Šibenik, u s u b o t i 15. prosinca 1906. Br. 51 .

PrsdpiM van" Šibenika

Pradplata u Šibeniku .sa donašanjem lista u kucn ednaka je kao i van Šibenika.

dini broj stoji 6 para. VATSKi MEČ I Z L A Z ! S V A k E

Predplate i pisma šalju se Uredništvu. Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne vraćaju. Oglasi, pr l -obćena pisma, zahvale itd. tiskaiu se po 20 para redak =» = ili pe pogodbi. <= =

U B O T E U Z A J I R l

Novi izbori i novi kandidat i . Prvi izbori za carevinsko vieće sliediti će

»niflju novog izbornog reda na temelju ob-

i Jednakog pravuAgl&s*. To će reći. , 'I*, će

birati svi punoljetni^ muškarci bez obzira koliko

plaćaju:>poreza i svi da će imati jednaki glas.

(ivini načinom u izborim će sudjelovati

mnogo vise svieta nego do sada, te imućnici,

bogataši, trgovci, lili vari, veliki posjednici neće

imali onog upliva na izbore kojega su imali do

,da. II izborima neće ni Obćine imati onog

i kojega su do sada imale. Odlučivat će

množina, radništvo i težaštvo, dakle oni koji

imali više pristaša u uuiožtvu biti će i

ini.

Do ovih izbora u Dalmaciji su odlučivale

,nke, a u njima opet vodje, a vodje su bili

i koje smo spomenuli, većinom načelnici. Za

>štvo se obično nijedni pitalo, jer gdje prvi

bi i većina izbornika. Može biti da će ovo

ije još potrajati i novim [izbornim redom, jer

sviet nije naučen na političku borbu, ona-

kakova mora da sliedi kad fte udomi nov

I Prva stvar koja će morati nastupiti jest

nizanja ¡1 onda agitacija. Ni jedne ni druge

mo još za pravo imali u Dalmaciji'. Kovini

izbornim redom one dvie poluge stranačkog ži­

vota bit će udomljene i kod nas.

*Vodje stranaka ^morati će u puk i tu će

razvijati program svoga rada. Tu će oni

tati da rade te njihova stranka zahvati čim

nmo/.tvo. čim više pristaša. Morati će i

•ju i djelom i perom

načela bvo e stranke

Ìo do sada bi se

za svoja "imceia

effo do sada. Je

ive komodno stanovište. Izmedju svojih vidje-

|iu položaju ili rodu izabrali bi odabranike,

;viet bi birao i ne pitajuč, jeli dobar taj

iranik i jeli koristuo da ga se bira. A u

nije bilo iii potrebito da se takva pitanja

stavljaju jer ovako ili onako ; skucala bi se

glasova. Na taj način doživljivalo se da

šesto izabiralo i otca i sina ili sina radi

ili ovoga i onoga jer je prijatelj ovomu ili

.mu, a nije se pitalo, jeli taj i taj sposoban,

za vri.'dio da zastupa narod.

Unapred in<>že biti i još toga, ali baš nije

dno da bude. Koga volja može u puk i tu

da pokaže na svoje djelovanje, na svoje-sposob­

nosti, na načela koja su ga vodila u radu, na

Stranku kojoj pripadao, na rad koji je za nju

do sada uložio. U obće sposobnost pojedinca nije

vezana na spone koje su do sada vladale u na­

šem političkom životu. A ni izbornici nisu ve­

zani na sve one verige koje su do sada vladale

u našem političkom mezevu.

Nego ipak čini nam se, da kod nas nije

još dovoljno pripravno tlo. Nisu izbornici još

vješti na javni život. Bit će za još mnogo vre­

mena starih mana, a nadoći će i novih.

Radi toga ipak ostaje da je dobro i kori-

stno što se promienilo način naših političkih

borba. Jer kako proizlazi iz naravi stvari, stran­

ke će se približiti puku i nastojati će puk pri-

dizati. Politička borba donieti će sobom inteu-

sivno nastojanje da se puk prosvietli, oslobodi

od sv;h .111 guć h obstojećih veriga. SLr.mke će

se u radu morati natjecati i koja bude više ra­

dila, više će zaslužiti, više će imati odaziva. Ona

će vladati. Nastupit će ono doba kad će rad,

organizacija, slavili jjobj.edu.

Tako bi moralo biti već i danas, ali kako

smo rekli organizacije a ni pravog rada nema.

To kao da uvidjajn njeki ter njeki, pa se već

raznose po novinam novi kandidati, koji očito

je da računaju na našu posvemašnju disorgani-

zanju i hoće da u ovim obstojnostim odskoče.

Nego oni kao da računaju da je dosta izjaviti

86 za stanoviti program ili da im je dosta po­

kazati na otca. Ali izbornici trebalo bi da ih

pitaju za rad narodni, a taj nije ni činovn.čko

mjesto ni udoban život u Beču ili kojem drugom

gradu.

Pravi rad sastoji se 11 svakidašnjoj borbi i

svagdanjem nastojanju da se puk pridigne i po­

litički 1 gospodarstveno i moralno. Sastoji se u

žrtvam u naporu svagdanje borbe. I u istinu,

ako si' na to ne bude gledalo,, niknut će no­

vim izbornim redom kandidata ko gljiva, a. bit

će himni puno grdji nego su bili dosadašnji.

lmidjii novih kandidata, čija se imena pro­

nose, takovih radnika nema, pa se čudimo nji­

hovoj preuzetnosfi, a još više b i ' se Čudili iz­

bornicima koji bi ih ozbiljno uzeli pa izabrali.

Tko je do jučer gledao samo sebe,- tko je

do jučer samo za se radio, tko je do jučer znao

kriti svoj«, uvjerenje, tko je do jučer znao samo

ulagivati se i služiti sistemu radi sebe, može

-'imati ^smionosti da se iztiće i kandidira, ali

toliko neznanja i nepoštovanja medju izbornici­

ma nesiiine biti. da bi ih se bilo, gdje i bilo

...I koga nosilo i izabralo.

Nova izborna era, uko ne bude era na-

predka i izticanja rada neće nam biti od koristi

111 za uiišc narodno pregnuće

Kadi toga naše naktnjanje u ovoj dovoj

izbornoj nastajućoj borbi biti će, da se uzćuva

napredak na bolje i iztiće zasluga odnosno rad

i stranaka 1 pojedinaca.

Proti smionosti samoživaca biti ćemo uvjek

a najskoli kad još i posižu za pe zasluženim

mandatima.

() I) a I a U S i I) e n i k u.

K a k o javisnio u zadnjem broju, do malo

m i ; , | a lij ae naći u Šibeniku naročita ko­

misija, kojoj je zadatak do konačno udredi 0-

snovu za izgradnjo šibenske obale,n te u obće

za izvedenje svih potrebitih lučkih radja.

ovoga 'puta ovu komisiju predtiće glas,

koji kao da-hoće da> uvjeri, en će se što prije

sigurno započeti projektiranim radom. Velimo

tako jer će, se u toj komisiji jur obstojeća 0-

snova samo popuniti, do potrebe popraviti. Mi

vrlo dobro znamo • u koja smo doba, ]»a kako

nismo vični vjerovati u nikoja bečka obećanja,

tako 'se ni ovog puta ue podajemo naivnosti.

4 , . r baš onda, kad nam se je najviše sa mutnog

Dunava obećavalo, najmanje nam se. davalo; .0-

stajali smo uviek• uaprosto izigrani.

Ovaj put pak 'moramo biti još najoprezniji

jer, kako rekosmo, uvjeravanja predtiču komisiju

u obilnoj mjeri, a dolaze, u doba, kad se ne­

prestano dobacuju liepe rieči o-''milijunima za

Dalmaciju'. ' : ' ' "

Nego. bilo kako bilo, nama je da. konsta-

tujemo samo to, da je današnje stanje naše

pbale najgrd'nija obtužba proti pomorskoj vladi,

Bvoja je ovu .znamenitu i njoj toli unosnu luku

jmahoin zapostavila, z uemarila, krpajući je ko

4)d milosti-ondje i to samo" onda kad je znala,

da\ bi bez toga morala kasnije uložiti.mnogo

vjšd za. nuždne popravke.Obala u Šibeniku s

ono u grdnom prikrpiiiom drvene ćuprije na naj-

vidi ijem i najprometnijerii njezinom dielu rječit

je dokaz, da je pomorska vlast ko nauiuire od-

. gadiala i odklanjala. svaki ozbiljuji podli vat, oko

njflnog uredjenja, pa ako danas zbilja misli preći

n a p r a v i , radikalni rad na ozbiljnu' gradnju pri­

stojne, i prostrane obale, to ona sam... misli iz-

puniti svoju dužnost i ništa drugo«-- Kažemo :

mifsli izpuniti, jer. od- mišljenja do • ruihv- razlika

je'golema.- a golemost tih razlika poznajemo mi

vrlo. dobro po. izkustvu. ' . / , ^ ;

1 Pred dolazak spomenute i komisije hoćemo

dal nešto nap'Onienetiin. radi čega baš i napisasnio

"U

l ' rvn svega ..hoćemo da,, rečemo, kako nam

:moguć«..vjerovati^, što 'inače:.iču>jemoy r da |će

komisija i <t tome'razpravTjati. koliko će i kako

Će M'iaiuie mjes'tna otićiria doprinieti za i.zvedeujc

lučkih radnja. Takova tražbina ne samo s t o bi

bila u sebi siuii^na. već bi značila odmah a

priori, da u Heloj si vari nema. ništa ozbiljna.

Jer pri jednoj radirji'''takove iVaravi; za koju

treba potrošiti' ne na stotine" Ve£ "ml štofiueJK-

Jju.ui,. z.t'uijV «di ! *H&* jedne »Obćin«^ ti.. d*i.wšu;je

težko dobav kad -narod 11 i Dahnacnji 'prevaljuje

obale, bio bi iià|r

li-v. koji bi. o.Uv,;

morske vlasti-za

liei bi se iztak'i

da je i ovaj put

komedija.

tako sla

pitimj*

ih.prinćse 1 -radu ii nas bez .smisla, zal vrem

io razpojožeuje ip »*' 'r Ini

da bismu-odiria.

glasini i jasniM-e,

r koj

m.Jh.

i s i j e s a m o pro. a i stove

žira. aravu... sudjelov it

i p $ nekoji zanimaui z

g svieta. Njima < pazk;

po,nor>ke .vlade ' l.i.lio om prigodom mo a ziti (

gradjanstva i trgovačko

dakako bit prikazana 01

bit će zapitani za muk

(Ja se svi pokažu t o l i k o oprezni i t o l i k o prakti­

čni, da ne'bi ničim prejudicirali t o l i k o obećanoj

radnji. . , < - . / , > . « » h 1 •' . . • • -.

lk>datci, promjene, izjnavri. |.r...'inake mo­

raju ovog puta posvema Izostati. Nitko iz gra-

djanstva'ne bi morao u tom [.ogledu ništa izr

nieti, ništa opaziti, već pustiti v-JadtU,, da, svpju

osnovu, ako je ozbiljna,.-prosto i d o k r a j a iz r

vede, samo'da vidimo taj "rad, samo da se \e.-

Inače, kad bi se iznosili dixlatci, primijene;

izpravci, preinake i što takova, dogodilo bi se

sigurno ono, što se je dogadjalo i do sada, t.

j . da bi vlada uzela na znanje sve,. te even­

tualne opazke, pa bi se sa svojom osnovom opet

za njekoliko godina vratila proučavanju stvari i

tim bi se njoj da., najljepši povod, najbolji raz­

log, da još jednom otegne stvar, .da ju odgodi

do njezine volje.

Prepustimo sve njoj. Ona će trošiti, neka

6na,rad.i, .kak^se . njoj najzgodnije «-iui. ; Učini

li- što pogrešnu^-ona će sama to . s vremenom :

popraviti, ona'" c e ' r u š i t i , : pa će barem ratliti.

raditi će dotle, dok sve ue uredi, kako bude

trebalo; Redajmo joj prilike ni uzroka, da radi

naših kojekakvih želja, koje inače ona nije ni­

kad podpnno uv.iživala, trgue natrag svojini

naumom i da joj dademo temelja, da se oprav­

dava i 11 buduće.

Tako mi mislimo, a kako će mislit komi­

sija, kako |.oiiiorska, 'vlada '— to je njiliov po­

sao. — Mi ćemo bit tu, da na sve pazimo, pa

da u svako zgodno doba rečemo svoju otvoreno,

kao' danas, i da ožigošemo svaki vladin poku­

šaj, koji bi i unapred išao za tim, da nas samo

zavara obećanjima i prividnostima.

K 11 j i z 0 v 11 e I) r i g o .

od njeko doba kao da se kod nas, osobito

II Daluiaciji, ne vodi ve.'- nikakvu briga 0 knji­

ževnoj stagnaciji, koja se opažii i koja još ničim

ne da. naslućivati, da bi okolnosti i prilike 1110-

gJe;:okrenuti na lud je.. Nitko u nas Viši i ne

pita, e.nuu- nemartiio ktiji'zevnog lista, koji bi

pristupao; u naše .obitelji, u naša družtva. u naše

javne, jokule-i izpuuio- onu prazninu, koju za

sobom; ostaviše .u 1 posljednje dobu J - k r a " , . .I jo -

yor- a navlastito: .N^ivi. A'i.vk-, a k o 1 u nikako

ue u i o z e d a izpuni dubrovački r^i'd.j" ma ko­

l iko-se za nj ..raiiht i: nastojalo, da. mu se pro­

širi broj čitatelja. — Mi se u ob.-e ž.nk.volja-

vanpjv kad. u kafanania naidjeino na dobar be-

letristički, talijanski, .•francuzki ili rak njemački

časopis, i kao da ue marimo -već ni potaknuti

pitan/e 0 pokrenuću hrvatskog literarnog lista,

koji nam je . sa-.svakog pi.gleda toliko potrebit.

t.'jer takovi listovi, koji danas kod

izlaze kao n. p . ' „Procvjeta u ..Sa-

.. Hrvatska Smotra". ..Dom i Sviet -

;oješta.' ni najmanje ne mogu da udovolji., a

ju nešto' iz patriotizma, nešto iz ob­

li svojoj kući hrvatsko štivo.

g j j » i i kad samo gdjedje pa.„- po koja o-

iCo.ji prigovor ovoj stagnaciji, ali o-

ivrši samo na tome. Nigdje nije opa-

i; odi lične akcije, da se uzkrisi barem

kod nas u Dalmaciji dobar književni list. -i da

,se tim. ukloni zazor, koji pada 11a nas samo s

nemara, a nikako sa. nesposobnosti, da pokrenemo

i takova šta jer b sposobnosti dadosmo već do­

sta (tepih i neosporivih primjera.

„Matica Dalmatinska" u ovakom pitanju

•prikaziva nam s.ekao ostarjela, iznemogla kuka,

koja nikako';- ma koliko je pitali i tetošili, m-

može da'snese željeno jaje. Ona se jednostavno

koprca, izuiedj odluke, i neodluke, pa je u tome

najviše žaliti upravo to, što se nitko ne će da

prihvati inače harnog posla, da njezinim životom

malko prodrma, da joj povrati u taj život nove

snage i, novih poriva, pa da počne djelovati, ko

što po dužnosti svojoj mora i ko što može ob­

zirom na liepa sredstva, kojima nc/polaže.

Ali, ako jedna ustanova, ko sto je „Ma­

tica Dalmatinska" ne će da se za stvar zauzme,

onda i.ije čudo, što u obće kod nas opada za­

nimanje ovakove ruke i što ostajemo uviek na

jučerašnjoj.

Jednom se bio pronio glas, da će „Matica

Dalmatinska" pokušati iznova s izdavanjem knji­

ževnog lista i da će ga povjeriti uvaženu knji­

ževniku. Nasuprot, poslie smrti njezina „Gla­

snika" ne samo što ne opažamo ništa, te bi nas

ubiedilo 0 istini log glasa, već ne vidimo, da

• bi se igdje ištu uradilo jpr'toiu pravcu. Ne poj­

mimo, za što u. pr. n /b i „Matica Dalmatinska*

mogla pokušati s ttfiavanjem književnog lista,

povjerivši ga p r s a t o m e i omiljeloine pjesniku

Dr. A. Tresići/avičiću f Tresić bi bio najpri­

kladniji urednik, jer se je kao takav već iztako,

itekavši jdće priznauje. /

^rekosmo samo, a na upravi je družtva

da odluči. Bilo kako mu drago, ostaje istina

bar to, da mu ovakove književne prilike, kakove

su danas, ne služe ni najmanje na čast, tim

više kad bi to družtvo zbilja moralo i moglo da

ih liepo poboljša.

No prene li se pak „Matica" iz svogdrie-

meža, doći će red na same književnike, da oni

porade oko osnutka dobra književnog lista. Od

družtva hrvatskih književnika u Zagrebu ne mo­

žemo očekivati/i da mi moglo ovu prazninu kod

no izpunja ni sa svojim

je u Dalmaciji gotovo sa-

. da bi akciju za tu mi-

i Tresić, oko kojega bi

skupilo sigurno opet ona

era, koja je kitila njegov

.kova ili slična lista danas

< c ijeino, a'trebujemo ga ne samo iz nužde

dobra štiva već i iz nužde, da nam književnici

budu imali svoju palestru.

Bez toga dogodjat ćo se i unapiied ono,

sto se na žalost danas dogadja, t. j . da su po­

zvani, dobri pisci zaboli koplje 11 ledinu, a da

su se nepozvani i slabi razjogunili i razmahati,

pišući svašta i svagdje, od čega koristi nikakve.

Dok smo imali „Vionac", „Nadu", „Novi

Viek" imali smo i krasnih belotristićkih radnja,

odkad ih nema, sve u nas utihnulo, kao da je

pomrlo sve, što perom micalo. To je najjači

doka.-/,, da trebamo dobar list, koji će okupit oko

sebe književne radnike i njihov rad primjerno

nagradjivati.

Al to ne smije samo da ostane pukom že­

ljom. Tu želju treba svakako ostvarati. Rodo«

Ijubiina i prijateljima naše liepa kujiga aa »rea

i na dušu!

nas ìzpuniti, joi

„Savremenikom",

svim nepoznat. M

sao imao pred i,

se, kao kriiižev:

II . Porotno zasjedanje. (nastava\).

Na 23 i l l u rečer svrSila je porotna rasprava proti Juri Biliću p. Mate iz Krkovica i družine radi zločina javnog nasilja otmicom i zločina silovanja, a koja bijaše započela —• kako je već bilo javljeno — ha 20 i l l . —- Na temelju izreke porotnika bila su šestorica obtuienika poste riješeni, a bioosngjenradi zločina javnog nasilja otmicom samo Relja Profcažijo rečeni Petar Vunić na 3 mjeseca teške tamntee.

U jutro pak isteg dana držala se rasprava proti Jakovu Sormacu Jovanovu iz Kanjana radi zločina krntije i teške tjelesne oglede; presjedao c. k. presj. M. pl. tirisogono, optužbu zastupao drž. odvj. Mar-eochia, a obranu odvi. kand. Subotič ; optuženik hi osugjen na 8 mjeseci teške tamnice.

Na 24J11 vodila se pod presjedanjem zem. savj. Velzeka rasprava proti Milošu Karabni p. Jo­vana iz Bratiškovaea radi zlečina silovanja; drž. ped-odvj. Dr. I. Ucovio kao javni tužitelj, a kao brani­telj Dr. I. Krstelj; opt. bi osugjen na godinu i po teške tamnice.

Na 26 i 27 studenog razprava proti Iliji Cr-nomsrkovieu iz Kotluše radi zločina ubojstva pod presjedanjem zem. lavj. Benkoriča ; optužbn zastupao zamjenik drž. odvjetnika Dr. TJcović, a branitelj bio Dr. Gazzari. Kako sti porotnici potvrdili pitanje 0 nnžnoj obrani, bi obfcuženik riješen;

Na' 28 i 2& ttudenog bila je rasprava proti braći Mati i Stipi Gojević. Bilić Jurinina it Kijeva radi zločina krivotvorenja novaca; predsjedao zem. savj. Velzek, optužbu zastupao drž. odvj. Mareoechia, a obranu odvj. Dr. Krstelj; po izreci porotnika op­tuženici bijahu riješeni.

Na 1, 2 i 3 t. mj. rasprava proti Dabov Fer-tunati ženi Matinoj iz Žirja radi zločina čedomor­stva ; javnost razprave bila je izključena. Predsjedao je zem. savj. Benković. Zamj. drž. odvj. Dr. Ucovič zastupao optužbu, a obranu odvj. Dr. Bakotič. Op­tuženica bila je riješena, jer su porotnici potvrdili pi­tanje postavljeno im u pogledu njezinog duševnog stanja pri učinu.

D O P I S I. sJiit.

Ni zadnje dvie predstave od .Bohème'] niflu bde bolje od prvih. Promjena od Musette i Mirni malo su pomogle, a kad računamo da za svlku 0-

peru pristupe na pozornicu po pet, šest primadonna, koje se mienjaju izmedju personala već prisutiog u Splitu, moramo zaključiti da nas poduzeće oblaruje pukim koristima za prve uloge.

Kazalište je unatoč tome dosta dobro co 1, -sijed velikog muzikalnog giada što v ni* 111 mjestu, gdje nema nikakovih zabav; večeri pak kad se predstavila „La Bohème" t Matošićem, radi radoznalosti kazalište je bilo dibkom puno, dapače dvaestak osoba, nije moglo naći mje­sta. Ona je predstava namienjena bila na koriit Ja vne Dobrotvornosti, kojoj je predano kao čisti prihod iznos od K 61 i óO para (šesdesetjedna para).

To nas je mnogo razveselilo, jer ako le po­misli da u našem kazališ u može imati mjesta do himđ« slušalaca, da je ulazna ciena iznos o-J dvie krune bez stolice, koju zapali K 1:40 i da osini dotaciie na korist po.-u. cu stoje i nekoliko loža, moramo zaključiti, du su oni jadni pjevač/ jako do­bro, za naše prilike, plaćeni i da je svaki od onih šest solista koji pjevaju u „Bohei bio nagradjen one večeri barem sa kruna 100, nota buie svaki, računajuć popriečno, i računajuć da su lobro na-gragjeni orkestar, zbor, poslužba, vatrogasci, redar­stvo i razsvjota, a ne računajuć plesačice] koje one večeri nisu sudjelovale, jer u Bohfeme nema baleta.

Sinoć je bila prva predstava zadnje opere ove »esretne sezone, biva opere „Gli Ugonotti'1.

Njezino so izvršenje može naznačiti jednom jeiinom riečju ; „profanacija''!

Jedina se sopranistica Micucci iz brbdoloma sahranila, ta, alla meglio, plivala u onop moru pseta, za čije zube je odveć tvrda kost Ugpnota, a pošto nema potrebnog ravnovjesja izmedju jije i 0-

fttalih pjevača, moralo je i njezino izvedenje krivi­com drugih trpjeti.

O-im toga intervali su tako dugi da ubijaju dosadom. Tome je donekle uzrok i adamitlčna po­zornica svojim sredovječnim ustrojenjem, ali bi -e i to dalo popraviti, dapače od nedostataka našeg ka zališta najprije su ae imali popraviti pozornica i mjesta za orkestar.

Iz Kninske okolice, L mnogim, a osobito u br. 44, 45 cienjenog

eveg list* dopisnik iz Knina marljivo sakuplja sav zastoj ovog kraja l upire prstom u pojedine stvari, koje bi »e mogle brzo i lako dovesti kraju i kori­stiti narodu, kad bi se brinuli oni koji su na to po­dani. Sto bi se štošta imalo u prostranoj našoj ob-ćini učiniti, trebalo bi koji, ovog broj lista, kad bi se htjelo navesti samo glavne stvari, a d o d i j a l o bi tada čitati imena mjesta, koja bi se imala pošumiti, a nebi se niko n a m u č i o pročitati imena onih mje­sta, koja su od nazad 22 godine pošumljena.

I Sumu i ostale stvari staviti ćemo na stranu, uzdajnći se u prvašnjeg dopisnika ili u koga drugog da iznese čiste dokaze neradišnosti, a preći ćemo na industrijsko polje i to sa šibicama vrbovim u Str -miei, koje je i dopisnik naveo.

Dobro nam je poznata okoliea kninska, pa i rakita u Strmici. Više nam je 0 njoj puta pripovie-dao prijatelj učitelj Čoko, te je zasluga istog učite-ja i trgovea D. Širka, da se timošnja rakita počela, prodavat' za okružno sudište u Šibeniku.

Rakite ima da se oblim brojem ne može ka­zati, a dosta je samo to znati, da se svake godine proda gornjem sudištu od 1 i po miljun mladica, osim što ih seljani ostave za se, i osim što ih pro-dadu medjašnim Golubićanima. Ostane je još neo­brezane da se ni broja ne zna, jer se ne zna kome bi Be prodala. Po ovim podatcima tko ne bi sudio da bi od prieke potrebe bilo u Strmici ustanoviti struenu školu za pletenje.

Cini se to da je malenkost baviti se 0 rakiti, no kad se razumije, koliko se može dobiti na njoj dodje se do zaključka, da se ni na kakvoj industriji ne može onoliko dobiti, koliko na ovoj, a osobito ako bi ne još mogla i ind-istrija lika u trgovini u-vesti.

Ali nastaje pitanje kako bi se imao dobitak, kad nema stručne škole za to V Dopisik je ubr. 45 naveo da su seljani Strmice preduzeli korake, da se kod njih zavede stručna škola. Ovo moramo ispra­viti, jer kad smo razpitali — malo je drukčije. Se-ljani su još god. 1901, upućeni od Svog učitelja 0-bratili se Namjesništvu radi osnutka škole. Ono je pitalo da selo dade prostorije, ogrjev, razsvjetu. Selo siromašno, a pri tom spremalo se za zidanje nove crkve, školske zgrade, uz to su ga i razni povodnji uništili. — te ta to ne mogli pristati na Vladin zah­tjev. Ovako je stvar tekla i svršila god. 1901. Ali moglo je i Namjesništvo primiti sav trošak na se, a mogla je i obćinska uprava pr.miti trošak nazajed-aien, kad je vidjela da selo ne može, jer nijedno

selo nema rakite koliko Strmica, te bi s toga mogli pohadjati tu školu i mladići iz Golubića, jer u dru­gim mjestima i nema toliko rakite.

Uzdamo se da ovo pitanje ne će ostati nerie-šeno, nego se uzdamo, da će se obćina postarati, pa ona od vlade pitati sav trošak ili pak najam, 0-

grjev i razsvjetu primiti na zajednicu, jer pustiti da ova industrija spava, ne bi bilo liepo ni koristno.

Uzdati se je i u kojeg našeg narodnog zastup­nika, da će se u prvom saboru zauzeti za ovu stvar.

Zadnji su povodnji na mnogo mjesta razrušili cestu,.i podrovali mastore po raznim odlomcima na­še obćine. Ovim je spriečen saobraćaj, što je uzro­kom, da i onako naša mala dovozna trgovina ne može da se na pazar iznese. Ako se popravkama bude razvlačilo i gubilo se mnogo a pregledanje i konstatovanje, tada će se razrušiti i ono, što bi se inače moglo sada sa malom žrtvom podignuti i po­praviti.

Iz Se'aca. (0 b ć i 11 s k 0 p i t an j e). U većini naših obći­

na zasjeli su neki ljudi, ili neke obitelji, pa su se tu ustanili kao neke dinastijice. Bili su sami na ob-ćinam, koji su nešto razumjevali, pa kad im je joi vlast uviek u obitelji išla iz ruke u ruku, naravno da su bez nadzora činili šta ih je bilo volja, sigur­ni da će im vrieme sve pokriti i sve oprostiti.

Da je to tako i da njihov rad nije bio ni ko­ristan, a često ni uzoran, imamo zato mnogo i obil­nih primjera po cieloj Dalmaciji.

Medjuto vlasti, a najskoli političke, ovim dina-stijicam išle su i idju im u svemu i uviek naruku, tat-o da kad se dogodi, da kojoj od ovih dinastijica pobjegne kormilo obćinskih posala iz ruku, prve su one, tobož starije vlasti, bile na redu da ih pomog­nu i da ih uspostave, pa makar to bilo štetno i zlo i po obćinu i po pučanstvo.

I na Selcima smo imali jednu od takovih di­nastijica, da kad joj na jedanput izmikla vlast eto ti svih mogućih nastojanje oko starijih vlasti, da bi joj po prvašnjem običaju pomogle. Eto ti u selu mjestnih nemira, privrženika, nove stranke i t. d.

Ma zašto ? — Selca bi morala biti jedno od najbogatijih mjestanaca radi svojih unosnih proizvo­da; a i obćina je imala krasne i relativno ogromne posjede, tako da je bilo razloga misliti, da će to mjesto kao nijedno drugo u Dalmaciji napredovati u svakom smislu. Ali nije se to tako dogodilo nego je pučanstvo nastradalo i u dug do grla upalo, po to­me je sigurno da ni selačka obćina nije bila uzorna ni za pučanstvo koristna.

1 kad je pučanstvo izabralo novu upravu i od-kazulo poslušnost staroj, koja mu je kriva, to bi mo­talo veselit svakog koji ljubi i želi napredak, a oso­bito starije vlasti. Ali izgleda da je vlasti — oso­bito političkoj — i ovog puta svejedno da li će ob­ćina biti dobro ili zlo upravljena po novoj upravi, a glavno joj je da podigne na svaki način staru dina-stijicu.

Tu ona radi na .stari svoj poznati način, koji je već postao glasovit za naše dalmatinske odnošaje; tu ona rovari; tu ona stvara svakovrstna trvenja sa­mo da otešća položaj ljudima, koji bi htjeli raditi za dobro mjesta.

Nova uprava radi tih makinacija ne može da izvadja svojih namjera i da uredi obćinu na dobrobit mjesta i pučanstva, jer joj protivnici stvaraju zaple­taja i protivština; odriču se pa se onda poriču; tu­že i osvadjaju; oblitaju vlasti, čine utoke i t. d.

C svim ovim petljanijam vidi se igra i prst kotarskog poglavara : on je postao tutor svojih tu­tora i dobročinitelja; on, jer misli njima ugoditi i posluži t im , savjetuje ih što im raditi, gdje se obra­titi, što onda činiti.

On je svojim djelovanjem u ovom poslu tako iz­ložen, da mu njeki od njegovih štićenika nije ni naj­manje zahvalan; javno se tuže da ih je sa svojim zlim savjetima naveo da se obruče. Nami nije stalo do njegove bruke, ali bi želili da se naš poglavar jednom umiri.

On bi imao znati, da su prestala spahijska vremena i da mi ne ćemo više trpiti ni od politič­ko;; poglavara zakulisnih igara, nego da ćemo zah-tjevati, da barem on pusti naše ljude da nešto ti­rade na korist zanemarenog našeg pučanstva. Kad on ili neće ili ne može to učiniti, ne smije harem drugomu smetati na način koji nije dostojan današ­njih vremena.

Vodice. Kroe Tlaeae Kotare. „Hrvatski Sokol" vodički

Ra šibenskom glasbom proveo Izlet kroj Ravne Ko­tare Na Nikolj dan rano krenuo iz Vodica 18 ki lometara pješice ua Stankovce, gdje bijahu srdačno dočekani i primljeni. Tu im se preko Banievaca pri­družio odjel »Hrvatskog Sokola" betinskot*. M. p. župnik otac Samac pogostio naše glasbare. Nakon provedenih javnih vježba, na 2 sata .posij pod. kre­nuše preko Pristega, Ceronja i Miranja u Benkovac. Kišica sipila, roskalo. Nu to ne priečilo nit Sokolu,

koji dodje nit benkovčanima Šopot. VelićaiKh-f

večer. 1 staro i u buduće navodne v šljenja, bili oni H rasvjetliše svoje krie8ova i bengala

obćinu ; onda otca i dobrotvora sirotinje Dapar'a, kome harni ODĆinari dan prvo u naročito sazvanom obćin-skom vieću izvjesiše u obćinskoj dvornni na trajnu uspomenu potomcima njegovu sliku izradjenu po do­m a ć e m umjetniku I). Rendić 11 ; za t im načelnika Novakovića.

Sat nakon što se četa odmorila u prizemlju obćinskog doma, Hrvatskoj Č i t aon ic i i kavani, uda­rila k r u p a - nebesa se ore! Ipak ni to ne zaprie-ćilo, da u 8 satih započme ples pod orkestrom Ši­benske glasbe. Sve što boljeg i brčuijeg u v se našlo, a krasni spol ne mario za nepogoi mena — sudjelovao zabavi. Pri zajedničkoj \

ih čulo se bep b i rodoljubivih nazdra

ulaz u varoš, oko 5.30 u * J izišlo da vidi odjelak • svoje e. Bez razlike političkog mi-i a zvali se Srbi, u znak počasti

svoja družtva. Uz palenje iaranjem glasbe. Sokol pozdravi

oko 11 satih čulo koje zanašale u n( dina, kod Hrvati « bora, da ja otmu njeni popadali ko laneta probušišc n dospješe u tamnici do :i sata u jutro, na konak prime s

Dneva 7 fek.

Javnu prošlost 30 i nešto višego-liij*b vjera prigodom,obćinskih I«-z talijaiiaških ruku, i mrtvi i ru-nopevi - njemačkom zapovjedi ihova prsa, a vidjeniji rodoljubi

0 se ples . Nakon I Hrvat i Srbiu natjecao se, da og narodnog vojnika, Sokolaša. nakon nastupa, u 9.30 Sokol iz­

veo proste vježbe. U 11 krenuo na povratak.' Ganu­tljiv bio zastauak. Odiel betinskog Sokola krehlM preko Vrane na Pakoštane, gdje ih Hrvatska Čitao­nica uz oduševljenje čitavog mjesta bratski primila i pogostila. Vodički Sokol nakon pozdrava obćiui, na­čelniku, Hrvatskoj čitaonici, Daparu i „Srbskoj štio-nici" krenuo uz svirku glasbe put Kožulovca. Do 4 kim. puta pratio ih može se reći sav Benkovac, a na čelu im dični načelnik. Mladjariji, ni to ne bilo dosta ; težko im se bilo dieliti svojih budućih drugova, narodnih vojaka, pa vrčem do na Kožulovac. Tn se braća bratski rastala uz udaranje glasbe i rodoljubne govore, poklike. Na Lišaniraa Sokol se odmorio, a glasba blažila njegovo naporno putovanje udaranjem rodoljubnih koračnica. Na Bribirskim Mostinam Božo Bjelić da iz kože skoči, jer mu ne javili pro­lazak, pa pogostio što Bog i kuća dali. Prosti seljak, posjednik reče uprav iz duše : „jest, Srbin sam, ali priznajem da sam državljanin Hrvatski i za nju za ovu rodjenu grudu sam spravan, protiv Nieraca i ostalih naših neprijatelja, zadnju kap svoje krvi pro­liti, izciediti'-.

Već se 4.ta pos. pod. primicala. Kratki danci, a dugi konaci! I trebalo se žuriti. Preko Ladjevaca, Ciste male, Gaćeleza, uz udaranje hrvatskih koro-čuiea, četa sretno oko 7 satih u večer bi ua povrat­ku u Vodicama. U tren oka sakupilo se čitavo mjestp za susret svojoj mladosti, svojoj uzdanici, svojoj voj­sci. A sokolska četa, uz palenje bengala, udaranjem glazbe krenu kroz varoš u svoju sokolanu. 1 tako svršio ovoj izlet „Hrvatskog Sokolu" vodičkog.

Naši glasbari povratiše se dneva 8 tek. u Ši­benik.

Na možebitne prigovore, da ovo nije bilo doba izleta, odgovaramo : makar bio kakav trud, Sokol ne žali svoj trud! A opet momci mora da se vjež­baju i n dobru i u zlu vremenu.

Kao što je vodički Sokol ponio sa sobom naj­bolje utiske sa svog izleta, tako ih je u Ravnim ko­tarima ostavio. Ne će proći dugo, da će se i u njima osnovati i oživotvoriti Sokol, a Benkovac će u tomu prednjačiti, on je srčika Kolaraca i ravnih kotara, osnutak Sokola u Ravnim kotarima, to je bio i cilj Hrvatskog Sokola vodičkog.

Jednu ne možemo premučati, a budi do znanja, ostalim Sokolskim družtvina naše pokrajine. Ljudi vladajućeg sustava poslali na susret Sokolašima: u Stankovce 6 oružnika i kolonaše, u Pristeg oružnike, do Benkovca kolonaše, u Benkovcu odjel oružnika, na Kožulovu, Lišanima, Bribirskim-Mostinam, čistoj Maloj, Gaćelezima, Vodicam po 2—4—0 oružnika, k6 da su Sokolaši hajdučka četa Drače i Kutljače. Eto u čemu sastoji prerevnost ljudih vladajućeg sa­stava !

V I E S T I. „Hrv. Rie6«. Kako je u prošlu subotu bio

blagdan, i List se imao trsit dan prije, a ne stiglo sve gradivo na viieme, .Hrv. Itieč* od prošle subO' te morala je izostati.

Jubilej biskupa Buconjića. Na 8 0. mj. proslavio je Mostar, a 3 njim kršna Hercegovina i cieli hrvatski narod 50.godišnjiou misničtva i dišnjicu biskupovanja obljubljenog hrvatskog nog otačbenika 0. fra Paškala Buconjića. Svi godu pridružujemo se i mi, te češtitajuć mu riedkoj slavi, želimo, da biskup Buconjić još za dugi niz godina požive čil i krepak na diku i korist hr­vatstva. Živio !

Iz Sokola. Zabava prošle Nedjelje u našem Sokolu izpala je takodjer, da nije mogla ljepše. Dvo-

đnhkoiri puna. Predstavljao se najprije Hpđnoni Sinu; „Recept p r o t i punicama'4, ićinsho ispunio pravim v e s e l j e m . Naši dile-

iU liepo svoje uloge. Isto t u k o / u »mudu: „Jedan s l u g a , d\u gospodara", koji

D dopao.

uloge izvedene su na bltće zadovoljstvo. Z i i i i / e l n e d i l e t a n t e g g V Delfina i .1.

izvrstno dekoriranje pozornice. 1 ovog i se orkestar pod vještim ravnanjem ka-

ip. F. Šillora. Dol.ro izvedeni komadi programu izazvali su oboe ..dobi­ vanje

i predstave raz\io se živahan

vrijedni diletanti- namjeravaju prirediti štc )vih Božičnih blagdana drugu predstavu.

U lijepom igrokazu: „Zabluda matere" Pohvalno.

Kratak odgovor . Talijauaški List jauče i zove u pomoć vlasti neka bi zaštitile djelovanje i kretanje taJijanaša u Šibeniku, l/gleda da Hrvati svaki dan pojedu po leđnoga talijaiiasa, tako j e „Dalmata" uzrujan, zdvojan i tužan, a s v e samo jer promišlja da bi i Bivati mogli odgovoriti odmazdom na u-vrede i na izazivanja. Pri toj pomisli on već zamire i moli da se duhovi umire i da ih s e upućuje slozi,

ja da je „potrebnija od zraka koji se diše". Umirivati duhove! Upućivati ih slozi! Ali „Dal-' je to bila odavna dužnost. Zašto on drugomu ednjači? On koji je uvjek i svukud poticao na nepristojnost i dizovitost? Dakle, na mjesto obraćat se narai, počinite Kad vidimo kakvi ste razgovarat ćemo se.

sena liepih rieči prestala su. Hoćete li mir i )vanje? Lako je to. Budite mirni i poštujte.

U Spl i t skoj »S lobodi" piše njeki talijan da »Croati" došli u Dalmaciju i preporučuje im mir,

bi radi njih moglo doći do sukoba izmedju rije i Italije i da bi Dalmacija mogla postati ijina Italije, koju bi ona tada naselila svojim inima.

„Croati" to su sluge Austrije i reakcije, veli taj ni, koji nisu za sporazum sa talijanašima. A

napadaj na dalmatinske talijanaše nosi sa sobom tak jednoga diela simpatija što su ih Hrvati bili li u Italiji. Ovako talijanac, koji misli da smo lužni biti pokorni od straha i od želje da saču-

simpatije zemlje, koja nas uvjek mrzila, mrzi rziti će. Ta mi živemo u zemlji „1 r r ed e n t e", ih simpatija niti uživamo niti želimo uživati ni

ni onda kad bude ova zemlja „redenta". Ali je ! To je ono.

Hrvatski Sabor. Bila je pročitana i adresa U'čevićeve stranke prava. Primljena je oua većine.

Sukobi u saboru ne jenjavaju već su pače preuzro-da se je D.r M. Starčević zahvalio na podpre-ičko mjesto. Ovo nam je žao, jer D.r Starčević zaslužio da ne pokriva ono častno mjesto, pa u je trebalo udovoljiti ili ga se opet izabere. Dr. j . Frank se zahvaljuje na odborne časti, kažu da to radi Strassnofa a drugi radi oso-

napadaja. Nami bi bilo draže kad nebi bilo ni laja nedostojnih, ni Strasnol'a, a radi stranke i biti da bi bilo bolje da se D.r Frank i još na

ta z a h v a

Po treći put upozorujemo poštarsku vlast na u, da se u Docu na zgodno mjesto postavi po-ka škrinjica. — I u Crnici potreba takove jice odavna se osjeća.

Okrali Gospu u crkvi vanka grada. U noći o. mj. nepoznati zlikovci ušuljaše se u tu crkvu radoše sve dragocjenosti sa Gospine prilike na

oltaru, u ukupnoj vrieduosti od kakovih 30 "5 hiljada kruna. Suviše razbiše jcdnn škrabicu

ieše do 12 K. Kako su ušli u crkvu nije se lo ustanoviti. Sva je prilika, da su naročitim em otvorili koja vrata, pa ih i zatvorili. Pod sumujoui kradje bio je po nalogu sudca

Žitelju uapšeu jedan Kaprijanac, starac, kojemu etar bio odtrknuo kapu s puta preko zida ua u oko crkve. Ovo uapŠenje svakoga je začudilo, vak izključtvuo i najmanju mogućnost, <la bi

bio mogao, ouakova šta izvesti. Bio je pušten obodu. Medjuto se sa strane nadležnih marljivo

inje, ne bi li se našli svetogrdni krivci. Kod pučkih i gradjariskih škola uslied

jenih d v o m j e s e č n i h jesenskih praznika, su razni drugi praznici preko godine t. j .

ćni, pokladni, Uskrsni i još njeki. Pregaz i la ga željeznica. — U osvit sv. Lug«

| | je kraj tračnice nedaleko Šibenika njeki Ita-kojemu je željeznica odniela obe noge do ko-. Prenesen je naiiiah u pokrajinsku bolnicu. Ka 3 to desilo, nije nam poznato.

1 Prof. Luko Zore nm i Bio je vriedan, iztakao vječni!

I Vodicama je ovih dana njeki Jo-'o Petro\ ovrsnog organa poreznog Ureda iz Šibenika,

filolog. Peko

/er mu radi zemljarine ludin n a silu oduieti ono ubožtva iz kuće. Istu večer kasno dopratiše ga oruž-niei vezana sa stana u varoš.

Za đfužbu Sv. Ćirila i Metodu u Istri pri­milo je naše uredništvo od gosp. D.ra Filipa Smol-čić-a K 3, od gosp. -Dozidani Stambuka, mjeste čestitke prigodom vjenčanja Smiljane Jelušić sa Dr. Brunom l'etričeni 2, V počast' smrti blagopokojne Anke Bergnocchi g o s p . Ivo Dnlibic 4, Adam Bubec 2, Ivan Radoviiikovio 2, Želim-r Dračar 2.

Ukupno . . . K 15.— Prija izkazanib „ 9(56:79. Svega . . . , 981:79. Napried za našu Istru!

Unpšen. Mate Badjin, koji je bio osudjen od okružnog Suda na četiri godine težke tamnice, što

je hotio orobiti blagajnu ovdješnjeg c. k. glavnog poreznog Ureda i koji je bio uspio, da uteče iz ta­mnice, uapšen je ovih dana od policije u Beču. Bit će doveden amo, a odavle s drugima u Kopar.

Izlet Vodićkog .,Hrvatskog Sokola" u Ben­kovac uz sudjelovanje „Šibenske Glazbe" izveden je tačno po programu. Sokolaši vratiše se u Vodice u petak na večer. 0 izletu izviest.it ćemo u narednom

plemenite namjere promicatelja. Ali uzaludno govo­renje i veselje! Pošto kamatnicim to ne bilo po ćeifu došlo do toga da o blagajni ni spomena više.

»ju.

Kretanje u luci. Kroz p r o š l i mjesec studeni doplovilo je u Šibensku luku i odploviio iz nje u-kupuo 210 parobroda i 29 jedrenjača.

Vricme ovih dana izmjenično naglo se m i e -nja. L'z liepe proljetne dane, imamo čisto zimske s jakim iztočnjakoin. Barometar se neprestano diže i pada.

F /M. VareŠanin bio j e u Šibeniku d n e i <">. o. mj. u zvanićnom poslu. Pregledao je domo­branski o d i o i započetu gradnju vojničkih baraka izvan grada. Na parobrodu „Dalmat" bio je na 6 0. mj. diner.

F lo t i l j a torpedača s ratnom ladjom „Peli­kan" nalazi se od nekoliko dana u našoj luci.

< Dramat ično družtvo Marković, čujemo, da će dati u mjestnom kazalištu ujekoliko predstava u drugoj polovici ovoga mjeseca.

S\ Komis i ja za lučke radnje. Dodatno našem članku o obali u Šibeniku bilježimo, da je komisija za lučke, radnje bila ovdje dne 10 t. mj. te da je u obćinskoni uredu viećala od. 5 do 7 sati pos. pod. Sjednici su sudjelovale uz obćinu i zanimane mjestne trgovačke, industrijalac i pomorske firme. Pretresan je plan gradnje obale. Milo nam je, što možemo kon^tatovati, da ni obćina ni drugi zaninianici nisu predložili uikakve preinake u planu, i što su se gre­de pitanja Vrulja na postavljen im upit, da li bi bilo bolje nasut ili ili spojit dvie obale mostom, složuo izjavili za spojenje i to pomoću pokretnog mosta. Tvidka „A. Šupuk i Sin* izjavila je, da će za kre­tanje takova mosta ponuditi bezplatno motornu električnu snagu, a obćiuska Uprava je izjavila, da Će kod Vieća zagovarati tražbu komisije, da obćina dozvoli na svom zemljištu bezplatno vadjenje mate­rijala za nasipanje.

U sebi sve je to dobro i liepo, samo što za dobro i liepo vlada izgubi svaki smisao, kad se radi za Dalmaciju !

Upravni odbor »Ubožnog Doma" imao je na 18 o. mj. svojo IV. redovitu sjednicu, na kojoj se izmedju ostaloga pretresalo i pitanje o ukinuću prosjaćenja u Šibeniku. U tu svrhu bit će izdan naročit proglas na gradjanstvo. Želimo uajbolji us-pjeh !

Zaruke. Prošle nedjelje zaručio se naš prija­telj, žarki otačbenik i prvi bivši urednik našeg lista g. Vladimir Kulić sa čestitom i dražestnom gospo-djicom Marijom Prebanda. Naša najsrdačnija česti­tanja !

Odaziv za omladinski l i s t u nas . »Učitelj­ski Glas" u svom zadnjem broju zgodno je prepo­ručio osnovanje omladinskog Usta u Dalmaciji, koji bi mogao vrlo liepo da uspije. 0 tome je bilo govo­ra i u našem listu. Bek bi, da će stvar nastojanjem naših marnih i požrtvovnih učitelja uspjeti. U zad­njem broju »Crvene Hrvatske" učitelj. N. Knsijanović topb* zagovara ovu misao.

Pregledba. Ovih dana, kako čujemo, pregle­dala su tnjestui poštarski i brzojavni ured dva po-štarska kouiisara. Kod te pregledbe sigurni smo, da oo se bit podpuno uvjerili, da su tegobe, koje smo mi u više navrataka iznieli, bile osnovane i da treba neodgodivo doskočiti raznim potrebama, osobito osku­dici Činovničkog i poslušničkog osoblja; bit će se u-vjerili i o tome jeli krivnja kojeg činovnika, ako neg­dje {.osli u tom uredu zapinju, te će bit providjeli, da bude svak na svom mjestu radin i zauzetan za ono, na što je obvezan pe svojoj zvanićnoj dužnosti. — Vidjet ćemo, hoće li unapried bit šta bolje! - -

Iz Ugljana kod Tiil.ja. pišu n a m : Već sii prošle dvie tri godine, od kada se je pisalo i go­vorilo, da će se osnovati ovdje zajmovna blagajna. To je seljane bilo odveć razveselilo, uzdajuć se u

nade je da će se naTri-pak se nadamo od na-

sčastnog otca Tonkovića, župi dogovorno sa su-avrstit i nas i triljsku

) prihvatili u bratski za-lam i ntresenio već jed-J kojim sten je ciela oko-

ee b a r k a m a t n i č k i p o -

Nego, kako se gl; Iju ipak ustanoviti blag šeg vriednog župnika, vele da će uz ostale rodoljube u sjednim triljskim pokretačim blagajnu. To bismo vrlo rad grlili, e da se ujedinjenim s noni kamatnićkog ja ima. po lica. Znamo da ni blagajna

| trebam, ali ipak, nade je, da Istotak pasti na S po sto.

i Cigaretni papir družbe Sv. Ćirila i Metoda iza Istru. Ud nekoliko godina dopustom Družbe g. iStjepan Gamulin, trgovac u Jelsi, stavio je u pro^ Jmet, cigaretni papir u korist Druž. sv. Ćirila i Me­toda za Istru, koji je i radi vrsti i radi ciene omilio hrvatskom narodu, tako da od tog poduzeća, Druž­ba svake godine ima liepi prihod. Nego od nekoliko mjefceci, bečka jtvrdka Jakobi, bez znanja i dopusta Družbe, stavila je u promet, po našim stranam, slič­ni pipi', koji s jedne strane nosi sliku sv. Ćirila i Metola, a s druge trobojnicu sa nadpisom. — Pa­pir I ružbe sv. Ćirila A Metoda, 5 po sto na korist druži e. Agenti rečene tvrdke nudjaju našima trgov­cima ovi papir uvjeravajuć ih da od istoga družba ima koristi. — Ovo je prosta varka, kojom se služi spomenula tvrdka na svoju korist, a na štetu družbe, koja od tog papira nema nikakove koristi. Upozoruju se stoga svi hrvatski trgovci, kao i svi hrvatski pu-šacli da nikako ne kupuju Jakobijev papir, već jedi­no papir Družbe, što gaT'razpačaje gosp. Stjepan Ga-lnulin trgovac u Jelsi (Hvar) pošto jedino od ovog papira Družba ima koristi.

L Svoj svome! Ravnateljsto Družbe sv. ćirila i Metoda za

Istru.

Javna zahva la ! Pred mjesec dana umolismo sva ravnateljstva srednjih zavoda u našoj domovini, da preporuče koledar „Kluba Ćirilo-Metodskih zida­ra" našoj omladini — našoj uzdanici. Do danas oda-zvaše se našoj molbi poglavita gospoda: Franjo De-vide ravnatelj realne gimnazije u Osijeku; Andrija Leiiarčić, ravnatelj gosp. učilišta u Križevcima i Ivan l . 'al .ar, ravnatelj gimnazije u Osijeku. Rečena gospo­da upravo nas iznenadiše svojim narudžbama, jer naručiše više stotina komada; zato se nalazimo duž­nim, da im javnim putem izrečemo u ime istarske sirotinje našu najljepšu hvalu uz želju, da se i osta­li rodoljubi u ovaj iznimni primjer ugledaju.

Kačićev « Razgovor Ugodni» od god. 1756.

Napisao prof. S\ Urlić. „Šta je „Razgovor Ugodni"? -

lstoria „slovinskoga" naroda od naj­starijih vremena do Kačičeva doba sa nekoliko važnijih dogagjaja, koji su a vezi sa „slovinskim" narodom. Ovu istoriju, ovaj raboš viteških dela „slovinskoga" naroda, napisao je Ka-čić u prozi i u poeziji, te pružio svo-i 111 - narodu zlatnu knjigu, koja će mu biti razgovor u dobru i u zlu. U do­bru," da se ponosi sa svojima, a u nevolji, da se teši i hrabri minulom

svojom slavom *

Daa. A. Živaljević. („Letopis Matice srpske god. 1892.

sveska III. knjiga 171. strana 26).

Nijedan od najdavnijih, pa do najnovijih i naj-mlagjih ne samo hrvatskih, da li i slavenskih i svjetskih književnika nije zaista sa svojim djelima više u svoj narod prodrao i tako popularan postao, koliko je to naš omiljeli pučki pjesnik „pivač" i „guslar" Kačić. Znajući pravužicu narodne poezije , postao je svojom „Korabljicom", a osobito sa s v o ­jom pjesmaricom „Razgovor Ugodni'' tako omiljeli pjesnik, da za ovo njegovo djelo znade, svaki naš priuba pismeni težak, n ne rijetko se dogagju, da i nepismeni, slušajući pjevanje iz „Kačića", naučiše mnoge njegove pje-me na pamet i zapamtiše slavno mu ime, dapače i pjesmaricu njegovim imenom o-

Drž idne pjesme i njezina duha, bi­lježeći krajevima slavenskog juga, a napose širom Bosne i Dalmacije narodno blago, priudesio je i složio starac Milovan povjesnicu naroda „slovin-skoga" u pjesme puku razumljive, i sabrao ih u e-pohalno djelo „Razgovor Ugodni". Ta je lijepa i znamenita pjesmarica dočekala od god. 1756. do danas 27 izdanja, od kojih 24 latinicom i 2 ćiri­licom, a o njima se je bavilo mnoštvo naših i stra­nih književnika, ter ih dapače prevodilo i u tugje jezike. Izmed ostalih svestranih studija o Kačiću i njegovoj pjesmarici objelodanjenih, ugledala je svi­jetlo skoro u zagrebačkom „Nastavnom vjesniku", a ovih dana napose bila preštampana liepa i marno napisana raspravica prof. Š\ Urlića „Kačićev Razgo­vor Ugodni od god. 1756", kojoj je glavna cijelj pobiti mišljenje raznih naših kritičara, da je Kačić

svoju pjesmaricu i prije god. 1756. štampao, te dos­ljedno tome prikazati sadržaj prvog izdanja iste pjesmarice.

Uspjela argumentacija vrlog pisca, uvjerava svakoga da zbilja prije god. 1756. nije Kačić mo­rao izdati svoje pjesmarice, kako se je po Kukulje-vićevoj „Bibliografiji" držalo da je izdana u Budi­ni u, a u tome nas još bolje potkrijepljuje i Kačićev uvod k izdanju 1759. „Bratu štiocu", kojega Urlić na bolji dokaz cjelopukna iznosi. Mi moramo ta-kogjer biti v e o m a harni marnomu Urliću i na tome što nam tumači za što je Kačić u svojoj pjesmi bio toliko obziran i recimo laskav prema zemlji „principovoj" (mletačkoj) i njezinoj „svitloj gospo­di", i za što često napominje i drži se tugjih pi­s a c a osobito sklouih mletačkoj vladi, kao Dogliona i njegovih imitatora, jer da nije Kačić tako obziran bio, ne bi mu zaista mletačka „siguoria" ikad dala objelodaniti njegovu pjesmaricu, niti bi se starac Milovan naužio slobodice zlatne i guslama javoro-vim niz kotare ravne prolazio, već bi čamio negdje u mletačkoj tamnici kao nekad i njegov duhovni brat fratar Filip Grabovac, radi svojeg „Cvita" u kojemu s e j e d r z n u o svojemu narodu razložiti da je on grana velikog slavenskog stabla i prepo­ručiti mu da čuva i brani mile svetinje: jezik i o-bičaje svoje. Kačić je u tome imao više taktike, pa znao fino premudroj gospodi mletačkoj zaslijepiti oči, radi čega i nikoše česti stihovi okićeni sa i „dica principova", „njemu dužde dade kavalirstvo", „opošteni dužda mletačkoga", „koja gleda oko prin-cipovo", „to svidoče bani generali, a najveća Baldi Providure", „neg se pridat u nevirne ruke, ni osta­vit dužda mletačkoga", „dužda mletačkoga, latinja-na kralja pravednoga", „tebe hvale mletačka vla­stela", „pod duždevo krilo pribigoše", „britku sablju dužda mletačkoga", „viruj pobio, to Sagredo piše" i. t. d.

Vrijedni kritičar Urlić upoznao nas je i sa na­činom po kojemu je Kačić prema narodnim pjesma­ma izragjivao svoje, pa nam kao primjer iznos, „Pismu od grada Zadvarja", a i drugi naši kritičari kao Jagić, Bogišić, Riboli, pa srpski Ruvarac, Ži­valjević, Novaković, Stojan te rus Podruženko pi­sali su o uplivu narodne poezije na Kačića, te se svi slažu, a u opće svatko bi se s njima takogjer složio, da je Kačićeva pjesma u ranogočem zaostala za narodnom.

1 zbilja nenadmašiva je naša narodna pjesma ! Lijepom ovom svestrano i zanimivo obragjenom

Urlićevom raspravicom obogatila se je hrvatska li­terarna kritika zlatnim doprinosom, koji će biti je­dan dragulj suviše u kruni studija o najvećem hr­vatskom pučkom pjesniku, neumrlom starcu Milo­vanu \

Sa kninske tvrgjave na sv. Katu 1906. D o r b i ć V i c k o .

JAVNA ZAHVALA. Svima onima, koji nam u težkoj obiteljskoj ne­

sreći, što nas je zadesila gubitkom naše ljubljene

i nezaboravne

A n k e H c r g n o c c l i i rodj. H a r n e

dadoše dokaza svoje sućuti i saučešća u našoj

neizmjernoj boli, bilo tješeći nas, bilo počastivši

uspomenu mile pokojnice na bud koji ,iačin,

izrazujemo ovim svoju najdublju i doživotnu

harnost.

Šibenik, (i prosinca 1906.

Ivan Bergnocchi, suprug

za se i za svu svojtu.

Vlastuik, izdavatelj i odgovorni urednik PETAR PILIĆ.

Tisak: „Katoličke Hrvatske Tiskam«".

Z a b o ž i č n o d r v o

— naći ćete —

i $ u dućanu IVANA RUDE $» Glavna ulica - ŠIBENIK

svakovrslnih nakiti: zlatnih i srebrenih zviezda,

zviesda repatica, lančića, vrpca, trakova, krug-

Ijica, grozdom, sjajnih i raznobojnih oblica,

angjelića, ptičica, pa krasnih svjećica sa svo­

jim ftalcima za pričvršćivanje uz drvo, —

sve to u ružnim veličinama; onda još pamučnog

neizgorivog sniega, praskamh svjećica i bezbroj

drugih sitnicu, kojima se razkošno, a ipak uz

najumjereniji Ir-šak može okititi božično drvo.

Vanjsk ni naručiteljima šalje se roba pou­

zećem, ali se prima natrag sve, što im se s lu ­

čajno ne dopane.

1 1 7 © © i t a t i S 8 1

l i I IMH Ì i S C I I I O I ' H

cid lj i l janom mlieloi o,l BERGMANN A i dinga. Drn.ždjnt.i Tptscliori ne/L. od prije pozert po

imenom BERGMANNOVA SAPUNA od "ljilj anova nilieka

a l a tne k o m a d M l pa ra

u Drogariji VINKA VUČIĆA, Šibenik

Società anonima per Vutilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia

DIONIČKA GLAVNICA K 8 0 0 0 . 0 0 0

Sjediste u TRSTU Radnja u ŠIBENIKU

1* I I I U I S S I J I t

G A L C I U M C A R B I D • 1 ••• 1 KOD KUPNJE 100 KILOGRAMA STOJI Kr. 28 franko Šibenik ' I ,

netto tefinà (ne brutto za netto)

Nonne ie šalje unapried ili uz pouzeće C N S C S O Za velike količini'- popust uz pogodbu.

PREDSTAVNIK I SK LA DISTA R FAUSTO INCHIOSTRI ŠIBENIK

ganea Commerciale Tribina »rima :

IHožke u Krunam uz ulotnióke Listove : sa odkazom od 5 dana uz 28/4*/o

, 15 , „ 3 % . 30 „

moike v datnim Napoleonima i

(Xerlmam) iu ulomićk* .dkazoi ad ir,

» . W / o a ili u engl, ićke Listove: dana uz 2 %

3 9 , 0

i i Z \ 0 Z I ÌUEVI : Svaki trgovac, koji rte ogla-

Ji-dan ud najboljjh nanna, die .ve «lj«'<'« ft»riivnjll * < l l » v t t . dn , m ne pohnljm k,r i ojačuju pluća jest davali im viso puta na dan meda, ili »ama, ili s kruhom i s mlie.kom. — Preporu'ča so i starijima prot i nazalam.

Visiti naruvskog meda po 60 nove., klg. može te dobit »amo kod

V l . - i . l i i m m . K i i l i < - n .

Drogarlja Vinka Vučića $ m (prue A. J u n M ć a )

suje svoju robu, ustupa mjesto

svojim takmacima, koji oeflasuju.

j K t o đ t o - JùaeSà^ Jđ&afc. J i t o e f r . J t t a e i ^ j f e e f c .

S S *

DOBIVAJU SE SAMO U SKLADIŠTU ŠIVAĆIH STROJEVA „ S I M G K H ^ IVAN ORIM ANI ŠIBENIK

h r v a t s o ^ v ^ e s u s k a ^ b a n k T A

PODRUŽNICA ŠIBENIK (Centralmi u Dubrovniku i Podružnica u Z a d r u )

obavlja aliedeée poslove : Prima nome u ' s v r h u ukamaćivati ja na uložnice i blagajničke doznačnice, te uz po.,

tvrde rta tekući ili 'na ček '"račun. Preuzima vrjednotu«.r-papire, i ine vrieduote u pohranu. Preuzima u svrha mplate

mjenice, naputnico i čekove za našu državu i za inostranstvo. Daje predujmove na vriednosn'e papire', zlatni i srebreni novac i robu. Kupuje i prolije vrlednisncpapire i vrieltvote, naročito -sve vrsti državnih i pri­

vatnih srećaka, državnih z i tanica.. željezničkih i industrijalnih papira, založnica prioritetnih obveznica, inostramjkog novca u papiru, deviza, zlatnog i srebrenog novca naše zemlje i inostranstva. ,. . •

Unovčuje izvučene srećke,, zadužnico i dospjele kupom, te uabivlji nove kupi.nke »rke. Provadja osiguranje 'proti tiiijnora gibit'ui ižriebinih srećaka i zadužnica.

eda /ih vrsti vriedm i pipi ri ma, te f

im mjestimi niši i drugih drž ^patnice i kuponu vriot punih i/.p|atno reviziju svih srećaka

<čko -adja konversije.

ta izdaje kreditm pisni ipira. — Proiaje promes

za sva vučenja. — Obavlja besplatno reviziju svih srećaka naša države i drugih u njoj di zvoljenih. — Osim toga obavljat će i' sve ostale transakcije, koje zasjecaju u bankovn 8 t r u k u , u? najpovoljnije nvjete. Sve potanje obaviesti daje rado usmeno i pismono.

H r v a t s k a 1 j e r c s l j s k n B a n k a (Podružnica Šibenik).

NB. Za uložne listove sada u toku, novi ka-niatnik ulazi u kriepost 15.og Novembra i 10.od Decembra o. g. ; izdaje blagajničke doznačnice na donosioca sa škadeucom od 1 mjeseca uz kamatnjak od i 7 2 %.

Banko-Žiro i Tekući račun. Valuta od dana uloženja, uz kamatnjak koji će se ustanoviti ; obav­lja iukasso mjestnih računa, mjenica glasećih na Trst, Beč, Budimpeštu, Prag i druge glavne gradove Mo­narhije, le plaća domicile svojih korentista bez ika-kcog troška.

Izdaje uložne knjižice na štednja uz dobit od

Otvara- tekući račune u rasnim vriednotama. Inkassi: Obavlja utjerivanje mjenica na sva mjesta Inostranstva, odrezaka i izžriebanih vriednostnih pa­pira uz umjerene uvjete.

Izdaje svojim korentistima doznačnice na Beč, Aussig, Bielitz, Bino, Budimpeštu, Carlsbad, Cer-vignano, Corraons, Cernovicu, Euer, Rieku, Friedek, Gablonz, Goricu, Graz. Innsbruck. Klageofurt, La­vo*, Linz, Olomuc, Pilsen. Polu, Prag, Prossnrtz, Dubrovnik, Solnograd (Salzburg), Split, Teplitz, Troppau, Warnsdorf, Bečko-Novomjesto i druge gla­vne gradove Monarhije bez ikakvog troška, a na Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaja.

Izdaje Kreditne listove sva na mjesta Monar- j nije i Inozemstva.

Bavi se kupnjom i prodajom deviza, valuta i javnih papira.

Otvara kredite uz tovarne dokumente u Novi Jork, London, Pariz, Hamburg itd. itd. uz umjereni kamaMijak.

Duje predu.jw>u<' na vriednoslne papire, robu, tvarrants i tovarne dokumente uz uvjete, koje će se ustanoviti.

Daje jamčevinu za earine skladišta Koiltiraiij« (Oontirungs-Lager).

Preuzimanje u pobranu i upravljanje:

U sobi sigurnosti, koja pruža najveću garan­ciju prati kojoj mit drago pogibelji provale i vatre i kojoj je posvećen osobiti nadzor sa strane ban­kovnih organa, primaju se u pohranu vriednostni papiri, zlato, srebro i dragoeienosti, uz povoljne mjete, te se na zahtjev preotima i u pravi janji istih,

Osjeguraje vriednote proti gnbiteim žriebanja.

BANCA UOMMERCIALE TU1ESTINA.

JOSIP CADEL optiear-sperijalistu

ZADAT. Zakleti procjenitelj za Dalmaciju.

Razpolaže bogatom zbirkom optičnih predmet obavlja naručbe i spram IječniČkog propisa.

Prima naručbe tablica od kovine i od ljena željeza bud koje veličine i boje.

U Šibeniku uzorke tablica drži gosp. N. Bom koji takodjer prima naručbe.

Štovanom obćinstvu preporučujem upo­

trebljavanje MAGAZINOVE SMKEKOVAĆE.

koja okrjepljuje želudac, razgrijava živce, zau-

stavlja proljev i lieči od groznice, tifusa.

hunjavice i t. d.

Sa ino čista, odlikovana „Smrek ovaca"

dobiva se kod distileura

R I S T A P . M A G A Z I N A Šibenik (Dalmacija).

| Čniovai je uspjeli P ^ koji se postizava uporabom najnovijeg | n ličila za kose od orahova ekstrakta

A od Bergmanna i druga u Draždjanim i Teschen na/L.,

jer nađmaauje naravnom bojom, koju daje vla­

sima i bradi, sve dosadašnje pronalazee.

ft Dobiva se u staklenkama po K 2.50 I t i I fj u Drogariji VINKA VUČIĆA. Šibenik.

Bankovne prostorije u ulici Nicoh Macchiavelli, br. 26.

započela je svoje poslovanje, te obavlja sve bankovne i mjenične poslovi

eskomptuje mjenice, daje predujmove na vriei nostne papire, kao i na robu ležeću u javni skladištima.

Kupuje i prodaje vriednostne papire, sva! vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac, banknote, i unovčuje kupovne i izždnebnne pire uz najp v Ipiije uvjfte.

Izdaje doznake na s v a glavinja tržiš!

inonarkije i i n o z e m s t v a , te otvara vj^resije izprave (dokumente) ukrcavanja.

Prima Đovac na štedioničke knjižice u kući i giro račun.

Obavlja sve burzovne naloge najbri najsavjestnije uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvertira hipoteke kod hipotekaroih zavoda uz najniže uvjete.

S T R O J E V I za šivenje I Z V O R N I S I N G

dobavljaju se za sve moguće svrhe,, ne samo za obrtnu porabn već i za svaku vr

širenja u domaćoj ekonomiji

I Z K L J U Č I V 0 K O D N A S .

MEK SE PAZI, DA

DOBAVA BUDE UČINJENA

U NAŠIM

PRODAVAONICA

SVE NASH

PRODAVAONICE

POZNAVAJU SE PO

OVOME ZNAKU

A N O N I M N O G D R U Ž T V A S I N G E R ,

H A K L O B A i l B E R fi E K

G L A V N A U L I C A Š I B E N I K G L A V N A U L I C A -