HUPSkor2016.br.2

HRVATSKAUDRUGAPOSLODAVACAPROSINAC2016.

1HUPSKOR2/2016

Sadržaj

Sadržaj............................................................................1

Sažetak...........................................................................2

Uvod...............................................................................4

IProduktivnostikonkurentnost...................................11

IIFiskalnakonsolidacija................................................12

IIIJavnaadministracija.................................................14

IVOpterećenjegospodarstva.......................................16

VInvesticijskeiposlovnebarijere................................18

VIPravosuđe................................................................20

VIITržišterada..............................................................21

VIIIObrazovni,zdravstveniimirovinskisustav............22

IXEfikasnostjavnihpoduzeća......................................24

XPonudakapitala.........................................................25

XIPoduzetničkaklima..................................................27

XIIPoticanjeinvesticija.................................................29

Izdvojeno:skorza11zemaljaNoveEurope.................30

Preporukezaodabirprioritetnihstrukturnihpromjena32

Metodološkidodatak...................................................35

HUPskorizrađujeArhivanalitika

2HUPSKOR2/2016

Sažetak

HUP skor pomoću 73pokazatelja mjeri rezultatereformi u dvanaest ključnihpodručja za dugoročan i održivdruštveni razvoj: (1)produktivnost i konkurentnost,(2) fiskalna konsolidacija, (3)reforma javne administracije,(4) opterećenje gospodarstva,(5) otklanjanje investicijskih iposlovnih barijera, (6) reformapravosuđa, (7) reforme tržištarada, (8) reforme obrazovnog,zdravstvenog i mirovinskogsustava, (9) unaprjeđenjeefikasnosti javnih poduzeća,(10) ponuda kapitala, (11) poduzetnička klima i (12) poticanje investicija. Skor se računa dvaputagodišnje.DrugibrojHUPskoraza2016.zasnivasenaprvimpodacimaza2016.ipredstavljapreliminaranskorzatekućugodinu.Konačanskorza2016.bitće izračunatusvibnju2017.,natemeljukonačnihpodatakaza2016.

SkorkombiniravremenskeserijepodatakakojeobjavljujuEurostat,Državnizavodzastatistiku,HNB i Ministarstvo financija s komparativnim međunarodnim podacima koji se objavljuju uDoing Business IFC-a i Svjetske banke, Globalnom indeksu konkurentnosti Svjetskoggospodarskog foruma i drugim relevantnim međunarodnim usporedbama. Šezdeset i jedanmeđunarodnousporedivpokazateljkoristisezaizračunskoradesetnovihčlanicaEUizsrednjeiistočneEurope.Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenijaodređujumeđunarodniokvirskojimseHrvatskauspoređuje.Hrvatskajeuvjerljivonazačelju(skornatemeljuužegskupaod61indikatorakojisustriktnousporediviiznosi36,štonemijenjazaključakovelikomzaostajanjuHrvatske).

Utoku2016.zabilježenojeubrzanjegospodarskogarastakojibinarazinigodinemogaodostići2,7%.Međutim,HUPskornepratigospodarskirast.Povećanjezasamojedanbod,s33na34,štopredstavljapromjenukojasemožezanemariti.KakoHUPskormjeristrukturnekarakteristikei promjene, neelastičnost skora na tekući gospodarski rast može se tumačiti kao pokazateljcikličkog karaktera rasta i rigidnosti duboke strukture gospodarstva i institucija. Izostanakstrukturnih reformi i njihovih mjerljivih učinaka postavlja pitanje održivosti aktualnog temparastaikapacitetazadugoročandruštveniigospodarskirazvoj.

3HUPSKOR2/2016

Utrioddvanaestpodručjazabilježenojepogoršanje.Najvećipadzabilježenjekodinvesticijskihiposlovnih barijera zbog pogoršanja skora broja procedura za izdavanje građevinskih dozvola ipovećanja troškova osnivanja poduzeća. Znatno je pogoršan i inače ne toliko loš skor javneadministracije, zbog pogoršanja pokazatelja neovisnosti i povjerenja u institucije u sustavuWorld Governance Indicators. Pogoršao se i skor opterećenja gospodarstva, jer se fiskalnakonsolidacijauglavnomodvijalaprekoprihodne,aneprekorashodnestraneproračuna.Izistograzloga, te zbog zadržavanja premije rizika države na visokoj razini, nije došlo do osjetnijegpoboljšanjaskorafiskalnekonsolidacije,premdajedeficitosjetnosmanjen.Najlošijiskortržištarada ostao je nepromijenjen, a skorovi za preostala područja su se više ili manje poboljšali.Posebno treba istaknuti napredak skora produktivnosti i konkurentnosti, što treba pripisatirelativnopristupačnijimcijenamaelektričneenergijezaindustrijuirastuBDP-a.

PODRUČJE 2016 2015

Produktivnostikonkurentnost 38 30

Fiskalnakonsolidacija 36 35

Javnaadministracija 47 56

Opterećenjegospodarstva 27 28

Investicijskeiposlovnebarijere 20 30

Pravosuđe 37 36

Tržišterada 19 19

Obrazovni,zdravstveniimirovinski

sustaviteritorijalniustroj29 27

Efikasnostjavnihpoduzeća 59 55

Ponudakapitala 28 26

Poduzetničkaklima 39 34

Poticanjeinvesticija 26 23

HUPSKOR-ukupno 34 33

4HUPSKOR2/2016

Uvod

Hrvatskanapredujepuževimkorakom.

Iako je izlazak iz recesije osjetan, te ćerastBDP-aovegodinebitivećiod2,5%,HUPskorminimalnoreagiranatrenutniimpuls rasta.Ukupanskorsepovećaos33na34boda, što jepromjenakoja semožezanemariti.

Neelastičnost na kratkoročnepokazatelje o gospodarskim trendovima poželjno je svojstvo indikatora čija svrha nije mjeritikonjukturu, već je cilj izmjeriti strukturna obilježja gospodarstva i institucionalnog okvira teučinkestrukturnihreformi.MožesegovoritiotomedarigidnavrijednostHUPskorauuvjetimagospodarskog oporavka indicira izostank strukturnih reformi odnosno njihovih učinaka, štoupućujenalomljivostaktualnogpozitivnogtrenda.Otvarasepitanjedugoročneodrživostirastaikapacitetazadruštveniigospodarskirazvoj.

HUP skor je sustav zamjerenje rezultata reformi koji je zaHUP razvila Arhivanalitika.Mjernaskalajeod0do100,amjerenjeseobavljanatemelju73pokazateljagospodarskogidruštvenograzvitkagrupiranihu12područjakojaodražavajustrateškerazvojneciljevekojezagovaraHUP.

Ciljevi odnosno područja su: (1) povećanje produktivnosti i konkurentnosti, (2) fiskalnakonsolidacija, (3) reforma javne administracije, (4) smanjenje opterećenja gospodarstva, (5)uklanjanjeinvesticijskihiposlovnihbarijera,(6)poboljšanjefunkcioniranjapravosuđai(7)tržištarada,(8)reformeuobrazovnom,mirovinskom,zdravstvenomisustavuteritorijalneorganizacije,(9)povećanjeefikasnostijavnihpoduzeća,(10)poboljšanjeponudekapitalai(11)poduzetničkeklime, te (12) poticanje investicija. Pokazatelji su odabrani tako da nemjere aktivnosti, negorezultate.PostojiitrinaestistrateškiciljHUP-a-društvenidijalogsdionicima-norealizacijutogciljateškojekvantificirati,paseonneuključujeusustav.Također,uokvirudvanaestpodručjazakojaseobavljamjerenjepostojenekedimenzijekojesenemogukvantificirati.Uokviruosmogprioritetnog područjamjere se parametri obrazovnog, zdravstvenog imirovinskog sustava, alinemapouzdanogindikatorakojibiizmjeriokvalitetuteritorijalneorganizacije.

U sustavu postoji 61 pokazatelj čija se vrijednost određuje na temelju rezultata usporedbivrijednosti zaHrvatskusvrijednostimazadesetsličnihzemaljaNoveEurope (Bugarska,Češka,Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Za preostalepokazatelje skor zavisi o iskustveno određenim intervalima za odabrane pokazatelje, čije sekrajnjevrijednostismatrajukriterijimauspjehaodnosnoneuspjeha.Naprimjer,dabiskorrastapoprimiomaksimalnuvrijednost100,nijedovoljnodaHrvatska rastenajbržeu skupini EU-10,

5HUPSKOR2/2016

nego stopa rastamora prijeći prag od 4% godišnje.Metodološki detalji prikazani su na krajudokumenta.

Skorovizausporedivepokazateljeračunajusemetodominterpolacijenaskaliod0do100.NulajeskorzanajlošijuvrijednostpokazateljameđudržavamačlanicamaizskupineEU-10ilipremaekspertnozadanojreferentnojvrijednosti,askor100sedodjeljujezanajboljuvrijednost.Prematome,akoHrvatskaimavrijednostpokazateljakojajeboljailijednakavrijednostipokazateljazanajbolju zemlju iz referentne skupine EU-10, ili ako je, u slučaju pokazatelja koji se neuspoređuju, vrijednost bolja ili jednaka gornjoj vrijednosti iskustvenog intervala, skor ćepoprimitivrijednost100.Istovrijediisadrugestrane,gdjejevrijednostskorajednakanuli.Skorzameđuvrijednostiračunasemetodomlinearneinterpolacijenatemeljuvrijednostipokazatelja.

Na primjer, u ovom izdanju HUP skora došlo je do pogoršanja skora investicijskih i poslovnihbarijera, između ostaloga, zbog rasta troška pokretanja posla s 3,4% na 7,3% dohotka postanovniku, što je posljedica primjene javnobilježničkih tarifa u slučaju osnivanja društva sograničenomodgovornošću.Skorovogpokazateljazbogtogasesmanjiosa72na40bodova.40je jednakoudaljenood0 i 100 kao što je 7,3%udaljenood0%, što jenajmanji trošak koji sebilježiuSloveniji,i12,1%,štojenajvećitrošakkojijezabilježenuPoljskoj.

Mjerenjeseprovodidvaputagodišnje.Primjerenjuulipnjuvećinapodatakaodnosisenakrajprethodne godine, pa se lipanjski skor stoga smatra završnim za proteklu godinu. Podložan jenaknadnimrevizijamaumjeriukojojsemetodologijanaknadnoizmijeniiliseizvornistatističkipodaci revidiraju unatrag, no dosadašnje iskustvo pokazuje da naknadne revizije nemajuznačajan učinak na ukupan skor, uglavnom je riječ o promjenama unutar jednog boda. Primjerenjuuprosincuobjavljujesepreliminarniskorzatekućugodinunatemeljuutomtrenutkuraspoloživihpodataka.StogaovoizdanjeHUPskoraprikazujepreliminaranrezultatza2016.

Izvori podataka su Državni zavod za statistiku, HNB,Ministarstvo financija, Hrvatski zavod zamirovinskoosiguranjeteEurostat,akoristeseisustavimjerenjainstitucionalnekvalitete,poputWorldGovernanceIndicatorsteDoingBusinesspokazateljaSvjetskebankeiIFC-a,kaoiGlobalCompetitiveness IndexSvjetskoggospodarskog foruma.U izračunulaze i specijalizirani sustavimjerenjazapojedinapodručja,poputGlobalEnterpreneurshipMonitorkojimjeripoduzetničkuaktivnost i Transparency International indeks percepcije korupcije. HUP skor dodaje još nekeizvore podataka - poput podataka iz financijskih izvještaja poduzeća – i povezuje ih tako damjererealizacijuciljevakojezagovaraHUP.Uvrhupojedinihpoglavljaunastavkudokumenta,kojaodgovarajuHUP-ovimprioritetnimpodručjima,transparentnosuistaknuticiljevikojeHUPzagovara.

Prije prikaza rezultata valja još jednom istaknuti da je HUP skor sustav za relativnomjerenje.Poboljšanja i pogoršanja vrijednosti nisu apsolutna, već mjere distancu u odnosu na norme.Norme mogu biti određene iskustveno, ili kao minimalne i maksimalne vrijednosti za drugezemlje. Prema tome, skor se može mijenjati i ako se vrijednost pokazatelja za Hrvatsku nemijenja;skorćepastiakosudrugezemljepoduzetneidosljedneuprovedbireformi.

6HUPSKOR2/2016

Hrvatska u tom pogledu dramatično zaostaje za državama članicama EU iz srednje i istočneEurope, s kojima dijeli povijest. Razmjeri zaostajanja i dugoročne nepromijenjenosti skora narazini od oko 30 bodova trebali bi zvoniti kao alarm za uzbunu. To alarmno zvono trebalo biprenuti svakoga tko je eventualno pomislio da rast 2015. i 2016. predstavlja indikatorgospodarskesnage,dobrihizgledazabudućnostiodlaskakriznihvremenaudalekuprošlost.

Naprotiv,ovajpozivnabuđenjetrebatumačitikaoozbiljnunaznakudaaktualniimpulsrastaimaciklički, dakle, prolazan karakter, dok dubine gospodarske i institucionalne strukture zbogizostanka reformi ostaju slabe kao i do sada. Hrvatska je umorna od apsolutnog i relativnogzaostajanja, iznjenestaju tragovi gospodarskog samopouzdanja,padonju sliku treba tumačitikao poziv na buđenje i motivaciju da Hrvatska na slici zauzme mjesto koje joj premapotencijalimapripada.

*preliminaranskor

Podacinagornjojslicinisuidealnousporedivi,jerjeskorzaHrvatskukonstruirannatemeljusvihpokazatelja, uz različita ponderiranja i transformacije podataka (vidjeti prilog ometodologiji),dok je skor za ostale zemlje izračunat kao jednostavan prosjek skorova za šezdeset i jedan

30 29 31 33 33 34

0

10

20

30

40

50

60

70

2011 2012 2013 2014 2015 2016*

RUMUNJSKA=50

BUGARSKA IPOLJSKA =51MAĐARSKA=52SLOVENIJA=59LATVIJA=60ČEŠKA=64

ESTONIJA=68 LITVA=69

SLOVAČKA=45

7HUPSKOR2/2016

usporedivpokazatelj.KadaseskorzaHrvatskuizračunanaistinačin,dobivasevrijednostskora36,štonemijenjaništanazaključcima.

Usporedivi skorovi se računaju za 11 od 12 područja, jer nema podataka za usporedbuefikasnostidržavnihpoduzeća.Hrvatskiskorovi(velikicrvenikvadrat)pozicionirajuseudonjemdijelu slikenakojoj supodaci zaostale zemljeprikazani kao točkeu raznimbojama.Hrvatskaodređuje minimalnu vrijednost za skorove fiskalne konsolidacije, opterećenja gospodarstva,investicijske barijere, tržište rada i ponudu kapitala. Pozicionirana je u sredini distribucijeskorovazaproduktivnostikonkurentnosttepoduzetničkuklimu.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Prod

uktiv

nostik

onkurentno

st

Fiskalnako

nsolidacija

Javnaadministracija

Opterećen

jego

spod

arstva

Investicijskebarijere

Pravosuđ

e

Tržiš

terada

Obrazovanje,zdravstvo,m

irovine

Ponu

daka

pitala

Podu

zetničkaklim

a

Poticanjeinvesticija

8HUPSKOR2/2016

AkosevratimonacjelovitumetodologijuzaHrvatsku,trebaprimijetitida:

1. Niti jedan skor za 12 područja ne prelazi 2/3 maksimalne vrijednosti, što znači daHrvatskanemaizrazitukonkurentskuprednostupodručjimakojasupredmetmjerenja.

2. Svi skorovi su relativno slabi i vrlo se malo mijenjaju, što ukazuje na strukturnustagnacijukojajezahvatilasvapodručjadruštvenogigospodarskogživota.

3. Najvećinapredakostvariojeskorproduktivnostiikonkurentnostiprešavšiovegodineizcrvenezoneispod33,3užutuzonuiznadtogapraga.

4. Najvećapogoršanjasusedogodilaupodručjimajavneadministracije,kodinvesticijskihiposlovnihbarijera,tekodopterećenjagospodarstva.

5. Skorfiskalnekonsolidacijeprešaojeizcrveneužutuzonujošprošlegodine,alijeunatočvelikom smanjenju deficita vrlo malo napredovao zbog rasta omjera javnih prihoda iBDP-a(prihodnafiskalnakonsoliacija)izadržavanjapremijerizikanavisokojrazini.

6. Tržište rada ostaje najkritičnije područje zbog niskih stopa aktivnosti i visokih stopanezaposlenosti.

38

36

47

27

20

37

1929

59

28

39

26

0

20

40

60

80

Produktivnostikonkurentnost

Fiskalnakonsolidacija

Javnaadministracija

Opterećenjegospodarstva

Investicijskeiposlovnebarijere

Pravosuđe

Tržišterada

Obrazovni,zdravstvenii

mirovinskisustavi…

Efikasnostjavnihpoduzeća

Ponudakapitala

Poduzetničkaklima

Poticanjeinvesticija

2015 2016HUP Skor2016.=34/100

9HUPSKOR2/2016

Ovegodineseipakpoboljšaoodnoscrvenihižutihpodručja.Brojcrvenihpodručjajesmanjenzajedno (produktivnost i konkurentnost), pa je rezultat između crvenih i žutih izjednačen, 6:6.Međutim,promatrajulisebojeindikatorakrozvrijeme,uočavasedanemabitnepromjene:

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

Crveno(0-33,3) 39 39 42 40 42 41Žuto(33,3-66,6) 22 23 22 23 22 22Zeleno(66,6-100) 12 11 9 10 9 10Ukupanbrojindikatora 73 73 73 73 73 73

PODRUČJE 2016 2015

Produktivnostikonkurentnost 38 30

Fiskalnakonsolidacija 36 35

Javnaadministracija 47 56

Opterećenjegospodarstva 27 28

Investicijskeiposlovnebarijere 20 30

Pravosuđe 37 36

Tržišterada 19 19

Obrazovni,zdravstveniimirovinski

sustaviteritorijalniustroj29 27

Efikasnostjavnihpoduzeća 59 55

Ponudakapitala 28 26

Poduzetničkaklima 39 34

Poticanjeinvesticija 26 23

HUPSKOR-ukupno 34 33

10HUPSKOR2/2016

Preostajeobjasnitipromjenepopodručjima.Štojeuzrokovalopoboljšanjeskoraproduktivnostiikonkurentnosti?Zaštosusevrijednostiskorovazajavnuadministracijuiinvesticijskeiposlovnebarijere toliko pogoršali? U nastavku se prikazuju detaljni rezultati za pojedina područja, apotomseizvodepreporukezaprioritetnereformekojebimoglepovećativrijednostHUPskoraubudućnosti.

11HUPSKOR2/2016

IProduktivnostikonkurentnost

CILJ: Povećanje produktivnosti kroz realizaciju strategije razvoja RH s naglaskom naindustrijskeidrugepolitikeuklopljeneuEUstrategijuNajvažnijiproblemivezaniuzproduktivnostikonkurentnostsuslabaizvoznaorijentacija(kojaseipak počela popravljati, ali ne dovoljno), previsoke cijene energenata s obzirom na dostignutistupanj gospodarskog razvitka (popravila se relativna cijena električne energije za industriju) irazmjernovisokjediničnitrošakrada.

Produktivnostradaseoporavljazbograsta,aliakoseželitrajnijepovećatikapacitetzasnažnijiusporedni uzlet produktivnosti i nagrada radnika, potrebno je restrukturiranje u pravcuindustrija s većim sadržajem dodane vrijednosti. Ono zavisi o kvaliteti obrazovnog sustava ipriljevukapitalakoji semjereudrugimpodručjima, teoulaganjimau istraživanja i razvoj.Tajskoridaljeimazabrinjavajućeniskuvrijednost.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

IPRODUKTIVNOSTIKONKURENTNOST 38 30 25 25 18 151 PromjenarealnogBDP-a 60 40 20 0 0 02 OmjerizvozaiBDP-a 17 15 12 7 0 03 Promjenabrojazaposlenih 40 40 80 40 0 04 Promjenaproduktivnostirada 89 89 0 56 44 605 Promjenajediničnogtroškarada 0 0 20 0 0 06 Udjelizdatakazaistraživanjairazvoj(R&D)uBDP-u 21 21 19 14 14 137 Cijeneplina(prilagođenozarazinuBDPp.c.PPS)€/GJ 0 3 9 13 19 0

8Cijeneelektričneenergije(prilagođenozarazinuBDPp.c.PPS)€/KWh 52 0 5 21 36 30

9Udjelenergijeproizvedeneizobnovljivihizvoraupotrošnjienergije 63 63 63 67 66 67

12HUPSKOR2/2016

IIFiskalnakonsolidacija

CILJ:Hitnosmanjenjedeficitadaneprijeđe3%BDP-aijavnogdugadaneprijeđe60%BDP-a

Skorfiskalnekonsolidacijenastaviosepoboljšavati,nopomakjesimboličan(1bod)idogađaseuz veliku disperziju pokazatelja. Tako se pokazuje problematična narav hrvatskog modelafiskalnekonsolidacije.

Poboljšanje salda (smanjenje deficita) nije prijeporno: skor ukupnoga salda skočio je s nule(nekadanajvećideficitmeđuusporedividimzemljama)načak58bodova.SkorprimarnogasaldaprvijefiskalnipokazateljodpočetkamjerenjaHUPskorakojiulaziuzelenuzonu.Omjerjavnogduga jošuvijek je visok,nousporavanje rasta,unatoč visokoj razini zaduženosti, odrazilo seupoboljšanjuskorazašestbodova.

Međutim,premijarizikadržavejošjeuvijekvrlovisoka,pajekodtogpokazateljanapredakjošimanji,začetiriboda.

Problemseposebnoreflektiraunaglompaduskorovaprihodairashodaopćedržave.Radiseoskorovima koji suosjetljivi i na razine i napromjene, takodapromjena koju vidimo reflektiranezdravu narav hrvatskog modela fiskalne konsolidacije. Hrvatska, naime, bilježi najbrži rastporeznogopterećenjauodnosunaBDPsobziromnaotprijevisokurazinuopterećenja,kojajevišasamouSlovenijiiMađarskoj.Sdrugestrane,irashodiopćedržaverastu.

Iz iskustva niza zemalja poznato je da fiskalne konsolidacije koje su zasnovane na prihodnojstraniproračunanisutrajneikvalitetnekaokonsolidacijekojesezasnivajunarashodnojstrani.Takav pogled na fiskalnu konsolidaciju ugrađen je u metodologiju HUP skora, koji zbog togareagiranavrstufiskalneprilagodbe.Samosmanjenjedeficitanijedovoljnodaosjetnijepoboljšafiskalniskor.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

IIFISKALNAKONSOLIDACIJA 36 35 27 16 28 1510 CDS"spread"(premijarizikadugadržave) 12 8 10 4 30 011 PromjenairazinaomjerajavnogdugaiBDP-a 32 26 10 0 0 2212 PromjenairazinaomjeraprihodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 4 42 48 54 53 3013 PromjenairazinaomjerarashodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 12 58 39 22 44 2414 Ukupnisaldokonsolidiraneopćedržaveu%BDP-a 58 0 0 0 0 1115 Primarnisaldokonsolidiraneopćedržaveu%BDP-a 85 40 28 0 14 1

13HUPSKOR2/2016

Zašto premija rizika koju Hrvatska plaća na državne obveznice ne reagira na jasne naznakerezultatafiskalnekonsolidacije?

HUPskornudimogućiodgovornaovopitanje.Konsolidacijanijedovoljnouvjerljiva i jošsenepercipirakao trajna iodrživa.Vlasniciobveznicanisusigurnikolikosekonsolidacijaobjašnjavapovoljnimokolnostimanakojevladanijeimalaizravanutjecajikojesupokrenulerast,akolikoje do poboljšanja došlo pod utjecajem mjera koje vlada ima pod kontrolom. Iz istog razlogavlasnici obveznica ne mogu biti sigurni da vlada ima dovoljno fiskalnog i organizacijskogkapacitetadauspješnopremostinekusljedećukrizu.

0

50

100

150

200

250

300

Hrvatska Mađarska Rumunjska Slovenija Poljska Češka Slovačka

PremijarizikaubpsQ22016

14HUPSKOR2/2016

IIIJavnaadministracija

CILJ: Manja, efikasnija, potpuno informatizirana javna administracija koja je uslužnoorijentiranapremagrađanimaipoduzetnicimaipredstavljakonkurentskuprednostzemlje.

ZanemarivanjebitnihreformipočinjeuzimatidanakuvidusmanjenjaHUPskorareformi javneadministracijezačakdevetbodova,čimejeponištennapredakiz2014.i2015.Hrvatskajeostalana začelju skupine zemaljaNove Europe u pogledu broja dana koji su potrebni za registracijuvlasništva nad nekretninom. Sa 62 dana, koliko je potrebno u glavnomgradu gdje se provodimjerenje, Hrvatska je jako daleko od Litve, gdje registracija traje 3,5 dana, ili Slovačke, gdjeregistracijatraje16,5dana.

Poboljšaoseskorbrojadanapotrebnihzapokretanjeposla(brojdanajesmanjens12na7),nokao što je isticanou ranijim izdanjimaHUP skora,Hrvatska poovom indikatoru oduvijek stojisolidno, te se skraćivanje broja dana za pokretanje posla nije trebalo nalaziti visoko na listiprioritetapolitike.

Dopogoršanjaukupnogaskoradošlo je zbognaglogpadapokazateljaefektivnostivladekojiusustavu indikatora kvalitete javnog upravljanja Svjetske banke World Governance Indicatorsmjeri percepciju neovisnosti i povjerenja u institucije. Ispitanici očito smatraju da vladineinstitucije ne djeluju na efikasan i depersonilizan način, uz jednak tretman građana. Posebnozabrinjava što je skor pogoršan i zbog apsolutnog i zbog relativnog pogoršanja rezultata zaHrvatskupremaovompokazatelju.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

IIIJAVNAADMINISTRACIJA 47 56 53 44 45 4116 Efektivnostvlade(neovisnostipovjerenjeuinstitucije) 30 62 62 63 63 4517 Brojdanapotrebnihzapokretanjeposla 90 68 57 60 62 6018 Brojdanapotrebnihzaizdavanjegrađevinskihdozvola 86 86 50 0 0 019 Brojdanapotrebnihzaregistracijuvlasništvanadnekretninom 0 0 35 35 35 52

15HUPSKOR2/2016

Štojepokazateljefektivnostivlade,zbogkojegjedošlodopogoršanjaHUPskorareformijavneadministracije?

PremametodologijiSvjetskebanke,efektivnostvlademjeripercepcijukvalitete javnihuslugasnaglaskomna kvalitetu javne administracije i stupanj njeneneovisnosti odpolitičkihpritisaka,zatim, kvalitetu procesa oblikovanja i provedbe politika, te vladinu vjerodostojnost, u smislunjenih nastojanja da se pridržava zacrtanih politika. Vrijednosti pokazatelja kreću se odminimalnih -2,5 do maksimalnih 2,5. U Hrvatskoj je došlo do najvećeg pogoršanja međupromatranimdržavama (pogoršanje su zabilježile još iMađarska, Poljska, Slovenija, Slovačka iRumunjska).Kakosupritomenarasleiminimalnavrijednostuovojskupinidržava(Bugarskaseodpočetkamjerenjauzimakaominimum-Rumunjskaseisključujezbogsnažnogisistematskogodstupanja koje ne utječe na skor) kao i maksimalna vrijednost (Litva), došlo je do znatnogpogoršanja rezultata zaHrvatsku (vrijednost za 2015. bilježi se kao vrijednost za 2016., jer ćekonačanrezultatza2016.bitiobjavljentekpotkraj2017.).

-0,2

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

PokazateljefektivnostivladepremaWorldGovernanceIndicators

2014 2015

16HUPSKOR2/2016

IVOpterećenjegospodarstva

CILJ: Fiskalnom konsolidacijom i reformama u javnom sektoru stvoriti uvjete za smanjenjeporeznihstopaiukidanjevećegadijelaparafiskalnihnameta.

Skoropterećenjagospodarstvanalazi seucrvenoj zoniod2014.Uovom jemjerenjudodatnopotonuo za jedan bod. Skor omjera prihoda konsolidirane opće države i BDP-a (37) i brojaprocedurakoje jepotrebnoobavitizaplaćanjeporeza(0)nisusemijenjaliuodnosunaprošlomjerenje. Međutim, sustav pokazatelja Doing Business razotkrio je povećanje zaostajanjaHrvatskezazemljamaEU10izanajboljompraksom,kadajeriječobrojuprocedurazaplaćanjeporeza. Taj skor je i ranije iznosio 0, jer jeHrvatska stajala najlošije u usporedbi sa zemljamaNove Europe. Skor se sada nije promijenio jer ne može postati negativan, iako se apsolutnavrijednostpokazateljapogoršala.Naime,uHrvatskojjenužnoobaviti31proceduruzaplaćanjeporezanagodišnjoj razini,doksusljedećenajlošijeBugarska iRumunjskas14procedura,doknajbolje rangirane Latvija i Slovačka imaju 7 procedura (globalni lideri Hong Kong i Norveškaimaju3odnosno4proceduregodišnje).

Potencijalno velik problem se donekle ublažava relativno malim brojem radnih dana zaispunjenje svih poreznih obveza na godišnjoj razini. To znači da brojne procedure ipak nisuodveć radno intenzivne u usporedbi s drugim zemljama. 206 potrebnih radnih danamanje jenegouSloveniji,Poljskoj,Mađarskoj,BugarskojiČeškoj.Tajskorseblagopoboljšaozatribodauodnosu na 2015., jer je u Estoniji, koja određuje minimalan broj potrebnih dana, došlo dopogoršanjas81na84dana.

PosebnobrinedaljnjipadskoraomjeratekućihprihodaopćedržaveiBDP-a.Padjekontinuiranod2013.iskoročiglednokonvergirapremanuli,jersekritičnagranicazaovajpokazateljnalazina 38%. Dakle, opterećenje gospodarstva porezima, doprinosima i taksama koji predstavljajuprihodopćedržaverasteodpočetkaizlaskaizkrize.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

IVOPTEREĆENJEGOSPODARSTVA 27 28 33 38 37 4220 OmjerprihodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 37 37 35 32 35 3621 OmjertekućihprihodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 3 9 25 42 41 5322 Brojdanagodišnjepotrebnihzaispunjenjeporeznihobveza 67 64 66 69 69 7523 Brojprocedurakojejepotrebnoobavitizaplaćanjeporeza 0 0 8 8 0 4

17HUPSKOR2/2016

Zašto raste opterećenje gospodarstva porezima, doprinosima i taksama od početka izlaska izkrize?

Jedan razlog leži u poreznoj politici vlade ZoranaMilanovića koja je povećala porezne terete(PDV, porez na dohodak) 2012., te uvodila nove porezne oblike (porez na isplatu dividende2012., porez na kamatu i kapitalne dobitke 2015.), što se nije moglo poništiti blagimrasterećenjemusustavuporezanadohodak2015.DrugirazlogležiutomeštoseporezniisličniprihodimjereuodnosunaBDP,aBDPusebiimadvijekomponentekojeseneoporezujuikojesu stabilne ili osciliraju suprotno od službene ekonomske aktivnosti koju se tereti porezima(imputiranastambenarentaustanovimakojenastanjujunjihovivlasniciisivaekonomija).Zbogtoga, porezno opterećenje ukupnogBDP-amatematički pada kada je ekonomija u kontrakciji,odnosnoraste,kadaekonomskaaktivnostraste.

Slikapokazujedarastporeznogteretaipaknijecikličkinegostrukturnifenomen.Vladinsektorjesvojom veličinom i strukturom unio ozbiljan poremećaj u cjelokupnu gospodarsku strukturu.Ilustracijeradi,nominalniprihodiodporeza,socijalnihdoprinosaiprodajarobaiusluga,učemusunajvažnijeadministrativnetakse,uzadnjempolugodištuprijekrize(prvopolugodište2008.)iznosilisu59,4milijardikuna,dabiuprvojpolovici2016.iznosili62,3milijardekunaili4,8%više.Uistovrijeme,nominalniBDPobračunatprematekućimtržišnimcijenamauprvompolugodištuprijekrizeiznosioje166milijardikuna,auprvompolugodištu2016.162,5milijardikunaili2,1%manjenegoprijeosamgodina.

30%

31%

32%

33%

34%

35%

36%

37%

38%

39%

Porezniisličniprihodiopćedržave/BDP

18HUPSKOR2/2016

VInvesticijskeiposlovnebarijere

CILJ:Uklanjanjepropisazakojenemadokazaotomedaproizvodevećedruštvenekoristiodtroškova,smanjenjetroškovaprovedberegulacijeiprimjenaprocjenaučinakapropisa.

Skorinvesticijskihiposlovnihbarijerazabilježiojenajvećepogoršanjezačakdesetbodova,štoposebnozabrinjava,jerseovajskor,kojijevrlobitanzainvesticije,odranijenalaziucrvenom.

Troškovi izdavanja građevinskih dozvola i registracije vlasništva ostali su na maksimumu, štodovodidominimalnevrijednostiskorakojisebilježiodpočetkamjerenja.

Srednjejakapogoršanjaskoraza17odnosno13bodovazabilježenasukodbrojaprocedurazapokretanjaposlaiizdavanjegrađevinskihdozvola.Brojprocedurapotrebnihzapokretanjeposlapovećan je sa 7 na 8, čime se Hrvatska izjednačila s Češkom koja od ranije ima najveći brojprocedura.Brojproceduraza izdavanjegrađevinskihdozvolaostaojenepromijenjenna19,nokakojeMađarskakojajeranijedeterminiralamaksimalanbrojod23procedureprovelareformukojom je broj procedura smanjen na 17, sada maksimalnu vrijednost određuje Češka s 21procedurom,teserelativanpoložajHrvatskepogoršao,iakonijebilopromjenautomdijelu.

Najvećiutjecajnapogoršanjeskorainvesticijskihiposlovnihbarijeraimaskortroškapokretanjaposla, za čak 33 boda.Na tu je promjenumanje utjecalo smanjenjemaksimalne vrijednosti s12,2%na12,1% zaPoljsku. Puno je veći utjecaj pogoršanjapodatka zaHrvatsku, jer je trošakpokretanjaposla (kojineuključujeulogminimalnogkapitala)u2016.povećans3,3%na7,3%dohotkapostanovniku,štopribližnoodgovaraiznosuodoko1,000EUR.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

VINVESTICIJSKEIPOSLOVNEBARIJERE 20 30 31 38 41 4224 Brojprocedurapotrebnihzapokretanjeposla 0 17 29 43 43 4325 Brojprocedurapotrebnihzaizdavanjegrađevinskihdozvola 18 31 21 91 96 9626 Brojprocedurapotrebnihzaregistracijuvlasništvanadnekretninom 60 60 60 60 60 6027 Trošakpokretanjaposla 40 73 73 35 50 5128 Trošakizdavanjagrađevinskihdozvola 0 0 0 0 0 029 Trošakregistracijevlasništva 0 0 0 0 0 0

19HUPSKOR2/2016

Zaštojedošlodotakodramatičnogpogoršanjaskoratroškapokretanjaposla?

Prema pokazateljima Doing Business IFC-a i Svjetske banke, trošak pokretanja posla uključujesve troškove (osimminimalnogkapitala)koji supovezani sosnivanjemdruštva sograničenomodgovornošću. Uključuju službene troškove koje propisuje država (npr. takse i naknade) iprocijenjene troškove odvjetničkih i sličnih profesionalnih usluga koje su nužno povezane spokretanjem tvrtke. Porast troška osnivanja tvrtke s 3,4% na 7,3% nacionalnog dohotka percapitapovezanjestarifnimsustavomjavnobilježničkekomorekojmsuodređenesljedećecijeneusluga:(1)3,400HRK+PDV+800HRKnacrtisolemnizacijadruštvenogugovora,(2)700HRK+PDV + 10HRK + 100HRK + PDV + 75HRK po direktoru nacrt aplikacije i izjava o prihvaćanjudužnosti,(3)30HRK+PDV+10HRKizjavaonepostojanjudugova,(4)30HRK+PDV+10HRKovjerapotpisadirektora,čemutrebadodatijoš(5)400HRKsudskepristojbe.Uslugeseodnosenaosnivanjed.o.o., sobziromdametodologija višenedopušta, kao ranije,procjenu troškovaosnivanjajednostavnogd.o.o.-a.

0

2

4

6

8

10

12

14

Troškovipokretanjatvrtkeu%dohotkapercapita

2015(DB2016) 2016(DB2017)

20HUPSKOR2/2016

VIPravosuđe

CILJ:Formiranjemspecijaliziranihsudova,smanjivanjemtroškova idrugimmjeramaubrzati ipojeftinitisudskeprocesekojisuodkritičnevažnostizafunkcioniranjegospodarstva,kaoštosuprisilnenaplate,stečajeviilikvidacije.

PravosuđejeodpočetkamjerenjaHUPskorazauzimalojednuodtrinajlošijepozicije,aliseod2015. bilježi poboljšanje koje je uzrokovano metodološkim promjenama u sustavu DoingBusiness, kada je jedan raniji pokazatelj zamijenjenpokazateljem troškaprisilnenaplate.OvajtrošakuHrvatskojnijevisokuusporedbisdrugimzemljama,paseskorzbogtogapoboljšao.

Međutim,kritičnapodručjaostajusvakojasuvezanauzrješavanjeproblemanesolventnosti- itrošak i vrijeme i povrat odnosno naplata iz likvidacijske odnosno stečajne mase. Premaposljednjem kriteriju Hrvatska zauzima najlošijemjesto u usporedbi s 10 država članica EU izNoveEurope.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

VIPRAVOSUĐE 37 36 18 20 19 2330 Brojdanaprisilnenaplate 40 33 29 29 29 5131 Trošakprisilnenaplate(novood2015.) 80 80 0 0 0 032 Vrijemepotrebnozarješavanjenesolventnosti 28 28 36 36 36 3633 Trošakrješavanjanesolventnosti 25 25 25 21 21 2134 Stopapovratauslučajurješavanjanesolventnosti 0 0 0 1 3 435 Indekspercepcijekorupcije 34 34 19 26 22 23

21HUPSKOR2/2016

VIITržišterada

CILJ:Olakšatizapošljavanjeiotpuštanjeteliberalizacijomradnogvremena,minimalneplaćeidrugihbitnihelemenataugovoraoraduomogućitivećusloboduugovaranjaizmeđuradnikaiposlodavacasciljempovećanjazaposlenosti.

TržišteradaseuHUPskorukontinuiranopotvrđujekaokritičnopodručjesnajlošijomocjenom.Strukturni pokazatelji aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti od početka mjerenja bilježenajlošije vrijednosti u zemljama Nove Europe. U pogledu rezultata funkcioniranja tržišta radaizlazak iz krize zasad ne ostavlja traga, iz čega se posrednomože zaključiti da je gospodarskioporavakuHrvatskojdosadaimaociklički,anestrukturnikarakter.

Institucionalni indikatori također su stabilni u dugom roku. Hrvatska stoji relativno dobro upogledufleksibilnostiodređivanjaplaćaikvalitetesuradnjeradnikaiposlodavaca,dokjetržištejošuvijekrigidnoupogledulakoćezapošljavanjaiotpuštanja.

Najbolji skor se postiže u pogledu promjene indeksa nominalnih jediničnih troškova rada, novrijednost tog indikatora treba tumačiti kao posljedicu gospodarske slabosti. Slabi rast ipotražnja za radomdopolovice2016. značili sudanemapretjeranihpritisakana rastplaćauodnosunarastproduktivnosti.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

VIITRŽIŠTERADA 19 19 19 18 18 2236 Stopaaktivnosti 1 1 1 0 0 037 Stopazaposlenosti 0 0 0 0 0 038 Stopanezaposlenosti 0 0 0 0 7 1839 Stopanezaposlenostimladih 0 0 0 0 0 040 Stopadugotrajnenezaposlenosti 0 0 0 0 0 1041 Promjenanominalnogindeksajediničnihtroškovarada 100 91 89 85 91 7942 Indekslakoćezapošljavanjaiotpuštanjaradnika 30 30 32 33 36 3743 Indekskvalitetesuradnjeradnikaiposlodavaca 43 43 45 42 40 4044 Indeksfleksibilnostiodređivanjaplaća 70 70 75 72 69 69

22HUPSKOR2/2016

VIIIObrazovni,zdravstveniimirovinskisustav

CILJ: Zdravstveni, obrazovni, mirovinski i teritorijalno-politički sustav moraju se reformiratiradipovećanjaefikasnostiidoprinosakonkurentnostiirazvojučitavogadruštva.

Obrazovni,zdravstveniimirovinskisustavičetvrtugodinuzaredomkrećuseukritičnojzonikojajeoznačenacrvenombojom.Zdravstveniindikatoribilježeboljevrijednostiiužutojsuzoni,zbogrelativnodugogočekivanog trajanjazdravogživotauHrvatskoj.Međutim,obrazovni indikatorisu uteg koji vuče ukupan skor prema dolje. Hrvatska ozbiljno zaostaje u pogledu udjelavisokoobrazovanihuukupnojpopulaciji,cjeloživotnogučenjaipostotkamladihgrađanakojinisuuključeniniurad,niuobrazovanje.

Umirovinskomsustavuzabilježenisuvrloblagipomacinabolje,kojiuvjetujurastskoras27na29bodova.Detaljanprikaznasljedećojstranicipotvrđujeda jezaustavljentrendpadaomjerabrojazaposlenihibrojaumirovljenika,kojisesadakrećeoko1,2.

S jedne strane raste broj zaposlenihmjereno brojemmirovinskih osiguranika prijavljenih kodHZMO,dok jesdrugestraneusporenrastbrojaumirovljenika, takoda jemeđugodišnjastoparastabrojaumirovljenika,kojasekrećeoko0,5%,nižaodstoperastabrojaosiguranika,kojasekrećeizmeđu1%i2%.Zadnjipodatakzatrećetromjesečje2016.uodnosunatrećetromjesečje2015.iznosi1,9%.

Radi se o trendovima koji ohrabruju i koji su nastali kao posljedica gospodarskoga oporavka iočito manje sklonosti prijevremenim umirovljenjima. Međutim, skor pokazuje kako je riječ opromjenamakojenisudovljnedabiskorovihreformizabilježioznatnijinapredak.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

VIIIOBRAZOVNI,ZDRAVSTVENIIMIROVINSKISUSTAV 29 27 27 33 42 3645 Postotakgrađanaudobi30-34g.sazavršenimtercijarnimobrazovanjem 17 17 25 10 5 1446 Postotakgrađanaudobi25-64g.uključenihuobrazovneprograme 16 16 12 10 15 1047 Postotakmladihudobi15-24kojinisuuključeniuradiobrazovanje 7 7 7 16 39 3848 Očekivanotrajanjezdravogživota 54 54 53 52 94 7449 Rastbrojaumirovljenika 40 40 0 100 40 2050 Omjerbrojazaposlenihibrojaumirovljenika 20 0 0 0 0 2051 Udjelsveukupnihstarosnihmirovinauukupnombroju 0 0 0 0 0 0

23HUPSKOR2/2016

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

-6,0%

-5,0%

-4,0%

-3,0%

-2,0%

-1,0%

0,0%

1,0%

2,0%

3,0%

4,0%

2007Q4

2008Q2

2008Q4

2009Q2

2009Q4

2010Q2

2010Q4

2011Q2

2011Q4

2012Q2

2012Q4

2013Q2

2013Q4

2014Q2

2014Q4

2015Q2

2015Q4

2016Q2

Indikatorimirovinskogsustava

Rastbrojaumirovljenikay-o-y

Rastbrojaosiguranikay-o-y

Omjerzaposlenihiumirovljenika

6per.Mov.Avg.(Omjerzaposlenihiumirovljenika)

24HUPSKOR2/2016

IXEfikasnostjavnihpoduzeća

CILJ: Depolitizacija upravljanja, uvođenje mjerljivih kriterija efikasnosti i odgovornosti,zaustavljanje gomilanja gubitaka kod gubitaša u javnom sektoru, privatizacija i povećanjeizvještavanjajavnostioposlovanju

Ciljevi upravljanja javnim i državnim tvrtkama sadrže kvalitativne elemente koje nije mogućemjeritipomoćufinancijskihizvještaja.Međutim,HUPskorefikasnostijavnih(državnih)poduzećakoristi isključivopodatke iz financijskih izvještajazanajvećestrateškedržavnetvrtke, štoznačidatrebaimatiuvidulimitiranuvažnostodabranemetodeuodnosunaciljeve.

HUPskorefikasnostijavnihpoduzećabilježidaljnjinapredakzačetiriboda.Uzmalopoboljšanjeekonomičnosti,dopomakajedošlozbogsmanjenjaudjelatroškovaosobljaiostalihtroškovauukupnimrashodimazaosamnaestnajvećihstrateškihdržavnihtvrtki(bezINA-e,HAC-aiARZ-a).

Iako je financijski položaj državnih tvrtki nespornopoboljšanu odnosuna stanje 2011./2012.,relativnuuspješnost financijskogposlovanja treba tumačiti soprezom,sobziromna todanijemoguće procijeniti koliko na financijski položaj utječumonopolske, regulatorne i druge rentekojesuuobičajenopovezanesposlovanjemtakvihpoduzeća.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

IXEFIKASNOSTJAVNIHPODUZEĆA 59 55 56 56 29 3452 Omjerdobitiiprihoda 24 24 29 42 22 2453 Udjeltroškovaosobljaiostalihtroškovaurashodima 46 34 35 34 16 1854 Omjerpoduzećakojaostvarujudobitigubitak 100 100 100 89 22 3955 Ekonomičnostposlovanja-omjerprihodairashoda 66 62 60 60 28 34

25HUPSKOR2/2016

XPonudakapitala

CILJ: Poreznim poticajima, deregulacijom, smanjivanjem transakcijskih troškova i drugimmjeramapotrebno jepovećati iproširitiponudukapitalanahrvatskomfinancijskomtržištu,uz posebnu pažnju usmjerenu kapitalnom jačanju malih i srednjih poduzeća i povećanjudostupnostikredita.

Zaustavljenojenaglopogoršanjeskoraponudekapitalakojesedogodilo2015.,alijeskorostaou crvenom. Poboljšanje za simbolična dva boda treba pripisati blagom oporavku kreditneaktivnosti. Iako jestanjekreditaubilancamabanakauodnosuna isto razdobljeprošlegodinejoš uvijek uminusu, oporavak kreditiranja teminuse čini svemanjima, te ih na taj način činibližima tempu rasta kreditnih portfelja u pozitivnoj zoni rasta, gdje su zabilježeni podaci zaČešku,Estoniju,Litvu,PoljskuiSlovačku.

Sdrugestrane,zaostajanjeHrvatskezadrugimzemljamaupogledupadakamatnihstopadoveloje skorove kamatnih stopa na nulu. Premda se kamatne stope i u Hrvatskoj nalaze u padu,njihovojesmanjenjebržeudrugimzemljama,pogotovouonimakojesuuveleeurokaovlastituvalutu. Jedan od razloga visine kamatnih stopa i sporog tempa rasta kredita leži u visokomstupnjuprosječnezaduženostihrvatskihkorporacija.Pokazateljsenalazipodsnažnimutjecajemneriješene visoke zaduženosti kompanija u graditeljstvu, brodara i Petrokemije. Zbog toga jeskorzaduženostiikapitalizacijehrvatskihkompanijaostaonizak,ucrvenojzoni.Istijeslučajsaskoromrizičnogkapitalakojijevećduljevrijemenanuli.

Zaostatak u tempu kreditiranja, te slabosti procesa razduživanja kompanija, više se nemogukompenziratinitistrukturnimkarakteristikamatržištapremakojimaHrvatskastojidobro,poputobuhvatakreditnogregistra.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

XPONUDAKAPITALA 28 26 39 36 36 5356 Indekszaštitepravakreditora 42 42 42 50 70 7057 Indeksobuhvatakreditnihinformacija 75 75 75 75 83 8358 Indeksobuhvatakreditnogregistra 100 100 100 100 100 10059 Dostupnostrizičnogkapitala 0 0 12 17 4 760 Zaduženostikapitalizacijakompanija 20 20 0 20 40 4061 Ponudakreditapoduzećima 46 36 66 11 0 8962 Kratkoročnekamatnestopenakreditepoduzećima 0 38 65 60 60 2463 Dugoročnekamatnestopenakreditepoduzećima 0 8 23 40 40 50

26HUPSKOR2/2016

Skorzaduženostiikapitalizacijekompanijanastaviosekretatinanezadovoljavajućeniskojrazini.Od 43 kompanije s najlikvidnijim dionicama na Zagrebačkoj burzi, omjer duga u odnosu nakapitalsmanjioseunjih19.Prosječnineponderiraniprosjekkoeficijentazaduženostirastaojesoko 211%na oko 242%, no kada je o prosjeku riječ, treba imati na umu da se on nalazi podutjecajemmanjegbrojakompanijaugraditeljstvu,brodaraiPetrokemije.Sjednestrane,radiseostandardnojhrvatskojboljcivezanojuznerazvijenotržištekapitala,slaburaspoloživostrizičnogkapitala (prema tompokazatelju Hrvatska je i dalje najlošije rangiranameđu zemljamaNoveEurope) i nespremnosti vlasnika na dokapitalizacije. S druge strane, problem koji je vezan uzveliko oslanjanje na dug ublažen je snažnim rastom tržišne kapitalizacije u toku ove godine.Tržišni optimizam ne proizlazi samo iz tržišne psihologije, nego i iz povećanih korporativnihinvesticija. Dvadeset i dvije od četrdeset i tri kompanije koje se prate radi izrade skorazaduženostiikapitalizacijekompanijauprvihdevetmjesecioveuodnosunaprvihdevetmjeseciprošlegodinepovećalesuulaganja,s3,25na4,08milijardikuna,štopredstavljapovećanjeod25%. Prema tome, rast prosječnog koeficijenta zaduežnosti u toku ove godine ne održavaproblemeuvodećimkompanijama.

211,3

241,8

53.835

64.943

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

195

200

205

210

215

220

225

230

235

240

245

Q12016 Q32016

Tržiš

nakapita

lizacijaum

lnHRK

Dug/kapitalu%

Tržišnakapitalizacijaiprosječnazaduženost43kompanijesnajlikdivnijimdionicamanaZagrebačkojburzi

Dug/kapital Tržišnakapitalizacija

27HUPSKOR2/2016

XIPoduzetničkaklima

CILJ:Promjenaklimeikultureodnosapremapoduzetništvusciljemafirmacijespoznajedajepoduzetništvoključrazvoja.

Skorpoduzetničkeklimekontinuiranose,aliblagopoboljšava,premdajerazinajošuvijekniska.Odnosdvajupokazatelja-najboljeginajlošijeg-razotkrivavažanaspekthrvatskihekonomskihpoteškoća.S jednestrane, ispitaniciu istraživanjuGlobalEnterpreneurshipMonitorapokazujujednu od najmanjih stopa straha od poduzetničkog neuspjeha. I poželjnost poduzetništva kaoživotnogodabirasrednje jevisoka.Međutim,stopapokretanjanovihpoduzeća jeniska, što jedijelompovezanosneizvjesniminstitucionalnimokvirom.Djelovanjetogaokviraodražavaseuminimalnoj vrijednostipokazateljaučinkovitostipravosuđaupogledumogućnostipoduzetnikada se sudskim putem suprotstave eventualnim pogrešnim odlukama regulatora (pokazatelj izIndeksaglobalnekonkurentnostiSvjetskoggospodarskogforuma).Skorovogpokazateljajenula,jerHrvatskabilježinajlošijuvrijednostpokazateljameđuzemljamaNoveEurope.

Poboljšanjeskoraobjašnjavaserastomindeksazaštitemanjinskihinvestitora(DoingBusiness).HrvatskajejedinazemljauusporedbisaskupinomEU10(NovaEuropa)kojajeu2016.(mjerenjeza Doing Buisness 2017) poboljšala vrijednost pokazatelja; takozvana udaljenost od granicesmanjena je s 63,3% na 66,7%, čime se Hrvatska približila najboljoj Sloveniji koja bilježivrijednostod75%.Zaovajpomakjezaslužnapromjenaregulacijeudijeluzahtijevaodčlanovaupravaulistanimdruštvimadaobjavekonflikteinteresa.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

XIPODUZETNIČKAKLIMA 39 34 33 32 20 1864 Učinkovitostpravosuđauprocesimaprotivregulatora 0 0 0 8 21 1565 Indekszaštitemanjinskihinvestitora 62 46 46 48 0 066 Stopapokretanjanovihpoduzeća 24 24 0 0 0 1467 Poželjnostpoduzetništva 55 55 63 54 77 5868 Stopastrahaodneuspjeha 87 87 94 71 44 41

28HUPSKOR2/2016

Izvor:WorldEconomicForum,GlobalCompetitivenessIndex

Izvor:GEM,GlobalEnterpreneurshipMonitor

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

Učinkovitostpravosuđauprocesimaprotivregulatora(max=7)

0 10 20 30 40 50 60

Bugarska

Češka

Estonija

Hrvatska

Latvija

Litva

Mađarska

Poljska

Rumunjska

Slovenija

%

Stopastrahaodpoduzetničkogneuspjeha

29HUPSKOR2/2016

XIIPoticanjeinvesticija

CILJ:Aktivnoprivlačenjeipoticanjeinvesticijamorabitisustavno,ciljanoitrajno,umandatuposebnoga tima koji će stalnoobilaziti najvažnije svjetske centre i investitoreprezentirajućidobropripremljeneinvesticijskepotencijale.

Skorinvesticijaseblagopovećaozatriboda.NarastaojeudjelinvesticijauBDP-una20%,dokseminimum za interpolaciju spustio na 17% (podatak za Latviju). Zatim, poboljšao se skor tokaizravnihstranihulaganjanatemeljupodatakazaprvupolovicugodine,apovećanajeivrijednostindeksapouzdanjainvestitora.

Povećanje ukupnog investicijskog skora bilo bi još i veće da je održana vrijednost skoraproizvodnih FDI.Međutim, proizvodna izravna strana ulaganja pala su ispod kritičnog praga uprvojpolovici2016.,pajeskorpaonanulu.

Proizvodna(industrijska)FDIračunajusetakodaseodukupnogpriljevaFDIoduzmuulaganjauu financijskoposredovanje,ostaleposlovnedjelatnosti, trgovinunaveliko imalo,nekretnine itelekomunikacije. Ovaj je iznos u prvoj polovici 2016. iznosio svega 139milijuna eura, što semožetumačitikaonovoupozorenjenaproblemeustrukturiinvesticija.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

XIIPOTICANJEINVESTICIJA 26 23 36 17 16 2469 UdjelinvesticijauBDP-u 35 0 2 10 28 2070 SkorproizvodnihFDI 0 45 39 5 0 1571 Izravnastranaulaganja(FDI)-stanjeu%BDP 45 45 39 39 33 4172 Izravnastranaulaganja(FDI)-promjenau%BDP 21 0 100 56 18 4173 Indekspouzdanjainvestitora 34 24 21 15 10 20

30HUPSKOR2/2016

Izdvojeno:skorza11zemaljaNoveEurope

Šezdeset i jedan pokazatelj koji sudjeluje u izračunu HUP skora međunarodno su usporedivipokazatelji koji se izrađuju prema usklađenim metodologijama UCTADA, Eurostata, Europskesredišnje banke, Bloomberga, GEM-a, Svjetske banke (Doing Business i World GovernanceIndicators), Transparency International-a i Svjetskog gospodarskog foruma.Od 12 područja zakojasemjeriHUPskor,usporedivipokazateljipostojezanjih11.Jedinopodručjezakojenemausporedbijeefikasnostdržavnihpoduzeća.Stogaseza11područjai11zemalja(HrvatskaiEU-10:Bugarska,Rumunjska,Slovenija,Mađarska,Slovačka,Poljska,Češka,Litva,Latvija,Estonija)možeizračunatipojednostavljeniHUPskor.

PojednostavljeniHUPskor računase takodaseprvo izračunaskorzasvakipokazatelj.Skor jelinearnainterpolacijaizmeđuminimalneimaksimalnevrijednosti,pričemujeminimalniskor0,a maksimalan 100. Skor za pojedina područja računa se kao jednostavna sredina skora zapripadajućepokazatelje.Ukupanskorjejednostavnasredinaskorovaza11područja.

Rezultat pokazuje dramatičan zaostatak Hrvatske za drugim usporedivim državama članicamaEU.Vrijednostpojednostavljenogskoraod36malojevećaodvrijednostipotpunogskora(34)ijedvaprelazi50%maksimalnevrijednostizaLatviju.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

31HUPSKOR2/2016

Promatranopremapodručjima,hrvatskiskorovi(velikicrvenikvadrat)pozicionirajuseudonjemdijelu slike. Hrvatska određuje minimalnu vrijednost za skorove fiskalne konsolidacije,opterećenjagospodarstva, investicijskebarijere,tržišteradaiponudukapitala.Pozicioniranajeusredinidistribucijeskorovazaproduktivnostikonkurentnosttepoduzetničkuklimu.

Prikazanipoložajuodnosunadrugeusporedive zemlje trebaobi zvonitinauzbunu.Relativnupozicijudržavetrebahitnopromijenitidosljednomprovedbomstrukturnihreforminaključnimrazvojnimpodručjima.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

32HUPSKOR2/2016

Preporukezaodabirprioritetnihstrukturnihpromjena

HUP skor semože koristiti i kao alat za odabir prioriteta i upravljanje politikama strukturnihpromjena.Natemeljurezultataskorapreporučenepolitikemogusepodijelitinadvijeskupine.Prvuskupinučineteške i sveobuhvatnereformekojezahtijevajupažljivu idugotrajnurazradu.SamHUPskornijedovoljnodetaljnorazrađenalat,dabisesamonatemeljunjegamogledatipreporukezakonkretnemjereudijeluovihpolitika.No,dovoljnojedetaljan,pajasnoukazujenaprioritetekojisemoguikvantificiratinatemeljuskora.Druguskupinučinekonkretnemjere.HUP skor u tom dijelu jasno ukazuje na konkretne neuralgične točke i omogućava preciznukvantifikacijuciljevareformiiidentifikacijumjera.

1. Teške i sveobuhvatne reforme: promjena gospodarske strukture u pravcu izvoza,oživljavanjetržištaradaireformaobrazovnogsustava

HUP skor nemože postići znatnije povećanje ako se ne povećaju udjel izvoza roba i usluga uBDP-u, ulaganja u R&D, industrijska izravna strana ulaganja, udjel visokoobrazovanih u radnoaktivnoj populaciji te cjeloživotnoučenje. Konkretnemjere iz druge skupine koje senavodeunastavkusvakakomogupomoćiurealizacijitihciljeva,noonesamenećebitidovoljne.

Postavlja se pitanje što je potrebno učiniti da bi proizvodna izravna strana ulaganja dostiglaiznos od približno milijardu eura godišnje ili oko 2% BDP-a, da bi se omjer izvoza i BDP-adugoročno povećao s aktualnih oko 50% na oko 85% BDP-a, da bi ulaganja u R&D porasla saktualnih 0,85% BDP-a na 2,2%, koliko iznose u Sloveniji, da bi udjel visokoobrazovanih upopulacijidobi30-34godinenarastaosasadašnjih31%na57%,kolikoiznosiuLitvi,tedabisepostotak odraslih osoba uključenih u programe cjeloživotnog učenja sa sadašnjih 3%učetverostručioidostigaooko12%,kolikoiznosiuSlovenijiiEstoniji?

Ovo bi trebali biti prioriteti i tu su ponuđene kvantifikacije ciljeva koje bi, ako se postignuusporedoskonkretnimmjeramakojesuopisaneunastavku,HrvatskupodiglevisokouokvirusustavaHUPskora.KrozrealizacijutihciljevariješilibiseinekidrugiproblemikojiutječunaHUPskor, a koji nisu posebno navedeni kao prioriteti. Na primjer, poboljšali bi se parametrimirovinskogsustavakaoštojeomjerbrojazaposlenihibrojaumirovljenikaibitnobisesmanjioudjelmladihudobiizmeđu15i24godinestarostikojinisuuključeniniusvijetradaniusvijetobrazovanja,akojihimanedopustivovisokih18%.

Nije lako osmisliti efikasne mjere za postizanje ovih ciljeva povrh konkretnih mjera koje senavode u nastavku.Međutim, važno je pri osmišljavanju tihmjera iz velike slike ne izostavitidržavnapoduzeća.

33HUPSKOR2/2016

Naime,HUPskorobuhvaćatajvažangospodarskisegmentsamokrozfinancijskepokazateljekojipokazuju napredak. Skor efikasnosti državni tvrtki kreće se u žutoj zoni i blago je poboljšan.Međutim,ciljevikojeHUPzagovaravezanouzdržavnapoduzećaizlazeizvanokvirafinancijskihpokazatelja. HUP zagovara depolitizaciju, transparentnost, uvođenje mjerljivih kriterijaefikasnosti iodgovornostiuposlovanje,tedjelomičnuprivatizaciju.Širokispektarciljevakojesovim sustavom treba postići podsjeća na činjenicu da bolje upravljanje sustavom državnihpoduzećaimavelikpotencijalzapostizanjeprioritetnihciljevapromjenagospodarskestruktureupravcuizvoza,oživljavanjatržištaradaiobrazovanja.

Na primjer, uređenje transparentnog i povezanog sustava javne nabave državnih tvrtki, osimvelikihušteda,donijetćeimogućnostvođenjapolitikepametnenabavekrozkojuseuskladusEUpravilimamoževoditi industrijskapolitika.Kroztakvuorganiziranualikrajnjetransparentnupolitiku nabave, državne tvrtke mogu okupljati strateške klastere dobavljača tehnološkihrješenja ili obrazovanih programa, u kojima će se razvijati izvozni potencijali koje će te tvrtkerealiziratisamostalnoiliusuradnjisdrugimtvrtkama.Privatizacijomcjelineilidijelovadržavnihtvrtki koje sudjeluju na tržištimamogu se odabirati strateški partneri koji će preuzeti najvećeobvezeupogledutehnološkemodernizacije,izvozneorijentacijeiobrazovanjazaposlenika.

Naravno,kolikogodreformaupravljačkogsustavadržavnihpoduzećabilavažna,onanikakonemože biti jedina politika kojom će vlada pokušati ostvariti teške i sveobuhvatne strukturnereforme.

2. Konkretnemjere2.1. Poreznareformanijedovršena,opterećenjegospodarstvaprihodimadržaveraste:treba

nastavitisasmanjivanjemopterećenja,osobitorada,radipovećanjatroškovnekonkurentnosti

2.2. Dovršetakfiskalnekonsolidacijestrožomkontrolomrashodnestraneproračunakakobiseistovremenostvaraliuvjetizasmanjenjeporeznogineporeznogopterećenja,rastrejtingaismanjenjepremijerizikadržaveikamatnihstopa

2.3. Donošenjeiprovedbaprogramapoticanjaulaganjarizičnogkapitalaskrajnjimciljempovoljnogporeznogtretmanaipredvidivogregulatornogokvirakojisezajamčenonećemijenjatitijekominvesticijskogciklusa

2.4. Smanjenjebrojaprocedurapotrebnihzapokretanjeposla(osnivanjed.o.o.)sasadašnjih8na4

2.5. Transakcijsketroškovepokretanjatvrtkesmanjitisasadašnjih7,3%nacionalnogdohotkapercapitapribližnonanulu,kaouSloveniji

2.6. BrojdanapotrebnihzaregistracijuvlasništvanazemljišnoknjižnomsuduuZagrebuprepolovitisasadašnjih62dana

2.7. Minimaliziratitrošakregistracijevlasništvanadnekretninom,prvenstvenokrozukidanjeporezanaprometnekretnina

34HUPSKOR2/2016

2.8. Radikalnosmanjitisadašnji31postupakgodišnjezaplaćanjeporeza,jerjeprematompokazateljuHrvatskaunajlošijempoložajuuodnosunausporedivezemlje

2.9. Dosadašnjereformesustavazarješavanjenesolventnosti(npr.predstečajnenagodbe)nisudalerezultata:potrebnajecjelovitareformasciljemdaseprepolovitrajanjeipojeftinestečajnipostupci,asvesciljemudvostručenjastopenaplatevjerovnika

2.10. DrastičnosmanjitibrojproceduraitroškoveizdavanjagrađevinskihdozvolakojisuuHrvatskojnajvećimeđuusporedivimzemljama

2.11. Smanjiticijenuplinazaindustrijuzaoko20%idugoročnonemijenjaticijeneenergenatazaindustriju

2.12. Povećatiučinkovitostupravnihsudovausporovimapoduzetnikaprotivdržavnihtijelairegulatoraibitnopovećatipredvidivostregulatornogokružja,naročitomišljenjaipostupakaporezneuprave

35HUPSKOR2/2016

Metodološkidodatak

NajvažnijemetodološkepromjeneuHUPskoruza2014.

Važnemetodološkepromjeneuovom,uodnosunaprethodnaizdanjaHUPSkora,odnosesenaEurostatovu statistiku cijena energije. Osim prijelaza na polugodišnje izvještavanje na krajurazdoblja (ranije se o cijenama izvještavalo na početku godine), u iskaz cijena uključene supreciznije metodološke instrukcije u pogledu definicija cijena. Stoga su svi podaci revidiraniunatragod2011.godine.

Nadaljesvifiskalnipodacirevidiranisuunatrag, jer jeHrvatskateknedavnopočela izvještavatipremaEurostatovojESAmetodologijikojajeumeđuvremenumijenjana,takodasusepromjeneu fiskalnimstatistikamauzadnjevrijeme javljalepodvijeosnove:kaopočetniku izvještavanjupremaESAmetodologijiHrvatskajeimalaznatnepovremenekorekcijepodatakaunazad,alisuipodacizadrugezemljeprolazilikrozrevizijezbogvelikihmetodološkihpromjenanakonprijelazanaizvještajnisustavESA2010.

Skor efikasnosti javnih poduzeća sada se računa na temelju podataka za 18 velikih državnihpoduzeća. ARZ i HAC više ne ulaze u uzorak jer su troškovi rada formiranjem HAC ONC-anajvećim dijelom prebačeni na novu kompaniju, pa se stvarna troškovna efikasnost iprofitabilnost državnih cestovnih poduzeća više ne može uspoređivati s ranijim godinama.Također,Croatiaosiguranjenakonprivatizacijeneulaziuizračunskora.Svipodacisurevidiraniunazadbeznavedenihpoduzeća.

Skor ponude kapitala također je doživio metodološke izmjene po nekoliko osnova: (1) skorkamatnihstopasadaseračunanatemeljunovemetodologijeizvještavanjaokamatnimstopamakoja je usklađena s metodologijom ECB-a, (2) metodološke izmjene ugrađene su i u DoingBusiness sustav u dijelu skoringa kreditnih registara, te (3) u izračun skora kapitalizacije sadaulaze45,aneviše46kompanija(jerjenadjednomkompanijomizuzorkapokrenutstečaj).

Na posljetku, prijelaz na novu Eurostatovumetodologiju nacionalnih računa ESA2010 bitno jeutjecaonainvesticijskiskoruodnosunaranijaizdanjaHUPskora,jersumijenjanistaripodacioinvesticijama za sveuključene zemlje. Iznosi investicijaudrugimdržavamačlanicamabitno surevidiranipremagore,višenegouHrvatskoj,štojedovelodoumanjenjaskoraomjerainvesticijaiBDP-a.

NajvažnijemetodloškepromjeneuHUPskoruza2015.

Uveden je (i revidiranunatrag)novi skorproizvodnihFDIumjesto starog skoragreenfield FDI.PromjenajeuvedenaodHUPSkora2015/2.

Raniji indeks produktivnosti koji je funkcionirao kao pod-indeks u okviru skora tržišta rada natemelju podataka o realnom jediničnom trošku rada zamijenjen je indeksom troškovne

36HUPSKOR2/2016

konkurentnosti rada koji se na temelju Eurostatovih podataka računa kao indeks nominalnogjediničnogtroškaradasbazomu2010.godini.Nominalnijediničnitrošakradapredstavljaomjerprosječnogtroškaradapozaposlenomioutputapozaposlenom,askorzavisiopromjenamauodnosuna2010.uusporedbisdrugimdržavamaNoveEurope.

UHUPSkoru1/2016(za2015.)došlojedoznatnepromjeneskorovafiskalnihprihodairashodaiza ranije godine, no tonijebio rezultatmetodološkihpromjenau Skoru. Eurostat je revidiraopodatkezanekezemljeunazadtakodasupromjenenastalezbogpromjenaulaznihpodataka.Metodološkapromjenaubroju1/2016zbilasekodračunanjaukupnogiprimarnogdeficita,jersu svi izvori iz domaćih podataka po nacionalnoj metodologiji obračuna zamijenjeniEurostatovimapremametodologijiESA2010.

HUP Skor 2016/1 za 2015. koristi podatke o konsolidiranoj općoj državi prema nacionalnojmetodologijizaizračunomjeratekućihprihodazaključnosmjesecomrujnom2015.,jerdodanazaključenjaskoraMinistarstvofinancijajošnijeobjavilopodatkezacijelugodinu.

Ranije korišten pokazatelj očekivanog broja godina školovanja počeo je kasniti s objavom naEurostatunakonobjavepodatkaza2012.,pajeodHUPSkorabr.12016.pokazateljzamijenjenažurnijimpokazateljempostotkamladihudobi između15 i24godinekojinisuni zaposleniniuključeniunekioblikformalnogškolovanja.

37HUPSKOR2/2016

SKORPRODUKTIVNOSTIIKONKURENTNOSTI

Skor produktivnosti i konkurentnosti sastoji se od dva pod-skora koji mjere produktivnost,inovativnost,izvoznuorijentacijuikorištenjeenergije:

- Skorproduktivnosti,inovativnostiiizvozneorijentacije

- Skorkorištenjaenergije

Ukupanskorproduktivnostiikonkurentnostiračunasekaovaganiprosjekgornjadvapod-skora.Ponder skora korištenja energije iznosi 1/3, a ponder skora produktivnosti, inovativnosti iizvozneorijentacijeiznosi2/3.

Skorproduktivnosti,inovativnostiiizvozneorijentacijeračunasenatemeljušestpokazatelja:

• StoperastarealnogBDP-a

>4%-100

3%-4%-80

2%-3%-60

1%-2%-40

0%-1%-20

<0%-0

• Omjeraizvoza(robaiusluga)iBDP-a

Prvosuutvrđeniminimalni(35%zaRumunjsku) imaksimalni(88%zaSlovačku)omjerirealnogizvoza i BDP-a za 11 država postsocijalističke srednje Europe u razdoblju od 2006. do 2012.Koristeći približne rubne vrijednosti od 40% i 85%, skor se računa interpolacijom na temeljuomjerarealnogizvozaiBDP-anatemeljupodatakaiznacionalnihračuna(DZS).

• Produktivnosti

PodatakorealnomBDP-upercapitapremaparitetukupovnemoći (YPPS)korigirasezaomjerbrojazaposlenihibrojastanovnika(E/N)tesenatajnačindobivarealniBDPp.c.pozaposlenomkaomjeraproduktivnosti:

Izračunajusegodišnjestopepromjeneovogpokazateljaza11zemalja–Hrvatsku i10srodnihčlanica EU (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija).Potomsezasvakugodinuračunajuminimalnaimaksimalnastopapromjene,stimeda, ako postoji zemlja s godišnjom stopom većomod 10%u jednoj godini, to se opažanje ne

38HUPSKOR2/2016

uzimauobzir.Nakonutvrđivanjaminimalneimaksimalnevrijednostiskorseračunametodominterpolacijeizmeđuminimalne(0)imaksimalnevrijednosti(100).

Metodološka promjena od 2014/12: koristi se izravna mjera produktivnosti rada iz statistikenacionalnihračunaEurostata,pomoćniindikatori.

• Zaposlenosti

Računa se stopapromjene zaposlenosti izAnketeo radnoj snaziDZS (kvartaluodnosuna istikvartalprethodnegodine)kojasepretvarauskorpomoćusljedećihpravila:

>2,5%-100

2%-2,5%-80

1,5%-2%-60

1%-1,5%-40

0,5%-1%-20

<0,5%-0

• Jediničnogtroškarada

RačunasestopapromjeneHNB-ovog (Tablica J.3Statističkogpregleda) jediničnogtroškarada,kojasepretvarauskorpomoćusljedećihpravila:

>0,5%-0

0%-0,5%-20

-0,5%-0%-40

-1%-0,5%-60

-1,5%-1%-80

<-1,5%-100

• Izdatakazaistraživanjairazvoj(engl.R&D)

Eurostatov podatak o udjelu ukupnih izdaka za istraživanja i razvoj u BDP-u za 11 država(Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija)služizaizračunavanjeminimumaimaksimuma.Skorseračunainterpolacijomizmeđuminimuma(0)imaksimuma(100)natemeljupodatkazaHrvatsku.

39HUPSKOR2/2016

Skorproduktivnosti, inovativnosti i izvozneorijentacije računasekao jednostavanprosjekšestgornjihskorova.

Skorkorištenjaenergijeračunasekaojednostavanprosjekskorovazatripokazatelja:

• Cijena plina za industrijske potrošače računa se na temelju Eurostatova podatka o cijenigigajulaplinauindustriji,izraženoueurima.NominalnacijenaueurimakorigirasezarazinuBDPpercapitapremaparitetukupovnemoći(PPS).PokazateljseračunazaHrvatsku idesetsličnihzemaljačlanica(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,Slovačkai Slovenija). Za svaku se godinu računa minimalna i maksimalna vrijednost za gornjih desetdržava i Hrvatsku. Minimalna vrijednost dobiva skor 0, maksimalna 100, te se na temeljupodatkazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskorzaHrvatsku.

• Cijena električne energije za industrijske potrošače računa se na temelju EurostatovapodatkaocijeniKWhu industriji, izraženoueurima.Nominalnacijenaueurimakorigirasezarazinu BDPper capita premaparitetu kupovnemoći (PPS). Pokazatelj se računa zaHrvatsku ideset sličnih zemalja članica (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).ZasvakusegodinuračunaminimalnaimaksimalnavrijednostzagornjihdesetdržavaiHrvatsku.Minimalnavrijednostdobivaskor0,maksimalna100,tesenatemeljupodatkazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskorzaHrvatsku.

• Udjelaenergijeproizvedeneizobnovljivihizvorauukupnojpotrošnji.PokazateljseračunazaHrvatsku i deset sličnih zemalja članica (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska,Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) na temelju podataka Eurostata. Za svaku se godinuračuna minimalna i maksimalna vrijednost za gornjih deset država i Hrvatsku. Minimalnavrijednostdobivaskor0,maksimalna100,tesenatemeljupodatkazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskorzaHrvatsku.

40HUPSKOR2/2016

SKORFISKALNEKONSOLIDACIJE

Skorfiskalnekonsolidacijejednostavanjeprosjekskorovarizika,prihoda,rashoda,saldaiduga.Svakiodskorovarizika,prihoda,rashoda,saldaidugaračunasekaoponderiraniprosjekskorovazapojedineindikatore.SkorrizikaSkorrizikaseračunanatemeljudvaskoraindikatora:skorCDSspreadaiskorCDSusporedbe.

SkorCDSspreadailiCDSskorračunasenasljedećinačin:akoje5-godišnjiCDSspreadzahrvatskedržavneobveznicemanjiodnuleskorpoprimanajvišuvrijednost(100).Akojeveći od 400 bps, poprimanajnižu vrijednost (0). Za vrijednosti između 0 i 400 skor seračunainterpolacijompomoćuformulekojajeopisanadaljeutekstu.Podacisuskrajakvartala.Skor CDS usporedbe računa se na temelju usporedbi sa CDS spreadovima skupinesrodnih zemalja: Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije. Za tu seskupinuprvoračunaprosječniCDSspread.ZatimseračunaodstupanjeCDSspreadazaHrvatskuodprosjekazašestsrednjoeuropskihzemalja.Ako jespreadzaHrvatskuvišeod100bpsmanjiodprosjeka,ocjenaje100.Akojehrvatskispreadzavišeod150bpsiznadprosjeka,ocjenaje0.Zasvemeđuvrijednostiskorseračunainterpolacijom.

SkordugaSkordugaseračunanatemeljutriskoraindikatora:skorrazineduga,skorpromjenedugaiskorusporedbeduga.

Skorrazinedugaiznosi0akojeomjerjavnogdugaiBDP-avećiod70%i100akojetajomjermanjiod40%.UobračunjavnogdugaulaziidugHBOR-aidržavnajamstva.OmjerseračunakvartalnokaoomjerjavnogduganakrajuzadnjegizvještajnogkvartalaiBDP-automizadnjatrikvartala(pomičnačetirikvartala).Skor promjene duga iznosi 100 ako je međugodišnja stopa promjene duga (kvartaltekućenakvartalprethodnegodine)manjaod-2%i0akojevećaod8%.Skor usporedbe duga računa se tako da se prvo izračunajuminimum i maksimum zaomjerbruto javnogduga iBDP-a izbazeEurostatazaEU-10.Ako jeomjerzaHrvatsku(kojiuključujedugHBOR-ai jamstva)manjiodminimumaskoriznosi100,aakojevećiodmaksimuma,skoriznosi0.Podacisugodišnji.ZavrijednostiizmeđuminimumaimaksimumaskorseračunainterpolacijomnatemeljupodatkazaHrvatsku.

41HUPSKOR2/2016

SkorpromjeneudjelaprihodairashodauBDP-uZa svaku zemlju u uzorku (EU-10 + Hrvatska) izračunaju se godišnje stope promjene udjelaprihoda ili rashoda opće konsolidirane države u BDP-u, na temelju podataka Eurostata, te seizračunaju maksimalna (max) i minimalna (min) promjena za svaku pojedinu zemlju u svakojgodini.Na temeljudobivenihpodatakaomaksimalnim iminimalnimpromjenamavrši se interpolacijapodatakapremaformuli:𝐼 = 100 − 100 ∗ ( )*+,)-./

)-01,)-./),

gdje je𝑋45vrijednost promjene prihoda/rashoda u BDP-u Hrvatske,𝑋678najmanja promjenaudjelaprihoda/rashoda,a𝑋69:najvećapromjenaudjelaprihoda/rashodauBDP-u,uukupnomuzorkuzemalja.UsljedećemkorakusekonstuiraSkorpromjeneudjelaprihodaiskorpromjeneudjelarashodauBDP-unanačindaskorpoprimivrijednost:a)0(najslabijirezultat),ako je porast udjela prihodauBDP-u uHrvatskoj najveći u promatranoj skupini ili ako je padudjelaprihodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupiniiliako jeporastudjela rashodauBDP-uuHrvatskoj najveći upromatranoj skupini ili ako jepadudjelarashodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupinib)100(najboljirezultat),ako jeporastudjelaprihodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupini iliako jepadudjelaprihodauBDP-uuHravtskojnajvećiupromatranojskupiniiliako jeporastudjela rashodauBDP-uuHrvatskojnajmajiupromatranoj skupini ili ako jepadudjelarashodauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupinic)I(interpolacija,vrijednostiizmeđuminimax)uostalimslučajevimaKodizračunamaksimumaskoraprihodaizostavljenjepodatakzaMađarsku2011.kadajedošlodojednokratnogskokaomjeraprihodaiBDP-aradiuključivanjasredstavamirovinskihfondovaudržavni proračun. U toj su godini zadržani podaci o maksimumu iz 2010. Kod izračuna skorarashoda izostavljen je podatak za Sloveniju za 2014. zbog naglog jednokratnog skoka rashodakojijebioposljedicasanacijebanaka.SkorprihodaiskorrashodaZasvakuzemljuuuzrokuseprikupljajupodacioudjeluprihoda ili rashodaopćekonsolidiranedržaveuBDP-u,natemeljupodatakaEurostata,teseizračunajumaksimalan(max)iminimalan(min)udioprihodairashodazasvakupojedinuzemljuusvakojgodini.

42HUPSKOR2/2016

Na temelju dobivenih podataka o maksimalnim i minimalnim udjelima vrši se interpolacijapodatakapremaformuli:𝐼 = 100 − 100 ∗ ( )*+,)-./

)-01,)-./),

gdje je 𝑋45 veličina udjela prihoda/rashoda u BDP-u Hrvatske, 𝑋678 najmanji udioprihoda/rashoda,a𝑋69:najvećiprihoda/rashodauBDP-u,uukupnomuzorkuzemalja.UsljedećemkorakusekonstuiraskorpromjeneudjelaprihodaiskorpromjeneudjelarashodauBDP-unanačindaskorpoprimivrijednost:a)0(najslabijirezultat),akojeudioprihodauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupiniiliakojeudiorashodauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupinib)100(najboljirezultat),akojeudioprihodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupiniiliakojeudiorashodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupinic)I(interpolacija,vrijednostiizmeđuminimax)uostalimslučajevima.Hrvatska jošuvijeknijeprilagodilakvartalne fiskalnestatistikeEurostatovojmetodologiji.Zbogtoga se kvartalni omjeri prihoda i rashoda povećavaju za 2,5 postotna boda, koliko iznosiprocijenjenaprilagodbastatističkemetodologijenaprihodnojirashodnojstrani.KodizračunamaksimumaskoraprihodaizostavljenjepodatakzaMađarsku2011.kadajedošlodojednokratnogskokaomjeraprihodaiBDP-aradiuključivanjasredstavamirovinskihfondovaudržavni proračun. U toj su godini zadržani podaci o maksimumu iz 2010. Kod izračuna skoraizostavljenjepodatakzaSlovenijuza2013.godinuzbognaglogjednokratnogskokarashodakojijebioposljedicasanacijebanaka.

Ukupni skor prihoda i rashoda računa se kao jednostavan prosjek skorova promjene udjelaprihodairashodaiskorovaprihodairashoda.SkorukupnogiprimarnogdeficitaZasvakuzemlju(EU-10+Hrvatska)prikupljajusepodacioudjeluukupnogiprimarnogdeficitaproračuna opće konsolidirane države u BDP-u te se izračunajumaksimalan (max) iminimalan(min)udjelzaobjevrstedeficitazasvakupojedinuzemljuusvakojgodini.Na temelju dobivenih podataka o maksimalnim i minimalnim udjelima deficita vrši seinterpolacijapodatakapremaformuli:

43HUPSKOR2/2016

𝐼 = 100 − 100 ∗ ( )*+,)-./

)-01,)-./),

gdje je𝑋45 veličina udjela ukupnog/primarnog deficita u BDP-u Hrvatske,𝑋678najmanji udioukupnog/primarnog deficita, a𝑋69: najveći udio ukupnog/primarnog deficita u BDP-u, uukupnomuzorkuzemalja.UsljedećemsekorakukonstuiraskorpromjeneudjelaprihodaiskorpromjeneudjelarashodauBDP-unanačindaSkorpoprimivrijednost:a)0(najslabijirezultat),akojeudioukupnog/primarnogdeficitauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupiniiliakojeudioukupnog/primarnogsuficitauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupinib)100(najboljirezultat),akojeudioukupnog/primarnogdeficitauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupiniiliakojeudioukupnog/primarnogsuficitauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupinic)I(interpolacija,vrijednostiizmeđuminimax)uostalimslučajevima.KodizračunaskoraizostavljenjepodatakzaSlovenijuza2013.godinuzbognaglogjednokratnogskokarashodakojijebioposljedicasanacijebanaka.

44HUPSKOR2/2016

SKOREFIKASNOSTIJAVNEADMINISTRACIJE

(0-najnižiskor;100-najvišiskor)

Skorefikasnostijavneadministracijesastojiseoddvapod-skorakojimjere:

- Skorefektivnostidržave(izvor:WorldGovernanceIndicators;WGI)

- Skorbrojadanatrajanjaprocedura(izvor:DoingBusiness,Svjetskabanka)

UkupanSkorefikasnosti javneadministracije računa se kaoponderiraniprosjeknavedenadvapod-skora.Skorefektivnostidržaveuračunukupnogskoraulazisponderom0,4 ,askorbrojatrajanja procedura s ponderom 0,6. Skor koji se temelji na podacima Svjetske banke (brojtrajanjaprocedura)uračunulazisvećimponderomjerskorefektivnostidržavesadržipojedinekomponentekojenisudirektnopovezanesodnosombirokracijeipoduzetnika.

Skor efektivnosti države računa se interpolacijom na temelju usporedbe bodova komponenteindeksa WGI Government Effectiveness Hrvatske sa srodnim državama (Bugarska, Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,SlovačkaiSlovenija).Priizračunuekstremaupostupkuinterpolacije iz izračunaje isključenaRumunjskabudućida imaznačajnonegativnijirezultatodsvihostalihzemaljapabiserezultatiostalihzemaljačiniliboljimnegoštouistinujesu.

Skor broja dana trajanja procedura računa se kao prosjek skorova za broj dana trajanjapokretanja posla, izdavanja građevinske dozvole i registracije vlasništva. Svaki od skorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepodatakaopojedinojvrstistopenezaposlenostizaHrvatsku sa srodnimdržavama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

45HUPSKOR2/2016

SKOROPTEREĆENJAGOSPODARSTVA

Skorporeznogopterećenjagospodarstvasastojiseoddvapod-skora:(1)skoraprihodadržavei(2)skoraadministrativnogteretaporeznogsustava.

Skorprihodadržavesastojiseoddvapokazatelja: (1)usporedbeomjeraprihodaopćedržave iBDP-a za odabrane zemlje srednje i istočne Europe temeljem podataka Eurostata (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) i (2) trendaomjeratekućihprihodadržaveiBDP-a.

SkorsetemeljemusporedbeomjeraprihodaopćedržaveiBDP-azaodabranezemljesrednjeiistočne Europe računa tako da se prvo izračunajuminimalni i maksimalni omjeri za pojedinezemlje,teseskorzaHrvatskuizračunainterpolacijom:

I=100-100*((X_RH-X_min)/(X_max-X_min)),

Iznimno, iz izračuna minimuma i maksimuma isključuju se velika odstupanja, poput onog zaMađarsku 2011., kada je došlo do velikog rasta omjera zbog uključenja prijenosa sredstava izmirovinskih fondova u proračun. U tom slučaju, za tu se godinu u računicu uključuje prosjekprethodnegodineigodinenakonpojaveekstremnogopažanja.Podacisugodišnji.

Skor trenda omjera tekućih prihoda države i BDP-a računa se na temelju kvartalnih podatakaMinistarstvafinancijaRHoprihodimaodporezaisocijalnihdoprinosaopćedržaveteprihodaodprodajeroba iuslugaučemuadministrativnetakse imajunajvažnijuulogu. Izukupnihprihodaopće države isključeni su kapitalni prihodi, prihodi od imovine, prihodi od prodaje, pomoći,naknade, globe i kazne i ostali prihodi. Skor se računa tako da se arbitrarno (ekspertnomprocjenom) odredeminimum imaksimum, te se primjeni formula za interpolaciju. Ekspertnaprocjena minimuma i maksimuma određuje se imajući u vidu zatečenu razinu opterećenja uHrvatskojiusporedivimzemljama,tehistorijskitrend.Skorseračunauzminimumna28%(kadabi Hrvatska postigla taj omjer skor bi biomaksimalan) imaksimumna 38% (kada bi Hrvatskapostiglatajomjerskorbibiominimalan).

Skor prihoda države računa se kao jednostavni prosjek skora usporedbe i skora trenda. Skorusporedbe se računa na temelju godišnjih podataka Eurostata, a skor trenda na temeljukvartalnihpodataka(MinFiniDZS).UrazdobljimaukojimaseskorračunadokjošnisuobjavljeninovipodaciEurostata,izbazepodatakaEurostatauzimajusezadnjiraspoloživipodaci.

Razmatrani su i drugi pokazatelji, poput implicitne porezna stopa na rad (Eurostat), no bazapodatakanijeažurna.

SkoradministrativnogteretaporeznogsustavakonstruirasenatemeljupodatakaDoingBusinessSvjetskebanke i IFC-a.Uobzir seuzimajudvapokazatelja: (1) godišnjibrojdanapotrebnih zaispunjavanje obaveza prema državi temeljem tri najvažnija porezna oblika (PDV, porezi idoprinosi na rad i porez na dobit), te (2) lakoća plaćanja poreza. Pokazatelj lakoće plaćanja

46HUPSKOR2/2016

porezauzimauobzirukupnibrojporezaidoprinosakojiseplaćaju,metoduiučestalostplaćanjatebrojdržavnihagencijakojimaseplaća.

PodataksebilježigodinuunatraguodnosunabazuDoingBusiness.PodaciizDoingBusinessseobjavljujuugodinizasljedećugodinu(npr.udrugojpolovici2013.za2014.).UbaziHUPSkorapodatakobjavljenugodini„t“,smatrasepodatkomzagodinu„t“.

Skoradministrativnogteretaračunasekaojednostavniprosjekskorabrojadanaiskoralakoćeplaćanjaporeza.

Skor poreznog opterećenja gospodarstva je jednostavni prosjek skora prihoda države i skoraadministrativnogteretaporeznogsustava.

U razdobljima u kojima se skor računa dok još nisu objavljeni novi podaci Eurostata, iz bazepodatakaEurostatauzimajusezadnjiraspoloživipodaci.

47HUPSKOR2/2016

SKORPREPREKAINVESTITORIMA

Skorpreprekainvestitorimasastojiseoddvapod-skorakojimjere:

- Skorbrojaprocedura(izvor:DoingBusiness;Svjetskabanka)

- Skortroškova(izvor:DoingBusiness;Svjetskabanka)

Ukupan Skor prepreka investitorima računa se kao jednostavan prosjek navedena dva pod-skora.

Skor broja procedura računa se kao jedostavan prosjek skora broja procedura pri pokretanjuposla, izdavanju građevinske dozvole i registracije vlasništva. Pojedinačni skorovi dobivaju seinterpolacijom na temelju usporedbe stope aktivnosti i zaposlenosti Hrvatske sa srodnimdržavama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija).

Skor troškova računa se kao jednostavan prosjek skorova za troškove pri pokretanju posla,izdavanjugrađevinskedozvoleiregistracijevlasništva.SvakiodskorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepodatakaopojedinojvrstistopenezaposlenostizaHrvatskusasrodnimdržavama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija).

48HUPSKOR2/2016

SKORREFORMEPRAVOSUĐA

Skorreformepravosuđasastojiseodtripod-skorakojimjere:

- Učinkovitostovršnihpostupaka(izvor:DoingBusiness)

- Učinkovitostpostupakarješavanjanesolventnosti(izvor:DoingBusiness)

- Raširenostkorupcije(TransparencyInternational)

Ukupanskorreformepravosuđaračunasekaojednostavniprosjekgornjatripod-skora.

Skor učinkovitosti ovršnih postupaka računa se kao jednostavni prosjek skorova broja dana ibroja administrativnih postupaka za provedbu postupka prisilne naplate. Svaki od skorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,Slovačka iSlovenija).Pri računanjumaksimumaizračuniceseizbacujeSlovenijakojaimadalekonajvećibrojdanapotrebnihzaprovedbupostupkaprisilnenaplate(gotovodvostrukovećiodprvogsljedećeg),kojisenesmanjuje.

Skor učinkovitosti postupaka rješavanja nesolvenstnosti računa se kao jednostavni prosjekskorova za broj dana postupka, trošak postupka i prosječnu stopu naplate. Svaki od skorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

Skor raširenosti korupcije računa se na temelju skora percepcije korupcije TransparencyInternational-a.Kaoikodprethodnihpokazatelja,riječjeoskoruusporedbesa11sličnihnovihčlanicaEU.

49HUPSKOR2/2016

SKOREFIKASNOSTITRŽIŠTARADA

(0-najnižiskor;100-najvišiskor)

Skorefikasnostitržištaradasastojiseodčetiripod-skorakojimjere:

- Skoraktivnostiizaposlenosti(izvor:Eurostat)

- Skornezaposlenosti(izvor:Eurostat)

- Skorjediničnogtroškarada(izvor:AMECO;Eurostat)

- Skorrigidnosti(izvor:WorldCompetitivenessReport)

Ukupan Skor efikasnosti tržišta rada računa se kao jednostavan prosjek navedena četiri pod-skora.

Skor aktivnosti i zaposlenosti računa se kao jedostavan prosjek skora aktivnosti i skorazaposlenosti.Pojedinačniskoroviaktivnostiizaposlenostidobivajuseinterpolacijomnatemeljuusporedbe stope aktivnosti i zaposlenosti Hrvatske sa srodnim državama (Bugarska, Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

Skornezaposlenostiračunasekaojednostavanprosjekskorovazaukupnustopunezaposlenosti,stopu nezaposlenosti mladih i stopu dugotrajne nezaposlenosti. Svaki od skorova računa seinterpolacijom na temelju usporedbe podataka o pojedinoj vrsti stope nezaposlenosti zaHrvatsku sa srodnim državama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

Skor jediničnog troška rada računa se interpolacijom na temelju usporedbi visina indeksajediničnih nominalnih troškova rada za Hrvatsku sa srodnim državama (Bugarska, Češka,Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), pri čemu je bazaindeksajednaka100u2010.godini.UranijimizdanjimaSkoraovajsepokazateljzvaodrugačijeimjerionatemeljuHNB-ovaindeksajediničnogtroškarada.Od2015.svipokazateljisekoristeizEurostat/AMECObazepodataka,aranijiskorovisurevidiraniunazad.

Skor rigidnosti računa se kaoponderiraniprosjek skorova za lakoću zapošljavanja i otpuštanjaradnika (ponder 0,4), kvalitetu suradnje poslodavaca i zaposlenika (ponder 0,3) i fleksibilnostiodređivanjaplaća(ponder0,3).Skorlakoćezapošljavanjaiotpuštanjaradnikauračunukupnogskora ulazi s najvišim ponderom jer se taj pokazatelj često ističe kao dominantna preprekafleksibilnosti tržiišta rada. Svaki od skorova računa se interpolacijom na temelju usporedbepodataka o pojedinoj vrsti stope nezaposlenosti za Hrvatsku sa srodnim državama (Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

50HUPSKOR2/2016

SKOROBRAZOVANJA,ZDRAVLJAIMIROVINSKOGSUSTAVA

Skorobrazovanja,zdravljaimirovinskogsustavasastojiseod:

- Skoraobrazovanja

- Skorazdravlja

- Skoramirovinskogsustava

Ukupanskorseračunakaojednostavniprosjekgornjatriskora.

Skorobrazovanjaračunasekaojednostavanprosjekskorovaza:

- Udjel osoba u dobi između 30 i 34 godine starosti koje su završile tercijarno obrazovanje(izvor:Eurostat)

- Cjeloživotno učenje: udjel osoba u dobi između 25 i 64 godine starosti koje su polazileobrazovniprogramuzadnjačetiritjednaprijeprovođenjaankete(izvor:Eurostat)

- Očekivani broj godina školovanja (izvor: Eurostat) (Pokazatelj je zbog neažurnosti odHUPSkora1/2016zamijenjenpokazateljemudjelamladihudobi15-24kojinisuzaposleniiliuključeniunekioblikformalnogobrazovanja,uukupnombrojumladihutojdobnojskupini)

Svi se skorovi računaju takodase zaHrvatsku i10sličnihnovih zemaljačlanicaEU (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) izračunajuminimalneimaksimalnevrijednosti(0i100)tesenatemeljuvrijednostipokazateljazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskor.

Skorzdravljaseračunakaojednostavanprosjekskorovaza:

- Očekivanotrajanjezdravogživotaprirođenju,kojeseposebnoračunazaženeimuškarce;skorjeprosjekskorovazaženeimuškarce(izvor:Eurostat)

Svi se skorovi računaju takodasezaHrvatsku i10sličnihnovih zemaljačlanicaEU (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) izračunajuminimalneimaksimalnevrijednosti(0i100)tesenatemeljuvrijednostipokazateljazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskor.

Skormirovinskogsustavaračunasekaojednostavanprosjekskorovaza:

- Stopu rasta ukupnog broja umirovljenika (kvartal na isti kvartal prethodne godine premapodazima iz Mjesečnog statističkog izvještaja HZMO), tako da se primjenjuje sljedeći sustavocjena:

<-2%-100

51HUPSKOR2/2016

>-2%i<-1%-80

>-1%i<0%-60

>0%i<0,75%-40

>0,75%i<1,5%-20

>1,75%-0

- Omjerbrojaosiguranikaibrojaumirovljenika(izvor:StatističkeinformacijeHZMO),takodaseprimjenjujesljedećisustavocjena:

>2–100

>1,8i<2–80

>1,6i<1,8–60

>1,4i<1,6–40

>1,2i<1,4–20

<1,2–0

HUPSkorseračuna2xgodišnje,takodasepripijenosuocjenauglavnutablicuuvijekpazidaseprenesuskoroviizistogkvartalaprethodnihgodinakakobiseotklonioutjecajsezonskihfaktora.

- Udjel sveukupnih starosnihmirovina u ukupnimmirovinama (izvor: Tromjesečni statističkiizvještajHZMO);skorseračunapomoćusljedećegsustavaocjena:

<50%-0

50%-55%-20

55%-60%-40

60%-65%-60

65%-70%-80

>70%-100

52HUPSKOR2/2016

SKORPOSLOVANJAJAVNIHPODUZEĆA

(0-najnižiskor;100-najvišiskor)

Skorposlovanjajavnihpoduzećasastojiseodčetiripod-skorakojimjere:

- Skornetoprofitnemarže(izvor:Ministarstvofinancija)

- Skortroškovaosoblja(izvor:Ministarstvofinancija)

- Skoromjeradobitašaigubitaša(izvor:Ministarstvofinancija)

- Skorekonomičnostiposlovanja(izvor:Ministarstvofinancija)

Ukupan Skor poslovanja javnih poduzeća računa se kao jednostavan prosjek navedena četiripod-skora.

Skornetoprofitnemarže računase interpolacijomprosječnenetoprofitnemarže (omjernetodobiti iukupnihprihoda)izmeđuminimalneimaksimalneostvarenenetoprofitnemaržeza18velikih nefinancijskih strateških državnih poduzeća, uz uvjet da minimalna profitna marža nesmije bitimanja od nule.Ovakva konstrukcija skora neto profitnemarže uvažava specifičnostdržavnihtvrtkičijiciljnemorabitimaksimalizacijadobiti,uzuvjetdaneostvarujugubitak.Skorćesesmanjitiakojednopoduzećeodskočiiznimnomprofitabilnošću,jerjetoindicijapostojanjamonopolističkerente.

Skor troškovaosoblja računa se interpolacijomna temelju usporedbepodatakao prosječnomudjelu troškova osoblja i ostalih vanjskih troškova (outsourcing) u ukupnim rashodima uusporedbisminimalnimudjelomnavedenih troškovauukupnimrashodimaupojedinojgodinitemaskimalnoprihvatljivimudjelomod(arbitrarnoodređenih)60%ukupnihrashoda.

Skor omjera dobitaša i gubitaša računa se interpolacijom na temelju usporedbe podataka oomjeru poduzeća koja su u pojedinoj godini ostvarila dobit i onih koja su ostvarila gubitak sminimalnimomjerom0(svapoduzećaposlujusgubitkom)imaksimalimomjerom6:1(3od21poduzećaposlujusgubitkom).

Skor ekonomičnosti poslovoanja računa se interpolacijom na temelju usporedbe podatakaprosječnoj ekonomičnosti poslovanja (omjer prihoda i rashoda) s minimalnim omjerom 0,5(prihodiduplomanjiodrashoda)imaksimalnimomjerom1,5(prihodi1,5putavećiodrashoda).

Problem s podacima je što na stranicama www.mfin.hr često nema cjelovitih financijskihizvještajaskrajemgodinenegosamozaI-IXtekućegodine.

53HUPSKOR2/2016

SKORPONUDEKAPITALA

Skorponudekapitalasastojiseodpetpod-skorovakojimjere:

- Dostupnostkredita(izvor:DoingBusiness)

- Dostupnostrizičnogkapitala(izvor:WorldEconomicForum)

- Ponudukredita(izvor:ECB)

- Kamatnestope(izvor:ECB)

- Kapitalizacijuhrvatskihkompanija(izvor:godišnjifinancijskiizvještajiuzorkakompanija)

Ukupanskorponudekapitalaračunasekaojednostavniprosjekpetgornjihpod-skorova.

Skor dostupnosti kredita računa se na temelju tri pokazatelja: (1) indeksa pravne zaštitekreditora, (2) indeksaobuhvata informacijaukreditnimregistrirama i (3)postotkagrađanačijisu podaci obuhvaćeni u kreditnim registrima. Prva dva indeksa se u sustavu Doing Businessmjere na skali 0-10 odnosno 6, no od 2014. (DB 2015) skale su podignute za 2 boda zbogdodavanja po dva kriterija u oba indeksa, pa se skor računa dijeljenjem s 12 odnosno 8 imnoženjemsa100.Postotakgrađanačijisupodaciobuhvaćeniukreditnimregistrimaračunasekaozbrojpostotkagrađanaobuhvaćenihjavnimiprivatnimkreditnimregistrima.Skorseračunatakodaseizračunaminimalnaimaksimalnavrijednostza10usporedivihčlanicaEU(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), te sevrijednost skora zaHrvatsku izračuna interpolacijom izmeđuminimuma imaksimumaod0do100.Skordostupnostikreditaračunasekaojednostavanprosjekskorovazatripokazatelja.

Skor dostupnosti rizičnog kapitala računa se na temelju skora dostupnosti rizičnog kapitalaSvjetskoggospodarskogforuma(engl.WorldEconomicForum).SkorsemjerinaLikertovojskali1-7 ipredstavljasubjektivnidojam ispitanikao raspoloživosti rizičnogkapitala. Skorse računatakodaseizračunaminimalnaimaksimalnavrijednostza11usporedivihčlanicaEU(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), te sevrijednost skora zaHrvatsku izračuna interpolacijom izmeđuminimuma imaksimumaod0do100.

Skorponudekredita(poduzećima)računasetakodaseza10usporedivihčlanicaEU(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) prvoizračunajuminimalne i maksimalne stope rasta (kvartal na kvartal prethodne godine) kreditapoduzećima,pričemujeminimalnajednaka0,amaksimalnajednaka100,teseskorzaHrvatskuizračuna interpolacijomnatemeljupodatkao istovrsnomrastukreditapoduzećima između0 i100.Podaciseodnosenaukupnekreditenefinancijskimtrgovačkimdruštvima,aizvorpodatakajeECBStatisticalDataWarehouse.

54HUPSKOR2/2016

Skor kamatnih stopa računa se tako da se za 10 usporedivih članica EU (Bugarska, Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija)izračunajuminimalneimaksimalnekamatnestopenakratkoročnekreditepoduzećimado1god.ipreko1mln€,tenadugoročnekreditepoduzećimaod1do5godinasvihdospijećabudućidasepodaciokreditimapreko 1 mln € pojavljusu samo sporadično (izvor: ECB Statistical Data Warehouse). Skor zakratkoročne kamatne stope računa se interpolacijom kamatne stope na kratkoročne kreditepoduzećimaizmeđuminimalneimaksimalnezasrodnezemlje(štouključujeihrvatskekamatnestope),askorzadugoročnekamatnestopepoduzećimaračunaseinterpolacijomkamatnestopena dugoročne kredite poduzećima između minimalne i maksimalne za srodne zemlje (štouključuje i hrvatske kamatne stope). Ukupni skor kamatnih stopa računa se kao jednostavanprosjekskorovakratkoročnihidugoročnihkamatnihstopa.

Skorkapitalizacijemjeri kapitalkojinedostajehrvatskimkompanijama.Mjerenje seobavljanauzorku kompanija čije su dionice (razmjerno) likvidne na Zagrebačkoj burzi, bez financijskihinstitucijaikompanijakojeredovitonedostavljajuizvještaje.Obuhvaćenesu43kompaniječijaukupnatržišnakapitalizacija iznosioko60mlrdkuna ilioko15%BDP-a (INAnijeušlauuzorakkompanija – najveće su HT i Adris). Za taj se uzorak računa prosječni omjer duga i kapitala istandardna devijacija omjera. Prosječni omjer duga i kapitala uvećan za jednu standardnudevijaciju za pred-kriznu 2007. (187%) uzima se kao referentna vrijednost. Za svako razdobljebrojesekompanijekojeimajuvišiomjerdugaikapitalaodreferentnevrijednosti,teseračunanjihovudjeluukupnomuzorkukompanija.Skorseračunapremapravilukojeseodnosinaudjelkompanijasomjeromdugaikapitalaiznad187%uukupnomuzorku:

<10%-100

10%-15%-80

15%-20%-60

20%-25%-40

25%-30%-20

>30%-0

55HUPSKOR2/2016

SKORPODUZETNIČKEKLIME

Skorpoduzetničkeklimesastojiseodtripod-skorakojimjere:

- Učinkovitost pravosuđa u sudskim procesima protiv odluka regulatora (izvor: WorldEconomicForumGlobalCompetitivenessIndex)

- Zaštituinvestitora(izvor:DoingBusiness)

- Skorpoduzetništva(izvor:GlobalEnterpreneurshipMonitor)

Ukupanskorpoduzetničkeklimeračunasekaojednostavniprosjekgornjatripod-skora.

Učinkovitost pravosuđa u sudskim procesima protiv odluka regulatora računa se na temeljuodgovora ispitanika u sklopu ankete Svjetskog ekonomskog foruma koja se koristi za izraduIndeksa globalne konkurentnosti. Na skali od 1 (najlošije) do 7 (najbolje) ispitanici ocjenjujuučinkovitost pravosuđa kada je riječ o tužbama poduzetnika protiv odluka nadležnih tijela /regulatora.Skorseračunainterpolacijomnatemeljuusporedbesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija): računa seminimalna imaksimalnavrijednost tesenatemeljupodatkazaHrvatsku interpoliravrijednostizmeđu0i100.

Skorzaštite investitoraračunasenatemelju indeksasnagezaštite investitora izsustavaDoingBusiness Svjetske banke i IFC-a. Indeks zaštite investitora (od 0 do 10) računa se kao prosjekindeksa odgovornosti uprava trgovačkih društava, indeksa transparentnosti društava i indeksalakoće tužbi od strane dioničara. Skor se računa interpolacijom na temelju usporedbe sasrodnim državama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska,SlovačkaiSlovenija):računaseminimalnaimaksimalnavrijednosttesenatemeljupodatkazaHrvatskuinterpoliravrijednost između0 i100.NakonmetodološkihpromjenausustavuDoingBusiness (od 2014. za 2015.) skor semjeri na temelju „distance to frontier“ (DTF)-a ukupnogindeksazaštitemanjinskihdioničara.

Skor poduzeništva računa se na temelju ankete Global Enterpreneurship Monitor-a opoduzetničkojaktivnosti.Ukonstrukcijiskorakoristesetripodatka:

• Stopa pokretanja novih poduzeća: postotak osoba u dobi između 18 i 64 godine koje sunajmanje 3 a najviše 42 mjeseca vlasnici-menadžeri u novopokrenutoj tvrtki koja je isplatilaplaćuilidobitosnivaču

• Stopa poželjnosti poduzetništva: postotak ispitanika u dobi između 18 i 64 godine kojismatrajudavećinaljudiunjihovojzemljismatrapokretanjepoduzećapoželjnomkarijerom

• Stopastrahaodneuspjeha:postotakispitanikaudobi između18i64godinekojipozitivnopercipiraju poslovne prilike, ali smatraju da bi ih strah mogao spriječiti u poduzetničkompokušaju

56HUPSKOR2/2016

Skorovi za stopu pokretanja novih poduzeća i stopu straha od neuspjeha računaju seinterpolacijom na temelju usporedbe sa srodnim državama (Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) : računa se minimalna i maksimalnavrijednost te se na temelju podatka za Hrvatsku interpolira vrijednost između 0 i 100. Skorpoduzetništvajednostavanjeprosjekskorovazatrigornjaindikatora.Skorzastopupoželjnostipoduzetništvajednakjevrijednostiindikatora.

57HUPSKOR2/2016

INVESTICIJSKISKOR

(0-najnižiskor;100-najvišiskor)

Investicijskiskorsastojiseodčetiripod-skorakojimjere:

- Skorinvesticija(izvor:Eurostat)

- SkorFDI*(izvor:UNCTAD)

- SkorproizvodnihFDI(izvor:HNB)

- Skorpouzdanjainvestitora(izvor:Europskakomisija;)

Ukupaninvesticijskiskorračunasekaojednostavanprosjeknavedenačetiripod-skora.

Skor investicija dobiva se interpolacijom na temelju usporedbe podataka o udjelu brutoinvesticija u fiksni kapital u BDP-u Hrvatske sa srodnim državama (Bugarska, Češka, Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

SkorFDI računasekao jednostavanprosjekskorovazakumulativFDI (eng.FDIstock) i tokoveFDI(eng.FDIflow).SvakiodskorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepodatakaoudjeluovedvijeveličineuBDP-uHrvatskesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Za godišnje podatke koriste sepodaciUNCDAT-a.UCDATje2016.revidiraopodatkeunazad,pamogupostojatirazlikeizmeđustarijih i novijih izdanja HUP skora. Privremeni skor koji se računa na kraju godine za tekućugodinu računa se tako da se skor stanja FDI kopira iz prošle godine, dok se tekući tokoviprocjenjujunatemeljupodatakaizplatnihbilancikojeobjavljujusredišnjebanke.

SkorproizvodnihFDIračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepriljevaizravnihulaganjauproizvodne djelatnosti (HNB, statistika inozemnih ulaganja prema djelatnosti - od ukupnogpriljeva izravnih ulaganja oduzimaju se ulaganja u financijsko posredovanje, ostale poslovnedjelatnosti, trgovinuna veliko imalo, nekretnine i telekomunikacije), pri čemupriljev izravnihulaganja u proizvodnedjelatnosti ispod300miljuna eura nosi 0 bodova, a iznad 1,1milijardueura100bodova.Pri izračunupreliminarnogskoranatemeljupolugodišnjihpodataka iznossemnožisdva,radiaproksimacijeiznosanagodišnjojrazini.

Skorpouzdanjainvestitoraračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbeindikatorapouzdanjai očekivanja poduzetnika u sektoru industrije (Industry/Business Climate Indicator, koji namjesečnoj razini objavljuje Europska komisija) za Hrvatsku sa srodnim državama (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Mjesečnipodacisuprijeizračunaskorapreračunatiukvartalnepodatke.Zbogvelikevolatilnostiskorakojise dobiva iz neobrađenih podataka konačan skor je dobiven korištenjem metodeeksponencijonalnog vaganog pomičnog uprosječivanja (engl. exponential smoothing), čime sene narušavaju temeljni zaključci o kretanju skora. Pri unošenju rezultata u konačnu tablicu za

58HUPSKOR2/2016

obračunukupnogHUPSkora,unoseseskoroviizodgovarajućihkvartalaprethodnihgodinakakobi se otklonio utjecaj sezonskih faktora. Takav se postupak provodi samo kod indikatora kojivarirajuunutargodine.

*FDI–stranedirektneinvesticije