Embed Size (px)
Citation preview
PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA _5
I, MONETARNl I REALNI POMACI
Pocetak turisticke sezone, parcijalne intervencije centralne banke ulikvidnost bankarskog sustava i smanjenje stope obvezne rezerve,zaustavili su tijekom mjeseca srpnja rast kamatnih stopa i deprecijacijutecaja nacionalne valute, prethodno prvenstveno potaknuteporemecajima u funcioniranju dijela poslovnih banaka i iz njih proizaslihneravnoteza na trzistima novca i deviza.
Nakon deprecijacije u prvom polugodistu za 3.7%, od cega tijekomsvibnja i lipnja za 1.8%, aprecijacijom u srpnju za 0.4% zaustavljen jepad nominalnog tecaja kune u odnosu na DEM na razini koja je tek za1.7% niza nego u istom mjesecu prosle godine. Istodobno, odrazavajucikretanja meduvalutarnih odnosa u svijetu, nakon deprecijacije u prvompolugodistu za 4.1%, tecaj kune u odnosu na USD aprecirao je u srpnjuza 2.8% i za 2.2% je visi nego prije godinu dana, u kojim je uvjetima -uz relativni rast krajem 1997. i pad u prvom polugodistu 1998. godine -aktualni tecaj kune u odnosu na kosaru valuta na globalno istojnominalnoj razini na kojoj je bio i sredinom prosle godine. Time je on idalje dugorocno stabilan, unatoc nesto intenziviranijim kratkorocnimoscilacijama.
Istosmjerna, ali u oscilacijama mnogo intenzivnija su, medutim, kretanjakamatnih stopa na trzistu novca. Zaustavljanje njihovog rasta u lipnju narazini od 17.5% i zatim pad u srpnju na prosjecnu razinu od oko 17%,uslijedili su nakon njihovog rasta u prvih pet mjeseci ove godine sa 9.4na 17.6%, tako da je njihova aktualna razina za 7 postotnih poena ili zadvije trecine visa nego u isto vrijeme prosle godine (11.1% u lipnju i10.2% u srpnju prosle godine), parcijalno se odrazavajuci i na kretanjeprosjecnih aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. Nakon pada udrugom polugodistu 1997. godine sa 15.3 na 14.1%, do lipnja ove
Broj66/1998.
godine one su povecane na 17.0%, povecavajuci jedinicne troskovekamata za 11% u odnosu na sredinu i za 20% u odnosu na kraj proslegodine.
3,725DEVIZNI TECAJ
1996,1 1996,4 1996,7 1996,10 1997,1 1997,4 1997,7 1997,10 1998,1 1998,4
DEM • •USD/DEM
KAMATNE STORE
•Pros.aktiv. -Trziste
PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA
Dostizanje takve razine, a zatim zaustavljanje rasta kamatnih stopapraceno je znacajnim promjenama u strukturi monetarnih agregatapodrzanih istodobnom deprecijacijom tecaja. Tako je, s jedne strane,povezano s smanjenjem stope obvezne rezerve te s parcijalnimproblemima banaka sa likvidnoscu, udio depozita poslovnih banaka kodcentralne banke smanjen u strukturi primarnog novca sa 45.0% u travnjuna 41.8% u lipnju (smanjenje njihove apsolutne razine u torn razdobljuiznosi 6.3%), sto je - uz stagnaciju razine i udjela gotovog novca (52.3%)vezanu uz platnobilancne odnose i uvedena ogranicenja u sferikratkorocnih kapitalnih transakcija - rezultiralo i zaustavljanjemdotadasnje tendencije rasta primarnog novca. Njegova realnadesezonirana razina niza je tako u lipnju ove u odnosu na prosinacprosle godine za 3.9%, uzrokujuci i pad trend-ciklus vrijednosti u tornrazdoblju za 2.2%. Istodobno, medutim, monetarni multiplikator - kojije u prva cetiri ovogodisnja mjeseca smanjen sa 1.33 na 1.28 - povecanje u lipnju na 1.37, sto je induciralo i zaustavljanje tendencije njegovogpada koja je u cetvrtom tromjesecju prosle i u prvom tromjesecju ovegodine prosjecno iznosila 0.5% mjesecno. Od tada on raste po stopi od0.3% mjesecno. Posljedicno tome, ponovno zapocinje i realni rastnovcane mase po trendnoj stopi od 0.6% mjesecno, nakon prethodnogpada pocetkom godine po stopi od 0.4% mjesecno.
S druge strane, kao odraz fragmentacije na trzistu novca, upisblagajnickih zapisa centralne banke povecan je tijekom svibnja i lipnja za665 mil. kuna ili za 63.7%, povecavajuci svoj udio u strukturi pasivecentralne banke sa 6.2 na 9.9% (u lipnju prosle godine iznosio je 4.3%),na racun smanjenja udjela primarnog novca u toj strukturi sa 59.1 na56.3% ( u lipnju prosle godine iznosio je 63.1%), odrazavajuci nastojanjalikvidnijeg dijela poslovnog bankarstva da relativno smanji rizicnostsvojih plasmana.
Mil.HRK
PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA
13500
13000
NOVCANA MASA (stalne cijene)
-original ' -desezonir.
U takvim monetarnim okvirima (kolicina primarnog novca u lipnju ovesamo ]e za 0.1% realno veca nego u istom mjesecu prosle godine, anovcana masa za 5.0% realno veca), pracenim navedenim promjenamau strukturi alokacije novca, povecanjem njegove cijene te promjenamau sektorskoj strukturi raspodjele novostvorene vrijednosti, relativnopovecana likvidnost bankarskog sustava sredinom godine nije se,medutim, odrazila na promjene u tendencijama novcanih tokovaprivrede, odnosno njezinih neto novcanih primitaka od realizacije robai usluga. Njihov realni pad koji zapocinje pocetkom godine nastavlja sepo trendnoj sopi od 1.7% mjesecno i njihova je realna razina u lipnjuove za 3.6% niza nego u istom mjesecu prosle godine, rezultirajuci imedugodisnjom stagnacijom njihove kumulativne razine u prvompolugodistu ove u odnosu na isto razdoblje prosle godine.
Broj 66 / 1998.
NETO NOVCANI PRIMICI PRIVREDE (stalne cijene)8500
-original desezonir. •trend
Istodobno, kao rezultat povecanih prihoda proracuna sredisnje drzavekoji su u prvom polugodistu realno veci od proslogodisnjih za 37.0%,nastavlja se tendencija realnog rasta bruto naplate prihoda proracuna ifondova po trendnoj stopi od 1.1% mjesecno, cija realna razina je ulipnju za 18.3%, a u cijelom prvom polugodistu za 17.4% veca odproslogodisnje. Uporedo s time, nakon zaustavljanja tendencije rastakrajem 1997. i u prva dva mjeseca 1998. godine, ponovno zapocinje irealni rast mase neto placa po trendnoj stopi od 0.5% mejsecno, tako daje njezina razina u lipnju za 5.2% visa nego u istom proslogodisnjemmjesecu, a u cijelom prvom polugodistu za 6.0% visa od proslogodisnje.
1996,1
Mil.HRK
Broj 66 / 1998.
Kao rezultat takvih, divergentnih, tendencija u sektorskoj alokacijinovcanih sredstava te u raspodjeli novostvorene vrijednosti, dolazi i doodgovarajucih promjena u sektorskoj i namjenskoj strukturi financijskihtokova.
Udio neto novcanih primitaka od realizacije roba i usluga proizvodnihdjelatnosti u strukturi tih primitaka svh pravnih osoba smanjen je tako sa51.5% u prvom polugodistu prosle na 48.4% u istom razdoblju ovegodine (medugodisnji nominalni rast iznosi 4.0%), uz istodobnopovecanje udjela javnog sektora sa 42.7 na 45.5% (medugodisnji rast za17.8%) te udjela financijskih djelatnosti sa 5.8 na 6.1% (medugodisnjirast za 16.9%). To je dijelom rezultat nizeg medugodisnjeg nominalnograsta bruto novcanih primitaka od realizacije roba i usluga u proizvodnimdjelatnostima (14.9%) u odnosu na ostvareni rast tih primitaka u javnomsektoru (18.1%) i u financijskim djelatnostima (22.0%), ali dijelomproizlazi i iz pada ekonomicmosti poslovanja u proizvodnimdjelatnostima koji se manifestira u porastu udjela materijalnih troskovau bruto novcanim primicima. Sa 66.9% u prvom polugodistu prosle na70.0% u istom razdoblju ove godine (u javnom sektoru taj je udio ostaostabilan na razini od 23%, a u financijskim djelatnostima je povecan sa62.2 na 63.8%), sto se moze pretezno pripisati kumulativnom neto efekturastucih problema u naplati potrazivanja te supstitucije poreza na prometfinalnih proizvoda svefaznim porezom na dodanu vrijednost.
Istodobno, u strukturi raspodjele neto novcanih primitaka proizvodnihdjelatnosti povecan je udio poreza i doprinosa sa 40.6 na 45.7%(medugodisnji nominalni rast za 17.4%), a udio neto otplata kredita -ukljucujuci kamate - sa 7.5 na 9.4% (medugodisnji rast za 30.5%), stoje, unatoc ispodprosjecnom nominalnom rastu mase neto placa u timdjelatnostima (za 7.4% - u odnosu na 20.3% u financijskim djelatnostimai 18.2% u javnom sektoru), znatno smanjilo njihovu novcanuakumulaciju i likvidnost. Odraz toga je i neto odliv sredstava sa racunatih djelatnosti na razini od 2.4% neto novcanih primitaka od realizacijeroba i usluga, kao i rast nenaplacenih potrazivanja koja su na raziniukupne ekonomije dostigla iznos od 11 mlrd. kuna ili 82% novcanemase.
Tablica 1NOVCANI PRIMICI I IZDACI PRAVNIH OSOBA
sijecanj-lipanj
UKUPNO PROIZVODNE DJELATNOSTI
Struktura
1997
1. PRIMICI IZ RED. DJ. 226.46stanovnistvo 44.95prav. osobe
2. MATERIJALNI TROSKOVI
3. NETO PRIMICI4. POREZI
na dohotkena potrosnju
5. KREDITIprimljeni
otplate6. KAMATE
7. STANOVNISTVOplace
ostalo8. PLASMANI SR.
9. OSTALOI£LffiO^RA£UN
181.52126.46100.0063.9753.54
1998.
Indeks
1298/97.
Struktura Indeks
1997. .1 1998. J 1998/97.
237.83 116.2 302.03 333.8448.78 120.1
189.05 115.2137.831 120.6100.00 110.671.17; 123.1
FINANCIJSKE DJELATNOSTI
Struktura
1997,
114.9 264.7971.09 82.24! 120.3 45.47
230.94 251.60 113.3 219.31202.03 233.84
100.00 100.0040.61
120.3
Indeks
1998. 1998/97.
276.52 122.064.40 165.5
212.12 113.0164.79 176.52
104.0 100.0045.87 117.4
59.46 122.9 21.78 23.9610.43 11.71 124.2
2.69
7.22
9.91
18.83! 21.91
4.73 194.4 2.41
6.22
10.963.19J 3.05
31.87 31.76
18.04 18.2913.83 13.48
1.00 1.10
-2.38 -10.48
-O.flSi -1.34
95.4
122.3105.9110.2112.1
107.8121.6
488.0423,5
10.43
114.4121.0
4.46 192.99.45 94.1
12.84 13.91 112.6
5.11
29.0620.18
8.87
0.52
22.21
__2J2L
4.97
30.49101.2
109.120.84 107.4
9.65
0.73
15.90
113.1145.7
74.5
i,-™,,iiS»1iii, -?1i?9i?
100.0042.30 1 51.59
34.288.02
4.04
39.71
125.2116.9142.5
DRUSTVENE DJELATNOSTI
Struktura
1997. 1998.
130.03 130.3113.30
116.7330.03
100.0095.11
135.41 94.49
11.02119.2930.31
100.00100.7699.94
Indeks
18S?(f?7i118.1
97.6
120.4118.9117.8124.8124.6
11.88 173.1 0.62 0.81 154.84.99 1 144.4 2.86 4.98
19.87 1 18.14 106.7
23.915.30
43.61
23.13 113.05.39
41.94
27.15 27.9516.4717.38
-10.15
118.8112.4120.3
13.991 99.217.74
-13.56-2,47! . . -8.08
1.63 1.19
4.48 6.17
0.58 0.69
33.68 31.7514.22
19.46
119.3 -0.63
14.27
17.49-0.74
156.0! -31 .01 1 -38.19
205.486.4
162.3
140.9111.1
118.2
105.8137.2
145.1381.9' 9,58 1 0,74! -150.5
Broj66/1998.
I pored takvih odnosa u financijskoj sferi, tendencija agregatnog rastaindustrijske proizvodnje i dalje se odrzava, iako su je kretanja tijekommjeseca lipnja znacajno usporila. Desezonirana razina proizvodnje u tornmjesecu za 1.1% je, naime, niza od prosjecne u razdoblju sijecanj-svibanj, sto je usporilo trendnu stopu u torn mjesecu na samo 0.1%odrazavajuci se i na usporavanje prosjecne trendne stope rasta u cijelomprvom polugodistu ove godine na 0.26% mjesecno, nakon 0.6% kolikoje iznosila tijekom 1997. i na pocetku 1998. godine. Na to usporavanjedominantno je u lipnju utjecao pad trendne razine proizvodnje uprehrambenoj industriji za 0.7%, nakon sto je u prvih pet mjeseci onarasla po prosjecnoj trendnoj stopi od 1.8% mjesecno. Time supotencirani agregatni efekti dosadasnjih tendencija smanjivanjaproizvodnji u izdavackoj djelatnosti (ona se smanjuje od listopada proslegodine po prosjecnoj stopi od 1% mjesecno), proizvodnji namjestaja (odlipnja prosle godine po stopi od 1.5% mjesecno), proizvodnji papira (odkolovoza prosle godine po stopi od 2.2% mjesecno) te u proizvodnjikozne obuce i galanterije (od travnja prosle godine po stopi od 0.8%mjesecno).
Nasuprot takvim silaznim parcijalnim tendencijama - kojima treba dodatii vec trogodisnji pad proizvodnje nafte i zemnog plina te silaznu fazu uoscilacijama proizvodnje naftnih derivata - agregatnu tendenciju rastaukupne industrijske proizvodnje u prvom polugodistu ove godine i daljeprvenstveno podrzava (uz do svibnja kumulirane efekte rasta proizvodnjeu prehrambenoj industriji) nastavak pocetkom 1997. godine zapocetograsta proizvodnje u metalnom kompleksu. Tako, proizvodnja metalaraste u ovoj godini po trendnoj stopi od 1.5% mjesecno, proizvodnjaproizvoda od metala po 2.1%, a proizvodnja strojeva i uredaja po stopiod 1.8% mjesecno, dok proizvodnja elektricnih strojeva i aparata teproizvodnja ostalih prijevoznih sredstava pocinju stagnirati sredinomgodine nakon sto su do travnja rasle po trendnim stopama od 2.7 i 1.7%mjesecno.
PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA
Od ostalih znacajnijih grana, proizvodnja u kemijskoj industriji raste potrendnoj stopi od 0.3%, proizvodnja ostalih nemetalnih minerala po1.8%, a - nakon stagnacije i pada krajem prosle godine - proizvodnjaodjece raste po stopi od 0.8% mjesecno, dok proizvodnja proizvoda odgume i plastike zaustavlja rast i pocinje stagnirati. Kao rezultatnta takvihobiljezja kretanja proizvodnji u kljucnim granama, desezonirana razinaukupne industrijske proizvodnje visa je u prvom polugodiste ove uodnosu na prosjek prosle godine za 3.1%, a u odnosu na isto razdobljete godine visa za 5.7%. U okviru toga, medugodisnja razina proizvodnjevisa je u proizvodnji metala za 24.5%, u proizvodnji metalnih proizvodaza 14.3%, u proizvodnji strojeva i uredaja za 11.5%, u proizvodnjielektricnoh strojeva i aparata za 18.2%, a u proizvodnji ostalihprijevoznih sredstava za 23.9%.
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA (1992=100)
—O—original • -desezonir. ' •trend
Broj 667 1998.
Nadprosjecni rast proizvodnje strojeva i uredaja, ostalih prijevoznihsredstava te metala pracen je, pri tome, i nadprosjecnim povecanjemvrijednosti izvoza proizvoda tih grana ( za 16.2, 141.9 i 4.4%), dok kodostalih grana koje ostvaruju znacajniji medugodisnji rast proizvodnjeimpuls tome i dalje prvenstveno dolazi s domeceg trzista. To se prijesvega odnosi na proizvodnju kemijskih proizvoda (rast proizvodnje za6.3% uz smanjenje izvoza za 3.2%), proizvodnju proizvoda od gume iplastike (10.5; -6.9%), proizvodnju nemetalnih minerala (21.7; -13.7%),proizvodnju elektricnih strojeva i aparata (18.2; -3.4%), proizvodnjuproizvoda od metala (14.3; -3.4%), proizvodnju proizvoda od drva (4.9;-19.6%) te na proizvodnju hrane (5.9; -7.2%). Za razliku od njih, padproizvodnje pracen istodobnim smanjenjem izvoza prisutan je uproizvodnji namjestaja (-8.7; -20.3%) te u proizvodnji kozne obuce igalanterije (-3.4; -12.8%), dok - uz smanjenje vrijednosti izvoza za 3.6% -prosjecna razina proizvodnje odjece u prvom polugodistu ove godine neodstupa signifikantno od razine ostvarene u istom razdoblju proslegodine (rast za 0.7%).
Uz takve razlike izmedu grana, ukupna vrijednost robnog izvoza u prvihsest mjeseci ove godine (2175.7 mil. USD) zadrzala je razinu iz istograzdoblja prosle godine (rast za 0.1%), sto - imajuci na umuunutargodisnju strukturu izvoza u 1997. godini - daje razinu godisnjegrasta od 4.3% prema originalnim i 6.6% prema desezoniranimpodacima. Istodobno, robni uvoz (4119.0 mil.USD) koji je u odnosu naostvaren u prvom polugodistu prosle godine nizi za 2.3%, krece se nagodisnjoj razini za 9.5% prema originalnim i za 3.4% premadesezoniranim podacima nizoj od proslogodisnje, tako da - s obzirom naizrazito visok uvoz krajem prosle godine da bi se izbjeglo placanje porezana dodanu vrijednost i sukladno tome nizi uvoz u prva dva mjeseca ovegodine - on u cijelini i dalje relativno stagnira na prosjecnoj mjesecnojdesezoniranoj razini koja je za oko 355 mil. USD ili za 95% visa ododgovarajuce mjesecne vrijednosti robnog izvoza.
PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA JL7
ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM
•Izvoz Uvoz
U uvjetima deprecijacije nominalnog tecaja, rasta kamatnih stopa tepovecanja udjela poreza u strukturi raspodjele novostvorene vrijednosti,odnosno povecanja ukupnih troskova poslovanja privrede, takav uvoz -u cijoj strukturi proizvodi za siroku potrosnju ucestvuju sa 19.4%, aintermedijarni proizvodi (osim energije) sa 32.6% - i dalje predstavljaznacajan cinitelj odrzavanja relativne stabilnosti cijena na domacemtrzistu. Nakon smanjenja u srpnju za 0.2% pod utjecajem nizih cijenapoljoprivrednih proizvoda, cijene na malo ukupno su povecane u prvihsedam ovogodisnjih mjeseci za 3.6% (od cega u sijecnju za 2.4%) i za6.1% su vise nego u istom mjesecu prosle godine - koliko otuda (uzrelativnu stagnaciju tijekom ove godine) iznosi i medugodisnja razinarealne aprecijacije tecaja kune u odnosu na kosaru valuta.
Broj 66 / 1998.
Tablica 2POKAZATELJI PRIVREDNIH KRETANJA
U RAZDOBLJU SIJECANJ-TRAVANJ 1998. •- Indeksi realne razine
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA- rudarstvo- preradivacka ind.- el. energija, plin, voda
TURIZAM (nocenja)*IZVOZ ROBAUVOZ ROBA
1997.1996.
106.899.7
103.9124.2141.396.2
117.1MASA NETO PLACA 112.3NETO NOVCANI PRIMICI PRIVREDE 113.7PRIHODI PRORACUNA I FONDOVA 108.4ZAPOSLENOST*PRIMARNI NOVACNOVCANA MASAUKUPNA LIKVIDNA SREDSTVACIJENE PROIZVOD. U IND.CIJENE NA MALOTECAJ - DEM
- USD
95.8120.0
Nil 1997.
106.3
VI 1997.
102.7100.3 j 90.1106.9 101.8106.6 109.988.191.6
89.0102.7
94.6 97.9104.9 105.2108.8 96.4123.497.0
110.3123.0 111.3
|
139.0102.3103.695.0
126.199.5
105.693.6
118.3
l-M-1997.
105.7 f98.3 l:
106.4 •103.8 I102.9 t96.2 (97.7 \
106.0 ;.100.0117.4 j
96.3 96.7 }100.1 107.6105.0 108.4 1116.9
99.7105.896.2
122.499.6
105.794.5
109.9 102.2 101.0 I 101.0
1 sijecanj-svibanj
IND
US
TR
IJS
KA
P
RO
IZV
OD
NJA
- U
KU
PN
O -
J0
1000-1
OO
13
67
91
11
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
92
I 93
I
94
I 96
I
96
I
97
I 98
I
- P
RE
RA
DJIV
AC
KA
IN
DU
ST
RIJ
A -
S
1000-1
OO
13O
126
12O
116
110
106
100
96
9O
SB
I i
11
I I
I I I
I 1
1 I
i I i
11
11 I
11
11 i
I '
I '
I I 1
1 I
11 i
I i
I i
I '
I i
I i
I i
11 I
11
' I
' I 1
1 ' I
' I
' I '
I i 1
1 I i M
I1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
I 92
I 93
I 94
I 96
I 98
I
97
I 98 I
- R
UD
AR
ST
VO
I
VA
DJE
NJE -
13
67
91
1 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11
1
36
I 92
I 93
I 94
I 96
I 98
I 97
I 98
I
- O
PS
KR
BA
E
L. E
NE
RQ
., P
LIN
OM
I V
OD
OM
-
ISO
17O
130
120
110
1OO
go
so
7O
['
I ' I
' I ''
I ' I
' I '
I' I
' I'
\'
I' I
' I '
I '
i ' I
' I '
I '
I ' I
' I '
I ' I
' I
' I '
I ' I
' I ' I'
I'
I ' I '
I '
I ' I
' I '
I '
I I1
36
79
11 1
36
78
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11
13
6!
92
I 93
I 94
I 96
I 98
I
97
I 98
I
OR
IGIN
ALN
I P
OD
AC
ID
ES
EZ
ON
IRA
NO
TR
EN
D -
CIK
LU
S
IND
US
TR
IJS
KA
PR
OIZ
VO
DN
JA
- V
AD
JE
NJE
UQ
LJE
NA
I L
IQN
ITA
(O
.O2)
-
ISO
160
14O
12O
1OO
40 I
' I'
I' I'
I' I' I' I'
I' I' I
' I'
I' I ' I
' I'
I' I ' I
' I' I' I'
I' I'
I' I'
I' I'
I ' I'
I '
I' I
' I'
I' I'
I' I'
I1 3
57
81
11
36
78
11
1 3
6 7
81
11 3
87
81
11 3
87
81
11 3
87
81
11 3
8I
82
I 83
I
84
I 88
I
88
I
87
I 88 I
- V
AD
JE
NJE
NA
FT
E I
ZE
MN
OQ
PL
INA
(1
.92)
-
5O
I' I
' I '
I' I
' I
' I' I' I
' I
' I'
I '
I' 1
1 I'
I' I'
I'
I ' I
' I'
I '
I ' I
' I
' I'
I ' I
' I'
I' I'
I' I'
I'
11 1
11 1
1 '
111
36
78
11 1
36
78
11
13
S7
81
1 1
36
78
11 1
35
78
11 1
36
78
11 1
38
i 82
I
83
I
84
I
85
I
86
I
87
I
88
I
- V
AD
JE
NJE
O3T
AL
IH R
UD
A I
KA
ME
NA
(O
.88)
X
1*C
»-1O
O
166
135
116
86
75
'I'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
'l'l
35
78
111 3
67
81
11 3
67
8111 3
57
81
11 3
67
81
11
36
78
11
1 3
682
I 83
I
84
I
86
I 88
I
87
I
86
I
OR
IGIN
ALN
I P
OD
AC
ID
ES
E2O
NIR
AN
OT
RE
ND
-C
IKLU
S
IND
US
TR
IJS
KA
PR
OIZ
VO
DN
JA
- P
RO
IZV
OD
NJA
H
RA
NE
I P
ICA
(2
O.1
5)
-
7O
I
' I'
I' I'
I '
I ' I'
I'
I '
I ' I
' I
' I '
I ' I
' I
' I'
I '
I ' I'
I '
I' I
' I' I
' I
' I
' I '
I '
I '
I ' I
' I'
I '
I ' I
' I'
I'
I '1
35
TS
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
35
79
11 1
36
79
11 1
35
79
11
13
5I
82
I
93
I
94
I
95
I
96
I
97
I
88
I
- P
RO
IZV
OD
NJA
TE
KS
TIL
A (1
.89)
-
11
O
100 eo 80
7O
60
I
' I'
I ' I'
I' I'
I'
I '
I ' I
' I
' I '
I ' I
' I
' I '
I' I
' I
' I'
I '
I 1
1' I
' I •
I'
I '
I '
I ' I
' I
' I
' I '
I '
I ' I
' I
' I'
I1
35
79
11 1
36
79
11 1
35
79
11 1
36
79
11
13
57
91
1 1
36
79
11
1
35
I 92
I 83
I 94
I 96
I 88
I
87
I 88 I
- P
RO
IZV
. D
UH
AN
SK
IH P
RO
IZV
OD
A (
1.4
9)
-
1 3
5 7
CI
92
57
91
1 1
35
79
11 1
36
79
11 1
35
79
11
13
694
I 86
I
86
I
87
I 98 I
- P
RO
IZV
OD
NJA
O
DJE
CE
(4.4
1)
-
I3
67
91
1 1
36
79
11
13
57
91
1 1
36
79
11 1
35
79
11 1
35
79
11 1
36
92
I
93
I
94
I
95
I
86
I
97
I
98
I
OR
IGIN
ALN
I P
OD
AC
ID
ES
EZ
ON
IRA
NO
TR
EN
D -
CIK
LUS
IND
US
TR
IJS
KA
P
RO
IZV
OD
NJA
- P
RE
R.
KO
ZE
I I
ZR
AD
A O
BU
CE
(1
.33)
-
13
57
9 1
1 1
36
79 «
13
67
9 1
1 1
36
79
11 1
S6
70
11 1
36
79
11 1
36
I 82
I
93
I
84
I
86
I
SB
I
87
I
88
I
- P
R. C
EL
UL
QZ
E.
PA
PIR
A I
PR
. (2
.O4
) -
135
126
116
1O
6
86
86
IS 1W
B-1
0O
13
67
01
1 1
36
78
11
13
67
81
1 1
36
78
11 1
36
78
11 1
36
78
1I
92
I 83
1
94
I 86
I 88
I
87
13
5I
88
I
- P
RE
RA
DA
DR
VA
. O
SIM
NA
MJE
ST
AJA
(1.8
6)
-
13
57
81
1 1
35
78
11 1
36
78
11 1
36
78
11 1
36
78
11 1
36
78
11
13
682
I
93
I
84
I
86
I
96
I
97
I
96
I
- IZ
DA
VA
CK
A I
TIS
KA
RS
KA
DJ. (
7.O
7)
-IB
10B
B-1
0O
13
67
9 1
1 1
36
79
1I
82
I
S3
11
35
78
1I
94
13
57
8 1
1 1
36
79
11 1
36
79
11
1
36
I 86
!
96
I
97
I
98
I
OR
IGIN
ALN
I P
OD
AC
ID
ES
EZ
ON
IRA
NO
TR
EN
D -
CIK
LUS
IND
US
TR
IJS
KA
PR
OIZ
VO
DN
JA
PR
. K
OK
SA
. N
AF
TN
IH D
ER
IVA
TA
(3
.26)
- JB i
aaa-1
00
130
12
O
1 1
0
100
80
BO
7O eo 6O
I '
I ' I
' I
' I ' I ' I
' I
' I'
I ' I
' I' I'
I ' I
' I
' I ' I
' I
' I '
I ' I
' I '
I' I
' I
' I ' I
' I
' I ' I
' I'
I ' I
' I ' I
' I
' I '
I1
35
79
11 1
36
79
11
13
67
9 1
1 1
35
79
11 1
36
79
11 1
35
79
11 1
36
I 92
I
93
I
94
I 96
I 88
I
97
I 98 I
- P
R. P
RO
IZV
OD
A O
D G
UM
E I
PL
AS
X2.7
3)
-JO 1B
BC
-100
13
67
91
11
36
79
11 1
36
79
11 1
35
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11
13
692
I
93
I
94
I
96
I
96
I
97
I
98
I
- P
R. K
EM
IKA
LIJ
A I
KE
M.
PR
OIZ
V.(
8.6
1)
-JO 1B
9B
-100
1*
O
13
0
12
O
110
1O
O
9O
SO
70
eo
I' I
' I' I
' I' I
' I' I
' I' I
' I' I
' I' I
' I' i
' I' I
' i' I
' I' I
' 111
1111
111
1' 11
1' 1
1111
11' 1
1111
11' 1
11
36
79
11 1
36
79
11
13
67
91
11
36
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
36
I 92
I
93
I
94
I
96
I
96
I
97
I
98
I
- P
R. O
ST
. N
EM
ET
. M
INE
RA
LN
IH P
RX
4.4
O)
-je
I«B
B-II
13
67
9 1
1 1
36
79
11 1
35
79
11 1
36
79
11 1
36
79
11 1
35
79
11
1
35
I 92
I 93
I 94
I 96
I 98
I
87
I 98
I
OR
IGIN
ALN
I P
OD
AC
ID
ES
EZ
ON
IRA
NO
TR
EN
D -
CIK
LU
S00
IND
US
TR
IJS
KA
P
RO
IZV
OD
NJA
to
- P
RO
IZV
OD
NJA
M
ET
AL
A (1.4
7)
-JO 1»«OOO
iao
16O
14O
13O
12O
110
1OO eo ao 70
13
57
91
11
35
70
11
13
67
91
1 1
36
79
11
13
67
91
11
36
79
1I
92
I 93
I 94
I 96
96
I 97
11
36
I 93
I
- P
RO
IZV
. S
TR
OJE
VA
I U
RE
DJA
JA
(2.8
8)
-
60
I' I
' I
' I
' I '
I' I
' I
' I'
I '
I ' I
' I'
I'
I ' I ' I
' I ' I'
I '
I ' I
' I
' I ' I' I
' I
' I'
I'
I ' I
' I ' I
' I'
I '
I ' I
' I' I
'1
36
79
11 1
35
79
11 1
36
79
11 1
35
79
11 1
36
79
11
13
67
91
1 1
36
I 92
I 93
I 94
I
96
I 96
I
97
I 98
I
- P
RO
IZV
.PR
.OD
ME
TA
LA
, O
SIM
ST
R.
(4.4
S)
I3
57
91
11
36
79
11
13
67
91
1 1
35
79
11
13
S7
91
11
36
79
11 1
36
92
! 93
I
94
I 96
I
96
I 97
I
93
I
- P
RO
IZV
. U
RE
D.S
TR
.I R
AC
UN
AL
A (
O.8
5)
-
ol'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'i'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l1
13
67
9 1
11
3
67
91
11 3
6 7
91
11
35
79
11
1 3
87
91
11
35
79
11 1
35
I 92
I
93
I
94
I
96
I
95
I 97
I
98
I
a 0
OR
IGIN
ALN
I P
OD
AC
ID
ES
EZ
ON
IRA
NO
TR
EN
D -
CIK
LUS
IND
US
TR
IJS
KA
PR
OIZ
VO
DN
JA
"0 50
- P
RO
IZV
. E
L. S
TR
. I
AP
AR
AT
A (3
.23)
-
140
13O
120
11O
1OO
00 ao TO
I' I'
I' I' I' I'
I '
I' I
' I' I
' I
' I' I '
I3
67
81
11
36
78
11 1
36
78
11
13
67
81
11
36
78
11 1
36
78
11
13
6i
82
I
83
I
84
I 86
I 86
I
87
I 88
I
- P
RO
IZV
.ME
D..P
RE
CIZ
NIH
,OP
T.IN
S.(0.8
5) -
220
2O
O
180
100
14O
12O
100
ao eo
13
67
81
1 1
36
78
11 1
36
78
11
13
67
81
1 1
36
78
11 1
36
78
TI1
36
I 82
I
83
I 84
I
86
I 86
I
87
I 88 I
- P
RO
IZV
.RT
V I
KO
MU
NIK
. A
PA
RA
TA
(2.2
9)
-
200
ISO
100 so
ol'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'i'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l'
l'l
13
67
01
11
36
70
11
13
67
01
11
36
78
11
13
67
81
11
36
78
11
13
6I
82
I 83
I
84
I
86
I
8B
I
87
I 88 I
- P
RO
IZV
.MO
TO
RN
IH V
OZ
..P
RIK
. (1
.33)
-
M'l'I'I'I'I'I'I'I'I'I'I'I'I'I'l'I'I'I'I'I'I'I'I'I'I'IT
I'I'I'I'I'I'I'I'I'l
1
I 3
6 7
811 1
36
7 8
11 1
36 7
8 1
11 3
67
81
11 3
6 7
81
11
36
7 0
11 1
36
] 82
I
83
I 84
I 86
I
86
I
87
I S
B I
OR
IGIN
ALN
I P
OD
AC
ID
ES
EZ
ON
IRA
NO
TR
EN
D -
CIK
LUS
ICO Icn
IND
US
TR
IJS
KA
PR
OIZ
VO
DN
JA
IK)
- P
RO
IZV
.OS
TA
LIH
PR
IJE
V.S
RE
D.C
4.1
8) -
13
67
8 1
1 1
36
79
11
13
67
91
1 1
35
79
11"
)I
92
I
93
I
84
1
O
H
I1
13
0I
98
I
- R
EC
IKL
AZ
A (
O.7
6)
-je
isa
s-io
o
13
67
9I
921
13
67
9 1
1 1
35
79
11 1
35
79
11
13
67
91
11
36
79
11
13
5I
93
I
94
I
96
I
96
I
97
I
98
I
- P
RO
IZV
. N
AM
JE
ST
AJA
(3.4
1)
-
17O
160
160
14O
13O
12O
110
100
9O
80
ja I
BB
S-IO
O
'I'l
'l'l
'l'l
'l'i
'l '
I''I
'l'l
'l'l
'l'l
' M
l1
13
57
9 1
1 1
36
79
11 1
36
79
11
13
67
9 1
1 1
36
79
11 1
35
79
11 1
35
I 92
I
93
I 94
I
96
I 96
I
97
I 98
I
OP
SK
RB
A E
L.E
N.,P
LIN
OM
,T.V
OD
OM
(9.S
7)
-JO
1H
B-1
OO
1357911 13679 11 13679 11 136791
I 92
I
93
I 94
I
961
36
79
11 1
36
79
11
13
5I
98
I 97
I
98
I
OR
IGIN
ALN
I P
OD
AC
ID
ES
E2O
NIR
AN
OT
RE
ND
-C
IKLU
Svo vo 00
