HRVATSKE ŠUME 51 - 3/2001casopis.hrsume.hr/pdf/051.pdf · 2009. 5. 6. · 6 I meðu fjordovima ıumari dobro žive - −vedska i Norveıka iskustva ¨OVJEK I PRIRODA 8 −uma treba

K A Z A L O

Naslovna stranica: Cvijet japanske trenje - Miroslav Mrkobrad

Zadnja stranica: Primorski bor (Vidaliæ, Pag) - Miroslav Mrkobrad

MANIFESTACIJE1 Predsjednik Mesiæ pokrovitelj Dana hrvatskoga

umarstva

POARI3 Èeka li nas jo jedno poarno ljeto - Protupoarna zatita /

pripreme za poarnu sezonu 2001.

RESTRUKTURIRANJE4 Nema zime za umare ni iznad sjeverne obratnice - umar-

stvo Finske

6 I meðu fjordovima umari dobro ive - vedska i Norveka iskustva

ÈOVJEK I PRIRODA8 uma treba vodu, voda umu, a èovjek oboje

- 22. oujka, svjetski dan voda

ISKORITAVANJE UMA10 Prednost posrednim funkcijama ume - Racionalno koritenje

umskih dobara

GOSPODARSTVO14 Moe li lovstvo biti izvozni proizvod - Lovstvo kao gospodarska

djelatnost

GODINJI ODMORI16 Zato su odmaralita skupa - Odmor radnika Hrvatskih uma

REPORTAA18 umarski slalom izmeðu mina - umarijske razglednice - Baranjsko

Petrovo selo

MILJENJA22 Teorija uzgoja uma metodom komprimiranog filogenet-

skog razvitka - Uzgoj uma

GOSPODARSTVO24 Zaustaviti otvaranje novih pilana - Gorski Kotar

LOVSTVO27 Otkriven spomenik smeðemu medvjedu - Slovenska iskustva ugospodarenju medvjedom

Mjeseènik »Hrvatske ume«

Izdavaè: »Hrvatske ume« p.o. Zagreb

Direktor: eljko Ledinski

Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. Lonèariæ, Miroslav Mrkobrad, Vesna Plee i Ivica Tomiæ.

Ureðivaèki odbor: Branko Metriæ predsjednik, Ivan Hodiæ, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker,

Èedomir Krimaniæ, Ladislav Jursik, eljka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinoviæa 2, Zagreb tel. 01/4804 169, e-mail: [email protected]

Urednitvo se ne mora uvijek slagati s miljenjima autora teksta.

Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb. Lektorica: Ivana Ujeviæ

Tisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaèka 94, Varadin

Naklada: 6000

Broj 51 oujak 2001 HRVATSKE UME 1

DANI HRVATSKOG UMARSTVA, ZAGREB, 11-16.LIPNJA 2001.

M A N I F E S T A C I J E

OUJAK 2001.

K roz saborsku proceduru proao je, nebez ustrih suprostavljanja èak i ce-hovskih lobiranja (lijeènici svih stranaka uje-dinite se!) Zakon o politici plaæa u javnimustanovama 2001-3. No na pregovaraèkojsceni sa sindikatima o novim kolektivnimugovorima zbrka i dalje traje. Èetiri sindi-kalne sredinjice su protiv Zakona, neki mis-le da æe plaæe pasti i daleko vie od pred-viðenih 10 posto, dok najjaèa sredinjica, Sa-vez samostalnih sindikata (u kome su i u-marski sindikati) razmilja.

Najavljuje se smanjenje bruto mase plaæaza 10 %, a u sljedeæe dvije godine, 2002. i2003. plaæe bi rasle manje od rasta brutodrutvenog proizvoda (u H kao javnom po-duzeæu porast bi, kau nesluzbeni izvori, iz-nosio 50% rasta DBP koji bi se trebao po-veæati za 4,2 odnosno 4,5 %). Zbog toga jeu svemu bitna ova godina jer bi sluila kaoosnovica za daljnje obraèune. Hrvatske u-me spadaju meðu ona poduzeæa koja ne zi-ve od proraèuna, naprotiv, one ga pune! Nokoga briga za to kao to nije vano da su isada, premda ive «na svoj raèun», u re-dosljedu visine plaæa meðu najslabije plaæe-nima. Evo prosjeènih plaæa u javnim podu-zeæima protekle godine pa usporeðujte:Croatia Airlines 5876 kuna, H. vode 5546,Croatia osiguranje 5411, HT 4956,HEP 4167,H.pota 4120, INA 4029, Plovput 3912, HRT3899, HUC 3615, Narodne novine 3582, H.u-me 3382, H.lutrija 3321, H 3082, Jadrolini-ja 2810. Prosjeèna je plaæa u dravi iznosila3279 kuna.

I umarski sindikati u pregovorima s me-nadmentom, razumljivo, taktiziraju. Novikrug pregovora dao je ipak naslutiti da su ijedni i drugi spremni malo poopustiti i po-negdje "tucnuti" kako bi se nalo famoznihcca 68 milijuna kuna za koliko bi se smanji-la bruto masa ove godine. Pregovori se na-stavljaju.

Pred nama je i prijedlog novog Zakonao zatiti prirode koji se umara i te kako tièe.Svata je u njemu (o èemu piemo u ovombroju), a kad bismo u jednoj reèenici saeliosnovne misli predlagaèa, bar sa umarskogstajalita, moglo bi se reæi-novi bi zakon (unekim stavkama) da bude iznad svih ostalihspecijalnih zakona koji veæ postoje i po koji-ma se radi (zakoni o umama, o vodama, olovu). Da nije previe? (m)

Plaæe, ugovor,zakon...

Predsjednik Republike Stje-pan Mesiæ pokrovitelj jeovogodinjih Dana hvat-skoga umarstva to æe

se pod motom uma-voda-zrak=op-stanak, od 11-16. lipnja odrati u Za-grebu. umarske manifestacije nalokalnoj razini, po ograncima Hrvat-skog umarskog drutva, trebale bise organizirati od 1-13.lipnja.

Vie dogadaja obiljeit æe glav-nu manifestaciju u Zagrebu:

-11.lipnja-otvorenje likovne iz-lobe Ivana Lonèara "uma, an iVirovi" te izlobe fotografija eljkaGubijana o temi "uma-voda-zrak=opstanak", u Etnografskomemuzeju;

-12.lipnja-terenski izlet u Ogu-lin na prikaz rada harvestera;

-13.lipnja-umarska kola naMedvednici i okrugli stol o temi u-me Medvednice i Zagreb;

-14.lipnja-godinja skuptinaHrvatskoga umarskog drutva uMinistarstvu poljoprivrede i umar-stva i savjetovanje s tri poticajna re-ferata koji æe pratiti ovogodinji mo-to Dana hrvatskoga umarastva (u-ma, tvornica vode i zraka, Prirod-nost uma, uvjet stabilnosti i proiz-vodnosti te to je uma i njezinodriv razvoj). Nakon savjetovanja

odrat æe se promocija znanstvenemonografije Obièna jela u Hrvat-skoj, a naveèer je u Koncertnojdvorani Vatroslava Lisinskoga pred-viðena sveèana akademija o temiMilju, rijeèju, stihom i glazbom uumi.

-15/16. lipnja-glavna manifesta-cija na jezeru Jarunu, natjecanje u-marskih radnika gdje æe se uz bori-lite odrati i popratne priredbe,predstaviti radovi od drveta, pèe-larski proizvodi i suveniri, nastupitæe i KUD umari iz Vinkovaca te ne-koliko domaæih podsljemenskih kul-turno umjetnièkih drutava.

I na lokalnoj æe se razini orga-nizirati javne tribine i rasprave oznaèenju ume za vodu, kisik i op-stanak, o zatiæenim objektima pri-rode, lovnom gospodarstvu, likov-ne izlobe te predavanja po kola-ma, kao i natjecanja umskih rad-nika po Upravama uma i odabirnajboljih za glavno natjecanje u Za-grebu.

Imenovani su organizacijski ipriredivaèki odbor, ocjenjivaèki sudte razlièita povjerenstva koji æe sebrinuti da ovogodinji Dani hrvat-skoga umarstva, nakon to lani ni-su odrani, budu primjereno orga-nizirani.

Pie:MiroslavMrkobradFoto:M. Mrkobrad

PredsjednikMesiæ pokroviteljDana hrvatskogaumarstva

Jarun - zagrebaèko more na kome æe se odrati natjecanje

U P R I P R E M I N O V I Z A K O N O Z A T I T I P R I R O D E

2 HRVATSKE UME Broj 51 oujak 2001

Z A K O N O D A V S T V O

Ovaj prijedlog kao ni prijanji zakon nije jasno odvojiopojam upravljanja odreðenim prirodnim resursom odpojma gospodarenja pa iz toga i proizlaze problemi.

Koga titinovi Zakon

Pie:Mr.

JadrankaRoaFoto:

M. Mrkobrad

Veæ neko vrijeme na web stra-nicama Ministarstva zati-te okolia i prostornog ure-ðenja nalazi se Nacrt pri-

jedloga novog Zakona o zatiti priro-de. Koliko je vano donoenje takovog

Zakona ukazuje i èinjenica da je Hrvat-ska gospodarska komora zatraila oèi-tovanje svih subjekata koji sudjeluju ugospodarskom ivotu. No, meðutimnije jasno zato je za donoenje tako-vog zakona odreðen veoma kratak rokza donoenje primjedbi, svega neko-liko dana.

Prvi dojam nakon uvida u ovajNacrt prijedloga je njegova obimnosti opæenitost. Nije se krenulo od po-stojeæe pozitivne zakonske regulativeu zatiti prirode veæ je se u potpuno-sti krenulo na pisanje novog zakonakao da do sada uopæe nije bilo pozi-tivnih propisa u zatiti prirode.

U elji da se obuhvate sva moguæapodruèja tetnih djelovanja u prirodi,prijedlog Zakona odreðuje mnoge od-nose koji su, ili bi trebali biti regulira-ni posebnim zakonima (Zakon o za-titi okolia, Zakon o prostornomureðenju, Zakon o graðenju, Zakon oumama, Zakon o lovu i dr.). Zakono zatiti prirode mora biti krovni za-kon sa detaljno razraðenim uvjetimazatite prirode koji se trebaju ugradi-ti u postojeæe zakone za pojedina po-druèja djelatnosti ali nemoe biti za-kon po kojem æe se gospodariti raz-lièitim prirodnim resursima to se na-stoji sadanjim prijedlogom. Za nassu od posebnog interesa èlanci Za-kona koji se odnose na ume. Ovajprijedlog Zakona kao i prijanji nije ja-

sno odvojio pojam upravljanja odreðe-nim prirodnim resursom od pojmagospodarenja pa iz toga i proizlazi ve-liki dio nejasnoæa. Gospodarenje u-mom temelji se na Zakonu o uma-ma i to na naèelu potrajnog gospo-darenja pa je suvino napisati da æese buduæe gospodarenje temeljiti naZakonu o zatiti prirode i ostalim pro-pisima. Odvajanje kra a time i umana kru iz gospodarenja potpuno jenepotrebno jer se i do sada se na krugospodarilo temeljem posebnih pro-grama koje uvaavaju sve prirodnespecifiènosti. Zakon takoðer propisujeproduetak ophodnji pojedinim kli-matogenim vrstama to se do sadaodreðivalo Pravilnikom o ureðivanjuuma i to na temelju svih biolokih igospodarskih pokazatelja. Iskljuèujese i gospodarenje umom unutar 600m od izvora bez njihove klasifikacije iobima.

Ovim Zakonom otvorena je mo-guænost razlièitih koncesija u kori-tenju prirodnih resursa to je do sadana umi i umskom zemljitu bilo upotpunosti iskljuèeno. Zakonom sepredviða i to da inspektori zatite pro-rode mogu biti bioloke i pravne stru-ke sa odreðenim iskustvom koje i ne

mora biti steèeno u zatiti prirode toje nedopustivo.

Zakon sadri i niz pojmova koje jeveoma teko kvantificirati u okoliu,kao to su "nedoputena oteæenja uprirodi", "znaèajna oteæenja" zatimprovoditi "metode sliène prirodi" i mno-ge druge.

Nacrtom prijedloga Zakona o za-titi prirode nisu jasno definirani uvje-ti zatite prirode koje bi trebalo ugra-diti u sve ostale zakone koji regulirajugospodarenje pojedinim prirodnim re-sursima ato je trebao biti, pretpo-stavljamo, njegov cilj, te stoga i cijelukoncepciju Zakona bi trebalo mjenja-ti. Od izuzetne vanosti je ukljuèiva-nje svih zainteresiranih subjekata udrutvu kako bi se dolo do to kvali-tetnijeg i jasnijeg Zakona i èije odred-be æe biti primjive u praksi.

Zakon sadri i niz pojmova koje je veoma teko kvantifi-cirati u okoliu, kao to su nedoputena oteæenja uprirodi, znaèajna oteæenja zatim provoditi metodesliène prirodi i mnoge druge.

Plitvièka jezera

OProgramu aktivnosti u

provedbi posebnih mje-ra zatite od poara u Re-publci Hrvatskoj u 2001.

godini te o realizaciji lanjskih aktiv-nosti u provedbi posebnih mjera pro-tupoarne zatite raspravljalo se po-cetlom oujka u Makarskoj. U nazoè-nosti ministra unutarnjih poslova i-me Luèina, njegova zamjenika JosipaVreska te njihovih suradnika, skupupodno Biokova bili su nazoèni svi ko-ji u protupoarnoj zatiti i vatrogast-vu Hrvatske aktivno djeluju, od zam-jenika ministra obrane Zlatka Garel-jiæa, glavnog vatrogasnog zapovjed-nika Mladena Jurina, predsjednikaHrvatske vatrogasne zajednice mr. Teo-dora Frickog, naèelnika odjela u Mini-starstvu poljoprivrede i umarstva Iva-na Itoka do predstavnika javnih po-duzeæa i svih ostalih koji sudjeluju uborbi protiv vatrene stihije.

Nakon uvodnog izlaganja ministraLuèina, u raspravu su se ukljuèili i osta-li sudionici skupa. Oni su podrali pred-loeni program prema kojemu su sepredstavnièka tijela jedinica lokalneuprave i samouprave, pojedina mini-starstva, druge dravne upravne organi-zacije, te javna poduzeæa duna po-sebno angairati u cilju boljeg i uèinko-vitijeg ustroja sustava protupoarnezatite , a osobito u zatiti od umskih

i drugih poara na otvorenom prosto-ru.

Hrvatske ume kao jedan odznaèajnih subjekata u provodenju pro-tupoarne zatite takoder su prihvati-le zadatke iz programa za koje su za-duene. U toèkama 5, 10, 24, 34 pred-loenih mjera, Hrvatske ume obve-zuju se na izradu planova motrenja,èuvanja i ophodnje otvorenog prosto-ra za koje prijeti poveæana opasnostod nastajanja i irenja poara. Isto-dobno odgovorne su za izradu planaizrade prosjeka u razdoblju od 2001.do 2005. godine s posebnim nagla-skom na tekuæu godinu, za ustroj mo-triteljsko-dojavnih slubi s ciljem ra-nog i pravodobnog otkrivanja i doja-ve poara, te za osnivanje, opremanjei osposobljavanje radne ekipe umar-skih djelatnika s odgovarajuæom opre-mom i sredstvima veze za potrebe in-tervencije gaenja poara i izrade um-skih prosjeka u akcijama spreèavanjairenja nastalog poara.

U skladu s programom aktivnosti,Hrvatske su ume ove godine predvid-jele u razlièite radove na zatiti umaod poara uloiti vie od 78,2 milijunakuna. Najvie æe se utroiti na izraduprotupoarnih prosjeka s elementimacesta, oko 32 milijuna kuna, te jo 24,6milijuna kuna za odravanje postoje-æih protupoarnih prometnica. Znatan

P R O T U P O A R N A Z A T I T A / P R I P R E M E Z A P O A R N U S E Z O N U 2 0 0 1 .


P O A R I

Pie:Mr. PetarJurjeviæFoto:M. Mrkobrad

dio novca otiæi æe ne organiziranje os-matraèke slube, oko 17 milijuna, a ma-nji iznosi iæi æe za izradu osmatraèni-ca i njihovo odravanje, za postavlja-nje znakova upozorenja i druge.

Na skupu u Makarskoj trebalo jeupozoriti i na neke netoènosti uizvjeæu o realizaciji programa u pro-loj godini. Mr.sc Petar Jurjeviæ:

-Neadekvatan je zakljuèak da suHrvatske ume prole godine osigu-rale premalo financijskih sredstava zaoptimalno funkcioniranje protupoar-ne slube na podruèju koje pokrivajuu priobalju i to je u suprotnosti sa stvar-nim stanjem. Naime, Hrvatske su u-me u 2000. godini na protupoarnuzatitu utroile znatna financijskasredstva, vie od 73 milijuna kuna, zaosmatraèko-dojavnu slubu, gradnju iodravanje protupoarnih prosjeka,gradnju i odravanje promatraènica,promidbene aktivnosti i drugo. To jevie od svih ostalih sudionika u pro-tupoarnoj zatiti zajedno.

Kako je bilo laniNe ponovilo se, rekli bi optimisti,

ali i samo da ne bude gore, odgova-raju pesimisti. Rijeè je o lanjskoj, poari-ma rekordnoj sezoni, kada je zbog svihmoguæih nesretnih okolnosti, u u-mama gorjelo kao nikad dosad. Pods-jeæamo: evidentirano je 706 umskihpoara na 68.107 ha od cega na drav-ne ume otpada 58 posto. U tom dije-lu visoke ume zahvaæene su na (ipaksamo) 3656 ha, ostatak su niske umei raslinje te umsko zemljite. Dalekoveæi broj poara dogodio se na krkomdijelu gdje je opoareno èak 66.748ha (98 posto svih opoarenih povri-na). Ukupna teta procijenjena je navie od 2,6 milijardi kuna. (m)

Premalo ilinajvie!?

Èeka li nas jojedno poarnoljeto?

ÈÈeekkaa llii nnaass jjoojjeeddnnoo ppooaarrnnoolljjeettoo??

U M A R S T V O F I N S K E


R E S T R U K T U R I R A N J E

Ifinski umarski struènjaci zain-teresirani su za sudjelovanje urestrukturiranju Hrvatskih uma,potvrdio je direktor Konzaltinga

dravnoga poduzeæa Finskih uma(Metähalltius Consulting) Tuomo To-

timäki na prezentaciji za hrvatske u-mare, polovicom oujka u Zagrebu.Donosimo nekoliko zanimljivih poda-taka o tome kako rade Finske ume igdje Finci sudjeluju u razlièitim pos-lovima davanja usluga.

Poduzeæe Finske ume je u drav-nom vlasnitvu, ali potpuno nezavi-sno u poslovanju i gospodari s ukup-no 12 milijuna ha umskih i vodenihpovrina. Osnovano je prije 140 godi-na i vie je puta bilo restrukturirano,istaknuo je osnovne znaèaje iz osob-

ne karte tvrtke direktor Totimäki. Nagodinu sjeèemo i opskrbljujemo drvnuindustriju s oko 5 milijuna kubika ma-se. Istodobno, upravljamo i s oko 4milijuna hektara zatiæenih povrina,praktièno svim zatiæenim podruèji-ma Finske. To ukuljuèuje 30 nacio-nalnih parkova, 12 zatiæenih zona zadivljaè i druge oblike. Dakle, osim pos-lovnim, bavimo se i drutvenim, soci-jalnim djelatnostima. Vrijednosti koji-ma Finske ume posveæuju najvie po-zornosti su razumno gospodarenje iupotreba prirodnih resursa, kupci ipartneri, zaposlenici, suradnja sa svi-ma organizacijama i dobit koja se tre-

ba ostvariti. To znaèi da se svake go-dine mora profitno poslovati. Dobit iz-nosi neto manje od 500 milijuna ku-na. Od ukupnih povrina kojima go-spodari, za umarsku djelatnost kori-sti se blizu 4 milijuna ha, od èega zakomercijalno umarstvo oko 3,3 mili-juna ha. Ostale povrine, vie od 4 mi-lijuna ha su zatiæena podruèja u tospadaju i vodene povrine. Dakle, svadobit dolazi iz spomenutih 3,3 miliju-na ha, uglavnom smjetenih u Sjever-noj Finskoj i Laponiji.

Govoreæi o ustrojstvu Finskih u-ma, Totimäki istièe da poslovanje po-duzeæa nadziru Ministarstvo poljopri-vrede i umarstva i Ministarstvo za-tite okolia. Na èelu tvrke je upravniodbor koji ukljuèuje i ljude iz lokalnesamouprave. Oko 90 posto prihodadolazi umarske djelatnosti, a najveæaneprofnana djelatnost jest zatita pri-rode. Odjel Latumaa bavi se prodajomzemljita, treseta i slièno, dok je Fo-relia Oy posebno poduzeæe koje se ba-vi proizvodnjom sjemena i sadnica ko-jih na godinu proizvede 50 milijunakomada. Jo jedno poduzeæe unutarFinskih uma, Wild North, bavi se tu-ristièkom djelatnoæu. Isto tako tvrtka-kæer je i Coculting Oy koji prodaje svo-je usluge po cijelom svijetu. Tu je i od-jel internih slubi, pa imovinsko prav-na sluba koja se meðu ostalim bavi iGeografsko informacijskim sustavom.

Poèetkom 70-tih godina poduzeæeje imalo 8000 zaposlenih, deset go-dina poslije bilo ih je 4000 da bi seposljednjih godina ta brojaka svela naoko 2200. Od toga je 1000 umskihradnika a ostalo su razlièite druge dje-latnosti. Poduzeæe nema svoju meha-nizacju nego koristi usluge poduzet-nika s kojima se, treba reæi, sklapajudugoroèni ugovori jer poznaju sustavrada poduzeæa. Od dobiti koja iznosioko 500 milijuna kuna 80 posto idedravi. Inaèe dobit u ukupnom priho-

Nema zime za umare niiznad sjeverneobratnice!Proavi proces restrukturiranja finsko se umarstvo organiziralo u sedam uprava s nekolikopoduzeæa i danas je jedno od najprofitnijih uEuropi.

Pie:Miroslav

MrkobradFoto:

M. MrkobradTimberjack

News

TuomoTotimäki-dobituvijek u prvomplanu

Sjeèa uma u Finskoj

Na godinu se sjeèe oko pet milijuna kubika i ostvarujedobit od oko 500 milijuna kuna, od èega 80 posto idedravi. Inaèe dobit u ukupnom prihodu sudjeluje s 30 posto.


du iznosi 30 posto. Svih 12 milijuna hapokriveno je GIS-om. U kreiranju go-spodarenja od poèetka 90-tih godinauzimaju se u obzir i razmiljanja lo-kalnih sredina, pokreta zelenih i svihkoji su imali neke vizije o tome kakonajbolje gospodariti. Sve ume su cer-tificirane po PEFC sustavu.

Na je cilj osigurati pouzdanu upo-trebu prirodnih resursa, poticati za-titu domaæih vrsta i stanita do nekerazumne granice, te zbog turistièkihrazloga, briga o smanjenju otpada uumi. Svake godine naa turistièka irekreacijska podruèja posjeti dva mi-lijuna ljudi, istièe finski struènjak. Ci-jeli na logisitèki sustav je kompjuto-riziran i sva vozila opremljena su raèu-nalima, s mapama. Robu isporuèuje-mo u toèno dogovoreno vrijeme. Odpoèetka 90-tih godina sjeèe se manjeod prirasta, a jedan od razloga jest tosu se poèele zatiæivati odreðene po-vrine, na primjer, starije sastojine.

Promjene i posljediceKako su Finske ume prole re-

strukturiranje? Totimäki istièe da je 50-tih godina postojalo oko 81 umskopodruèje s puno malih jedinica, upra-vitelja, administracije. Sjeklo se oko 4milijuna kubika, drvo se transportira-lo vodom. U 60-tim godinama od Svjet-ske su banke zatraili zajam i struè-njake koji su zajedno s lokalnim u-marima napravili program transfor-

macije. Izgraðene su ceste, uvjebaniradnici. Kad je zajam 1972. otplaæen,rezultati su bili vidljivi-danas se proiz-vodi oko 10 milijuna kubika drva vienego prije. Umjesto 80 upravnih po-druèja njihov broj smanjen je na 27 stri regionalna ureda. No to je jo bilatrostupanjska organizacija. Rastruk-tuturiranje koje smo obavili od 1988-94. bilo je uvjetovano Vladinom e-ljom da se proizvodi vie i ostvarujeveæa dobit. Sada su Finske ume po-dijeljene na sedam regija (uprava), sva-ka sijeèe od 600-800 tisuæa kubika,ima upravitelja s troje, èetvero struè-njaka koji rade timski. Slièna organi-zacija je i u odjelu za zatitu prirode iu turistièkom poduzeæu. Direkcija i se-dam uprava povezani su lanèano, je-danput na mjesec odravaju se sa-stanci s upraviteljima uprava i nekoli-ko struènjaka. Sama regionalna upra-

va slièno je organizirana, ima opera-tivne jedinice s tehnièarima i umari-ma. Sjedite direkcije je u Helsinkiju.

Uprave su dune izvravati go-dinje planove, veæina drveta prodajese centralizirano, putem aukcija, tekmanji dio izravno pilanama. U svakojod regionalnih uprava trojica su upra-vitelja-jedan je zaduen za umarstvo,drugi za zatitu prirode i treæi za turi-zam. Oni rade timski, ali èesto i ne-zavisno. Takva organizacija na snazije veæ sedam godina i daje dobre re-zultate, bez obzira na mjeseèe suko-be s Pokretom zelenih, "ali to smatra-mo dijelom svakodnevnog ivota". Noopæenito su odnosi s Pokretom zele-nih vrlo dobri, oni sudjeluju u do-noenju planova gospodarenja. Ta jepromjena bila teka i drastièna za u-mare koji vole rad u umi, no danasse to sve vie pretvara "u rad s ljudi-ma", kae Totimäki. Nama u Finskojtrebalo je 10-15 godina da se u to uklo-pimo. Sve uprave u naèelu bi moralebiti pozitivne, osim sjeverne, polarne,zone gdje je najvanija gospodarskaaktivnost uzgoj sobova. Tamo je vieod 200 tisuæa sobova, no i oni ostva-ruju dobit.

Govoreæi o radu Konzaltinga Fin-skih uma, njegov direktor je istaknuoda u ovom trenutku tvrtka radi na ne-koliko lokacija u Rusiji, Estoniji, Ukra-jini, Kini, Vijetnamu, a upravo su poèe-li istraivanje uma u Indiji. Ukljuènisu u neke poslove u zemljama Afrike,zatim u Peruu. Imamo dosta iskustvas dravnim umama u razlièitim zem-ljama, i u Hrvatsku moemo donijetisamo iskustvo, ne i metode, a domaæistruènjaci moraju biti ukljuèeni u po-sao.

S izlaganja u Hrvatskom umarskomdrutvu

Oko 90 posto dohotka dolazi odumarstva, otprilike tri posto odiskoritavanja ljunka, treseta i poslo-vanja s nekretninama, tri posto od proi-zovdnje sjemena i sadnica, dva postood turizma i dva posto od konzaltin-ga.

Dohodak i dobit

U M A R S T V O F I N S K E

V E D S K A I N O R V E K A I S K U S T V A


R E S T R U K T U R I R A N J E

Svoju ponudu da osmisle re-struktutiranje hrvatskog u-marstva dao je i vedsko-nor-veki konzorcij Scandiacon-

sult Natura AB i Norwegian ForsetryGroup prezentacijom odranom zahrvatske umarske struènjake poèet-kom oujka. Ponudu toga konzorcijapredstavili su vedski i norveki struè-njaci mr. Aleksandra Saviæ i mr. Öy-vind Aasaaren. Izdvajamo neke poje-dinosti.

Osnovani smo 1973.godine kao diovedske dravne firme i najvie smoradili na umarskim projektima u ved-skoj, te neto i u Europi, rekla je mr.Saviæ. Nakon procesa restrukturiranja1993. firma je privatizirana, ali u vla-snitvu drave. Konsultantska skupi-na se izdvojila iz firme i pripojila Scan-diaconsultu, najveæoj tvrtki takve vrsteu Skandinaviji. Najvie radimo na una-preðenju potrajnog razvoja prirodnihresursa. Pedesetak zaposlenih na go-dinu obrne oko 10 milijuna dolara.Premda smo radili na svim kontinen-tima, za ovu priliku dragocjena su eu-ropska iskustva u Bjelorusiji i Ukrajini.Radimo iskljuèivo na umarskim pro-gramima i osnovni cilj projekta u Hrvat-skoj vidimo u unapreðenju gospoda-renja, ureðenja uma, te razvoja me-nademnta. Scandiaconsult je Bjelo-rusiji i Ukrajini smo radila strategijurazvoja umarstva i mnogi dijelovi to-

ga projekta se poklapaju sa zadacimakoji stoje pred hrvatskim umarstvom,uvjerena je mr. Saviæ.

Studija za restrukturiranje Hrvat-skih uma mora biti u skladu s Zako-nom o trgovaèkim drutvima. Vanosu pitanje i privatne ume i zanimljivoje èuti da postoji èak oko 600 tisuæavlasnika malih umskih parcela. U sklo-pu studije treba napraviti i financijskiprojekt poduzeæa. Mr.Saviæ je poseb-no istaknula da njihova tvrtka ima "do-bre kanale za moguænost financiranjai promocije unikatnog hrvatskog u-marstva".

Norveka tvrtka Nerwegian Fore-stri Group (NFG)povezala se u toj po-nudi sa vedskom tvrtkom, rekao jeÖyvind Aassaren. Ona se sastoji odest razlièitih organizacija. Jedna odnjih je Norveko umarsko udruenjekoje je u vlasnitu 250 velikih umo-posjednika.Osim umarstvom oni sebave i trgovaèkom djelatnoæu i ima-ju udjel u mnogim drugim tvrtakama,ukljuèujuæi i certifikaciju uma. Tu jezatim korporacija Norveke dravneume koja gospodari s oko 33% umai umskog zemljita u dravi. Tijekom90-tih godina proli su kroz proces re-strukturiranja. U sastavu NFG je i In-stitut za ureðivanje uma koji je po-dreðen Ministarstvu poljoprivrede i od-govoran je ureðivanje i osnove go-spodarenja. Takoðer, jedna od od tvrtkikoje èine NFG je i Norveko umarskodrutvo koje je osnovano 1898. i mlaðeod hrvatskog, istaknuo je Aasaaren.Ono izdaje jedan od dva umarska èa-sopisa, gospodari rasadnicima u Nor-vekoj u kojima se na godinu proizvo-di oko 40 milijuna sadnica èime se za-dovoljava 70 posto potreba. Drutvoje vlasnik i centra za sjemenarstvo. Tuje i jedno privatno poduzeæe, koje

I meðu fjordovimaumaridobro ive

Mr. AleksandraSaviæ

Pie:Miroslav

MrkobradFoto:

M. MrkobradSkogen

Statskog

V E D S K A I N O R V E K A I S K U S T V A


obavlja poslove u proizvodnji. Konaè-no, tu je i Institut za istraivanja zaistraivanja u umarstvu. Norvekaskupina za umarstvo dosad je uglav-

nom radila u Norvekoj. Unutar zem-lje neke od spomenutih organizacijasu u konkurenstskom poloaju na tri-tu, no kada se istupa izvan Norveke,one djeluju zajednièki. Aasaaren po-sebno spominje njihov angaman uBosni i Hercegovini gdje vode projekto planiranju razvoja umarstva s po-sebnim naglaskom na ureðivanje u-ma, gospodarenje, ali i na trine uv-jete te organizacijska pitanja umarst-va. Dio tih poslova bio bi relevantan iza studiju o hrvatskom umarstvu.Upoznali smo, kae on, ako nita dru-go, stanje na terenu i shvatili da je ov-danje umarstvo bitno razlièito odnorvekoga. Znali smo to i prije, noposlije reagovora s tamonjim struè-njacima, mislimo da ih nemamo èe-mu uèiti u uzgoju uma. Svijesni smoda bi tako moglo biti i u Hrvatskoj i dase trebamo usredotoèiti uglavnom napitanja organizacije i menadmenta.

to dalje odministarstava

Dravna sluba za gospodarenjeumama i umskim zemljitem u Nor-vekoj gospodari s oko treæinu um-skih povrina, uglavnom u sjevernomdijelu zemlje. Komercijelne su ume,meðutim, na jugu. Stoga je na povri-nama kojima gosdpodari dravna tvrtkateko uspjeno poslovati. U procesurestrukturiranja postavljeni su ciljevi:razvoj dravnih uma i planinskih po-druèja, koritenje prirodnih resursa,ostvarivanje dobiti, oèuvanje prirode ipromicanje rekreakcijskih aktivnosti,zatita obnovljivih rersursa. Norvekistruènjak posebno naglaava financij-sko pitanje, odnosno dobit te oèuva-

nje okolia. Veæina zatiæenih objeka-ta je na dravnom zemljitu. Dravnoumarsko poduzeæe osnovao je 1860.kao sastaavni dio Ministarstva poljo-privrede. Godine 1957. dolo je do prom-jene i osnovana je Sluba za dravneume koja se izdvoijila iz Ministarstva.Nove promjene nastupile su 1993. Izpostojeæe Slube osnovana je dravnatvrtka za gospodarenje umama. Bilaje to mjeavina restukturiranja i priva-tizacije. To je jo tvrtka u vlasnitvudrave, a dio djelatnosti je privatiziran.Drava je jo vlasnik zemlje no tvrtkaje dobila veæu slobodu u financijskimpitanjima. Prije je ministar znao izrav-no intervenirati u rad uprave, to se u-marima nije sviðalo. Sada on predsje-da skuptinom dionièara i izravnu ve-zu s tvrkom ima preko godinjih sasta-naka skuptine. Tvrtkom upravlja Uprav-ni odbor èije èlanove imenuje ministara direktor poduzeæa odgovoran je

Upravnom odboru. Ministarstva opæe-nito, kae Aasaaren, trebala bi se bavi-ti politièkim a ne operartivnim pitanji-ma i bilo je potrebno razjasniti toènoto spada u èiju nadlenost. Stanje uumarskom sektoru danas se brzo mi-jenja pa i tvrtka mora biti sposobna pri-lagoditi se promjenama. Nakon odva-janja dosta se razgovaralo o tome tre-ba li umsko zemljite privatizirati. Ne-ki su politièari i pojedinici smatrali daje to dobra ideja, no veæina je mislilada to treba ostati dravno vlasnitvo.

Restrukturiranje je dalo poticaj pos-lovnom duhu u poduzeæu i poduzet-nitvu. Tvtrka je postala profitabilnijaod niza privatnnih poduzeæa. Ulogesu postale odreðene, a Ministarstvone treba intervenirati u svakodnevnomposlovanju. Mnogi su se bojali da æese po zavretku procesa restrukturi-ranja voditi manje brige o zatiti oko-lia. To se nije dogodilo a novo je po-duzeæe uspjelo certificirati djelatnostgdje se posebno vodilo raèuna o eko-logiji. U cijelom procesu bilo je bitnozadrati ekoloke kriterije ali i uspje-no gospodaranje.

Potpora izveposlanstava Mr. ÖyvindAasaaren

Norveki krajolik

Savjetnik u vedskom velepos-lanstvu uHrvatskoj Börje Duvell tetrgovaèki savjetnik u norvekom vele-poslanstvu Oddbjörn Pettersen takoðersu nazoèili prezentaciji ScandiconsultNature i Norwegian Forestry Grouphrvatskim umarima. Duvell je meðuostalim istaknuo da vedska nije zain-tresirana samo za izvoz svojih proiz-voda nego za suradnju to se veæ u ne-kim podruèjima i ostvaruje-ulaganjaNordijske banke u infrastrukturu, pos-lovanje IKEA-e te drugih tvrtki u Za-grebu, Valpovu...

Norveko poslovno iskustvo sHrvatskom dosad se svodilo na gradn-ju brodova u hrvatskim brodogradili-tima, kazao je savjetnik Pettersen. NoNorveani imaju iskustva s ovdanjimumarstvom, s Talijanima su prije ne-koliko godina investriali u umarstvoBosne i Hercegovine, a zainteresiranisu za sudjelovanje u restrukturiranjuhrvatskoga umarstva.

Zatiæeni prirodni objekti

Osim na dravnom zemljitu, nizje zatiæenih prirodnih objekata i naprivatnom zemljitu. U takvoj situa-ciji vlasnik zemljita od drave dobi-va pomoæ.

2 2 . O U J K A , S V J E T S K I D A N V O D A


È O V J E K I P R I R O D A

Kao kolijevka ivota i najz-naèajniji èimbenik ekosfe-re, izloena stalnim isnanim utjecajima èovje-

ka, hidrosfera obuhvaæa vodenu ma-su od 1,4 milijarde km3 te zauzima 71posto povrine planeta Zemlje. Trebaistaknuti da hidrosfera ima znaèajanutjecaj na globalne klimatske prilike,a zahvaljujuæi njoj atmosfera je tije-kom dvije milijarde godina postupnoobogaæivana za ivot prijeko potreb-

nim potrebnim kisikom. Gospodarenjevodama i zatita voda temeljne su kom-ponente u sklopu provoðenja strate-gije zatite prirode i okolia, a voda jenedvojbeno vaan ekoloki èinitelj, pri-jeko potreban za ivot i jedan od osnov-nih sastojaka ive stanice. Bez vodene bi bilo premjetanja razlièitih spo-jeva u biljkama na koje djeluje obori-nama, vodom tla i zraènom vlagom as ostalim ekolokim èiniteljima, oso-bito s toplinom, utjeèe na izgled, sa-stav i rasprostranjenost biljnoga po-

krova pa i ume, koja moe uspijeva-ti samo unutar odreðenoga rasponavlanosti. Buduæi da je uma snaanregulator svih hidrografskih pojava ne-koga kraja, one su uglavnom usko po-vezane s opstankom velikih zatvore-nih umskih podruèja.

Veæa erozijaKada padnu na zatvorenu umsku

povrinu, oborinske vode veæim dije-lom privremeno ostaju na liæu, pre-teito ispare, a tek manjim dijelompadnu na tlo. Voda dospjela na tlo podzatitom ume djelomice ispari, a preo-stali veæi dio zalazi u unutranjost uobliku vode cjednice, otapajuæi na svomputu razlièite mineralne èestice te se,dolazeæi do nepropusnih slojeva, skup-lja u obliku vode podzemnice. Poto-nja opskrbljuje pojedine izvore, poto-ke i rijeke. Drukèije je, pak, djelovanjevode na neumovitim ili rijetko umo-vitim povrinama, jer oborine s tih po-druèja naglo utjeèu po tlu prema po-tocima i rijekama, a zaostala povrin-

ska vlaga brzo se gubi u obliku pare,dok neznatna ili nikakva kolièina obo-rinske vode ulazi u unutranjost tla.Èinjenica je da ogoljene povrine bezuma negativno utjeèu na hidrograf-ske prilike nekoga podruèja, a razor-na snaga oborinskih voda jo se viepoveæava sjeèom umskih povrina.Na golim povrinama, naime, obo-

rinske vode odnose sa sobom humusi mekane èestice tla te tako èineæi odgorskih potoka gorske bujice, koje èe-sto odnose plodnu zemlju, zamuljujupolja i oranice. Nije rijetka pojava daza kinih razdoblja na strmijim obron-

cima nezatiæeno tlo od oborinskih vo-da klizi zbog neracionalne sjeèe ume.

Meðu razlièitim ekolokim funk-cijama ume, posebno mjesto zatozauzimaju hidroloka ili vodozatitnate protuerozijska funkcija. Hidrolokafunkcija vana je zbog èinjenice da do-lazi do proèiæavanja podzemnih i po-vrinskih voda, prisutna je nepresta-

uma treba vodu,voda umu, a èovjekobojeBez vode se ne bi premjetali razlièiti spojevi u biljkama na koje djeluje oborinama,vodom tla i zraènom vlagom, a s ostalim ekolokim èiniteljima, osobito s toplinom,utjeèe na izgled, sastav i rasprostranjenost biljnoga pokrova pa i ume

Pie:Ivica

TomiæFoto:

Z. LisjakI. Tomiæ

ume kao odlièan preèiæivaè zraka zadravaju otrovnetvari na povrini liæa i iglica, koja je 7-15 puta veæa odpovrine koju uma nastanjuje.

Jezero na Jankovcu u umskom okruju

Paèja idila u Parku prirode Papuk

2 2 . O U J K A , S V J E T S K I D A N V O D A


na opskrba vodom a sprjeèava se nje-zino brzo otjecanje. Koliki æe biti utje-caj ume i njezina uèinkovitost na vo-dozatitu ovisi i o stanitu i o umskojsastojini, a znaèajni èinitelji su pri to-me reljef, geoloka podloga i tlo, vrstedrveæa u sastojini, starost sastojine isklop kroanja. Tijekom dugotrajnihkia, posebice ljetnih obilnih pljusko-va te proljetnoga otapanja snijega stva-raju se velike kolièine oborina, kada jehidroloki utjecaj ume poglavito iz-raen. Kolièina transpirirane vode po-jedinih vrsta drveæa, intercepcija po-jedine vrste, evaporacija, tlo i njegovasposobnost upijanja, matièni supstrat,slojevitost sastojine te godinja ko-lièina oborina i njihov raspored èini-

telji su o kojima ovisi vodno do-maæinstvo u umi te njezina vodo-zatitna uèinkovitost. Pritom najveæuocjenu (4) dobivaju one umske sa-stojine koje izravno obavljaju zatituvoda, a rijeè je o svim nizinskim u-mama koje tite akumulacije pitke vo-de i hidrocentrala te o umama smje-tenim iznad vodocrpilita.

Najuèinkovitiji zatitnik od vodneerozije upravo je umski ekosustav, jeruma titi tlo od osiromaenja, puzanjai klizanja te od odronjavanja kamenja.Unatoè pozitivnom djelovanju ume ,erozija æe se ipak dogaðati, no znatnomanje nego na ogoljenim povrinama,a na umskom prostoru stvorit æe sevie tla nego to æe ga se erozijom iz-gubiti. Na intenzitet erozije utjecat æenagib, duina i oblik padine, odlike tlate izloenost strani svijeta i oborina-ma. Iskustvo je pokazalo da je opa-

snost od erozije osobito poveæana natlima s nagibima veæim od 20 stup-njeva, sa smanjenom velièinom èesti-ca, na disperziranim i zbijenim tlima,s nepropusnom geolokom podlogom,na junim poloajima (poveæano top-ljenje snijega). Protuerozijski su na-juèinkovitije ume (ocjena 3) s nagibi-ma veæim od 15 stupnjeva, zatim oneu bujiènim slivovima, a zatim umekoje spreèavaju klizanje tla. Najmanjiprotuerozijski uèinak (ocjena 1) imajuume s nagibima manjim od 5 stupn-jeva i one s prekinutim i progaljenimsklopom te umske sastojine u razvo-joj fazi podmlatka.

Oneèiæene vodeu nizinskim umama

Na podruèju Posavine, Podravinei Podunavlja, gdje poplave traju od ne-koliko dana do vie mjeseci , stvarajuse posebne umske zajednice u koji-ma poplavna voda dosegne visinu i do4 metra. No, prekomjerno vlaenje tlamijenja u njemu fizikalna, kemijska ibioloka svojstva, a dugotrajne poplaveuzrokom su trulei korijenja i fiziolo-kog slabljenja stabala, posljedica èegaje pojava razlièitih tetnika. Uz to izo-staje prirodno i umjetno pomlaðiva-nje uma te pravodobno izvoðenjeumskouzgojnih i eksploatacijskih ra-dova. Jaèe sjeèe mogu na vlanijim po-druèjima prouzrokovati suvino na-gomilavanje vode u tlu i zamoèvari-vanje, to se èesto dogaða u naim ni-zinskim umama. Negativan utjecajvode na umu oèituje se u oneèiæe-noj podzemnoj vodi od kemikalija ko-

je dospijevaju imisijom otrovnih tva-ri. ume kao odlièan proèiæivaè zra-ka zadravaju otrovne tvari na povri-ni liæa i iglica, koja je 7-15 puta veæaod povrine koju uma nastanjuje. Rah-lo i ivo umsko tlo zadrava znatnekolièine otrova koje se nalaze u vodi,a posljedica toga je izravno ugroavan-je umskog ekosustava i funkcioni-ranja ume. uma tako, na alost, po-staje pokazatelj stanja oneèiæenosti

biosfere te alje èovjeku, koji ju ugro-ava, jasnu poruku da mu prijeti opa-snost od suvremene civilizacije, kojuje sam stvorio nepromiljenim odno-som prema prirodi i svome ivotnomprostoru. Hrastove nizinske ume stra-davaju od industrijskog oneèiæenjazraka i zatrovanja poplavnim vodamai njihovim ulaskom u nizinske umesrednjeg Posavlja. Snienje razine pod-zemne vode, a u vezi s agresivnim vo-dotehnièkim zahvatima, suna raz-

doblja i povrinska zamoèvarenja zbogoneèiæene poplavne vode i imisijskeacidifikacije-poznati su nepovoljni eko-loki èinitelji nizinskih uma, koji su uizravnoj vezi s negativnim djelovanjemèovjeka. Premda unitavajuæi prirod-na bogatstva, ljudska biæa postupnospoznaju o velikoj vanosti ume, èvr-stog ekolokog polazita i regulatoraodnosa izmeðu agroekosustava i hi-drolokih sustava.

Kao kolijevka ivota i najznaèajniji èimbenik ekosfere,izloena stalnim i snanim utjecajima èovjeka, hidrosferaobuhvaæa vodenu masu od 1,4 milijarde km3 te zauzima 71posto povrine planeta Zemlje.

Bistri papuèki potok Duboèanka

R AC I O N A L N O K O R I T E N J E U M S K I H D O B A R A I Z A T I TA P R I R O D E


I S K O R I T A V A N J E U M A

Osim trajnog oèuvanja iz-vornosti, bioloke raz-nolikosti prirodnih za-jednica i oèuvanja eko-

loke stabilnosti, oèuvanja i obnav-ljanja kulturnih i estetskih vrijednostikrajolika te unapreðenja stanja okoliai osiguravanja boljih uvjeta zivota, je-dan od vanih ciljeva zatite okoliajest oèuvanje kakvoæe ive i neive pri-rode i racionalno koritenje prirode injenih dobara. Zatitom okolia osi-gurava se cjelovito oèuvanje kakvoæeokolia, prirodnih zajednica, racional-no koritenje prirodnih izvora i ener-gije i to na najpovoljniji naèin za oko-li, kao osnovni uvjet zdravog i odrzi-voga razvoja. Za svoj opstanak i za-dovoljenje osobnih potreba èovjek ko-risti prirodna dobra, kao to su voda.zrak, tlo, minerali te biljni i ivotinjskisvijet, u izravnom ili preraðenom obli-ku, postavljajuæi pritom pitanje trebali prirodu zatititi ili je iskoritavati.Rjeenje pronalazi u odgovoru da pri-rodu i njezina dobra treba iskoritavatina racionalan naèin te stalno provo-diti odgovarajuæu zatitu.

Pozornost vienamjen-skom gospodarenju

U svezi s navedenim sve veæiznaèaj dobiva ekologija, znanost o do-maæinstvu prirode, meðusobnim od-nosima i utjecajima ive i neive pri-

rode te o meðusobnim ovisnostimazivih biæa i njihove ivotne sredine. Po-novno oivljavanje i svoju populariza-ciju ekologija moe zahvaliti sve iz-raenijem pogoranju prirodnih ivot-nih uvjeta te sve vie razvijenoj svije-sti o opasnostima nastalim iz daljnjegnekontroliranog razvoja industrijskecivilizacije. Ekologija uma, kao zaje-dnica biljnih i ivotinjskih organizama,u irem smislu bavi se prouèavanjemstrukture i funkcioniranja umskih eko-sustava , a temelji se na ekolokimistraivanjima bioekologije umskogadrveæa. ume i umsko zemljite sudobra od posebnog interesa za Repu-bliku Hrvatsku i imaju osobitu zatitute su zato u umarsku djelatnost pred-viðena visoka i raznovrsna ulaganja,putem jednostavne i proirene bio-loke reprodukcije, zatite uma i ot-varanja umskih komunikacija . U pos-ljednje vrijeme sve vie se govori o vie-namjenskom gospodarenju umama,koje obuhvaæa koritenje drvne zalihe,

Manjak vode u tlu tijekom duljegvremena moe izazvati suu, koja na-jtetnije djeluje na umsko drveæe, po-sebice na ono s vrlo plitkim korijen-jem, kada se povrinski sloj tla isui.Posljedice pomanjkanja vlage u tlu suopadanje prirasta drveæa, uski godo-vi, krljavost izbojaka, fizioloko slabl-jenje stabala, suenje i opadanje liæaljeti te suenje grana i vrhova stabala.Ti su simptomi osobito bili izraeni ti-jekom prologodinje sue, kada viemjeseci nije bilo oborina i kada je na-stala upala kore osjetljivih vrsta drveæa(bukva, grab, jasen, mlada jela i smre-ka) te suenje mladih crnogoriènih kul-tura. Uopæe, sua je slabila vitalnoststabala , smanjivala njihovu otpornostprema napadu tetnih gljiva i inseka-ta te nanijela hrvatskome umarstvuznatne tete, posljedice kojih æe se ut-vrðivati jo sljedeæih godina.

Veæi broj vrsta umskoga drveæasu mezofiti, jer ne podnose ni izrazi-to vlana ni izrazito suha stanita, tetropofiti (na relativno suhim staniti-ma i kao mezofiti ). Potreba pojedinihvrsta za vodom varira usporedno splodnoæu i vlanoæu tla, deficitomzasiæenja zraka, napadom parazitskihgljiva i drugim èiniteljima. Zato umari,premda tetne posljedice sue ne mo-gu ukloniti, racionalnim uzgajanjemuma mogu ih barem umanjiti, uzga-jajuæi na ugroenim poloajima mjeo-vite, raznodobne i preborne sastojine.Osobito moraju tijekom umjetnogapoumljavanja pozornost posvetetisadnji biljaka u postranoj zasjeni sta-rih sastojina.

Od odluke Glavne skuptine Uje-dinjenih naroda o uspostavi Svjetsko-ga dana voda 22. oujka prolo je de-vet godina. Iako je rijeè o samo jed-nom simboliènom danu u godini, onnas upozorava ali ujedno i obvezuje.Upozorava na èinjenicu da vodi, kaoizvoru ivota i nezamjenjivom prirod-nom resursu, ne posveæujemo do-voljno pozornosti, nedovoljno svjesniopasnosti da æe pitka voda, zbog nje-zine nestaice i oneèiæenosti, u bu-duænosti biti vanija od energije. Pods-jetimo se zato korisne i lucidno smil-jene poruke ispisane na ovogodinjemzidnom kalendaru «Hrvatskih uma»: «uma treba vodu, voda treba umu,èovjek treba oboje!»

Prednostposrednimfunkcijamaume

Boljimkoritenjemdrvne masedo veæedobiti- dipl.ing. ZlatkoLisjak

sporednih umskih proizvoda i osta-lih opæekorisnih funkcija. Postoji viepodjela funkcija uma, a prema naj-novijoj su razvrstane u tri osnovne sku-pine : proizvodna (drvo i sporedni u-maski proizvodi ), zatitna ili ekoloka(vodozatitna, protuerozijska, klimat-ska, zatita prometnica, prirode i kra-jolika) i rekreacijsko-zdravstvena ili so-cijalna.



ume vrednovati nakompleksan naèin

Razvitkom tehnièke civilizacije u-me zauzimaju sve veæe znaèenje, aosim poveæane potrebe za drvnom si-rovinom, u posljednje vrijeme sve veæavanost daje se neizravnim koristimaod ume. Rijeè je o njezinoj ulozi uestetici krajolika, prostoru za rekrea-ciju, hidrolokoj, protuerozijskoj i kli-matskoj funkciji, umama nacionalnihparkova, parkova prirode, park-uma-ma i arboretumima te umama kaopreèiæivaèima zraka od tetnih pli-nova i oneèiæenosti iz tvornièkih dim-njaka. Zato posredne funkcije umepostaju vanije od proizvodnih i vred-nuju se do 30 pa i vie puta od vrijed-nosti prirodne drvne zalihe zrele u-me. U dananje vrijeme postupno seshvaæa u svim porama drutva da u-

ma ima veliku infrastrukturnu vaznostte da je moramo vrednovati na kom-pleksan naèin.

-Vrednovanje posrednih funkcijauma , pak, ne oslobaða nas od ob-veze racionalnog koritenju drvne za-lihe i sporednih umskih proizvoda iod toga da objektivno i optimalno ko-ristimo proizvodnu funkciju ume-istièe voditelj Odjela za ekologiju i

zatitu u pozekoj Upravi uma dipl.Ing. Zlatko Lisjak koji se posljednjihgodina bavi istrazivanjem optimal-nog iskoritenja drvne mase . Taj u-marski struènjak i autor nekoliko knji-ga o gljivama napominje da je sada-nje koritenje drvne mase i spored-nih umskih proizvoda nazadovalo uodnosu na nekadanje koritenje, ka-da je postojao èitav niz glavnih um-skih proizvoda, uz iskoritavanje,primjerice, kore, smole , pojedinihumskih biljaka, meda, gljiva, plodo-va umskoga drveæa te ostalih spored-nih proizvoda zive i nezive prirode.Napominje da danas ne koristimo do-voljno dobro ili smo zanemarili bogat-stvo koje nam je priroda ponudila, ucilju koritenja energije i za drugenamjene , a èinjenica je da hrvatskoumarstvo u posljednjih èetrdeset go-dina nije posveæivalo sporednim um-

skim proizvodima gotovo nikakvu po-zornost.

Neracionalnokoritenje drvne mase

Prouèavajuæi optimalno iskori-tenje drvne mase u poekoj Upraviuma u razdoblju od 1989. do 1998.godine ing. Lisjak je doao do zakljuèkakako je prisutan stalni pad proizvodnje

Pie:Ivica

TomiæFoto:

Z. Lisjak

Vrednovanje posrednihfunkcija ume neoslobaða nas od obvezeracionalnog koritenjadrvne zalihe i sporednihumskih proizvoda

Zbog smanjenja potranje za ogrijevnim drvom, «lezevina» ostaje u umi



I S K O R I T A V A N J E U M A

sortimenata za mehanièku i kemijskupreradu . Potkrijepio je to podacimada se u ukupnoj masi posjeèenogadrveta, kao obnovljivog biolokog proiz-voda, ali i ogranièenog resursa, po-veæava udjel ogrijevnog drva, ponaj-prije izraðenog u tzv. samoizradi , dokistodobno opada potranja za ogri-jevnim drvom zbog plinifikacije. Drvose ne moe uveæati, nego samo u svrhupotrajnosti bolje i racionalnije koristi-ti, a svaki kubni metar iskoriten vie

u industrijskoj preradi donosi veæu do-bit, rjeavajuæi nas za toliko vikovaogrijevnog drva i umskog otpada tesmanjujuæi uzgojne i zatitne proble-me. Lisjak zakljuèuje da su samoizra-da i tehnologija viemetrice (vieme-tarskog drva) nesavrene metode ra-da, odnosno naèini ekspoatacije krozkoje cure i gube se odreðene kolièine

tehnièkog drva. umari su sami krivito se ume ne èiste pa u njima osta-ju znatne kolièine reijskog i drugogadrvnog otpada. U svome radu autor jeupozorio na manjkavosti umarskeprakse , a u svrhu racionalnijeg iskori-tenja posjeèene drvne mase ponudioje neka rjeenja. Nastale probleme mo-guæe je rijeiti, tvrdi, samo uz angaira-nje umarskih struènjaka-specijalista:ureðivaèa kod propisivanja etata, ko-mercijalista kod istraivanja trzita, tetehnologa u Upravi uma i na uma-rijama. Meðu smjernicama koje tre-baju voditi optimalnijem iskoritenjudrvne mase autor navodi stimulativ-no plaæanje sjeèe, izrade i izvoza u ko-rist vrednijih tehnièkih sortimenata,stalnu edukaciju i temeljitu kontroluod sjeèe i prikrajanja do otpreme teuvoðenje novih sortimenata i prona-laenje trita za njih.

Pad potranje zaogrijevnim drvom

Globalno gledanje na racionalno ioptimalno koritenje prirodnih i um-skih dobara donijelo je drugim drava-

ma blagostanje i napredak, a u nas suinicijative i pristupi umarskih struè-njaka nerijetko povrni i neodgovorni.Primjerice, Èeka proizvodi ekoploèeod slame, kao neiskoritenoga dijelaitarica, a one se koriste u graðevinar-stvu te su ekoloki zdravije od drugihgraðevinskih materijala. Slama u po-jedinim europskim dravama slui zaproizvodnju bioplina, organskih gno-jiva, stoène hrane, za uzgoj gljiva i gli-sta. Rijeè je o tzv. egzotiènim vrstamabiomase, uglavnom iz poljodjelstva.U Hrvatskoj se slama na poljopri-vrednim povrinama spaljuje, toprouzrokuje unitavanje drugih pri-rodnih dobara, posebice uma, kojesu u neposrednoj blizini poljoprivred-nih parcela-zakljuèuje pozeki umar-ski struènjak i ekolog. Dodaje da dokdruge zemlje racionalno koriste raz-lièitu umsku biomasu, u nas nisu isko-

riteni dovoljno ni kapaciteti za pilan-sku preradu, a ne mozemo se pohva-liti ni proizvodnjom ploèa iverica, vlak-natica, panel-ploèa i dr. Takoðer nemadovoljno potraznje za industrijskimdrvom za kemijsku preradu. Zbog to-ga umarstvo sve kolièine drva, kojezahtjevna industrija ne prihvaæa za pre-radu, usmjerava u ogrijevno drvo.. No,zbog plinifikacije i drugih suvremeni-jih naèina zagrijavanja stambenih i rad-nih prostora, opada potraznja i za ogri-jevnim drvom. U umi nam tako osta-je veæa kolièina neiskoritene drvnemase («leevina»), koja je uzgojni izatitni problem.

Optimalno i racionalnokoristiti umska dobra

U dananje je vrijeme umska bio-masa u razvijenim zemljama postalapotpuno komercijalni izvor energije,uz poznate i utvrðene naèine njezinakoritenja. Èinjenica je da napredneeuropske drave imaju tehnolokarjeenja za sve vrste i naèine koritenjabiomase, razvijajuæi pravu industriju.Rasplinjavanje i piroliza, gorive æelijes vodikom i sl., neki su od postupakasuvremenog iskoritavanja energet-skoga potencijala biomase. Osobito jeznaèajan doprinos biomase u zatitiokolia, poglavizo u smanjenju tzv.staklenièkih plinova, poveæanju ivot-noga standarda stanovnitva na po-druèjima prikupljanja biomase (za-poljavanje, dodatna zarada i dr.).Premda je Hrvatska na prologodin-joj 1.svjetskoj konferenciji o koritenjubiomase za energiju i industriju u Se-villi (panjolska ), putem znanstvenihradova dostojno predstavljena, zao-stajanje na tome podruèju posljednjihse godina poveæava, ne samo u od-nosu na zemlje Europske unije nego ina zemlje u tranziciji, posebice kadaje rijeè o Ukrajini. Naime, u toj je dravibionergija nositelj pogona niza elek-trana. Na hrvatskim umarima je dapoèetkom treæega tisuæljeæa posveteznatno veæu pozornost umskoj bio-masi i uopæe racionalnom i optimal-nom koritenju svih umskih dobara,poveæavajuæi tako u nekom buduæemrestrukturiranom poduzeæu svoj ukup-ni prihod, a vodeæi pritom raèuna ozatiti prirode i okolia te oèuvanjuumskih ekosustava.

Premda je Hrvatska na prologodinjoj 1.svjetskoj konferenciji okoritenju biomase za energiju i industriju, u Sevilli (panjolska),putem znanstvenih radova dostojno predstavljena, zaostajanjena ovom podruèju posljednjih se godina poveæava, ne samo uodnosu na zemlje Europske unije veæ i na zemlje u tranziciji.

Strojem za cilindriènu obradu drva moguse obraditi sortimenti promjera od 4-20 cm,za razlièite namjene

PRIKAZ ISKORITENE DRVNE MASE PO SORTIMENTIMAOD 1989. - 1998. GODINE NA PODRUÈJU U POEGA

D I P L . I N G . L U K A V U K O V A C , U P R A V I T E L J U P R A V E U M A V I N K O V C I


I Z M O G K U T A

Pie:ZvonkoPeièeviæFoto:Z. Peièeviæ

Vinkovaèka Uprava uma go-spodari sa 72.183 hektarauma i umskog zemljitarasporeðenih u 12 umari-

ja i 27 gospodarskih jedinica u kojimaje hrast lunjak zastupljen s 80% aostalo su tvrda i meka bjelogorica.Ukupna drvna zaliha veæa je od 20 mi-lijuna kubika, tekuæi prirast na godinuje 490 tisuæa kubika, etat 380 tisuæam3 kubika, a tekuæi prirast na godinupo jednom hektaru iznosi 7,5 kubika.To ogromno umsko podruèje u ko-jem je zaposleno 1028 zaposlenika pro-stire se veæinskim dijelom na podruè-ju Vukovarsko-srijemske upanije imanjim dijelom na podruèju Brodsko-posavske i Osjeèko-baranjske upani-je, predstavlja osnovne podatke Upra-ve njezin upravitelj dipl.ing. Luka Vu-kovac. Na podrucju Uprave je i je-dinstveni prirodni fenomen, umskibazen Spacva (39789 ha) iz koga pot-jeèe svjetski poznata slavonska hra-stovina, pojam kakvoæe i osobite vri-jednosti tog neprocijenjivog blaga naihkrajeva. U sklopu Uprave posluju i dvi-je radne jedinice, umatrans i HOOQuercus.

Govoreæi o nekim posebnostimau obavljanju uzgojnih radova, upravi-telj istice iznimni prologodinji uro-da ira (skupljeno i otkupljeno vie od60 vagona), koji je imao prioritet i ko-ji je trebalo unijeti na pripremljeneumske povrine. Te su poslove oba-vili umarijski radnici na povrini od900 hektara. to se tièe ostalih uz-gojnih radova, napravljeni su u skladus planom- priprema sastojina na 845ha, poumljavanje i popunjavanje na643 ha, njega i èiæenje na 1720 ha, apuno je pozornosti posveæeno zatitiuma od biljnih bolesti. Aviotretiran-je je obavljeno na 1150 ha, radovi nazatiti od pepelnice na 15ha , a radilo

se na suzbijanju ostalih tetnika. Zasve uzgojne radove i one na zatiti u-ma utroeno je 40 milijuna kuna.

Prologodinji plan proizvodnjedrvnih sortimenata od 294 tisuæa ku-bika tekao je prema zacrtanoj dinamicii ostvaren je s 102 posto. Ukupni pri-hod u tom je razdoblju iznosio 186 mi-lijuna kuna, a dobit 17,5 milijuna ku-

na. Prosjeèni neto isplaæeni dohodakpo zaposleniku u Upravi bio je 4.083kune, to je ispod prosjeka plaæa uHrvatskim umama èija je plaæa zaprolu godinu iznosila 4.115 kuna. Ucjelini rezultati vinkovaèke Uprave u-ma, bez obzira na ostvarenje plana i uproizvodnom i financijskom pogledu,mogli su biti i bolji, istièe upravitelj Vu-kovac, i na tome treba u buduæe inzi-stirati.

Vrlo dobrim kadrovskim potenci-jalom i bogatstvom koje se nalazi ubazenu Spaèva, Uprava uma Vinkovcipo mnogim umarskim struènim ele-mentima predstavlja zaokruenu go-spodarsku proizvodno-tehnièku teh-noloku i ekonomsku cjelinu na kojoj

gradimo èvrsto uvjerenje da æe se i usljedeæim godinama vrlo uspjeno pos-lovati, istièe upravitelj Vukovac. Proiz-vodni plan za 2001. godinu iznosi 256m3 tisuæa kubika. No postoji realnamoguænost da tijekom godine nasta-nu problemi oko isporuke drvne ma-se drvnim industrijama jer njihovi zaht-jevi za prodaju kvalitetnog hrasta lunja-ka daleko su veæi od naega plana. Arebalans plana poslovanja za ovu go-dinu koji æe se donijeti u travnju zah-tijeva korektan pristup vezan za plansjeèa, normi, tehnologije i drugog, istièeVukovac.

Problema ima jo. Upravitelj spo-minje invalide rada koji su nakon 25godina rada s motornom pilom u pra-vilu istopili radnu snagu i ne mogu ra-diti na poslovima sjeèe. Nadam se ivjerujem da æemo ovaj viegodinji

"Gordijski èvor" na obostrano zado-voljstvo rijeiti maksimalno uvaava-juæi interese tvrtke i zaposlenika. Osimtoga u umarijama Vukovar, Lipovac,Ilok, Stroinci i Vinkovci kvalitetne sa-stojine su dobrim dijelom nestale, jerume su pljaèkane i unitene. Naalostmoram ustvrditi da imamo jo radnonedostupno, minirano, 8.500 hektaraumskih povrina koje se razvijaju bezèovjekova utjecaja, pa je vrlo diskuta-bilno koliko je na tim podruèjima sjeèi-ve drvne mase da bi umarska proiz-vodnja tekla prema programiranimosnovama gospodarenja. Pretpostavljase da na miniranim umskim povri-nama ima oko 1,7 milijuna kubika drvnemase, zakljuèio je Vukovac.

Ako mogu poduzetnici,moemo i miPrologodinji plan proizvodnje Uprave uma Vinkovci od 294 tisuæe kubikaostvaren je sa 102 % a financijska dobit na kraju æe iznosti 17,5 milijuna kuna

Proizvodni plan za 2001. godinu iznosi 256 m3 tisuæa kubika. Nopostoji realna moguænost da tijekom godine nastanu problemi uisporuci drvne mase drvnim industrijama jer zahtjevi za prodajomkvalitetnog hrasta lunjaka daleko su veæi od naega plana.

Dipl. ing. Luka Vukovac

Pie:Miroslav

MrkobradFoto:

M. MrkobradZ. Lonèariæ

L O V S T V O K A O G O S P O D A R S K A D J E L A T N O S T


G O S P O D A R S T V O

U37 dravnih lovita kojimagospodare Hrvatske ume,dva mjeseca prije zavret-ka lovne godine (1.travnja),

odstrel divljaèi realiziran je s blizu 60posto, financijski neto manje. Oèe-kuje se da æe se do kraja lovne sezo-ne stanje poboljati, no podbaèaj nijeneoèekivan. Dogaðalo se to i proteklihgodina a uzroke treba potraiti u ne-

kim nerijeenim sustavnim problemi-ma te u zaostajanju i neulaganju ulovstvo u desetak ratnih godina. I sveje to prolih godina funkciniralo dokje netko pokrivao viak trokova nadprihodima. No u buduæoj organizaci-ji umarstva, a restrukturiranje je predvratima, neæe biti mjesta ni za jednudjelatnost, pa ni za lovstvo, koja veæ ustartu planira gubitak! U nekom bu-

duæem umarskom poduzeæu, trgo-vaèkom ili dionièkom drutvu, lovst-vo bi moglo biti i jedna od tvrtki-kæe-ri, a njih se ne osniva zato da bi gene-rirale gubitke.

Stari problemi, novookruje

U nekim tranzicijskim zemljamakoje su manje, vie uspjeno trans-formirale umarstvo, lovstvo je uz ne-ke druge vana neumarska djelatnost,a stara podjela na primarne i sekun-darne umarske djelanosti vie se i ne

koristi. U Maðarskoj, na primjer, lovst-vo ne samo to znaèajno sudjeluje upoveæanju ukupnog prihoda nego do-nosi i dobit. U dionièkom drutvu Egerna sjeveru Maðarske lovstvo u ukup-nom prihodu sudjeluje s 12 posto! UHrvatskim umama lovstvo u priho-du sudjeluje tek s 0,7 posto, no nje-gova je vaznost daleko veæa od tog no-minalnog izrièaja, a boljim komerci-jalnim koritenjem nedvojbeno znaèaj-nih potencijala udjel bi se trebao po-veæati. No u hrvatskom lovstvu ukup-no, pa tako i u dravnim lovitima jonisu rijeeni osnovni problemi. Pos-ljednji skup vodeæih ljudi Hrvatskih u-ma odgovornih za lovstvo po uprava-ma, od kojih neke gospodare s viedrzavnih lovita, upozorio je na poz-nate stvari. Evo: u dijelu uprava (i lo-vita) odstrel æe se do kraja lovne go-dine u glavnim vrstama divljaèi i ost-variti ili pribliziti planiranom (Osijek,Vinkovci, Koprivnica, Delnice), no fi-nancijski neæe. Postoje uprave (Go-spiæ) u kojima je realizacija plana ap-solutna nitica. Treba li to ièitavatikao znak da tamo nema interesa nimoguænosti za bavljenje lovstvom, udaljnjem sljedu kao poruku da podu-zeæe takva lovita treba prepustiti dru-

U nekom buduæem umarskom poduzeæu, trgovaèkom ili dion-ièkom drutvu, lovstvo bi moglo biti i jedna od tvrtki-kæeri, a njihse ne osniva zato da bi generirale gubitke.

S rasprave o lovstvu - Ivan Tarnaj iDraen Sertiæ.

Moe li lovstvo bitiizvozni proizvod Premda u prihodu Hrvatskih uma lovstvo ne èini znaèajnu stavku, jo nekimulaganjima i stvaranjem uvjeta ono bi moglo donositi dobit.

L O V S T V O K A O G O S P O D A R S K A D J E L A T N O S T


gim koncesionarima. Unatoè tome toje posljednjih godina u dijelu umskihuprava i lovita rijeen problem us-kladitenja divljaèine, opæenito on jopostoji, a osobito se oèituje ljeti. Nisurijeena neka tehnièka pitanja koja i tekako (negativno) utjeèu na opæe pos-lovanje. Najprije, to su to u planiranjuizravni, èisto lovaèki trokovi, a toreijski trokovi. Ako se planovi za lovst-vo, kau planeri, rade jednako, veæ stan-dardizirano kao i za ostale djelatnosti,onda treba utvrditi to u ukupnoj lov-noj politici znaèi lovstvo, to lovaèkekuæe a to umjetni uzgoj divljaèi. U«papirnate» probleme spadaju i ka-drovi. U dijelu uprava lovoèuvari obav-ljaju i ostale umarske poslove. Nisuproglaeni lovoèuvarima, nemaju pre-poznatiljivu odoru, oruje, znaèku, ne-maju automobil za obilazak lovita.

-Ako umarski tehnièar koji obav-lja i poslove lovoèuvara dobije plaæu3000 kuna a lovie obilazi svojim au-tom i za to potroi 1000 kuna benzi-na, a to mu nitko ne nadoknadi, ondato neto znaèi, iznijet je primjer.

Nelogièna logikaUz odstrel divljaèi kao zavrni èin

drame koja se zove lovna politika, tusu i prateæe djelatnosti kao èimbenikbez kojeg se ne moe: lovno-tehnièkii lovno- gospodarski objekti (èeke, hra-nilita, pojilita, solita, skladita, ogra-de, hvataljke, lovne staze) te mjere prih-rane i prehrane. Hrvatske ume pro-le su godine puno ulagale, ponegdjeèak vie od planiranog (na primjer no-ve èeke i odrzavanje starih). Treæi vaandio, po ukupnom znaèenju ne manjevaan od samog odstrela, lovne su

kuæe. U njima odsjedaju strani lovcikoji donose marke, lire, ilinge, fran-ke. One na najbolji naèin, uz dunovrednovanje kvalitete divljaèi i trofejakoji je pravi cilj svakog strastvenog iplateno moænog lovca, reprezentira-ju ono to se uz lovstvo nudi. One sutu izlog lovita, ljudi, drave. O tome

kako su ih u takvim kuæama doèekali,to su (dobro) jeli, kako se proveli,usmenom æe predajom, nedvojbeno,biti proireno. A, Bogu hvala, podu-zeæe ima nekoliko lovaèkih kuæa koje

se ne bi postidjele bilo kojeg hotela stri, èetiri zvijezdice (Zlatna greda, Mu-noro, Æoak ume, Kondriæ, Maèko-vac, Peski i druge). Ako su bili zado-voljeni ponekad i probirljivi zahtjevi,lovci æe se vratiti. No ne samo usme-nom predajom nego i pravom turi-stièkom ponudm, s prikladnim pro-

spektima, lovstvo bi diosta moglo ost-varivati znaèajan prihod. No tu poèin-ju igre. Prema naima pozitivnim po-pisima, lovno turistièkom djelatnoæumogu se baviti za to ovlatene agen-cije. Hrvatske ume nemaju takvuagencju, ali je prema popisu djelatno-sti mogu osnovati. No Upravni je od-bor Hrvatskih uma na posljednjojsjednici prijedlog i projekt osnutka lov-ne agencije glatko odbio. To æe se ri-jetiti u buduæem restrukturiranju po-duzeæa, stajalite je Upravnog odbo-ra, a ovogodinje potrebe neka se rjea-vaju preko neke od postojeæih lovnihagencija. E sad, tu logika puca. S jed-ne strane, od lovstva se trai da budeprofitno, dok istodobno Upravni od-bor Hrvatskih uma kao dravno tije-lo odbija odobriti osnutak agencije pu-tem koje bi lovstvo ostvarivalo svojuponudu. Upuæivanje na postojeæe egan-cije znaèi jednostavno poveæanje tro-kova. Evo kako: ako je ove godine uku-

pan prihod od lovstva planiran vie od12,2 milijuna kuna, i ako samo 1% (je-dan posto, a moda i vie) uzme agen-cija za svoje usluge, to je veæ 120 ti-suæa kuna-baèeno. Jer sve bi to mogli

obaviti veæ zaposleni ljudi u Hrvatskimumama, u sklopu novoosnovaneagencije. Ali zato bi bilo jeftino kadmoze skupo! Suprotan primjer-ako semaloj tvrtki Zelendvor kod Varadinakoja proizvodi fazanske piliæe isplatiimati vlastitu agenciju da bi ih plasi-rala, onda bi to Hrvatskim umamabilo viestruko korisno.

S jedne strane, od lovstva se trazi da bude profitno, dok istodobnoUpravni odbor Hrvatskih uma kao drzavno tijelo odbija odobritiosnutak agencije putem koje bi lovstvo davalo svoju ponudu.

Lovaèka kuæa Èambina u Repau.

Lovaèka kuæa Æoak ume u Baranji.

O D M O R R A D N I K A H R V A T S K I H U M A


O D M O R R A D N I K A H R V A T S K I H U M A


G O D I N J I O D M O R I

Cjenik ugostiteljskih uslugau objektima za odmorHrvatskih uma koje jeUpravni odbor poduzeæa

prihvatio 28. veljaèe ove godine izaz-vao je oèekivane, spontane reakcije za-poslenika, sindikata i zaposlenièkih vi-jeæa koje su se najèeæe oèitovale kaomasovno razoèaranje i pojedinaènaljutnja. Miljenja smo da su potrebnadodatna pojanjenja koja æe, nadamose, pridonijeti oblikovanju jasnoga sta-jalita prema sveukupnoj problemati-ci odmora radnika.

Argumenti za poveæanje cijena te-melje se na: vioj razini usluge koja senudi, a rezultat je ulaganja u ureðenjei opremanje objekata u 2000. i 2001.godini; usklaðenju s minimalnim cije-nama leaja u privatnom smjetaju uproloj sezoni koje su u privatnomsmjetaju bile od 15-20 DEM u loijimsobama sa zajednièkim sanitarnim èvo-rom, do 35-40 DEM u solidnijima, aprosjeèno 10 DEM u objektima Hrvat-skih uma; usklaðenju s minimalnimcijenama pansionskih usluga u ugo-stiteljskim objektima otvorenog tipa(najskuplji puni pansion u objektimaH 40 % je jeftiniji od najnieg polu-pansiona u objektima sa subvencioni-ranim cijenama, odnosno jedan do dvaputa jeftiniji od cijene punog pansio-na u "jeftinijim" hotelima); usklaðenjus cijenama namirnica i hrane u ugo-stiteljskim objektima (tri obroka u ob-jektima H 2000. godine bila su oko15 DEM, porcija æevapa ili lignje u re-storanima 10-12 DEM); usklaðenja spoveæanjem cijena reija (samo stru-ja je za godinu dana poskupjela 25 %).

Nakon znatnog poveæanja cijenausluga u naim objektima, ponajprijepansionskih, koje su tolike da ne smi-

ju "proizvesti " gubitak, one su u odno-su na druge ugostiteljske objekte od-govarajuæe razine na istim lokaliteti-ma razmjerno znatno jeftinije nego tosu bile 2000. (najskuplji 1/4 apartmanH 65, vani 100-150 DEM; najskupljipuni pansion H 46 DEM, vani polu-pansion 80 DEM, pansion 100 DEM;kalkulacija cijene hrane H 23, vani 45DEM; cijene piæa nisu za usporediti).

No, najvaniji razlog takvoga pri-stupa jest to to je Upravni odbor po-duzeæa vie puta ponovio stajalite po-litike da "sve neumarske djelatnostikoje ne posluju pozitivno treba pro-dati i izdvojiti" iz Hrvatskih uma, tesmatramo da je trenutaèno pozitivanrezultat jedini argument kojim æe sesutra objekti za odmor prema takvojpolitici moæi braniti.

Dodatna pojanjenja potrebna sui zbog pojedinaca koji nisu bili previedobronamjerni u komunikaciji sa za-poslenicima, nego svoj status pred-stavnika radnika po navici brane "pro-fesionalnom" galamom i usputnimizazivanjem ogorèenja i revolta, um-jesto da se usmjere na prave proble-me i pitanja. To je vrlo dobar primjerglavne teme kojom se u prvome redusindikati u umarstvu moraju poza-baviti, a to je razlikovanje dravnogvlasnitva (ume i umsko zemljite)i imovine poduzeæa koju su svojim ra-dom, neposrednim i posrednim odri-canjem stvarali radnici (ire pitanjetransformacije drutvenog u dravnovlasnitvo), uz napomenu da su ob-

jekti za odmor najmanje bitni, jer imamnogo vanijih i pitanja i imovine. Do-jam je da se to na razini Glavnog za-poslenièkog vijeæa shvaæa kao teinopitanje. Neposredno na prethodno pi-tanje (ili obrnuto) nastavlja se pitanjerazjanjenja politièkih teorija o "glav-nim i sporednim djelatnostima" u ka-pitalizmu, koji u svijetu takvo to nitipoznaje niti priznaje, nego samo dje-latnosti koje stvaraju ili ne stvaraju do-bit. Tu se krije rjeenje pitanja vika ilimanjka zaposlenih, te na tim pitanji-ma treba postiæi konsenzus kao temeljza suprostavljanje i racionalnim teori-jama i politikama.

S obzirom na aktualnu situaciju itrenutak u kojem se nalazi poduzeæei njegovi zaposlenici tema cijena u ugo-stiteljskim objektima poduzeæa ne bitrebala biti meðu istaknutijima, po-gotovo ne sluiti za odvraæanje po-zornosti od kljuènih problema i usputse rjeavati na vlastitu tetu. Poeljnoje i potrebno sloiti se o opredjeljenjuposlovne politike poduzeæa o objekti-ma za odmor koje taj segment ugo-stiteljske djelatnosti vrednuje ponaj-

prije kao djelatnost koja je najnepo-srednije u funkciji to kvalitetnijegobavljanja proizvodnje u umarstvu,ni u kom sluèaju ne kao neka neu-marska, sporedna djelatnost kojom seumarsko poduzeæe ne treba baviti.

To je kljuèni argument, uz pozitivnoposlovanje, kojim je moguæe obranitiobjekte za odmor od pritisaka za izd-vajanje, privatizaciju i slièno.

Pitanje subvencioniranja cijena iosiguravanje pogodnosti za zaposleni-ka, koje æe se viestruko isplatiti krozpozitivne povratne uèinke - èitaj odmo-ren, zdrav i zadovoljan radnik rado seidentificira sa svojim poduzeæem kojeo njemu svestrano skrbi, svakako je jed-no od onih o kojima treba razgovaratii dogovarati, no vjerojatno nije trenu-tak za to, jer sada treba preivjeti.

Svi radnici dobili su upitnike za ovo-godinje ljetovanje s kompletnimcijenama za sve objekte, hotel, odma-ralita, apartmanne, kampove. Za onenajtraenije, hotel Quercus, odmara-lite u Selcu i apartmane cijene u pi-ci sezone kreæu se ovako: Quercus (pu-ni pansion) 185 kuna (lani 137), bjelo-varsko odmaralite Selce 165 Kn (lani115), najureðeniji apartmani s 4 leaja260 Kn (lani 200). Predviðeno je 10smjena po 10 dana , ukupno tri mje-seca , poèev od 10.VI.- 18.IX. Prije i pos-lije glavne sezone cijene su nie do 15-ak posto.

Koliko skuplje

Cijene u odmaralinim objektima Hrvatskih uma veæe su od lanjskih i do 30%.Osnovni razlog tomu je stajalite Upravnog odbora poduzeæa da neumarske djelatnosti ne mogu poslovati s gubitkom pa nove cijene trebaju osigurati pozitivno poslovanje. Osim toga, objekti su ove godine i ureðivani a neki od njih i kategorizirani i otvoreni vanjskim gostima.

Pie:Dalibor

FerenèakFoto:

Z. LonèariæM. Mrkobrad

Zato su ijesu li cijene previsoke? Zato su ijesu li cijene previsoke?

Èeka se sezona, no hoæe li biti radnika- ekipaiz naièke Uprave jo krajem veljaèe bila je uapartmanima na Pagu pregledati sobe

Ispred bjelovarskog odmalita u Selcu

C ijene u odmaralitima mogu se poveæava-ti onoliko koliko se poveæavaju plaæe u po-duzeæu ili regres! No ni jedno ni drugo se neæe,naprotiv, primanja æe ove godine biti manja, re-kla je Gordana Colnar predsjednica Hrvatskogsindikata umarstva koji okuplja oko 9000 èla-nova. Drim da je Upravni odbor, donoseæi tak-vu odluku imao u vidu kako su sadanje cijenei dalje nie od hotelskih i drugih. Moda, ali zaumske radnike su previsoke. Vieèlana obiteljtreba izdvojiti 2000 DEM, to je nemoguæe, pamakar i na rate! Neka objekti budu otvorenogatipa, no za nae radnike mogle bi se ponuditinie cijene. Mi smo o svemu raspravljali naGlavnom odboru 7.oujka, no prekasno smosaznali za nove cijene i nismo stigli reagirati.

To to Upravni odbor i Vlada prijete da æeprodati odmaralita ako posluju s gubit-kom, traje veæ godinama. No onda neka naj-prije raèiste u svome dvoritu, to s brojnimvilama i hotelima u kojima ljetuju dunosnici,to hotelima MUP-a, Hrvatske vojske. Kad sesve to proda, onda neka se prodaju i naa od-maralita. Osim toga, bjelovarsko odmaralitekupovali su i sami radnici svojim sredstvima,pa æe i to trebati uzeti u obzir. Inaèe sadanjecijene su previsoke, odmaranje preskupo, ma-lo je reèi da su radnici pogoðeni i ogorèeni. An-keta æe pokazati koliko æe ih se prijaviti i tko tomoe platiti, procjenjuje stanje i raspoloenjeu bjelovarskom Sindikatu zaposlenih u u-marstvu predsjednik sindikata eljko Cutvariæ.

P remda se Glavno zaposlenièko vijeæe neizjanjava o spomenutoj problematici, di-rektor poduzeæa izvijestio je èlanove Vijeæa onovim cijenama i motivima zbog kojih su tak-ve. Dakle, zato to neumarske djelatnosti mo-raju poslovati pozitivno. Takvo je stajalite Uprav-nog odbora poduzeæa, koje zastupa intereseVlade. No i radnike treba o tome obavijesti, aanketa æe pokazati kolika je zainteresiranost zaodmor po novim cijenama. Èlanovi vijeæa mis-le da su cijene previsoke za radnièki dep, a akoi neke Uprave ne ostvaruju dobit, zato bi baodmaralita morala to nadoknaðivati, milje-nja je predsjednik Glavnog zaposlenièkog vi-jeæa Vlado Droðan. (m)

Gordana ColnarPreskupo!

Vlado DroðanRadnicima treba odmor!

eljko CutvariæÈija su odmaralita

Pie:Zlatko

LonèariæFoto:

Z. Lonèariæ

U M A R I J S K E R A Z G L E D N I C E - B A R A N J S K O P E T R O V O S E L O


R E P O R T A A

Tamo daleko u Baranji, u sa-mom njezinu zapadnomkutku kojeg omeðuje s jugarijeka Drava, a sa zapada

dravna granica s Republikom Maðar-skom, nalazi se najmlaða umarija uHrvatskim umama, Baranjsko Pe-trovo Selo. Osim Baranjaca, malo tko

je i èuo, a jo manje njih je bilo u tomopet oivjelom selu tri godine poslijemirne integracije Baranje u sastavHrvatske drave, poslije Domovin-skoga rata. Ali zato je u Domovinskomratu Baranjsko Petrovo Selo dalo naj-vie dragovoljaca s razmjernom bro-ju stanovnika, jer su samo ene i dje-ca, te stari, pred navalom srpskoèet-nièkih paravojnih buntovnika potpo-mognutih s domaæim baranjskim iz-dajnicima, morali izbjeæi sredinom lje-ta 1991. kroz itna polja u susjednuMaðarsku, èiji su ih granièari prihvaæalii èak provodili kroz miniranu bivudravnu granicu.

Povijest i sadanjostBaranjsko Petrovo Selo ubraja se

u najstarija hrvatska naselja u Baran-ji, a prvi pisani dokumenti u kojima sespominje ime sela potjeèu jo iz 1526.-1530. godine, koji govore o ubiranjuporeza od 13 ondanjih hrvatskih obi-telji. Veæ tada selo je bilo na promet-nici koja je povezivala dananji BeliManastir s Harkanjem u Maðarskoj,jer podsjetimo se, tada je sva Baranjapripadala Maðarskoj, premda su sta-novnici oduvijek bili okci. Veæ u XIX.stoljeæu broj stanovnika sela kretao seiznad 1350 i poslije nikada nije prelotu brojku. Naalost, danas je samo 500

stanovnika koji su se vratili u selo pos-lije egzodusa u Domovinskom ratu.Veæina ivi od poljoprivrede, manji dioradi u umariji, neto vie u Belju d.d.U selu je crkva posveæena Sv. Lovri iz-graðena 1903. Stara, koja je sagraðe-na na temeljima damije, na groblju1687. poslije izgona Turaka, sruenaje poèetkom prolog stoljeæa. Istièe seDom kulture, Dom zdravlja, Lovaèkidom i Osnovna kola s desetak uèe-nika, premda je prva kola podignutaveæ 1785. i tada se nastava odravalana maðarskom i hrvatskom jeziku.Dom kulture podignut 1981. modernaje zgrada sa svim prateæim objektima

umarski slalomizmeðu minaOpustoeno ratom Baranjsko Petrovo Selo svoje poslijeratno preivljavanjevidi u skorom zavretku gradnje cestovnog mosta preko Drave, nedavnootvorenom cestovnom graniènom prijelazu te veæoj proizvodnji topolineprezrele drvne mase u nerazminiranim umskim povrinama

Baranjsko Petrovo Selo ubraja se u najstarija hrvatska naseljau Baranji, a prvi pisani dokumenti u kojima se spominje imesela potjeèu jo iz 1526.-1530. godine, govore o ubiranjuporeza od 13 ondanjih hrvatskih obitelji.

Upraviteljdipl.ing.um.VladimirBrezovac



u kojem danas djeluje Folklorno drut-vo Seljaèka sloga osnovano jo 1936.i djeluje bez prestanka i danas, una-toè tome to je stanovnitvo izbjeglo,pa je èlanstvo djelovalo u izbjeglitvuu Valpovu i Beliæu i u Maðaraskoj,gdje su se preteito sklonili u izbje-glitvu stanovnici sela.

Ali Baranjsko Petrovo Selo ima isvoj nogometni klub Dinamo veæ vieod èetiri desetljeæa, do rata to je bilaSloga i Omladinac, a nakon Domo-vinskoga rata kada je njihov glavni klubDinamo iz Zagreba morao promijeni-ti ime, mlade sela odluèila je zadratitradiciju svojeg navijanja te iz inataonima koji su promijenili ime njihovu

miljeniku, nazivaju svoj klub po za-grebaèkom.

Lovaèki dom sagraðen uoèi rata,potpuno je uniten doèekao svoje èla-nove nakon povratka iz progonstva.Lovaèka udruga Fazan gospodari lo-vitem od oko 2500 ha i naslanja sena lovite Hrvatskih uma.

Najtei i najgori trenutak toga se-la u njegovoj povijesti jest èetnièka oku-pacija 1991. koja je trajala punih se-dam godina, kada je protjerano 90%stanovnika iz svojih stoljetnih ognji-ta, a okupator je selo opljaèkao, opu-stoio i zapalio, to nisu uèinili ni Tur-ci u 17. stoljeæu. Ali unatoè svemu do-bar dio mjetana se vratio, jo ob-

navljaju svoje domove i s puno opti-mizma èekaju bolje dane u koje vje-ruju da moraju doæi vrlo brzo veæ na-kon zavretka mosta na Dravi kod Be-liæa, koji mora biti gotov do Boiæaove godine. A tada æe svima njima, aposebice djelatnicima nae umarijebiti znatno lake dolaziti svakodnev-no na posao iz Valpovtine jer danasnjih desetak svakodnevno putuje vo-zilom umarije iz Valpova i okolnih se-la vie od 150 km preko Osijeka u Ba-ranjsko Petrovo Selo.

Potrebno je istaknuti kako je go-dine 1952. zgrada umarije bila u Be-liæu, na desnoj strani rijeke Drave, doksu sve umske povrine bile na lijevojstrani Drave u Baranji. Radnici su de-setljeæima prelazili s jedne strane nadrugu skelom ili kako to u Valpovti-

ni zovu - kompom, koja je bila u pro-teklom razdoblju u vlasnitvu Beliæad.d. No, danas vie Beliæe d.d. nemainteres za odravanjem kompe, a ujed-no su toliko narasle potrebe promet-nog povezivanja toga dijela Baranje sazapadnim dijelom Hrvatske, pa je Vla-da Republike Hrvatske odluèila izgra-diti prvi most na tom dijelu rijeke Dra-ve, koji je danas u zavrnoj fazi gradn-je.

S obzirom na to da su umske po-vrine prve umarije bile sve na po-druèju Baranje, tako je i lovno-umskauprava LPG Jelen gospodarila tim u-mama. Pripremajuæi se za buduæi planvelike Srbije, djelatnici tadanjeg um-

skoga gospodarstva odluèili su 1982.premjestiti upravu umarije u Beli Ma-nastir. Mirnom reintegracijom umai umskoga zemljita u Baranji 1997.go-dine, one su vraæene Upravi uma Osi-jek. S obzirom na to da je poslovni pro-stor zgrade umarije u Belom Mana-stiru bio iznajmljen, a u BaranjskomPetrovu Selu je postojala vlastita veli-ka zgrada koju je trebalo samo adap-tirati, jer je bila unitena u ratu, to jeuèinjeno prije dvije godine, uprava u-marije premjetena je u novoobnovl-jenu zgradu, neposredno uz umskepovrine.

Minirano podruèje- umarija Baranjsko Petrovo Se-

lo gospodari sa 6.200 ha uma i um-skog zemljita koje se nalazi u sasta-

Stigle su sadnice, sada ih treba u to kraæem vremenu usaditi u pripremljene rupe

Topole se sade do samog ruba minirane ume


vu jedne gospodarske jedinice, Ja-godnjaèke ume, sa umskim predje-lima Medroviæ, ido pustara, Repnjak,Prud, Topolje, Babin grob, Budvaj i Sta-ro selo - govori upravitelj Vladimir Bre-zovac, dipl.ing.um. On je prvi upra-vitelj te umarije i vrlo dobar pozna-vatelj tih uma, jer je prije rata radio uvalpovaèkoj umariji, a u ratu je kaohrvatski vojnik, izviðaè, redovito pre-lazio rijeku Dravu sa svojim suborci-ma samo njemu znanim stazama.Obrambeni pojas uz samu Dravupoèinjao je odmah od same Maðar-ske granice i u irini od 1000 do 2000metara od Drave do protupoplavnognasipa protezao se do samog Osijekas baranjske strane. Na tom cijelomprostoru od 6.200 ha radno dostup-no je samo 27 posto povrina. Tek ka-da se pogleda Gospodarska osnovaiz koje je vidljivo kako su na tom po-druèju danas zalihe drvne mase eu-roamerièke topole starosti izmeðu 30i 50 godina vie od 200.000 kubnihmetara i jo daljnjih 100-150.000 m3zrele mase za sjeèu u starosti 20-30

godina, dobivamo pravu sliku stanjaumarije i golemih teta koje nas èe-kaju ako se ne poène razminirati topodruèje. Do danas su vlastitim sna-gama razminirane manje povrine,uglavnom pojasevi irine desetak me-tara kako bi se prilo manjim nemi-niranim podruèjima i obavila sjeèa i

ponovno poumljavanje topolama,ukupno oko 1 ha, te ulaz u rasadnikRepnjak. Toènu zalihu teko je utvr-diti gledajuæi s nasipa ili s prosjeke,jer se ne moe ni pribliiti tim uma-

ma, a nitko ne moe jamèiti gdje su ikako su zasaðene smrtonosne pjeaè-ke i protutenkovske mine. Da ih imai to u velikom broju, potvrda su èesteeksplozije u vrijeme olujnih vjetrovakada se orui na desetke stabalaogromnih topola visine i do èetrde-setak metara koje svojim padom iza-

zivaju lanèane eksplozije, a kvalitetnadrvna masa biva izreetana gelerimai prelomljena na vie komada. Neæupretjerati ako kaem da je najmanje500-600 m3 drvne mase po hektaruu tim podruèjima, kae Brezovac. Pojednostavnoj raèunici na tridesetakhektara izvukla bi se najmanje drvnamasa od 15.000 m3, a to to znaèi zaumariju nepotrebno je govoriti. Pre-ma mojim saznanjima, mislim kakonije sva povrina zagaðena min-skoeksplozivnim sredstvima, moguæeje da su samo raskrija prosjeka i samnasip uz umu minirani, ali da u u-mi nema toliko mina. Ali o tome tre-bali bi reæi svoje struènjaci za razmi-niranje i oni dati certifikat o oslo-boðenoj povrini - istièe upravitelj.

Ako se taj problem ne rijei slje-deæe 2-3 godine i ne posijeku prezreleplantae euroamerièke topole nastatæe goleme tete uslijed vjetroizvala iruenja topola zbog truljenja od sta-rosti. Tada æe se sve zakrèiti od srue-nih stabala i u takvim novonastalimuvjetima bit æe nemoguæe ikada izvritièiæenje terena, a to znaèi kako æe doæido trajnog propadanja tih danas vrlovrijednih plantaa, a u krajnjem sluèa-ju moe se stvoriti i prava prauma natom vrlo pogodnom stanitu ne samoza topolu nego i za jasen, u to se svat-ko moe uvjeriti mjerenjem stabala ja-sena starosti i do 80 godina èiji prsnipromjeri doseu i do 100 cm. - pred-viða Brezovac.

-umarija Baranjsko Petrovo Selo gospodari sa 6.200 hauma i umskog zemljita koje je u sastavu jedne gospo-darske jedinice, Jagodnjaèke ume. Na tom cijelom pdruèjusamo je 27 posto povrina dostupno, ostalo je minirano.

Zgrada umarije obnovljena prije dvije godine


Builice za duboku sadnju topole na dan izbue do 1600 rupa


Potvrdu tih rijeèi vidimo i iz izv-jetaja o obavljenoj sjeèi u proloj go-dini kada je izraðeno vie od 17.000m3 i iz sjeèe u 1999. kada je izraðenoèak vie od 31.000 m3.

S obzirom na to da je sjeèa ogra-nièena samo

Documents

HRVATSKE ŠUME 51 - 3/2001casopis.hrsume.hr/pdf/051.pdf · 2009. 5. 6. · 6 I meðu fjordovima ıumari dobro žive - −vedska i Norveıka iskustva ¨OVJEK I PRIRODA 8 −uma treba