VIJEA ZA GOSPODARSKA PITANJA PREDSJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE

RADNA GRUPA

POREZNI SUSTAV I SUSTAV PARAFISKALNIH

OPTEREENJA POSLOVANJAPOREZNA POLITIKA ZA GOSPODARSKI RAST

PREPORUKE

3Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

SADRAJSADRAJ1.UVOD.........................................................................................................................32.IDENTIFICIRANI PROBLEMI ...................................................................................43.PREPORUKE ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE..............................7SMJERNICA 1. Smanjiti ukupno porezno i neporezno optereenje rada............7SMJERNICA 2. Redefinirati krug proizvoda i usluga koji se oporezuju povlatenim stopama PDV-a......................................................................................7SMJERNICA 3. Uvesti nove poreze na Grijeh.......................................................8SMJERNICA 4. Smanjiti isplatu plaa na ruke, legalizirati neprijavljeni rad (sivu ekonomiju)....................................................................................................................8SMJERNICA 5. Poreznim mjerama podupirati produktivna ulaganja, osobito u inovacije i tehnologiju.................................................................................................8SMJERNICA 6. Izmijeniti rok za poreznu zastaru....................................................8SMJERNICA 7. Ustrojiti sustav socijalnih naknadna tako da bude odgovarajua potpora dohotku.................................................................................8SMJERNICA 8. Razvoj savjetodavne i informativne funkcije porezne uprave i fine ...............................................................................................................................8SMJERNICA 9. Reformirati sustav lokalnih poreza................................................8SMJERNICA 10. Pojednostaviti i stabilizirati porezni sustav.................................8

2

4 5Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

1. uvoD1. UVODRepublika Hrvatska se ve dui niz godina ubraja u red zemalja s visokim ukupnim poreznim optereenjem to u okolnostima nestabilnog makroekonomskog okruja i nedovoljno uinkovitog pravnog sustava rezultira smanjenjem zapoljavanja i ulaganja.

U takvim je okolnostima opravdano koristiti poreznu politiku za ostvarivanje ciljeva ekonomske politike, ali postavlja se pitanje koje su to mjere porezne politike koje bi najuinkovitije ostvarile ovaj cilj. Naime, nisu svi porezni oblici pogodni za ostvarivanje ovih ciljeva, a vrlo je vano i pravilno procijeniti razdoblje primjene neke mjere. U Hrvatskoj su porezni oblici znaajni za poticanje gospodarskog rasta porez na dohodak i djelomino porez na dobit, dok se primjerice u sustavu PDV-a ne trebalo ostvarivati druge ciljeve osim fiskalnih. To je stoga to naa zemlja ima naglaenu potronu orijentaciju poreznog sustava, to znai da glavninu poreznih prihoda (85%) ubire od potronih poreza, odnosno PDV-a i troarina.

Uinkovite mjere porezne politike u sustavu poreza dohodak i dobit mogu biti samo one usmjerene na ciljane skupine poput poduzetnika ili poljoprivrednika, mladih i ena, razdoblje njihove primjene mora biti precizno definirano, a zakonska podloga za njihovo provoenje jednostavna i transparentna.

Ako se kao jedan od najvanijih ciljeva porezne politike postavi poticanje gospodarskog rasta porezna reforma treba biti usmjerena prema smanjenju poreznog i neporeznog optereenja i pojednostavljenju poreznog sustava.

3

2. IDENTIFICIRANI PROBLEMI

2.1.este promjene poreznog sustava

Hrvatski porezni sustav postoji od osamostaljenja Republike Hrvatske, a u njegovom kreiranju trebalo je proi i neke teke faze, u procesu tranzicije iz samoupravnog socijalizma, u porezni sustav koji e biti prilagoen naelima trine ekonomije. Uvjetno reeno reforma poreznog sustava Hrvatske zavrena je 1998. godine uvoenjem PDV-a, od kada u naem poreznom sustavu postoje svi temeljni porezni oblici karakteristini za trine demokracije.

Budui da je rije o mladom poreznom sustavu, koji se pokuao oblikovati prema suvremenim naelima oporezivanja, karakterizira ga mali broj poreznih oblika te relativna transparentnost poreznih zakona. Meutim, uestale promjene osnovnih elementa oporezivanja unutar temeljnih poreznih oblika, idu u prilog tezi kako je na porezni sustav nestabilan, dakle sklon estim promjenama, a slab porezni moral i visoka razina sive ekonomije takoer ga ine i neracionalnim. Primjerice od 1994. godine, kada je donesen prvi samostalni Zakon o porezu na dohodak, do danas ovaj je porezni oblik doivio osamnaest veih izmjena.

2.2.Porezna evazija

Neprijavljeni rad i isplata plaa na ruke jo uvijek su esta pojava pa se toga moe zakljuiti kako hrvatski porezni obveznici smatraju kako je porezni teret prevelik i neravnomjerno rasporeen, a kvaliteta i opseg ponude javnih dobra koja ovisi o prikupljenim porezima nezadovoljavajua. Jedan od uzroka za poreznu evaziju sigurno su i nedovoljno stroge i nepravovremene sankcije za izbjegavanje plaanja poreza te nedovoljna financijska, odnosno porezna pismenost.

2.3.Regresivni raspored poreznog tereta i nepravednost u oporezivanju

Znaajno obiljeje hrvatskog poreznog sustava jest njegova potrona orijentacija, koja je najbolje vidljiva kroz injenicu da se glavnina poreznih prihoda ubire od PDV-a i troarina. Ovakva orijentacija ima niz dobrih karakteristika koje su povezane uz prednosti neizravnih poreza u odnosu na izravne poreze, ali i jednu negativnu, a to jeregresivni uinak, koji se oituje u injenici da osobe s manjom ekonomskom snagom ustvari snose vei ili tei porezni teret. Porez na dohodak i porez na dobit kao predstavnici izravnih poreza, manje su izdani porezni prihodi, a to vrijedi i za imovinske poreze.

Prema podacima Europske komisije (EK) Hrvatska ima daleko najmanji udio poreza na dohodak u ukupnim prihodima ope drave u odnosu na ostale zemlje lanice Europske unije (EU). Odnosno, u prosjeku u zemljama lanicama porez na dohodak ini oko 21,1% ukupnih prihoda, dok u Hrvatskoj ini svega oko 9,0% ukupnih prihoda ope drave. Ako se tome pridoda podatak da je porezno optereenje u

4

2. IDENTIFICIRANI PROBLEMI

2.1.este promjene poreznog sustava

Hrvatski porezni sustav postoji od osamostaljenja Republike Hrvatske, a u njegovom kreiranju trebalo je proi i neke teke faze, u procesu tranzicije iz samoupravnog socijalizma, u porezni sustav koji e biti prilagoen naelima trine ekonomije. Uvjetno reeno reforma poreznog sustava Hrvatske zavrena je 1998. godine uvoenjem PDV-a, od kada u naem poreznom sustavu postoje svi temeljni porezni oblici karakteristini za trine demokracije.

Budui da je rije o mladom poreznom sustavu, koji se pokuao oblikovati prema suvremenim naelima oporezivanja, karakterizira ga mali broj poreznih oblika te relativna transparentnost poreznih zakona. Meutim, uestale promjene osnovnih elementa oporezivanja unutar temeljnih poreznih oblika, idu u prilog tezi kako je na porezni sustav nestabilan, dakle sklon estim promjenama, a slab porezni moral i visoka razina sive ekonomije takoer ga ine i neracionalnim. Primjerice od 1994. godine, kada je donesen prvi samostalni Zakon o porezu na dohodak, do danas ovaj je porezni oblik doivio osamnaest veih izmjena.

2.2.Porezna evazija

Neprijavljeni rad i isplata plaa na ruke jo uvijek su esta pojava pa se toga moe zakljuiti kako hrvatski porezni obveznici smatraju kako je porezni teret prevelik i neravnomjerno rasporeen, a kvaliteta i opseg ponude javnih dobra koja ovisi o prikupljenim porezima nezadovoljavajua. Jedan od uzroka za poreznu evaziju sigurno su i nedovoljno stroge i nepravovremene sankcije za izbjegavanje plaanja poreza te nedovoljna financijska, odnosno porezna pismenost.

2.3.Regresivni raspored poreznog tereta i nepravednost u oporezivanju

Znaajno obiljeje hrvatskog poreznog sustava jest njegova potrona orijentacija, koja je najbolje vidljiva kroz injenicu da se glavnina poreznih prihoda ubire od PDV-a i troarina. Ovakva orijentacija ima niz dobrih karakteristika koje su povezane uz prednosti neizravnih poreza u odnosu na izravne poreze, ali i jednu negativnu, a to jeregresivni uinak, koji se oituje u injenici da osobe s manjom ekonomskom snagom ustvari snose vei ili tei porezni teret. Porez na dohodak i porez na dobit kao predstavnici izravnih poreza, manje su izdani porezni prihodi, a to vrijedi i za imovinske poreze.

Prema podacima Europske komisije (EK) Hrvatska ima daleko najmanji udio poreza na dohodak u ukupnim prihodima ope drave u odnosu na ostale zemlje lanice Europske unije (EU). Odnosno, u prosjeku u zemljama lanicama porez na dohodak ini oko 21,1% ukupnih prihoda, dok u Hrvatskoj ini svega oko 9,0% ukupnih prihoda ope drave. Ako se tome pridoda podatak da je porezno optereenje u

4

2. IDENTIFICIRANI PROBLEMI

2.1.este promjene poreznog sustava

Hrvatski porezni sustav postoji od osamostaljenja Republike Hrvatske, a u njegovom kreiranju trebalo je proi i neke teke faze, u procesu tranzicije iz samoupravnog socijalizma, u porezni sustav koji e biti prilagoen naelima trine ekonomije. Uvjetno reeno reforma poreznog sustava Hrvatske zavrena je 1998. godine uvoenjem PDV-a, od kada u naem poreznom sustavu postoje svi temeljni porezni oblici karakteristini za trine demokracije.

Budui da je rije o mladom poreznom sustavu, koji se pokuao oblikovati prema suvremenim naelima oporezivanja, karakterizira ga mali broj poreznih oblika te relativna transparentnost poreznih zakona. Meutim, uestale promjene osnovnih elementa oporezivanja unutar temeljnih poreznih oblika, idu u prilog tezi kako je na porezni sustav nestabilan, dakle sklon estim promjenama, a slab porezni moral i visoka razina sive ekonomije takoer ga ine i neracionalnim. Primjerice od 1994. godine, kada je donesen prvi samostalni Zakon o porezu na dohodak, do danas ovaj je porezni oblik doivio osamnaest veih izmjena.

2.2.Porezna evazija

Neprijavljeni rad i isplata plaa na ruke jo uvijek su esta pojava pa se toga moe zakljuiti kako hrvatski porezni obveznici smatraju kako je porezni teret prevelik i neravnomjerno rasporeen, a kvaliteta i opseg ponude javnih dobra koja ovisi o prikupljenim porezima nezadovoljavajua. Jedan od uzroka za poreznu evaziju sigurno su i nedovoljno stroge i nepravovremene sankcije za izbjegavanje plaanja poreza te nedovoljna financijska, odnosno porezna pismenost.

2.3.Regresivni raspored poreznog tereta i nepravednost u oporezivanju

Znaajno obiljeje hrvatskog poreznog sustava jest njegova potrona orijentacija, koja je najbolje vidljiva kroz injenicu da se glavnina poreznih prihoda ubire od PDV-a i troarina. Ovakva orijentacija ima niz dobrih karakteristika koje su povezane uz prednosti neizravnih poreza u odnosu na izravne poreze, ali i jednu negativnu, a to jeregresivni uinak, koji se oituje u injenici da osobe s manjom ekonomskom snagom ustvari snose vei ili tei porezni teret. Porez na dohodak i porez na dobit kao predstavnici izravnih poreza, manje su izdani porezni prihodi, a to vrijedi i za imovinske poreze.

Prema podacima Europske komisije (EK) Hrvatska ima daleko najmanji udio poreza na dohodak u ukupnim prihodima ope drave u odnosu na ostale zemlje lanice Europske unije (EU). Odnosno, u prosjeku u zemljama lanicama porez na dohodak ini oko 21,1% ukupnih prihoda, dok u Hrvatskoj ini svega oko 9,0% ukupnih prihoda ope drave. Ako se tome pridoda podatak da je porezno optereenje u

42. IDENTIFICIRANI PROBLEMI

2.1.este promjene poreznog sustava

Hrvatski porezni sustav postoji od osamostaljenja Republike Hrvatske, a u njegovom kreiranju trebalo je proi i neke teke faze, u procesu tranzicije iz samoupravnog socijalizma, u porezni sustav koji e biti prilagoen naelima trine ekonomije. Uvjetno reeno reforma poreznog sustava Hrvatske zavrena je 1998. godine uvoenjem PDV-a, od kada u naem poreznom sustavu postoje svi temeljni porezni oblici karakteristini za trine demokracije.

Budui da je rije o mladom poreznom sustavu, koji se pokuao oblikovati prema suvremenim naelima oporezivanja, karakterizira ga mali broj poreznih oblika te relativna transparentnost poreznih zakona. Meutim, uestale promjene osnovnih elementa oporezivanja unutar temeljnih poreznih oblika, idu u prilog tezi kako je na porezni sustav nestabilan, dakle sklon estim promjenama, a slab porezni moral i visoka razina sive ekonomije takoer ga ine i neracionalnim. Primjerice od 1994. godine, kada je donesen prvi samostalni Zakon o porezu na dohodak, do danas ovaj je porezni oblik doivio osamnaest veih izmjena.

2.2.Porezna evazija

Neprijavljeni rad i isplata plaa na ruke jo uvijek su esta pojava pa se toga moe zakljuiti kako hrvatski porezni obveznici smatraju kako je porezni teret prevelik i neravnomjerno rasporeen, a kvaliteta i opseg ponude javnih dobra koja ovisi o prikupljenim porezima nezadovoljavajua. Jedan od uzroka za poreznu evaziju sigurno su i nedovoljno stroge i nepravovremene sankcije za izbjegavanje plaanja poreza te nedovoljna financijska, odnosno porezna pismenost.

2.3.Regresivni raspored poreznog tereta i nepravednost u oporezivanju

Znaajno obiljeje hrvatskog poreznog sustava jest njegova potrona orijentacija, koja je najbolje vidljiva kroz injenicu da se glavnina poreznih prihoda ubire od PDV-a i troarina. Ovakva orijentacija ima niz dobrih karakteristika koje su povezane uz prednosti neizravnih poreza u odnosu na izravne poreze, ali i jednu negativnu, a to jeregresivni uinak, koji se oituje u injenici da osobe s manjom ekonomskom snagom ustvari snose vei ili tei porezni teret. Porez na dohodak i porez na dobit kao predstavnici izravnih poreza, manje su izdani porezni prihodi, a to vrijedi i za imovinske poreze.

Prema podacima Europske komisije (EK) Hrvatska ima daleko najmanji udio poreza na dohodak u ukupnim prihodima ope drave u odnosu na ostale zemlje lanice Europske unije (EU). Odnosno, u prosjeku u zemljama lanicama porez na dohodak ini oko 21,1% ukupnih prihoda, dok u Hrvatskoj ini svega oko 9,0% ukupnih prihoda ope drave. Ako se tome pridoda podatak da je porezno optereenje u

4

2. IDENTIFICIRANI PRoBLEMI2.1. ESTE PRoMJENE PoREZNoG SuSTAvA

2.2. PoREZNA EvAZIJA

2.3. REGRESIvNI RASPoRED PoREZNoG TERETA I NEPRAvEDNoST u oPoREZIvANJu

6 7Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

sustavu poreza na dohodak neravnomjerno rasporeeno jer najvei teret snose dohodci od nesamostalnog rada te dohodci koji svojom visinom ulaze u prva dva porezna razreda, jasno kako to nije u skladu sa naelom pravednosti u oporezivanju. Oporezivanje dobiti poduzea karakteriziraju relativno niske zakonske i efektivne porezne stope koje su povezane uz primjenu izdanih olakica i poticaja, ali njihova je iskoritenost slaba.

2.4.Slabi uinci fiskalnih mjera poticanja ulaganja

Vaea zakonska stopa poreza na dobit od 20% nia je od prosjeka zakonskih stopa u EU, a istraivanja takoer pokazuju, kako je prema efektivnom poreznom optereenju dobiti Hrvatska ispod prosjeka zemalja lanica EU, to je povezano uz primjenu iroke lepeze olakica i osloboenja te poticaja. U porezu na dobit zapoljavanje se potie upravo kroz sustav osloboenja i olakica jer se osloboenja za potpomognuta podruja i podruje grada Vukovara veu uz zapoljavanje jednakokao i kod poreznih poticaja za ulaganje gdje se veliina poticaja ne vee samo uz visinu ulaganja ve i uz otvaranje novih radnih mjesta.

Iako se u sustavu oporezivanja dobiti dakle primjenjuju brojne mjere koje su usmjerene ka poticanju ulaganja i zapoljavanja njihova je iskoritenost slaba. Glavnirazlog za takvu situaciju razumljivo lei u premalim novim ulaganjima, ali sigurno je povezan i uz kompliciran i prilino sloeno normiran sustav poticaja u vie razliitih zakona. S tim u svezi, namee se osnovni problem sustava oporezivanja dobiti sadran u pitanju jesu li fiskalne mjere poticanja ulaganja, zapoljavanja, razvoja pojedinih dijelova zemlje i sl. potrebne ili zadravanje neutralnosti i konzistentnosti poreznog sustava dugorono jami postizanje boljih ekonomskih uinaka.

2.5.Neporeznih davanja velik financijski teret tvrtkama

Neporezna davanja su velik financijski teret poduzeima te predstavljaju ujedno i administrativno optereenje jer poduzetnici moraju vriti razmjerno mala, ali esta plaanja brojnim tijelima.

U Registru neporeznih davanja se prema podacima Ministarstva financija u rujnu 2015. nalazi ukupno 161 namet, dok je poetkom 2014. u Registru bilo evidentirano 244 nameta. Ako analiziramo broj nameta prema ministarstvima, najvie ih ima Ministarstvo poljoprivrede (46), zatim Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture(36) pa Ministarstvo zdravlja (35) te Ministarstvo zatite okolia i prirode (15), a neke od najveih naknada su one za poticanje proizvodnje obnovljive elektrine energije, za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, ureenje voda, koritenje opekorisnih funkcija uma, naknade nositeljima autorskih i srodnih prava, za koritenje voda i cestovnog zemljita itd.

Iznos neporeznih davanja bi do kraja 2015. trebao biti smanjen za 0,1% BDP iz 2014. godine, meutim prema planu za 2014. oekivano smanjenje prihoda od neporeznih davanja trebalo je biti 0,16 % BDP-a, ali se prema podacima EK teret neporeznih davanja smanjio samo za 0,03 % BDP-a. Stoga se moe kazati kako je napredak u smanjenju ili ukidanju neporeznih davanja spor, ali vidljiv.

5

sustavu poreza na dohodak neravnomjerno rasporeeno jer najvei teret snose dohodci od nesamostalnog rada te dohodci koji svojom visinom ulaze u prva dva porezna razreda, jasno kako to nije u skladu sa naelom pravednosti u oporezivanju. Oporezivanje dobiti poduzea karakteriziraju relativno niske zakonske i efektivne porezne stope koje su povezane uz primjenu izdanih olakica i poticaja, ali njihova je iskoritenost slaba.

2.4.Slabi uinci fiskalnih mjera poticanja ulaganja

Vaea zakonska stopa poreza na dobit od 20% nia je od prosjeka zakonskih stopa u EU, a istraivanja takoer pokazuju, kako je prema efektivnom poreznom optereenju dobiti Hrvatska ispod prosjeka zemalja lanica EU, to je povezano uz primjenu iroke lepeze olakica i osloboenja te poticaja. U porezu na dobit zapoljavanje se potie upravo kroz sustav osloboenja i olakica jer se osloboenja za potpomognuta podruja i podruje grada Vukovara veu uz zapoljavanje jednakokao i kod poreznih poticaja za ulaganje gdje se veliina poticaja ne vee samo uz visinu ulaganja ve i uz otvaranje novih radnih mjesta.

Iako se u sustavu oporezivanja dobiti dakle primjenjuju brojne mjere koje su usmjerene ka poticanju ulaganja i zapoljavanja njihova je iskoritenost slaba. Glavnirazlog za takvu situaciju razumljivo lei u premalim novim ulaganjima, ali sigurno je povezan i uz kompliciran i prilino sloeno normiran sustav poticaja u vie razliitih zakona. S tim u svezi, namee se osnovni problem sustava oporezivanja dobiti sadran u pitanju jesu li fiskalne mjere poticanja ulaganja, zapoljavanja, razvoja pojedinih dijelova zemlje i sl. potrebne ili zadravanje neutralnosti i konzistentnosti poreznog sustava dugorono jami postizanje boljih ekonomskih uinaka.

2.5.Neporeznih davanja velik financijski teret tvrtkama

Neporezna davanja su velik financijski teret poduzeima te predstavljaju ujedno i administrativno optereenje jer poduzetnici moraju vriti razmjerno mala, ali esta plaanja brojnim tijelima.

U Registru neporeznih davanja se prema podacima Ministarstva financija u rujnu 2015. nalazi ukupno 161 namet, dok je poetkom 2014. u Registru bilo evidentirano 244 nameta. Ako analiziramo broj nameta prema ministarstvima, najvie ih ima Ministarstvo poljoprivrede (46), zatim Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture(36) pa Ministarstvo zdravlja (35) te Ministarstvo zatite okolia i prirode (15), a neke od najveih naknada su one za poticanje proizvodnje obnovljive elektrine energije, za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, ureenje voda, koritenje opekorisnih funkcija uma, naknade nositeljima autorskih i srodnih prava, za koritenje voda i cestovnog zemljita itd.

Iznos neporeznih davanja bi do kraja 2015. trebao biti smanjen za 0,1% BDP iz 2014. godine, meutim prema planu za 2014. oekivano smanjenje prihoda od neporeznih davanja trebalo je biti 0,16 % BDP-a, ali se prema podacima EK teret neporeznih davanja smanjio samo za 0,03 % BDP-a. Stoga se moe kazati kako je napredak u smanjenju ili ukidanju neporeznih davanja spor, ali vidljiv.

5

sustavu poreza na dohodak neravnomjerno rasporeeno jer najvei teret snose dohodci od nesamostalnog rada te dohodci koji svojom visinom ulaze u prva dva porezna razreda, jasno kako to nije u skladu sa naelom pravednosti u oporezivanju. Oporezivanje dobiti poduzea karakteriziraju relativno niske zakonske i efektivne porezne stope koje su povezane uz primjenu izdanih olakica i poticaja, ali njihova je iskoritenost slaba.

2.4.Slabi uinci fiskalnih mjera poticanja ulaganja

Vaea zakonska stopa poreza na dobit od 20% nia je od prosjeka zakonskih stopa u EU, a istraivanja takoer pokazuju, kako je prema efektivnom poreznom optereenju dobiti Hrvatska ispod prosjeka zemalja lanica EU, to je povezano uz primjenu iroke lepeze olakica i osloboenja te poticaja. U porezu na dobit zapoljavanje se potie upravo kroz sustav osloboenja i olakica jer se osloboenja za potpomognuta podruja i podruje grada Vukovara veu uz zapoljavanje jednakokao i kod poreznih poticaja za ulaganje gdje se veliina poticaja ne vee samo uz visinu ulaganja ve i uz otvaranje novih radnih mjesta.

Iako se u sustavu oporezivanja dobiti dakle primjenjuju brojne mjere koje su usmjerene ka poticanju ulaganja i zapoljavanja njihova je iskoritenost slaba. Glavnirazlog za takvu situaciju razumljivo lei u premalim novim ulaganjima, ali sigurno je povezan i uz kompliciran i prilino sloeno normiran sustav poticaja u vie razliitih zakona. S tim u svezi, namee se osnovni problem sustava oporezivanja dobiti sadran u pitanju jesu li fiskalne mjere poticanja ulaganja, zapoljavanja, razvoja pojedinih dijelova zemlje i sl. potrebne ili zadravanje neutralnosti i konzistentnosti poreznog sustava dugorono jami postizanje boljih ekonomskih uinaka.

2.5.Neporeznih davanja velik financijski teret tvrtkama

Neporezna davanja su velik financijski teret poduzeima te predstavljaju ujedno i administrativno optereenje jer poduzetnici moraju vriti razmjerno mala, ali esta plaanja brojnim tijelima.

U Registru neporeznih davanja se prema podacima Ministarstva financija u rujnu 2015. nalazi ukupno 161 namet, dok je poetkom 2014. u Registru bilo evidentirano 244 nameta. Ako analiziramo broj nameta prema ministarstvima, najvie ih ima Ministarstvo poljoprivrede (46), zatim Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture(36) pa Ministarstvo zdravlja (35) te Ministarstvo zatite okolia i prirode (15), a neke od najveih naknada su one za poticanje proizvodnje obnovljive elektrine energije, za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, ureenje voda, koritenje opekorisnih funkcija uma, naknade nositeljima autorskih i srodnih prava, za koritenje voda i cestovnog zemljita itd.

Iznos neporeznih davanja bi do kraja 2015. trebao biti smanjen za 0,1% BDP iz 2014. godine, meutim prema planu za 2014. oekivano smanjenje prihoda od neporeznih davanja trebalo je biti 0,16 % BDP-a, ali se prema podacima EK teret neporeznih davanja smanjio samo za 0,03 % BDP-a. Stoga se moe kazati kako je napredak u smanjenju ili ukidanju neporeznih davanja spor, ali vidljiv.

5

sustavu poreza na dohodak neravnomjerno rasporeeno jer najvei teret snose dohodci od nesamostalnog rada te dohodci koji svojom visinom ulaze u prva dva porezna razreda, jasno kako to nije u skladu sa naelom pravednosti u oporezivanju. Oporezivanje dobiti poduzea karakteriziraju relativno niske zakonske i efektivne porezne stope koje su povezane uz primjenu izdanih olakica i poticaja, ali njihova je iskoritenost slaba.

2.4.Slabi uinci fiskalnih mjera poticanja ulaganja

Vaea zakonska stopa poreza na dobit od 20% nia je od prosjeka zakonskih stopa u EU, a istraivanja takoer pokazuju, kako je prema efektivnom poreznom optereenju dobiti Hrvatska ispod prosjeka zemalja lanica EU, to je povezano uz primjenu iroke lepeze olakica i osloboenja te poticaja. U porezu na dobit zapoljavanje se potie upravo kroz sustav osloboenja i olakica jer se osloboenja za potpomognuta podruja i podruje grada Vukovara veu uz zapoljavanje jednakokao i kod poreznih poticaja za ulaganje gdje se veliina poticaja ne vee samo uz visinu ulaganja ve i uz otvaranje novih radnih mjesta.

Iako se u sustavu oporezivanja dobiti dakle primjenjuju brojne mjere koje su usmjerene ka poticanju ulaganja i zapoljavanja njihova je iskoritenost slaba. Glavnirazlog za takvu situaciju razumljivo lei u premalim novim ulaganjima, ali sigurno je povezan i uz kompliciran i prilino sloeno normiran sustav poticaja u vie razliitih zakona. S tim u svezi, namee se osnovni problem sustava oporezivanja dobiti sadran u pitanju jesu li fiskalne mjere poticanja ulaganja, zapoljavanja, razvoja pojedinih dijelova zemlje i sl. potrebne ili zadravanje neutralnosti i konzistentnosti poreznog sustava dugorono jami postizanje boljih ekonomskih uinaka.

2.5.Neporeznih davanja velik financijski teret tvrtkama

Neporezna davanja su velik financijski teret poduzeima te predstavljaju ujedno i administrativno optereenje jer poduzetnici moraju vriti razmjerno mala, ali esta plaanja brojnim tijelima.

U Registru neporeznih davanja se prema podacima Ministarstva financija u rujnu 2015. nalazi ukupno 161 namet, dok je poetkom 2014. u Registru bilo evidentirano 244 nameta. Ako analiziramo broj nameta prema ministarstvima, najvie ih ima Ministarstvo poljoprivrede (46), zatim Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture(36) pa Ministarstvo zdravlja (35) te Ministarstvo zatite okolia i prirode (15), a neke od najveih naknada su one za poticanje proizvodnje obnovljive elektrine energije, za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, ureenje voda, koritenje opekorisnih funkcija uma, naknade nositeljima autorskih i srodnih prava, za koritenje voda i cestovnog zemljita itd.

Iznos neporeznih davanja bi do kraja 2015. trebao biti smanjen za 0,1% BDP iz 2014. godine, meutim prema planu za 2014. oekivano smanjenje prihoda od neporeznih davanja trebalo je biti 0,16 % BDP-a, ali se prema podacima EK teret neporeznih davanja smanjio samo za 0,03 % BDP-a. Stoga se moe kazati kako je napredak u smanjenju ili ukidanju neporeznih davanja spor, ali vidljiv.

5

2.6.Nedovoljno uinkovit i sloen sustav socijalnih naknada

Ono to svakako treba spomenuti prilikom analize stanja i kljunih problema jest i nedovoljno uinkovit i sloen sustav socijalnih naknada koji u odreenoj mjeri jo uvijek destimulira rad. Naime, zbog velikog broja socijalnih naknada povezanih uz njihovu nedovoljno uinkovitu i netransparentnu raspodjelu poveava se rizik poticanja neaktivnosti njihovih korisnika. Jedan od razloga za takvo stanje su razlike u osiguravanju naknada na lokalnoj i sredinjoj razini, a loe organiziran sustav socijalnih naknada ne moe pruiti odgovarajuu potporu dohotku to je vrlo razvidnokroz podatak o visokom udjelu nezaposlenih i siromanih osoba koje nisu obuhvaene socijalnom zatitom, koji prema podacima EK iznosi ak 37%.

Potrebno je napomenuti kako visina poreznog klina (udio davanja dravi u ukupnim trokovima rada ) nije primarni problem na hrvatskom tritu rada. Prema procjenamaEK iz 2013. porezni klin iznosio je oko 34,9 % za radnika samca koji zarauje 67% prosjenog dohotka, bez djece, to je nie u odnosu na veinu usporedivih zemalja uto vrijeme. Analiza strukture poreznog klina pokazuje kako u Hrvatskoj vei dio otpada na doprinose zaposlenika 17,1%, udio poreza na dohodak iznosi 7,6%, a doprinosi poslodavaca imaju udio od 14,3% to je nie od EU prosjeka.

6

2.4. SLABI uINCI FISKALNIH MJERA PoTICANJA uLAGANJA

2.5. NEPoREZNA DAvANJA - vELIK FINANCIJSKI TERET TvRTKAMA

2.6. NEDovoLJNo uINKovIT I SLoEN SuSTAv SoCIJALNIH NAKNADA

8 9Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

SMJERNICA 3. Uvesti nove poreze na GrijehUvesti troarine na proizvode koje imaju visoki ukupni postotak eera i zasienih masnoa i kolesterola te soli kako bi se utjecalo na smanjenje trokova u zdravstvu.

SMJERNICA 4. Smanjiti isplatu plaa na ruke, legalizirati neprijavljeni rad(sivu ekonomiju)

Potrebno je nastaviti s proirenjem obuhvata malih poslova koji se paualno oporezuju, te pokuati smanjiti nezakonitu poreznu evaziju kombinacijom strogih kaznenih i visokih prekrajnih mjera sa akcijama usmjerenim na poveanje porezne i financijske pismenosti.

SMJERNICA 5. Poreznim mjerama podupirati produktivna ulaganja, osobitou inovacije i tehnologiju

Postojee porezne poticaje za istraivanje i razvoj treba uiniti pristupanijima i lakima za upravljanje inovativnim poduzeima.

SMJERNICA 6. Izmijeniti rok za poreznu zastaruIdealno rjeenje za izbjegavanje porezne zastare bilo bi iznalaenje znaajno vee uinkovitosti pravnog sustava, a ime bi se eliminirale mogunosti dolaska do porezne zastare. Radi kompleksnosti i zahtjevnosti postizanja tog cilja u kratkom roku preporuljivo je, po mogunosti i kao prijelazni model, produiti rok za relativnu poreznu zastaru s 3 na 5 godina, a za apsolutnu poreznu zastaru sa 6 na 10 godina jer su njezine pravne posljedice gubitak prihoda dravnog prorauna.

SMJERNICA 7. Ustrojiti sustav socijalnih naknadna tako da budeodgovarajua potpora dohotku

Smanjiti neuinkovitost i netransparentnost u sustavu raspodjele socijalnih naknada te ukinuti razlike u osiguravanju naknada na lokalnoj i sredinjoj razini.

SMJERNICA 8. Razvoj savjetodavne i informativne funkcije porezne upravei fine

Kroz reorganizaciju i ponudu novih usluga pospjeiti suradnju izmeu poreznih vjerovnika i poreznih dunika te osigurati uinkovitiju i pravednu naplatu poreza.

SMJERNICA 9. Reformirati sustav lokalnih porezaKroz reformu lokalnih poreza promijeniti ovlasti za ubiranje, raspodjelu i troenje vlastitih prihoda.

SMJERNICA 10. Pojednostaviti i stabilizirati porezni sustavPotrebno je ukinuti sve olakice, osloboenja i poticaje unutar poreznog sustava koji se nisu pokazali uinkoviti, uskladiti porezno zakonodavstvo te postii politiki konsenzus o zabrani uestalih promjena porezne politike bez jasnog cilja i procjene uinka novo uvedenih mjera.

8

3. PREPORUKE ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE

Ne mogu se svakim porezom ostvarivati svi ciljevi, a samo pravilno odabrana vrsta poreza s odgovarajuim poreznim optereenjem poluiti e eljene uinke.

Porezni sustav i porezna politika podloni su promjenama, ali smatra se da one ne bitrebale biti preeste i preradikalne jer je stabilnost poreznog sustava jedna je od bitnih karakteristika povezanih uz njegovu uinkovitost. Stoga je prije uvoenja novogporeznog oblika u porezni sustav, ili ak samo izmjene nekog od osnovnih elemenata(osnovice, stope, osloboenja), u sklopu ve uvedenog poreznog oblika, potrebno podrobno istraiti uinke koje bi takva promjena mogla poluiti. Preduvjet za bilo kojuozbiljniju reformu jest dakle usklaivanje ciljeva i predvienih uinaka oporezivanja jer se promjenom samo jednog elementa unutar nekog poreznog oblika moe naruiti konzistentnost itavog poreznog sustava.

Ono to je takoer iznimno vano kada govorimo o uinkovitosti primjene neke porezne mjere jest voditi rauna o nacionalnim specifinostima, jer hrvatski porezni obveznici vjerojatno nee reagirati isto kao primjerice porezni obveznici neke zemlje lanice EU15 sa dugom poreznom tradicijom i dobrim porezni moralom.

Jedan je od temeljnih zahtjeva koji se postavlja pred svaki porezni sustav jest zahtjevza pravednou, a danas se smatra kako je pravedno progresivno oporezivanje, odnosno ono koje e poluiti takav uinak da oni koji imaju veu ekonomsku snagu plaaju razmjerno vie poreza. Kako bi se to ostvarilo potrebno je provesti poreznu reformu povezana uz smanjenje poreznog optereenja i pojednostavljenje oporezivanja.

3.1.Cilj porezne reforme

Pojednostavljenjem u oporezivanju i smanjenjem poreznog optereenja potaknuti gospodarski rast.

3.2.Smjernice i preporuke

SMJERNICA 1. Smanjiti ukupno porezno i neporezno optereenje radaReformirati sustav poreza na dohodak kroz smanjenje poreznog optereenja za najnie dohotke i poveanje iznosa osobnog odbitka, ali bez razlika u njegovoj visini za odreene kategorije poreznih obveznika. Ukinuti one namete iz Registra neporeznih davanja koji poduzeima stvaraju najvie problema (financijski i administrativno). Takoer potrebno je smanjiti doprinos za zdravstveno osiguranje.

SMJERNICA 2. Redefinirati krug proizvoda i usluga koji se oporezujupovlatenim stopama PDV-a

Precizno i jasno definirati broj i vrstu proizvoda i usluga koji imaju povlateni tretman u cilju njihovog smanjenja i poticanja poljoprivredne i industrijske proizvodnje te turizma.

7

3. PREPORUKE ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE

Ne mogu se svakim porezom ostvarivati svi ciljevi, a samo pravilno odabrana vrsta poreza s odgovarajuim poreznim optereenjem poluiti e eljene uinke.

Porezni sustav i porezna politika podloni su promjenama, ali smatra se da one ne bitrebale biti preeste i preradikalne jer je stabilnost poreznog sustava jedna je od bitnih karakteristika povezanih uz njegovu uinkovitost. Stoga je prije uvoenja novogporeznog oblika u porezni sustav, ili ak samo izmjene nekog od osnovnih elemenata(osnovice, stope, osloboenja), u sklopu ve uvedenog poreznog oblika, potrebno podrobno istraiti uinke koje bi takva promjena mogla poluiti. Preduvjet za bilo kojuozbiljniju reformu jest dakle usklaivanje ciljeva i predvienih uinaka oporezivanja jer se promjenom samo jednog elementa unutar nekog poreznog oblika moe naruiti konzistentnost itavog poreznog sustava.

Ono to je takoer iznimno vano kada govorimo o uinkovitosti primjene neke porezne mjere jest voditi rauna o nacionalnim specifinostima, jer hrvatski porezni obveznici vjerojatno nee reagirati isto kao primjerice porezni obveznici neke zemlje lanice EU15 sa dugom poreznom tradicijom i dobrim porezni moralom.

Jedan je od temeljnih zahtjeva koji se postavlja pred svaki porezni sustav jest zahtjevza pravednou, a danas se smatra kako je pravedno progresivno oporezivanje, odnosno ono koje e poluiti takav uinak da oni koji imaju veu ekonomsku snagu plaaju razmjerno vie poreza. Kako bi se to ostvarilo potrebno je provesti poreznu reformu povezana uz smanjenje poreznog optereenja i pojednostavljenje oporezivanja.

3.1.Cilj porezne reforme

Pojednostavljenjem u oporezivanju i smanjenjem poreznog optereenja potaknuti gospodarski rast.

3.2.Smjernice i preporuke

SMJERNICA 1. Smanjiti ukupno porezno i neporezno optereenje radaReformirati sustav poreza na dohodak kroz smanjenje poreznog optereenja za najnie dohotke i poveanje iznosa osobnog odbitka, ali bez razlika u njegovoj visini za odreene kategorije poreznih obveznika. Ukinuti one namete iz Registra neporeznih davanja koji poduzeima stvaraju najvie problema (financijski i administrativno). Takoer potrebno je smanjiti doprinos za zdravstveno osiguranje.

SMJERNICA 2. Redefinirati krug proizvoda i usluga koji se oporezujupovlatenim stopama PDV-a

Precizno i jasno definirati broj i vrstu proizvoda i usluga koji imaju povlateni tretman u cilju njihovog smanjenja i poticanja poljoprivredne i industrijske proizvodnje te turizma.

7

3. PREPORUKE ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE

Ne mogu se svakim porezom ostvarivati svi ciljevi, a samo pravilno odabrana vrsta poreza s odgovarajuim poreznim optereenjem poluiti e eljene uinke.

Porezni sustav i porezna politika podloni su promjenama, ali smatra se da one ne bitrebale biti preeste i preradikalne jer je stabilnost poreznog sustava jedna je od bitnih karakteristika povezanih uz njegovu uinkovitost. Stoga je prije uvoenja novogporeznog oblika u porezni sustav, ili ak samo izmjene nekog od osnovnih elemenata(osnovice, stope, osloboenja), u sklopu ve uvedenog poreznog oblika, potrebno podrobno istraiti uinke koje bi takva promjena mogla poluiti. Preduvjet za bilo kojuozbiljniju reformu jest dakle usklaivanje ciljeva i predvienih uinaka oporezivanja jer se promjenom samo jednog elementa unutar nekog poreznog oblika moe naruiti konzistentnost itavog poreznog sustava.

Ono to je takoer iznimno vano kada govorimo o uinkovitosti primjene neke porezne mjere jest voditi rauna o nacionalnim specifinostima, jer hrvatski porezni obveznici vjerojatno nee reagirati isto kao primjerice porezni obveznici neke zemlje lanice EU15 sa dugom poreznom tradicijom i dobrim porezni moralom.

Jedan je od temeljnih zahtjeva koji se postavlja pred svaki porezni sustav jest zahtjevza pravednou, a danas se smatra kako je pravedno progresivno oporezivanje, odnosno ono koje e poluiti takav uinak da oni koji imaju veu ekonomsku snagu plaaju razmjerno vie poreza. Kako bi se to ostvarilo potrebno je provesti poreznu reformu povezana uz smanjenje poreznog optereenja i pojednostavljenje oporezivanja.

3.1.Cilj porezne reforme

Pojednostavljenjem u oporezivanju i smanjenjem poreznog optereenja potaknuti gospodarski rast.

3.2.Smjernice i preporuke

SMJERNICA 1. Smanjiti ukupno porezno i neporezno optereenje radaReformirati sustav poreza na dohodak kroz smanjenje poreznog optereenja za najnie dohotke i poveanje iznosa osobnog odbitka, ali bez razlika u njegovoj visini za odreene kategorije poreznih obveznika. Ukinuti one namete iz Registra neporeznih davanja koji poduzeima stvaraju najvie problema (financijski i administrativno). Takoer potrebno je smanjiti doprinos za zdravstveno osiguranje.

SMJERNICA 2. Redefinirati krug proizvoda i usluga koji se oporezujupovlatenim stopama PDV-a

Precizno i jasno definirati broj i vrstu proizvoda i usluga koji imaju povlateni tretman u cilju njihovog smanjenja i poticanja poljoprivredne i industrijske proizvodnje te turizma.

7

3. PREPoRuKE ZA PREDSJEDNICu REPuBLIKE HRvATSKE

3.1. CILJ PoREZNE REFoRME

3.2. SMJERNICE I PRPoRuKE

10 11Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

10 KLJUNIH PRIJEDLOGA REFORMI POREZNOG SUSTAVA

BROJ

PRIJEDLOG ROK PROVEDBE

1 IZMJENA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK 2016.2 IZMJENA ZAKONA O DOPRINOSIMA 2017.3 IZMJENA ZAKONA O PDV-U 2016.4 IZMJENA ZAKONA O POREZU NA DOBIT I

ZAKONA O POTICANJU INVESTICIJA I UNAPREENJA INVESTICIJSKOG OKRUENJA

2016.

5 IZMJENE ZAKONA O POSEBNIM POREZIMA 2016.6 UKIDANJE NEPOREZNIH DAVANJA KOJI

NAJVIE OPTEREUJU PODUZETNIKE I GRAANE

2016.

7 REORGANIZACIJA I REVIZIJA POREZNE UPRAVE I FINE

2017.

8 IZMJENE OPEG POREZNOG ZAKONA 2016.9 REFORMA LOKALNIH POREZA 2017.

10 POLITIKI KONSENZUS O ZABRANI UESTALIH POREZNIH PROMJENA NAKON PROVOENJA OVE REFORME

2016.

9

12 Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske