje teritorijalni opseg Države SHS i Kraljevstva SHS. Pokušat ćemo učenicima razviti sposobnost određivanja tog prostora na fizičkoj karti Europe ili na slijepom zemljovidu.



pojava zelenog kadra

nastanak Države SHS

talijansko zauzimanje hrvatske obale

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.Provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na postavljene zadatke.

173

Hrvatska povijest

58. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIČKIH STRANAKA (1918. – 1935.)


Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o političkom položaju Hrvata u Kraljevstvu SHS od 1918. do 1934.

godine, Vidovdanski ustav, djelovanje HSS-a, atentat na zastupnike HSS-a, Šestosiječanjska dik-tatura, Oktroirani ustav, nastanak ustaškog pokreta i atentat u Marseilleu na kralja Aleksandra

b) odgojni: razvijanje interesa za nacionalnu povijest, osuda nasilja kao neprimjerenog oblika rješavanja problema

c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, uzročno-posljedične veze i snalaženja u vre-menu i prostoru.


– grupni, frontalni, rad u paru i individualni.Inačica 2.


– izlaganje, razgovor, analiza teksta, demonstracija.Nastavna sredstva:


– osnutak HPSS-a, nastanak Kraljevstva SHS.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Učenike ćemo pripremiti s nekoliko uvodnih pitanja na koja će odgovoriti:

1. Kako je nastalo Kraljevstvo SHS? (ujedinjenjem Države SHS s Kraljevinom Srbijom)

2. Je li to ujedinjenje provedeno u skladu sa željama hrvatskog naroda? (Nije.)

3. Što je Naputak, a što Adresa? (Prema Naputku se trebalo ujediniti uz uvjet priznavanja samo-stalnosti, a Adresa je sročena tako da je srpski kralj prihvati.)

4. Što su Prosinačke žrtve? Kako je do njih došlo? (nakon prosvjeda na Jelačićevu trgu)

5. Kada je osnovana Hrvatska pučka seljačka stranka? Tko su njezini osnivači i koji je njezin pro-gram? (Braća Radić osnovala su je 1904. godine, zauzimala se za veća prava seljaka.)

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.

174


Inačica 1.Ako se odlučimo za kombinirani oblik rada (grupni, rad u paru, individualni i frontalni), podijelit ćemo učenike u četiri skupine s po četiri para i dati im zadatke u skladu sa sljedećom tablicom.


1. par Čita tekst s podnaslovom Uzroci jačanja hrvatskog nezadovoljstva i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom HPSS – najznačajnija hrvatska politička stranka i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini i vadi natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Uvođenje diktaturei vadi natuknice.





3. par Čita tekst s podnaslovom Oktroirani ustav i vadi natuknice.

Odgovara na prvi zadatak uzročno--posljedične veze.

Čita tekst s podnaslovom Ubojstvo kralja i uspostava Namjesništvai vadi natuknice.

Odgovara na treći zadatak uzročno--posljedične veze.


Odgovara na drugi zadatak uzročno--posljedične veze.



Nakon što svaki par unutar skupina obavi svoj dio posla, počet ćemo u zajedničku sintezu. Grafoskopom ćemo projicirati naslov nastavne jedinice i skupinu po skupinu natuknica, koje će služiti kao okvir za prepričavanje događaja onim parovima koji su radili određeni dio nove nastavne jedinice.

Inačica 2. Ako se zbog opsežnosti sadržaja nastavne jedinice ipak odlučimo za frontalni način rada, učenike ćemo prvo upoznati s uzrocima jačanja hrvatskog nezadovoljstva: prijevarama koje su nastupile već pri pretva-ranju austro-ugarskih kruna u dinare (čime su stanovnici bivše Države SHS oštećeni za 20% vrijednosti), zatim žigosanje stoke te veći porez u Hrvatskoj. Napisat ćemo prvu skupinu natuknica na ploču ili ih projicirati s prozirnice. Netko od učenika može pročitati izvor iz knjige koji govori o batinanju vojnika. Zajedno ćemo odgovoriti na pitanja na kraju teksta. U sljedećem koraku obrade upoznat ćemo učenike s time kako je donesen Vidovdanski ustav (1921.), kojim je Kraljevina SHS postala centralistička monarhija, kralju su dodijeljene velike ovlasti, a država je podijeljena na 33 oblasti, čime je zatirana sama hrvatska državnost. Učenicima ćemo projicirati novu skupinu natuknica, a zatim ćemo ih upoznati s djelatnošću Hrvatske pučke seljačke stranke (HPSS) – najznačajnije hrvatske političke stranke. Ona je u sklopu po-litičkih okolnosti nekoliko puta promijenila naziv: u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS), a od 1925. u Hrvatska seljačka stranka (HSS). Zatim ćemo učenicima objasniti kako je udruživanjem HSS-a i Samostalne demokratske stranke (S. Pribićevića) došlo do stvaranja Seljačko-demokratske ko-alicije (1927.), koja je predstavljala pravu političku opasnost za srpske radikale. Zatim ćemo učenicima

175

Hrvatska povijest

predočiti kako je došlo do atentata na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini (20. VI. 1928.), zločina nezamislivoga u demokratskim državama, kad je radikal Puniša Račić pucao u zastupnike HSS-a. Dvojica ubijenih (Đ. Basariček i P. Radić), trojica ranjenih (S. Radić, I. Granđa i I. Pernar) te skora smrt samog Stjepana Radića, vođe najutjecajnije hrvatske političke stranke, izazvali su duboko ogorčenje hrvatskog naroda. Za novog vođu HSS-a dolazi Vladko Maček. Učenici će prepisati novu skupinu natuknica u bi-lježnice te analizirati slikovni materijal u udžbeniku: izvješće iz novina i slike sa sprovoda. U sljedećem koraku obrade, učenike ćemo upoznati s diktaturom kralja Aleksandra (6. I. 1929.), što je s ubojstvom hrvatskih zastupnika svakako bio poticaj osnutku organizacije „Ustaša – hrvatski oslobodilački pokret” (1930.). Ipak, pod vanjskim pritiskom kralj diktaturu zamjenjuje nametnutim (oktroiranim) Ustavom (1931.), kojim ozakonjuje svoj nadzor rada skupštine. Hrvatski političari Zagrebačkim punktacijama (1932.) osuđuju kraljev režim. Učenici prepisuju natuknice s prozirnice u bilježnicu, a zatim prelazimo na posljednji korak obrade: ubojstvo kralja Aleksandra u Marseilleu (1934.). Upoznat ćemo učenike s time da je pokušaja bilo i prije, a možemo reći i da neki povjesničari smatraju da je atentat bio usmjeren protiv francuskog ministra vanjskih poslova, ali posljedice ubojstva, zbog maloljetnosti prijestolonaslje-dnika, bile su uspostava Namjesništva sačinjenoga od kneza Pavla i još dvaju članova.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Ponavljanje ćemo provesti kroz nekoliko jednostavnih pitanja, a vježbati možemo uočavanje uzročno-posljedične veze.

I. Primjeri pitanja za ponavljanje:1. Što je produbilo nezadovoljstvo Hrvata u Kraljevstvu SHS? 2. Što je ozakonio Vidovdanski ustav?3. Kako je nastala Seljačko-demokratska koalicija?4. Prepričaj događaje u Narodnoj skupštini (20. VI. 1928.).5. U čemu je važnost Zagrebačkih punktacija?



proglašenje Šestosiječanjske diktature

ubojstvo zastupnika HSS-a u Narodnoj skupštini

nastanak ustaškog pokreta

ubojstvo kralja Aleksandra

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 3 min.Metodom uzorka kratko ćemo provjeriti učenička rješenja.

176


PLAN PLOČE

DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIČKIH STRANAKA (1918. – 1935.)– uzroci jačanja hrvatskog nezadovoljstva:

1) pretvaranje kruna u dinare – gubitak 20% vrijednosti2) žigosanje stoke3) veći porez u Hrvatskoj

– Vidovdanski ustav (1921.) – Kraljevina SHS postala je centralistička monarhija, kralju velike ovlasti, podjela na 33 oblasti → hrvatska državnost dovedena u pitanje

– HPSS – najvažnija hrvatska politička stranka: promjena naziva (HRSS → HSS )– HSS + Samostalna demokratska stranka = Seljačko-demokratska koalicija (1927.)– atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini (20. VI. 1928.): radikal Puniša Račić puca

u zastupnike HSS-a → 2 mrtva, 3 ranjena (S. Radić podlegao ranama) → ogorčenje hrvatskog naroda

– Vladko Maček – novi vođa HSS-a– kralj Aleksandar uvodi diktaturu (6. I. 1929.) → osnutak organizacije „Ustaša – hrvatski

oslobodilački pokret” (1930.) – Oktroirani ustav (1931.) – kralj nadzire rad skupštine– Zagrebačke punktacije (1932.) – osuda kraljeva režima– ubojstvo kralja Aleksandra u Marseilleu (1934.) → uspostava Namjesništva (knez Pavle i još 2 člana)

Tema za pisani rad Učenik može sastaviti pisani rad na neku od sljedećih tema:

a) Atentat u Narodnoj skupštinib) Djelovanje HSS-a između dvaju ratovac) Nastanak ustaškog pokreta

Moguća literatura:– H. Matković: Povijest HSS-a, Zagreb 1999. – H. Matković: Suvremena politička povijest Hrvatske, Zagreb, 1992.– H. Matković: Povijest Jugoslavije – hrvatski pogled, Zagreb, 1998.

177

Hrvatska povijest

59. HRVATSKO PITANJE I NASTANAK BANOVINE HRVATSKE


Zadaci a) materijalni: usvajanje znanja o hrvatskom pitanju, uzrocima iseljavanja Hrvata, sporazumu

Cvetković-Maček o nastanku Banovine Hrvatske b) odgojni: razvijanje duha demokracije i svijesti o rješavanju političkih pitanja u demokratskim

institucijama (sabor, sporazum i slično), osuda velikosrpstva jer poništava pravo naroda za samoodređenjem

c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru (zemljovid Banovine Hrvatske), rada na tekstu i uočavanja uzročno-posljedične veze.


Nastavne metode:– izlaganje, razgovor, rad na tekstu.

Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop, zemljovid.

Korelacije:– položaj Hrvata u Austro-Ugarskoj.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo pripremiti za obradu nove nastavne jedinice uz pomoć nekoliko postavljenih pitanja:

1. Što je sve uzrokovalo nezadovoljstvo Hrvata položajem u Kraljevstvu SHS?

2. Kako je kralj Aleksandar smirio stanje u zemlji nakon atentata u Narodnoj skupštini?

3. Tko je izveo atentat na kralja Aleksandra i zašto?

4. Kako se zvala najvažnija hrvatska politička stranka između dvaju ratova?

5. Jeste li kad čuli za izraz hrvatsko pitanje?

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.U prvom koraku obrade objasnit ćemo učenicima pojam hrvatskog pitanja. Podređenost Hrvata u odnosu na Srbe u Kraljevstvu SHS možemo ilustrirati brojčanim podacima.Ovdje ćemo naglasiti da su, osim Hrvata, i drugi narodi bili u neravnopravnom položaju (recimo, Make-donci nisu priznati kao narod, a Crnogorci su smatrani Srbima). Nakon što napišemo nekoliko natukni-ca, izložit ćemo dio koji se odnosi na hrvatsko iseljeništvo, objašnjavajući razliku između ekonomskih i

178


političkih emigranata. Pokazat ćemo učenicima grafoskopom prozirnicu na kojoj se vide glavni smjerovi emigriranja Hrvata (polovica 19. st. /poč. 20. st.). Opet ćemo povezati vanjskopolitičke događaje s odlu-kom kneza Pavla o rješenju hrvatskog pitanja. Ovo ćemo potkrijepiti izvorom navedenim u udžbeniku (izvještaj H. Seton-Watsona): jedan će učenik pročitati izvor, a drugi će odgovoriti na pitanja. Nakon toga učenike ćemo upoznati sa sporazumom Cvetković-Maček: stvorena je Banovina Hrvatska, a Maček je imenovan potpredsjednikom vlade. S prozirnice ili na zidnom povijesnom zemljovidu (Hrvatska kroz stoljeća) učenicima ćemo pokazati koji je teritorij uključivala Banovina Hrvatska. Zatim ćemo navesti što su bili središnji, a što samostalni hrvatski poslovi, te upoznati učenike s protivnicima sporazuma (veliko-srpski krugovi i ustaše). Naglasit ćemo da je to bilo rješenje hrvatskog pitanja koje zbog blizine Drugog svjetskog rata nije uspjelo dati rezultate. Nakon toga zapisat ćemo i posljednje natuknice na ploču.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min. Učenicima ćemo zadati nekoliko pitanja ili zadataka uzročno-posljedične veze i, dok ostali rješavaju, možemo ispitati 1 – 2 učenika.

I. Pitanja:1. Zbog čega su se Hrvati iseljavali od kraja 19. stoljeća? Što je dodatno pojačalo iseljavanje?2. Kako je došlo do sporazuma Cvetković-Maček?3. Što su bili poslovi središnje vlade u Beogradu, a što samostalni poslovi Banovine Hrvatske?4. Utvrdi pomoću zemljovida koja je područja obuhvaćala Banovina Hrvatska.5. Tko se protivio sporazumu Cvetković – Maček i zašto?



a) ___________________b) ___________________

iseljavanje Hrvata

sporazum Cvetković-Maček

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.Zadnjih pet minuta sata ostavit ćemo za pregledavanje učeničkih odgovora.

179

Hrvatska povijest

PLAN PLOČE

HRVATSKO PITANJE I NASTANAK BANOVINE HRVATSKE– hrvatsko pitanje – neravnopravan položaj Hrvata u odnosu na Srbe u zajedničkoj državi– Vidovdanski ustav (1921.) – hrvatski teritorij podijeljen na oblasti, a Sabor se ne sastaje →

ugrožena hrvatska državnost– Hrvatsko iseljeništvo: a) ekonomski emigranti – peronospora b) politički emigranti – progoni (posebno nakon Šestosiječanjske

diktature i Zakona o zaštiti države)– pregovori Maček-Stojadinović → neuspješni– sporazum Cvetković-Maček → nastanak Banovine Hrvatske (26. VIII. 1939.)

BANOVINA HRVATSKA

POSLOVI SREDIŠNJE VLADE UNUTARNJI POSLOVI

vanjski poslovi, vojska, financije, vanjska trgovina, pošta i promet

gospodarstvo, prosvjeta, zdravstvo, sudstvo i unutarnja uprava

– protivnici Sporazuma i Banovine: a) velikosrpski krugovi – nemoguće ostvariti centralizam b) ustaška emigracija – nije ostvarena hrvatska

samostalnost

Tema za pisani radUčenik koji pokaže posebno zanimanje može posuditi djela Hrvoja Matkovića Suvremena politička povijest Hrvatske ili Povijest Jugoslavije – hrvatski pogled te na temu Banovina Hrvatska napisati pis-meno izvješće (referat).

60. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIČKIH STRANAKA (1918. – 1935.). HRVATSKO PITANJE I NASTANAK

BANOVINE HRVATSKE – PONAVLJANJE


Zadaci a) materijalni: ponovit ćemo razdoblje političkog djelovanja hrvatskih stranaka (1918. – 1935.),

hrvatsko pitanje i nastanak Banovine Hrvatskeb) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata, osjećaja za demokraciju i temeljne ljudske

vrijednosti (građanske slobode i drugo), osuda diktature

180


c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze.




Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 7 min.Za početak učenike možemo zabaviti pogađanjem igre asocijacija.

dalmatinsko seljačko točno

slavonsko istočno netočno

„… slovo” pogrešno jedino

državljanstvo ? ispravno

hrvatsko pitanje rješenje

HRVATSKO PITANJE TRAŽI RJEŠENJE

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 20 min.Ponoviti možemo na nekoliko načina. Inačica 1.Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena započevši s godinom 1918. U lentu ćemo upisati sve najvažnije događaje za hrvatsku povijest između dvaju svjetskih ratova.

Inačica 2.Grafoskopom možemo projicirati prozirnicu na kojoj će biti sljedeća tablica. Tablicu ćemo postupno otkrivati, a učenici će u bilježnice dopunjavati praznine u tablici.

GODINA DOGAĐAJ ZNAČENJE

29. X. 1918. nastanak Države SHS

1. XII. 1918. nastanak Kraljevstva SHS

1921. Vidovdanski ustav

1928. atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini

6. I. 1929. Šestosiječanjska diktatura

181

Hrvatska povijest

1931. Oktroirani ustav

1934. atentat na kralja Aleksandra

1939. sporazum Cvetković – Maček

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.S učenicima možemo vježbati snalaženje u vremenu i prostoru uspoređujući unutarnje promjene granica Kraljevstva SHS, tj. Kraljevine Jugoslavije (oblasti, banovine, Banovina Hrvatska).Također možemo vježbati i uočavanje uzročno-posljedične veze uz pomoć nekoliko dolje navedenih zadataka.


Vidovdanski ustav

atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini

atentat na kralja Aleksandra u Marseilleu

sporazum Cvetković – Maček

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 8 min. U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja.

61. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKAJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka NDH i njezinim obilježjimab) odgojni: osuda fašizma, rasne i vjerske nejednakosti c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu (uočavanje bitnoga u tekstu), snalaženje u vremenu i

prostoru te uočavanje uzročno-posljedične veze.


– frontalni, grupni, rad u paru, individualni.

182


Inačica 2.– frontalni, individualni.

Nastavne metode:– razgovor, izlaganje, rad na tekstu.


Korelacije:– nastanak ustaškog pokreta (neriješeno hrvatsko pitanje: vrlo težak i podređen položaj Hrvata u

Kraljevini Jugoslaviji), usporedba ustaškoga i nacističkog režima, gradivo povijesti osmog razre-da osnovne škole (Drugi svjetski rat).

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Učenike ćemo pripremiti sljedećim pitanjima:

1. Kako je i zašto nastao ustaški pokret?

2. Što su bili ciljevi ustaškog pokreta?

3. Gdje su ustaše emigrirali?

Nakon toga (ako smo se odlučili za 1. inačicu) podijelit ćemo ih na četiri skupine s po 4 para.

OBRADAPredviđeno vrijeme: 30 min. Inačica 1.S prozirnice ćemo učenicima projicirati tablicu i objasniti tko treba obraditi pojedini dio teksta. Nakon toga dat ćemo im 10-ak minuta da svaki par u skupini stigne obaviti svoj dio posla. Za to ćemo vrijeme obilaziti skupine, nadgledati rad parova i po potrebi ih usmjeravati.


1. par Čita tekst s podnaslovom Slom Kraljevine Jugoslavije i vadi osnovne natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Nastanak NDH i vadi osnovne natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Ustroj vlasti u NDH. Podređenost okupatorskim silama i vadi osnovne natuknice.

Čita tekst s podnaslovom Ustaški teror i vadi osnovne natuknice.

2. par Čita tekst (kao i 1. par iste skupine) i odgovara na pitanja na kraju teksta.

Čita tekst (kao i 1. par iste skupine) i odgovara na pitanja na kraju teksta.



183

Hrvatska povijest

3. par Čita tekst s podnaslovom Vezanost ustaškog režima za sudbinu njegovih zaštitnika i vadi osnovne natuknice.

Čita tekst Slom Kraljevine Jugoslavije i rješava prvi zadatak uzročno-posljedične veze.

Čita tekst s podnaslovom Gospodarstvo i kultura u NDH i vadi osnovne natuknice.

Čita tekst Podređenost okupatorskim silama i rješava treći zadatak uzročno-posljedične veze.

4. par Čita tekst (kao i 3. par iste skupine) i odgovara na pitanja na kraju teksta.

Čita tekst Nastanak NDH i rješava drugi zadatak uzročno-posljedične veze.


Čita tekst Vezanost ustaškog režima… Rješava četvrti zadatak uzročno-posljedične veze.

Kao i obično, nakon samostalne analize počinje se u zajednička sinteza. S grafoskopa ćemo projicira-ti natuknice (v. PLAN PLOČE) koje ćemo postupno otkrivati. One će služiti kao osnova za izlaganje predstavnika parova, čime ćemo dobiti povratnu informaciju koliko su učenici naučili nove nastavne sadržaje.

Inačica 2.Ako smatramo da će nam gore navedeni oblik rada oduzeti previše vremena, istu nastavnu jedinicu mo-žemo obraditi i kombinacijom frontalnoga i individualnog oblika rada. Nastavnik će izlagati gradivo u manjim cjelinama (Slom Kraljevine Jugoslavije, Nastanak Nezavisne Države Hrvatske, Ustroj vlasti u NDH. Podređenost okupatorskim silama, Ustaški teror, Vezanost ustaškog režima za sudbinu njegovih zaštitnika, Gospodarstvo i kultura u NDH), s nekoliko kratkih pitanja dobivati povratnu informaciju o naučenosti novih sadržaja kod učenika te otkrivati natuknice na grafoskopu. Grafoskopom možemo pri-kazati i teritorijalni ustroj NDH: podjelu na župe i crtu razgraničenja njemačko-talijanskih interesa. Na zemljovidu učenici mogu ustanoviti kako je NDH zauzela Bosnu i Hercegovinu te dijelove Srbije i kako su Talijani zauzeli veći dio hrvatske obale. Na kraju će neki učenik čitati izvor, a drugi će odgovoriti na pitanja na kraju izvora. Ostane li nam vremena, možemo pročitati i tekst zanimljivosti.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 10 min.U završnom dijelu sata možemo učenicima zadati nekoliko zadataka uočavanja uzročno-posljedične veze da ih riješe samostalno ili uz našu pomoć.


slom Kraljevine Jugoslavije

nastanak NDH

Rimski ugovori

puč Vokić-Lorković

184


PLAN PLOČE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA– Kraljevina Jugoslavija pristupa Trojnom paktu (25. III. 1941.) → državni udar (D. Simović) → napad Njemačke na Jugoslaviju (6. IV. 1941.) – kapitulacija za 11 dana– Slavko Kvaternik proglasio Nezavisnu Državu Hrvatsku (10. IV. 1941.) – ustaše i poglavnik A.

Pavelić (ustroj po uzoru na Njemačku i Italiju)– Rimski ugovori – Pavelić predao Mussoliniju velik dio dalmatinske obale– ustaški teror: rasni i vjerski progoni, logori (Židovi, Romi, Srbi, ali i Hrvati protivnici režima)– teror četnika, Talijana i partizana– puč Vokić-Lorković (1944.) → pokušaj povezivanja NDH s Velikom Britanijom → Pavelić ih

uhitio i dao zatvoriti u Lepoglavu (poslije pogubljeni)– gospodarstvo NDH – podređeno interesima Nijemaca i Italije– kultura NDH – objavljivanje Hrvatske enciklopedije

Tema za pisani radUčenik može posuditi knjigu Hrvoja Matkovića Nezavisna Država Hrvatska i napisati na temelju nekog većeg poglavlja pisano izvješće (referat).

62. HRVATSKI NAROD U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI Jedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku, organizaciji i djelovanju partizanskog pokreta b) odgojni: razvijanje nacionalnog osjećaja, ljubavi prema domovini i slobodic) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, uzročno-posljedične veze te snalaženja u

vremenu i prostoru.




Korelacije:– velikosrpski program Ilije Garašanina, partizanski filmovi.

185

Hrvatska povijest

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min. Učenike možemo pitati jesu li kad čuli za partizane. Znaju li kakav je to partizanski način borbe? Jesu li kad gledali neki partizanski film? Ako ne, jesu li gledali film Maršal Vinka Brešana?

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Učenike ćemo kratko podsjetiti na činjenice koje su već naučili: potpisivanje Trojnog pakta, državni udar, napad na Jugoslaviju i njezinu brzu kapitulaciju i podjelu. Ubrzo nakon toga Komunistička parti-ja Jugoslavije (KPJ) počinje organizirati pokret otpora i dolazi do pojave partizanskog pokreta. Zatim ćemo učenicima projicirati prvi dio natuknica s prozirnice. Na području Hrvatske organiziran je prvi partizanski odred u nekadašnjoj Jugoslaviji. Bio je to Sisački odred (22. VI. 1941.). Zbog učinkovitije organizacije partizanskih akcija na području Hrvatske organiziran je Glavni štab Hrvatske te mnogo Narodnooslobodilačkih odbora (NOO). Kao vrhovno političko tijelo pokreta krajem 1942. osnovano je Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Učenicima ćemo zapisati drugi dio natuknica na ploču ili ih projicirati grafoskopom, a zatim ih upoznati s djelatnošću Zemaljskog antifa-šističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), pri čemu ćemo naglasiti njegovu važnu odluku o sjedinjenju okupiranih područja hrvatske obale (pod Talijanima) s maticom Hrvatskom. Tako je postupno došlo i do stvaranja hrvatske države u sastavu jugoslavenske federacije. Ponovno ćemo za-pisati ili projicirati novu skupinu natuknica, a zatim ćemo se nešto detaljnije osvrnuti na sudbinu HSS-a – najvažnije hrvatske političke stranke između dvaju ratova. Naime, unutar HSS-a dolazi do raslojava-nja: dio surađuje s izbjegličkom vladom u Londonu, dio prilazi ustašama, dio je za politiku čekanja (V. Maček), a dio (s vremenom sve veći) sudjeluje u antifašističkoj borbi. Ovo možemo ilustrirati izvorom iz udžbenika koji govori o udjelu HSS-a u NOB-u. Nakon što zapišemo nekoliko sljedećih natuknica, učenike ćemo upoznati s djelovanjem četnika na području bivše Kraljevine Jugoslavije. Četnici (s vo-đom Dražom Mihailovićem) borili su se za povratak kralja na vlast i ostvarenje Velike Srbije, tj. države sa srpskom prevlašću. Provodili su teror na hrvatskom području, posebno na području Dalmacije, Like i Gorskog kotara. Uoči sloma NDH došlo je do povlačenja vojske i civila prema Austriji. Civili i vojnici predali su se Saveznicima (Britancima), a ovi su ih izručili partizanima, pa je počinjen zločin: neki su ubijeni već ondje, u blizini Bleiburga, a drugi su uz teško mučenje sprovedeni na Križni put. Ovo mo-žemo ilustrirati svjedočenjima iz dokumentarnog filma 1945. – naličje rata.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Ponovit ćemo s nekoliko kratkih pitanja, a nakon toga možemo vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze.

I. Primjeri pitanja za provjeru znanja:1. Tko je bio organizator partizanskog pokreta?

186


2. Objasni raslojavanje unutar HSS-a.3. Što je ZAVNOH? Koja je njegova važna odluka?4. Tko su bili četnici i za što su se borili?5. Što se dogodilo nakon sloma NDH?



osnutak Sisačkog odreda

uskraćivanje zapadne podrške četnicima

povlačenje vojnika i civila NDH prema Austriji

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min.U završnom dijelu sata kratko ćemo provjeriti učenička rješenja, tako da učenici čitaju s mjesta odgo-vore na pitanja.

PLAN PLOČE

HRVATSKI NAROD U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI– kapitulacija i podjela Jugoslavije → KPJ počinje organizirati pokret otpora → partizanski pokret

– Sisački odred (22. VI. 1941.) – prvi partizanski odred u nekadašnjoj Jugoslaviji– Glavni štab Hrvatske – organizator partizanskih akcija → Narodnooslobodilački

odbori (NOO)– Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) = vrhovno političko tijelo

pokreta (osnovano krajem 1942.)– Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH ) → odluka o

sjedinjenju područja pod Talijanima s maticom Hrvatskom → stvaranje hrvatske države u sastavu jugoslavenske federacije

– raslojavanje HSS-a: dio surađuje s izbjegličkom vladom u Londonu, dio prilazi ustašama, dio za politiku čekanja (V. Maček), a dio (s vremenom sve veći) u antifašističkoj borbi

– četnici D. Mihailovića: za povratak kralja na vlast i srpsku prevlast → teror na hrvatskom području

– slom NDH → povlačenje vojske i civila prema Austriji → partizanski zločini u Bleiburgu i Križni put

187

Hrvatska povijest

Tema za pisani rad a) Na temelju djela H. Matković Povijest HSS-a učenik može napisati rad o sudjelovanju Hrvatske

seljačke stranke u Narodnooslobodilačkoj borbi.b) Koristeći se knjigom I. Goldsteina Holokaust u Zagrebu, učenik može napisati pisani rad o stra-

danju Židova u Drugome svjetskom ratu. c) Učenik može napisati pismeno izvješće o Bleiburgu i Križnom putu.

63. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJEJedan nastavni satObrada

Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o položaju Hrvata u socijalističkoj Jugoslaviji: sukob s IB-om,

suđenje Stepincu, Hrvatsko proljeće i drugob) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, osuda komunističkog totalitarizmac) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u vremenu i prostoru te

uočavanja uzročno-posljedične veze.


– grupni, rad u paru, frontalni, individualni.Inačica 2.


– razgovor, izlaganje, rad na tekstu.Nastavna sredstva:

– udžbenik, grafoskop, video. Korelacije:

– hrvatski igrani filmovi na teme iz bliže povijesti.Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 8 min.Pitat ćemo učenike je su li im bake i djedovi ili roditelji kad pričali o tome kako se živjelo u nekada-šnjoj (socijalističkoj) Jugoslaviji. Ako netko želi, može ispričati ostalima u razredu neku od tih priča. Možemo pitati učenike jesu li gledali filmove Priča iz Hrvatske (K. Papića), Krhotine (Z. Ogresta) ili Zlatne godine.

188




1. par Čita odlomak Stvaranje Federativne Narodne Republike Jugoslavije i vadi natuknice.

Čita odlomak Sukob sa SSSR-om i vadi natuknice.

Čita odlomak Odnos komunističkog režima prema crkvi i vadi natuknice.

Čita odlomak Položaj Hrvata u drugoj Jugoslaviji i vadi natuknice.

2. par Odgovara na pitanja na kraju istog odlomka

Odgovara na pitanja na kraju istog odlomka



3. par Čita odlomak Hrvatsko proljeće i vadi natuknice.

Odgovara na prvi zadatak uzročno-poslje-dične veze.

Čita odlomak Ustav iz 1974. godine i vadi natuknice.

Odgovara na treći zadatak uzročno-posljedi-čne veze

4. par Odgovara na pitanja na kraju istog odlomka.

Odgovara na drugi zadatak uzročno-poslje-dične veze.

Odgovara na pitanja na kraju istog odlomka.

Odgovara na četvrti zadatak uzročno-poslje-dične veze

Nakon pojedinačne analize počet ćemo zajedničku sintezu. Kao podlogom za razgovor koristit ćemo se prije pripremljenim natuknicama na prozirnici (v. PLAN PLOČE), koje ćemo postupno otkrivati. Učenici će ih proširivati, pojašnjavati, čitati izvor, analizirati slike, u skladu s time koji su dio zadataka u paru pripremali.

Inačica 2. Ako smo se odlučili za pretežito frontalni dio rada, prvo ćemo učenike upoznati s rezultatima prvih poslijeratnih izbora, koji nisu bili demokratski. Na njima je pobjedu odnijela lista „Narodne fronte”, na kojoj su kao nositelji nastupale „zvijezde” poput Josipa Broza, Andrije Hebranga i drugih. Nakon osni-vanja ustavotvorne skupštine stvorena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), u kojoj je provedena diktatura Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) po uzoru na Sovjetski Savez. Prema obrascu SSSR-a u Jugoslaviji je provedena nacionalizacija, plansko gospodarstvo, agrarna reforma, kolonizaci-ja… Učenici će zapisati prvi dio natuknica u bilježnicu. Zatim ćemo ih upoznati s ustavom (temeljnim državnim zakonom) Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), donesenim u siječnju 1946. Prema njemu je FNRJ federacija šest republika i dviju autonomnih pokrajina. Učenik će sa zemljovida pročitati koje su to republike. Nakon što zapišemo nekoliko osnovnih natuknica, objasnit ćemo učenici-ma vanjsku i unutarnju politiku Titove Jugoslavije (Titove zbog njegova kulta ličnosti, kojega možemo ilustrirati tekstom iz udžbenika). Vanjska politika prošla je kroz nekoliko etapa: 1) otpor zapadnim sa-veznicima (Tršćanska kriza), 2) sukob sa SSSR-om (1948.), kada se Tito sukobio sa Staljinom, zatim 3) približavanje SAD-u (neki su ga nazivali tajnim komunističkim saveznikom), 4) utemeljenja „pokreta nesvrstanih”. U unutarnjoj politici komunistički se režim prvo razračunao s Katoličkom crkvom i to namještenim suđenjem Alojziju Stepincu. Položaj Hrvata bio je podređen i u drugoj Jugoslaviji. Takav

189

Hrvatska povijest

je položaj izrokovao pokret borbe za kulturnu i ekonomsku samostalnost Hrvatsko proljeće, koji je Tito nakon prvotne podrške slomio u Karađorđevu. Uslijedili su progoni, optuživanja i otpuštanja Hrvata osumnjičenih za tzv. nacionalizam. Nakon toga uslijedio je Ustav iz 1974. godine, koji daje veću samo-stalnost republikama, što su u stvari bila odškrinuta vrata prema konačnom osamostaljenju Hrvatske. Nakon što učenici prepišu sve natuknice s prozirnice ili ploče, zadat ćemo im sljedeće zadatke.

PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Ponavljanje ćemo provesti s nekoliko jednostavnih pitanja, a nakon toga vježbat ćemo uočavanje uzro-čno-posljedične veze.

I. Primjeri zadataka za ponavljanje1. Kako su komunisti došli na vlast 1945.?2. Pročitaj što znače pojmovi nacionalizacija, plansko gospodarstvo, agrarna reforma i koloni-

zacija.3. Objasni sukob s Informbiroom.4. Razmisli zašto je Tito pokrenuo pokret nesvrstanih.5. Zašto je izbilo Hrvatsko proljeće?

II. Zadaci uočavanja uzročno-posljedične veze:


sukob s SSSR-om

suđenje A. Stepincu

osnutak Pokreta nesvrstanih

Hrvatsko proljeće

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 2 min.Učenike možemo zabaviti pogađanjem igre asocijacija.

slavonsko jaglaci, visibabe i šafrani

dalmatinsko „Praško …”

istarsko „… naroda” (1848.)

„… pitanje” godišnje doba

hrvatsko proljeće

HRVATSKO PROLJEĆE

190


PLAN PLOČE

HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE– izbori nakon rata → pobjeda liste Narodne fronte → stvaranje Federativne Narodne Republike

Jugoslavije → diktatura KPJ-a po uzoru na SSSR (nacionalizacija, plansko gospodarstvo, agrarna reforma, kolonizacija)

– ustav (1946.): FNRJ = federacija šest republika i dviju autonomnih pokrajina– vanjska politika: 1) otpor zapadnim saveznicima (Tršćanska kriza) 2) sukob sa SSSR-om (1948.) → Goli otok 3) približavanje SAD-u 4) „pokret nesvrstanih” – 1960-ih– unutarnja politika: 1) odnos komunističkog režima prema crkvi – suđenje Stepincu 2) podređen položaj Hrvata u drugoj Jugoslaviji

→ slamanje Hrvatskog proljeća 3) Ustav iz 1974. godine → odškrinuta vrata prema osamostaljenju

Tema za pisani rad Učenik može na temelju nekog od svjedočanstva sudionika Hrvatskog proljeća u knjizi 1971. – prekinuta šutnja napisati rad.

64. STVARANJE I OBRANA SAMOSTALNE HRVATSKE DRŽAVE


Zadaci a) materijalni: stjecanje znanja o razlozima raspada SFRJ-a, teškim okolnostima osamostaljenja

Hrvatske, borbi za samostalnost i međunarodno priznanjeb) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini i novijoj nacionalnoj povijestic) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze,

analize dokumentarnog filma.



191

Hrvatska povijest

Nastavna sredstva:– udžbenik, grafoskop, videomaterijal.

Korelacije:– svakodnevni život i dnevnopolitička situacija (suđenja u Haagu).

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Pitat ćemo učenike jesu li gledali film V. Brešana Kako je počeo rat na mome otoku? Jesu li čuli pjesme T. Ivčića Stop the War In Croatia ili Moja domovina? Znaju li priču o osječkom crvenom fići? Jesu li čuli za stradanja Vukovara, Dubrovnika i drugih hrvatskih gradova?

OBRADAPredviđeno vrijeme: 25 min.Učenike ćemo prvo upoznati s nagovještajima sloma SFRJ. Nakon smrti Josipa Broza, vrhovnoga i neo-spornog autoriteta, došlo je do rastakanja središnje moći. Nastupila je politička, a zatim i gospodarska kri-za, koja se ogledala nestašicama i galopirajućom inflacijom. Uvedeno je Predsjedništvo sa 6 predstavnika republika koji su se rotirali (izmjenjivali) svakih godinu dana. Uskoro je došlo i do raspada SKJ-a pa su neumitno bila otvorena vrata demokratskim promjenama u Hrvatskoj: osnivaju se prve nekomunističke stranke (HSLS, HDZ, HSS, HDS, HNS…) i dolazi do prvih slobodnih i demokratskih izbora (1990.). Na izborima je sa 42% pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Franje Tuđmana. Zapisat ćemo osnovne natuknice na ploču, a zatim ćemo učenike upoznati s pregovorima predsjednika republika o preustroju SFRJ-a. Zapadne republike (Slovenija, i Hrvatska) bile su za konfederaciju (labavi savez), a istočne republike (Srbija i Crna Gora) zagovarale su i dalje čvrstu federaciju. Bosna i Hercegovina i Ma-kedonija predlagale su neko neodređeno srednje rješenje. Svaki se tjedan pregovaralo u drugoj Titovoj vili i na kraju je dogovoreno da će narod odlučiti sam – referendumom. Na provedenom referendumu za samostalnu Hrvatsku odlučilo se čak 94% stanovništva. Na temelju te odluke Hrvatski je sabor proglasio osamostaljenje (25. VI. 1991.), ali je uveden tromjesečni moratorij na tu odluku. Istodobno, već je po-čela pobuna Srba u Hrvatskoj, koji nisu mogli prihvatiti osamostaljenje hrvatske države, potpomognuta Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA). Hrvatska je bila bez oružja i bez vojske prepuštena borbi za samostalnost, koju nazivamo Domovinski rat (1991. – 1995.). Nakon što su srpski pobunjenici potpomo-gnuti od JNA i četnicima iz Srbije osvojili znatan dio hrvatskog teritorija (Vukovar je postao simbolom hrvatskog otpora), u Hrvatsku su stigle mirovne snage UN-a i konzervirale stanje. U međuvremenu, uslijedilo je i međunarodno priznanje Hrvatske, pri čemu posebne zasluge imaju papa Ivan Pavao II. i njemački ministar H. D. Genscher (siječanj 1992.). Nakon razdoblja neučinkovitosti snaga UN-a počinju akcije Hrvatske vojske za oslobađanje okupiranih područja: Maslenica, Bljesak, Oluja, a zatim i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja. Učenike možemo upoznati i s nekoliko osnovnih činjenica o ratu u Bosni i Hercegovini (travanj 1992. – kraj 1995.), pri čemu ćemo naglasiti najtežu posljedicu toga rata – etničko čišćenje.

192


PONAVLJANJE I VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 10 min.Učenicima možemo pustiti neki od dokumentarnih filmova o grozotama Domovinskog rata. Tijekom gledanja filma učenici mogu voditi bilješke, a nakon projekcije možemo s njima o toj temi popričati.


pobuna Srba u Hrvatskoj

akcije Bljesak i Oluja


PLAN PLOČE

STVARANJE I OBRANA SAMOSTALNE HRVATSKE DRŽAVE– nagovještaji sloma SFRJ-a: gospodarska kriza (nestašice, inflacija) i politička (Titova smrt →

Predsjedništvo → raspad SKJ-a)– promjene u drugim socijalističkim državama u Europi → demokratske promjene u Hrvatskoj:

prve nekomunističke stranke (HSLS, HDZ, HSS, HDS, HNS…) – prvi demokratski izbori (1990.) u Hrvatskoj – pobjeda HDZ-a– pregovori predsjednika republika o preustroju SFRJ: konfederacija (Slovenija, Hrvatska) → federacija (Srbija, Crna Gora)→ referendum o samostalnosti (Hrvatska – 94% za samostalnu Hrvatsku)– Hrvatski sabor proglasio osamostaljenje (25. VI. 1991.) – pobuna Srba u Hrvatskoj (potpomognuti od JNA) → Domovinski rat (1991. – 1995.)– međunarodno priznanje – zasluga pape Ivana Pavla II. i njem. min. H. D. Genschera

(siječanj 1992.)– oslobađanje okupiranih područja: akcije Maslenica, Bljesak i Oluja, a zatim i mirna

reintegracija hrvatskog Podunavlja – rat u Bosni i Hercegovini (travanj 1992. – kraj 1995.) – etničko čišćenje

Teme za pisani rad

a. Učenik može posuditi u knjižnici djelo M. Špegelja: Sjećanja vojnika ili Janka Bobetka Sve moje bitke i napisati pisani rad o nekoj od akcija u Domovinskom ratu. Ako pokaže poseban in-teres, možemo ga uputiti i na drugu literaturu pa može napraviti komparativnu analizu izvora.

b. Na temelju djela Marcusa Tannera Hrvatska – država stvorena u ratu i poglavlja „Bog u raju, a Tuđman u kraju” (str. 257. – 280.), učenik može napisati pismeno izvješće.

193

Hrvatska povijest

65. SUVREMENO DOBA: HRVATSKA U 20. STOLJEĆU – USUSTAVLJIVANJE CJELINE


Zadaci a) materijalni: usustavljivanje povijesti Hrvata 20. stoljećab) odgojni: razvijanje interesa za najnoviju hrvatsku povijest, usađivanje ljubavi prema demokraciji

i temeljnim ljudskim vrijednostimac) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja uzročno-posljedične

veze.




Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 8 min. Za početak sata učenike možemo zabaviti pogađanjem igre asocijacija.

raspad SSSR-a zastava „balvan-revolucija” agresija JNA

pad Berlinskog zida grb Vukovar proglašenje neovisnosti

kraj hladnog rata himna Bljesak papa Ivan Pavao II.

raspad CK SKJ Sabor Oluja Hans Dietrich Genscher

SLOM KOMUNIZMA DRŽAVNOST DOMOVINSKI RAT MEĐUNARODNO PRIZNANJE

HRVATSKA – SAMOSTALNA I SUVERENA

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 20 min.Ponavljanje možemo izvesti tako da na ploču nacrtamo lentu vremena. Unutar lente upisat ćemo mo-narhistička Jugoslavija – Drugi svjetski rat – socijalistička Jugoslavija – samostalna Hrvatska, a učenici će sami dopuniti lentu događajima. Nakon toga možemo uz pomoć zainteresiranijih učenika ispričati ukratko povijest Hrvata u 20. stoljeću.

194


VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Učenici će dopuniti radni dio udžbenika na kraju cjeline, a za to vrijeme možemo ispitati 1– 2 učenika.

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 2 min.U završnom dijelu sata metodom uzorka provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja.

PLAN PLOČE


66. PONAVLJANJE I PRIPREMA ZA II. ISPIT ZNANJAJedan nastavni satPonavljanje

Zadaci a) materijalni: usustavljivanje stečenog znanjab) odgojni: priprema za vrednovanje znanjac) funkcionalni: utvrđivati usvojenosti osnovnih podataka, snalaženje u prostoru i vremenu te

uočavanje uzročno-posljedične veze.




Korelacije:– gradivo drugoga obrazovnog razdoblja.

Artikulacija sata

UVODPredviđeno vrijeme: 5 min.Kroz neformalni razgovor pokušat ćemo dobiti povratnu informaciju od učenika kako im se čini nasta-va povijesti. Jesu li promijenili svoje mišljenje o tom predmetu u odnosu na početak školske godine?

195

Hrvatska povijest

Pokušat ćemo ih motivirati pohvalom, pri čemu možemo i ne moramo istaknuti pojedince, ali ćemo im reći da sada imaju priliku ostvariti još bolje rezultate. Nakon što učenike upoznamo s opsegom gradiva koje će obuhvatiti pismena provjera znanja (pri čemu je najbolje navesti stranice udžbenika), pokazat ćemo učenicima i tip zadataka kakvi će biti u II. ispitu znanja. Zatim ćemo početi ponavljanje gradiva.

PONAVLJANJEPredviđeno vrijeme: 20 min.Ponavljanje možemo provesti crtanjem lente vremena na ploči u koju ćemo upisati žarišne događaje, koje će učenici povezati i tako sami provesti ponavljanje.

VJEŽBANJEPredviđeno vrijeme: 15 min.Učenicima možemo zadati i niz zadataka uočavanja uzročno-posljedične veze. Iz dolje navedene tablice ispustit ćemo po jedan podatak u svakom redu.


način ujedinjenja u Kraljevstvo SHS

Prosinačke žrtve ranjeni i poginuli

neriješeno hrvatsko pitanje i diktatura kralja Aleksandra

želja za unutarnjim učvršćenjem Jugoslavije i međunarodni pritisak

sporazum Cvetković – Maček Banovina Hrvatska

zajednička borba HSS-a i komunista protiv fašizma

izbori za ustavotvornu skupštinu nakon Drugoga svjetskog rata

uspostava jednostranačja

Staljinova želja za kontrolom svih komunističkih zemalja istočne Europe

rezolucija Informbiroa prekid odnosa SFRJ-a i SSSR-a

želja za slabljenjem utjecaja Crkve

suđenje Stepincu prekid diplomatskih odnosa Jugoslavije i Vatikana

podređen položaj Hrvata Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika i politika čistih računa

Hrvatsko proljeće

gospodarska, društvena i nacionalna kriza u SFRJ

uspon Miloševića i njegov velikosrpski program

slom komunističkog sustava u Jugoslaviji i demokratske promjene

završetak hladnog rata i slom socijalizma

osnivanje novih političkih stranaka u Hrvatskoj

višestranačje

ZAVRŠNI DIO SATAPredviđeno vrijeme: 5 min. U završnom dijelu sata provjerit ćemo koliko su učenici bili uspješni u rješavanju zadataka uočavanja uzročno-posljedične veze.

196


PLAN PLOČE


67. II. PISMENA PROVJERA ZNANJA – PONAVLJANJE

Zadacia) Materijalni: primjena stečenih znanjab) Odgojni: vrednovanje radac) Funkcionalni: primjena stečenih vještina

Oblici rada:– individualni.

Nastavne metode– izlaganje, razgovor.

Nastavna sredstva– udžbenik, povijesni zemljovidi.

68. ANALIZA II. ISPITA ZNANJA – PONAVLJANJEZadaci

a) Materijalni: primjena stečenih znanjab) Odgojni: razvijanje kritičnosti i objektivnosti prema vlastitom raduc) Funkcionalni: primjena stečenih vještina




197

Hrvatska povijest

69. USUSTAVLJIVANJE GRADIVA II. OBRAZOVNOG RAZDOBLJA – PONAVLJANJE

Zadacia) Materijalni: usustavljivanje stečenih znanjab) Odgojni: razvijanje sklonosti prema hrvatskoj povijesti

Funkcionalni:– vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru

Oblici rada:– izlaganje, razgovor, demonstracija.



70. ZAKLJUČIVANJE OCJENAZadaci

a) Materijalni: primjena stečenih znanjab) Odgojni: vrednovanje stečenih znanja i vještina, razvijanje samokritičnosti prema vlastitom radu

tijekom cijele godinec) Funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru

Oblici rada:– izlaganje, razgovor, demonstracija.



198


RAD S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (PRILAGOĐENI PROGRAM)

Temeljem čl. 22. stavka 3. Zakona o srednjem školstvu (NN, broj 19/92) tadašnja ministrica kulture i prosvjete mr. Vesna Girardi-Jurkić donijela je Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika s te-škoćama i većim teškoćama u razvoju (laka mentalna retardacija, oštećenje vida i sluha te tjelesna inva-lidnost), kojim se propisuje posebna organizacija, programi, uvjeti, način i postupak upisa i obrazovanja učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju. U skladu s time nastavnik je dužan na početku škole izraditi prilagođeni program.Zato odmah na početku školske godine uz pomoć školskog psihologa ili pedagoga zatražite svu moguću dokumentaciju o praćenju dotičnog učenika ili barem detaljniji prikaz sročen u pismenom obliku kako biste što prije mogli sastaviti prilagođeni program. Povrh toga, s takvim učenikom potrebno je obaviti razgovor kako bismo sami utvrdili njegovo predznanje i lakše odredili oblike rada.

200

Mje

sec

Nas

tavn

a cj

elin

aN

asta

vna

jedi

nica

Osn

ovni

pod

aci

Nov

i poj

mov

iN

asta

vna

sred

stva

Nas

tavn

e m

etod

e1

RU

JAN

UVO

D U

PO

VIJE

STPo

vije

st i

njez

ino

znač

enje

povi

jest

, pov

jesn

ičar

i, vr

ste

izvo

ra, p

ovije

sna

razd

oblja

era,

his

torio

graf

ijaud

žben

ik

čita

nje

teks

ta

i pro

mat

ranj

e sl

ika,

izra

da

lent

e vr

emen

aU

smen

a pr

ovje

ra z

nanj

a…

HR

VATS

KA

U

RA

NO

M S

RED

NJE

M

VIJE

KU (O

D. 7

. D

O K

RA

JA 1

1.

STO

LJEĆ

A)

Seob

a H

rvat

a. Ž

ivot

na

novi

m p

odručj

ima

seob

a H

rvat

a, ž

ivot

na

novi

m

podr

učjim

a, n

ačin

živ

ota

elita

, skl

avin

ijeud

žben

ik…

Post

anak

hrv

atsk

e dr

žave

. Hrv

atsk

a u

9.

stol

jeću

pokr

štav

anje

Hrv

ata,

Trp

imir,

D

omag

oj, B

rani

mir

udžb

enik

, film

Po

vije

st H

rvat

a…

Hrv

atsk

a u

10. s

t. To

mis

lav.

Stje

pan

Drž

isla

v

Tom

isla

v, c

rkve

ni s

abor

i u

Split

u, S

tjepa

n D

ržis

lav

udžb

enik

, film

Po

vije

st H

rvat

a…

LIST

OPA

DH

rvat

ska

kraj

em 1

0. i

u 11

. sto

ljeću

. Stje

pan

Drž

isla

v. P

etar

Kre

šim

ir IV

. Dm

itar Z

voni

mir

Mleča

ni, P

etar

Kre

šim

ir IV

., D

mita

r Zvo

nim

ir in

vazi

ja, p

atrij

arh,

že

zlo,

vaz

alud

žben

ik, f

ilm

Povi

jest

Hrv

ata

…

Kultu

ra u

Hrv

atsk

oj o

d 9.

do

11.

st.

Crk

ve, n

atpi

si u

crk

vam

a, re

ljefi,

pi

smen

ost,

Bašč

ansk

a pl

oča

relje

fud

žben

ik…

Usm

ena

prov

jera

zna

nja

…H

RVA

TSK

A U

R

AZV

IJEN

OM

I K

ASN

OM

SR

EDN

JEM

VIJ

EKU

(O

D K

RA

JA 1

1. D

O

POČ

ETK

A 16

. ST.

)

Vla

davi

na A

rpad

ović

a (1

102.

– 1

301.

)A

rpad

ović

i i b

orba

za

hrva

tsko

pr

ijest

olje

, hr

vats

ki fe

udal

ci u

dob

a A

rpad

ović

a

pers

onal

na u

nija

, Pa

cta

Con

vent

aud

žben

ik, f

ilm

Povi

jest

Hrv

ata

…

Vla

davi

na A

nžuv

inac

a (1

301.

– 1

386.

)ul

oga

Šubića

, suk

ob s

Ve

neci

jom

udžb

enik

, film

ovi

Povi

jest

Hrv

ata

i A

nžuv

inci

…

God

ine

bije

sa: b

orbe

za

hrv

atsk

o-ug

arsk

o pr

ijest

olje

Eliz

abet

a i M

arija

, Žig

mun

d Lu

ksem

burš

ki i

Ladi

slav

N

apul

jski

, pro

daja

Dal

mac

ije,

Dub

rovačk

a R

epub

lika

udžb

enik

, film

Po

vije

st H

rvat

a…

Hrv

atsk

a i O

sman

lijeIv

an H

unya

di, M

atija

Kor

vin,

sp

ahije

i ja

njič

ari,

poče

tak

Stog

odiš

njeg

rata

udžb

enik

, film

Po

vije

st H

rvat

a…

1nastavna metoda ovisi o inidvidualnim mogućnostima učenika

201

STU

DEN

IBo

sna

u sr

ednj

em v

ijeku

poče

ci b

osan

ske

drža

ve,

Stje

pan

Kotro

man

ić, h

rvat

ski

velik

aši,

crkv

a bo

sans

ka,

franj

evci

i ku

ltura

bogu

mili,

pa

tare

ni, h

erce

gud

žben

ik…

Dru

štve

ni i

gosp

odar

ski

odno

si u

razv

ijeno

m

sred

njem

vije

ku

živo

t na

dvor

u, fe

udal

ci, s

elo

i gr

adst

atut

udžb

enik

…

Kultu

ra u

razv

ijeno

m

sred

njem

vije

kugr

adite

ljstv

o, s

likar

stvo

, pi

smen

ost,

znan

ost

kate

dral

a,

kron

ika,

kar

tula

rud

žben

ik…

Usm

ena

prov

jera

zna

nja

HR

VATS

KA

U

NO

VOM

VIJ

EKU

Hrv

atsk

a u

16. s

toljeću

Ferd

inan

d H

absb

uršk

i i Iv

an

Zapo

lja, s

eljačk

a bu

na (1

573.

), ra

tovi

s O

sman

lijam

a, V

ojna

kr

ajin

a

Udž

beni

k, fi

lm

Povi

jest

Hrv

ata

…

Otp

or b

ečko

m

cent

raliz

mu

i ap

solu

tizm

u

uzro

ci n

ezad

ovol

jstv

a,

orga

niza

cija

uro

te i

njez

in s

lom

, po

slje

dice

Udž

beni

k, fi

lm

Povi

jest

Hrv

ata

…

Hrv

atsk

a po

druč

ja

za v

rijem

e m

letačk

e i o

sman

lijske

vla

sti.

Dub

rovačk

a R

epub

lika

Hrv

atsk

a, D

alm

acija

i Is

tra

pod

mle

tačk

om v

lašć

u, u

skoc

i, D

ubro

vnik

disk

rimin

acija

, đi

zija

udžb

enik

…

PRO

SIN

ACU

sust

avljiv

anje

gra

diva

pr

vog

obra

zovn

og

razd

oblja

udžb

enik

…

Prva

pis

men

a pr

ovje

ra

znan

ja…

Usm

ena

prov

jera

zna

nja

udžb

enik

…SI

JEČ

AN

JBo

sna

u vr

ijem

e os

man

lijske

vla

sti

4 vj

ere,

feud

alci

i ra

jazu

lum

udžb

enik

…

Osm

anlijs

ki u

zmak

Velik

i rat

, Mir

u Sr

ijem

skim

Ka

rlovc

ima,

Sla

voni

ja i

Lika

u

ratu

pro

tiv T

urak

a

velik

i vez

ir,

stra

teg,

kom

ora

udžb

enik

…

Gos

poda

rski

razv

oj

Hrv

atsk

epuča

nstv

o, p

oljo

priv

reda

, pr

omet

man

ufak

tura

, ur

bar,

ceh,

m

elio

raci

ja

udžb

enik

…

Kultu

rni r

azvo

j od

16. d

o poče

tka

18. s

t. gr

adite

ljstv

o, k

ipar

stvo

, pis

ana

riječ

, gla

zba

udžb

enik

…

Usm

ena

prov

jera

zna

nja

202

VEL

JAČ

AH

RVA

TSK

A O

D

SRED

INE

18.

DO

SR

EDIN

E 19

. ST

OLJ

EĆA

Pros

vijeće

ni

apso

lutiz

am u

Hrv

atsk

oj

refo

rme

Mar

ije T

erez

ije i

Josi

pa

II., u

nuta

rnja

upr

ava

Bans

ke

Hrv

atsk

e

cent

raliz

am,

refo

rme,

en

cikl

oped

ija,

stal

eški

sab

or

udžb

enik

…

Fran

cusk

a vl

ast u

H

rvat

skoj

Nap

oleo

n i n

jego

va v

last

u

osvo

jeni

m z

emlja

ma,

Ilirs

ke

pokr

ajin

e

kapl

ar, I

liri,

svje

tovn

a vl

ast

udžb

enik

…

Hrv

atsk

i nar

odni

pr

epor

odD

iser

taci

ja p

olitičk

i i

gosp

odar

ski p

rogr

am,

kultu

rna

i pol

itičk

a dj

elat

nost

pr

epor

odite

lja

udžb

enik

…

Ban

Josi

p Je

lačić

– od

luča

n ot

por u

gars

kom

he

gem

oniz

mu

izbo

r Jos

ipa

Jelačića

za

bana

i n

jego

va d

jela

tnos

t, hr

vats

ko-

mađ

arsk

i rat

hege

mon

izam

, ok

troira

ni u

stav

, ce

ntra

lizam

udžb

enik

…

Kra

tka

pism

ena

prov

jera

zn

anja

udžb

enik

…

HR

VATS

KA

U

DR

UG

OJ

POLO

VIC

I 19

. STO

LJEĆ

A

Hrv

atsk

a u

osvi

t m

oder

nog

doba

neoa

psol

utiz

am i

njeg

ov s

lom

, H

rvat

ski s

abor

186

1.

germ

aniz

acija

, ce

nzur

a, u

nija

udžb

enik

…

OŽU

JAK

Hrv

atsk

o-ug

arsk

a na

godb

aH

absb

uršk

a M

onar

hija

u E

urop

i, Au

stro

-uga

rska

nag

odba

, „R

iječk

a kr

pica

”, poče

tak

indu

strij

aliz

acije

udžb

enik

…

Mod

erni

zaci

ja H

rvat

ske

za b

anov

anja

Ivan

a M

ažur

anić

a

doba

građa

nski

h re

form

i, go

spod

arsk

i raz

voj,

sjed

inje

nje

Vojn

e kr

ajin

e s

Hrv

atsk

om,

otpo

r uga

rski

m g

rbov

ima

mađ

ariz

acija

, m

oder

niza

cija

, kućn

a za

drug

a

udžb

enik

, film

Ivan

M

ažur

anić

…

Dal

mac

ija i

Istra

u 1

9.

st. H

rvat

i u G

radi

šću

i ju

žnoj

Uga

rsko

j

prep

orod

ni p

okre

ti i b

orba

za

jezi

kna

cion

alna

sv

ijest

, au

tono

mija

udžb

enik

…

Hrv

atsk

a kr

ajem

19.

i poče

tkom

20.

sto

ljeća

Bano

vanj

e K

huen

a H

éder

váry

ja, p

rotu

mađ

arsk

e de

mon

stra

cije

, gos

poda

rske

pr

ilike,

pol

ožaj

radn

ištv

a

rest

riktiv

an

udžb

enik

…

Bosn

a i H

erce

govi

na

u 19

. i p

očet

kom

20.

st

oljeća

Ust

anak

u B

iH (1

875.

– 1

878.

).,

odno

s H

rvat

ske,

prip

ojen

je

(190

8.),

mod

erni

zaci

ja

agra

rna

refo

rma

udžb

enik

…

TRAV

AN

JH

rvat

ska

poče

tkom

20.

st

oljeća

Nov

e po

litič

ke s

trank

e, „n

ovi

kurs

”, is

elja

vanj

e H

rvat

aud

žben

ik…

Usm

ena

prov

jera

zna

nja

udžb

enik

…

203

SUV

REM

ENO

DO

BA

– H

RVA

TSK

A U

20.

ST

OLJ

EĆU

Hrv

atsk

a u

vrije

me

Prvo

g sv

jets

kog

rata

Hrv

ati u

aus

troug

arsk

oj v

ojsc

i, po

litič

ke i

gosp

odar

ske

prilik

e,

djel

ovan

je e

mig

raci

je

emig

riran

je,

deze

rtira

nje

udžb

enik

…

Hrv

atsk

a u

sast

avu

Kra

ljevs

tva

SHS

NV

SHS,

stv

aran

je D

ržav

e SH

S, n

asta

nak

Kra

ljevs

tva

SHS,

pos

ljedi

ce R

apal

lsko

g ug

ovor

a

rege

ntud

žben

ik…

Dje

lova

nje

hrva

tski

h po

litič

kih

stra

naka

i do

gađa

ji 19

18. –

193

5.

uzro

ci jača

nja

neza

dovo

ljstv

a H

rvat

a, H

PSS,

ate

ntat

u

Nar

odno

j sku

pštin

i, di

ktat

ura,

O

ktro

irani

ust

av, N

amje

sniš

tvo

dikt

atur

a,

inte

gral

no

jugo

slav

enst

vo,

punk

taci

je

udžb

enik

, film

H

rvat

ska

u 20

. st

oljeću

…

Hrv

atsk

o pi

tanj

e i

nast

anak

Ban

ovin

e H

rvat

ske

bît h

rvat

skog

pita

nja,

is

elje

ništ

vo, s

pora

zum

C

vetk

ović

– M

aček

Udž

beni

k, fi

lmov

i H

rvat

ska

u 20

. st

oljeću

i B

anov

ina

…

SVIB

AN

JN

ezav

isna

Drž

ava

Hrv

atsk

a sl

om K

ralje

vine

Jug

osla

vije

, na

stan

ak N

DH

i nj

ezin

ust

roj,

usta

ški t

eror

, gos

poda

rstv

o i

kultu

ra

rasi

zam

, an

tisem

itiza

mud

žben

ik, f

ilm

Hrv

atsk

a u

20.

stol

jeću

…

Hrv

atsk

i nar

od u

an

tifaš

istič

koj b

orbi

parti

zans

ki p

okre

t, st

vara

nje

hrva

tske

drž

ave

u sk

lopu

ju

gosl

aven

ske

fede

raci

je,

udio

HSS

-a, č

etničk

i ter

or,

parti

zans

ki z

loči

ni

etničk

o či

šćen

jeud

žben

ik, f

ilm

Hrv

atsk

a u

20.

stol

jeću

…

Hrv

atsk

a u

sast

avu

drug

e Ju

gosl

avije

stva

ranj

e FN

RJ-

a, k

ult T

itove

lič

nost

i, su

kob

sa S

SSR

-om

, ko

mun

isti

i crk

va, n

esvr

stan

ost,

Hrv

atsk

o pr

oljeće

, ust

av iz

197

4.

naci

onal

izac

ija,

plan

sko

gosp

odar

stvo

, ku

lt, a

grar

na

refo

rma

udžb

enik

, film

H

rvat

ska

u 20

. st

oljeću

…

Stva

ranj

e i o

bran

a sa

mos

taln

e hr

vats

ke

drža

ve

nago

vješ

taji

slom

a SF

RJ-

a,

dem

okra

tske

pro

mje

ne,

Dom

ovin

ski r

at, m

eđun

arod

no

priz

nanj

e, o

slob

ađan

je

okup

irani

h po

druč

ja, r

at u

BiH

refe

rend

um,

agita

tori

udžb

enik

, film

Slo

m

Jugo

slav

ije…

Dru

ga p

ism

ena

prov

jera

zn

anja

udžb

enik

…

Usm

ena

prov

jera

zna

nja

udžb

enik

…

204


2. Usmena provjera znanjaUsmena provjera znanja prema prilagođenom programu trebala bi se zasnivati na utvrđivanju naučenosti najosnovnijih činjenica. Pitanje bi trebalo biti formulirano jasno, nedvosmisleno, a nastavnik mora biti spreman i na postavljanje potpitanja.

205

Hrvatska povijest

EKSKURZIJA U NASTAVI POVIJESTI

Ekskurzija je nezaobilazna u učenju povijesti jer njome proširujemo i produbljujemo znanje nastavnoga gradiva. Možemo je planirati samostalno ili s nekim od kolega jer povijest je, kao što znamo, interdi-sciplinarna. Prisjetimo se kako se izrađuje podsjetnik za artikulaciju ekskurzije.

1. Planiranje ekskurzije – obavlja se na početku školske godine i treba ga unijeti u plan rada (odrediti odjeljenje ili grupu učenika, učitelja-voditelja i učitelja-suradnika, objekt, mjesto ili područje ekskurzije i vrijeme trajanja).

Ekskurzije mogu biti jednodnevne, dvodnevne i višednevne, a unose se u godišnji plan i trebale bi biti usklađene s nastavnim programom. Obično se realiziraju na proljeće ili (rjeđe) u jesen, no moguća je ekskurzija i zimi.

2. Priprema ekskurzije – odrediti zadatke ekskurzije (obrazovni, odgojni i funkcionalni), oblike nastavnog rada, nastavne metode, literaturu…

Prije same realizacije učenike treba pripremiti za ekskurziju u učionici. Učenike treba upoznati s ciljevima i planom ekskurzije. Ponovno naglasiti gdje se nalazi u udžbeniku dio koji ćemo ek-skurzijom ostvariti kako bi učenici mogli kod kuće obnoviti stečena znanja. Zatim ćemo učenike podijeliti na grupe, parove ili im individualno podijeliti zadatke (zaduženja). Sadržaje o kojima će učenici izlagati svojim kolegama možemo podijeliti na nekoliko grupa. Primjerice, jedan učenik može biti voditelj ekskurzije, ali ga prije, naravno, treba upoznati s planom ekskurzije. Izmjenom učenika-govornika postižemo dinamiku i lakše praćenje ekskurzije. Drugi učenik može ukratko bilježiti ono što učenici izlažu, treći će fotografirati, četvrti (onaj koji obično stvara nered i ometa nastavu) mogao bi biti redar.

3. Izvedba ekskurzije

Prije ostvarenja ekskurzije učenike treba upozoriti da se ne razdvajaju jer na taj način neće čuti sve ono o čemu će se govoriti. Povest ćemo, naravno, i nekog od kolega da nam pomogne pri pratnji. To može biti netko tko predaje neki od povijesti korelativnih predmeta kao hrvatski jezik, likovni odgoj, vjeronauk… Ako putujemo autobusom, dio predavanja možemo ostvariti i razglasom. Pri tome treba posebno paziti da govor prati ono što se vidi iz autobusa te da ne traje predugo kako ne bismo postigli fluktuaciju pozornosti učenika.

4. Sumiranje rezultata

Nakon ekskurzije učenici će sumirati rezultate na nekoliko načina:a) uređenjem panoa u učionici fotografijama i tekstom (svojevrsnim fotostripom) kojim će

prepričati tijek ekskurzije

206


b) izvođenjem tijeka ekskurzije u učionici pred razredom učenika (ili dijelom učenika) koji ondje nije bio (ovdje se možemo služiti dijaprojektorom ili videoplayerom, ako su učenici snimali kamerom)

c) uređenjem lista iz povijesti u kojemu može biti sadržana reportaža o ekskurziji.

Primjer 1. JEDNODNEVNA EKSKURZIJA NA OTOK BRAČ

ZADACI:a) materijalni – upoznati se in situ s poviješću otoka Brača: starohrvatsko naselje Škrip, franjevački

samostan u Blacama te razvoj ostalih naselja (Sumartin, Sutivan, Pučišća, Supetar i dr.) b) odgojni – bolje upoznati zavičaj i razvijati ljubav prema domovini kao skupu zavičaja c) funkcionalni – primijeniti znanje stečeno u učionici, vježbati snalaženje u prostoru i vremenu

(plan otoka).

Škole u srednjoj Dalmaciji mogu napraviti ekskurziju na otok Brač. Mali problem može predstavljati tra-jekt (prijevoz autobusa prilično je skup), ali možemo se odlučiti i za obilazak Brača pješice: od Supetra prema Škripu (uz posjet Muzeju) pa do Blaca i natrag.

Brač prije doseljenja HrvataKontinuitet naseljenosti možemo pratiti od prapovijesnog vremena. Zahvaljujući krškim značajkama reljefa ovdje su nastale mnoge spilje i pećine, jame i vrtače, koje su dijelom poslužile kao prirodne na-stambe prvih stanovnika – lovaca, pastira i ribara. U metalno doba na otoku nastaju prve gradine: Rat kod Ložišća, Koštilo iznad Bola, Vela Gomila jugozapadno od Nerežišća, Malo Gračišće sjeveroistočno od Gornjeg Humca, Gomila na Brkati i Gomila na Vestac kod Gornjeg Humca i druge. Tijekom prapovijesti stanovništvo je naseljavalo unutrašnjost otoka, a u antičko se vrijeme naselja razvijaju na obali. Premda na Braču nije bilo organiziranih naselja grčkog tipa, postojanje grčkih kolonija na susjednim otocima i obližnjem kopnu nesumnjivo je utjecalo na kulturni i općedruštveni razvoj autohtonog stanovništva. Primjerice, obrambeni zidovi u Škripu tehnikom su gradnje vrlo slični grčkoj kolonizaciji. Vrlo je vje-rojatno među ilirsko stanovništvo prodirao grčki živalj. Ni u rimsko doba na otoku nema većih naselja. Stoga se stanovništvo, koje se bavilo vinogradarstvom, uzgojem smokava, maslina i radom u kameno-lomu, postupno i sporo romaniziralo. Krajem 5. i početkom 6. stoljeća možemo pratiti i snažnije širenje kršćanstva na otoku (o tome nam svjedoče starokršćanski sarkofazi u Škripu, trobrodna starokršćanska bazilika u Povljima, crkva sv. Tudora kod Nerežišća i drugi nalazi).

Brač u srednjem vijekuPoviješću Brača možemo ilustrirati i samo doseljenje Hrvata. Učenicima je s nastave poznato da su se prastanovnici naših prostora (Iliri, Romani i Kelti) pred novopridošlim Hrvatima i Avarima počeli povla-čiti na otoke, u planine i u utvrđene gradove. Tako je stanovništvo Salone izbjeglo na srednjodalmatinske otoke (pa i Brač), o čemu nam piše i Toma Arhiđakon.

a) Brač u doba narodnih vladara

Za bizantskog cara Mihajla II. Mucavca u Bizantu nastaju borbe za vlast, a Brač, Hvar, Korčulu i Mljet

207

Hrvatska povijest

zauzimaju Neretljani, pa tako srednjodalmatinski otoci postaju sastavni dio neretljanske oblasti (o njima piše i Konstantin Porfirogenet govoreći o Paganiji). Za Domagoja i Branimira hrvatski i neretljanski mornari traže od stranih lađa da plaćaju danak za putovanje obalom istočnog Jadrana. Tomislav je svojoj Hrvatskoj, osim Panonske Hrvatske do Drave, priključio i neretljansku oblast. On je kao bizantski „stra-teg” (923.) dobio pravo vrhovnog nadzora nad dalmatinskim gradovima, čime je i Brač ušao u granice hrvatskog kraljevstva. Nakon Tomislava, Mlečani se koriste neslogom Držislavovih sinova Svetoslava, Krešimira i Gojslava, pa 1000. godine dužd Orseolo trijumfalno zauzima Dalmaciju. Ali za Petra Kreši-mira IV. (1058. – 1074.) Dalmacija je ponovno u sastavu Hrvatske, a tako je bilo i za njegova nasljednika Dmitra Zvonimira (1074. – 1089.). U doba narodnih vladara na Braču se osjeća utjecaj benediktinaca (7 samostana, neki i iz ranijeg razdoblja), a posebnu vrijednost predstavlja nešto kasniji Povaljski kartular samostana sv. Ivana Krstitelja (prijepis iz 1250. vjerojatno starijeg spomenika iz 1184.).

b) Brač za Arpadovića

Veza sa središnjom državnom vlašću u Ugarskoj bila je labava, o čemu nam svjedoči bračko statutarno uređenje, tj. kartular povaljske opatije, najstarija sačuvana pergamena na otoku, pisana hrvatskim jezi-kom, a donosi nam i niz vijesti o onodobnim društvenim prilikama. Povaljska opatija stradala je 1145., kad su omiški knezovi Kačići napali i teško popljačkali Brač, tako da su Bračani bili prisiljeni moliti Andriju II. za zaštitu i pomoć. Pri povratku s križarske vojne Andrija je napao Omiš, za što je dobio i podršku pape. Omišani su obećali da neće više pljačkati, ali su ubrzo prekršili obećanje. U 13. st. Splićani su porazili Omišane pa su Bračani priznali vlast Splićana (1240.). Za provale Tatara kralj Bela IV. neza-dovoljan je držanjem Splićana tijekom svoga boravka u Splitu te je otišao u Trogir, gdje je dao privilegij Hvaranima i Splićanima oduzeo Brač i dao ga na upravu hrvatskom knezu Ceprenju. Hrvatski plemići iz roda Đivića dobili su pravo biranja kneza Brača i Hvara, sa sjedištem na Hvaru, dok je na Braču njegov zamjenik – vicarius. Knez je birao suce, a Hvarani biskupa. U oružanom sukobu Splita i Trogira oko posjeda u Kaštelanskom zaljevu (1244.) Brač je bio na strani Splićana. Split je, međutim, izgubio pa su Bračani kao saveznici Splita morali Trogiru platiti 100 lira odštete. Zbog neprestanih pustošenja otočani su ostali bez zaštite, a budući da im hrvatsko-ugarski kralj nije mogao pomoći, Bračani i Hvarani obratili su se Veneciji za pomoć. Na sastanku mletačkog Velikog vijeća izglasovano je da Brač i Hvar pripadnu hvarskoj biskupiji te da se prime pod mletačku vlast (1278.).

c) Brač pod mletačkom vlašću (1278. – 1357.)

S mletačkom vlašću Bračani i Hvarani dobili su kneza koji je na otocima upravljao na vrijeme od četiri godine s prihodima od 1000 malih libara. Zauzvrat, knez je dobio neka zemljišta na južnoj strani otoka (na bolskoj i murvičkoj obali). Ali zbog učestalih pustošenja omiških gusara stanovništvo je i dalje siro-mašilo, a nemogućnost mletačkog pružanja zaštite uzrokovalo je nezadovoljstvo domaćeg stanovništva. Pojačale su se i razmirice između Bračana i Splićana, ali i Trogira i Brača. O gospodarskim i političkim odnosima Brača i susjednih dalmatinskih gradova svjedoče nam i uvjeti mira sklopljenoga između Tro-gira i Brača (10. IV. 1339.).

d) Brač pod vlašću Anžuvinaca (1358. – 1420.)

Kralj Ludovik Anžuvinac mirom je u Zadru (1358.) vratio dalmatinskim gradovima i otocima slobodu.

208


Ali u to doba, 1360., Brač je poharala kuga. Prenesena je iz Splita, ali je već u početku zaustavljena. Iste godine otok pogađa i invazija skakavaca, koji su „zamračili nebo poput velikog oblaka i odjednom uni-štili sve zelenje i lišće svih stabala”. Tijekom dinastijskih borbi jedan dio dalmatinskih komuna pristao je uz Mariju i Žigmunda, a drugi uz Ljudevita Napuljskoga. Bosanski kralj Stjepan Tvrtko I. želio je to iskoristiti za priključenje hrvatskih krajeva svojoj državi. Bračko plemićko vijeće odlučilo je izabrati poslanstvo koje će od kralja Tvrtka tražiti da potvrdi Braču sve ranije povlastice. Ali uskoro je Tvrtko umro (1391.), a naslijedio ga je Stjepan Dabiša, koji je svu Hrvatsku i Dalmaciju ustupio Žigmundu. Fak-tičnu vlast nad Bračem imao je najjači bosanski feudalac Hrvoje Vukčić-Hrvatinić. Venecija je pratila političke okolnosti i počela nagovarati Ljudevita Napuljskoga da proda svoje pravo na Dalmaciju. Godine 1420. Veneciji je izdana isprava o povlasticama koje prigodom predaje Venecija izdaje bračkoj komuni. Tim činom završava poglavlje bračke povijesti pod vrhovništvom hrvatsko-ugarskih kraljeva.

e) Bračka komuna

Pravne propise autonomne bračke komune regulirao je Statut otoka Brača i njegove Reformacije kao dodaci. Sve pravne odredbe kodificirane su prije 1277. godine, ali je taj dokument stradao pri provali Omišana. Statut je redigiran 1305. godine u tri knjige. U doba punog autonomnog razvitka glavnu vlast na otoku predstavlja Veliko vijeće, koje je djelovalo preko svojih službenika. Njega su činili otočki plemići s navršenih 18 godina, a brinuli su se o svim poslovima i sudjelovali u donošenju odluka o javnopravnim odnosima i političkim zbivanjima na otoku. Upravu komune vodio je knez, kojega su u početku birali, a poslije ga je imenovao kralj. Poslije su knezove birali članovi iz roda Đivića. Savjetodavno tijelo uz kneza bili su suci, koje je biralo Veliko vijeće. Knez i suci sačinjavali su kuriju, koja je imala upravnu i sudbenu vlast, a proširena kurija bila je tzv. Malo vijeće, po uzoru na druge dalmatinske komune. Osim toga, postojalo je na Braču i Vijeće mudrih, koje je na osnovi zaključaka Velikoga vijeća donosilo odluke. Usto se spominju i pojedini službenici: kancelar, advokati, kamerariji (blagajnici), justicijari (nadzornici), bukariji (skupljači poreza), egzaminatori (ispitivači granica), gastaldi (seoski glavari), pudari (čuvari polja) i sindici (nabavljači žita). Sve je službenike biralo Veliko vijeće na šest mjeseci. Bračka je komuna u hrvatsko-ugarskoj državi uživala relativno široku autonomiju, ali se događalo da su hrvatsko-ugarski vladari nerijetko tu autonomiju kršili.

Brač pod novom mletačkom vlašću (1420. – 1797.)Gospodarstvo Venecije ovisilo je o trgovini Jadranskim morem pa je nakon zauzeća dalmatinskih gradova Venecija još jače razvila svoju pomorsku i kopnenu trgovačku mrežu, povećala mornaricu i ojačala obrtničku i manufakturnu proizvodnju. Istodobno, to je i razdoblje turske ekspanzije, tako da je od sredine 15. stoljeća Venecija ozbiljno zabrinuta za svoje posjede, ali još nije spremna otvoreno se sukobiti s Turcima. Tako je bilo do sredine 16. stoljeća, kada je sklopljen savez pape, Španjolske, Vene-cije i Genove protiv Osmanlija, što je rezultiralo Ciparskim ratom (1571. – 1573.), u kojemu je Venecija doduše izgubila Cipar, ali su Turci morali vratiti sve područje u Dalmaciji zauzeto tijekom rata. Nakon rata normalizirali su se mletačko-turski odnosi, što je rezultiralo razvojem trgovine na obostranu ko-rist. Osim ratnim opasnostima 15. stoljeće obilježeno je i epidemijama kuge, koje su znatno smanjile stanovništvo Brača. Ali već sredinom 16. stoljeća Brač naseljava stanovništvo iz unutrašnjosti izbjeglo pred Turcima, posebno s područja Poljica i Makarskog primorja. Od naselja u to doba ističu se Pučišća

209

Hrvatska povijest

– kao kamenarsko središte i kulturno žarište, Povlja, Selca, Novo Selo, Bol, Milna i Nerežišća. Nova doseljavanja stanovništva iz Makarskog primorja, Bosne i Hercegovine i imotskog kadiluka na otok Brač uslijedila su nakon Kandijskog i Morejskog rata.

Pustinjački samostaniSamostane su utemeljili svećenici iz Poljičke republike koji su pobjegli pred turskom opasnošću u 16. stoljeću. Prvi svećenici pustinjaci bili su Petar Vitačić i Grga Martinović. Potkraj 16. st. pustinjaci iz Blaca dobivaju sve više plodne zemlje i stvaraju svoje gospodarstvo: oko 500 barila vina na godinu, 1000 ovaca, deseci volova i mazgi. Ovo je pobudilo zavist, čak i sukobe s nerežiškim nadžupnicima, pa je Venecija stavila Blace pod svoju zaštitu.Crkva je sagrađena 1588., ali je 1725. stradala u požaru, tako da je obnovljena i posvećena 1759. godine. Krajem 19. stoljeća nov poticaj razvoju Blaca daje tiskara, koju je u Milanu nabavio don Niko Miliće-vić. Osim tiskom knjiga, don Niko bavio se i uzgojem grmova ružmarina, kojima je želio unaprijediti pčelarstvo. Njegov nasljednik, nećak don Niko Milićević mlađi, više se bavio znanošću: glazbom i astronomijom. Iznad mjesta Murvice, na 300 metara nadmorske visine, nalazi se Dragonjina špilja. Uredili su je poljički svećenici polovicom 15. stoljeća. Pećina je duga 19 metara i pregrađena je na tri dijela: crkvicu, dnevni boravak svećenika i prostor za ćeliju pustinjaka. Posebnu znamenitost predstavljaju uklesani reljefi, djelo nepoznatih pustinjaka, koji su stari 500 godina.

Prva austrijska vlast na BračuMirom u Campoformiju (17. X. 1797.) Mletačka je Republika prestala postojati, a Napoleon je Veneciju i njezin teritorij Istre, Dalmacije i Boke kotorske prepustio Austriji. Time je i Brač došao pod austrijsku vlast. Pučani, koji su predstavljali većinu stanovnika na otoku, izabrali su za vođe dva pomorska kape-tana Hranotića i Nikolorića, zatim se naoružali i svečanom proklamacijom ukinuli plemstvo na otoku te je tako nakratko ukinuta staleška podvojenost. Čim je Mato Rukavina saznao o prilikama na Braču, krenuo je iz Splita prema Braču korvetom „Austrija” te odmah po dolasku zavodi red: Hranotića i Ni-kolorića, koji su mu se došli pokloniti, odmah zatvara kao vođe buntovnika te uspostavlja dotadašnje odnose, tj. plemićima vraća povlastice. Tijekom prve austrijske vlasti na Braču svi su mletački propisi ostali na snazi, zbog čega je narod ostao razočaran, jer je očekivao da će s padom mletačke vlasti pasti i vlast plemstva. Svoje nezadovoljstvo pučani su pismeno uobličili i ovjerili na sastanku Vijeća pučana (5. I. 1798.), ali time nisu postigli ništa jer je austrijska uprava smanjila ovlasti Velikog vijeća i Pučke skupštine.

Brač pod Francuzima (1805. – 1813.)Prva austrijska vlast nije dugo potrajala jer je Napoleon teško porazio austrijsku vojsku kod Austerlit-za (1805.) pa se prema mirovnom ugovoru u Požunu (26. XII. 1805.), Austrija morala odreći stečevina dobivenih Kampoformijskim mirom. Tako se Brač našao pod vlašću Francuza. Vojni upravitelj August Marmont i civilni upravitelj Vicenzo Dandolo zaslužni su za modernizaciju i demokratizaciju dalmatin-ske uprave: ukinuta su sva plemićka prava i povlastice pa su svi ljudi postali jednaki pred zakonom, sva crkvena dobra podvrgnuta su nadzoru civilne vlasti, ukinuta su mučenja u tamnicama, snižena je carina

210


na izvoz vina, ulja i ribe, a posebna je briga posvećena školstvu. U prosincu 1806. kraj zapadne obale Brača došlo je do pomorske bitke između Rusa i Francuza. Bitka je trajala tri sata i u njoj je ruski brik Aleksandar potopio jednu francusku topovnjaču i jako oštetio Napoleona, koji je nakon bijega potonuo u splitskoj luci. Nakon uspješnog iskrcavanja na Korčuli, Visu i zauzimanja Hvara, Rusi su počeli osvajati Brač. U Milni je ruski zapovjednik pozvao sve ugledne Bračane i predložio im da izaberu otočku upravu. Oni su izabrali Burovića i Andriju Kovačića, koji je postao namjesnik u ime ruskog cara s neograniče-nom upravnom i sudskom vlašću. Nakon mira u Tilsitu (8. VII. 1807.) između Rusije i Francuske, ruski admiral Senjavin morao je napustiti Jadransko more, a Francuzi su opet zauzeli otok. Andrija Kovačić, koji je bio prvi na francuskom popisu osuđenih, zamolio je ruskog zapovjednika za zaštitu sebe i svoje obitelji, a ovaj mu je u tome udovoljio. Stigao je i do ruskog dvora, gdje ga je car Aleksandar I srdačno primio i udijelio mu čast dvorjanika, a kada je Dalmacija ponovno udijeljena Austriji (1815.), vratio se u Zadar. Međutim, praćen je kao nepoćudan za austrijsku državu, sumnjičen da je rusofil i panslavist. Razočaran, Kovačić se povukao u svoja rodna Pučišća, gdje je živio do smrti (1820.). Druga znamenita osoba toga vremena jest fra Andrija Dorotić, rođen u Sumartinu 1761. godine. Znamenit je njegov proglas „Narode slavni” (12. VI. 1797.) u kojem napada novu demokratsku republiku u Veneciji te poziva Dal-matince da sami odluče o svojoj sudbini i sjedine se s Hrvatskom. Tijekom francuske vlasti, fra Andrija je započeo s akcijama protiv Francuza pa ga Dandolo proglašava opasnim austrofilom i proganja ga, ali se Dorotić spasio bijegom u Bosnu i Slavoniju 1807. godine. Premda ga je bečki dvor zbog njegove djelatnosti prilično protežirao, Dorotić se povukao na Brač razočaran time što Austrija nije Dalmaciju priključila Hrvatskoj, već ju je izravno podvrgla Beču. Početkom 19. stoljeća na Jadranu se nalazi i en-gleska flota, koja u nekoliko navrata napada i otoke, pa tako i Brač 1811. i 1812. godine.

Druga austrijska vlast (1814. – 1918.)Na Bečkom kongresu (1814.) skrojena je nova karta Europe, prema kojoj je Austrija dobila Dalmaciju. Brač je potpao pod splitsko okružje i tvorio posebnu administrativnu jedinicu, tzv. brački kotar, u koje-mu je njegov pretur ujedno bio i sudac. Slijedi razdoblje političke učmalosti, koje je potresano bečkim apsolutizmom 1851. godine, a razbuđeno izborima i osnutkom Dalmatinskog sabora 1861. godine, obi-lježenoga borbom autonomaša i narodnjaka. Glavni nositelj narodnog preporoda na Braču bila je obitelj Didolić iz Selca: Vicko, Petar i Toma. Autonomaši su najjači bili u Nerežišćima. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 19. stoljeća na Braču se otvara niz čitaonica i osnivaju se mnoga društva: „Narodna čitaonica” u Supetru, društvo „Hrvatski sastanak” u Selcima, „Postirski sklad”, „Tomislav” u Povljima... Glavni predstavnici bračkog pjesništva u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda bila su braća Ivan, Mato, Antun i Nikola Ostojić, Dragutin Didolić, Matej Bencur i don Ivan-Matija Škarić. Premda krajem 19. i početkom 20. stoljeća počinju znatna iseljavanja Bračana u zemlje Sjeverne i Južne Amerike (posebno Čile), Brač ne bilježi pad broja stanovnika. Naime, istodobno na otok dolazi novi val doseljenika: sezonski radnici (težaci), stanovnici Dalmatinske zagore, koje domaći stanovnici zovu „junaci”. Neki od njih žene se domaćim ženama i ostaju živjeti na otoku.

Brač u 20. stoljećuNakon dugotrajne mletačke, a zatim i austrijske vlasti (s prekidom i francuske), velike su nade Hrvati Brača polagali u monarhističku Jugoslaviju. Štoviše, mnogi su Bračani u SAD-u sudjelovali u političkom

211

Hrvatska povijest

radu na rušenju Austro-Ugarske i stvaranju Jugoslavije. Primjerice, Božidar Bošković, rodom iz Selaca na Braču, u Seattleu krstio je svoga drugog sina kao Jugoslava. Austrijanci su ga stoga progonili i na svakom mu se koraku osvećivali (Derado-Čizmić, 1982: 73). Međutim, uskoro se pokazalo da su Hrvati u Kraljevstvu SHS građani drugog reda. Kao i u drugim dijelovima Hrvatske, i na Braču počinje sve više jačati Hrvatska seljačka stranka, a istodobno traju i iseljavanja stanovništva u prekomorske zemlje. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, Brač je jedan od rijetkih dalmatinskih otoka (uz Hvar) koji se našao u sklopu Nezavisne Države Hrvatske. Ipak, znatan se broj Brčana uključio i u antifašističku borbu boreći se protiv talijanskih fašista za sjedinjenje okupiranih dijelova Dalmacije i Istre s maticom zemljom. Tako je već u srpnju 1941. formirana prva oružana partizanska skupina, a u lipnju 1942. godine četa bračkih partizana (62 borca), koja se dva mjeseca poslije prebacuje na kopno i uključuje u Biokov-sko-neretvanski odred. Krajem 1943. godine i početkom 1944. evakuirano je stanovništvo s Brača preko Hvara u Vis te dalje u Italiju i napokon u Egipat u El Shat. Tijekom šezdesetih godina 20. st. na Braču je određeno i jedno urbano središte – Supetar. Ovaj se grad zbog središnjega prometnog položaja (trajektna luka) razvija u kulturno, upravno i gospodarsko središte otoka. Bračani su sudjelovali u Domovinskom ratu dajući brojne dragovoljce i zbrinjavajući izbjeglice iz istočne Slavonije i drugih ratom izravno zahvaćenih područja. Svoju zahvalnost Hansu Dietrichu Genscheru za međunarodno priznanje Hrvatske, Bračani su izrazili svečanim postavljanjem spomenika tom njema-čkom političaru još za njegova života.

BRAČKI MUZEJU Škripu možemo posjetiti Brački muzej. Muzej djeluje od 1979. godine, a raspolaže arheološkom i etnografskom zbirkom.Arheološka zbirka sadržava nalaze iz spilje Kopačine, sjeverozapadno od Donjeg Humca. Ondje je pro-nađeno mnogo keramičkih ulomaka i rukotvorina iz epipaleolitičkoga i mezolitičkog razdoblja. U toj su zbirci i nalazi s novoga groblja u Škripu, antičke figure i zavjetni žrtvenici. Tu su i reljefi s prikazom Herakla i natpis posvećen Kibeli – maloazijskoj božici koju su Grci i Rimljani štovali kao majku bogova. Učenici mogu vidjeti antički sarkofag (pronađen u Bolu), amfore (s podmorskog nalazišta nedaleko od Pučišća i kopiju Povaljskog praga – jednoga od najljepših i najstarijih sačuvanih natpisa na hrvatskom jeziku napisanoga ćirilicom-bosančicom). U prizemlju Etnografske zbirke središnje mjesto zauzima žara od pečene zemlje za čuvanje ulja iz Po-stira. Desno od nje nalazi se kućni mlin (žrnina) iz Škripa. Mlin se sastoji od drvenog postolja u obli-ku stolića s dvjema kamenim pločama. Donja je ploča fiksirana, a gornja se okreće drvenom ručicom (mulanom) i mlin tako melje. Iznad mlina visi mišina ili mih, napravljena od ovčje ili kozje kože, koja je služila za prijenos mošta, vina, vode, ulja i pravljenje masla. Na zidu je cip za mlaćenje žita, a o gredu je obješen mušker – ormarić u koji se spremalo meso, sir i drugo. Uz stubište stoji pobuk – naprava kojom bi se tjerala riba u mrežu. Uz zid visi petromaks, koji služi za privlačenje ribe za noćnog lova. Učenici u zbirci mogu vidjeti kamenoklesarski alat, dizalicu i željeznu kuglu. Na prvom katu etnografske zbirke predmeti su iz obrtničke upotrebe: škrinje, stroj za razvlačenje i poliranje zlata, bačvarski alat i drugo. Tu je i odjeća (vjenčano odijelo iz Postira iz 1882.), namještaj i stare knjige te portreti slikara mletačke škole iz 17. stoljeća.

212


Literatura:

1. Klement Derado – Ivan Čizmić (1982.): Iseljenici otoka Brača, Zagreb

2. Tomislav Đurić (1995.): „Svećenička „pustinja” Blaca na Braču”, Hrvatski zemljopis, br. 7.,

Zagreb: Naklada Feletar

3. Petar Šimunović (1972.): Toponimija otoka Brača, Supetar

4. Dasen Vrsalović (1968): Povijest otoka Brača, Supetar

Primjer 2. JEDNODNEVNA EKSKURZIJA U SAMOBOR

„Krasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu čar blizog ladanja kao Tiburu, Tivoliju, Versail-lesu, Schoenbrunnu, Windsoru. Okolina je sretna kombinacija gore i ravnice, polja i šume, vrta i prirode, rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja.” (Antun Gustav Matoš) Zadaci:a) materijalni – upoznati se in situ s poviješću Samobora, te posebno s ulogom grada u vrijeme hrvat-skog narodnog preporoda b) odgojni – bolje upoznati zavičaj i razvijati nacionalnu svijest c) funkcionalni – primijeniti znanje koje smo stekli u učionici, vježbati snalaženje u prostoru i vremenu (plan grada).Škole na području sjeverozapadne Hrvatske mogu napraviti ekskurziju u Samobor.

Kratak povijesni pregled

Samobor u srednjem vijekuSamobor dobiva naslov „Kraljevskoga slobodnog poveljnog trgovišta” od Bele IV., koji se pred Tatarima sklonio u Samobor (1242.). Time je kralj pokazao zahvalnost te je Samobor postao neovisan o zemaljskoj, feudalnoj i banskoj vlasti. No, zapravo, Bela je potvrdio Samoboru raniju povlasticu hercega Koloma-na (iz 1240.). Time su Samoborci dobili slobodu doseljavanja i iseljavanja te biranja svojeg svećenika, a dužni su kralju plaćati porez na pravo trgovanja. Uskoro dolaze feudalci i počinju borbe za stečene pravice, neovisnost i slobodu. Što se naziva grada tiče, najstariji zapis (Bela IV.) bilježi naziv Zumbur, koji se s vremenom mijenja u Zamabur ili Zamobor (Zanobor), a iz toga je onda nastao Samobor. Naziv nameće neku vezu s borovima ili činjenicom da se stanovništvo uvijek „samo borilo”, a neki smatraju da je izvedeno iz osobnog imena vlasnika posjeda, nekog Samara iz 13. stoljeća. Utvrdu su gradili „lju-di češkog kralja” Pšemisla Otokara II. (1270.). Vojska Ivana Jaroslavića u ratu je porazila Čehe pa kralj Ladislav daruje Jaroslaviću Samobor s mitnicom. U 13. stoljeću utvrda je središte upravne, političke i crkvene vlasti grada. Podno brda na kojemu se nalazila utvrda naseljava stanovništvo i stvara naselje koje se danas zove Taborec. Na ulazu u grad, na mjestu gdje se danas nalazi gostionica „Gabreku,” nalazila se carinarnica. Stari Samobor ima dva središta: 1) upravno-crkveno s plemićkim gradom, crkvom i župnim dvorom i 2) trgovačko središte.

213

Hrvatska povijest

U tlocrtu grada zamjetno je tzv. naselje „na pilu”: uz današnju Starogradsku ulicu i ulicu Gornji kraj, poredane su uske parcele na kojima se grade hiže, zabatom okrenute ulici i koso postavljene na liniju ulice (kao pila!), što je imalo obrambeni značaj.Smještaj je uvjetovao i oblik Taborca, upravno-crkvenog središta: okružuje ga brdo s jedne i luk rječice Gradne s druge strane. U Taborcu se grade objekti za potrebe stanovništva: 1) kovačnica (danas Fabko-vićeva 8); 2) staje – na livadi Vugrinščak, uz župni dvor i pješački put do utvrde; 3) stražarnice – lijeva obala Gradne; 4) kula – carinarnica – sagrađena u 13. st., očuvana na pečatu grada kralja Ljudevita iz 1657. te na samoborskom stijegu; srušena je 1810. u vrijeme francuske okupacije. Važan događaj za povijesni razvoj grada zbio se 1488. godine, kad Matija Korvin kupuje grad. Uskoro (1497.) grad pre-lazi u vlasništvo Barbare Frankopan, žene Nikole Frankopana. Slijedi borba feudalaca i Samoboraca: otimačine, pljačke, mučenja i dr.

Samobor u novom vijeku (16. – 18. st.)Prema papinu odobrenju 1525. u grad dolaze franjevci, nastanjuju se u župnom dvoru i preuzimaju upravu samoborske župe (nije bilo župnika). No čini se da ih je već 1527. iz grada protjerao Ivan Ungnad, privr-žen protestantizmu, pa odlaze u Jastrebarsko. Za kralja Ljudevita (1567. – 1578.) Samobor se popravlja i dograđuje: utvrda na brdu Tepec ima dva kata, glavna vrata s pokretnim mostom na istočnom su pročelju i četiri kule (četverokutna – gradski toranj, dvije oble s gradskom kapelicom i peterokutna – bez krova, s velikim otvorima za artiljeriju, koja uključuje i kapelu sv. Ane). Vlasnikom Samobora i plemićkoga grada postaje Leonard Gruber – vlasnik rudnika bakra u Rudama, kranjski trgovac i plemić. Grad 1585. dolazi u ruke grofova Erdödy, koji vladaju njime 120 godina (obilježje su njihove vladavine nasilja nad došljacima i ukidanje sloboština). Godine 1535. pojavljuju se prvi pisani podaci o osnutku i radu Pučke škole u Samoboru – čiji višestoljetni rad ostavlja snažne tragove u privrednom, javnom i kulturnom ži-votu i napretku Samobora. To potvrđuju stotine generacija učenika i učitelja samoborske škole – u kojoj učitelj Herović osniva godine 1807. glazbu – najstarije glazbeno društvo mladih u Hrvatskoj. Franjevci ponovno dolaze u grad 1622. godine i grade samostan. Otpor im pruža gospodarica Samobora Elizabe-ta Moškon, kći Tome Erdödyja: ne da im drva za ogrjev i sl., pa franjevce u zaštitu uzima samoborska općina. U starom gradu stanuju vlasnici kaštela, ali ga 1790. konačno zbog trošnosti napuštaju.

Doba preobrazbe Samobora (18. st.)Samobor s okolicom obuhvaća šire područje nego danas (imanja Malenić, Meszach, Kralić i Saić). Grad tada ima sud, župnu crkvu, tri kapele i samostan s crkvom, trgovačku školu, pet mlinova, sedam mesnica na trgu te 208 domaćinstava. Crkvena i svjetovna vlast seli se iz Taborca na glavni trg, a plemstvo gradi svoje dvorce (Malenić, Kralić). Smjer pružanja prometnica uvjetovao je tok rijeke Gradne, ali ovdje su česte poplave, pa se grade kuće bez podruma (zašto?). Središte grada predstavljao je trg, tada još nepopločen, s običnim zdencem u središtu (ograđen tek 1895.). U Langovoj ulici 1722. – 1733. gradi se franjevački samostan uz pomoć grofova Erdödy. Drveno-slamna-tim kućama stalno su prijetili požari. Veliki i razorni požari zabilježeni su 1794. i 1797. godine.

Doba rasta grada (19. stoljeće)Od 1809. do 1813. godine Samobor je sjedište kantona u Napoleonovim Ilirskim provincijama. Fran-

214


cuzi su nametali velike poreze, ali njihova je vlast imala i dobrih strana: gradi se cesta Samobor – Sv. Nedjelja, unaprijeđena je pošta i grad dobiva jedan specijalitet – Samoborsku muštardu, koju je prvu spravio francuski kuhar i ostavio recept u dvorcu Podolje kod obitelji Praunsperger-Bošnjak. Nažalost, samoborskom plemstvu strane su ideje francuske građanske revolucije. Nakon sloma Napoleona u Rusiji (1812.) Francuzi odlaze, a grad pada pod vlast Beča i Pešte. Metternichov apsolutizam (1850. – 1860.) budi u Samoborcima domovinsku svijest. Nakon toga dolazi ponovo pod utjecaj Beča i Pešte – službeni su jezici njemački, mađarski i latinski. Jači privredni razvitak Samobora počinje u 16. stoljeću otvaranjem rudnika bakra i željeza u selu Rude. Staklarska tradicija datira od 1839. godine, kad Vilhelmina Kulmer osniva prvu staklarnu u Osredku. Otvaranjem hotela 1910. godine Samobor postaje turističko mjesto, a slijedi otvorenje Šmidhenovih sumpornih toplica (1868.), Hidropatskog kupališta (1889.), početak rada Društva za proljepšavanje Samobora (1886). Uz industriju stakla, građevnog materijala, preradu drva i metala, kemijsku industriju te industriju lijekova, Samobor ima jaku obrtničku tradiciju i po važnosti „male privrede” u samom je vrhu Hrvatske. Godine 1809. Samobor postaje pogranična zona Ilirskih pokrajina. U graditeljstvu ima utjecaja novoga doba, ponegdje dolazi do ukidanja kmetstva, veće po-kretljivosti stanovništva i naseljavanja gradova. Gradovi ruše zidine i otvaraju se došljacima. Stanovnici se spuštaju u grad i nastanjuju vile i kurije. U prvoj polovici 19. st. dolazi do hrvatskoga narodnog pre-poroda. Livadićev dvorac (gdje je danas smješten Muzej grada Samobora) okupljao je ilirce: Ljudevit Gaj napisao je ovdje budnicu Još Horvatska nij propala(1833.), koju je uglazbio Ferdo Livadić. Ferdo Livadić, prvi važan skladatelj hrvatskoga narodnog preporoda okuplja u Samoboru Gaja, Lisinskoga, Štoosa, Vukotinovića, Vraza, Draškovica i druge, a jednom ga posjećuje i Franz Liszt. Stanko Vraz stvara nezaboravne Đulabije, himnu Ljubici. U prošlom stoljeću Samobor počinje osnivati svoj arhiv, koji danas, nažalost, više nije sačuvan. Jača gra-đanstvo, koje se bavi novčarstvom, trgovinom i obrtom. Grad i komunalije planski se izgrađuju na temelju Sreditbenove osnove 1965.– prvoga urbanističkog plana u doba gradonačelnika Ljudevita Šmidhena. Ti-jekom 19. st. južna strana trga i okolne ulice dobivaju klasicističke i historicističke objekte – jednokatne zgrade, stambeno-poslovne zgrade trgovačke, građanske klase (u prizemlju je prodavaonica, a na katu se stanuje). Visoki stalež stanuje u vilama unutar grada, tlocrta u obliku slova L ili U, okruženima lijepim parkovima, a seoske kuće sve se više grade od opeke i pokrivaju crijepom.

Sport u SamoboruUčenike će svakako zanimati sportska djelatnost Samobora, koja je također važna. Već davne 1865. u samoborskoj školi uvodi se obvezna gimnastika i sportske igre. Samoborac dr. Ivan Hoić 1880. objavljuje prvi podatak o nogometu u Samoboru, a članovi Hrvatskoga planinarskog društva iz Zagreba dolaze na svoj prvi planinarski izlet u Samobor, Oštrc i Plješivicu već 17. svibnja 1875. Monteccucoli [Monte-kukoli] gradi prvo tenisko igralište (1890.), a tri godine poslije osnovan je biciklistički klub „Samobor”. Dr. Franjo Bučar u Samobor donosi prve skije 1895. godine. Samoborski gimnazijalci i studenti osni-vaju 1902. godine Akademski sportski klub Šišmiš i započinju lakom atletikom, skijanjem, sanjkanjem i plivanjem, a 1908. igraju s Concordijom prvu utakmicu u hokeju na travi. Nešto poslije gimnazijal-ci i studenti Samobora igraju s Concordijom i prvu vaterpolsku utakmicu u Hrvatskoj. Poslije prvog svjetskog rata osniva se Akademski sportski klub Okić, a 1926. godine kroz Samobor se vozi naša prva međunarodna automobilska utrka.

215

Hrvatska povijest

Doba planiranja, moderne izgradnje i zaštite povijesne jezgre (20. st.)Samobor je danas grad obrtnika jer je većina stanovnika zaposlena u maloj privredi. U 20. st. razvija se kao turističko i rekreacijsko središte s nizom sportskih terena, bazena, šetališta, parkova, kulturnih priredbi i drugo. Ovdje se razvija industrija kristala, koja ima pogone izvan povijesne jezgre grada. U prvoj polovici 20. st. razvijeno je graditeljstvo, ali u okvirima izgradnje 19. stoljeća; drži se starih gra-nica grada i ne pokazuje težnju k širenju. Poraće, razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, obilježeno je raznim partizanskim razračunavanjima u kojima su stradali tzv. „suradnici s okupatorom”, ali među njima mnogo nedužnih ljudi. Nakon Drugoga svjetskog rata u Samoboru se grade samostalni jednokatni obiteljski objekti. Novosagrađena su naselja Sv. Helena, Zavrtnica i Halaburščak. Stara jezgra grada i dalje je trgovačko središte, ujedno privlačna i za turiste. Odlukom Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba (1964.) Samobor ima svojstvo zaštićenog spomenika. Zagreb i Samobor i danas povezuje „Samoborček” – autobus čiji nas naziv podsjeća na istoimenu popularnu samoborsku željeznicu koja je prevozila izletnike i putnike od 1901. do 1979. godine. Samoborci su sudjelovali i u Domovinskom ratu, o čemu nam svjedoči i spomenik žrtvama Domovinskog rata, koji se nalazi pokraj crkve Sv. Anastazije. Učenike možemo upoznati i s radom planinarske bratovštine sv. Bernarda iz Samobora – planinarske organizacije koju veže ljubav prema prirodi, ljudima i Bogu. Osnovana je 1994. godine i ima oko 140 članova iz svih dijelova Hrvatske. Članovi bratovštine nastoje osobno rasti u vjeri, pomoći u životu vla-stite župne zajednice te kroz prirodu i u prirodi prepoznati Božju poruku u današnjem vremenu.

SAMOBORSKI MUZEJU Samoboru možemo s učenicima razgledati i gradski muzej, koji je smješten u Livadićevu dvorcu. Muzej raspolaže geološkom zbirkom (nalazi iz donjega, srednjega i gornjeg trijasa), arheološkom i po-vijesnom zbirkom, a pokraj zgrade muzeja (bivšega Livadićeva dvorca) nalazi se kuća u kojoj su živjele sluge, a uređena je kao etnološka zbirka.

Primjer 3. JEDNODNEVNA EKSKURZIJA U VUKOVAR

Zadaci:a) materijalni – steći osnovna znanja o najistočnijem dijelu Hrvatskeb) odgojni – razvijati interes za zavičajnu povijestc) funkcionalni – primijeniti znanje koje smo stekli u učionici, vježbati snalaženje u prostoru i

vremenu (plan grada).

Kratak povijesni pregled

VučedolPodručje Vukovara naseljeno je u kontinuitetu od neolitika. Nedaleko od grada smješten je lokalitet koji je bogato prethistorijsko nalazište. Sustavna iskapanja vodio je R. Schmidt 1938. godine. Po ovom loka-litetu naziva se Vučedolska kultura, koja vremenski pada u doba prijelaza iz neolitika u metalno doba. Poznata je s tridesetak nalazišta, uglavnom s područja Slavonije i Srijema. U razvoju kulture mogu se

216


razlikovati tri etape, koje najzornije objašnjavaju nalazi iz Mitrovca, Vučedola, Sarvaša i Hrustovače. Vukovar u srednjem vijekuVukovarsko naselje razvija se u ranom srednjem vijeku. Prvotno se naselje nazivalo Vukovo ili Vlkovo, prema rijeci Vuki. Naziv Vukovar mađarskog je podrijetla (vár = mađ. grad). Ime Vukovar upotrebljava se tek od konca 17. stojeća. Vukovo je staro naselje iz doba ranoga srednjega vijeka koje su naseljavali Slaveni. Poslije postaje središtem županije i središtem arhiđakonata. U početku potpada pod Pečušku biskupiju. Godine 1007. Ludovik dodjeljuje svom vazalu posjed na rijeci Vuki. U razvijeni srednji vijek Vukovar ulazi kao kraljevska utvrda (castrum = utvrda, središte župana, preko kojih se širila kraljevska vlast). Ispod brijega počelo se razvijati podgrađe kao naselje obrtnika i trgovaca. Godine 1231. herceg Koloman građanima podgrađa dodjeljuje zemljišta i gradske povlastice. To je prvi važniji dokument koji dokazuje da je stanovništvo sastavljeno od Nijemaca, Saksonaca, Mađara i Slavena (redoslijed ne određuje udio u stanovništvu). Na čelu gradske općine nalazio se načelnik (maior villae), koji ima pravo suditi o svemu osim o prolijevanju krvi, o čemu sudi kraljevski porkulab. Pratimo razvoj obrta i trgovine. Uskoro kralj utvrde predaje velikašima, tako da se bogatiji dio stanovništva (iobagione) pretvara u velikaše, a ostatak i sam postaje kmetovima. U 14. stoljeću papin legat dolazi skupljati porez (1333. g.): u Donjem Gradu skupljen je veliki iznos, što je dokaz da se radi o bogatoj župi, a u Gornjem Gradu – malen iznos. Godine 1345. grad stječe važnu povlasticu nedjeljnih sajmova, a 1398. spominje se kao trgovište. Vukovarski prostor prepušten je Talovcima (podrijetlom su Dalmatinci), koji dobivaju predgrađe, a poslije sve preuzimaju mađarski velikaši – Gorjanski.

Vukovar početkom novog vijekaGodine 1526. iz pravca Zemuna dolazi turska vojska predvođena sultanom Sulejmanom. Vodila se Mo-hačka bitka: Vukovar se predaje bez borbe, a većina starosjedilaca prelazi na islam. Oko 1550. godine ostatak kršćana prelazi na kalvinizam (oblik protestantizma). Središte sandžaka postaju Požega i Osijek. Kroz ovaj prostor prolaze znameniti putopisci: Bartol Kašić (autor prve hrvatske gramatike) i Evdi Će-lebi (1663. godine). Nakon Mohačke bitke Turci su sagradili prvi most na rijeci Vuki (1526.). Početkom 17. stoljeća grad ima oko 100, a 1663. oko 500 kuća. Podgrađe ima 5 mahala. Austrijske trupe dolaze do Vukovara (1687.) i grad se ponovno predaje bez borbe. U tom trenutku kršćansko se stanovništvo sastojalo od nešto katolika, kalvinista i pravoslavaca, koji su došli u turskoj službi. Pravoslavci su došli kao šajkaši (mornarica, govore ekavicom) i martolozi – konjanici, koji govore ijekavicom (Vlasi). Turci nakratko ponovno osvajaju Vukovar (1690.), ali ga Austrija uskoro vraća. Nakon toga dolazi pravoslavno stanovništvo iz Srijema, ali već 1699. svi napuštaju Vukovar.

Vukovar u 18. i 19. te početkom 20. stoljećaBarok je bio zlatno doba razvoja grada. Tada nastaje dvorac grofa Eltza, gdje se danas nalazi Muzej grada Vukovara. Eltzi su kupili hrvatski posjed. Do 1728. godine Vukovar je u vlasništvu austrijske komore. Obnovom županija (1745.) Vukovar je postao središte Srijemske županije. Godine 1777. franjevci podižu samostan. Razvija se Novi Vukovar kao grad kolonista. Struktura stanovništva (1737.) u Vukovaru bila je sljedeća: 220 domaćinstava katolika (Hrvata), 70 domaćinstava Nijemaca i 134 domaćinstva pravosla-vaca. Istodobno, u Novom Vukovaru bilo je 34 domaćinstva Nijemaca, 4 domaćinstva Hrvata i 1 srpsko

217

Hrvatska povijest

domaćinstvo. Tijekom 19. stoljeća Vukovar se razvija kao trgovačko središte. Godine 1910. Vukovar ima 10 000 stanovnika. Status grada dobio je 1919. godine.

Vukovar između dvaju svjetskih ratovaGodine 1919. Vukovar je proglašen gradom. Započeo je industrijski razvoj grada: razvijaju se tvornice, među kojima je svakako najpoznatija tvornica obuće Bata – Borovo. Između dvaju ratova Vukovar je bio glavni grad Srijemske županije, koja je ukinuta Vidovdanskim ustavom. Dvor s kraljem Aleksan-drom na čelu počinje sustavno naseljavati srpske koloniste radi promjene nacionalne strukture grada.

Vukovar u socijalističkoj Jugoslaviji Nakon Drugoga svjetskog rata, kada je tijekom postojanja Nezavisne Države Hrvatske cijeli prostor Srijema bio uključen u granice Hrvatske, trebalo je odrediti granice republika. Hrvatsko-vojvođanska granica određena je 1946. godine (vidi: D. Pavličević i I. Mažuran u Hrvatska – povijest sjeveroistočnog područja, Osijek, 1994.). To je odredilo prostornu i stratešku važnost sjeveroistočne Hrvatske.U tom razdoblju možemo pratiti širenje grada temeljeno na gospodarskom razvoju. Demografska se slika doseljavanjem Srba i dalje mijenja. Od Vukovara se želi napraviti i političko središte pa je održan Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista) – SRPJ (k), na kojemu je SRPJ (k) promijenila ime u Komunistička partija Jugoslavije.

Vukovar u Domovinskom ratuO stradanju Vukovara u Domovinskom ratu najbolje svjedoče same zgrade koje još nisu renovirane. Mnogo zapisa o stradanju Vukovara u Domovinskom ratu možemo naći u novijoj literaturi (v. Davor Runtić), a učenicima svakako možemo ispričati potresnu priču o sudbini Siniše Glavaševića. Učenike možemo podsjetiti na kronologiju Domovinskog rata u istočnoj Slavoniji:

• 26. veljače 1991. – Osnovana tzv. SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srijem.• 2. svibnja 1991. – U Borovu Selu srpski pobunjenici napali jedinicu MUP-a. Poginulo je 12

policajaca, a nakon toga su potpuno izmasakrirani. • 6. srpnja 1991. – Srpske postrojbe spaljuju istočnoslavonsko selo Ćelije, čiji stanovnici odlaze u

progonstvo. To je prvo hrvatsko spaljeno selo.• 13. srpnja 1991. – Zrakoplovi JNA bombardirali sela oko Vukovara.• 1. kolovoza 1991. – JNA okupirala Dalj, Erdut i Aljmaš.• 17. listopada 1991. – Deportirano oko 10 000 Hrvata i drugoga nesrpskog stanovništva iz Iloka

i okolice.• 18. studeni 1991. – Nakon dvomjesečnoga herojskog otpora malobrojnih branitelja (1.500), JNA

i četnici zauzimaju potpuno razrušeni Vukovar. Preživjeli stanovnici i branitelji masakrirani su, prognani ili odvedeni u zarobljeništvo.

Literatura:

1. Josip Bösendorfer (1910.): Crtice iz slavonske povijesti, Osijek

2. Csánki: Velika povijest svih slavonskih županija

218


3. Nada Klaić (1983.): Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, Vukovar

4. Stjepan Pavičić: Vukovska župa u razvitku svog naselja od 13. – 18. st.

5. Davor Runtić (1993.): Rat poslije rata (Vinkovci – Vukovar – Županja), Vinkovci

6. Davor Runtić (1994.): Rat prije rata (Vinkovci – Vukovar), Vinkovci

7. Davor Runtić (1995.): Tako smo branili Vukovar, Vinkovci

8. Dario Topić (1994.): „Sinopsis polariteta – determinacija početka i anticipacija kraja” (str. 319. – 328.), objavljeno u Hrvatska – povijest sjeveroistočnog područja, ur. S. Sršan, Osijek

9. Vukovar – vjekovni hrvatski grad na Dunavu

10. Vukovarsko-srijemska županija, Zbornik radova, Vinkovci 1997.

MUZEJI U HRVATSKOJ

220

BJELOVARGradski muzej Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 1, 43000 Bjelovartel./faks; 043/244-207

BRAČMuzej otoka Brača u Škripu

ČAKOVECMuzej Međimurja, Trg Republike 5, 40000 Čakovec, tel. 040/313-499, 313-285faks 040/312-820http://www.mdc.hr/cakovece-mail: [email protected]

ČAZMAZavičajni muzej Čazma, Trg Čazmanskog kaptola 13, 43240 Čazmatel. 043/771-226

DRNIŠMuzej Drniške krajine, Kralja Zvonimira 8, 22320 Drništel. 022/426-469, faks 022/428-469

DUBROVNIKKulturno-povijesni muzej, Pred dvorom 3, 20000 Dubrovniktel. 020/ 426-469

ĐAKOVODijecezanski muzej Đakovačke biskupije, Biskupski ordinarijat, Strossmayerov trg 6, tel. 054/ 843-270Muzej Đakovštine, Petra Preradovića 17/1, tel. 054/843-254

IMOTSKIMuzejska zbirka, Kralja Zvonimira 1, 21260 Imotskitel. 021/ 841-273

KARLOVACGradski muzej Karlovac, Strossmayerov trg 7, 47000 Karlovactel. 047/ 615-890, faks 047/615-981http://www.mdc.hr/karlovac

KNINKninski muzej, Tvrđava b. b., 23400 Knintel. 023/ 660-217

KOPRIVNICAMuzej grada Koprivnice, Trg Leandera Brozovića 1, 48000 Koprivnica tel. 048/ 624-604, 624-385, faks 048/ 622-307

KRIŽEVCIGradski muzej Križevci, Tome Sermagea 2, 48260 Križevcitel/faks 048/ 711-210

KUMROVECMuzej „Staro selo”, Kumrovec b. b., 49295 Kumrovectel. 049/ 553-107, 553-149, faks 049//553-107http://www.mdc.hr/kumrovec

KUTINAMuzej Moslavine, Trg kralja Tomislava 13, 44320 Kutinatel. 044/ 683-548, 683-569, faks 044/683-548

NAŠICEZavičajni muzej Našice, Pejačevićev trg 5, 34500 Našicetel./faks: 034/ 613-414

NOVA GRADIŠKAGradski muzej Nova Gradiška, Trg kralja Tomislava 7, 35400 Nova Gradiškatel. 035/361-784

221

OGULINZavičajni muzej Ogulin, Ivana Gorana Kovačića 2, 47300 Ogulintel. 047/ 522-915

OSIJEKGalerija likovnih umjetnosti, Europska avenija 9, 31300 Osijektel. 031/213-586, tel.faks: 031/213-587http://www.mdc.hr/gluMuzej Slavonije, Trg sv. Trojstva 6, 31000 Osijektel. 031/208-501, faks: 031/208-502http://www.mdc.hr/osijeke-mail: [email protected]

PAZINMuzej grada Pazina, Trg Istarskog razvoda 1, 52400 Pazintel. faks: 052/625-040Etnografski muzej Istre, Trg Olge Ban 1, tel. 052/21-851

POREČZavičajni muzej Poreštine, Dekumanska 9, 52440 Porečtel. 052/431-585, faks: 052/452-738e-mail: [email protected]

POŽEGAGradski muzej Požega, Matice hrvatske 1, 34000 Požegatel./faks: 034/ 272-130

PULAPovijesni muzej Istre, Gradinski uspon 6, 52100 Pulatel./faks: 052/ 211-566e-mail: [email protected]

RIJEKAMuzej grada Rijeke, Muzejski trg 1/1, 51000 Rijekatel. 051/ 336-711, faks: 051/ 516-283

ROVINJZavičajni muzej grada Rovinja, Trg maršala Tita 11, 52210 Rovinjtel. 816-720, 830-650e-mail: [email protected]

SAMOBORSamoborski muzej, Livadićeva 7, 10430 Samobor,tel. 01/ 3361-014http://www.samobor.net/muzej

SENJGradski muzej Senj, Milana Ogrizovića 7, 53000 Senjtel./faks: 053/ 881-141

SINJMuzej Cetinske krajine, Andrije Kačića Miošića 5, 21230 Sinjtel. 021/ 821-949, faks: 021/ 821-569

SISAKGradski muzej Sisak, Ulica kralja Tomislava 10, 40000 Sisak,tel./faks: 044/ 543-225

SPLITEtnografski muzej u Splitu, Iza Lože 1, 21000 Splittel./ faks: 021/ 344-164, 343-108e-mail: [email protected] Ivana Meštrovića – Galerija Split, Šetalište Ivana Meštrovića 46, 21000 Splittel. 021/ 358-719e-mail: [email protected] umjetnina u Splitu, Lovretska 11, 21000 Splittel. 021/ 341-250e-mail: [email protected]

222

ŠIBENIKMuzej grada Šibenika, Gradska vrata 3, 59000 Šibeniktel. 059/ 23-880

TROGIRMuzej grada Trogira, Gradska vrata 4, 21220 Trogir tel. 021/ 881-406

VARAŽDINGradski muzej Varaždin, Stari grad, Strossmayerovo šetalište 7, 42000 Varaždintel. 042/ 212-918, faks: 042/ 212-918http://www.mdc.hr/gmve-mail: [email protected]

VELIKA GORICAMuzej Turopolja, Trg kralja Tomislava 1, 10410 Velika Goricatel. 01/ 6221-325, faks: 01/6225-077http://www.muzej-turopolja.hre-mail: [email protected]

VINKOVCIGradski muzej Vinkovci, Trg bana Josipa Šokčevića 16, 32100 Vinkovcitel.: 032/ 332-504, 332-884, 332-885, faks: 032/332-504e-mail: [email protected]

VIROVITICAGradski muzej Virovitica, Dvorac Pejačević, 33000 Virovitica tel. 033/ 722-127http://www.mdc.hr/viroviticae-mail: [email protected]

VUKOVARGradski muzej Vukovar, Dvorac Eltz, 32230 Vukovartel. 032/441-270, 441-271e-mail: [email protected]

ZADARNarodni muzej Zadar, Poljana pape Aleksandra, III. b. b., 23000 Zadartel./faks: 023/433-239

ZAGREBEtnografski muzej, Mažuranićev trg 14, 10000 Zagrebtel. 01/ 4826-220, faks: 4826-221e-mail: [email protected]://www.etnografski-muzej.hrGliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, 10000 Zagrebtel. 01/ 4667-005, tel./faks: 01/ 4466-628 http://mahazu.hazu.hr/gliptoteka.htmlHrvatski povijesni muzej, Matoševa 9, 10000 Zagreb, tel. 01/ 4851-900, 4851-990, faks: 01/ 4851-909http://www.hismus.hre-mail: [email protected] školski muzej, Trg maršala Tita 4/III, 10000 Zagreb,tel./faks: 01/ 4855-825e-mail: [email protected] galerija, Andrije Hebranga 1, 10000 Zagreb,tel./faks: 01/ 4922-368Muzej grada Zagreba, Opatička 20, 10000 Zagrebtel. 01/ 4851-361, 4851-365, 4851-358, faks: 01/ 4851-359 http://www.mdc.hr/mgze-mail: [email protected] za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10, 10000 Zagrebtel. 01/ 4826-922, 4828-086, faks: 4828-088http://www.mdc.hr/muoe-mail: [email protected] Prigorja, Trg D. Domjanića 5, 10360 Sesvetetel. 01/2001-601, 2010-252, faks: 01/2001-601http://www.hrvatska.com/sesvete-zagrebe-mail: [email protected]čki muzej, Savska 18, 10000 Zagrebtel. 01/ 4844-050, 4843-568http://www.mdc.hr/tehnicki

OBRAZAC ZA PRIPREMU

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

NASTAVNI PREDMET – POVIJESTRAZRED:NASTAVNA CJELINA – TEMANASTAVNA JEDINICA

NADNEVAK:REDNI BROJ SATA:

CILJ NASTAVNE JEDINICE ZADACI NASTAVNE JEDINICE:a) OBRAZOVNI –

b) FUNKCIONALNI –

c) ODGOJNI –

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

VRSTA SATA STRUKTURA SATA

NASTAVNE METODE KORELACIJE

PLAN PLOČE

LITERATURA

226


1. Vlado Andrilović (1980.): Programirano učenje i usmjereno obrazovanje, Zagreb: Školska knjiga

2. A. Bežen – F. Jelavić – V. Pletenac – N. Kujundžić (1993.): Osnove didaktike, Zagreb

3. Pavao Brajša (1995.): Sedam tajni uspješne škole, Zagreb

4. Željko Brdal – Margita Madunić (2001.): Priručnik za nastavnike 6, Zagreb: Školska knjiga

5. Ivan Dukić (2001.): Priručnik za nastavnike 7, Zagreb: Školska knjiga

6. Ivan Dukić (2002.): Priručnik za nastavnike 8, Zagreb: Školska knjiga

7. Ivan Furlan (1966.): Moderna nastava i intenzivnije učenje, Zagreb: Školska knjiga

8. Ivan Furlan (1966.): Upoznavanje, ispitivanje i ocjenjivanje učenika, Zagreb: Školska knjiga

9. Zora Itković (1997.): Opća metodika nastave, Split: Književni krug

10. Filip Jelavić (1995.): Didaktičke osnove nastave, Jastrebarsko: Naklada Slap

11. Chris Kyriacou (1997.): Temeljna nastavna umijeća, Zagreb: Educa

12. Hrvoje Matković (1991.): „Prostor za izvođenje nastave povijesti,” Nastava povijesti, br. 2, Zagreb

13. Vinka Mustać – Miroslav Vicić (1996): Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi, Zagreb: Školska knjiga

14. Muzeji, galerije i zbirke u SR Hrvatskoj (1981), Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 1981.

15. Ljubica Prodanović – Marko Stevanović (1989.): Rad u parovima – kao suvremeni nastavni oblik, Beograd

16. Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, (1994.) ur. M. Cindrić, Zagreb.

17. Ivo Rendić Miočević (1989.): Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb: Školska knjiga

18. Ivo Rendić Miočević (2000.): Učenik – istražitelj prošlosti, Zagreb: Školska knjiga

19. Majda Rijavec (1994.): Čuda se ipak događaju – psihologija pozitivnog mišljenja, Zagreb

20. Stipan Trogrlić (1991.): „Ekskurzija u nastavi povijesti,” Nastava povijesti, br. 3 – 4, Zagreb, str. 123. – 128.

21. Ivan Turković (1997.): Nastava strukovno-teorijskih predmeta u srednjim školama, Zagreb, Informator

PRILOZIVREMENSKE LENTE

PR

AP

OV

IJ

ES

T

1918.SUVREMENO

DOBA

1492. NOVI VIJEK

476. SREDNJI VIJEK

3500. g. pri je Krista

STARI VIJEKotkr iće pisma

Kristovo rođenje

prije Krista

poslije Krista

poja

va č

ovje

ka

POVIJESNA RAZDOBLJA

1991.samostalna

Republ ika Hrvatska

1945.Federalna

Hrvatska

1918.raskinute vezes A−U

Država SHS ↓

Kral jevstvo SHS

1868.Hrvatsko-ugarska

nagodba

Kra

j 6.

/poč

. 7.

st.

KLJUČNI DOGAĐAJI HRVATSKE POVIJESTI

1848.raskinute veze

s Ugarskom

1527.Sabor u Cet inu Habsburgovci

1102.PACTA CONVENTA personalna uni ja

dola

zak

Hrv

ata

1089.

drugi crkveni sabor

1074.

1058.

997.

969.

928.

910.

TOM

ISL

AVS

TJE

PAN

D

RŽ

ISL

AV

PE

TAR

KR

EŠ

IMIR

IV.

DMITAR

ZVONIMIR

prvi crkveni

saborrat prot iv Mađara i Bugara

dobiona UpravuDalmaci ju

razvoj gradova i Crkve

okrunio ga papa (savez)

1102.PACTACONVENTA

1089.

prvi crkveni

sabor

okrunio ga papa

dolazak Hrvata kraj 6/poč . 7. st .

1074.

1058. uspon gradova i Crkve

ZVONIMIR

PETAR KREŠIMIR

IV.

997.STJEPAN DRŽISLAV969.

928.

TOMISLAV910.prot iv Mađara i Bugara

crkveni sabor i

892.

879.papin blagoslov

→ pr iznanje HrvatskeBRANIMIR

876.

864. DOMAGOJ

845.TRPIMIR

protiv Bizanta i Bugarabenediktinci

darovnica

organizaci ja države,Kršćanstvo

8. − 9. st.L judevi t

↕Borna

Krvavi sabor kr iževački(1397.)

11

02

.

LUDOVIKZadarski mir(1358.)

BO

RB

E Z

A

VL

AS

TA

RP

AD

OV

IĆI

13

01

.A

NŽ

UV

INC

I1

38

1.

prodaja Dalmaci je

(1409.)

pogibi jaPetra Svač ića(1097.)

Zagrebačka biskupi ja

LADISLAV(1094.)

PA

CTA

CO

NV

EN

TA

KO

LOM

AN

ANDRIJA I I .Zlatna bula

plemstvu(1222.)

BELA IV.slobodni kral jevski grad

KARLOBorba prot iv Šubića

DIN

AS

TIJ

SK

E

BO

RB

E1

10

2.

AR

PA

DO

VIĆ

I1

30

1.

AN

ŽU

VIN

CI

13

81

.

dolazak Hrvata(kraj 6. /poč . 7. st . )

NARODNI VLADARI(TRPIMIROVIĆ I I DRUGI)

benedikt incidarovnicaTRPIMIR

845. 864.

organizaci ja države, kršćanstvo

879. 892.

pr iznanjeHrvatske

BRANIMIR

1058. 1074. 1089.

PETAR KREŠIMIR

IV.

910. 928.

TOMISLAVprot iv Mađara i Bugara, u jedinjene 2 kneževine, crkveni sabor i u Spl i tu

1102.

ARPADOVIĆI

ANŽUVINCI

1301.

KARLO LUDOVIK

uspon plemstva, s lobodni

kral jevski gradovi

pad Šubića

Zadarski mir (1358.)

LADISLAV, KOLOMAN, ANDRIJA II,

BELA IV.

1381.

DINASTIJ

SKE

BORBE 1493.

Krbavska bi tka

Hvarska buna

(1510. – 1514.)

STOGODIŠNJI

RAT PROTIV

TURAKA

Sel jačka buna

(1573.)

1593.

Sisačka bi tka

1593. 1806.

DUGI RATprot iv Turaka

ŽIGMUND LADISLAV NAPULJSKI

krvavi Sabor

križevački(1397.)

prodaja Dalmacije

(1409.)

Uskočki rat

Urota zr insko-frankopanska

(1669. – 1671.)

16

99

.

opsada Beča(1683.)

14

63

.1

49

3.

STO

GO

DIŠ

NJI

R

AT

PR

OT

IV

TU

RA

KA

MIR U SRIJEMSKIM

KARLOVCIMA

pad Bosne pod tursku vlast

pad Hercegovine pod tursku vlast

(1482.)

Krbavska bi tka– izginulo hrvatskoplemstvo

15

93

.Sisačka bi tka→ prekretnica

(početak turskih poraza)

DUGI RATprot iv turaka

16

06

.

Vašvarski mir(1664.)

18

48

.

1790.

1780.

1740.

MARIJA TEREZIJA

JOSIP I I .HRVATSKI SABOR (1790.)

Reforme Josipa I I : v jerska sloboda, central iz i rana vlast , germanizaci ja, osobna sloboda kmetova.. .

Reforme M. Terezi je: uređenje odnosa kmetova i feudalaca (URBARI), opća školska obveza

1809.

1813.ILIRSKE POKRAJINE

LJ. GAJ:„Kratka osnova

horvatsko-slavenskoga pravopisanja”

(1830.)

DRAŠKOVIĆ : „Disertaci ja”(1832.)

„Zaht i jevanja naroda”– djelatnost bana Josipa

Jelač ića – Hrvatsko-mađarski rat

hrvatski jezikpostao službeni

(1848.)

PR

OS

VIJ

EĆ

EN

I A

PS

OLU

TIZ

AM

HR

VA

TS

KI

NA

RO

DN

I P

RE

PO

RO

D

HRVATSKI SABOR

NOVI APSOLUTIZAM

Rakovička buna (1871.)E. Kvaternik

1848.Jelač ić raskinuo sve veze s Ugarskom

1861.

1860.

1849.

Stranka prava(A. Starčević )

Narodna stranka

Unionist i

1868.HRVATSKO--UGARSKA NAGODBA

zajednički poslovi :vanjska trgovina

(zajedničke f inanci je)

Samostalni poslovi : unutarnj i poslovi

1881.pr ik l jučenjeVojne kraj ine

Banskoj Hrvatskoj

banovanjeIVANA MAŽURANIĆAreforme, modernizaci ja

1880.

1873.

sporazum Cvetković – Maček

→ nastanak Banovine Hrvatske (1939.)

1918.nastanak Države SHS(29. X. 1918.)

1941.

nastanak ustaškog pokreta(1930.)

Šestosi ječanjskadiktatura (1929.)

atentat na zastupnike HSS-a i S. Radića (1928.)

SDS + HSS =Sel jačko-demokratska

koal ic i ja (1927.)

zaokret S. Radića (1925.)

Rapal lski ugovor (1920.)

Vidovdanski ustav (1921.)

nastanak Kral jevstva SHS(1. XII . 1918.)

1918.

1997.

Sel jačko-demokratska koal ic i ja (1927.)

Vidovdanski ustav (1921.)

atentat u Narodnoj skupšt in i (1928.)

Šestosi ječanjska diktatura (1929.)

nastanak ustaškog pokreta (1930.)

atentat na kral ja Aleksandra (1934.)

osnovana Komunist ička part i ja Hrvatske (1937.)

Banovina Hrvatska (1939.)

1941.

1945.

1990.

DRUGISVJETSKI

RAT

SO

CIJ

AL

IST

IČK

A

JUG

OS

LA

VIJ

A

DOMOVINSKIRAT

MO

NA

RH

IST

IČK

A

JUG

OS

LA

VIJ

A

NezavisnaDržava

Hrvatska

FederalnaHrvatska(ZAVNOH)

sukob sInformbiroom

(1948.)

Hrvatsko prol jeće(1971.)

smrt J. B. Ti ta (1980.)

Deklaraci ja o hrvatskom jeziku (1967.)

Ustav (1974.)

osnivanje demokratskih stranaka (1989.)

Hrvatska suverena (1991.)

mirna integraci ja hrv. Podunavl ja

slobodni izbor i u Hrvatskoj i Ustav Hrvatske (1990.)

„Bl jesak” i „Oluja”

Documents

Hrvatska povijest