1920.-1941.1920.-1941.U ovom razdoblju brojni su hrvatski slikari dosegnuli razinu prepoznatljiva osobnog stila i visoku likovnu vrijednost. 1921. u Zagrebu pokreće se časopis Zenit za umjetnost i kulturu, pod vodstvom Micića. Časopis je slijedio ekspresionističke i konstruktivističke tendencije. Bio je međunarodno priznat, a u njemu se sudjelovali i Lissitzky, Maljevič, Gropius... Također se razvijaju dvije skupine slikara : Proljetni salon i Zemlja. Uz ove dvije glavne skupine bilo je i manjih okupljanja poput grupe”Trojice” (Babić, Becić, Miše) i grupe “Četvorice” (Varlaj, Trepše, Gecan, Uzelac).

PROLJETNI SALONPROLJETNI SALONZanimaju ih samo najuža likovna pitanja, a zajedničko im je obilježje čvrsto voluminozno oblikovanje. Jedni od najpoznatijih slikara koji pripadaju ovoj skupini su : Gecan, Varlaj, Tiljak,... Njihove izložbe održavale su se svakog proljeća u Umjetničkom paviljonu u Zagrebi, a predstavljale su svojevrsnu smotru i okupljanje gotovo svih hrvatskih slikara. Uglavnom su prikazivali brda i drveće oblikovane kao da su od keramike i pocakljeni, a kuće i naselja na njihovim slikama podsjećaju na najranije kubističke slike. Izbor boja su sveli na minimun. Svijet u njihovoj viziji djeluje nepokretno i neživo. Isključivo ih su zanimale forma i oblik.

Vilko Gecan

Rođen je 16. lipnja 1894. godine u Kuželju kod Broda na Kupi. 1899. odlazi u Australiju, a nakon povratka u Hrvatsku upoznaje Milivoja Uzelca s kojim polazi privatnu školu Tomislava Krizmana u Zagrebu. U jesen 1913. odlazi u München, gdje upisuje akademiju iz drugog pokušaja. Razdoblje od 1915. do 1919. godine provodi po zarobljeničkim logorima da bi nakon toga otišao u Prag i ponovo se vratio u Zagreb te izlagao na 7. Proljetnom salonu. 1921. priređuje prvu samostalnu izložbu u Umjetničkom paviljonu. 1931. godine pojavljuju se prvi simptomi Parkinsove bolesti, tremor desne ruke postat će sve snažniji, a slikanje sve otežanije. 1967. dobiva nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. 1972. ponovo priređena retrospektivna izložba u Umjetničkom paviljonu. Umro je 25. lipnja 1973. godine u Zagrebu.

Cinik, 1921. - objavljena u prvom broju časopisa Zenit

Milivoj UzelacU Banjoj Luci pohađa gimnaziju, gdje upoznaje Gecana. Ondje počinje slikati, a 1912. godine se s obitelji seli u Zagreb gdje povremeno pohađa Akademiju pod vodstvom Tomislava Krizmana i kasnije Otona Ivekovića. Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata bježi od mobilizacije u Prag gdje radi sa češkim slikarom Janom Preislerom. Tamo s još trojicom slikara (Gecan, Trepše i Varlaj) formira grupu “Četvorice”, a i dolazi u doticaj s umjetnošću ekspresionizma u čijem stilu će njihova grupa najviše stvarati. Završetkom rata 1919. godine vraća se u Zagreb gdje s ostalim članovima družine redovito izlaže svoja djela na Proljetnom salonu. U tom razdoblju nastaju njegova najpoznatija remek-djela.1923. godine seli se u Pariz gdje stječe visok ugled. U Francuskoj ostaje do svoje smrti, 6. lipnja 1977.

Marijan TrepšeMarijan Trepše

Vladimir VarlajVladimir Varlaj

GRUPA ZEMLJAGRUPA ZEMLJAGrupa Zemlja je udruženje likovnih umjetnika, koje je djelovalo od 1929. do 1935. kada je rad udruženja policijski zabranjen. To je bilo prvo umjetničko udruženja nastalo kao reakcija na društvene događaje u svijetu i zemlji. Na slikarski dio grupe veliki utjecaj imao je njemački slikar George Grosz. Unatoč stilskoj raznolikosti izraza, zajednička nit im je bila osjetljivost na socijalne probleme, ideja humanosti i pravednosti, kao i kritika građanskog društvenog poretka, što bi trebalo izazvati društvenu revoluciju. Autor manifesta, arhitekt Drago Ibler (1929.) zalaže se za stvaranje nezavisnog likovnog izraza. “Treba živjeti životom svog doba. Treba stvarati u duhu svog doba. Suvremeni život prožet je socijalnim idejama i pitanja kolektiva su dominantna. Umjetnik se ne može oteti htijenjima novoga društva i stajati izvan kolektiva. Jer je umjetnost izraz naziranja na svijet. Jer su umjetnost i život jedno.”

Slikari koji spadaju u ovu skupinu su:Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Oton Postružnik, Vinko Grdan, Željko Hegedušić,...

KRSTO HEGEDUŠIĆKRSTO HEGEDUŠIĆRođen u Petrinji 26.11. 1901. Nakon očeve smrti, 1909. obitelj se vraća u Hlebine, i tada počinje njegova prisna veza s Podravinom.Godine 1920. pohađa Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt ( današnju Likovnu Akademiju) u Zagrebu i slika prve podravske idile. U Parizu gleda slike Pietera Breughela i sluti svoju figuralnu morfologiju. Ni tada se ne prekida njegova veza s Podravinom. 1929. , nakon susreta sa slikarima Tabakovićem i Postružnikom i pariškim đakom Leom Junekom, osniva skupinu Zemlja. Slika Harmonikaš iz tog razdoblja ideološki odbacuje umjetnost radi umjetnosti. Poslije rata Hegedušić je imenovan redovitim profesorom Akademije likovnih umjetnosti, a 1950. dobiva naslov majstora slikara i postaje voditelj majstorske radionice. Hegedušićevo slikarstvo dokaz je da se umjetnost ne može posve odvojiti od spoznaje, zato u njegovim slikama ima i poruge i suvremenih otuđenja. Mladoženja, vol i pumpa iz 1969., slika je onoga što ostaje, a što je ostalo od grada, što je ostalo od čovjeka u gradu. Umro je u Zagrebu 7. travnja 1975. U njegovoj rodnoj Petrinji od 1987. djeluje galerija koja se zove njemu u čast.

Ivan GeneralićIvan Generalić

Oton PostružnikOton Postružnik

1941.-1950.1941.-1950.U umjetnosti tadašnje NDH nema odjeka rata, jer je međuratna socijalno-kritička umjetnost bila posve ugušena. Umjetnost u gradovima se nastavila kao da se ništa ne događa, ili je u manjim razmjerima slijedila njemačku propagandu. Pojavljuju se mladi, uljepšani i snažni mladići, najčešće u odorama. U slike mnogih vedrih kolorista zagrebačkog umjetničkog kruga uvlače se boje bijede i smrti.Nakon rata Hrvatska postaje dijelom Socijalističke Jugoslavije, a prema diktatu Komunističke partije umjetnost je morala služiti državi, a umjetnici slijediti sovjetske uzore socijalističkog realizma. Prvih su godina bile zastupljene ratne teme, a potom su se pojavile slike poslijeratne socijalističke obnove i izgradnje. Prevladavala je monotonija, dosadno sivilo ili lažno šarenilo.

Edo Kovačević

THE ENDTHE END

Nikolina Jelavi 4.Dć