UVOD......................................................................................................................................................1

1.TERMINALI U CESTOVNOM PROMETU................................................................................................2

2.TERMINALI U ŽELJEZNIČKOM PROMETU............................................................................................3

3.TERMINALI U ZRAČNOM PROMETU....................................................................................................4

4.TERMINALI U VODNOM PROMETU.....................................................................................................5

5.HUB-SPOKE..........................................................................................................................................6

5.1.Prednosti......................................................................................................................................7

5.2.Nedostatci....................................................................................................................................7

5.3.Troškovna komparacija H&S i P2P;...............................................................................................8

5.4.Transportiranje.............................................................................................................................8

ZAKLJUČAK:............................................................................................................................................9

0

UVODKako bi se olakšalo obavljanje logistički i distribucijskih zadataka, a samim time smanjili troškovi i povećali prihodi poslovanja, došlo je do razvoja novijih i boljih metoda povezivanja različitih odredišta u jednu mrežu. Proizvod takve jedne potrebe je Hub-spoke model koji je za cilj imao olakšanje transporta smanjenjem broja veza, odnosno ruta između velikog broja odredišta (luka, skladišta itd.)

U seminaru su spomenuti terminali u općenitom kontekstu, kao i sama paradigma Hub-Spoke modela, odnosno mreže.

1

1.TERMINALI U CESTOVNOM PROMETU

U cestovnom prometu s obzirom na namjenu postoje terminali za prijevoz putnika i terminali za prijevoz tereta.

Terminali za prijevoz putnika predstavljaju mjesto gdje započinje ili završava putovanje putnika. Prostor terminala sastoji se od tri cjeline, a to su:

a. pred prostor – je površina ispred putničke zgrade namijenjena za prihvat i otpremu putnika koji dolaze ili odlaze na terminal iz grada ili u gradb. putnička zgrada – je građevinski objekt koji omogućava prijem i otpremu putnika iz pred prostora do operativnih površina terminala odnosno do perona, ima mjesta koja omogućuju prodaju prijevoznih karata, smještaj prtljage, informacije, čekaonice, sanitarni čvor, ugostiteljstvo, manje trgovinec. operativne površine (peroni) – su mjesta ulaza i izlaza putnika u i iz prijevoznog sredstva, kao i prostor za prijem i otpremu autobusa, parkirališta za autobuse i objekti za održavanje i kontrolu ispravnosti autobusa

- s obzirom na veličinu prometa imamo:

1. autobusne stanice – pružanje usluga do 100 putnika2. autobusni kolodvori – pružanje usluga preko 100 putnika1

Slika 1. Tlocrt putničkog terminala u cestovnom prometu

Terminali za prijevoz tereta su mjesta otpreme i prijema robe. Zadaci takvog terminala su:

- sakupljanje pošiljaka1 Nepoznat autor, Osnove prijevoza i prijenosa, znanstveni rad, str.14

2

- formiranje većih tovarnih jedinica- utovar, istovar i pretovar- doprema tereta- održavanje i kontrola ispravnosti vozila- odmor i opskrba voznog osoblja- parkiranje i čuvanje vozila i tereta

Terminale u cestovnom teretnom prometu prema veličini možemo podijeliti na:

a. male – do 35 vozilab. srednje – od 35 do 70 vozilac. velike – preko 70 vozila

Terminal cestovnog teretnog prometa sadrži:

a. prilazne prometniceb. parkirališne površinec. skladišne površine s pretovarnom mehanizacijomd. upravnu zgradue. benzinsku stanicuf. objekte namijenjene za održavanje i kontrolu ispravnosti vozilag. motel2

2.TERMINALI U ŽELJEZNIČKOM PROMETU

U željezničkom prometu s obzirom na namjenu postoje terminali za prijevoz putnika i terminali za prijevoz tereta.

Terminali za prijevoz putnika predstavljaju mjesto koje je namijenjeno za prijem i otpremuputnika i prtljage. Prostor terminala sastoji se od tri cjeline, a to su:

a. pred prostor – je površina ispred putničke zgrade namijenjena za prihvat i otpremu putnika koji dolaze ili odlaze na terminal iz grada ili u gradb. putnička zgrada – je granevinski objekt koji omogućava prijem i otpremu putnika iz pred prostora do operativnih površina terminala odnosno do perona, ima mjesta koja omogućuju prodaju prijevoznih karata, smještaj prtljage, informacije, čekaonice, sanitarni čvor, ugostiteljstvo, manje trgovinec. operativne površine (peroni) – su mjesta ulaza i izlaza putnika u i iz prijevoznog sredstva, postrojenja za opskrbu i čišćenje putničkih vagona3

Slika 2. Slika putničkog željezničkog terminala

2 Ibid.

3 Ibid., str. 16

3

Terminali za prijevoz tereta su mjesta prijama, otpreme, utovara, istovara, pretovara robe u željezničkom prometu. Opremljeni su:

- upravna zgrada- skladišta- utovarne rampe- vagonska vaga- postrojenja za održavanje vagona i vučnih sredstava- postrojenja za utovar, istovar i pretovar tereta- pristupne prometnice- postavnicom4

3.TERMINALI U ZRAČNOM PROMETU

Terminali za prijevoz putnika predstavljaju mjesto koje je namijenjeno za prijem i otpremu putnika i prtljage. Osnovni elementi terminala su:

a. prilazni prostorb. područja gdje se nalaze operativni punktovic. čekaoniced. servisna i uslužna djelatnoste. mjesta za pružanje informacijaf. mjesta za naplatu putničke takseg. mjesta za kontrolu boarding kuponah. hodnici za ulazak i izlazaki. područja za ulazak i izlazak iz zrakoplova5

4 Ibid

5 Ibid., str. 17

4

Terminali za prijevoz tereta opremljeni su sredstvima i objektima kojim se izvršavaju sve potrebne radnje za transport tereta, kao što su pretovarna mehanizacija, pristupne prometnice, robna skladišta.6

4.TERMINALI U VODNOM PROMETU

Terminale u vodnom prometu predstavljaju luke i pristaništa. Namijenjeni su za:

a. sklanjanje plovilab. ukrcaj goriva, vode i hranec. pregled, održavanje i popravak plovilad. ukrcaj i iskrcaj putnikae. utovar i istovar tereta

Cijeli prostor pomorske luke možemo podijeliti na:

a. predluka sa sidrištemb. lučki akvatorijc. pristanišni akvatorij (operativne obale)d. kopneni teritorij luke

Putnička luka je prostor namijenjen za ukrcaj i iskrcaj putnika i snabdijevanje plovila. Sastoji se od:

a. prilazni prostor ispred zgradeb. putnička zgradac. pristupne površine i opremu izmenu putničke zgrade i plovila

Teretna luka je prostor namijenjen za utovar i istovar tereta i snabdijevanje plovila. Sastoji se od:

a. predlukab. lukobranc. lučki akvatorijd. operativna obalae. pretovarna mehanizacijaf. robna skladištag. upravne zgrade7

6 Ibid.

7 Ibid., str.18.

5

Slika 3. Shema pomorske luke

5.HUB-SPOKEHub i spoke distribucijska paradigma (mreža ili model) je sustav veza složenih kao kotač u kojem se sav promet kreće konektorima (žbicama) povezanih sa hub-om u središtu. Ovaj sustav se obično koristi u industrijama, a pretežito u prometu, telekomunikacijama i transportu tereta.

Hub i Spoke model se najčešće poistovjećuje sa „point to point“ tranzitnim modelom.

Terminali se mogu smatrati kao postrojenje unutar kojeg se teret i putnici skupljaju i raspršuju. Isto tako, terminali mogu biti mjesto razmijene koji uključuju iste, kao i različite, modele transporta. 8

5.1.PrednostiZa mrežu od „n“ čvorova, potrebno je samo „n-1“ ruta da vi se povezali svi čvorovi, odnosno, gornja veza je „n-1“ a kompleksnost je „0(n)“ to komparira poželjno u odnosu na „n(n-1)/2“ odnosno „0(n2)“ ruta koje bi bile potrebne da bi se povezali svi čvorovi u „point to point! mreži! Na primjer, u

8 wikipedia, HUB-SPOKE paradigm (model or network), www.wikipedia.com

6

sustavu od 10 odredišta potrebno je samo 9 ruta da bi se povezala sva odredišta, dok bi ih bilo potrebno 45 u pravoj „point to point“ mreži.

- Manji broj ruta obično vodi do efikasnije uporabe transportnih resursa. Npr., zrakoplovi će prije letiti punim kapacitetom i biti će u mogućnosti letjeti rute više od jednom u danu.

- Komplicirane operacije kao što su sortiranje paketa i računovodstvo se mogu obavljati u hub, umjesto da se obavljaju u svakom čvoru pojedinačno.

- Konektori su jednostavni i mogu se lako reorganizirati bez stvaranja komplikacija.

5.2.NedostatciPošto je model centraliziran, dnevni zadatci će biti relativno nefleksibilni, promjene u hub-u ili čak u pojedinim rutama mogu dovesti do neočekivanih posljedica kroz mrežu. Operatoru je otežano raspoređivanje ruta, a oskudni resursi moraju biti korišteni oprezno da se ne zaguši hub. Oprezna analiza prometa i precizno tempiranje su potrebni kako bi hub radio efikasno.Sveukupni kapacitet tereta je ograničen kapacitetom hub-a, a zakašnjenja unutar hub-a mogu dovesti do zaostataka u cijeloj mreži. Kašnjenja u konektorima isto tako mogu utjecati na mrežu.9

5.3.Troškovna komparacija H&S i P2P;Slika 4. Prikaz- razlika H&S i P2P

9 Ibid.

7

Point to point H&S

Broj ruta 32 16

Trošak 10000 10000

Ukupni trošak 320000 160000

ᖺ

Ušteda 160000

Hubing agencije – olakšavaju tok dobara u hub i spoke modelu, te se specijaliziraju u sakupljanju i usmjeravanju parcela po cijelom svijetu.

5.4.TransportiranjeHub-spoke model je primjenjiv je i u drugim oblicima transporta;

- Pomorski transport – gdje pritočni brodovi prevoze otpremne kontejnere iz različitih luka do središnjeg kontejnerskog terminala gdje se ukrcavaju na veća plovila.

- Teretne zračne linije - Na primjer, većina „UPS Airlines“ letova putuju kroz njihovu „svjetsku luku“ u međunarodnoj zračnoj luci Louissville, a značajni udio FedEX Express-ovih parcela se procesuiraju u njihovom „Super Hub-u“ u međunarodnoj zračnoj luci Memphiss.

- I sl.

Spoke-Hub model nije primjenjiv u slučaju cestovnog prijevoza putnika, jer se većina vozača opredjeli za najkraću ili najbržu rutu između dvije točke.10

ZAKLJUČAK:

10 Ibid.

8

Terminali se mogu smatrati kao postrojenje unutar kojeg se teret i putnici skupljaju i raspršuju. Isto tako, terminali mogu biti mjesto razmijene koji uključuju iste, kao i različite, modele transporta.

Hub i spoke distribucijska paradigma (mreža ili model) je sustav veza složenih kao kotač u kojem se sav promet kreće konektorima (žbicama) povezanih sa hub-om u središtu. Ovaj sustav se obično koristi u industrijama, a pretežito u prometu, telekomunikacijama i transportu tereta.

Spoke-Hub model nije primjenjiv u slučaju cestovnog prijevoza putnika, jer se većina vozača opredjeli za najkraću ili najbržu rutu između dvije točke.

Popis literature:

- wikipedia, HUB-SPOKE paradigm (model or network), www.wikipedia.com

9

- Nepoznat autor, Osnove prijevoza i prijenosa, znanstveni rad,

Popis slika:

- Slika 1. Tlocrt putničkog terminala u cestovnom prometu............................................2.

- Slika 2. Slika putničkog željezničkog terminala............................................................4.

- Slika 3. Shema pomorske luke ......................................................................................6.

- Slika 4. Prikaz- razlika H&S i P2P............................................................................................8.

10